Razlika izmeu svrhe,

cilja, zadae i zadatka

prema Stjepku Teaku
SVRHA

CILJ

ZADAE

ZADATCI

NASTAVNI OBLICI
elni (frontalni) oblik rada u kojemu je naglaeno
pouavanje i to kognitivna razina. Manji je dio
uenika stvarno aktivan, a ostali samo prividno.
Skupinski (grupni) oblik rada u kojemu je skupina
nositeljica nastavnoga procesa, a prosjeno ukljuuje
tri do sedam uenika.
Rad u paru (tandemski) - oblik rada u kojemu
uenici meusobno zajedno rade i pritom ue jedan
od drugoga.
Individualni u ovome obliku rada ostvarujemo
komunikacijske razine: uenik-uitelj i ueniknastavni sadraji. Uenik ima veu slobodu,
samostalnost, inicijativnost.

OSNOVNE METODSKE
VRSTE (Stjepko Teak)

Usmenog izlaganja
Razgovora
itanja
Pisanja
Crtanja
Pokazivanja

Tjelesnog rada
Promatranja
Sluanja
Razmiljanja
Matanja

METODIKI POSTUPCI
Kombinacija vie osnovnih metoda ili njezinih
podvrsta u istom nastavnom koraku
To moe biti:

razgovor sa zapisivanjem,
izlaganje sa zapisivanjem
razgovor sa itanjem
itanje s podcrtavanjem
sluanje s pisanjem (npr. kada uenici sluajui
glazbu piu svoje dojmove ili matanja izazvana
glazbom)
promatranje s usmenim izlaganjem

NASTAVNA STRATEGIJA
strategija je openito neka globalna vjetina,
odnosno znanost o realiziranju neke sloene
djelatnosti. u didaktici i pedagogiji strategije
obuhvaaju metode i postupke, odnosno naine
aktiviranja sudionika odgojno-obrazovnog procesa
na ostvarivanju zadataka odgoja i obrazovanja.
(Bognar-Matijevi)
metodika strategija je nastavni tijek koji
obuhvaa:

nastavne metode
nastavna sredstva i pomagala
oblike odgojno-obrazovne djelatnosti (Rosandi)

STRATEGIJA
Pouavanje

Uenje otkrivanjem

Stvaranje

METODE

POSTUPCI

Problemsko pouavanje

Odgovori na pitanja uenika

izlaganje, razgovor, rad na tekstu

Heuristiko pouavanje

Razgovor, rasprava

Istraivanje

Promatranje, praenje, prikupljanje podataka

Projekt

Prouavanje, inicijativa, rad po ciklusima

Znanstveno

Oluja ideja, morfoloka analiza

Umjetniko

Gluma, ples, izvoenje glazbe, pisanje,

skladanje

NASTAVNI SUSTAVI
Teak
gramatiko- knjievni
integracijsko
korelacijski
dogmatskoraproduktivni
analitiko-eksplikativni
problemsko-stvaralaki
lingvistikokomunikacijski

Rosandi
dogmatsko-raproduktivni
reproduktivnoeksplikativni
interpretativno-analitiki
problemsko-stvaralaki
korelacijsko-integracijski
komunikacijski
otvoreni
multimedijski
timski

METODIKI PRISTUP
nastavni se sustavi mogu ispreplitati,
izmjenjivati pa i kombinirati
(problemska i korelacijska nastava)
ako se koncepcija kojega sustava
primjenjuje samo pri obradi pojedine
nastavne jedinice ili nastane teme,
tada ne govorimo o sustavu, nego o
pristupu

INTEGRACIJA
proces vrstog proimanja razliitih
dijelova u novu jedinstvenu cjelinu
sjedinjavanje
po svom prvobitnom znaenju integracija
je obnova, tj. Ponovno udruivanje neko
netaknutih, a potom razdvojenih cjellina;
ustaljena uporaba rijei koja se temelji na
znaenju: itavost, cijelost, jedinstvo

KORELACIJA
suodnos, uzajamna vezanost, povezivanje razliitih dijelova
povezivanje po nekoj srodnosti radi neke svrhe pri emu
ne dolazi do bitnih promjena povezanih jedinica
temelji se na usporednom odnosu sadraja gdje je svaki
sadraj zasebna tvorevina, ali se meu njima otkriva ono
to im je zajedniko ili razliito
Primjer: moemo istraivati ulogu aorista ili imperfekta u
knjievnome tekstu u kojemu ti oblici imaju naglaenu
stilsku vrijednost i vidjeti kako oni utjeu na
knjievnoumjetniku kvalitetu teksta. Tada ostvarujemo
sjedinjavanje jezinih i knjievnih sadraja.
Ako na knjievnom tekstu utvrujemo i proirujemo znanje
o aoristu, pridjevnim atributima ili pogodbenim
reenicama, tada ne ostvarujemo sjedinjavanje knjievnih i
jezinih sadraja, nego samo povezivanje

INTEGRIRANA NASTAVA
Nastavne sadraje moemo usklaivati, povezivati i sjedinjavati s
nastavnim sadrajima drugih predmeta otkrivajui veze meu
njima.
Jedna nastavna tema se moe obraditi kao nastavno jedinstvo,
odnosno utjelovljenje dviju ili vie sastavnica, primjerice likovnih,
glazbenih i knjievnih. Ako se takvo sjedinjavanje ostvaruje na
temelju zajednikog cilja, tada moemo govoriti o integriranoj
nastavi
U takvoj neraskidivoj nastavnoj cjelini uenici naizmjence, a
katkada i istodobno sluaju, primjerice domoljubni knjievni tekst,
domoljubnu skladbu, promatraju domoljubna likovna djela sa
zadatkom da sami u ta tri umjetnika medija istrauju i pronalaze
slinosti, srodnosti i razliitosti.
Takav komparativni pristup rezultirat e metodikim jedinstvom u
kojemu ne e biti jasne likovno-knjievne-glazbene trodijelnosti niti
e se moi bilo koji dio nastavnoga procesa istrgnuti kako
samostalna jedinca, nezavisna od drugih, a da se pri tome ne
narui i ne uniti nastavna cjelina.

PROBLEMSKA NASTAVA
U suvremenoj metodici problemsko-stvaralaki
nastavni sustav poznat je kao problemska
nastava.
To je nastava u kojoj se pred uenike postavlja
problem i potie na samostalno istraivanje.
Problem stvara problemsku situaciju, izazva
dvojbe, iziskuje postavljanje teze.
Uenici ue znanstveno misliti, otkrivaju putove
kojima dolaze do spoznaja.
Problemska nastava potie istraivaku metodu

ISTRAIVAKA NASTAVA
Vrsta nastave u kojoj uenici
samostalni istraivanjem dolaze do
novih spoznaja. na taj nain, osim
novih spoznaja, uenici upoznaju i
putove kojima dolaze do znanja.

PROJEKTNA NASTAVA
Vrsta nastave u kojoj uenici rade na
odreenim istraivakim ili radnim
projektima. Projekti mogu biti razliiti,
a vrste projekata ovise o stupnju
kolovanja te nastavnim ciljevima i
sadrajima.
Projekt moe trajati dan, mjesec i
due.

PROJEKT
Nastavni rad u kojemu stvaramo neto to prije
nije postojalo. Polazi se od problema i
postavljanja hipoteza, ali se poslije toga
izrauju pisani plan rjeavanja problema.
Planiraju se potrebna sredstva, slijed poslova,
vrijeme potrebno za rad i cilj koji se eli postii.
Nakon toga se radi prema zacrtanom planu u
veim ili manjim skupinama.
Steena se iskustva usustavljuju, izvode se
zakljuci na temelju rezultata do kojih smo
doli. O svemu se moe napisati i krae izvjee.