Vrste, osnovne karakteristike i pretvorbe

obnovljivih izvora energije

1. Biomasa i bioplin
2. Otpad
3. Energija vodnih snaga
4. Energija vjetra
5. Energija mora
6. Energija suneva zraenja

Rezerve obnovljivih izvora energije

- iako su praktiki neograniene, moe se govoriti o rezervama u smislu mogueg
stupnja iskoritenja (eventualno u odnosu na ukupni energetski potencijal)

OPA ENERGETIKA

Zajednike karakteristike
-

najee obnovljivi izvori energije imaju veliki ukupni energetski potencijal, ali:
- s malim mogunostima efektivnog iskoritenja
- niska energetska koncentracija
- nestalnost u vremenu

veina obnovljivih izvora energije nije prikladna za direktnu potronju (s izuzetkom

npr. drva), a takoer su rijetki sluajevi da se moe uskladititi

veina obnovljivih izvora energije trenutno nije ekonomski konkurentna klasinim

neobnovljivim izvorima (veliki investicijski trokovi i relativno amli stupanj
korisnosti)

ova mana se donekle moe ublaiti raznim poreznim olakicama i poticajima kojima
se stimulira razvoj i koritenje obnovljivih izvora energije

osnovne prednosti obnovljivih izvora energije su:

- obnovljivost u smislu mogunosti dugoronog razvoja i koritenja
- niski (nikakvi) varijabilni trokovi
- openito mali utjecaj na okoli
OPA ENERGETIKA

Biomasa i bioplin
a)
b)
c)

Drvna biomasa (ubiranje prirodnorastueg drvea, ciljani uzgoj brzorastueg drvea, ostaci iz
umarstva, drvne i ostale industrije)
Nedrvna biomasa (ostaci, sporedni proizvodi i otpad iz poljoprivrede)
Biomasa ivotinjskog podrijetla (otpad i ostaci iz stoarstva)

Udio biomase u ukupnoj svjetskoj potronji energije: ~15% (razvijene zemlje ~3%, nerazvijene ~38%)
Energetski sadraj biomase:
- drvo: 8-19 MJ/kg
- ivotinjski izmet: 6-17 MJ/kg
Primjena:
- direktno iskoritavanje (grijanje, priprema tople vode)
- proizvodnja tzv. biogoriva (etanol, metanol, biodizel...)
- proizvodnja elektrine energije ili kogeneracija
Bioplin:
- dobiva se procesom anaerobnog truljenja, najee od ivotinjskog izmeta (metan)
- ogrjevna mo: ~25 MJ/l
- moe se koristiti u kuanstvima kao supstitucija za prirodni odnosno ukapljeni plin,
ili u kogeneracijskim postrojenjima za proizvodnju elektrine i toplinske energije
OPA ENERGETIKA

Otpad
- podrazumijeva komunalni i industrijski otpad primjenjiv za termiku obradu (izgaranje)
- mogue iskoritavanje za:
kogeneraciju toplinske i elektrine energije (izgaranje krutog otpada)
proizvodnja deponijskog plina i bioplina
- koristi se uglavnom u razvijenim industrijskim zemljama
- velika nehomogenost u ogrjevnoj moi (od negativno do ~40 MJ/kg)
- komercijalno iskoritavanje zahtjeva relativno velike koliine otpada, tj. ogranieno je na vee
gradove
- rauna se da je za grad od oko 1.000.000 stanovnika ekonomski isplativa izgradnja
kogeneracijskog postrojenja u spalionicama otpada

OPA ENERGETIKA

Primjer: kogeneracijsko postrojenje s 2 kotla loenim na komunalni otpad i jednim kotlom

loenim na otpadno drvo i slamu

OPA ENERGETIKA

Energija vodnih snaga

Ureaji:
Pretvorba potencijalne energije vode u mehaniku energiju: VODNE TURBINE
Pretvorba mehanike energije u potencijalnu energiju vode: CENTRIFUGALNE PUMPE
1. + 2.: REVERZIBILNA PUMPA-TURBINA
HIDROELEKTRANE

KLASINE
HIDROELEKTRANE

REVERZIBILNE
HIDROELEKTRANE

PROTONE

AKUMULACIJSKE

PRIBRANSKE

DERIVACIJSKE

OPA ENERGETIKA

Proizvodnja elektrine energije iz HE:

- bruto hidroenergija
- tehniki iskoristiva hidroenergija
- proizvodnja 1999. g.

Po kontinentima
- tehniki iskoristiva hidroenergija
- proizvodnja 1999. g.

OPA ENERGETIKA

OPA ENERGETIKA

Hidroelektrane
Snaga i energija HE:

W = mg h
V
V
W m
= gh =
g h = g h = q g h
P=
t
t
t
t

Potencijalna energija:
Snaga:

- gustoa vode (=1000 kg/m3)

g gravitacijska konstanta
q protok (m3/s)
h pad (m)

= 9,81 10 3 q h [ W ]

Energija:

W = 9,81 ( t ) q ( t ) h ( t ) dt [kWh ]
0

- ukupna korisnost HE

OPA ENERGETIKA

Osnovni podaci za hidroelektrane:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Instalirana snaga (MVA/MW) nazivna snaga HE, zbroj prividne/radne snage svih generatora
Snaga na pragu (MW) radna snaga koju HE moe predati u mreu (instalirana snaga
umanjena za vlastitu potronju)
Raspoloiva snaga (MW) snaga kojom HE moe raditi u odreenom momentu, polazei od
stvarnog stanja HE (raspoloivosti agregata), uz raspoloivi pad i dotok
Tehniki minimum (MW) najmanja radna snaga s kojom HE moe raditi
Mogua proizvodnja srednja godinja proizvodnja dobivena iz ostvarenih godinjih
proizvodnji u duljem nizu godina ili raunata na osnovu srednje vrijednosti iskoristivog
godinjeg protoka
Instalirani protok (m3/s) nazivni protok, tj. najvei protok koji odgovara nazivnoj snazi HE
Srednji specifini potroak vode (m3/kWh) ili odgovarajua krivulja specifinog potroka u
ovisnosti o protoku i padu
Korisni volumen akumulacijskog bazena i energetska vrijednost (samo za akumulacijske HE)
Ostali podaci (nazivni napon mree, nazivni faktor snage, srednji, minimalni i maksimalni pad
pad...)

OPA ENERGETIKA

10

Protone HE:
HE bez uzvodne akumulacije ili s
akumulacijom iji se sadraj moe isprazniti
za manje od dva sata rada HE s nazivnom
snagom

Akumulacijske HE:
-HE s dnevnom akumulacijom
-HE s tjednom akumulacijom
-HE s mjesenom akumulacijom
-HE sa sezonskom akumulacijom
-HE s godinjom akumulacijom
-HE s viegodinjom akumulacijom
(definirano vremenom punjenja/pranjenja akumulacije)

Primjer: Prosjeni mjeseni dotoci i proizvodnja HE Perua (1973-1997); akumulacija Perua je sezonska
1
0.9

Dotok u Peruu (p.u.)

Proizvodnja HE Perue (p.u.)

0.8
0.7
0.6
Dotok
Proizvodnja

0.5
0.4
0.3
0.2
0.1
0
1

10

11

12

Mjesec
OPA ENERGETIKA

11

Instalirani protok (snaga)

Iskoristivo kod
protone HE

Minimalni protok (tehniki minimum HE)

12(365)

Srednji godinji protok

(Srednji iskoristivi protok je uvjek manji)

q( t )dt
Vsr
0
Q sr =
m3 / s
=
31536000 31,536 10 6

OPA ENERGETIKA

]
12

Djelovi HE

Akumulacija
Brana, ukljuujui preljevno polje i temeljni ispust
Zahvat omoguava ulaz vode iz akumulacije u tunel ili tlani cjevovod
Gravitacijski dovod (otvoreni kanal ili tunel)
Vodna komora nalazi se na poetku tlanog cjevovoda sa svrhom da kod naglog
smanjenja optereenja HE (zatvaranja turbina) tlak vode u cjevovodu ne poraste
iznad dozvoljene granice
Zasunska komora regulira dovod vode u tlani cjevovod
Tlani cjevovod dovod vode do turbine
Strojarnica
Vodna turbina
Generator
Pomona oprema (uzbuda, turbinski regulator, razvod ulja, sustav za hlaenje
generatora, razvod i ureaji vlastite potronje, elektrine zatite, dizalice, odvodnja i
drenaa)

Blok transformator
Odvod vode

OPA ENERGETIKA

13

Vodne turbine
Osnovni tipovi vodnih turbina:
Pelton turbine: veliki padovi (H>200m) i manji protoci (Q<20m3/s)
Fransis turbine: srednji padovi (30m<H<300m) i srednji protoci (Q<100m3/s)
Kaplan turbine: mali padovi (H<30m) i veliki protoci (Q>200m3/s)
Napomena: granice su samo okvirne
Pelton turbina
- akciona turbina (turbina slobodnog mlaza)

OPA ENERGETIKA

14

Francis turbina
- reakciona turbina (pretlana turbina)

OPA ENERGETIKA

15

Regulacija protoka (snage) Francis turbine

Lopatice sprovodnog aparata: pokree ih servo motor, slue za regulaciju protoka

vode kroz turbinu, a njima upravlja turbinski regulator
OPA ENERGETIKA

16

Kaplan turbina
- reakciona turbina (pretlana turbina)

OPA ENERGETIKA

17

Generator

Rotor
Osovina

Stator

OPA ENERGETIKA

18

Smjetaj (situacija) HE
(s otvorenim dovodnim kanalom)

OPA ENERGETIKA

19

Akumulacija - brana

OPA ENERGETIKA

20

10

Pribranska HE

OPA ENERGETIKA

21

Derivacijska HE - djelovi

OPA ENERGETIKA

22

11

Derivacijska HE tlocrt strojarnice

OPA ENERGETIKA

23

Derivacijska HE popreni presjek strojarnice

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

OPA ENERGETIKA

TLANI CJEVOVOD
KUGLASTI ZATVARA
TURBINA
GENERATOR
HALA STROJARNICE
MOSNA DIZALICA
DIFUZORSKI ZATVARA
ODVODNI TUNEL

24

12

Hidroenergetski sliv: najee se na jednom vodnom slivu nalazi vie akumulacija i HE

Primjer: iri sliv rijeke Cetine
Kanal
Kabli

Ak.
Mandak

Kanal
Drinovac

Ak. Buko
Blato

Kanal
Jagme

Komp. b.
Lipa
Kanal
Brda-Lipa

Kanal
Plovua-Brda

Reverzibilni kanal
Buko Blato-Lipa

~~~
CS Buko Blato
Pm =3x3.4MW
Pg =3x1.6MW

Cetina
Ak. Perua
HE Orlovac
~~~ Pmax =237MW
Pmin =50MW

HE Perua
Pmax =41.6MW
~~ Pmin =5MW

Ruda
Cetina
Komp. b. HE ale
Pmax =40.8MW
ale
Pmin =6MW
Komp. b.
~~
Pranevii
Cetina

Komp. b.
Kraljevac

~~
~~
HE Zakuac
P max=2x108+2x135MW=486MW
~~
P min=50+80MW
~~

Cetina

HE Kraljevac
Pmax =46.4MW
Pmin =1MW

OPA ENERGETIKA

25

Crpno-akumulacijska postrojenja reverzibilne HE

-

moe raditi kao elektrana (turbinski/generatorski reim) koristei vodu iz gornjeg

akumulacijskog bazena, koji moe ali ne mora imati i svoj prirodni dotok
u crpnom/pumpnom reimu djeluje kao potroa, tako da koristei elektrinu energiju iz
mree prebacuje vodu iz donjeg bazena u gornji
ukupna iskoristivost takvog ciklusa je oko = 0,7 (ako se ne rauna proizvodnja iz
prirodnog dotoka u gornji bazen)
pumpanje se obino vri u nonim satima, a proizvodnja elektrine energije danju
(obino za vrijeme vrnih optereenja)
ukupni energetski manjak opravdan je u sljedeim varijantama:
1. ako su trokovi proizvodnje elektrine energije iz termoelektrana tijekom dana vei
od trokova none proizvodnje, i to u iznosu veem od (1-)*100%
2. ako se na taj nain osigurava pokrivanje vrnih optereenja, to je zamjena za
izgradnju klasinih elektrana
3. ako se energija za pumpni reim osigura iz preljevne energije
4. ako se radi o trinom sustavu gdje se nona energija moe kupiti po niskoj cijeni, a
dnevna prodati po veoj cijeni (u Zapadnoj Evropi je taj omjer redovito vei od 1:2)
OPA ENERGETIKA

26

13

OPA ENERGETIKA

27

2000
1800
1600
1400

Turbiniranje (420 MWh)

P (MW)

1200
Pumpanje (600 MWh)

1000
800
600
400

Dnevni dijagram bez RHE

200

Dnevni dijagram sa RHE

0
1

11 13 15 17 19 21 23
t (h)

OPA ENERGETIKA

28

14

Energija mora
1. Energija morskih struja
2. Energija valova
3. Toplinska energija mora
4. Energija plime i oseke
-za sve navedene vrste postoje vie-manje definirana tehnoloka rjeenja (najnaprednije
za 4), ali trenutno su vrlo daleko od mogunosti komercijalne primjene

OPA ENERGETIKA

29

Primjer: Elektrana na plimu i oseku

- amplituda plime i oseke ovisi o lokaciji i
datumu
- amplitude se kreu od nekoliko centimetara
pa do desetak metara, a razmak izmeu dvije
plime je 12-24 h
- iskoritavanje je mogue na mjestu uz obalu s
dovoljno velikom amplitudom, te mogunou
stvaranja akumulacijkog bazena izgradnjom
brane
- mogu se koristiti turbine:
- koje rade u jednom smjeru
- koje rade u oba smjera
- koje mogu raditi i kao crpke
More
Brana

Bazen

OPA ENERGETIKA

30

15

Princip rada (dvosmjerna crpka-turbina):

Razina mora u
bazenu
Razina mora

1
6

7 8

5
4

Hmin

Pumpni rad

Turbinski rad
t

OPA ENERGETIKA

31

16