FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

BANJA LUKA

DIPLOMSKI RAD

BIZNIS PLAN PLANTAE KUPINE

Student
Jovan Guzijan

Mentor
prof.dr. eljko Baro

Banja Luka, septembar 2005.

SADRAJ
1.

UVOD................................................................................................... 4

2.

POSLOVNI PLAN............................................................................... 5
2.1. Vanost poslovnog plana.................................................................. 5
2.2. Poslovni plan plantae...................................................................... 6
2.2.1. Opti podaci.................................................................................. 6
2.2.2. Opis projekta................................................................................ 7
2.2.3. Kor itenje i izvor sredstava.......................................................... 7
2.2.4. Aktivnosti preduzea................................................................... 8

3. PRIVREDNI ZNAAJ KUPI NE...................................................... 10

3.1. Hemijsk i sastav ploda k upine.......................................................... 11
3.2. Upotrebna vrijednost ploda k upine................................................ 13
4. PORIJEKLO PLEMENI TE KUPINE............................................. 14
4.1. Istorija gajenje plemenite k upine.....................................................15
5. BIOLOKE KARAKTERISTI KE KUPI NE................................... 15
5.1. Morfologija kupine........................................................................... 16
5.2. ivotni ciklus.................................................................................... 19
5.3. Period rastenja i plodnost k upine.................................................... 19
5.4. Godinji cik lus................................................................................... 20
5.5. Prirodni uslovi za gajenje kupine.................................................... 22
6. RAZMNO AVANJE KUPI NE I PROIZVODNJA SADNICA..... 24
6.1. Razmnoavanje korijenovim reznicama......................................... 24
6.2. Razmnoavanje korijenovim izdancima......................................... 25
6.3. Razmnoavanje oiljavanjem vrhova izdanak a............................. 25
6.4. Vrijeme vaenja oiljenih vrhova.................................................... 27
7. PODIZANJE ZASADA KUPINE...................................................... 27
7.1. Pripreme za podizan je zasada kupine............................................. 28
7.2. Raspored i razmak sadnje................................................................ 30
7.3. Vrijeme i tehnika sadnje................................................................... 30
2

7.4. Postavljanje naslona.......................................................................... 31

7.5. Sistem gajenja.................................................................................... 31
8. ODRAVANJE ZASADA KUPINE................................................. 35
8.1. Bolesti i mjere zatite kupine........................................................... 39
8.2. Najee bolesti................................................................................. 39
8.3. Najvanije tetoine.......................................................................... 42
8.4. Berba.................................................................................................. 43
8.5. Koritenje plodova k upine............................................................... 46
8.5.1. Proizvodnja finalnih proizvoda od plodova kupine.................... 46
9. ZAKLJUAK....................................................................................... 47
10. LITERATURA .................................................................................... 48

1. UVOD
Kupina je kao vona vrsta u naoj zemlji, a posebno u BiH, za mnoge
proizvoae nova i jo nedovoljno poznata kultura, jer je u proizvodnju
poela da se uvodi tek prije tridesetak godina.
Kao vona kultura, kupina im a veliki privredni znaaj. Plodovi kupine su
pogodni i veoma traeni za raznovrsnu domau i industrijsku preradu,
duboko smrzavanje i za potronju u svjeem stanju. Meutim, sadanje
potrebe ne mogu se ni priblino podm irivati, jer je proizvodnja kupine u nas
mala i jo uvijek se najveim dijelom ostvaruje iz prirodnih populacija divlje
kupine. Zato se namee potreba za brim uvoenjem i irenjem u
proizvodnju to produktivnijih i kvalitetnijih sorti plemenite kupine.
Brzo stupanje u rod, redovno i obilno raanje, kvalitetan plod, laka
realizacija ostvarene proizvodnje po povoljnim cijenama i druge osobine,
ine plemenitu kupinu veoma rentabilnom i korisnom kulturom.
Pored toga, u naoj zemlji postoje povoljni pr irodni uslovi za proizvodnju
kupine na irokom prostoru od ravniarskih do pretplaninskih predjela.Tako
da se povoljni prirodni resursi relativno malo iskoritavaju.
Visoka rentabilnost gajenja kupine uticala je, da poslednjih godina
podizanje amaterskih i komercijalnih zasada uzim a sve vie maha i da je za
njeno gajenje zainteresovan veliki broj proizvoaa.
Mene je zainteresovalo za proizvodnju kupine njene bioloke osobine,
kao vone vrste, najbolje sorte koje bi ukljuio u svoju plantau, nain
gajenja, podizanje zasada i podizanje sadnog materijala, kao i najnovija
dostignua u cjelokupnom procesu proizvodnje i prometa plodova kupine.
Nastojao sam da koristim to vie vlastitih rezultata i drugih iskustava,
kako se ne bi pravile greke, koje bi se kasnije negativno odraavale na
uspjeh u proizvodnji kupine.

2. POSLOVNI PLAN
Da bi se pristupilo bilo kojem poslu, moramo imati poslovni plan.
Poslovni plan treba da istakne sve vane aspekte naeg poslovanja i da
odgovori na slijedea pitanja: 1
u kakvom poslu sam ?
kakve proizvode prodajem?
ko su moji kupci?
odakle obezbjeujem novac kojim finansiram preduzee?
kako kontroliem preduzee?
kako znam kada i koliko novaca sam zaradio?
S obzirom da je ovim poslovnim planom predviena proizvodnja kupine ,
neophodno je istaknuti, koja je duina radnog vremena, kao i sezonski
faktori, tj. period u godini kada se povea prodaja proizvoda i potranja za
uslugama.
Radi se o sezonskoj proizvodnji; ukazae se potreba da se uvede jo jedan
proizvod, odnosno, proizvodnja finalnih proizvoda od kupine. Radnici bi bili
zaposleni tokom cijele godine, odnosno, i u zimskom periodu.
2.1. VANOS T POSLOVNO G PLANA
Plan pos lovanja je pismeni oblik opisa f irme i njenih ciljeva i koraka
koji su neophodni da bi se ciljevi ostvarili. Plan nam govori ta emo uraditi
i kako emo uraditi. On je vana autokarta do uspjeha, to znai da je
moramo uspjeno slijediti do cilja. Logian,dosljedan i dobro promiljen
poslovni plan postaje m jer ilo za procjenu napretka firme, ukazujui na ono
ta treba promijeniti ako dogaaji ne ispadnu onako kako sam ih predvidio.
1
Poslovni plan treba da sadri:
temeljno objanjenje proizvoda koje poslovni proces obezbjeuje
kako ovaj proizvod zadovoljava potrebe korisnika
zato e posao biti uspjean,
potencijalne prihode, trokove i profit i
moguu ekspanziju poslovanja u budunosti.

Prof. dr Baro ., Organizacija i upravljanje predu zeem, Zavod distrofiara, Banjaluka, 2003, str. 4.
5

Primarna svrha poslovnog plana je da temeljno analizira poslovni proces

u cjelini i da napravi preporuke razmatrajui i podruja potencijalnih
problema. Plan obezbjeuje vlasniku analizu svih aspekata poslovanja; on
razotkriva ranije skrivene probleme jednako kao i potencijalna podruja
profita. Dijelovi plana treba da identifikuju koje mi je trite cilj i ko mi je
konkurencija, obezbjeuje analizu lokacije, sugerie legalan vid poslovanja,
predstavlja trenutno raspoloive vrste finansija, a takoe i da predstavi sve
trokove zajedno za investicionu opremu.
Konaan uspjeh mog preduzea zasniva se na mojim vanim odlukama.
2.2. POSLOVNI PLAN PLANTAE
Ovaj poslovni plan podnosimo Zepter Comerc Banci Laktai, da mi
odobri dugoroni kredit u iznosu 60 000KM ( ezdeset hiljada KM).
Namjena kredita je za nabavku opreme u cilju rekonstrukcije i modernizacije
plantae kupine , kao i osiguranje obrtnih sredstava.
2.2.1. OPTI PODACI
Mini plantaa kupine - Veliko Blako
Vlasnik : Guzijan Jovan
Tel/fax. 051-801-345
Osoba za kredit : Guzijan Jovan
Pravni status i registrovani kapital preduzea
Privatno vlasnitvo 100%
Registrovani kapital : 65 100 KM
Registarski broj : 672/2000 Osnovni Sud Laktai
Datum osnivanja : 12.09.2000.god.
Datum poslednje registracije : 06.09.2004.god.
Banka : Zepter Comerc Banka filijala Laktai 60 %

Kreditni zahtjev:
Kredit za opremu
i
Kredit za obrtna sredstva
SVEGA :

45 000 KM
15 000 KM
60 000 KM

Rok otplate 60 mjeseci, kamata 6%.

2.2.2. OPIS PROJEKTA
1. ta je predmet investiranja
2. Koliki iznos
sredstava
je
potreban da se to ostvari
3. Koliko e se vlastitih sredstava
uloiti u projekat
4. ta je potrebno da nabavite / i
izgradite
5. ta okujete od ove investicije

1. Predmet ovog kreditnog zahtjeva je:

- osnovna sredstva 110 000
KM,
- obrtna sredstva 15 100 KM,
2. Potrebno je ukupno: 173 100 KM,
3. Izvori finansiranja:
- kreditna sredstva 60 000 KM,
- vlastita sredstva 65 100 KM,
- godinji prihod 48 000 KM i
- ukuno: 173 100 KM.
4. Potrebno je da u skladinom
prostoru instaliram jednu manju
hladnjau,
nabaviti
kombihladnjau,
poveati povrinski
prostor plantae, nabaviti nove sorte
kupine.
5. Od predoene investicije, realno je
oekivati
modernizaciju
proizvodnje i rast kapaciteta.

2.2.3. KORITENJE I IZVORI SREDS TAVA

OPREMA
Zem ljite
Sadnice

2 000 m
850 kom.bunova

20 000 KM
1 700 KM
7

Stubovi i ica
Motokultivator sa prikljucima
Skladini prostor
Rosfrajne bave

4 900 KM
6 000 KM
30 000 KM
2 500 KM

Kreditna sredstva bih koristio za opremu i proirenje plantae

Za obrtna sredstva i plaanje sezonskih radnika

45 000 KM
15 000 KM

Obezbjeenje zaloga finans ijske garancije

Privatna svojina trne cijene
Oprema i nabavljena oprema

65 100 KM
45 100 KM

2.2.4. AKTIVNOSTI PREDUZEA

Podaci o preduzeu
Mini farma je nastala 2000.god. iz velike ljubavi prema plodovima
kupine . itao sam vie asopisa o voarstvu, a pratio sam i nekoliko
seminara za voarstvo. Izabrao sam kupinu zato to je vrlo kasno stigla na
nae prostore, a ima veliki znaaj na domaem i inostranom tritu. Njihovi
plodovi su ljekoviti, a pogotovo u svjeem stanju, i nalaze sve veu primjenu
u prehrambenoj industriji.
Kupina , lako se odrava i visoka je rodnost i svake godine raa. Brzo se
razmnoava, a sadnice su puno traene na tritu.
Proizvodni program
Proizvodnja veih koliina prve klase plodova kupine , proizvodnja
kvalitetnih sadnica kupine .
Kapacitet, trenutno, mini farme je 12 tona kupine .
Trina cijena kupine prve klase je 2 KM / kg .
Odluio sam se za prodaju 6 tona svjeih plodova, to bi donijelo pr ihod od
12 000 KM. Preostali dio plodova preraujem u kupinovo vino.
Trina cijena kupinovog vina je 8 KM / litar. Od 6 tona plodova kupine se
moe dobiti 4 500 litara kupinovog vina. Znai prihod od prodaje vina iznosi
36 000 KM.
Sa odobrenim kreditom, poveao bih proizvodnju za 30%.

Plasman proizvoda obezbjeen je na domaem, a u veim koliinam a na

inostranom tritu, a pogotovo kupine kojoj kupci na inostranom tritu daju
veliki znaaj.
Konkurencija nije velika, zbog toga to je mlaa kultura na naim terenima,
a plodovi su puno traeni za industrijsku preradu.
Efekti oekivanja
Poveati proizvodnju, to znai sigurnost odravanja i proirenja
odnosa sa kupcima, poveati i broj sezonskih radnika, da bi se plodovi na
vrijeme mogli obrati i plasirati na domae i inostrano trite.
Prilikom svake operacije, mora se strogo voditi rauna o kvalitetu i da bude
kupac zadovoljan.
Podaci o ekologiji
Proizvodnja kupine je zdrava i ne zagauje okolinu. Suve grane i lie
spaljujemo na odreenom mjestu.
Rizici i mjere zatite
Za proizvodnju kupine plantanog uzgoja rizici su vrlo mali jer kasno
kree sa vegetacijom, i nema opasnosti od mrazeva prilikom vegetacije.
Veoma dobro podnosi sune periode, a pogodna je za navodnjavanje, budui
da se plantae podiu na blagim uzvienjima.
U sluaju slabijeg roda, poveava se broj rasade, da bi se ostvarila planirana
dobit, koja se moe uspjeno prodati na tritu.

Slik a 1. Proces organizovanja rada u preduzeu

3. PRIVREDNI ZNAAJ KUPINE

Kao vona kultura, kupina ima veliki privredni znaaj. Posebno je
interesantna za gajenje u toplijim pretplaninskim podrujima, do 700m
nadmorske visine.
Privredni znaaj kupini kao vonoj kulturi, daju bioloko - proizvodne
3
osobine kojima se ona odlikuje, a to se ogleda u slijedeem:
2
3

Prof. dr Baro ., Organizacija i upravljanje predu zeem, Zavod distofiara, Banjaluka, 2003., str. 41.
Dr oki A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 5.
10

 brzo stupa u rod, jer u drugoj godini po sadnji poinje da raa, a u

treoj godini daje puni rod;
raa redovno i obilno;
plodovi kupine imaju veliku hranljivu, tehnoloku i dijetetsku
vrijednost, a pogodni su i mnogo traeni za razne oblike prerade;
proizvodnja kupine je veoma sigurna, jer se svjei plodovi i njene
preraevine lako i povoljno prodaju na domaem i stranom tritu;
lako i brzo se razmnoava, oiljavanjem vrhova i pomou izdanaka;
dobro se prilagoava razliitim uslovima gajenja, jer nije veliki
probira u pogledu osobina zemljita, kasno cvijeta, pozni proljetni
mrazevi joj ne nanose tetu;
gajenje kupine je dosta jednostavno i omoguava zapoljavanje veeg
broja radne snage;
relativno je otporna prema bolestima i tetoinama;
njeni plodovi se primjenjuju i u ljekovite svrhe.
Ove i druge bioloko-proizvodne i tehnoloke osobine ine kupinu veoma
rentabilnom i korisnom kulturom. Njenim gajenjem se vrlo brzo vraaju
uloena sredstva.
Pored dobrih osobina kupina ima i nedostataka kao npr: 4
kasno zavrava vegetacuju, pogotovo kupine bez bodlji;
to ima dosta osjetljive plodove pa su male trajnosti;
to je za njeno gajenje potrebno dosta radne snage, pogotovo za berbu.
Da bi izbjegao ove nedostatke, izabrao sam za plantau ranije sorte
bezbodljih kupina, koje postiu velike pr inose.
3.1. HEMIJSKI SASTAV PLODA KUPINE
Plod kupine sadri veliki boj razliith organskih i neorganskih
sastojaka , koji mu daju hranjivu , ljekovitu i zatitnu vrijednost. Sadraj
ovih supstanci u plodu kupine moe da var ira , to zavisi od vie faktora kao
napr.od nasljednih osobina sorte, stepena zrelosti plodova, obimnosti roda i
primjenjivane agrotehnike i zatite u toku prizvodnje.

Brown E., "Cheyenne" Blackberry, London, 1977., str.22.

11

Utvreno je da sadraj ukupnih suvih supstanci i eera, u zavisnosti od

osobina sorte i ekolokih uslova podruja, po godinama moe varirati i do 40
5
%, a Lewis i Brown su utvrdili koleraciju izmeu vremena berbe , plodova
kupine i koliine soka,arome, eera i kiselne. Zreli plodovi sadre najvie
soka (71,8-78,1%) a polu zreli plodovi sadre najvie kiseline i vitam ina C.
Kada se analiziraju podaci o hem ijskom sastavu ploda kupine, moe se
konstatovati da je sadraj hranljivih komponenti u njemu dosta visok i da
postoje znaajne razlike izmeu pojedinih sorti.
6
Prema Cvetkoviu kod divljih kupina masa ploda varira od 0,97do 3,69g, a
sadraj rastvorljivih suvih materija 6,0 do 13,1% i vitam in C od 16,0do
73,9mg% (tab 1.).
7

Tabela 1.
Hemijski sastav ploda kupine
Sadraj u % i u Souci-Fachman
Janda i
mg%
and Kraut
Gavrilovi
( 1962.)
(1970. i 1977.)
84,70
Voda
Ukupna
suva
15,30
supstanca
Rastvorljiva suva
10,00-12,00
supstanca
8,60
5,41-7,90
Ukupni eer
0,30-0,67
Saharoza
Mineralne
0,51
0,30-0,58
supstance
17-31
Vitam in C u mg %
Provitamin A u
mg%
15,4-22,3
4,0
Celuloza
Bjelanevine
1,2

oki i saradnici
(1976.-1980.)
79,00-84,39
15,61-21,00
10,50-14,00
7,54-9,85
0,57-1,41
0,41-0,50
18,0-20,00
-

Masa ploda kod plemenite kupine je mnogo vea i kree se od 2,23 do 7,5 g,
a neki plodovi im aju masu ploda preko 10 g.
5

Brown E., "Cheyenne" Blackberry, London, 1977., str. 35.

Cvetkovi D. Elizovski R., Pomoloke karakteristike nekih divljih vrsta kupine,Jugoslovnsko voarstvo,
aak 1973.str. 25-26
7
Dr oki A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 14.
6

12

U plodovima plem enite kupine nalazi se 79,00 do 84,39 % vode.Sadraj

ukupnih suvih supstanci je dosta visok i kree se izmeu 15,61 i 21,00 %,a
rastvorljivih suvih supstanci od 10 do 14 %. Uspravno rastue sorte kupina
imaju vei sadraj ukupnih suvih supstanci u plodu.Ukupnih eera ima 5,41
do 9,85 % meu kojima preovlauju voni eeri (glukoza i fruktoza).
Plod kupine sadri 0,30 do 0,58 % m ineralnih supstanci,a najveim dijelom
su zastupljeni elementi: kalcijum, fosfor, kalijum, magnezijum, gvoe,
8
bakar, cink, kobalt i dr. Prema Stankoviu u 100 g svjeih plodova kupine
ima: kalcijuma i fosfora po 32 mg, gvoa oko 1 mg, mangana 0,59 mg,
bakra 0,14mg i dr.Zato se smatra plod kupine bogatim izvorom gvoa, kao
vanijim elementom za spreavanje i otklanjenje malokrvnosti, od ega pati
dobar dio stanovnitva.
Svjei plodovi kupine su znaajan izvor vitamina. U 100 g plodova ima od
17 do 31 mg vitamina C, provitam ina A 15,4 do 22,3 mg, vitam ina PP
0,4mg i manje koliine vitamina B1 B2 i B6 . 9
Plod kupine ima prednosti kao hrana nad ostalim nam irnicama i po tome to
je male energetske vrijednosti. Plod kupine se odlikuje veoma irokim
spektrom ljekovitog i kor isnog djelovanja. Tako su svjei plodovi i sok
kupine odlino laksativno sredstvo, mineralne supsance utiu i poboljavaju
krvnu sliku, sniavaju krvni pritisak, vitamini jaaju otpornost organizma,
pektini doprinose zatiti od arterioskleroze i infarkta, celuloza utie na
varenje hrane itd.
3.2. UPO TREBNA VRIJEDNOS T PLODA KUPI NE
Plodovi kupine mogu se upotrebljavati na vie naina : za razne oblike
prerade, duboko zamrzavanje, bojadisanje drugih proizvoda od voa,
potronju u svjeem stanju i u kulinarstvu za spremanje raznih pos lastica .
Posebno su cijenjeni i mnogo traeni u prehrambenoj industriji kao sirovina
za dobijanje sokova , sirupa , kompota, demova, slatka, elea, specijalnog
kupinovog vina, sireta i drugih proizvoda.
Da bi se dobili proizvodi visokog kvaliteta, izmeu ostalog moraju se
uzgajati kvalitetne sorte kupine, bez bodlji koje obilno raaju.

8
9

Stankovi D., Ribizla, ogrozd, borovnica i kupina , Beograd, 1982., str. 24.
Gavrilovi M. Janda Lj.,Pomoloko-tehnoloke osobine nekih sorti kupina , aak, 1970., str. 11.-12.
13

4. PORIJEKLO PLEMENITE KUPINE

Procjenjuje se da se u svijetu sada gaji vie od 300 sorti plemenitih
kupina. One su nastale somatskom mutacijom, selekcijom i ukrtanjima u
kojima je uestvovalo oko 34 divljih vrsta kupina i malina, kao i plemenite
sorte kupina iz razliitih grupa.
Rodonaelnici od kojih su proizale plem enite sorte kupina, bitno utiu na
njihove bioloko - pr ivredne osobine. Sve sorte kupina se mogu svrstati u
10
etiri grupe i to:
uspravnorastue ili prave kupine,
puzajue ili steljajue kupine sa bodljama,
kupine bez bodlji i
hibridne kupine.
U grupu uspravnorastuih k upina svrstavaju se sve sorte koje se
razmnoavaju korijenovim izdancima, bez obzira da li im izdanci rastu
uspravno ili se manje - vie povijaju i da u njihovom stvaranju nije
uestvovala malina. Prema rastu izdanaka, ova grupa se dijeli na dva tipa: sa
uspravnim i polupuzajuim porastom.
U grupu puzajuih k upina sa bodljama ili kako se jo zovu
steljajue, svrstavaju se sorte iji izdanc i ne mogu da stoje i rastu uspravno,
nego polijeu po zem lji i razmnoavaju se oiljavanjem vrhova izdanaka u
prvoj vegetaciji .
U grupu k upina bez bodlji svrstavaju se sorte koje su nastale
somatskom mutacijom puzaju ih sorti sa bodljama ili su stvorene
selekcijom, pa su genetski bez bodlji. Rast izdanaka i nain razmnoavanja
ovih sorti uglavnom je isti kao u puzajuih sorti sa bodljama.
U grupu hibridnih k upina ubrajaju se sorte koje su dobijene
ukrtanjem kupine i maline, kao i sorte izm eu hibridnih kupina i malina ili
kupina, s tim da su naslijedile vie osobina kupine.

10

Dr oki A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 14.-16.

14

4.1. ISTORIJA GAJENJA PLEMENI TE KUPI NE

Kupina je poznata jo od davnina, ali ne kao voka ,ve kao korovska
biljka, koja je u prirodi veoma rasprostranjena.
Prema Darrow (1948) kupina se kao kultura u Evropi gaji od 1809.god,
kada je otkr ivena prva plemenita sorta kupine evergrin. Zatim je u Amer ici
u kulturu uvedena sorta dorester, koja je otkrivena 1840.god. U Evropi je
kupina prvo poela da se gaji u Njemakoj i Francuskoj, a zatim u SSSR-u.
Porijeklo sorte evergrin je nepoznato,a sortu himalaju je proizveo Theodor
Reim ers u botanikoj bati u Hamburgu 1889.god od divlje kupine Rubus
11
procerus.
U SSSR-u rad na stvaranju plemenitih sorti kupina prvi je zapoeo Miurin,
smstrajui da je kupina veoma perspektivna vrsta, poto je mnogo
produktivnija od maline.
Na Balkanu su plemenite sorte kupine uvedene u proizvodnju 1936.god, i to
prvo u Bugarskoj. U Jugoslaviji su plemenite sorte kupina uvezene tek
1951.god, i to prvo za eksperimentalne svrhe, a u proizvodnju su poele da
se uvode oko 1974.god.
Vea plantana proizvodnja kupina kod nas se uvodi pronalaskom rodne
bezbodlje kupine, sada se moe svrstati na tree mjesto u grupi jagodiastog
voa.

5. BIOLOKE KAR AKTERISTIKE KUPINE

Bioloke karakteristike kupine su strogo odreene nasljednom
osnovom, ali su podlone adaptivnim promjenam a pod uticajem ekonomskih
uslova i naina gajenja.Zato je za gajenje kupine neophodno potrebno dobro
poznavanje morfolokih karakteristika nadzemnih i podzemnih dijelova
kupine.

11

Dr oki A., NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 14-16.

15

5.1. MORFOLOGIJA KUPINE

Kupina je bunasta, polubunasta ili zeljasta biljka sa viegodinjim
podzemnim i dvogodinjim nadzemnim dijelovima. Ona moe da ivi 20 i
vie godina, a zasadi se mogu racionalno iskoritavati od 12 do 15 godina. 12
Korijen. Korijenov sistem kupine je snaan i dobro razvijen. Sastoji
se od podzemnog dijela izdanka, glavnog kor jena, neto skeletnih ila i
velike koliine obrastajuih ilica. Kor jen kupine moe da prodire u
zemljite do 1 metra dubine. Meutim, puzajue sorte imaju razvijen glavni
korjen koji prodire u zemlju i do 1,5 metara, pa su ove sorte otpornije za
sue.
bun. bun kupine sainjavaju svi nadzemni dijelovi, a u prvom redu
izdanci sa bonim izbojima i rodnim granicama. Razvijenost buna kupine
je veoma razliita, jer se sorte kupine razlikuju po bujnosti, duini i poloaju
rasta izdanka. Tako bun moe biti visok, srednje visok, nizak i puzajui.
Izdanak (stablo). Izdanci kupine ive dvije godine. U prvoj godini
oni rastu dostiui punu duinu, koja u zavisnosti od bujnosti sorte varira od
1,5 do 6 metara. U pazuhu listova formiraju se pupoljci koji prezim ljavaju ili
se iz njih u toku vegetacije na donjem dijelu razvijaju bone prevremene
granice. U drugoj godini izdanci ne rastu ni u duinu ni u debljinu, nego iz
pupoljaka obrazuju rodne granice na kojima se razvijaju cvijet i plod.
Poslije sazrijevanja i berbe plodova, izdanci poinju da se sue i u zavisnosti
od sorte, do kraja druge vegetacije svi izdanci kupine se sasuuju.
Rodne granice. Rodne granice se razvijaju iz pupoljaka u pazuhu
listova, na dvogodinjim izdancima. Mogu biti duge i kratke, to zavisi od
vrste kupine.

12

Dr Blagojevi R., Kupina, Inprime, Ni, 2001., str. 36.-38.

16

Slik a 2. Rodna granica kupine

List. List kupine je s loen - nepravilno perast i sastoji se najee od
3 ili 5 liski. Po obliku, liske mogu biti ovalne , jajaste ili kopljaste i
uglavnom sa nazubljenim obodom. Na liski kupine lice je obino tamnije
zeleno, a nalije svjetlije zeleno. Na izdanku kupine listovi su spiralno
rasporeeni, tako da se svaki etvrti nalazi iznad prvog. Graa listova i
njihov raspored omoguavaju kupini da potpuno iskoristi raspoloive
koliine svjetlosti za proces fotosinteze.
Pupoljci. Pupoljci kupine se mogu podijeliti na dvije grupe:
vegetativne (drvni) i rodne (cvjetne). Vegetativni pupoljci se razvijaju na
podzemnom dijelu izdanka i na m laim ilama kod uspravno - rastuih
sorti, a kod puzajuih, samo na podzemnom dijelu izdanka. Drvni pupoljci
poinju da se formiraju u drugoj polovini ljeta i to prvo kod sorti uspravnog
rasta, a zatim kod puzajuih sorti. Iz formiranih pupoljaka se u toku jeseni,

17

zime ili u toku ranog proljea razvijaju mladi izdanci, koji izbijaju iz
zemljita, u toku prve polovine naredne vegetacije.
Rodni i lisni pupoljci se formiraju u pazuhu listova jednogodinjih izdanaka
kupine, i to obino po dva - jedan iznad drugog. Gornji pupoljci su bolje
razvijeni i od njih se idue godine razvijaju rodne granice.
Cvijet. Cvjetovi kupine su najee grupisani u grozdastim ili
metliastim cvastima, koje se obrazuju na rodnim granicama. Cvijet kupine
je dvopolan i srednje krupan. Sastoji se od 5 ili 7 anih listia, 5 ovalnih
kruninih listia i veeg broja pranika i tukova rasporeenih na konusnoj
cvjetnoj loi.
Plod i sjeme. Plod kupine je zbirna kotunica, obrazovana od veeg
broja sitnih i sonih kotunica koje su srasle sa cvjetnom loom. Svaka
kotunica ima dobro razvijena sva tr i sloja plodnog omotaa: zatitnu opnu,
jestivi dio i sjemenku.
Krupnoa ploda je razliita kod raznih sorti plemenite kupine i uglavnom
zavis i od nasljednih osobina sorte. Plod kupine moe biti veom a krupan,
srednje krupan i sitan. Kao posebno vana osobina ploda kupine, smatra se i
vrstoa, jer od toga u znatnoj mjeri zavisi nain njihovog koritenja i
transportovanja. Boja ploda kupine moe biti: crna i s jajna, tamno crvena,
crvena i uta. U pogledu vrstoe, plodovi kupine mogu biti mekani,
nedovoljno vrsti, srednje vrsti i vrsti. Oblik ploda kupine moe biti:
okruglast, izdueno kupast i ovalan.

Slik a 3. Morfoloka i anatomska graa ploda:

1-peteljk a,
4-meso,

2-aica,
5-sjemenka,

3-pokoica i
6-srasla cvjetna loa.
18

5.2. IVOTNI CIKLUS

Nova biljka kupine moe da postane od sjemena. Biljke koje su
13
nastale od sjemena, prema Miurinu, prolaze kroz etir i per ioda razvia:
embrionalni period, period mladosti, period zrelosti i per iod starosti i
odumiranja.
Em brionalni period je poetak stvaranja organizma. On poinje od
momenta oplodnje za vrijem e cvjetanja kupine, a zavrava se klijanjem
sjemena i pojavom dva klicina listia na povrini zemlje narednog proljea.
Period mladosti poinje pojavom prvih listia sijenica i produava se
na prvu ili drugu godinu plodnosti kupine, tj. do njihovog stupanja u punu
rodnost, a to je u 3 ili 4 godini ivota.
Druge godine izdanak kupine lista i cvijeta, a poslije opraivanja i oploenja
obrazuje sjeme i plod. Meutim, biljka u ovom periodu nije formirala sve
karakteristine osobine, jer preovlauje vegetativni rast. Zato je potrebna jo
jedna do dvije godine da se formiraju nasljedne i proizvodne osobine.
Period zrelosti poinje stupanjem kupine u punu rodnost i kada se
stabiliziraju karakteristine osobine ploda.Ovaj per iod kod kupine traje
12-15god, to zavisi od osobina sorte, uslova gajenja i zatite zasada.
5.3. PERIOD RASTENJA I RODNOS TI KUPINE
Kupina se u praksi, za podizanje proizvodnih zasada, razmnoava
vegetativnim putem, mogue je odvojiti tri perioda rastenja i rodnosti.
Rastenje i rodnost vegetativno razmnoene kupine u razliitim per iodima
14
ivotnog ciklusa su izraeni u razliitom stepenu.
1. Period jak og rastenja vegetativnih dijelova. U prvoj godini poslije
sadnje, kupina obrazuje nekoliko izdanaka, koji u drugoj godini veinom
poinju da raaju. Vr lo je bitno da se izvri dobra pr iprema zemljita,
pravilan izbor sorti sadnica, kako bi se u narednom per iodu obezbijedilo
13

Miurin V. Reznienko G., Plodovij sad - Stroenie, razvitie i plodononje rastenij, "Nauka"., Moskva.,
1966., str. 26.
14
Dr oki A., Sorte jagodastog voa koje se preporuuju za gajenje, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo,
1981., str. 29.
19

formiranje to razvijenijih bunova, koji e u narednom periodu davati

visoke prinose.
2. Period jak og rastenja i pune rodnosti. Ovaj period poinje od tree
godine ivota kupine i u pogodnijim uslovima gajenja traje sve do 15god. Da
bi ovaj period trajao to due i da bi se za to vrijeme dobijali visoki prinosi i
iskoristio rodni potencijal biljaka, potrebno je da se u zasadu kupine redovno
i pravilno izvode sve potrebne agrotehnike i zatitne mjere.
3. Period smanjenja rodnosti i postepenog odumiranja bunova. Pojava
ovog perioda u potpunosti se podudara kao per iod starosti i odum iranja kod
plodnog naina razmnoavanja kupine. Prema tome, koritenje zasada
kupine ekonomski je opravdano najvie do 15 godina.
5.4. GODINJI CIKLUS
U godinjim ciklusima kupine razlikuje se vie fenofaza, koje se
svake godine ponavljaju.
15
Najvanije fenofaze su:
poetak rastenja i listanja,
cvjetanje,
opraivanje i oploavanje,
sazrijevanje plodova,
obrazovanje cvjetnih pupoljaka i
zimsko mirovanje.
Poetak rastenja i listanja. U kupine prvo poinje da rastu korijen i
novi izdanci, a zatim listovi. U rano proljee, krajem marta ili poetkom
aprila, kada se srednje temperature kreu od 2 do 4C, nastavlja se zapoeti
rast podzemnog dijela izdanka. Novi izdanci gotovo istovremeno poinju da
rastu kod uspravno-rastuih i puzajuih sorti sa bodljama, a neto kasnije
kod sorti bez bodlji.
Cvjetanje. Sve plemenite sorte kupina cvjetaju relativno kasno, tako da
im uglavnom ne prijeti opasnost od poznih proljenih mrazeva. Vrijeme
trajanja cvjetanja zavisi od vie faktora, a u prvom redu, od klimatskih
uslova rejona, nasljednih osobina sorte i meteorolokih prilika.
15

Dr oki A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str.29.

20

Na osnovu poetka cvjetanja, sorte kupina se mogu svstati u tri grupe:

16
ranocvjetne, srednjeranocvjetne i kasnocvjetne.
Opraivan je i oploavanje. Sve ekonomski vanije sorte plemenite
kupine su praktino samooplodne, pa se mogu gajiti u jednostranim
zasadima i postizati visoki pr inos bez obezbjeenja opraivaa. Opraivanje
se, uglavnom, obavlja pomou vjetra i insekata. Od insekata za opraivanje
kupina, najve i znaaj imaju pele.
Sazrijevanje plodova. Vrijeme i trajanje sazrijevanja plodova kupine
u znatnoj m jeri zavisi od nasljednih osobina sorti, klimatskih uslova i drugih
inilaca. Razlike u vremenu trajanja sazr ijevanja plodova izmeu sorti
kupina mogu da budu i do 3 mjeseca, to ima veliki znaaj za preradu
plodova.
Prema poetku sazrijevanja ploda, sve sorte kupina se mogu svrstati u tri
grupe: rane, srednje rane i kasne.
U zavisnosti od sorte kupine, od poetka cvjetanja do poetka sazrijevanja
plodova proe od 64 do 68 dana, a od kraja cvjetanja do poetka sazrijevanja
17
plodova proe od 39 do 49 dana.
Obrazovan je cvjetnih pupoljaka. Plemenite sorte kupina poinju da
obrazuju cvjetne pupoljke krajem ljeta i u toku jeseni, u godini koja prethodi
18
cvjetanju. Dimova-Kmetska i Naevski navode da diferencijacija cvjetnih
pupoljaka poinje u prvoj polovini avgusta, i u zavisnosti od sorte, traje sve
do polovine novembra. U toku jeseni cvjetni pupoljci samo zapoinju
obrazovanje, a dalji njihov razvoj se nastavlja za vr ijeme zime (u toplijim
predjelima) i narednog proljea, sve do cvjetanja.
Zimsko mirovanje. Najvei broj sorti kupine su listopadne biljke, a
ima ih dosta i zimzelenih. Mnogobrojne su i sorte koje se odlikuju veoma
dugim per iodom vegetacije. U naim krajevima prvi jesenji mrazevi javljaju
se u drugoj polovini oktobra ili poetkom novembra, te mnoge sorte kupina
normalno ne zavravaju vegetaciju, jer lie pris ilno opada. U ovom sluaju
organske supstance nisu prele iz lia u stablo izdanka, pa ovi ostaju
nepripremljeni i osjetljivi na niske temperature.

16

Dr oki A., sorte jagodastog voa koje se preporuuju za gajenje, NIRO"ZADRUG AR",Sarajevo,
1981. str.30.
17
Dr oki A., Sorte jagodastog voa koje se preporuuju za gajenje, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo,
1981., str. 30.
18
Dimova-Kmetska J. Naevski V., Kupinovi sortove, Ovoarastvo, Sofija, 1977., str. 10.
21

I pored razlika, izmeu sorti plemenitih kupina, za sve je neophodan per iod
zimskog mirovanja. Bez njega ne bi kupina mogla dati sljedee vegetacije iz
pupoljaka na dvogodinjim izdancima i obrazovati rodne granice i plodove.

Slik a 4. Zimsk o mirovanje k upine

5.5. PRIRODNI USLOVI ZA GAJENJE KUPINE
Dugovjenost zasada i rentabilnost gajenja kupine ne zavisi samo od
njenih naslednih osobina, nego i od us lova sredine u kojoj ivi.Ovi us lovi se
nazivaju prirodni ili ekoloki , podrazumijevaju: klimu,zemljite i poloaj.
Plemenite sorte kupine se relativno dobro prilagoavaju razli itim pr irodnim
19
uslovima, oko 700m nadmorske visine.
Klima. Kupini najbolje odgovaraju toplija ili umjerenotopla i
dovoljno vlana podruja.Od klimatskih inilaca, za ivot kupine znaaj
imaju: temperatura,padavine, vjetar i svjetlost.
Temperatura je veoma vaan inilac, jer ima uticaja na sve procese u ivotu
biljaka.Ona odreuje da li je neko podruje pogodno ili nije za uzgoj
plemenite kupine.
Velike tete plemenitoj kupini nanose rani jesenji mrazevi, koji se
esto javljaju kad mnoge sorte nisu jo zavrile vegetaciju. Izdanci
plemenitih sorti su razvijeni i gaje se uglavnom uz naslon, pa su vie
izloeni uticaju niskih temperatura tokom zime, jer se na njima manje
zadrava snjeni pokriva.
19

Dr oki A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str.35.

22

U pogledu otpornosti prema niskim zimskim temperaturama , izmeu

sorti plemenite kupine postoje znaajne razlike.Iskustva iz prakse pokazuju
da izdanc i otpornijih sorti kupine u naim uslovima, bez veih promjena,
podnose mrazeve od -10 do -15C, ako su zatiene veim snjenim
zimskim pokrivaom, ak i do -30C .
Plemenita kupina , ne podnosi visoke temperature tokom vegetacije.
Najbolje uspjeva u podrujima sa prohladnim i umjereno sa vlanim ljetom
i blagim zimama.
Padavine. Kupina je, u odnosu na malinu, otpornija na suu, jer ima
dublji i razvijeniji korijenov sistem. Naprotiv, ovoj osobini kupina za
postizanje visokih prinosa i kvalitetnih plodova, najvaniji us lov umjerene
vlanosti zemljita i visoke relativne vlanosti vazduha. Iz ovih razloga,
potrebno je da zemljite u zasadu kupine sadri 75 - 80 % vlage.
tetni uticaj nedostatka vlage mnogo je jae izraen ako je zasad podignut
na manje pogodnom zem ljitu, nego na zem ljitu dobre strukture i bogatim
humusom.
Plemenite sorte kupine, ne podnose ni suvie vode u zemljitu.Zasadi
koji su podizani u zatvorenim uslovima i na zem ljitima na kojima se voda
dugo zadrava, slabije su rasle i brzo propadale.
Vjetar. U nekim sluajevima, vjetar ima koristan, a u drugim tetan
uticaj na rast i rodnost kupine.
Kor istan uticaj imaju blagi vjetrovi, i to: za raznoenje polena pr i
opraivanju kupine, poboljanju c irkulacije vazduha, smanjenje pojave
bolesti na liu i plodovima, odnoenje hladnih vazdunih masa i za
donoenje padavina.
tetan uticaj imaju: suvi, hladni i jaki olujni vjetrovi, jer u toku zime
izazivaju i zamrzavanje izdanaka, a u toku vegetacije mogu da polome
izdanke i plodne granice, isuuju zem ljite, te izazivaju i druge tetne
posledice.
Svjetlost. Divlja kupina najvie raste po rubovima uma, na
zaputenim povrinama, u ivicama i pored puta. U gustim i visokim
umama nikada ne raste.
Zahtijevi plemenitih sorti kupine, prema duini i intenzitetu svjetlosti,
razliitih, i prvenstveno zavise od njihovog porijekla.Pretpostavlja se, da je
denevna svjetlost potrebna, od 13 do 16 h , uz izbor odgovarajueg poloaja
sadne kupine.

23

Zemljite. Divlju kupinu u prirodi sreemo na razliitim tipovima

zemljita , moe se stei utisak da se kupina gaji na svakom zemljitu.
Takoe, i plemenita kupina nije probir ljiva u vrsti zem ljita, a prema
Stankoviu,20 podnosi ak i umjereno zaslaena zem ljita, ako su
obezbjeena vlagom. Kupina na ovim zemljitima ima niske prinose,
plodovi su slabog kvaliteta, sitni su, bujnost izdanka je manja, a esto nastaje
i propadanje itavih zasada. Zahtjev plemenite kupine, u pogledu osobina
zemljita za dobijanje visokih i kvalitetnih pr inosa, mnogo se vei.Za
plemenitu kupinu najbolje odgovaraju: duboka(oko 1,5 m dubine), rastresita,
srednje teka, propusna, plodna(sa 4 do 5 % humusa), umjereno vlana i
slabo kisela zemljita.
Poloaj. Za uspjeno gajenje kupine od bitnog znaaja je i pravilan
izbor poloaja, ekspozicije i nadmorske vis ine. Izbor pogodnijeg poloaja, u
toliko je potrebiniji, to je poznato, da je vei broj sorti kupina osetljiv na
rane jesenje i zimske mrazeve, suu, visok nivo podzemnih voda i na suve
jake i hladne vjetrove.
Ekspozicija, odnosno poloaj terena, prema stranama svijeta, utie
jainom i trajanjem osunavanja na vodo-vazdune uslove zemljita,
kretanja vegetacije i zrenje plodova. Plemenite sorte kupine najbolje
uspjevaju na nadmorskim visinama od 200 do 500 m.

6. RAZMNOAVANJE KUPINE I PROIZVODNJA

SADNICA
Kupina se moe uspjeno razmnoavati na vie naina: sjemenom,
korjenovim reznicama, izdancima, zrelim i zelenim reznicma izdanka i
kulturom tkiva. U irokoj proizvodnoj praksi, kupina se jo uvjek najvie
razmnoava na dva naina: pomou korjenovih izdanaka i oiljavanjem
vrhova izdanaka.
6.1. RAZMNO AVANJE KORJENOVIM REZNICAMA
Ovim nainom se mogu lako i uspjeno razmnoavati sve sorte
kupine, a posebno uspravnorastue sorte.Razmnoavanje kor jenovim
20

Stankovi D., Ribizla, ogrozd, borovnica i kupina, NOLIT , Beograd, 1982., str. 40.
24

reznicama treba primjeniti samo u sluaju potrebe breg irenja novih sorti
kupina koje su obrasle bodljama.Na ovaj nain ne bi trebalo razmnoavati
21
sortu kupina bez bodlji, jer se ne dobija orginalna sadnica.
Razmnoavanje kupine korjenovim reznicama vri se tako to se izdanci ili
itavi bunovi vade sa to vie ila, potom se ile isjeku na reznice koje
treba da budu duge 5 do 6 cm, a debele 0,6 - 1 cm. Svaka osjeena reznica
mora da ima bar jedan pupoljak, kao da su obrasle sa dosta sitnih ilica.
6.2.

RAZMNO AVANJE KORJENOVIM I ZDANCIMA

Kor jenovim izdancima najee se masovno razmnoavaju i sve

uspravno rastue sorte kupina s bodljam a. Sorte kupina s bodljama koje
obrazuju izdanke, ovo je najjednostavniji i najs igurniji nain razmnoavanja.
Izdancima se vjerno prenose sve osobine sorte. Savremenu proizvodnju
kupine treba organizovati samo u posebnim matinim zasadima, koji su
podignuti od sortnog i zdravog ishodnog materijala.
U toku jeseni ili proljea, iz matinjaka se vade svi razvijeniji
jednogodinji izdanci, koji se potom klasiraju, trape i pripremaju za sadnju.
22
Prema Staneviu, sa jednog hektara kupinjaka, podignutog samo za
proizvodnju izdanaka, moe se proizvesti od 100 000 do 120 000 sadnica
godinje.
6.3. RAZMNO AVANJE O ILJAVANJEM VRHOVA IZDANAKA
Ovim nainom u praksi se najee razmnoavaju sve sorte kupina.
Pri razmnoavanju na ovaj nain ostaje ne povrijeeno centralno tkivo, pa se
tako dobijaju sadnice koje nee imati bodlje, dok se pri razmnoavanju istih
23
sorti korjenovim reznicama dobijaju sadnice s bodljama.
Ovaj nain razmnoavanja izvodi se tako to se u toku avgusta ili septemra u
vie navrata svi dovoljno izrasli izdanci i boni izboji povijaju i njihovi
vhovi vertikalno postavljaju u iskopane jame duboke do 15 cm, a zatim se
zagru zemljom, uz sabijanje nogom. Ukoliko zemljite nije vlano, poslije
zagrtanja vrhova treba izvriti zaljevanje bar sa 2-3 litara vode.
21

Velika ilustrovana enciklopedija "VRT ", Mozaik knjiga, Zagreb, 2005. str. 470.-471.
Stanevi A. oki A., Dosadanja iskustva u gajenju kupine bez bodlji, "Dani jagodastog voa", eli,
1983., str. 74.
23
Vellika ilustrovana enciklopedija "VRT ", Mozaik knjiga, Zagreb, 2005., str. 470.-471.
22

25

U jesen ili sledeeg proljea, oiljeni vrhovi izdanaka se odsjecanjem

na 20-25 cm iznad zem lje, odvajaju od matine biljke, a zatim se vade,
klasiraju i pripremaju za sadnju.
Vr ijeme povijanja i zagrtanja vrhova izdanaka zavisi od klimatskih uslova,
rejona i prilika u toku godine, a odreuje se na osnovu porasta izgleda
izdanka i bonih izboja. Prema Teiu, 24 najbolje vr ijeme je kada vrhovi
ponu dobijati zmijoliki oblik sa malim kovravim liem.Kako se radi o
razliitom porastu, i povijanje treba izvriti u vie navrata.Najbolji rezultati
oiljavanja postiu se kada se povijanje i zagrtanje vrhova izvodi
runo.Tei navodi da dobro obuen radnik, uskim aovom, u pripremljenoj
zemlji, moe dnevno da zagrne 2000-3000 vrhova. Zagrtanje vrhova
postavljanjem u brazde pomou mehanizacije, obavlja se bre i lake, ali se
dobije manji procenat oiljenih vrhova. Ukoliko se vrhovi postavlja ju kosie,
utoliko je oiljavanje s labije. Prma nainu rada, na oiljavanje vrhova
izdanaka kupine znatan uticaj imaju: zem ljite, naseljedne osobine sorte i
drugi inioci.
Proizvodnja sadnica kupine oiljavanjem vrhova moe se vriti i u
posebnim viegodinjim matinjacima. Nain proizvodnje sadnica kupine u
viegodinjim matinjacima je slian kao u jednogodinjim, s tom razlikom
to se u ovom sluaju posaene biljke ne vade poslije prve godine, nego se
od 5 do 6 godina koriste smo za proizvodnju sadnica.
U toku vegetacije, zemljite u matinjaku kupine se mora plitko obraivati u
vie navrata, da bi se redovno unitavao korov.
Strunjaci svake godine obavezno pregledaju matinjak kupine dva puta,u
pogledu zdravstvenog stanja i istote sorti, kao i u pogledu naina izvoenja
tehnolokih zahvata u procesu proizvodnje sadnica.

Slik a 5. Razmnoavanje oiljavanjem vrhova izdanak a

24

T ei M., Razmnoavanje kupine bez bodlje, Jugoslovensko voarstvo, aak,1974., str. 27.
26

6.4.

VRIJEME VAENJA OILJENIH VRHOVA

Primanje sadnica kupine, koje su dobijene oiljavanjem vrhova

izdanaka, u znatnoj mjer i zavis i i od vremena vaenja i odvajanja od matine
biljke. Ukoliko su zagrnuti vrhovi do kraja vegetacije s labo oilili ili
nedovoljno razvijeni i sazreli, primanje ovih sadnica pri jesenjoj sadnji ima
slabe rezultate. Zato je potrebno prije vaenja oiljenih vrhova u jesen
izvriti pregled njihovog kor ijenovog sistema.Ukoliko su ilice bijele boje,
njene, sone i ne razvijene, onda oiljine ne treba vaditi do proljea.U toku
zime e se te formirane ilice razviti, razgranati, odrveniti i dobiti
25
braonkastu boju kore.

7. PODIZANJE ZASADA KUPINE

Prema namjeni gajenja, razlikuju se tri tipa zasade kupine: amaterski,
proizvodno-komercijalni i ogledni.
Amaterski zasadi uglavnom slue za podmirivanje potreba
domainstava za plodovima kupine, a vr lo r ijetko se vikovi proizvoda
prodaju na tritu.Obino se podiu na manjim povrinama, na okunicama
ili na posebnim parcelama, a prilagoeni su runoj obradi.U amaterskim
kupinjacima najee je zastupljeno vie sorti razliitog vremena
sazrijevanja.
Proizvodno-k omercijalni zasadi podiu se na veim povrinama, a
proizvodnja kupine u njima je namjenjena za prodaju. Nain gajenja
proizvodnih zasada, prilagoen je to veoj prim jeni mehanizacije u
itavom procesu proizvodnje.U ovim zasadima zastupljeno je od 1 do 3
sorte, a njihov izbor zavisi od namjene koritenja plodova za preradu.

25

Dr oki A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 78.

27

Slik a 6. Podizanje zasada k upine

Ogledni zasadi kupine podiu istraivake organizacije s ciljem
ispitivanja vrijednosti sorti, najpogodnijeg sistema gajenja, zatite i drugih
mjera u odreenim ekolokim uslovima.Ovi zasadi zauzimaju veom a male
povrine.
7.1. PRIPREME ZA PODI ZANJE ZASADA
Za dobijanje visokih i kvalitetnih prinosa i ostvarivanje rentabilne
proizvodnje u periodu od 15 godina, koliko se zasad kupine normalno
iskoriava, prije podizanja kupinjaka neophodno je da se obavi temeljna
analiza prirodnih, ekonomskih i drugih uslova. Tek na osnovu analize
podataka o raspoloivim povrinama, pred kulturama, klimatskim,
zemljinim i terenskim uslovima, raspoloivoj radnoj snazi, mogunostima
plasmana, namjeni proizvodnje, treba pristupiti: izboru lokacije, sorti za

28

gajenje, odreivanju veliine zasada, pripremi zemljita i podizanju zasada

26
kupine.
Greke uinjene u toku pripreme, u podizanju zasada, kasnije se teko
ispravljaju.
Izbor lok acija. Prirodni uslovi (klima,zem ljite i poloaj) su osnovni
preduslovi od kojih bitno zavisi uspjeh u proizvodnji kupine. Analiza
prirodnih us lova za odreeni lokalitet mora da prui siguran dokaz o
mogunostima njenog uspjenog gajenja u datoj sredini. Pored prirodnih
uslova, pri izboru lokac ije potrebno je da se veliina zasada i sortiment
kupine usklade i s ekonomskim us lovima. Zato vee proizvodne zasade
kupine treba podizati tamo gjde su obezbjeeni ovi uslovi.
Pretkulture. U praksi, zasadi kupine obino se podiu na poljopr ivednim
povrinama. Kada se podiu vei zasadi, deava se da na pojedinim
parcelama su se nalazile neke biljke koje su se pokazale kao nepogodne za
gajenje kupine.Tako na zemljitu, koje je prije toga bilo pod drvenastim
biljkama(bunje, uma, voke, vinova loza) ili su na njemu gajene kupine ili
maline, novi zasad kupine ne treba podizati najmanje tri godine poslije
krenja i ienja od ila.Kao dobre pretkulture za kupinu, pokazale su se:
pasulj, graak, boranija i drugo.
Ureenje zemljita. Prije dubokog oranja zem lju treba to bolje
poravnati. Manje ili ve depresije se ispunjavaju pomou buldoera daskom,
da se ne skupljaju i zadravaju povrinske vode i da bi se olakalo izvoenje
radova u buduem kupinjaku. Ako je zem ljite zakorovljeno viegodinjim
korovima, potrebno je zem ljite plitko uzorati i istretirati zemljite nekim
herbicidom. Posljednih godina se za unitavanje viegodinjih i
jednogodinjih korova na povrinama koje se pripremaju za podizanje
vonih zasada pokazao kao veom a efikasan herbic id raundap. Za gajenje
kupine najbolje odgovaraju: duboka, humusna, srednje teka, dovoljno
propustivlja i slabo kisela zemljita.Priprema ovih zem ljita je mnogo laka
i jeftinija. Glavna masa kor ijenovog s istema kupine razvija se do 40 cm
dubine. Izvoenje merolativnog ubrenja i drugih agro tehnikih m jera, ima
za cilj da se u ovom sloju stvore to povoljniji uslovi za pr imanje i razvoj
izdanaka kupine. Za popravku fizikih i hemijskih osobina zemljita
primjenjuju se organska ubriva: stajnjak, kompast, a od mineralnih:
fosforna, kalijumova ili kompleksna ubriva. Posebno treba istai da kupina
zahtijeva humusna zemljita, pa joj treba unositi dovoljnu koliinu organskih
26

Dr Blagojevi R., Kupina, Imprime, Ni, 2001., str.46.

29

ubrenja. U nedostatku stajnjaka, zasauju se zeljaste biljke koje se

zaoravaju .
Pored ubrenja, neophodno je unoenje krenjaka u zem ljite da bi se
smanjila kiselost zemljita. Koliina krenjaka potrebnog za klasif ikaciju
zavis i od stepena kiselosti zem ljita, a obino se kree 5 do 10 t/ha.
Za podizanje zasada kupine, duboko oranje treba obaviti u toku jeseni, i to
najkasnije mjesec dana prije sadnje.
7.2. RASPORED I RAZMAK SADNJE
Raspored sadnje kupine moe biti kvadratni, pravougaoni ili u
prostim redovima, to zavisi od sistema gajenja, osobina sorte i naina
obrade zemljita. Za veu primjenu mehanizacije u procesu proizvodnje
kupine, kao najpogodniji rasporedi sadnje, pokazali su se pravougaoni i u
prostim redovima.
Razmak sadnje. Za normalno razvijanje buna, dobijanje visokih
prinosa i nesmetanu pr imjenu mehanizacije, potrebno je da se sadnja kupine
obavi na optimalnom razmaku. Sorte kupine koje imaju uspravan rast
izdanaka odlikuju se manjom bujnou od sorti sa puzajuim rastom. Jednu
istu sortu treba saditi gue kad se zasad podie na slabijem zem ljitu, po
sistemu bunova i za runu i za zaprenu obradu, nego kad se podie na
plodnom zemljitu, po s istemu palira i za prim jenu mehanizacije u procesu
proizvodnje kupine.
27
Ispitivanja razmaka pojedinih vrsta kupina vrio je Naumann i doao
je do zakljuka da sorte bez bodlji najbolje postiu rezultate u rodnosti pri
razmaku 3,00 x 2,25m.
7.3. VRIJEME I TEHNI KA SADNJE
Vrijeme sadnje kupine zavisi od klimatskih uslova, naina
razmnoavanja sorti, obezbjeenja sadnica i pr ipreme zem ljita. U
kontinentalnim podrujima, sadnja kupine se najee izvodi u toku jeseni ili
u rano proljee, a u toplijim podrujima moe se izvoditi i u toku itave
27

Naumann D. W., Effect of training systems on crop Yield and ripening patterns in blackberries,
Hamburg, 1982., str. 96.
30

zime. Sadnju ne treba obavljati kada je zem lja suva, suvie vlana, ili
smrzla.
Najpovoljnije je kad se sadnja obavlja po oblanom vremenu i bez
vjetra. U svakom sluaju, pripremljene sadnice treba rasporeivati pored
mjesta za sadnju neposredno pred sadnju.
Tehnika sadnje kupine sastoji se u sljedeem: na dno svake iskopane
jame stavlja se sloj rastresite zemlje kojoj se dodaje i sa njom izm jea 50 do
100gr kompleksnog mineralnog ubr iva, a zatim se stavlja sadnica, odreuje
dubina sadnje, rasporeuju ilice i zagru rastresitom zemljom. Kada je
korijenov sistem prekriven slojem zemlje, stavlja se jo 1 do 2kg stajnjaka, a
preko njega do vrha jame treba ispuniti zem ljom i lagano nagaziti.
Ako su sadnice proizvedene oiljavanjem vrhova, zem lju ne treba nabijati
gaenjem nogom, nego je samo ovla rukom sabiti. Poslije zavrene sadnje,
svaku sadnicu treba dobro zaliti vodom.
28
Prema Boileau, preporuuje se da kupinu bez bodlji treba saditi
dublje i do 30cm od drugih sorti, da bi se sprijeilo obrazovanje i pojava
izdanaka koji imaju bodlje i dobili razvijeni bunovi koji se odlikuju
velikom i obilnom rodnou.

7.4. POSTAVLJANJE NASLONA

Izdanci nekih sorti kupine u toku jedne vegetacije mogu da izrastu
jako visoko, a osobiti u sorti bez bodlji. Zato je za njihovo gajenje
neophodno postavljanje naslona.
Nasloni mogu biti veoma razliiti, to u prvom redu zavisi: od sistema
gajenja, naina rasta izdanka i bujnosti sorte. Postavljanje naslona je dosta
skupo. Zato je veoma vano da se pr ije podizanja pravilno odabere naslon
koji e najvie odgovarati za gajenje predvienih sorti kupine.
Stubovi koji se upotrebljavaju za nas lon, mogu da budu od razliizog
materijala , tj. drveni, armiranobetonski i eljezni. Najvanije je da mogu
trajati u toku itavog perioda iskoriavanja zasada kupine. Drveni stubovi
mogu da budu od vie vrsta drveta (hrastovog, pitomog kestena i bagrema),
29
Draga da drveni stubovi mogu da traju vie godina od kleke 20god,
hrasta 15god, pitomog kestena 12god i bagrema10god. Meutim prirodna
28
29

Boileau C., Les petits fruits, La Maison rustique, Paris, 1978.

Draga M., Vinogradarstvo opti dio, Beograd, 1961. str. 102.
31

trajnost moe da se produi njihovim nagor ijevanjem

ili
impregniranjem.Nagorijevanje stubova treba izvriti na jednu treinu duine
stuba.
Impregnacija stubova moe se vriti potapanjem u zagrijanu smjeu
katrana i karbolineuma i kad nisu nagoreni.
Betonski stubovi su daleko kvalitetniji i dugotrajniji, ali su daleko skuplji i
malo je tee sa njima rukovati kao i sa eljeznim, pa se zato uglavnom
upotrebljavaju drveni stubovi.
Duina stubova se uglavnom praktikuje 2,5m do 3m i dimenzija 10 x 10cm.
Razmak stubova nije poeljno da bude velik, a obino se stavlja od 6 do 7m.
Kad su postavljeni stubovi, postavljamo pocinanu icu, debljine 3 do
3,6mm koja slui kao naslon za izdanke kupine. Obino se postavljaju 3 do 4
reda ice na rastojanju od 70cm prva ica, druga na 140cm i trea na 200cm
visine od povrine zem lje. U praksi se pokazalo da trei red ice ne treba
postavljati nie od 2m, jer se izdanci kupine savijaju preko njega i zimi, pod
teretom snijega esto lome. Pokazalo se da nije potrebno postavljati sva tri
reda dvojnih ica paralelno, nego samo u poslednjem treem redu, izmeu
kojih se uvlae izdanci.

Slik a 7. Postavljanje naslona kupine

7.5. SISTEM GAJENJA
Gajenje kupine po sistemu bunova, bez naslona ili sa nas lonom,
odgovara prirodnom rastu njenih nadzemnih dijelova, posebno za uspravno
rastue sorte. Za dobijanje veih prinosa i lake prim jene mehanizacije,
32

izvoenja radova na berbi plodova, u praksi se za gajenje kupine najvie

primjenjuju razliiti palirni sistemi.
Za palirno gajenje kupine potrebni su nasloni od stubova i ice koji
mogu biti razliitog oblika i konstrukcije. U zavisnosti od broja i naina
postavljanja ica, kupina se moe gajiti: uz icu, izmeu ica i
kombinovano. Najpogodniji nain gajenja puzajuih sorti kupina bezbodlji,
30
pokazao se palirni kombinovani sistem.
Sistem buna. Po sistemu bunova bez naslona, mogu se gajiti samo
neke uspravno rastue sorte kupina. Kada se za bunove kor isti naslon, jai
kolac dobro pobijen u zemlju, za koji se vee i naslanja bun, tada se po
ovom sistemu mogu gajiti gotovo sve uspravno rastue sorte.
Pri gajenju kupina u obliku bunova, dobija se manji prinos po jedinici
povrine, a za odravanje zasada potrebno je dosta runog rada.

Slik a 8. Gajenje kupine po sistemu buna uz k olac

Uspravno jednoini sistem. Pri ovom nainu gajenja, plodovi su na
priblino istoj visini, to znatno olakava berbu. Preporuije se za gajenje
kupine na manjim povrinama.

30

Dr oki A., Kupina, NIRO"ZADRUGAR" Sarajevo,1984. str.106.

33

Slika 9. Lepezasti jednoini sistem

Lepezasto dvoini sistem. I kod ovog sistema gajenja, na stubovima
se zateu dvije ice, jedna ispod druge, s tim to se prva nalazi na visini od
1m iznad zemlje, a druga iznad te 60cm. Izdanci se povijaju du ica na
jednu stranu od matine biljke i tako se dobija lepezast oblik buna.

Slik a 10. Lepezasti dvozini sistem

Horizontalni troini sistem. Kod ovog sistema ice se postavljaju
na 70cm, 140cm i 200cm, iznad povrine zem lje. Zato je potrebno da su
stubovi neto dui od 2m. Izdanci se vezuju za ice i po jedan lijevo i desno
od buna povija i vee du svake ice. U pogledu osvjetljenosti, veliine
rodne povrine, i prinosa koji se ostvaruju, ovaj sistem se pokazao vrlo
dobar.

34

Slik a 11. Horizontalni troini sistem

8. ODRAVANJE ZASADA KUPINE

Kupina ima dosta dug period iskoritavanja ( i do 15 godina ), daje
visoke prinose, razvija vei broj snanih i dugih izdanaka, a ima i relativno
plitak korijenov sistem. Zato je za njeno dobro rastenje, obilno i redovno
raanje i visok kvalitet plodova, potrebno da se u toku itavog perioda
31
korienja obezbjede to povoljniji uslovi.
Od agromehanikih m jera koje treba redovno i pravilno izvoditi u zasadima
kupine su:
obrada i odravanje zem ljita,
unitavanje korova primjenom herbicida,
ubrenje,
navodnjavanje i
orezivanje.
Obrada i odravan je zemljita. U zasadima kupine izvode se, u
prvom redu, radi unitavanja korova, uvanja vlage u zem ljitu, boljeg
pristupa vazduha i radi spreavanja pokorice na povrini. Redovna i pravilna
obrada zemljita u zasadu kupine znatno doprinos i: boljem primanju
sadnica, njihovom daljem razvoju, brem stupanju u rod, redovnom i
31

Dr oki A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 115.

35

obilnom raanju i dobijanju kvalitetnih plodova. Zato je neophodno poslije

sadnje odmah pristupiti obradi zemljita i nastaviti u toku itavog per ioda
iskoritavanja zasada. U kupinjaku , gdje se prim jenjuje odravanje
zemljita po sistemu iste obrade, svake godine je potrebno izvriti obradu u
5 navrata. Neto dublju obradu trba obaviti u jesen (8 - 12cm) i proljee (7 10cm), dok se ostale tri obrade obavljaju plitko (5 - 6cm). Dublju jesenju i
proljetnu obradu treba izvoditi samo po sredini meurednog prostora, a
prema redu kupine, dubina se postepeno smanjuje na 7 - 8cm.
U zasadu kupine, zem ljite se obino obrauje sljedeim radosljedom :
- prva proljena obrada se obavlja rano, u martu, im se snijeg otopi i
zemljite prosui;
- ostale tri plitke obrade zemljita treba obavljati u zavisnosti od razvoja
korova, svakih 4 do 6 nedelja ( krajem aprila ili poetkom maja, u
junu i u drugoj polovini jula);
- jesenja obrada zemljita se obavlja krajem oktobra ili poetkom
novembra, poslije zavrene berbe plodova i rasturanja ubriva.
U zasadu kupine obrada zemljita se moe obavljati runo, mainski i
kombinovano. Runa obrada je veoma skupa, pa se moe preporuiti samo
za manje zasade. Zato se obrada zemljita u zasadima obavlja najee
kombinovano, pomou maina izmeu redova, a u redu runo, okopavanjem
pomou motike. Da bi se smanjili trokovi proizvodnje ,obrada zem ljita u
kupinjaku se moe uspjeno obavljati kombinovano s prim jenom herbicida
za unitavanje korova.
ubrenje. Kupinu treba redovno i obilno ubriti, ako se ele postii
visoki pr inosi, dobar kvalitet plodova i due iskoriavanje zasada, odnosno,
rentabilnost njene proizvodnje.
Za kupinu su najvaniji hranljivi elementi kalijum, azot i fosfor. Zato je
neophodno da se sadraj ovih elemenata u zem ljitu znatno povea,
unoenjem u toku pripreme zemljita za sadnju i ubrenjem svake godine pri
odravanju zasada. Kupina najvie troi kalijuma, pa azota, a znatno manje
fosfora. Kao kalijumova biljka, najvie kalijuma troi u periodu od poetka
cvjetanja pa sve do kraja sazrijevanja ploda, dok joj je azot najvie potreban
u prvoj polovini vegetacije za porast izdanaka. I fosfor je takoe neophodan
za rastenje i rodnost kupine, ali su njene potrebe daleko manje u osnosu na
azot i kalijum.
Nedostatak humusa u zemljitu se nadoknauje ubrenjem organskim
ubrivim a ( stajnjak, kompast i dr.). Najbolji pokazatelj da li treba ubriti
36

zasad kupine ee ili rjee je njegovo stanje i izgled. Ako su bunovi bujni,
ubrenje stajnjakom treba obavljati rjee i u manjim koliinama, i obrnuto.
Da bi se obezbijedila potpuna i kontinuirana ishrana kupine, treba ubriti
svake godine u dva do tri navrata, i to u jesen i u toku proljea, a prema
potrebi moe se izvriti i dopunsko ubrenje preko lista.
Jesenje ubrenje se obino obavlja krajem oktobra ili poetkom novembra
organskim i kompleksnim mineralnim ubrivima, koja sadre najvie
kalijuma, a manje fosfora i azota.
Proljetno ubrenje kupine treba obaviti to ranije (krajem februara ili
poetkom marta), im se snijeg otopi i vremenske pr ilike dozvole.
Prihranjivanje se vri azotnim ubrivima.
Dopunsko ubrenje preko lista primjenjuje se za brzu intervenciju i
otklanjanje nedostataka (azota, kalijuma, fosfora).
Navodnjavanje. Kupina je biljka velikih zahtijeva za vlagom u
zemljitu tokom cijele vegetacije, a posebno u per iodu od cvjetanja do
sazrijevanja plodova. S obzirom da u naim podrujima, do 600 m
nadmorske visine, u ovim periodima nema dovoljno padavina, za normalan
razvoj i dobijanje kvalitetnih prinosa kupine, potrebno je izvoenje
navodnjavanja.
Broj navodnjavanja zavisi od vie faktora, koji se znatno razlikuju u
razliitim proizvodnim podrujima. Na osnovu pojedinih zapaanja,
utvreno je da je zasade kupine dovoljno navodnjavati 2 do 3 puta u toku
vegetacije:
prvo - krajem juna ili poetkom jula,
drugo - krajem jula i
tree - sredinom avgusta.
Poslije svakog navodnjavanja, zem ljite u zasadu treba plitko obraditi radi
razbijanja pokorice i boljeg uvanja vlage. Navodnjavanje moe biti
brazdama, koje je najjeftiniji na in, pa ga zato u naoj zemlji najee
primjenjuju pr i gajenju mnogih poljoprivrednih kultura. Drugi nain je
povrinsko navodnjavanje - plavljenjem, takoe se dosta prim jenjuje u
ravnim i blago nagnutim terenima, a izvodi se na taj nain to se voda
dovedena pomou brazda njihovim pregraivanjem puta da plavi povrinu
rednog prostora irine oko 2 m. Navodnjavanje vjetakom kiom moe da se
primjeni na svim tipovima zem ljita i na terenim a sa veim padom. Prednost
ovog naina navodnjavanja ogleda se u manjem utroku vode, ujednaenom
vlaenju zemljita i mogunosti izvoenja u svako doba dana i noi.
Navodnjavanje po sistemu kap po kap je najnoviji nain, koji je u naoj
zemlji jo uvijek malo proiren u poljopr ivrednoj proizvodnji.
37

Slika 12. Sistem navodnjavanja

Orezivanje. Za uspjeno gajenje kupine, pored izvoenja ostalih
agrotehnikih m jera, neophodno je da se obavlja i redovno i pravilno
orezivanje. Orezivanje kupine ima za cilj formiranje buna, uz dobijanje
visokih prinosa i dobrog kvaliteta plodova. Poslije sadnje, zasaene sadnice
treba skratiti na 30 do 40 cm.
U prvoj godini, poslije sadnje, izdanke treba ostaviti s lobodne, bez
ikakve intervencije. Krajem ljeta kad su novi izdanci porasli, stari dio treba
orezati do zemlje. U toku prve godine, razviju se 2 do 3 izdanka po bunu, a
u drugoj godini 4 do 5 , a u treoj 7 do 8 izdanaka, to se ve smatra dobro
razvijenim bunom, koji e u narednoj godini dati pun rod. U drugoj i troj
godini, dvogodinje izdanke, po zavretku berbe, treba orezati do zemlje.
Orezivanje kupine u rodu je vrlo jednostavno i obavlja se u dva navrata, u
toku vegetacije i rano u proljee. Krajem ljeta, nakon berbe, sve
prologodinje izdanke koji su tekue godine donijeli rod, treba orezati do
zemlje, iznijeti ih iz zasada i spaliti. Ovom prilikom treba orezati sve
polom ljene, slabo razvijene jednogodinje izdanke, treba izvriti
prorjeivanje, ako se razvio vei broj pa su pregusti.
Uklanjanje dvogodinjih izdanaka, im se obavi pos lednja berba, veoma je
vana preventivna zatitna mjera, a na taj nain se smanjuju tetoine u
kupinjaku.
Rano u proljee, prije poetka vegetacije, vri se orezivanje
ostavljenih izdanaka, koje se sastoji od skraivanja vrhova izdanaka i
postranih izboja na odgovarajuu duinu.
38

Slik a 13. Orezivanje nak on berbe

8.1. BOLESTI I MJERE ZATI TE KUPINE
Kao i druge vrste voaka,i kupinu napadaju mnoge bolesti i tetoine
koje joj mogu nanijeti znatne tete, ukoliko se ne primjenjuju potrebne
mjere zatite .Stoga je za uspjeno gajenje ove kulture neophodno da se,
pored preventivnih m jera ,zasauju zdrave sorte, izbor otpornijih sorti,
pogodnija lokacija kao i blagovremeno izvoenje svih agrotehnikih mjera u
zasadu.
8.2. NAJEE BOLESTI
Kupinu najee napadaju i priinjavaju joj tetu gljivine i virozne
bolesti.
Pored njih, kupinu mogu napasti i bakterijalne bolesti, istina, rijee se
32
deava ako se vodi rauna o zdrastvenom stanju sadnog materijala.
32

Dr Blagojevi R., Kupina,Imprime, Ni, 2001. str. 63.

39

Narandasta ra. Bolest kupine koja je manje, vie napada u svim

krajevima nae zemlje. Gljivica prezim ljuje na izdancima i liu u obliku
micelije. U toku proljea javlja se uredospore, koje prvo, krajem maja,
zaraavaju dvogodinje izdanke, poslije 20 do 25 dana prelazi i na lie.
Ponekad bolest prelazi i na plodove, tako da plodovi ne mogu da sazriju i
kvalitet plodova je nekvalitetniji.
Kao preventivna m jera za suzbijanje re, preporuuje se orezivanje izdanaka
koji su donijeli rod do zem lje, odmah nakon zavretka berbe plodova. Od
direktnih mjera zatite, preporuuju se dva prskanja zasada kupine u toku
maja i juna rastvorom jednog od fugicida.
Veoma je vano da se prvo tretiranje izvri blagovremeno, tj. odmah im je
primjeena zaraza na izdancima.
Pjegavost lia. Gljivica napada sve nadzemne dijelove kupine, a
posebno lie. Na nali ju lia i izdancima u proljee se javljaju crvenkaste i
sive pjege, koje se postepeno ire odozdo prema vrhu.
Na irenje bolesti pogoduje vlano i hladno vr ijeme, kao i gajenje kupine na
nepropustivim zem ljitima.
Od preventivnih mjera za suzbijanje bolesti, preporuuje se zasaivanje
zasada na promajnim mjestima, umjereno vlanim i propusnim zemljitima.
Antraknoza. Opasna gljivica napada izdanke, cvjetove i plodove, ali
vee posljedice izaziva na izdancima. Javlja se u svako doba godine,
posebno u vlanim godinama kad je kino vr ijeme.Najuo ljivi simptom i
antraknoze pojavljuju se na izdanc ima u obliku svijetlos ivih prugastih ili
ovalnih pjega, koje pr i jaem napadu usporavaju rast izdanka, a izazivaju
njihovo suenje. Kad napadnu cvijet, kotunice se razvijaju samo sa jedne
strane, pa plodovi kupine ostaju deformisani i sitni.
Saniranje zaraenog zasada antraknozom je dosta teko.Zato se pri jaem
napadu preporuuje orezivanje svih izdanaka u bunu do zem lje, iznoenje
iz zasada i spaljivanje.
Siva trule ploda. Trulenje plodova kupine mogu da izazovu i druge
gljive, ali je najea Botrytis i nanosi najvee ekonomske tete kupini.
Gljivica napada izumrle dijelove buna, cvjetove i plodove. U cvijetu i plodu
micelija se vrlo sporo razvija. Ako su uslovi povoljni, visoka vlanost i
prohladno vrijeme , ona se vrlo brzo aktivira i moe da nanese vrlo velike
ekonomske tete za vrijeme sazrijevanja, uvanja i transportovanja plodova.
Zaraeni plodovi postaju mekani i vodnjikavi,gorkog su ukusa, brzo ih
pokriva tamnosiva prakasta prevlaka i postaju neupotrebljivi.
40

Za suzbijanje sive trulei plodova, trba pokloniti posebnu panju

preventivnim mjerama, pri izboru otpornijih sorti za gajenje, berba suvi i
zdravi plodova. Pored toga , za suzbijanje ove bolesti potrebno je izvesti 2
do 3 prskanja. Prvo prskanje treba izvesti u poetku cvijetanja sa fugicidom
(ditan, ortocid). Drugo prskanje treba izvesti u fazi procvjetavanja, a tree
nedjelju dana prije poetka berbe plodova istim sredstvom.
Viroza k upine. Kupinu napadaju i mnoge virozne bolesti, koje joj
priinjavaju znaajne ekonomske tete. Najee viroze kupine su :
kovrdavost lista, uti mozaik lia, hlorotina pjegavost lia i bunavost
kupine.
Virozne bolesti se mogu suzbiti samo preventivnim mjerama i to:
-saditi samo garantovano samo zdrave sadnice,
-gajiti samo otporne sorte,
-prilikom podizanja voditi rauna o zaraenosti okoline,
-blagovremeno uoavati i unitavati zaraene bunove itd.

Slik a 14. Zatita kupine od bolesti i tetoina.

8.3. NAJVANIJE TETOI NE
Malinina buba. Opasna tetoina maline i kupine, ponekad moe da
smanji pr inose 30 do 40%. Tvrdokrilac je svijetlosmee boje, dugaak oko
4 mm. U obliku lutke prezim ljava u zem ljitu. Sljedeeg proljea enke
41

polau jaja u pupoljke i cvjetove, iz kojih se izlijeu larve, koje prvo

napadaju mlado lie, a zatim cvijetne pupoljke, cvjetove i tek zametnute
plodove.
Suzbija se prskanjem kupine u poetku i u toku cvjetanja, po mogunosti
nekim od insekcida koji su neotrovni za pele (Zolone PM u koncentraciji
od 0.20 %), a treba ga upotrebljavati u kombinac iji sa gungicidom. 33
Malinin rediar. Moe da smanji prinos kupine i maline i do 50 %.
enka odraslog insekta polae jaja u cvjetove kupine, iz kojih se razvijaju
gusjenice, a one nanose najvee tete s ljedee godine, izgr izajui cvjetne
pupoljke.
Suzbija se prskanjem kupine u periodu pojave pupoljaka sa Fosfaidom - 40.

Slik a 15. Buba stak lok rilac

Malinina muica. Larva insekta bui izdanke kupine i pri tom na
njima pravi kvrice i oteuje ih. Odrasle larve su sitne , oko 2 mm duge i
narandaste boje.
tetoina se suzbija orezivanjem i spaljivanjem izdanaka sa kvricama.
Lisne ui. Kupinu napada vie vrsta lisnih uiju i priinjavaju joj
velike tete: iscrpljuju joj izdanke, kovrdaju lie i td. Iz navedenih razloga
lisne ui treba redovno suzbijati prskanjem insekcidima (Fugicid).

33

Dr oki A., Kupina, NIRO "ZADRAUGAR", Sarajevo, 1984., str. 136.

42

8.4. BERBA
Vrijeme berbe kupine odreuje se na osnovu zrelosti i osobina
ploda, naina upotrebe i duine prevoza. P lodovi kupine ne sazr ijevaju
jednovremeno, pa se berba mora obavljati u vie navrata. Neke sorte treba
brati svako tri dana, a kupine bez bodlji svakih 5 do 6 dana.
Plodovi kupine ne mogu da sazr ijevaju poslije berbe, treba ih brati samo
kada su zreli. U punoj zrelosti, plodovi kupine su najkvalitetniji, tj.
najukusniji, najobojeniji.
Optimalna zrelost plodova kupine za berbu se odreuje po karakter istinoj
crnoj boji, vrstoi i ukusu "mesa" ploda.
Plodovi kupine su soni i relativno njeni, pa se moraju brati
paljivo. Berba se obavlja, uglavnom, runo i bez aice i bez peteljki. Pri
izvoenju berbe, dlanovi se okreu prema gore i prstima plodovi vuku sebi,
tako da na dlan pada po nekoliko plodova koji se zatim stavljaju u ambalau.
Kada se ambalaa napuni, treba je odmah skloniti u hladovinu da se
plodovi ne bi zagrijavali.
34
navodi da se plodovi kupine za industrijsku preradu
Stankovi
mogu brati mainski, kada su plodovi potpuno zreli, jer se lako odvajaju od
rodnih granica.Berbu kupine treba obavljati, po mogunosti, kad je vrijeme
prohladno i suvo. Ako je toplo i sunano, berbu treba obaviti izjutra, poslije
opadanja rose i predvee kad se plodovi rashlade. Ukoliko se beru vlani ili
zagrijani plodovi, bre se kvare.
Berbu treba organizovati tako da prva grupa bere samo ekstra kvalitet, a
druga grupa prvu i drugu klasu.Vrlo je vano napomenuti da se za vrijeme
berbe moraju obrati svi zeleni ,oteeni, natruli plodovi i iznijeti iz zasada,
tako da zasad poslije svake berbe ostane ist.

34

Stankovi D., Ribizla, ogrozd, borovnica i kupina, NOLIT , Beograd, 1982., str. 98.
43

Slik a 16. Mainsko branje k upine

Transport plodova. Na putu od vonjaka do fabr ike ili trita,
plodovi kupine su izloeni razliitim nepovoljnim uticajima: mehanika
oteenja, biohem ijske promjene, uticaj toplote, vlage, zagaivanje prainom
itd.
Usljed nepanje i slabe organizovanosti u toku transporta, manipulisanja i
prihvata ovog i drugog osjetljivog voa, vrlo esto se deava da i
najkvalitetniji plodovi postanu gotovo neupotrebljivi. Zato je najvaniji
zadatak transporta da omogui dopremanje njenih i osjetljivih plodova
kupine do fabrike ili trita u to boljem stanju.
uvanje svjeih i zamrznutih plodova. Svjei plodovi kupine su
veoma osjetljivi i podloni brzom kvarenju. Stoga ih u obinim skladitima
ne treba uvati due od jednog dana. Prema Stankoviu, plodovi kupine se
ne mogu uspjeno uvati due vr ijeme ni u optimalnim uslovima hlaenja
(od - 0,5 do 1C i pr i relativnoj vlanosti vazduha oko 90%). vrsti i
neoteeni plodovi mogu se uspjeno odrati u hladnjai 4 do 5 dana za
svjeu potronju, a za preradu i do 4 nedelje (Stankovi). Prije iznoenja
plodova iz hladnjae treba ih 15 do 18 sati drati u komorama pri
temperaturi od 6 do 8C, da bi se izbjegla kondenzacija vodene pare na
plodovima i njihovo brzo propadanje.

44

Za due uvanje plodova kupine sve vie se pr im jenjuje zamrzavanje,

do momenta upotrebe. Na ovaj na in plodovi sauvaju svu svoju hranljivu i
tehnoloku vrijednost.
Postupak zamrzavanja plodova kupine je sljedei: prvo se vri
odabiranje zdravih, vrstih i zrelih plodova, koji se operu u istoj hladnoj
vodi.Ovako pripremljeni plodovi se stavljaju u pogodne sudove, s tim to se
ne pune do vrha, ostavlja se malo prostora. Zatim se vri prethodno hlaenje
plodova do 0C. Kada su plodovi ohlaeni, sudovi se hermetiki zatvaraju i
u tunelima za duboko zamrzavanje na -35 do -40C zamrzavaju. Poslije
zamrzavanja, plodovi se uvaju na temperaturi od -18 do -20C, bez
promjene i vie od godinu dana. Poslije odmrzavanja, plodovi moraju da se
upotrijebe za kratko vrijeme.
Zamrzavanje plodova kupine moe se vriti i uz upotrebu 50%
eernog sirupa i sa eerom, kao i zamrzavanje zajednikih plodova i
vonog soka.

Slik a 17. Pak ovanje k upine u ambalau

45

8.5. KORITENJE PLODOVA KUPI NE

Pored industrijske prerade i potronje u svjeem stanju, plodovi kupine
se dosta esto i rado koriste i u domainstvu za proizvodnju raznih
preraevina, napitaka i poslastica. Moe se pripremati s latko od kupine,
pekmez i dem od kupine, kompot i sok od kupine, a najcjenjeniji
proizvod je vino od k upine.
Sve preraevine od plodova kupine su bogate eljezom, vitaminima
C, A, B1 , B2 i B6 . Pored hranljive vr ijednosti ploda, kupina je veoma
znaajna kao ljekovita biljka. Tako su svjei plodovi i sok kupine odlino
laksativno sredstvo, mineralne supstance i organske kiseline reguliu pH
krvi, poboljavaju krvnu sliku i utiu na snienje krvnog pritiska, vitam ini
jaaju otpornost organizma, pektini donose zatitu od arterioskleroze i
infarkta, celuloza utie na poboljanje varenja hrane i dr.
8.5.1. PROIZVODNJA FI NALNI H PROIZVODA OD PLODOVA
KUPINE
Moramo imati u vidu da je proizvodnja plodova kupine sezonska, da u
sezoni zahtijeva vei broj radne snage, ali pored sezonske radne snage,
moramo imati jedan broj radnika koji su u stalnom radnom odnosu i da ih
zaposlimo u toku cijele godine. Ukazuje se potreba za jo jednim
proizvodom, a u mom sluaju, radi se o f inalnoj preradi plodova kupine i
proizvodnji kupinovog vina.
Prinos plodova kupine sa moje plantae je 12 T. Oko 50% plodova se
proda u svjeem stanju, po cijeni 2KM / kg. Ostvareni prihod je 12 000
KM.
Ostali dio plodova se prerauje na plantai u kupinovo vino. Od 6 tona
plodova kupine, preradom se dobije 4 500litara vina. Na tritu cijena
kupinovog vina je 8 KM / litar. Prihod od prodaje vina je 36 000 KM.
U finansijskom smislu, mnogo je isplatnije vriti preradu plodova kupine,
nego ih prodavati u svjeem stanju. Ali zbod ogranienog kapaciteta
hladnjae i potrebnih uslova za preradu plodova kupine, 50% plodova
kupine prodajem u svjeem stanju.
Cilj je dobiti licencu za proizvode da se mogu izvoziti na druga trita.
46

9. ZAKLJUAK
Kao to nam je poznato ,da bi se bavili bilo kojim poslom moramo
imati poslovni plan, koji e nam biti auto karta vodilja.
Dobar broj preduzea koji nije imao poslovni plan ili nije im ao realan
poslovni plan, propao je. U poslovnom planu kupine predviene su sve
radnje koje se deavaju u procesu proizvodnje.
Ulaganje sopstvenog i pozajmljenog kapitala treba da su efikasna i da
donose ekonomske efekte (profit ).
Rezultat planiranja moe dati razne ef ikasnosti. E > 1 ; E = 1 ili
E < 1. Ako je efikasnost vea od jedan , novo ulaganje ima profitnu
efikasnost, dobro smo planirali pr iliv sredstava i rashode, nova ulaganja su
izvodljiva i mogua. Ako je ef ikasnost jednaka jedan , moramo neto
izm ijeniti u poslovnom planu da ostvarujemo veu efikasnost, ali i sa ovim
rezultatima efikasnosti mogua su nova ulaganja. Ukoliko je efikasnost
manja od jedan, nova ulaganja nisu efikasna, ostvarujemo gubitak i
moramo u poslovnom planu otkloniti nedostatke koji utiu na negativnu
efikasnost.
Mis lim da je ovo jedan od boljih naina provjere uspjenosti bilo
kojeg preduzea.
Pored dobrog, realnog planiranja za uspjeh preduzea, vrlo je bitan i
uspjean menader, a njegov je zadatak da proizvode kupine prezentuje na
domaem i inostranom tritu po realnim cijenama. Da bi proizvodi bili
konkurentni na inostranom tritu, moraju zadovoljiti evropske standarde .
Zato sam se odluio za plantani uzgoj kupine?
Velika ljubav prema voarstvu je doprinijela da se odluim za plantani
uzgoj kupine . Imajui u vidu da je kupina kao vona kultura vrlo m lada na
naim prostorima , njene dobre bioloke osobine, svake godine stupa u
veliku rodnost kvalitetnih plodova, koji imaju sve veu prim jenu u
domainstvu, kulinarstvu i prehrambenoj industriji. Proizvodi kupine su
ljekoviti, kako u svjeem, tako i u preraenom stanju. Velika je potranja za
proizvodima kupine, uspjeh je zagarantovan.

47

LITERATURA
1. Prof.dr Baro .: Organizacija i upravljanje preduzeem, Zavod
distrofiara, Banja Luka 2003.
2. Dr oki A. : Kupina, NIRO "Zadrugar", Sarajevo 1984.
3. Brown E. : "Cheyenne" Blackberry, London 1977.
4. Cvetkovi D. i Eizovski R. : Pomoloke karakteristike nekih divljih vrsta
kupine, Jugoslovensko voarstvo, aak 1973.
5. Stankovi D. : Ribizla,ogrozd,borovnica i kupina, Nolit, Beograd 1982.
6. Gavrilovi M. Janda Lj. : Pomoloko - tehnoloke osobine nekih sorti
kupine, Jogoslovensko voarstvo, aak 1970.
7. Dr Blagojevi R. : Kupina, Poljoprivredna biblioteka, Ni 2001.
8. Miurin V. ReznienkoG. : Plodovij sad - Stroenie,razvite i plodonoenje
rastenij. "Nauka", Moskva 1966.
9. Dr oki A. : Sorte jagodastog voa koje se preporuuju za gajenje,
NIRO "ZADRUGAR" Sarajevo 1981.
10. Dimova - Kmetska J. Naevski V. : Kupinovi sortove, Ovoarstvo,
Sofija 1977.
11. Velika ilustrovana enciklopedija VRT, Mozaik knjiga, Zagreb 2005.
12. Stanevi A. oki A. Vujani D. : Dosadanja iskustva u gajenju
kupine bez bodlji, "Dani jagodiastog voa" eli 1983.
13. Tei M. : Razmnoavanje kupina bez bodlji, Jugoslovensko voarstvo,
aak 1974.
14. Naumann D.W. : Effect of training systems on crop Yield and ripening
patterns in blackberries, Hamburg 1982.

48

15. Draga M. : Vinogradarstvo opti dio, Beograd 1961.

16. Boileau C. : Les petits fruits, La Maison rustique, Paris 1978.

49