1

PREDMEROVINKO RAZDOBLJE prva pol. 5.st.

KNEEVSKI GROBOVI
-za pr.pol. 5.st bit e karakterisitini kneevski grobovi
-nalazimo ih na golemom prostoru Atilina hunskog saveza
-njihov nastanak uvjetovan je prodorom HUNA iza 375. g.
-nalazi iz ovih grobova predstavljaju stilsku i tehnoloku osnovu razvoja merovinke polihromije koja
e ujediniti komponente perezijske polihromije i polihromije crnomorskih kasnoantikih radionica
-svi ovi nalazi nee biti etniki determinirani i ponekad je teko razluiti radi li se o hunskom ili
germanskom grobu
-kneevski grobovi markiraju i prostorno irenje hunskog carstva
Ruski nalazi:
AKMOLINSKA STEPA (granica Kazahstana)
KARA AGA (enski grob) glosbecher, dijadema, Fadenglos
BOROVOJE (ratniki grob)
Permska oblast (sjeverno od Sverdlovska)
MUSLJUMOVA
UTA
Donja Volga
FEDOROVKA
IPOVO
POKOROVSK VOSHOD
BERJOZOVKA
SEELMAN
POKROVSK
NINAJA DOBRINKA

Kavkaz
ZVIDENSK
KUDINETOV
PANTICAPEUM
KER

donji tok Dnjepra

NOVOGRIGORIJEVKA
RADENSK
ALEEK
VERHNE - JABOLNO
TILIGUL
VOLNAJA VODA
IPOVO

pr.pol. 5.st.

(donja Volga)

1. ENSKI GROB Kurgan 2

dijadema od bronce
bronana kopa (2 kom. jedna kraj noge)
naunice (2)
glineni uteg
bronana ogrlica (tordirana ica) sa zlatnim limom
bronana dijadema sa umecima od stakla (da li je to ova gore?)

2.MUKI GROB - Kurgan 3

nakit za vrat od bronce i stakla
okov od bodea (zlatni)
zlatni lim sa sedla (motiv krljuti)

60 bronanih pozlaenih ploica

drveni vr
bronano ogledalo
eljezne kope (2kom)
bronane kope sa zlatnim limom
bron. narukvica
strijela
eljezne vale
sedlo sa zlatnim limom
bron. pozlaene aplike sa uzdi

KERTSCH GLINISCHTSCHE (KRIM)

muki grob , rano 5.st.
BOROVOJE
-lokalitet u Kazahstanu
dugi ma, magijske perle, zlatni luk, trobride strelice, kloazonirane zlatne obloge, bronani kotli,
zlatni lim, vale sa motivom riblje krljuti (obloga sedla), bronane naunice(?)
- stilska mjeavina : ravne masivne kloazonirane elije i kombinacija s tehnikom 1. CRNOMORSKOG
STILA (kabooni) te polohromija koja e napredovati i naposljetku prevladati
- elije su obrubljene icom tiskanom klijetima i ne radi se o pravoj granulaciji ( ?)
DERMONPOVSKAJA SKALA
-lokalitet u Ukrajini, katakombni grob
MUKI GROB: ma, apotropejske perle, kloazonirane zlatne kope, hamovi uzdi od pozlaenog srebra
ENSKI GROB: deformirana lubanja, par fibula od pozlaenog srebra, nomadsko ogledalo
- katakombni grobovi se obino tumae kao ALANSKI
-nejasno je kome oni etniki pripadaju Hunima, Alanima ili Krimskim Gotima
- imaju priloeno oruje (maeve)
KARA AGA
-enski grob: perle, zlatna dijadema, zlatna naunica, zl. Riemenkappe, zl. ukras za glavu, zelena
staklena aa
POKOROVSK (VOSHOD)
- zlatne ploice sa uzda sa motivom lica (2 lica)
FEDOROWKA (donja Volga), grob vojskovoe
PREDMEROVINKO RAZDOBLJE
1.GALORIMSKI GROBOVI (B hner - I grupa)
2.KNEEVSKI GROBOVI HUNSKOG VREMENA
- B hner ih ne ukljuuje u svoju kronologiju jer nemaju veze s Francima
- ovi grobovi vezani su za prodor Germana potaknut Hunima
-NAJZAPADNIJI nalaz je POUAN (z. Francuska)
- provala Huna povezala je prostor ist. Evrope i Zap. Azije, a na srednju Evropu utjecala je tako to je
ovdje ostavila odreenu grupu nalaza koji e predstavljati stilsku i tehnoloku bazu za razvoj
merovinke polihromije
-AIRAN (Normandija)
- najstariji nalaz seobe naroda u Galiji, po.5.st. (fibula i kopa s urezanim motivom)

3
STRAE KOD PIETANY
- zap. Slovaka, siromani grob sa mongolskim antropolokim karakteristikama
bron. fibula, hunsko ogledalo (Brigetio), bron. kotli, deformirana lubanja, konjske kosti
HORIZONT ATILE U MAARSKOJ
-centralna hunska sila i hunska vojska izmeu 423. 425. pod knezom RUGOM okupirala je prostor
istono od Tise i juno od K r sa (ma. Banat)
-vjerojatno u to vrijeme zapoinje i gradnja sjedita kneza (Ordu) koje je lealo u movarnom predjelu
izmeu Tise, K r sa i Marosa
-lokalizira se samo kroz indirektne naznake
-arh. dokazi:
MEZBERNY kneevski enski grob iz doba vladavine Atile
TRTEL otkrie hunskog bron. kotla na desnoj obali Tise
SZEGED - NAGYSZEKS S - kneevski grob
KRSLADNY ratniki grobovi; nalaz jednog Honorijevog solidusa (395 423)
-Bleda i Atila dobijaju itavu Panoniju (osim P. Secunde koja je od 427. u sastavu Ist. carstva) od
Aetiusa kao protuuslugu za vojnu pomo
PECS - SZG
PANNONHALMA
BTASZK
bogati hunski nalazi; ne radi se o stvarnom ukopu ve o rtvi za mrtve u pogrebnom ritusu
- predmeti su djelomino spaljeni i potom ukopani na dubini od 80 100 cm
inventar: zlatni krajevi i obloge drki simbolinih minijaturnih lukova koji su ukazivali na
dostojanstvo i visok poloaj mrtvih hunskih voa
- dugi maevi obloeni zlatom i dragim kamenjem
- zlatne obologe sedla i uzdi
-zlatni krajevi remenova, zl. pojasne kope, zl. kope za obuu
-najbogatiji nalaz ovog tipa je SZEGED - NAGYSKSZ S i daleko nadmauje prethodno navedena
tri nalaza
LBNY
LENGYELT TI
BUDAPEST - ZUGL
ukopi vieg sloja hunskih vojnih voa
inventar: ma azijatskog tipa s apotropejskim perlama, zlatni i srebrni jezici remenova, zl. kope sa
oblim kloazoniranim okovom, metalni dijelovi konjskih uzdi, kasnoantika i barbarska keramika,
staklene posude
SZIRMABESENY
TSKA
KESTHELY - GTIDOMB
grobovi jednostavnijih ratnika
inventar: dugi maevi, jednosjeni bojni noevi, lukovi, sedla od pozlaenog bronanog lima, uzde
(Leva/Lewenz)
-u ovu kategoriju ulazi i Wien-Simmering koji ima ostatke asimetrinog refleksnog luka sa kotanim
pojaanjima
-u doba hunske dominacije Karpatski bazen obiljeen je jednom jedinstvenom kulturom koja see na
zapad do Simmeringa i june Moravske, ali i na podruja istono od Karpata Moldaviju, te
djelomino Krim, sjeverni Kavkaz i Malu Aziju
-pronaeni materijal pripada malim grobljima (od 3 do najvie 25 ukopa)
-specifini inventar: kratki dvosjekli ma sa kriolikom prekom na balaku; prije pojave Huna ovo
oruje nose Alani
-zlatne kariice za kosu, srebrna i bronana ogledala, cikadni nakit od bronce, zlata i srebra
-male pojasne kope sa ptijom glavom
-oblici preuzeti s Ponta: vrevi s izljevom na vratu, vrevi Murga tipa

4
-dva istovremena tipa fibula:
1.Brigetio ukraena punciranjem
2.Prese-lewenz - neto manja i ukraena Keilschnitom
-Germani fibule nose na oba ramena, a Alani na prsima
-izdvajaju se bogati enski grobovi istonogermanskog karaktera
RABAPORDANY
WELZ
imaju fibule tipa Szilagysomlyo
PAPKESZI
BAKODPUSZTA
REGLY

grobovi iranskog karaktera (ne sadavaju fibule); mjeavina obje nonje

J.WERNER - BEITRGE ZUR ARCHOLOGIE DES ATILA-REICHES (MNCHEN,1956)

UVOD
-Huni koji dolaze u Evropu ne predstavljaju nikakvo etniko ili rasno jedinstvo
-K.Jettmar smatra da je nemogue dokazati etniki identitet evropskih Huna, u smislu njihove
identinosti sa HIUNG-NU carstvom koje spominju kineske kronike
-najvie to se moe dopustiti jest da ti Huni imaju neke veze sa Hiung.nu carstvom Han vremena, jer
u nomadskom svijetu evroazijskih stepa nova plemena se uvijek iznova kristaliziraju oko novonastalog
pola moi
-za vrijeme Atile posjedujemo dragocjeno svjedoanstvo PRISKOSA iz Panonije koji je 449. kao lan
istonorimskog poslanstva boravio na hunskom dvoru
-barbarski dostojanstvenici s kojima je dolazio u dodir nisu bili samo hunskog nego i germanskog i
iranskog porijekla
-njihovo oruje ukraeno zlatom i dragim kamenjem, ratna oprema i sl., koje je Priskos opisao,
karakterizira ove ljude, ne kao poglavare razliitih plemena i plemenskih saveza, ve kao pripadnike
jednog internacionalnog sloja ratnike aristokracije, odvojenog od mase naroda
-J.Harmatta izjednaava ove visoke dostojanstvenike sa (koje Bizantinci zvali LOGADES),
sasanidskim nazivom vazurgan, ud azadan, iji broj nije mogao iznositi vie od nekoloko stotina
-mnogobrojne kneevske pokope Atilina vremena izmeu TJANANA i BEA moramo izjednaiti sa
ovim vodeim slojem bez mogunosti finije etnike diferencijacije
-antropoloke indicije, u smislu utvrene mongolske rasne pripadnosti,postoje samo za nekoliko manjih
ukopa
-strukturalna analiza Atilinog carstva koju je proveo J.Harmatta, pokazuje bitne promjene socijalne
organizacije hunskih konjaniko-nomadskih etnikih elemenata u odnosu na one zajednice koje je
opisao Amijan Marcelin u 4.st.
-stara podjela na plemena i klanove pod vodstvom plemenskih poglavara, razvila se poetkom 5.st. u
savez plemena, a dalje u jednu dravnu organizaciju sa neogranienom centralnom vlau, iji oblik
vladavine (na teritorijalnoj bazi) nije bio daleko od kasnijih azijatskih nomadskih carstava
-nosioci ove centralne vlasti bili su, pored vladara, i ti mali krugovi ljudi, koje Priskos naziva
LOGADES, a koji sa plemen. poglavarima ranijih vremena jedva da imaju ikakve veze
-nomadski nain ivota zadrali su i ovi vodei socijalni slojevi - istono porijeklo ovog nomadizma
je nesumnjivo
-karakteristike stioarskih evroazijskih stepa sa njihovom fluktuirajuom politikom organizacijom,
posebnim nainom borbe svojih konjanika, svojim visoko razvijenim uzgojem konja, konkretizirale su
se u njihovom ivotinjskom stilu, odnosno u njegovom teriomorfnom svjetonazoru
WOLFSHEIM
- otkriven oko 1870., smjeten u Porajnju, na rubnom prostoru Atiline drave
-inventar:
pektoral izraen u perzijskoj polihromiji s privjeskom
-na stranjoj strani nalazi se natpis ARTACHSCHATAR radi se o sasanidskom natpisu koji vjerojatno
spominje ARDAIRA (Ardair I bio je osniva sasanid. dinastije i umro je 241.g.)
zlatni solidus cara Valensa (364-378)
apotropejska jantarna perla
zlatna fibula sa podvijenom nogom ukraena je granuliranom icom
zlatna narikvica sa zadebljanim otvorenim krajevima koja imitira rimsku narukvicu
zlatna ogrlica sa dva arnira i zavrecima u obliku ivotinjskih glava

5
zlatne kope ukraene kloazoniranom polihromijom, smanjena je povrina zlata
- grob se smatra najstarijim kneevskim grobom u Srednjoj Evropi
-prilog narukvice i novca moda bi mogao ukazivati da se radi o Germanu
-obino se datira izmeu 420 450.g. iako Valensov solidus omoguava i raniju dataciju (oko 400.)
-danas postoje i druga miljenja na temelju kojih se s obzirom na razvijeni oblik kope datacija pomie
u drugu polovinu 5.st.
UNTERSIEBENBRUNN
-u blizini Bea, otkriven 1910. (Donja Austrija prostor okrenut Karpatskoj kotlini)
-enski grob
dvije velike fibule od srebrnog lima ukraene zlatom i almandinima
-crnomorska polihromija sa evidentnim odnosom podloge i dekoracija
istonogermanska luna fibula razvila se iz tipa Sintana-Mures
-javit e se u dvije varijante: srebrna od iskucanog lima i ukraena polihromijom
dvije jednostavne fibule od srebrnog lima
masivne zlatne narukvice sa uloenim granatom
dvije zlatne naunice dva zlatna prstena
dva pletena zlatna lanca jedan s almandinima, dugi s privjeskom
srebrna ukosnica
srebrni toaletni pribor
zlatni ulomci sa poruba odjee
srebrno ogledalo
staklena kana i staklena aa
14 jantarnih i 2 staklene perle
kope
-grob djevojice : toaletni pribor na prstenu, kasnoantiki obiaj; dvije srebrne cikadne fibule s
linearnim ukrasom; srebrno ogledalo tipa Brigetio; jantarne perlice; kasno rimski stakleni vr; stakl.
aa sa plavim tokicama
-konjska oprema: oplata uzdi i moda srebrna obloga sedla
-utvreno je da je pokopana djevojica bila hroma, te se pretpostavlja da se kretala na konju, pa otuda
pojava konjske opreme u grobu
-prema publikaciji W. KUBITSCHEKA enskom grobu takoer pripadaju i keramika posuda runo
izraena; ealj (3/4 kruga) sa kockastom ukraenom drkom; fragment eljeznog noa
- u Untersiebenbrunnu nalazio se i jedan muki grob koji je bio uniten, a sadravao je:
masivna zlatna ogrlica karakteristina za kneevske ukope 5.st. od Sibira do Srednje Evrope
dugi ma od kojeg su sauvani samo iroka ukrasna zakovica i dugaki pravokutni kloazonirani
porub
dvije srebrne zakovice moda od preke na balaku
WIEN LEOPOLDAU, pr.pol. 5.st.
- nekoliko grobova
-3 spathe, 2 saxa, kope, keramika
WIEN SIMMERING
-asimetriki refleksni luk sa kotanim pojaanjima, trobridne strelice, deformirana lubanja
JAKUSZOWICE, pr.pol. 5.st.
-Poljska Krakov
ma azijatskog tipa spata
apotropejske perle
zlatni reflesni luk simbolikog znaenja koji grob odreuje kao hunski
kloazonirane kope za obuu
zlatne pojasne kope
konjska oprema od pozlaenog srebra
- paralele s nalazima SZEGED NAGYSEKSOS, PANNONHALMA, PECS - SZ G,
SZIRMABESNY I NOVOGRIGORIJEVKA, BOROVOJE

6
zlatna traka s almandinima u elijama
zlatni jezici s almandinima
polumjeseasti limovi s almndinima
- konjska oprema je ukraena igosanjem
-sainjavaju ju vale, jezici, razvodni krievi, kope i eljezni no
- grob je skeletni
MEZBERENY, PR.POL. 5.ST.
-maarski Banat
-kneevski enski grob
PECS - SZG
-sadri 66 zlatnih predmeta; kneevski ukop (kod Peuha)
zlatna oplata tobolca za trobridne strelice
zlatna obloga luka
zlatni pojas (jezici)
zl. obloga korica maa
zl. kope za obuu
koplje
vale
SZIRMABESENY
-spada u grupu siromanijih grobova sa mongolskim antropolokim karakteristikama
spatha s nakrsnicom i ortband s ptijim protomama
sax
dvije bronane kope
jedna srebrna kopa
vr
narukvica
deformirana lubanja
PANNONHALMA, pr.pol. 5.st.
- hunski grob
zlatne obloge sedla i uzdi
zl. krajevi remena
zl. pojasne kope
dva duga maa (jedan ima kloazon na nakrsnici /tremoloprovjeriti/)
zl. oplata refleksnog luka
vale jedne eljezne obloene zl. folijom
zl. oplate sedla
zl. oplate tobolca
SZILAGY SOMLYO
-sz Erdelj, nedaleko od Cluja, danas Simena Silvaniei, Rumunjska
-dva nalaza blaga
-PRVO BLAGO kraj 4.st.
-naeno jo u 18.st.
zl. medaljoni s likovima rimskih careva (tj. prekovi novaca) Maksimijan, Konstantin Veliki,
Konstans II, Valentinijan I, Valens, Gracijan
zl. ogrlica s privjescima u obliku raznog alata, amaca dr.
-DRUGO BLAGO (Hotka sr.5.st, a Bona pr. etvrtina 5.st)
tri zlatne zdjelice
oniks fibula
ploasta fibula
masivna zl. narukvica sa tri zadebljanja

7
10 pari zl. fibula crnomorski polihromni stil
jedan par vrlo ranih fibula pontske polihromije
- po obliku su Sintana-Mure, mnogo filigrana, jedan veliki almandin na nozi i 3 mala na glavi
-u prvom blagu preteno je muki nakit, a u drugom enski
-po Boni oba blaga mogla bi biti gepidska
SZEGED NAGYSEKSOS, sredina ili dr. pol. 5.st.
- grog je otkriven 1926. JZ od Szegeda u jednom vinogradu
-radi se o zatvorenom nalazu, a istraen je itav grob
-prvi ga je objavio Andras Alf ldi, a novu interpretaciju da je I. Bona
-kostur nije naen
- nakit ukraen crnomorskom kloazoniranom polihromijom
zlatne kope
jezici remena
zlatne aplike sa odjee
zl. ploe obloge maa
bode
dva noa i njihove korice
zl. trake drke NAGAIKE
zl. obloge sedla (Bona smatra da su se u grobu nalazila najmanje dva sedla i psalije)
- u ukupnom nalaznom materijalu ne nalaze se predmeti osobnog karaktera, te se on sav moe svrstati u
kategoriju insignija
-TORQUES takoer izraen od zlata; prema izvjetaju Priskosa koji je boravio na Atilinom dvoru,
ogrlice, kao ni zlazna obua nisu bili uobiajeni dio nonje i bili su namjenjeni aristokraciji
- 2 posude od elektrona
-nalaz su Alf ldi i Fettich interpretirali kao paljevinski grob dok Bona smatra da su predmeti koji su
oznaavali rang pokojnika bili ritualno spaljeni na lomai i to samo djelomino i potom pokopani
-Szeged-Nagyseksos obino se datira oko 430.
-s obzirom na geografski poloaj nalazita (Priskos navodi da se Atilin dvor nalazio izmeu Tise i
Dunava) i karakter nalaza koji ukazuje da je ovdje pokopan visoki hunski dostojanstvenik, smatralo se
da se radi o Atilinom ujaku Rugi (Ruasu)
- meutim, meu otkrivenim predmetima nalaze se tri kope koje se od ostalih razlikuju po tome to
imaju TREMOLIRANU ELIJU
-zbog toga se grob ne moe datirati u pr. pol. 5.st.( ve u dr.pol.) iako tome u prilog govore ostali nalazi
-ove tri kope vjerojatno su najmlae
-problem naputanja masivne i prijelaz na tremoliranu eliju
ALTLUSSHEIM (sr. 5.st.)
(Werner T. 1-3)
-u blizini Manheima
-datira se u pr. pol. 5.st. (?)
-nalazi:
SPATHA s nakrsnicom u obliku deblje bron. ploe, s prednje strane ukraene almandinima;
srcolike elije
drak SAKSA
dio ORTBANDA ukraen crnomorskom polihromijom koja se nalazi pod utjecajem perzijske
polihromije (zapravo nije ortband ve nakrsnica drogog maa?)
- najbolja analogija je ostava iz PETROAE (Petroa)
-u ovoj ostavi otkrivena je fibula u obliku ORLA koja je raena u dva dijela: 1.vrat ptice perforirana
zlatna ploa (srcasta elija + almandini); izrada je identina tehnici na ortbandu iz Altlussheima
2.donji dio ptice kloazone u kombinaciji s tehnikom 1. crnomorskog stila
zlatna oplata drvenih korica maa
ovalna pozlaena srebrna kopa s trnom u obliku buzdovana