Franci

FRANCI
Zapadnogermanski savez plemena.Najprije sainjavaju savez malih plemena (meu
kojima su isteknutiji BRUKTERI, KAMAVI, KATI, KAZUARIJI, TENKTERI, AMPSIVARIJI I
UZIPIJI).
Ime Franci javlja se u 3.st. na Rajni, kada se dijele na:
RIPAURSKE FRANKE (srednja Rajna) i
SALIJSKE FRANKE ((donja Rajna).
Zabiljeeni su ve na Tabuli Peutingeriani.
Neki ovo ime izvode od germanskog pridjeva FRANK to u kasnonordijskom znai hrabar,
sran, dok u vedskom i norvekom dijalektu znai brz, sposoban.
MEROVINKO DOBA 486. - 751.
Merovinzi su dinastija koja je osnovala franaku dravu i njome vladala od 486. do
751.godine.
Praotac dinastije je KLODION VI., vladar od 429.g. Prodirui vojskom sa sjevera (iz
dananje Belgije) osvojio je podruje zapadnog rimskog carstva sve do rijeke Samme, a
tu su ga zaustavili i pobijedili Rimljani. Aecije ga je 432.g. prisilio da prizna rimsku
vlast.
Dinastija je dobila ime po legendarnom Merovehu, voi Salijskih Franaka, koji se 451. g.
kao rimski federat, pod Aecijevim vodstvom, sa svojom vojskom borio protiv Huna na
Katalunskim poljima.
U 5.st. Franci ve naveliko prelaze Rajnu. Poetkom 5.st. opljakali su Trier. 407.g.
raspad limesa.
KLODVIG (481 - 511)
-vladar iz dinastije Merovinga; smatra se osnivaem franake drave
481.g. naslijedio je na prijestolju svog oca, Hilderika l., kralja Salijskih Franaka.
486.g. pobjedom nad rimskim namjesnikom Sijagrijem, kod dananjeg Saissonsa, oborio
je konano rimsku (nominalnu) vlast u Galiji.
493.g. uzima za enu burgundsku princezu Klotildu, pokrtava se i iri svoje podruje do
Garrone.
-sjedite prenosi iz Dosriha(?) u Paris
496/7.g. podjarmio je Alamane.
500.g. je vodio rat s Burgundima.
507.g. u savezu s Burgundima potukao je Vizigote kod Vouglea i protjerao ih u
Hispaniu.
Pripojivi svojoj dravi gotovo itavu Akvitaniju, postaje osnivaem franake drave s
rezidencijom u Parizu i ujediniteljem franakih plemena.
Drei se plemenskog udjelnog naela razdijelio je uoi svoje smrti dravu izmeu svoja
4 sina (Teuderika, Klodomera, Hildeberta i Klotara). etiri Klodovikova sina u vanjoskoj
politici nastupaju jedinstveno te pokoravaju Burgunde i Tirinane.
KLOTAR l. kao udjelni vladar vlada od 511. do 558. u Neustriji sa sjeditem u
Saissonsu.

Franci

Kad su u ostalim dijelovima dijelovima franake drave (s centrima u Parizu, Reimsu i

Orlansu) utrnule vladarske linije njegove brae, preuzeo je vlast u cijeloj dravi i
vladao njome do 561.g.
- pokorio je Sase i obavezao ih na plaanje godinjeg tributa
Franaku dravu ine tri kompleksa:
AUSTRAZIJA istoni dio > (J i Z Njemaka, SI Francuska, Belgija)
NEUSTRIA - zapadni dio > (izmeu rijeka Meuse i Loire i Atlantika u latin.
izvorima zove se FRANCIA OCCIDENTALIS)
AQUITANIA - juni dio > (izmeu rijeke Garonne i Pirineja ks proireno do
Loire)
Krajem 6.st. - prvi spomen Austrazije, istone drave sa centrom u Reimsu (prostor
june i zapadne Njemake, sjeveroistone Francuske i Belgije).
U 7.st. javlja se naziv Neustria za novoosvojena podruja zapadno od Ardena i Vogera
(izmeu rijeka Meuse i Loire i Atlanskog oceana) - u latinskim izvorima Neustria se
naziva FRANCIA OCCIDENTALIS.
Aquitania se prostire izmeu rijeke Garonne i Pirineja, a kasnije je proirena do
Loire.Podudara se s podrujem rimske Aquitania-e.
Do 8.st. franakom dravom vlada dinastija Merovinga.
U 8.st. jaaju majordomi na merovinkom dvoru. KARLO MARTEL (715 - 741),
najodliniji majordom; pobjednik nad Arapima 732.g. kod Poitiersa.
Njegov nasljednik bio je lan iste porodice PIPIN MALI, koji, uz suglasnost Pape Stjepana
II, svrgava posljednjeg merovinkog kralja i sam se 751.g. proglaava kraljem.
Merovinka kultura i umjetnost:
- u uem smislu: kultura merovinke drave
- u irem smislu: kultura perioda seobe naroda zapadnogermanskim podrujima
Najbolje je poznata po nalazima sa groblja na redove (kasnorimske komponente +
podunavski, pontski i srednjeazijski elementi).
U 6. i 7.st. preuzima mnoge kranske motive i ornamentiku sredozemlja.

Edouard SALIN - LA CIVILISATION MEROVINGIENNE , Paris, 1950-57.

DOBA GROBOVA I GROBNIH PRILOGA (poglavlje 23)
-ilustraciju ovog poglavlja ine tri table koje prikazuju glavne tipove:
1. LUNE FIBULE
2. PLOASTE
3. FIBULE U OBLIKU PTICE
-merovinke grobove mogue je samo priblino datirati i u tom pogledu istraivanja se
zasnivaju na:
a) datumima na osnovu epitafa ili sigurnog povijesnog podatka
b) prisustvu mer. novca koji je kratko bio u opticaju
c) na umjetnikom razvitku i tehnikama izrade, te pojedinih dijelova opreme
2

Franci

-novac je samo termunus post quam, a mora se imati u vidu i TEZAURIRANJE, jer je
esto mjesto emisije vrlo udaljeno od mjesta ukopavanja (npr. Bizantski novac pronaen
na zapadu)
-to za opticaj ovog novca ostavlja minimum vremena, te svaki ouvani i neistroeni
novac u grobu ne znai da je poloen u njega neposredno nakon emitiranja
-ponekad je oito da su grobni prilozi stariji od samog groba, a razlika izmeu pojedinih
gr. priloga takoer moe biti osjetna
-tu stupanj istroenosti moe pruiti korisne podatke
-kad se na temelju analize umjetnikog razvitka stvori rel. kronologija, nalazi datirani
novcem mogu je pretoiti u apsolutnu
-prouavanje umj. razvitka ovdje predstavlja podjednaku potekou kao i u drugim
epohama; razvitak nije svuda bio jednak
-lune fibule i kope, neko sitne i jednostavne, postaju sve vee, a ivotinjski ukrasi
sve bogatiji i polako prelaze u geometrijski ukras
-Salin se slae s Wernerom da fibule nije mogue datirati preciznije no u rasponu od
pedeset godina (25 godina prije i 25 godina poslije)
TONO DATIRANI GROBOVI
-neki se grobovi mogu tono datirati zbog natpisa na njima:
CHOULANS (Lyon)
CRUSSOLS (Ardche)
-kranski grobovi su na alost esto lieni gr. priloga
-ponekad povijesni podaci mogu tono datirati grob :
TOURNAI Hilderikov grob koji je identificiran peatnjakom samog kralja Hilderika I
zna se da je umro 482.
prilozi u grobu previe su osebujni i teko se mogu usporediti s nekim drugim
prilozima
jedina paralela je kopa iz RUDERNA (Wrtenberg) ili nakit iz APAHIDE (Transilvanija)
-ovi nalazi, kao i sam Hilderikov grob pripadaju direktno ili indirektno pontsko
podunavskoj umjetnosti
--zlatne kloazonirane garniture maa i scramasaxa iz Tournaia ima perfektno rezane
granate, polirane tako da tono ulaze u elije
-ovo kloazoniranje je nasljednik starijeg kloazoniranja s polukuglastim izdignutim
granatima (kaboonima) poput onih iz Wolfsheima i poput pontskog nakita (npr. onog iz
Olbije) koji se datira oko 400.g.
-ako se uzme u obzir da su Hilderikove garniture napravljene desetljee ili dva prije
njegove smrti, dolazi do idue kronologije:
WOLFSHEIM po. 5.st. (invazija 407.) (pektoral sa natpisom ARTACHSCHATHAR =
Ardair, utemeljitelj sasanidske dinastije /umro 241./ >perzijski poklon od cara Valensa
/364-378/?!)
RUDERN oko 450.
TOURNAI i APAHIDA oko 470.
- treba spomenuti i da je Tournai dao i stotinjak novia iz kovnica, 7 istonih i 2
zapadnorimska cara, od Valentinijana III (zapad, 425. 455.) do Zenona (istok, 474 491)
-da se nije tono znalo iji je grob i da se moralo datirati samo prema novcu, dolo bi se
do priblinog datuma, ali bez sumnje prilino kasnijeg

Franci

KRONOLOGIJA GROBOVA PREMA NOVCU

AIRAN (Calvados)
-Werner smatra da grob iz Airana ne pripada groblju na redove, ali to se ne zna sigurno
-blago iz Airana najvaniji je nalaz seobe naroda poetkom 5.st. u Galiji
- ima 2 velike lune fibule nalik na one iz SZILAGYSOMLYO u Transilvaniji kojeg prate
medaljoni rimskih careva od kraja 3.st. do 367.
-sve bi trebalo datirati oko 370. ili neto kasnije kad je gotski kralj Atanarik pobjegao
ispred Huna iz Transilvanije u Carigrad
-iz iste pontske radionice, ali neto razvijenije su fibule iz Airana; malo su kasnije od
SzilagySomlyo i morale su biti poloene u grob pri kraju velike provale iz 407. kad su
Galijom prohujali ne samo Germani, ve i Alani (raspad limesa)
-na ukrasu fibula iz Airana vidi se cloisonn (granati lemljeni u okvir ili pod zlato) koji se
izmjenjuju s filigranom i malim kaboonima (grko-pontskim)
-taj sistem s filigranom nestaje oko 500.g.
-dugmeta su jo funkcionalna, a u 6.st. postaju beskorisna i pretvaraju se u puki ukras
na rubu polukrune glave fibule
BALLEURES ( SaoneetLoire) pripada 1/2 5.st.
-fibula bliska krimskim fibulama i kod koje je opruga slina onoj iz Airana
IZENAVE
-malo razvijenija fibula koju prati novac razdoblja od Teodozija II do Majorijana (457
461) i pripada 2/2 5.st.
-kasniji grobovi merovinke Galije datirani novcem pripadaju vremenu grobalja na
redove
-za njihovo opredjeljivanje Salin se slui kronolokim grupama J. Wernera, jer smatra da
njegova kronologoja doputa praenje razvitka najvanijih grobnih priloga
PRVA GRUPA (450 520)
-osim Tournaia koji je povijesno datiran, ona sadri malo grobova
ERMIHALYFALVA (Transilvanija)
-datiran imitacijom novca Teodozija II u 443.g.; dvije okolonosti (imitacija i kratka
upotreba) navode na to da je novac bio pokopan oko 500.g.
-grob sadri jedan od najstarijih poznatih primjeraka scramasaxa, ostatke dugog maa sa
srebrnim ortbandom ukraenog ruba i srebrnu kopu iji trn ima u bazi veliki cloisonne
-ovaj se grob moe povezati sa znaajnim pokopima u Njemakoj:
FLONHEIM - GTLINGEN (Wrtenberg)
BASEL GOTTTERBARMWEG (vicarska)
LAVOYA grob 319, (Meuse), Francuska
-datiran triensom cara Zenona (474 491)
-priloge treba datirati oko 500.
-ima ma s balakom prekrivenim zlatom i kloazoniranjem, okov korica je od srebra
-u grobu se nalazi i bode, mala kopa s okovom iji trn ima kvadratnu bazu ukraenu
granatom
-okov torbice ukraen je na isti nain kao i kopa i zavrava s dvije glave ptica
grabljivica
-mala posuda od tankog stakla (svjetlozelene boje s bijelim) bez noge, te kranski
bronani vr koptskog ili sirijskog stila, ali vjerojatno izraen u Galiji Belgici
4

Franci

-usporeujui priloge, ovim se grobovima mogu pridruiti i oni koji nisu datirani novcem
POUAN
-bode analogan onom iz Lavoye, ali ima kloazoniranu jabuicu ma balaku
-dugi ma (spata) ukraen je je kloazoniranjem
-2 male pojasne kope, okrugle, s velikim cliosonima i s ravnim trnom
-pojasne garniture koje imaju kvadratne, srebrne pojasne kope s ravnim trnom
pripadaju takoer prvoj grupi
-imaju uloeno drago kamenje ili kaboone
-u sr.Evropi slian primjerak potjee iz Gtlingena, a u Francuskoj su to primjerci iz
TAERDENOISA i NORMANDIJE koji su ujedno i najstariji primjeri merovinkog tauiranja
DRUGA GRUPA (520 550)
WEIMAR grob 84
-vrlo je blizak prethodnoj grupi; kao prilog ima Zenonov triens ovaj novac je objeen
na laniu i prilino upotrebljavan
-grob sadri i par fibula malih dimenzija s glavama antitetiki postavljenih ptica
grabljivica
CHAOUILLEY grob 19 (MeurtheetMoselle), Francuska
-datiran je Justinijanovim triensom (527 565)
-ima ploastu kloazoniranu fibulu; elije iako uvijek velike, manje su no u prethodnoj
grupi
-sadri i srebrne lune fibule s jednako irokom nogom
TREA GRUPA (550 600)
ENVERMEN
-groblje u kojem je naeno 5 polusilikva Teodeberta I (534 547)
CONCEVREUX (Aisne)
-jedna vana fibula datirana je triensom Teodeberta I
FRIEDBERG
-jedna mala fibula ukraena meandrom, datirana je polusilikvom Hildebada ili Witigisa
(536-541)
-par fibula s pravokutnom glavom ukraen crticama, datiran je novcem Totile (541-552)
-to ih stavlja oko 600.g.
LORRAINE VIEIL AITRE (Nancy), Francuska slini primjerci
ETVRTA GRUPA (600- 650)
-veliko mnotvo grobnih priloga na kojima se moe pratiti brzi razvoj umjetnosti:
ubrzani nestanak lunih fibula
smanjivanje dragoga kamenja u kloazoniranju
sve vea upotreba filigrana i igosanja

Franci

razvitak ivotinjske umjetnosti (Werner smatra da je to pod utjecajem langobardske

umjetnosti); ivotinjski likovi naslijeeni su od Rimljana; oko 600. u Galiji oni sve
vie ustupaju mjesto germanskim udovitima
razvoj tauiranja u merovinkoj Galiji
-ovaj razvitak odreen je utjecajem iz stepa, iz Bizanta, iz biz. radionica u Italiji, a s
druge strane iz Sirije i koptskog Egipta
-utjecaji su pojaani krajem 6.st. kako svjedoe fibule ukraene filigranom koje jo
uvijek pripadaju prethodnoj grupi

PETA GRUPA (650 oko 700)

-njezina je gornja granica nesigurna, jer prilozi iz grobova openito nestaju oko 700.
-izolirani nalazi su pojasne kope (neke pripadaju ak dr.pol.8.st.)
-esta je pojava u ovoj grupi zlatni novac kao oko prstena
-dva groba su vana:
LUCY (Seine Infrieur)
-grob je ssadravao scramasax, pojasnu bronanu kopu i 5 barbarskih triensa emitiranih
izm.640. i 700. ; kopa je takoer s kraja 7.st., ukras je geometriziran i na njoj i na titu
trna (nalik je na nasuprotnu ploicu okova iz Monceau le Neuf)
ALZEY (rajnski Hessen)
-datiran je novcem Hildeberta III (695 711), kovanim u Marseillesu i uloenim u prsten
-imao je i fibulu jednakih krakova sa ivotinjskim ukrasom koji pripada poetku 8.st.
RAZVITAK OSNOVNIH OBLIKA GROBNIH PRILOGA
1. LUNE FIBULE
MEROVINKE LUNE FIBULE
potjeu od rimskih samostrelnih fibula - prenosili su ih Goti i Sarmati.
- poetkom 6.st. dolazi do kontakata s Anglosaksoncima
S Ponta su fibule preneene na sjever, a sa sjevera meu Merovinge.
- u 6.st. dolazi panonski utjecaj povezan s migracijom Langobarda
- u 2.pol.7.st. luna fibula je ve potpuno nestala, osim fibula jednakih krakova koje su
preivjele do u 9.st.
- luna fibula se nosila glavom na dolje, na desnom ramenu
- esto su se nosile u paru, povezane laniem
- za podruje Galije, najznaajnije su od 450. na dalje
- Hilderikova fibula je jo uvijek rimski nakit
VELIKE FIBULE POLUKRUNE GLAVE I IZDUENE NOGE
-pontskog porijekla - oko500.g. imaju vrlo ukraenu povrinu.
FIBULE S JEDNAKO IROKOM NOGOM
- pripadaju kraju 5.st. pa nadalje (u dolini Rajne).
- male su, imaju polukrunu glavu, obino s 3 dugmeta i ukraene su viticama na nozi
- zavravaju ivotinjskom maskom - oko 480.g. vitice se zamjenjuju geometrijskim
ukrasom

Franci

- ove se fibule razvijaju u 1.pol.6.st. ; glava im je polukruna s 5 dugmata i ukraena

viticom ili meandrom ; noga nema vie ivotinjsku masku
- nakon sredine 6.st. javljaju se mnoge vatrijante
525. - 550. noga se zavrava pravim kutevima, a nikad ivotinjskom maskom:
a) fibula s 5 dugmeta, svako dugme ima okrugli umetak (npr. almandin), a glava je
polukruna
b) fibula s urezima na luku (poprenim ili longitudinalnim) i 5 dugmeta s umecima
c) analogne fibule gdje su urezi zamijenjeni stepeniastim ukrasom, ali ovaj tip je rjei
d) vee fibule s velikim krajem dugmeta (uglavnom 7) koja gotovo uvijek imaju umetak,
a na glavi se nalazi polukruni friz trokuta
prva varijanta fibule ima romboidne gumbe; glava im je ukraena viticama - pripadaju
1.pol.6.st.
- u 2.pol.6.st. vitica degenerira ili je zamijenjena geometrijskim ukrasom
- u 1.pol.7.st. kraj dugmeta na glavi se poveava, a poveava se i duina fibule (10 - 12
cm)
-druga varijanta ima glavu ptice grabljivice i obino 5 ptijih glava; pripada 2.pol.6.st.
FIBULE S ROMBOIDNOM NOGOM
- najstarije su iz 5.st. - glava im je polukruna, a na zavretku noge imaju masku
ivotinje
- ukraene su viticama
- sa strane romba ponekad imaju ptije glave
- porijeklom su sa Krima
- rjei primjerci , neto kasniji (oko 500.g.) oko Ponta, na Balkanu, u Italiji, na Rajni i u
sjevernoj Francuskoj imaju na rubovima glave ptica grabljivica (te glave pripadaju
STEPSKOJ umjetnosti)
-fibule koje su se razvile od ovih i pripadaju 2.pol.6.st. proirenije su na zapadu i
vjerojatno su lokalne proizvodnje
- imaju 2 varijante:
a) ima 5 dugmeta u obliku glava ptica b) nema ptije glave
- najstariji primjerci datiraju se oko 500.g., ukraeni su viticom, a porijeklom su sa
Krima i iz Podunavlja
- prema sredini 6.st. vitice ustupaju mjesto geometrijskom ukrasu
- na sjeveru Francuske je naeno dosta takvih fibula
- srodne ovim fibulama su one koje s obje strane noice imaju ivotinjske glave
- najstariji i najprimitivniji tip (500. - 550.) ima mali broj primjeraka, uglavnom naenih
u Engleskoj (Kent) = glava im je polukruna, a na bazi luka nalaze se dvije, simetrino
rasporeene, glave ptica
- kasnije se u Engleskoj pojavljuju fibule s kvadratinom glavom i ivahnije obraenom
noicom
- jedan tip ima romboidnu nogu prekrivenim deformiranim viticama i pravokutnu glavu
- ima ih u Panoniji, Njemakoj i Italiji
- porijeklom su ili iz Engleske ili iz Panonije (525. - 565.g.)
-istovremeno u Engleskoj cvjetaju 2 druga tipa:
1. ima antitetiki postavljene ivotinjske glave ili ima ljudske glave
- ukraavaju pravokutnu glavu fibule
7

Franci

2. ima medaljon na luku, a noga zavrava ljudskom maskom - ima je i u Njemakoj

- porijeklo ovih tipova ?
a) engleski i njemaki arheolozi: nordijskog su ili anglosaksonskog porijekla, a razmjena
s Anglosaksoncima donijela ih je u Njemaku
b) E.Salin misli da su sve lune fibule pontsko - podunavskog porijekla
- u Francuskoj su fibule ovog tipa rijetke, ali izuzetno kvalitetne izrade
- u ovu grupu fibula treba ubrojiti i dva tipa koji oznaavaju kraj njihova razvitka:
1. tip pripada 1.pol.7.st. (poetku), a ima degenerirani vitiasti ukras
- glave koje se nalaze sa strane romboidne noge jo su prepoznatljive, a noga
zavrava ivotinjskom maskom
2. tip je kasniji i datira se u sredinu 7.st.
- ima stilizirane geometrijske ukrase
- glave sa strane su neprepoznatljive
- noica zavrava langobardskim polukrugom
-ovamo bi pripadale i fibule s ovalnom ili eliptinom nogom koje takoer imaju dva
tipa:
1. STARIJI TIP S ANTITETIKI POSTAVLJENIM PTICAMA (kraj 5.st. do 550. - 570.)
- to je stari mezopotamski, odnosno hetitski motiv
2. MLAI TIP S DVIJE LUNULE (tzv. klijeta) - po.6.st. do 600.g.
- ima ih mnogo u Tiringiji i sve su malih dimenzija
- njihova brojnost na tom podruju nipoto ne znai da od tamo i potjeu

FIBULE S OVALNOM NOGOM

- najpoznatije fibule s ovalnom nogom i ukrasom od vitica (vie ili manje degeneriranih),
te geometrijskim ukrasom, pojavljuju se na podruju izmeu Rajne i Dunava oko 550.g.
- glava im je pravokutna, ukraena uglavnom sa 7 gumba
- veliina: oko 7 cm
- tijekom 2.pol.6.st. javljaju se na Rajni 2 tipa fibula s ovalnom nogom:
1) ima PRAVOKUTNU glavu s 8 gumba
2) ima POLUKRUNU glavu sa zupcima umjesto gumbi
- dekoracija im je geometrijska
-ove fibule se dalje razvijaju u rajnskom podruju izmeu 575- 625. ; poveavaju se na
9-11cm
-vjerojatno su iz lokalnih radionica
-analogni primjerci su brojni u ostrogotskoj i langobardskoj Italiji
-primjerci s okruglom glavom imaju velik broj dugmeta; neki imaju ovalnu nogu koja
zavrava ivotinjskom maskom i okruglu glavu s mnogo dugmeta
-te se fibule pribliavaju langobardskim fibulama
LUNE FIBULE JEDNAKIH KRAKOVA
-pojavljuju se u kasnijim merovinkim grobovima (dr.pol. 6. i 7.st.)
-najstarije su malih dimenzija i skromno ukraene
LEZEVILLE (Haute Marne)
-grob dr.pol.7.st u kojem je pronaena jedna ovakva fibula
BERMESHEIM
-u jednom grobu datiranom novcem Hildeberta III u po.8.st., naena je fibula , ali
ukraenija
CHARNAY (Saone et Loire)
8

Franci

-vei i ukraeniji primjerak koji je sasvim sigurno i kasniji

MUYSEN LES MALINES
-jo kasniji primjerak koji pripada 9.st.
-ove se fibule susreu naroito na podrujima koja su pod utjecajem ist. Germana, u
langobardskoj Italiji, gdje su brojne (tamo su uglavnom trapezoidne ili etvrtaste), u
starom TOLOZATSKOM kraljevstvu, u burgundskom podruju
-rijetke su u Lorraine, na sjeveru Francuske, u Belgiji i Njemakoj
2. PLOASTE FIBULE (OKRUGLE I ETVEROSTRANE)
-vrlo su brojne; pripadaju tipu koji se pravilno razvijao:
kloazonirane fibule
fibule ukraene filigranom
igosane iskucane fibule
fibule s urezivanjm
KLOAZONIRANE FIBULE
-ovo je vrlo stara tehnika vjerojatno indijskog porijekla; najstariji poznati primjerci
kloazoniranja su 4 ulomka okruglih fibula, vrlo slinih onima iz vremena seobe naroda
naena u Mohenju Daru
-ovu su tehniku koristile manje-vie sve civilizacije; cvala je u junoj Rusiji pod
utjecajem Skita i Sarmata u 6.st.pr.n.e.
-u srednjem vijeku ova je tehnika ve vrlo razvijena
-od po.5.st. cvjetni uzorak polako nestaje u junoj Rusiji
-izgleda da je srcoliko kloazoniranje poteklo upravo od ovog cvjetnog ornamenta kao
npr. slavna garnitura iz Kera (490 500) ili fibula iz Bone (Alir)
-oko 500. cloisonne se sastoji od toga da se ulaganjem u elije stvori mozaik od
granata,a ponekad se mijea s drugim kamenjem ili staklenom pastom; kasnije se stavlja
emajl
-od 5.st. cloisonne se pojavljuje u grobovima
-najstariji tip u Galiji pokazuje granate na podlozi u centru; ima i filigrana
-ove fibule najee su od srebra; najstarija fibula je eljezna pronaena je u
Lezeville-u, a pripada dr.pol.5.st.
-cloisonni su jo uvijek veliki
-oko sr.6.st. fibule se smanjuju i dobivaju nazubljeni rub
-u pr.pol.6.st. pojavljuje se rijetka varijanta sa etvrtastim arama; ona je pretea
etvrtastim fibulama s filigranom iz 7.st.
-prema pol.6.st. pojavljuju se fibule s ravnim granatima
-kasni primjerci oko 600. Iimaju oblik zvijezde ; kamenje je optoeno filigranom
-ovaj tip nestaje na po.7.st.
FIBULE S UMBOM UKRAENE FILIGRANOM I KABOONIMA ULOENIM U OKVIR
-pripadaju treoj etvrtini 6.st. (550-575); vrlo su kvalitetno raene
-u pravilu se sastoje od zlatnog listia koji pokriva podlogu od nekog drugog metala
-kamenje (uglavnom granati) i kabooni od stakla uloeni su u okvir koji je okruen
filigranom
VIELEY SAINT- ETIENNE
-jedan od najstarijih primjeraka iz 6.st.
RAMECOURT
-vjerojatno iz posljednje etvrtine 6.st.
9

Franci

-u 7.st. stoljeu opada kvaliteta izrade, granat nestaje i biva zamijenjen kaboonima
od staklene paste raznih boja
BOURGOGNE (Charnay)
-jedan od najboljih primjeraka
-veliki primjerci pripadaju dr.pol..7.st.
-kvadratne fibule ukraene filigranom, dragim kamenjem i kaboonima pojavljuju se
krajem 6.st.
CHARNAY
-jedna od najstarijih fibula s kraja 6.st. s plavim kaboonima i ravno rezanim granatima;
srodna joj je fibula iz FETIGNYA
-ovakve fibule este su u 7.st. ; oko 700. Nestaju, a posljednji su primjerci veliki i
osrednje izrade
IGOSANE FIBULE
-po-7.st. pojavljuju se fibule raene tehnikom iskucavanja preko matrice
-i kod njih se ponekad pojavljuju granati ili staklena pasta (Lezeville)
-nakon njih dolaze jednostavnije, ukraene geometrijskim oblicima (Minden na rijeci
Sauer, sr.7.st, srebro)
-sluajno se nala i jedna matrica (Petersberg, bronca)
FIBULE S UREZIVANJEM
-relativno se kasno javljaju u 7.st., od bronce su i samo izuzetno ukraene staklenom
pastom ili granatima
-ima ih na sjeveru Francuske (CARNADA, Aisne); potjeu od mnogo starijeg prototipa iz
centralne Evrope
-pripadaju pr.pol.7.st.; promjer im se potom poveava i uskoro nestaju

3. FIBULE U OBLIKU PTICA

-stepskog su porijekla; ini se da su se pojavile kod Skita u 5.st.pr.n.e.
-do naroda iz vremena seobe su dole preko Sarmata i Gota
ORLOVSKE FIBULE RAIRENIH KRILA
-uglavnom su kloazonirane ili su od pozlaene bronce
-pripadaju 5.st. i po.6.st.; nestaju prema 600.; oko 600. Imaju filigran ili crvene,
zelene i plave umetke
-male su fibule rijetke u 6.st.
PTIJE FIBULE S KUKASTIM KLJUNOM PRIKAZANIM IZ PROFILA (sokolske fibule)
-kloazonirane ptice pojavljuju se na Krimu (Ker) i u Rumunjskoj (Concesti)
PIETROASSA,oko 400.
-kasnije se javljaju u Maarskoj , a na kraju u Francuskoj oko 500.; nestaju krajem 6.st.
-ptice sa skupljenim krilima i kloazoniranim inkrustacijama (oko, krila, noge, rep)
pojavljuju se oko 500. (CHASSEMY, Aisne) i susreu se sve do sr.6.st., specijalno u Aisneu, Oise-u i na Cota dOr
-ptice sa skupljenim krilima s urezanim i poentiliranim ukrasom, od ice ili rovaenim
ukrasom umjesto kloazoniranja, osim oka koje je kloazonirano neto su mlae od
prethodnih i nestaju krajem 6.st. (Marche le pont, Somme)
-zona rasprostranjivanja im je vea nego prethodnima: Somme, Eure, Marne
10

Franci

-rovaene ptice rovaeni ukras koji se inae pojavljivao samo na kljunu ili repu ili na
krilu pokriva ovdje cijelu fibulu
-oko je esto od granata ili staklene paste
-najstariji primjerci su iz sredine 5.st. iz eke (WINARITZE)
-prema kraju 5.st. tijelo se ptice izduuje i rep postaje vei, kljun naglaeniji
-u dr.pol. 6.st. tijelo koje je uvijek ovalno pokriva se rovaenim geometrijskim ukrasom
(npr. cik-cak) istim kao na lunim fibulama iz tog vremena
-u dr.pol. 6.st. takoer se moe nai da se ovalni oblik iskrivio i krilo postalo veliko
-u isto doba nalaze se vrlo iskrivljene ptice s krilima, nogama i izduenim vratom; one
nestaju krajem 6.st.
-ptice ukraene filigranom i kaboonima rijetki su, barokni oblici
-najstarijij primjerak datira se u drugu pol.6.st., a potjee iz tzv. KILPERIKOVOG groba u
ENVERMENU (Seine Infrieure)
-kasniji primjerci su iz sredine 7.st.
POJASNE KOPE
-merovinke pojasne kope ne pripadaju germanskoj tradiciji; njihovo je ukraavanje
plod kontakata s Pontom i Sredozemljem koji su trajali od 5. do 8.st.
-umjetnost stepa koju su preuzeli Germani odraava se u ivotinjskom stilu
-izvori merovinkih ukrasa su u istonom Sredozemlju : Sitiji i koptoskom Egiptu
-sama tehnika koja igra izuzetnu ulogu u ukraavanju pojasnih kopi porijeklom je iz
Sirije i vrlo je vjerojatno preuzeta od barbaricaria koji su bili u slubi u Galiji pred kraj
carstva
-kope se mogu podijeliti na:
kloazonirane kope
bronane kope
kope od eljeza, ukraene mjedenim buklima
tauirane kope
- za vrijeme seobe naroda kope su redovito male; okov je iste veliine kao i preica,
trn je ravan i dugaak
-vremenom okov postaje sve vei i dobiva okov nasuprot kope, kao i stranju ploicu,
dodatke za noenje opreme na pojasu,
sve to ini dijelove pojasne garniture
-vrlo velike kope (sa ili bez nasuprotne ploice) pripadaju kraju 7.st. i 8.st.
-oblik trna je takoer vaan: ravan ili s pravokutnom bazom znak je 5. i po.6.st.
-titasti trn ve jak na kopi iz Apahide pojavljuje se na zapadu u pr.pol.5.st., a
iskljuivo se pojavljuje od po.7.st.
KLOAZONIRANE KOPE
-od 470 520. tvore homogenu grupu; imaju ovalnu, masivnu preicu s pravokutnim ili
srcolikim okovom
-esto je preica kloazonirana, prati je okrugao, srcolik ili bubreasti okov; i okov i
preica mogu biti pravokutni
-u 6.st., naroito u prvoj polovini, bile su u upotrebi, iako iskljuivo u vizigotskim
podrujima, kope s pravokutnim okovom pokrivene kloazoniranjem koje je tvorilo oblik
kria
BRONANE KOPE
-trokutaste (bez sumnje najstarije), trapezoidne ili ovalne pojavljuju se poetkom 6.st.
-moda fiksiranja kope na pojas se takoer mijenja
11

Franci

VILLEY SAINT ETIENNE (Meurthe-et-Moselle)

-okov iz pr.pol.6.st. je stanjen i nanovo izglaen da bi remen leao izmeu njega i jo
jedne metalne ploice ; spajaju ih tri zakovice
-takav nain fiksiranja se nalazi u kasnorimskim grobovima u Aisne i u germanskim
grobovima na Rajni
-kopa iz Villeya ima jak titasti trn, razvijen i irok u bazi, poput onog s kope iz
Apahide
LEZEVILLE
-neto kasnije kope koje se fiksiraju na remen trima zakovicama od bronce ije tijelo
zavrava rupicama kroz koje je prolazila uzica
-uzica je pak prelazila preko tri ureza nainjena na okovu; ovaj nain fiksiranja je bio u
modi jo poetkom 7.st. (kako pokazuje grob 165 iz SOESTA u Njemakoj)
-na kopi iz Lezevilla se vidi da bukli ne slue vie niemu osim dekoraciji
-fiksira se pomou tri probuena jezica na rubu okova kroz koje je prolazila uzica
-od tri navedena naina, ini se da prvi, koji je rijetko upotrebljavan pripada kraju 5.st.
i po.6.st., a trei kraju 7.st.
-najstarije kope iz 6.st. ukraene su sitnim geometrijskim ornamentom
-u 7.st. geometrijska ornamentika se poveava i pri kraju 7.st. pokriva cijelu povrinu
-ivotinjski ukras koji se osjea u 5. i na po. 6.st. rijetko se pojavljuje u 6.st.; ponovo
se razvija tek oko 600. (zmajevi, ptice-grifoni)
-u 7.st. se raspoznaje ivotinjski stil na cijeloj povrini
-kope s dezintegriranim ivotinjskim likovima, tzv. merovinki kubizam koje su esto
raene na proboj pripadaju kraju 7.st.
-kope s biblijskim prikazima se javljaju oko 700., a to je sirijsko koptski utjecaj
KOPE OD ELJEZA UKRAENE MJEDENIM BUKLIMA
-ovalne ili trokutaste, dio su muke nonje
-spominje ih Sidonije Apolinar kad govori o slavlju franakog princa Siginera u Lyonu; to
je kraj 6.st.
-od kraja 6.st. (kako potvruje grob 5 iz Lezevilla) koji je datiran demisilikvom
Teodeberta, pojavljuju se pojasne garniture s trapezoidnim kopama ukraenim s pet
bukla
-nasuprotna ploica je ukraena s etiri bukla
TAUIRANE ELJEZNE KOPE
-prva grupa je od 450. do 520.; okov je ovalan, kvadratan ili pravokutan, ali uvijek malih
dimenzija
-druga grupa je od 520 do 550., a ove kope imakju almandine
-trea grupa (oko 600) geometrijski ukras je zamjenjen ivotinjskim
-poetkom 7.st. organizacija ukrasa imitira kloazoniranje
-trakasti ukras praen rozetama pojavljuje se oko 625. i traje kroz cijelo 7.st.
-oko sr. 7.st. opet se pojavljuje ivotinjski stil
-u dr.pol. 7.st. ivotinjski se ukras stilizira i to u dva smjera:
1. merovinki kubizam
2. neka vrsta obnavljanja stepeniasto komponirani iscrtani zavijuci ivotinja
zamjenjuju se i ukrtavaju stvarajui are (poput sirijsko koptskih) koje vode prema
arama karolinke umjetnosti
-napokon u 8.st. (vjerojatno oko 750.) ivotinjski likovi porijeklom iz stepa spajaju se s
koptskim (naroito cvjetnim motivom tzv. ficus religiosus) i daju potpuno nove oblike

12

Franci

ORUJE
-merovinko oruje je germanskog porijekla
FRANCISKA sjekira za bacanje; nalazi se u grobovima 5. i pr.pol.6.st.
nasljeuju je nesimetrina franciska i bojna sjekira krajem 6.st.
uskoro one nestaju iz grobova
UMBO TITA takoer se razvija; najstariji tip ima konkavnu kalotu sa iljastim
zavretkom;
pripada vremenu velike seobe i prvoj kronolokoj grupi
zatim se umbo suava, kalota postaje konveksna i zavrava dugmetom
ovo je gotovo klasini tip i susree se sve do sredine 7.st.
trei oblik je glave eera, u upotrebi je krajem 7. i u 8.st.
rijedak je zato, jer upravo u to vrijeme nestaju prilozi u grobovima
SPATA
dugi ma pokazuje oko 520 550. dva tipa
rukohvati su ukraeni zlatom, uz njih je kloazonirana garnitura, imaju
ortband od plemenitog metala
prvi je tip pontsko podunavski i predstavlja ga ma Hilderika I
drugi tip iz june Rusije i najbolji je predstavnik na zapadu spata iz
Altlusheima
-ova su dva tipa na tlu Francuske stvorila oruje kao to je proslavljeni ma
iz Marboue, iz Lavoye, Pouana, Beauvaisa i Aroy Saint Restitue
-uobiajeni tipovi su lieni jabuice na balaku, centar ravnotee im je
daleko na otrici
-u 7.st. oruje bolje kvaliteten ima jabuicu balaka tauiranu srebrom
-od sr.7.st. pojavljuju se maevi s popreno izbrazdanom jabuicom, sjeivo se
poveava, ali se u isto vrijeme centar ravnotee pribliava rukohvatu
-vrlo rijedak u 7.st. ovaj ma je predodreen da postane karakteristino oruje
karolinkog perioda
-svi dugi maevi (spate) dobre kvalitete imaju damascirane otrice i to e trajati sve do
11.st.

KRINI NAKIT 6. I 7. STOLJEA

-najvei broj nalaza ove grupe nakita je sluajan, a radi se najee o fibulama u obliku
latinskog ili grkog kria
-rasprostranjen od ULPIANE do KRANJA ovaj tip nakita protezat e se dalje u sjevernu
Italiju (Voltago Beluno) gdje emo ga nai u langobardskim grobovima
-krioliki nakit 6. i 7.st. u ex Jugoslaviji uglavnom je proizvod romaniziranih
starosjedilaca u jo nelokaliziranima radionicama Balkana, gdje je tinjala tradicija
istonorimskog obiljeja
13

Franci

-postojanje tih radionica potvruju i poluizraevine krinog nakita

NALAZI:
KORITA KOD DUVNA krini nakit je dominantan
NI
skupni nalaz zlatara justinijanskog vremena (6.st.)
igla s krinom agrafom na laniu
kri poluizraevina nepoznate funkcije
ostaci vaga
VRH BRKA, kod Motovuna slavensko romansko groblje 7.st.
kopa s krinim okovom (analogan promjer je ? u Korukoj)
-sredite kopi s krinim okovom je inae crnomorska regija, posebno antiki grad
HERSON na ijem groblju ovakve kope idu do 9.st.
-zatim krimska groblja 6-8st- SURK-SU i UFUT-KALE
-ima ih u Hispaniji i na Siciliji
-Sucidava kope ukras na proboj na okovu sa motivom kria

BIZANTSKE KOPE 6. STOLJEA

-za kope 6.st. karakteristian je titoliki trn
-trn moemo smatrati determinantom koja omoguava datiranje ovog tipa nalaza unutar
6. st.
-naime, od pr.pol. 6.st. pa prema kraju, taj titoliki izgled trna sve je izraeniji, a bit e
karakteristian za ona podruja koja su ranije inila zapadno rimsko carstvo
KOPE MEDITERANE
-naziv uvodi Fingerlin
-ove kope su jednodjelne, a dominantna forma trna je titasta
-okov moe biti glatki trokutasti ili raen na proboj
-jednodjelna kopa je tipina forma kopa 6.st.
-mediterane kope rasprostranjene su SZ od Alpi na merovinkom prostoru, ali i kod
Gepida, Ostrogota i Langobarda, te u vizigotskoj Hispaniji
-proizlaze iz kasnorimskog provincijalnog stvaralatva 4. i 5.st.
-najpozanitiji nalazi u ex Yu su: KRANJ, KAI, KNIN (Greblje), JAKOVO KORMADIN
dvodjelne kope ovog tipa ima paralela na groblju Hegyko
KOPE SUCIDAVA
-takoer su jednodjelne s perforiranim okovom; antropomorfni izgled (?)
-nemaju titoliki trn; rasprostranjene su na istonom Mediteranu s dubokim prodorom na
Balkan, istoni gradovi (kasnoantiki, ranobizantski gradovi na limesu, u Meziji)? i u
podruju Karpateske kotline gdje ih se nalazi u avarskim grobovima
-ima ih i na Krimu, Siciliji i u Egiptu
-kod nas: MIHALJEVII, KRANJ, na potezu uz dunavski limes na podruju sjeverne Srbije

14

Franci

BIZANTSKE KOPE 7. STOLJEA

-mediterane i Sucidava kope predstavljat e prototip bizantskih kopi 7.st.
-najvei broj biz. kopi je dvodjelan
-donji dio imat e trokutastu shemu (preuzetu s mediterane kope i razvijenu), a
perforirana biz. kopa preuzet e neto i od Sucidava
-ovaj tip kopi pokriva podruje od Hispanije do Krima kao modni mediteranski nakit
-nai e se na svim podrujima gdje postoji kontinuitet ivota iz 6. u 7.st.
-Werner ih dijeli u vie tipova: Bologna, Baalgata, Hersones
-najpozantiji nalazi kod nas su u Istri, zatim jedan nalaz u STONU i MAJSAN
-javit e se takoer na podruju Albanije oi oko Blatnog jezera
KOPE TIPA SIRAKUZA
-drugu veliku grupu biz. kopi ine kope tipa Sirakuza
-kopa je jednodjelna, lijevana i ima vegetabilni ukras, ukras heraldiki postavljen oko
lista gdje se najee prema unutra savijaju dvije lozice
-kod nas su naene u ISTRI i ZADRU
-derivati kope Sirakuza pojavit e se i na podruju srednje Evrope, ali neukraene i
lijevane u eljezu ili u bronci
KOPE TIPA SALONA HISTRIA
-sluile su za privrivanje torbe za pojas
-imaju podui titoliki okov
-rasprostranjene su po bizant. periferiji (Krim, Balkan, Podunavlje)
-ponegdje se javljaju u sklopu prvog avarskog kaganata; nose se krajem 6. i u
pr.pol.7.st. (Cariin Grad)
KOPE TIPA KORINT
-datiraju se iskljuivo u dr.pol. 7.st.; dvodjelne su, a okov im je raen na proboj i
trokutasto oblikovan
-ponekad je ukraen motivom kasnoantikih koncentrinih kruia
-imaju pominu ovalnu preicu i masivan trn
-rasprostranjene su irom Sredozemlja
KOPE TIPA BOLOGNA I BAAL GOTA
-oba tipa imaju srcolik okov i jednake preice; Baal Gata kope su vee i imaju
degeneriranu palmetu
-datiraju se izmeu 620 660.
-rasprostranjene su uglavnom u Erdelju i kod nas u Stonu
KOPE TIPA KESZTHELY PECS
-imaju okov u obliku lire
-rasprostranjene su u Transdanubiji i oko Blatnog jezera
-jednak oblik okova vrlo je esto zastupljen u vizigotskoj Hispaniji
KASNOBIZANTSKE KOPE 8 11 ST
-dvodjelne su i imaju etverokutni ili trapezoidni otvor za vjeanje o remen
-figuralno su ukraene plitkim reljefom sa motivom krilatih konja, grifona, borbama
ivotinja, lavovima
-rasprostranjene su u Maloj Aziji, Siriji, Siciliji, Balkanu, Krimu i u Potisju
-kod nas su pronaene u Saloni i sjevernoj Srbiji
15

Franci

KNEEVSKI GROBOVI 6. STOLJEA

HILDERIKOV GROB (Tournai) 5.st (482.)
ARNEGDUNDIN GROB (St. Denis) 6.st.
GROBOVI U KLNSKOJ KATEDRALI 6.st.
-nalaze se van grobalja na redove; apsolutno su datirani
GROBOVI U KLNSKOJ KATEDRALI
-Kln je jak kneevski centar sa razvijenim kovanjem novca od po.6.st.
-unutar same katedrale nalazi se oratorij i vei broj grobova iz merovinkog razdoblja
-otkriveni su djeji i enski grob koji djelomino zahvaaju dio zida oratorija
-oba su istovremeno ukopani i sadre heterogeni inventar (ne zna se da li su ukopani
prije ili poslije izgradnje oratorija; ranokranska bazilika razvoj do merovinke
arhitekture 6.st)
GROB DJEAKA
-drvena grobna komora s drvenim leajevima
-sadri oruje, namjetaj (dio odra ili kreveta, stolica), posue i staklo
spata (damascirana)
franciska
ango oruje za bacanje za borbu izdaleka (neto poput sulice)
trobridna strelica ovakve strelice u Evropu u sr. vijeku donose Avari krajem 6.st.;
znaajan kronoloki reper u grobu djeaka (t. strelice inae najbrojnije u sr. i ju.
Evropi) > Franci preuzimaju ove strijele preko Langobarda
umbo tita (stoasti), pr.pol.6.st.
ljem na provjesla orijentalni tip (izmeu pontskog
i Baldenheim tipa);
konstrukcijski blizak Baldenheimu; ivan je icom, a nije vezan zakovicama; mlai je
od Baldenheima; tanja rebra, nema T-provjesla
staklene boce, staklena aa sa zailjenim dnom
drvene vedrice sa eljeznim i bronanim obruima (atae rubni ukras kao na
rimskim oficirskim kopama; ivotinje slie na morske konjice)
rukavice, drveni skiptar, rog za pie, korice noa, bronana zdjela na noicama,
amuletna kapsula, narukvica trubljastih zavretaka
novac 5 komada, TEODEBERT I prije 575.
ENSKI GROB
-jedan par ploastih fibula (sline fibuli BULI), sa krinim motivom koji e biti vrlo est
upravo na ovom tipu fibula
-jedan par ima obrub od granulirane ice
-u ovom razdoblju kloazone e se povlaiti pred filigranom i granulacijom
-funkcija ploaste fibule dva ukrasna dugmeta vezana laniem

16

Franci

-drugi par fibula lune, crveni klazone, etverolisna elija, nijansirani almandin,
tauirane staklene perle (5 kom), filigran; franake fibule
-rovaeni jezici datiraju grob
-grob je ukopan nakon 525.
-Werner II i III grupa; Bhner III grupa 520 (525) - 600
ARNEGUNDIN GROB
-kripta u opatiji St. Denis; mauzolej merovinke vladarske kue, identificiran kao takav
ve u 6.st.
-Fleury je 1961. otkrio intaktan grob s pokojnikom u kamenom sarkofagu (trapezoidan)
-u grobu je pronaen peatnjak s urezanim ARNEGUNDIS (regine) oko monograma
-Arnegunde Klotarova druga ena; 520 565/570 pretpostavljena godina njezine
smrti (izvor: spisi opata Grgura Tourskog)
-Klotar I (511 561)
-Hilperik I (561 584), Klotarov sin; na prijestolje kraljevstva Soissons stupio 561.; nakon
smrti brata Hariberta proirio vlast nad dijelom zapadne Galije
-grob stariji od ukopa Dagoferta I 639.
-Arnegundin grob vrlo je interesantan po rekonstrukciji odjee:
laneno platno (koulja)
crvena svila (haljina)
arape bijelo laneno platno
okovi obue obua je bila vezana kopom na vrhu potkoljenice
veo
-stylos igla (Gewandnadel) na prsima
-igle ukosnice za veo
-koaraste naunice aurirane poput onih u langobardskim grobovima
-ploaste fibule s motivom kria; imaju tremolir eliju; datiraju se u drugu pol.6.st.
-vez (rub rukava) rozete i krievi, kao da je motiv prenesen sa kamenih spomenika
-kopa sa titastim trnom pozlata, srebro, niello (6/7st. trn je vrlo razvijen)
-velika pojasna garnitura
-pojas s naopako okrenutim jezicima (dva para jeziaca)
pronaen je kod nogu: 1. Jezici su ukraeni drugim ivotinjskim stilom; vrlo stilizirani
ukras; dvije isprepletene ivotinje, pletenica pletena od veeg broja traka
-postoje naime dvije vrste pletenica:
a) dvotrana koja ostavlja oko u sredini i karakteristina je za 4. i 5.st; javlja se kao
rubni ornament na mozaicima
-preuzimaju je Ostrogoti u Italiji i javlja se na italskim fibulama ostrogotske
provenijence
b) pletenica sa vie traka dr.pol. 6.st.
-karakteristina je za justinijanski period; javlja se na koarastim kapitelima
-ovakva pletenica javlja se na jezicima iz Arnegundina groba; radi se o utjecaju
posredstvom Langobarda i njihovih veza s germanskim prostorom
-Langobardi su na neki nain posrednici u prenoenju mediteranskih utjecaja u
merovinku kulturu
-luksuznije dijelove nonje (zlato, polihromija) Arnegunda je vjerojatno dobila kao vrlo
mlada; umrla je s oko 45 godina
-POJASNA GARNITURA: sastoji se od tri dijela dva su na proboj i trei od zlatnog lima,
ukraen granulacijom, filigranom i kaboonima koji su spojeni u jedno
17

Franci

-nije naena u predjelu prsa nego povie, izgleda da to nije njena nonja nego muka,
koja joj je poklonjena i kao takva stavljena u grob
-POJASNI JEZICI:dva sa obue drugi ivotinjski stil DATIRA NALAZ u dr.pol.6.st.
-dva su podvezica pletenica od vie traka i dva su sa pojasa sve u dr.pol.6.st.
-KOPE s obue dvije , ukras drugog iv. stila
-PRSTEN S MONOGRAMOM - natpis ARNEGUNDA REGIO , ne mora znaiti da ga je
nosio vlasnik (za razliku od peatnjaka), moe se raditi o poklonu, pa postoje
pekulacije da se moda i ne radi o Arnegundinom grobu

R. PIRLING FRNKISCHE FRSTENGRBER IM RHEINLANDE

-KREFELD GELLEP
-MRKEN -sjeverno od Klna
-oba naena u okviru merovinkih grobalja; datirani su bizantskim novcem koji je ovdje
upotrebljen kao obol
-Krefeld Gellep ANASTAZIJE (491 518), faranaka imitacija
-Mrken - TIBERIJE II (578 582), novac je nov, a grob je ukopan u zadnjoj etvrtini
6.st.
-oba groba sadre ljem tipa Baldenheim koji vue porijeklo iz sasanidske Perzije
-istovremeno postoje dva tipa modifikacije orijentalnog ljema
a) bronani, platirani (Baldenheim) trake ne ulaze ravno u eonu traku ve se proiruju
pri dnu (T provjesla) + zakovice
b) eljezni ljemovi (PONTSKI TIP) - traka ulazi ravno na eonu traku; opiveni icom;
ipke ili lamele
(oba tipa naena u jednom grobu u Keru)
KREFELD GELLEP
-merovinko groblje u Gellepu sadri 1200 grobova od kojih neki pripadaju rimskom
periodu
-Gellep se moe moda identificirati s rimskim GALUBA koji spominje Plinije
-naseljavanje i ukapanje vreno je na Gelepu bez cezure
-nalazi u grobu:
ljem tipa Baldenheim
vale tauirane kope i platirane psalije (Parierstange)
aplike s konjske oglavine pelta motiv i rubni ukras od granulirane ice; motiv
spicatum; kabooni i filigran te granulacija
razdjelnici remena stilski odgovaraju ploastim fibulama; krini motiv i motiv
etverolisne djeteline; granulirana ica, filigran i kloazone povrinski su izjednaeni
okovi sa sedla
prsten filigran; konstrukcijski odgovara tipu rimskog prstena (gema), slian fibulama
iz Klna; filigranski motiv je slian onome na razdjelnicima
spata sa ukraenom drkom; jabuica je stilski neto ispred razdjelnika; ukraena je
granulacijom i kloazonom
franciska
umbo
filigran i granulacija
ango
sax
18

Franci

-nakrsnica je starija od razvodnika, jer na njoj ima puno manje granulacija nego na
razdjelniku, gdje je otprilike pola kloazone, pola granulacija
noevi drke ukraene filigranom stlilzirane ptijr ptotomr kakva se javlja na
alamanskim stilus iglama (kod nas -Zmajevo dvije stilus igle sa ploastom glavom
na kojoj su stilizirane ptije protome; vezuju se uz alanske)
okov za torbicu nema tremoliranih elija; viebojna polihromija karakteristina za
6.st.)
stakleno posue
bronano koptsko posue
-filigran je u napretku i prevagnut e nad polihromijom
-mediteranski utjecaj posredstvom ostrogotske Italije pr.po. i sr.6.st.
MRKEN - S od Klna
ljem tipa Baldenheim
apotropejski privjesak granulat, glatke elije
srebrna tauirana kopa DATIRA NALAZ tauiranje kraj 6. na 7.st.
-raspored elija kao za ulaganje kamena tj. za polihromiju
-razvijen titasti trn; ovalna preica koja stoji u supstratu kasnomerovinke kope
-kloazonirani detalji, ivotinjske glave i vjerojatno ljudska maska, prototip ove kope je
Mediterane kopa
kalotasta dugmeta karakteristina su za merovinke garniture 6/7.st.
umbo motiv klepsidre koji kao da je tambliran poput gepidske keramike
lonac koji odudara od cjelokupnog inventara; vrlo je grub, ukraen je horizontalnim
linijma i podsjea na kasnoantiku keramiku
staklena aa staklo je rimsko; neki smatraju da je u funkciji uljanice
srebrne euharistijske lice imaju paralele u Dessani, iako su inae euharistijske,
ovdje se radi o poganskom ritualu

SUTTON HOO (ist. Engleska)

-najbogatiji germanski ukop izvan Skandinavije
okov torbice Danijel i lavovi, viebojna polihromija
19

Franci

kenotaf BROD
oruje i nakit
novac iz 625. umro kralj kraljeva
-Redvald kralj kraljeva (Jti), oenjen Klotarovom unukom, pokrstio ga redovnik
Augustin 596. koji je utemeljio nadbiskupiju u Canterberry-u, a poslao ga je papa Grgur I
-jaki merovinki utjecaji
-ima vie tumula ukopa
-skandinavski tip ?
-tit
-Anastazijeva plitica utisnuut kontrolni znak Anastazija I (491 - %18)
-dvije srebrne lice grki alfabet bavus Pavus ?
-rogovi za pie
-okovi drvene posude ukraene drugim ivotinjskim stilom
-novac merovinki (575 625)
-kopa drugi iv. stil, tauiranje
-Etelbert je kralj Kenta, kralj kraljeva, umire 616., a njega nasljeuje Redvald koji je
bio kralj ist. Angla, a poslije smrti Etelberta je postao kralj kraljeva

20