Granina vrijednost (limes) funkcije

-DEF. (GOMILITE SKUPA, D R ) (an ) D

postoji takav niz

br. a je GOMILITE SKUPA D ako

an D n , an a n i lim a n=a

da je

.D' skup svih

gomilita skupa D. PR.D=<a,b> R D'=[a,b]; D= <0,1>U

{2 }

D'=[0,1], a 2 je izolirana tocka i nije gomiliste skupa D; D=Z D'=prazan

skup; D=QD'=R
x0 D

DEF. toka

naziva se IZOLIRANA TOKA skupa D ako ona nije

gomilite skupa D.
DEF. (Heine) f : DR

br. L je LIMES ili GRANINA VRIJEDNOST FUNKCIJE

u toki

a
( n)=a
lim

aD'

vrijedi da je

ako

(an ) D

niz

za koji je

an a

a
f ( n)=L .
( limes f-je se odreuje u tokama iz
lim

D').
f :DR

-DEF. JEDNOSTRANI LIMES neka je

s lijeva jednak L u toki a ako

niz

aD'

(an ) D

t.d. je

tada f-ja f ima lim

an < a

lim an=a

vrijedi

lim f (an )=L

toki a ako

, oznaka limesa s lijeva:

f : DR

DEF. neka je

niz

x a f ( x)
lim
.

aD'

(an ) D

tada f-ja f ima lim s desna jednak L u

t.d. je

an > a

lim an=a

vrijedi

lim f ( an )=L

lim f (x )
x a

, oznaka limesa s desna:

i jednak je L tada je

x a f ( x)
lim
. Napomena: ako

x a+ f ( x )=L
x a f ( x)=lim
lim

. Teorem:

L1 i L2

t.d. je

lim f ( x )=L1
x a

a D ' , ako

f , g : D R , neka je

SVOJSTVA LIMESA-neka su
i

lim g( x)=L2
x a

br.

tada vrijedi:

( f ( x ) g ( x ) )= lim f ( x ) lim g ( x)=L1 L2

x a

1)

x a

lim
xa

2)
4)

lim (f ( x )g ( x ))=L1L2

; 3)

x a

lim |f ( x )|= lim f (x)

x a

x a

lim (f ( x )) =

x a

L
f (x )
= 1 ;
g ( x ) L2

( )

; 5) ako je

f ( x)
lim
x a

lim

(napomena:

lim

x 0

L2 0

f ( x ) >0 x D i >0, R

tada je

sin x
=1
)
x

x a

-DEF.neka je
piemo

niz

br. koji je strogo rastui i neomeen tada

niz

br. koji je strogo padajui i neomeen tad

lim an=+

-DEF.neka je
piemo

(an )

(an )

lim an=

-DEF. (LIMES FUNKCIJE U BESKONANOSTI) neka je

neomeen skup i
(an ) D

vrijedi da je

L= lim f ( x ) .
x+

=+ .

f :DR

tada je L limes f-je f u

lim f ( a n )=L

1
pr. f(x)= x

, ako je

lim f(x)=lim

+ , ako

lim an +

1
x

=0

D R

odozgo

niz

, oznaka
an =n

lim

an

D R

-DEF. neka je
f-je f u

, ako

lim an

, oznaka

f :DR

-DEF. f-ja

t.d. je

an a

f : DR

odozdo neomeen skup i

(an ) D

niz

L= lim f ( x )
x

ima u toki

lim an a

lim f ( a n )=L

vrijedi da je

.
aD'

vrijedi da je

limes

ako

(an ) D

niz

t.d. je

Neprekidnost funkcije
-DEF. f-ja f : D R , D R
aD

ako

niz

(an ) D

(an ) D

niz

f ( an )=
lim
.
n

odozgo neomeen skup, konvergira prema

ako

, ako je

-DEF. (BESKONANI LIMES U BESKONANOSTI) f-ja

tada je L limes

lim (a n)

f : D R , gdje je D

kada x konvergira prema

vrijedi

lim f (an )

naziva se NEPREKIDNA FUNKCIJA u toki

lim an a

t.d. je

vrijedi da je

lim f ( a n ) f (a)

-napomene:-da bi f-ja u nekoj toki bila neprekidna, ona u toj toki mora
biti definirana
an =a
- definicija ne iskljuuje mogunost da je
za neki n; -ako f-ja f nije
neprekidna u toki a, kaemo da f-ja u a ima prekid;-ako je f-ja

f :DR

neprekidna u svakoj toki iz D, kaemo da je f neprekidna f-ja.

SVOJSTVA NEPREKIDNOSTI: neka su
neprekidne u toki

f :DR

te neka su obje f-je

a D , tada su u toki a neprekidne i slijedee f-je: 1)

f+g; 2) f-g; 3) f*g; 4) f/g, g

f-ja

f , g : D R

0; 5)

|f| ; 6) f n , n N . -napomene:-ako je

polinom, tada je f-ja neprekidna; -sve trigonometrijske f-je

su neprekidne; -logaritamska f-ja je neprekidna; funkcija f(x)=x je

neprekidna na citavoj domeni. -Teorem neka su f : D R i g : K R ,
gdje je

f ( D) K , dvije f-je, ako je f-ja f neprekidna u toki

aD

i f-ja g

f (a) K , tada je kompozicija f-ja f i g,

neprekidna u toki

f g ,

neprekidna u toki a (kompozicija neprekidnih f-ja je neprekidna);

-POSLJEDICA: Svaka elementarna f-ja je neprekidna u svakoj tocki svoje
domene. PR . f ( x )=| x| neelementarna, neprekidna. -Neka su f , g : R R
dvije elementarne f-je, te neka je

h ( x )= f ( x ) , x <a
g(x),x a

f ( x )=

f ( a )=g(a)

tada vrijedi

- nije neprekidna, ima prekid u a

-pr. f-ja najvee cijelo

-pr.

t.d. je

(neprekidna koja nije elementarna)

f ( a ) g(a)

-ako je

aR

{0,1,x x Q
RQ

f ( x )= x

- ima prekide u svim cijelim brojevima

- ima beskonano mnogo prekida,nije neprekidna ni u

jednoj toki
-TEOREM:-neka je

f :[a,b]R

neprekidna f-ja, gdje je

[ a , b ] neki

segment, tada vrijedi: 1) f-ja f je ograniena na segmentu

na segmentu

[ a , b ] ; 2) f-ja f

[ a , b ] postie svoj maksimum i minimum; 3) f-ja f na

segmentu postie sve meuvrijednosti; 4)ako je f(a)<0 i f(b)>0 ili obratno

tada postoji c [ a , b ] takav da je f(c)=0.
-

neki

m[a , b]

t.d. je

f ( m )=c

neki

M [a , b]

t.d. je

f ( M )=d

- y [ c , d ] x [ a , b ]

t.d. je

f ( x )= y .

-Teorem neka je

f : DR

toki

x0

. 1) ako je

f ( x0 )>0

(d- MAKSIMUM f-je)

neprekidna f-ja i neka je f neprekidna u nekoj

tada

f ( x ) >0 x < x0 , x 0+ > . 2) ako je

f ( x ) <0 x < x0 , x 0+ > .

(c- MINIMUM f-je)

> 0

t.d. je

f ( x 0 ) <0

tada

> 0

t.d. je

-DEF. (PROIRENJE FUNKCIJE PO NEPREKIDNOSTI) neka je

a D , pretpostavimo da

D R , te neka je

lim f ( x )=L
x a

f : DR ,

i neka f-ja f u

toki a nije neprekidna ( ili ak nije niti definirana) tada definiramo

proirene f-je f,

f ( x )= f ( x ) , x a
L , x=a

i tako definirana f-ja je neprekidna u toki

a.
-Teorem neka su
neka je

f : DR

a D , ako

g : D R

lim f (x )=L

f-je za koje vrijedi

f ( D) K ,

te ako je f-ja g neprekidna u L tada

x a

f (x)
lim
xa

vrijedi

(limes i neprekidna f-ja komutiraju).

g ( f ( x ) )=g
lim
xa

DIFERENCIJALNI RAUN(DERIVACIJA FUNKCIJE):

-DEF. Funkcija f: I R , gdje je I otvoreni interval je derivabilna ili
diferencijabilna u toki

x0

I ako postoji

funkcija f derivabilna u toki

DERIVACIJA FUNKCIJE f u toki
f: I R

x0

lim

x 0

f ( x 0 + x )f (x 0 )
x

. Ako je

, tada se prethodni limes naziva

x0

i oznaava s f

'

x0 .

Ako je funkcija

derivabilna u toki iz I kaemo da je f derivabilna u I.

-Fizikalna interpretacija derivacije:Neka materijalna toka se giba po

s ( t + t )s(t )

pravcu te nakon t sekundi pree udaljenost s(t). st>0

prosjena brzina;
-Napomena:

x0

lim t 0

x 0+ x

s ( t + t )s (t )
t

= s'(t)= v(t)

trenutna brzina.

x prirast varijable x, tj. prirast nezavisne

varijable;
f( x 0+ x f ( x )

prirast funkcije;

f ( x 0+ x )f ( x )

funkcije nezavisne varijable. Pr. f(x)= |x|

x0

=0( jer ne postoji

lim x 0

ova funkcija nije derivabilna u

| x|
x

).

DERIVACIJA ZBROJA I RAZLIKE: Neka su f,g : I R

x

omjer prirasta

der. funkcije u toki

I tad vrijedi : (f g)'(x)=f'(x) g'(x)

DERIVACIJA PRODUKTA: Neka su f,g : I R

der. funkcije u toki x

tad vrijedi : (f*g)'(x)=f'(x)*g'(x) ; ( posebno za c (c*f)'(x)=c*(f)'(x) ).

DERIVACIJA KVOCJENTA: Neka su f,g Neka su f,g : I R der. Funkcije u
toki x

I tad vrijedi :der. funkcije u toki x

0 za t iz

()

I R

DERIVACIJA KOMPOZICIJE FUNKCIJE: Neka su f:

I1

I, te g(t)

'
'
f ' f ( x )g ( x )f ( x )g ( x )
=
g
g2( x )

neke okoline od x, tad vrijed:

funkcije takve da je g(

i g:

I1 R

der.

I tada postoji kompozicija f g. Tada je i

funkcija (f g) derivabilna u svakoj toki

g)'(x)=f'(g(x))*g'(x) -TEOREM: Neka su

I , I1

I I1

BIJEKCIJA. Ako je inverzna funkcija

x0 I 1

i ako funkcija f u toki

f 1 ( x 0

I te vrijedi (f

intervali te funkcije f:
1

neprekidna u toki

ima derivaciju razliitu od nule,

tada je inverzna funkcija

x0

= f '(f ( x 0 ) )
1

derivabilna u toki

x0

te vrijedi )'(

DERIVACIJE VIEG REDA: (derivacija n-tog reda funkcije f je jednaka 0 za

n>3). DEF.
Ako je funkcija f: I R
pridruiti funkciju f': I

derivabilna u svakoj toki iz I, tada moemo

R

koju zovemo PRVA DERIVACIJA FUNKCIJE f ili

DERIVACIJA PRVOG REDA FUNKCIJE f.

Ako je f derivabilna, tad joj moemo pridruiti funkciju f= (f')', koju
nazivamo DRUGA DERIVACIJA ILI DERIVACIJA DRUGOG REDA.

openito piemo

f
((n))'
te
f (n+1)=

(n)

nazivamo DERIVACIJA n-tog reda

funkcije f.-DEF. Za funkciju f kaemo da je PARAMETARSKI ZADANA ako su i

nezavisna varijabla x i zavisna varijabla y=f(x) prikazane kao funkcija neke
tree varijable koja se naziva PARAMETAR. TEOREM: Neka su x=x(t) i
y ' (t)
y=y(t) derivabilne funkcije i neka je x'(t) 0. Tada vrijedi da je y'= x ' (t)
.
OSNOVNI TEOREMI DIF. RAUNA: -DEF: Funkcija f: I R
x0

I lokalni minimum ako postoji

x 0 , x 0 + , x x0
x0

, vrijedi

takav da za svaki x

f ( x) f ( x 0) . Funkcija f: I R

I lokalni max. ako postoji

x 0 , x 0 + , x x0

>0

ima u toki

>0

f (x) f (x 0) .

takav da za sve x

ima u toki

Lokalni min. i lokalni max. se nazivaju LOKALNI EKSTREMI. Strogi lokalni

ekstremi

ako vrijede stroge vrijednosti

TEOREM (Fermatov): Neka funkcija f:

x
x
( 0)
(
).
( 0) , f (x )< f
f ( x ) >f

[ a , b ] R u toki x 0 iz intervala

a ,b ima lokalni extrem. Ako postoji f ' (x0 ) , tada je f ' (x0 ) '=0.
Ako je

f ' ( x0 ) =0 tada toku

Ako je

x0

lokalni extrem

x0

TEOREM (Rolleov): Neka je f:

derivabilna na intervalu
intervala

x0

zovemo STACIONARNA TOKA funkcije f.

je stacionarna toka ( obrat ne vrijedi).

[ a , b ] R neprekidna funkcija koja je

a ,b . Ako je f(a)=f(b)=0, tada postoji toka c iz

a ,b takva da vrijedi f'(c)=0.

GEOM. ZNAENJE: Ako je f(a)=f(b), tada postoji toka c a , b

takva da

je tangenta u toj toki na graf funkcije paralelna osi x.

FIZIKALNO ZNAENJE: (s'=v ; s=(s')'=v'=a ) Ako je brzina u trenutku a
jednaka brzini u trenutku v, tada postoji trenutak c izmeu ai b u kojemu je
akceleracija bila jednaka nuli.
TEOREM (Lagrangeov teorem o srednjoj vrijednosti): Ako je funkcija f
neprekidna na segmentu [ a , b ] i diverbilna na a ,b , tada postoji toka
c a , b

za koju vrijedi da je

f(b)-f(a)=f'(c)*(b-a). Kod derivacija brojevi

nikad nisu ukljueni, iznimka su neprekidne funkcije kod kojih segment

preslikava segment
f'(x)=0 za svaki x
svaki x

f ( b )f (a) '
=f ( c ) . Posljedice ovog teorema: 1)Ako je
ba
I, tada je f konstanta na I. 2)Ako je f'(x)=g'(x) za

I, tada se f i g razlikuju za konstantu, tj. postoji c

takav

da je f(x)=g(x)+c. 3) Uvjeti monotonosti funkcije-TEOREM: Neka je f: I

derivabilna funkcija na intervalu I. Ako je f'(x)>0 na I, tada je f

strogo rastua na I. Ako je f'(x)<0 na I, tada je f strogo padajua na I. Neka

x1 , x2
x 1< x 2
je najprije f'(x)>0 na I;
I neka je
. Postoji toka c
x1 , x2
f(

x1

za koji vrijedi f(

x2

)-f(

x1

x2

)=f'(c)*(

) pa je funkcija rastua. A kada je f'(x)<0

x1
f(

)>0
x2

f( x 2 )>
)<f(

x1

) pa je

funkcija padajua.
TEOREM (Cauchyjev teorem): Neka su f i g neprekidne funkcije na
koje su derivabilne na
postoji toka c a , b

[ a , b]

a ,b . Neka je g'(x) 0 za sve x a , b . Tada

za koju vrijedi

f ( b )f (a) f ' (c)

=
g ( b )g(a) g '(c )

. Ako postoji

g(x)=x, tada dobivamo upravo Lagrangeov teorem.

TEOREM ( Taylorov teorem): Neka je f:

a ,b R neprekidna funkcija
a ,b . Neka je c a , b ,

koja ima derivaciju (n+1)-og reda na intervalu

tada za svaki x a , b

postoji y a , b

za koji vrijedi f(x)=f(c)+

(n )
f ' (c)
f (c)
n
R ,
( xc ) + f (c)} over {2!} * {(x-c)} ^ {2} +...+
* (xc ) + n

1!
n!
( n +1)

gdje je

Rn

f
( y)
n+1
= ( n+1 ) ! * ( xc ) R n

se naziva n-ti ostatak, a gornja

formula se naziva Taylorova formula. Ako je c=0 tada se odgovarajua

formula zove MacLaurinova formula. Posebno, ako funkcija f ima derivaciju
svakog reda, moemo nainiti red potencija. TEOREM: Neka funkcija f: I
R ima u toki x 0 I lokalni extrem. Tada vrijedi jedno od iduih:
1)funkcija f nije derivabilna u toki
x0

te vrijedi f'(

funkcije f (tj. f'(

toke

x0

x0
x0

x0

; 2)funkcija f je derivabilna u toki

)=0. TEOREM: Neka je

x0

stacionarna toka

)=0 ) te ako je f dva puta derivabilna u nekoj okolini

, tada vrijedi idue: 1)ako je f(

x0

)<0 tada f ima strogi lokalni

max. u toki
toki

x0

x0

; 2)ako je f(

x0

)>0 tada f ima strogi lokalni min. u

KONVEKSNE I KONKAVNE FUNKCIJE:

-DEF: Funkcija f: I R je konveksna na intervalu I ako za sve

vrijedi

x
( 2)+f ( x1 )
f
2
x1 + x2
f(
)
2

vrijedi

je konkavna na intervalu I ako za sve

konveksna na I. 2)ako je f(x)<0 za x

postoji
na

x1 , x2

.TEOREM: Neka je f: I R , neka je f' neprekidna i

neka postoji f, tada vrijedi: 1)ako je f(x)>0 za x

Neka je f: I R

( strogo konveksna ako vrijedi stroga nejednakost).

DEF: Funkcija f: I R
x
( 2)+f ( x1 )
f
2
x1+ x2
f(
)
2

x1 , x2

, toka c

I, tada je f

I, tada je f konkava na I. DEF:

I se naziva TOKA INFLEKSIJE funkcije f ako

>0 takav da je f konveksna na intervalu

c , c i f konkavna

c , c + ili je f konkavna na c , c i konveksna na c , c + .

TEOREM: Neka je f: I R

dva puta derivabilna funkcija. Toka c

I je

toka infleksije funkcije f ako i samo ako je f(c)=0 ( tj. ako je c stacionarna
toka funkcije f).

L'HOPITALOVO PRAVILO-teorem: neka su f i g dvije realne funkcije za koje

lim x a g=
lim x a f ( x ) =
vrijedi sljedece: 1) lim x a g ( x )=0 ili
lim x a f ( x ) =

; 2)postoji

funkcije f i g derivabilne u svakoj toki intervala

> 0 takav da su

a ,a+ osim mozdau

toki a ; 3) g'(x) 0, za x a , a+ , x a ; 4) postoji

lim x a

tada je

f (x )
g ( x)

lim x a

f '( x )
g ' (x)

lim x a

f '( x )
g ' ( x)

ASIMPTOTE:
-DEF. Pravac p se naziva ASIMPTOTA (grafa) funkcije f ako udaljenost toke
+
(x, f(x)) od pravca p pri udaljavanju od ishodita kovergira prema 0.
DEF. Pravac x=a naziva se VERT. ASIMPTOTA funkcije f ako je barem 1 od
limesa

x a+ f (x)
lim

x a f (x )
lim

jednak

+ ili . ( V.A. se traze

iskljuivo u tokama koje nisu u domeni ili u rubovima domene). DEF.

Pravac y=c je HORIZONTALNA ASIMPTOTA funkcije f ako je
lim f (x)

lim (f ( x )kx)
x +

=c ili

=c. DEF. Pravac y=kx+l je DESNA KOSA ASIMPTOTA ( LIJEVA

K.A. ) funkcije f ako je: 1)

2)

lim f (x )

x +

=l

lim
x +

f (x)
x

=k

lim ( f ( x )kx )
x

lim
x

f (x )
x

=k ) i

=l ).

Napomena: H.A. i K.A. nikad nisu na istom crteu, meusobno se

iskljuuju.
ISPITIVANJE TOKA FUNKCIJE:1)Odreivanje domene funkcije; 2)Odreivanje
nultoaka f-je; 3)Odreivanje toaka u kojima f-ja ima prekid; 4)
Parnost,periodinost; 5)Odreivanje asimptota f-je; 6)Odreivanje rasta i

pada f-je; 7)Odreivanje ekstrema f-je; 8)Odrediti intervale konveksnosti i

konkavnosti f-je; 9)Odrediti toke infleksije; 10) Skiciranje grafa f-je