O IME BUDINIA ZADAR

K.GOD.2010./2011.
ELEMENTI OCJENJIVANJA U ENGLESKOM JEZIKU
ZA OSNOVNU KOLU
CILJEVI:
Cilj nastave stranih jezika je usmena i pisana komunikacijska kompetencija na stranom
jeziku proirena s kulturoloko-odgojnim elementima. U ranom uenju engleskog jezika
teite je na govornoj komunikaciji posredstvom pokreta, likovnog izraza, igre i pjesme. U
ranim godinama uenja stranog jezika treba motivirati uenike, poticati njihovu ljubav prema
jeziku, te podizati im samopouzdanje.
U viim razredima nastava se postupno usmjerava na kognitivno uenje i nastoji se
ujednaeno razvijati govorna i pisana komunikacija.
Naini, postupci i elementi vrednovanja postignute razine kompetencija proizlaze iz
nacionalnoga i predmetnoga kurikuluma, nastavnog plana i programa, strukovnoga
kurikuluma, kolskoga kurikuluma te Pravilnika o nainima, postupcima i elementima
vrednovanja uenika i pravila ponaanja uenika koje donosi kola.
U osnovnoj koli postoje razredna i predmetna nastava.
U okviru predmeta Engleski jezik vrednuju se slijedei elementi :
a) Za razrednu nastavu : Razumijevanje koje ukljuuje sluanje i itanje
Izraavanje koje ukljuuje usmeno i pisano izraavanje
Opcionalni element koji se moe odnositi na zalaganje
PRVI RAZRED
U prvom polugoditu prvog razreda osnovne kole uitelj prati uenikova postignua (opisno
ocjenjivanje u rubriku s lijeve strane), ali ga ne ocjenjuje brojano, nego ga odgojnoobrazovnim postupcima i mjerama potie i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegovih
postignua i ocjenjivanje njegova uspjeha u daljnjem kolovanju.
Drugo polugodite
Sluanje
itanje
Usmeno
Pisano
Zalaganje

Pjesmice, recitacije, jezine igre, TPR ( pokazati razumijevanje uputa

za rad, osnovnih rijei i izraza ). Povezivati vizualni i sluni sadraj.
Ne ocjenjuje se.
Pomou slikovnih kartica pitati rijei iz lekcija. Uenici usmeno
reagiraju na verbalne i neverbalne poticaje kratkim izriajima.
Dodatni listii se vrednuju i skupljaju u mapu. Jedan test ( zadaci: draw,
circle, sort out, connect, odd man out ). Preslikavanje rijei i crtanje po
uputama.
Uitelj moe evidentirati redovitost pisanja domaih uradaka,
pregledavanje uenikih biljenica ili radnih biljenica, odnosno njihovo
noenje na nastavu, cjelovitost i urednost, kreativni uratci, redovitost
sudjelovanja na satovima i sl.

Elementom razumijevanja koji se odnosi na sluanje provjerava se i ocjenjuje u skladu s

uenikovom verbalnom i neverbalnom reakcijom na postavljeno pitanje ili izreenu uputu po
kojoj se moe zakljuiti u kojoj mjeri uenik razumije odreenu jezinu strukturu. To je
provjera slunog razumijevanja izoliranih rijei i kraih iskaza i razumijevanja pisanih rijei
na osnovi povezivanja jezinog izraza s likovnim (slikovnim) izrazom i pokretom.
Element razumijevanja koji se odnosi na itanje ne ocjenjuje se, budui uenici jo ne
poznaju sva slova ni na materinskom jeziku. Ocjenjuje se govorna aktivnost na planu
reprodukcije.
Mjerila za element razumijevanja : odlian uenik reagira na 90-100% jezinih sadraja
vrlo dobar uenik reagira na 80-90%
dobar uenik reagira na 60-70%
dovoljan uenik reagira na 50%
Elementom izraavanje koji se odnosi na usmeno izraavanje provjerava se i ocjenjuje
iskljuivo usmenom provjerom razine govorne produkcije i interakcije. Svaka aktivnost na
satu u kojoj uenici iskazuju jezinu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili
produktivnoj razini prua mogunost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. Vano je da se
postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobiajenih aktivnosti na satu.
Mjerila za element usmeno izraavanje :
odlian uenik verbalno reagira na 90-100% leksikih jedinica (u obliku slikovne kartice)
vrlo dobar uenik verbalno reagira na 80-90%
dobar uenik verbalno reagira na 60-70%
dovoljan uenik verbalno reagira na 50%
Elementom izraavanje koji se odnosi na pismeno izraavanje provjerava se i ocjenjuje
pomou obaveznih i opcionalnih postupaka : pisanje testova (1 test u 1 polugoditu),
upisivanje slova koja nedostaju u zadanoj rijei, jumbled dictation, pisanje domae zadae,
pregled biljenice i radne biljenice...
Pisanje testova je obavezno, a ostali postupci su opcionalni.
U prvom razredu se ee treba kontrolirati i ocjenjivati biljenice i radne biljenice.
Bodovna skala za testove :

odlian 90-100%
vrlo dobar 80-90%
dobar - 65-80%
dovoljan 50-60%
nedovoljan - manje od 50%

Napomena: U prvom polugoditu u biljenice, radne biljenice i radne listie upisivati

znakove:
smiley, saddie, plus, minus, kvaice, davati peate s well done, bravo i sl. Znakovi
su priprema za ocjenjivanje,a na kraju polugodita se mogu dati pohvalnice najboljima.
Domae zadae: * U svim razredima se domae zadae zadaju redovito, a pregledavaju na
razliite naine: nekad samo pitati tko je napravio, nekad neki ili svi itaju, nekad samo proi
kroz razred, vidjeti tko ima zadau pa upozoriti one koji nemaju da nadoknade. U pravilu se
domae zadae ne ocjenjuju, iako je mogue bolje i opirnije uratke nagraditi, odnosno kazniti
uenika ako se ustanovi da ne izvrava svoje obveze redovito.

DRUGI, TREI I ETVRTI RAZRED

Sluanje
itanje
Usmeno

Pisano
Zalaganje

Pjesmice, recitacije, jezine igre ( 2 / 3.r), razumijevanje tekstova

sluanjem,T / F zadaci ( 3 / 4), pitanja i odgovori (4).
Provjera itanja + Provjera razumijevanja proitanog teksta
( zadaci T / F, Q and A te u 4. r redoslijed dogaaja u prii).
Pomou slikovnih kartica pitati rijei iz lekcija. Kratko odgovarati na
govorne poticaje uitelja - natural responses ( 2 / 3 ).
Odgovarati na pitanja o lekcijama i osobna pitanja ( 3 / 4 ).
Koristiti rijei i jezine strukture u prikladnom kontekstu
( u 3. r uz pomo uitelja, a u 4. r samostalno ).
Kratke dramatizacije po zadanom dijalogu ( svakodnevni jezik).
etiri ispita znanja u godini. Dio testa je diktat: u 2.r piu se rijei, u 3.r
izrazi, a u 4.r krae reenice.Diktati se boduju. U testovima su zadaci
dopunjavanja, povezivanja rijei / reenica koje se slau, svrstavanje.
Kao i u prvom razredu

Svi elementi, kriteriji i bodovna skala su isti kao i u prvom razredu.

Razlike su : da je sluno razumijevanje proireno na krae iskaze i tekstove, da se pisanje i
itanje provjerava kao sposobnost pisanja i itanja reeninih i kraih tekstova , da se mogu
zadati zadaci za nadopunjavanje poznatog teksta rijeima koje nedostaju ili zadaci tipa
odgovori, izbaci, zaokrui i poredaj. Takoer se mogu koristiti razliite vrste diktata i kratke
pismene provjere. Govorna aktivnost se provjerava reprodukcijom pjesmica, kraim
dramatizacijama, dijalozima, verbalnom reakcijom na verbalni ili neverbalni poticaj.
Vrednovanje uenika s tekoama

Kod uenika s tekoama treba vrednovati njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima
te odgojnim vrijednostima u skladu s njegovim mogunostima.
Naine, postupke i elemente vrednovanja treba primjeriti tekoi i osobnosti svakog uenika u
suradnji sa strunom slubom kole.
Vrednovanje treba usmjeriti na poticanje uenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i
izvannastavnim aktivnostima, razvijati njegovo samopouzdanje i osjeaj napredovanja, ali i
upoznati ravnatelja i strunu slubu sa problemima koji se pojavljuju tijekom kolske godine,
ukoliko je to sluaj.
Pri evaluaciji uenika sa posebnim potrebama nuno je primijeniti individualni pristup. Ako
uenik ima izraene tekoe u glasno-govornoj komunikaciji, moe mu se omoguiti
provjeravanje u pisanome obliku u dogovoru sa strunom slubom kole. Ako uenik ima
izraene tekoe u pisanoj komunikaciji, ueniku se treba omoguiti provjeravanje u
usmenome obliku.

Rubrika biljeaka
U imenicima postoji rubrika s lijeve strane koja sadri informacije o razvoju interesa,
sposobnostima, samostalnosti i odnosu prema radu, te ostala zapaanja. Uitelj moe unositi
datume pisane provjere, posljednju cjelinu koja se usmeno provjeravala, broj ostvarenih
bodova na pisanoj provjeri, teme i rezultate raznih radova uenika, redovitost izvravanja
zadataka kao i ponaanje uenika na satu.
Zakljuna ocjena
Zakljuna ocjena proizlazi iz svih prethodno navedenih elemenata i ukupne aktivnosti uenika
kroz oba polugodita i ne mora proizlaziti iz aritmetike sredine upisanih ocjena, osobito ako
je uenik pokazao napredak u drugom polugoditu. Takoer se uzimaju u obzir i pisane
biljeke, npr. opisne ocjene i slino. Sve ocjene u biljekama zbrajaju se sa ostalim ocjenama i
ravnopravno utjeu na zakljunu ocjenu prvog i drugog polugodita.
Zakljune ocjene u ranim godinama uenja stranog jezika trebaju biti motivirajue
kako bi poticale uenika na ljubav prema jeziku i podizali mu samopouzdanje.

b) Za predmetnu nastavu : Razumijevanje

Govorne sposobnosti
Sposobnosti pisanog izraavanja
Jezine zakonitosti gramatika
PETI I ESTI RAZRED
Razumijevanje

Govorne sposobnosti

Sposobnosti pisanog
izraavanja
Jezine zakonitosti- gramatika

Provjera razumijevanja sluanog i itanog teksta, rad na

satu i sluanje uputa za rad, aktivnost, dodatni rad koji
treba prezentirati ili odgovoriti na pitanja i time pokazati
razumijevanje obavljenog zadatka / projekta. Provjera i
ocjena odabranih sadraja iz kulture i civilizacije
(6:raz.).Projekti su : poster, rad u skupini,role play, rei
neto o proitanoj prii,...Ocjena iz domae zadae.
Usmena provjera: pitanja i odgovori, govorna produkcija i
interakcija ( rad u paru i skupini ), poznavanje vokabulara i
jezinih struktura iz lekcija i koritenje u kontekstu,
povezivanje nastavnih sadraja s vlastitim ivotom.Kratko
govoriti o obraenoj temi
Dvije kolske zadae, 2-3 diktata, pisanje sastava, pregled
biljenice i radne biljenice, izrada projekata.Svako pisanje
je voeno pitanjima i uputama, zadan je broj rijei.
4 pismene provjere iz gramatike s elementima vokabulara
( u 10. / 12./ 3. i 5. mjesecu). Zadaci su: dopunjavanje,
spajanje, svrstavanje, viestruki izbor,... Provjeravaju se
obraene i uvjebane jezine strukture iz plana i programa.
Kriteriji ocjenjivanja: 90-100% (5), 80-90% (4), 65-80%
(3), 50-65% (2), manje od 50% (1)

SEDMI I OSMI RAZRED

Razumijevanje

Govorne sposobnosti

Pisano izraavanje

Provjera razumijevanja sluanog i itanog teksta, rad na

satu i sluanje uputa za rad, aktivnost, dodatni rad /
projekti.To su: referat ,rad u skupini, role play,
prezentacije o temama iz plana i programa - sve po
uputama uitelja, rok za predaju je po
dogovoru.Poznavanje obraenih sadraja iz kulture i
civilizacije.
Usmena provjera: pitanja i odgovori, govorna
produkcija i interakcija ( rad u
paru ), poznavanje vokabulara i jezinih struktura iz
lekcija i koritenje u kontekstu, povezivanje nastavnih
sadraja s vlastitim ivotom.Aktivno sudjelovanje u
debatama i voenje grupe. Razgovori o temama iz
plana i programa ( rad u paru ), prepriavanje tekstova i
izraavanje vlastitih stavova s objanjenjima.
Dvije kolske zadae vezane uz teme iz cjelina koje su
obraene( 11. i 4. mj.) s voenim sastavom ili odgovara
njem na pitanja i diktat .Svako pisanje je voeno
pitanjima i uputama, zadan je broj rijei.

Jezine zakonitosti- gramatika

etiri ispita znanja iz gramatike s elementima

vokabulara ( u 10. / 12./ 3. i 5. mjesecu). Zadaci su:
dopunjavanje, spajanje, svrstavanje, viestruki izbor.
Koriste se i rijei / izrazi u vlastitim primjerima.
Provjeravaju se obraene i uvjebane jezine strukture.
Kriterij ocjenjivanja kao i kod 5.i 6.raz.

Napomene: Ocjenjivanje treba biti ravnomjerno rasporeeno po elementima i

mjesecima.Usmeno i pisano se provjerava poslije obraenih i uvjebanih lekcija
( nastavnih sadraja), a svaka ocjena treba biti ueniku objavljena i objanjena.
UVODNO ILI INICIJALNO PROVJERAVANJE
Svako se inicijalno provjeravanje mora napraviti i provesti do kraja 2. tjedna od poetka
nastavne godine, a pisane inicijalne provjere ne ubrajaju se u broj planiranih pisanih provjera.
Unosi se bodovno stanje ili postotak ili ocjena u zagradi u rubriku za biljeke.
Predmetni nastavnici zadravaju pravo hoe li i u kojem razredu e dati inicijalni test.
Element razumijevanje podrazumijeva brzinu i tonost usvajanja i razumijevanja razliitih
pojmova i tekstualnih sadraja na engleskom jeziku.
Kako je kontinuitet u uenju stranog jezika izuzetno bitan, uenike valja poticati na redovito
pisanje domaih zadaa. Ukoliko uenik 3 puta nema domau zadau, ocjena nedovoljan se
upisuje u rubriku razumijevanja. Ukoliko se uenik posebno trudi i istakne vrlo kreativnom
domaom zadaom, upisuje mu se ocjena odlian.
Mjerila za element razumijevanje :
odlian uenik razumije sugovornika i usmena izlaganja u normalnom tempu, u
potpunosti razumije pisani i sluani tekst, s lakoom vlada materijom i vjetinama
vrlo dobar razumije pitanja u normalnom govornom tempu, ali je potrebno ponekad neto
ponoviti, ne razumije svaku pojedinost kod pisanog i sluanog sadraja
dobar razumije izlaganja i pitanja postavljena sporijim tempom, ponekad je nuno ponoviti
pojednostavniti neke dijelove reenice, potrebno ga je usmjeravati
dovoljan ima minimum razumijevnja i napreduje uz pomo nastavnika koji ga vodi kroz
materiju, ima tekoa u razumijevanju izlaganja, jedva shvaa uz objanjenja i
pojednostavljenja, slabo razumijeva pisanu i sluanu materiju
nedovoljan ne razumije usmena izlaganja, sluanu ili pisanu materiju ni uz pomo
nastavnika ne razumije
Element govornih sposobnosti podrazumijeva stupanj usvojenosti svih obraenih sadraja
(vokabular, gramatika,...) i njihovo usmeno izraavanje; komunikacijske sposobnosti :
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, voenje razgovora, itanje, prevoenje i
prepriavanje teksta. Uenici koji se iznimno trude i svaki sat su aktivni, te vrijedno sudjeluju
u svim oblicima rada mogu biti ocijenjeni ee i bez posebne individualne provjere.
Usmeno provjeravanje znanja pojedinog uenika provodi se u pravilu svaki sat, bez prethodne
najave. Svaki uenik odgovara najmanje dva puta po pojedinom obrazovnom razdoblju.
Ocjena se u pravilu daje tijekom sata, tijekom kojih je nastavnik pratio uenika i ustanovio
razinu njegova znanja. Iznimno se uenika moe ispitati prozivanjem iz imenika, napose kada
ga nije bilo mogue ispitivati drugaije zbog dueg odsustvovanja ili pasivnosti. Tada je ak
mogue donijeti ocjenu iz 2 elementa praenja tijekom istog ispitivanja.

Mjerila za element govorne sposobnosti:

odlian uenik slobodno i bez oklijevanja izrie svoje misli, aktivan je u konverzaciji,
ita i pria s razumijevanjem korektno i teno s pravilnim izgovorom, fluentno
govori bez veih gramatikih greaka
vrlo dobar uenik govori korektno, ali je u pojedinim elementima nesiguran; govori uz
manje gramatike greke, koje ne utjeu narazumijevanje smisla reenice;
ponekad upotrijebi rije ili frazu neadekvatno, te s pogrenim izgovorom
dobar uenik se moe sporazumijevati i pri tome se slui skromnim fondom rijei, smisao
je ponekad nejasan zbog gramatikih greaka i pogrenog redoslijeda rijei, ima
potekoa u itanju, izgovoru i intonaciji, ali je cjelina prihvatljiva i razumljiva
dovoljan uenik pravi ozbiljne greke u konverzaciji i izgovoru zbog ega se teko
zakljuuje to eli rei; rijetko nalazi odgovarajue rijei i fraze, teko se
izraava, a vokabular mu je oskudan, govori sporo i s puno oklijevanja
nedovoljan uenik se ne moe samostalno izraavati u usmenom obliku; jedva savladava
najosnovniji vokabular, a lo izgovor onemoguuje razumijevanje sadraja;
nije savladao ni najosnovnije gramatike strukture
Element sposobnosti pisanog izraavanja podrazumijeva tono pisanje po diktatu; tono
pisanje u rjeavanju zadataka reproduktivnog tipa; tono pisanje pri modifikaciji reenica i
tekstova prema uputama; pisanje sastava i saetaka. Provjeravamo diktatima, kratkim pisanim
provjerama (u trajanju od 15 minuta), kratkim voenim sastavcima, odgovorima na pitanja,
pri emu se uspjeh uenika ne upisuje u rubriku za ocjenjivanje nego u rubriku za biljeke, te
testovima i ispitima znanja (npr.inicijalni, polugodinji, prognostiki, zavrni)pregled
biljenice i radne biljenice.
kolske zadae i diktati su obavezni, a piu se 2 puta u kolskoj godini, odnosno 1 puta u
polugoditu.
kolska zadaa je vezana uz teme iz cjelina koje su obraene. Ocjena iz kolske zadae
sastoji se od 3 komponente i u konanici predstavlja njihovu aritmetiku sredinu :
1. ostvarenje zadatka (task achievement), pri emu uenik mora potivati pravila pisanog
izraavanja poput podjele na odlomke (uvod,glavni dio,zakljuak), razraenost misli i
ideja, argumentiranje,iznoenje vlastitog stava u zakljuku i sl.
2. gramatika (grammar), pri emu uenik primjenjuje prikladne i tone gramatike
strukture
3. rjenik i pravopis (vocabulary and spelling), pri emu uenik rabi jezini registar,
pravopisno tone i prikladne leksike jedinice vezane uz temu kolske zadae.
Diktat se uvijek odnosi na poznate, ve obraene teme. Prvo se proita cijeli diktat
normalnom brzinom da uenici dobiju bolji uvid u sadraj teksta, prilikom ega uenici ne
piu. Zatim se ita sporije reenicu po reenicu, a uenici piu bez upadica, te se konano
proita cijeli diktat radi kontrole i eventualnog popravljanja pogreaka. Ako se u tekstu ista
greka pojavljuje vie puta i napisana je pogreno, rauna se kao jedna pogreka.
Kriterij ocjenjivanja diktata : 1-3 pogreka = odlian
4-6 pogreaka = vrlo dobar
7-9 pogreaka = dobar
10-13 pogreaka = dovoljan
14 pogreaka i vie = nedovoljan
Diktat se najavljuje 5 dana unaprijed.Vremenski zahtijeva 15 minuta od okvirno 70 rijei.

Mjerila za element sposobnosti pisanog izraavanja :

odlian uenik moe pismeno izraziti svoje misli samostalno i bez veih gramatikih i
ortogragskih greaka; redovito izvrava sve pisane zadatke u biljenici i radnoj
biljenici, ima dobru tehniku rjeavanja testova i uspjean je
vrlo dobar uenik pismeno izraava svoje misli samostalno uz poneke gramatike i
ortografske greke; gotovo redovito ima sve pisane radove; ima vrlo dobar
rezultat na rjeavanju testa
dobar uenik ne moe bez pomoi izraziti svoje misli pismenim putem i pravi vee
ortografske i gramatike greke; neredovito izvrava domae i kolske pisane
zadatke; ima skroman i prosjean rezultat na rjeavanju testa
dovoljan uenik nije sposoban samostalno se pismeno izraavati, pravi este i ozbiljne
ortografske i gramatike greke; postie minimalan uspjeh na testu preko 50%
nedovoljan pravi krupne greke u pismenom izraavanju i u osnovnim gramatikim
oblicima, ne izvrava pisane zadae gotovo uope, nema dostatan broj bodova
Pismeno provjeravanje planira se 4-5 puta tijekom kolske godine, u pravilu nakon svake
obraene cjeline. Pismene provjere ukljuuju gramatiku, vokabular, svakodnevni engleski,
razumijevanje i prijevod, te zemljoznanstvo. Mogue su i desetoinutne pismene vjebe za
provjeru gradiva.
Element jezine zakonitosti podrazumijeva provjeru i usvojenost gramatikih nastavnih
jedinica, odnosno primjena gramatikih definicija kroz razliite pismene i usmene zadatke.
Gramatika pravila se ne ispituju kao definicije. Uenik bi trebao biti u stanju objasniti
najjednostavnije gramatike pojave. Uenik ne obrazlae na engleskom jeziku kod elemenata
jezine zakonitosti. Ukoliko je u testovima u veoj mjeri bila zastupljena i gramatika, ueniku
se ocjena iz pismenog izraavanja moe prepisati i u rubriku jezine zakonitosti. Pismeni test
iz gramatike najavljuje se najmanje 5 dana unaprijed, a vrednuje se prema slijedeim
kriterijima : 51% - dovoljan (2), 65% - dobar (3), 77% - vrlo dobar (4), 90 % - odlian (5).
Mjerila za element jezine zakonitosti :
odlian uenik suvereno vlada gramatikim pravilima, potpuno ih razumije i pravilno
primjenjuje u kontekstu
vrlo dobar uenik razumije i pravilno primjenjuje nauena gramatika pravila, uz
mjestimine pogreke
dobar uenik djelomino i nekonzistentno primjenjuje nauena gramatika pravila
dovoljan uenik ne zna primijeniti gramatika pravila niti ih upotrijebiti u kontekstu

Vrednovanje uenika s tekoama isto je kao i kod razredne nasatave.

Rubrika biljeaka ista je kao i kod razredne nastave.
Zakljuna ocjena ista je kao i kod razredne nastave.

Napomene za razrede: Naglasak u radu u 1. i 2. razredu je na vjetinama sluanja i

govorenja.
U 3. i 4. razredu sve se vie uvode vjetine pisanja i itanja te
integriraju jezine vjetine.
U 5. i 6. razredu uenici usvajaju metajezik i uz vodstvo uitelja
sve vie se izraavaju i usmeno i pismeno.
U 7.i 8.razredu uenike se priprema za nastavak kolovanja
jaim radom na svim vjetinama i temeljitim uvjebavanjem
gramatikog gradiva.
Od uenika se oekuje vea samostalnost u radu i vea govorna produkcija.U niim
razredima ( rano uenje ) pie se kratko i po modelu, uz ponuene rijei na izbor. U viim
razredima od uenika se trai vie u pisanju, u svakom viem razredu zadani broj rijei se
poveava.

Opisno praenje
- minimalno 2 puta po polugoditu
- bodovi pismenih provjera T1 10mj., T2 12mj., T3 3mj., T4 5mj.
- datumi i sadraji usmenih provjera
- ocjene iz diktata
- domae zadae (+,-)
- ocjena iz redovitosti, urednosti i tonosti pisanja biljeaka u radnoj biljenici, te biljenici

Ljestvica vrednovanja gramatikih testova, diktata u potpunosti je prihvaena od strane

Aktiva engleskog jezika O ime Budinia Zadar, dok kod usmenih ispitivanja/odgovora
nastavnici zadravaju pravo vlastitog pristupa i vrednovanja, ali uvijek sukladno obraenim
sadrajima. Pri izradi ljestvice za vrednovanje gramatikih testova potovala se preporuka
Ministarstva, odnosno Agencije dok su kriteriji za manje egzaktna podruja vrednovanja
dogovoreni na razini Aktiva. Pri izradi ovog nacrta vrednovanja Aktiv O ime Budinia
Zadar je potovao lanke Pravilnika o nainu praenja i ocjenjivanja uenika.
O svemu navedenome uenici e biti obavijeteni, kao i ravnatelj i struna sluba.

Aktiv engleskog jezika :

Bosiljka Lonar ________________________________
Fani Paleka ____________________________________
Sanja Ivo _____________________________________
Nancy Gjergja _________________________________
Denisa Mandi _________________________________
(zamjena za Daria Paro)

KRITERIJI USMENOG OCJENJIVANJA U ENGLESKOM JEZIKU ( 5. i 6. r.)

RAZUMIJEVANJE

GOVORNE SPOSOBNOSTI

DOVOLJAN ( 2 )
Slabo razumije jezine
sadraje sluanja i itanja,
vie globalno,a manje
specifine informacije.
Greke u izgovoru ponekad
ometaju komunikaciju.
esto ne slua i ne slijedi
upute za rad. Na satu
pasivan i uvijek treba
poticaj uitelja. Uz pomo
izvrava minimalne radne
zahtjeve.Ne javlja se za
dodatni rad, a kad treba
napraviti neki projekt
oslanja se na pomo drugih.

DOBAR ( 3 )
Dobro razumije jezine
sadraje sluanja i itanja, ali
ih tee -nesigurno i ponekad
netono prenosi drugima.
Ponekad ne slua i ne slijedi
upute za rad iako su mu
jasne.Na satu promijenjivo
aktivan i ponekad glumi
panju te pogaa odgovore.
Veinom izvrava radne
zahtjeve bez dodatnog
truda.Rijetko se javlja za
dodatni rad, a kad treba
napraviti neki projekt rezultat
je prosjean.

VRLO DOBAR ( 4 )
Potpuno razumije jezine
sadraje sluanja i itanja te
ih uspjeno usvaja kroz rad.
Ima manjih problema u
povezivanju sadraja s
predznanjem.Ne reagira
uvijek pravovremeno i u
potpunosti tono.Uvijek
slua i slijedi upute za rad
koje su mu potpuno jasne.Na
satu vrlo aktivan,uredan /
sistematian u radu i gotovo
ne treba pomo. esto se
javlja za dodatni rad.
Sudjeluje u razrednim
natjecanjima.

ODLIAN ( 5 )
Potpuno razumije jezine
sadraje sluanja i itanja te
ih uspjeno usvaja.Izvrsno
povezuje nove sadraje s
predznanjem. Uvijek reagira
pravovremeno i u potpunosti
tono.Uvijek slua i slijedi
upute za rad koje su mu
potpuno jasne.Na satu vrlo
aktivan,uredan / sistematian
u radu i ne treba pomo.
esto se javlja za dodatni rad
koji napravi kvalitetno. Prvi
je na natjecanjima i posebno
se istie na satu izvrsnim
reakcijama kroz aktivnosti.

Neki elementi nedostaju i

izostaju objanjenja.
Oslanja se na lake
strukture i esto ne prenosi
pravu poruku.Teko je
pratiti odgovore i u govoru
esto zastajkuje.Rijei samo
najosnovnije primjere i
koristi malo osnovnog
vokabulara.ita oteano, s
pogrekama i teko prenosi
poruku teksta.

Odgovori nisu u potpunosti

potkrijepljeni objanjenjima i
primjerima.Koristi tee
strukture. Na laka pitanja
odgovori sigurno, a na tea
ponekad netono i
nesigurno.Lako je pratiti
odgovore iako ponekad pravi
pauze, ponavlja se i
nedovoljno temeljito
objanjava.ita uglavnom
tono, s neprirodno i ponekad
ne prenosi potpuno poruku .

Koristi pojmove i uspjeno

daje odgovore uz jasna
objanjenja. Ponekad tee
organizira misli kod
zahtjevnijih pitanja i ima
manjih problema u
izraavanju .Uz pomo /
blago vodstvo uitelja
jasno i strukturirano
odgovara na pitanja dajui
utemeljene i potpune
odgovore.ita teno i tono
uz manje pogreke koje ne
ometaju komunikaciju.

Odgovori sadravaju sve

elemente: jasna i detaljna
objanjenja s primjerima,
tono koritenje jezika,
preciznost u iskazu i veliku
komunikacijsku vjetinu te
odgovaranje u kome se vidi
koritenje predznanja.Lijepo
se izraava.Povezuje sadraje
i stavlja ih u prikladan
kontekst.Ne treba pomo
uitelja. ita izvrsno s tonim
i tenim izgovorom,
intonacijom i brzinom.

KRITERIJI USMENOG OCJENJIVANJA U ENGLESKOM JEZIKU ( 7. i 8. r.)

RAZUMIJEVANJE

GOVORNE SPOSOBNOSTI

DOVOLJAN ( 2 )
Slabo razumije jezine
sadraje sluanja i itanja,
vie globalno,a manje
specifine informacije.
Greke u izgovoru ponekad
ometaju komunikaciju.
esto ne slua i ne slijedi
upute za rad. Na satu
pasivan i uvijek treba
poticaj uitelja. Uz pomo
izvrava minimalne radne
zahtjeve.Ne javlja se za
dodatni rad, a kad treba
napraviti neki projekt
oslanja se na pomo drugih.

DOBAR ( 3 )
Dobro razumije jezine
sadraje sluanja i itanja, ali
ih tee -nesigurno i ponekad
netono prenosi drugima.
Ponekad ne slua i ne slijedi
upute za rad iako su mu jasne.
Promijenjivo je aktivan i
ponekad glumi panju te
pogaa odgovore. Veinom
izvrava radne zahtjeve bez
dodatnog truda.Rijetko se
javlja za dodatni rad, a kad
treba napraviti neki projekt
rezultat je prosjean.

VRLO DOBAR ( 4 )
Potpuno razumije jezine
sadraje sluanja i itanja te
ih uspjeno usvaja kroz
aktivnosti. Ima manjih
problema u povezivanju
sadraja s predznanjem.Ne
reagira uvijek brzo i tono.
Uvijek slua i slijedi upute
za rad koje su mu potpuno
jasne.Na satu vrlo aktivan,
sistematian u radu i gotovo
ne trai pomo uitelja.
Uvijek izvrava radne
zahtjeve i esto se javlja za
dodatni rad. Sudjeluje u
razrednim natjecanjima.

ODLIAN ( 5 )
Potpuno razumije jezine
sadraje sluanja i itanja te
ih uspjeno usvaja. Izvrsno
povezuje sadraje s
predznanjem. Uvijek reagira
pravovremeno i u potpunosti
tono.Uvijek slua i slijedi
upute za rad koje su mu
potpuno jasne.Na satu vrlo
aktivan, sistematian u radu i
ne trai pomo uitelja.
Uvijek izvrava radne
zahtjeve i esto se javlja za
dodatni rad koji napravi
kvalitetno.Najbolji je u
natjecanjima.Posebno se
istie na satu.

Neki elementi nedostaju i

izostaju objanjenja.
Oslanja se na lake
strukture i esto ne prenosi
pravu poruku.Teko je
pratiti odgovore i u govoru
esto zastajkuje.Rijei samo
najosnovnije primjere i
koristi malo osnovnog
vokabulara.ita oteano, s
pogrekama i teko prenosi
poruku teksta.

Miljenja i odgovori nisu u

potpunosti potkrijepljeni
objanjenjima i primjerima.
Koristi lake strukture. Na
laka pitanja odgovori
sigurno, a na tea nekad
netono i nesigurno.Lako je
pratiti odgovore iako se
ponekad ponavlja i slabo
objanjava.Pravi pauze pri
odgovaranju i trai prave
rijei.ita uglavnom tono,
ali neprirodno.

Koristi pojmove i uspjeno

daje odgovore uz jasna
objanjenja. Ima manjih
problema u izraavanju te
ponekad tee organizira
misli.Uz pomo / blago
vodstvo uitelja jasno i
smisleno odgovara na
pitanja dajui utemeljene i
potpune odgovore.ita
teno i tono uz manje
pogreke koje ne ometaju
komunikaciju.

Odgovori sadravaju sve

elemente: jasna i detaljna
objanjenja s primjerima,
tono koritenje pojmova,
preciznost u iskazu, sigurno
odgovaranje i lijepo
izraavanje.Koristi bogat
rjenik.Povezuje sadraje i
stavlja ih u prikladan
kontekst. Ne treba pomo
uitelja.ita izvrsno s tonim
i tenim izgovorom,
intonacijom i brzinom.