Sejdi i Finci protiv Bosne i

Hercegovine i Azra Zorni

protiv Bosne i Hercegovine
Denana Plani
Nina Vukmirovi

injenice
Postupak je pokrenut sa dvije aplikacije
protiv Bosne i Hercegovine, koje su 3. jula i
18. augusta 2006. Sudu podnijela dva
dravljanina Bosne i Hercegovine, gosp.
Dervo Sejdi i gosp. Jakob Finci (aplikanti)
Aplikanti su se alili da im je onemogueno
da se kandiduju na izborima za Dom naroda
i Predsjednitvo Bosne i Hercegovine zbog
njihovog romskog i jevrejskog porijekla.

injenice
Aplikanti su roeni 1956. i 1943. godine.
Obavljali su i jo uvijek obavljaju istaknute
funkcije u javnom ivotu.
Gosp. Sejdi obavlja dunost posmatraa
za romsku populaciju pri Misiji OSCE-a u
Bosni i Hercegovini, dok je ranije bio lan
Vijea Roma Bosne i Hercegovine* i lan
Savjetodavnog odbora za pitanja Roma**.

Dervo Sejdi

injenice

Gosp. Finci obavlja dunost ambasadora

Bosne i Hercegovine u vicarskoj, a prije
toga je obavljao dunost predsjednika
Meureligijskog vijea Bosne i Hercegovine i
direktora Agencije za dravnu slubu.

injenice
Aplikanti se izjanjavaju kao lica romskog,
odnosno jevrejskog porijekla.
Poto se ne izjanjavaju kao pripadnici
nekog od konstitutivnih naroda, oni su
onemogueni da se kandidiraju na izborima
za Dom naroda* i za Predsjednitvo.
Dana 3. januara 2007. gosp. Finciju je to i
pismeno potvreno.

Predsjednitvo BiH

Predsjednitvo Bosne i Hercegovinesastoji se

od tri lana, iz svakog konstitutivnog naroda po
jedan, koji se izmjenjuju na mjestu
predsjednika predsjednitva svakih 8 mjeseci.
Njih izravno bira narod.
Federacijabira predstavnikaBonjakai
predstavnikaHrvata, a Republika Srpskabira
predstavnikaSrba.
lan predsjednitva sa najvie glasova obino
postaje prvi predsjednik.
Mandat Predsjednitva traje 4 godine.

Dom Naroda BiH

Dom naroda Parlamentarne skuptine Bosne i

Hercegovine je gornji domParlamentarne skuptine
Bosne i Hercegovinekoji predstavlja tri konstitutivna
naroda u Bosni i Hercegovini, Bonjake, Hrvate i Srbe.
Sastoji se od 15 poslanika, od kojih svaki konstitutivni
narod ima po pet predstavnika.
Dvije treine poslanika, bonjakih i hrvatskih, bira se
s podrujaFederacije Bosne i Hercegovine, a preostala
treina srpskih poslanika bira se s podrujaRepublike
Srpske.
Bonjake i hrvatske izaslanike u Domu naroda PS BiH
biraju izaslanici dotinih naroda uDomu naroda
Parlamenta Federacije BiH, a srpske izaslanike
biraNarodna skuptina Republike Srpske.

Prava i slobode koje su bili

prekreni
Gosp. Dermo Sejdi alio se da je nemogunost da
se kandiduje na izborima za Dom naroda i
Predsjednitvo zbog njegovog romskog porijekla
praktino svela njega i ostale pripadnike romske
zajednice kao i druge pripadnike nacionalnih
manjina u Bosni i Hercegovini na status graana
drugog reda.
Prema njegovom miljenju ovo predstavlja naroito
uvredu njegovom ljudskom dostojanstvu i dovodi
do krenja lana 3. Konvencije, koji propisuje:
Niko nee biti podvrgnut torturi, neljudskom ili
poniavajuem postupku ili kanjavanju.

Prava i slobode koje su bili

prekeni
Aplikanti su se alili na osnovu lana 13.
Konvencije da nisu imali na raspolaganju
efikasan domai pravni lijek za isticanje
pritubi zbog diskriminacije.
lan 13. Konvencije glasi: Svako ija su
prava i slobode, priznati konvencijom,
narueni, ima pravo na pravni lijek pred
nacionalnim vlastima, ak i onda kada su
povredu ovih prava i sloboda uinila lica u
obavljanju svoje slubene dunosti.

Pritube aplikanata

Aplikanti su se alili da im je onemogueno

da se kandidiraju na izborima za Dom
naroda i Predsjednitvo zbog svog romskog
i jevrejskog porijekla, to je, po njihovom
miljenju, dovelo do rasne diskriminacije.
Oni su se pozvali na lan 14, lan 3.
Protokola br. 1 i lan 1. Protokola br. 12.

Pritube aplikanata
Ovo pitanje je razmatrano ex officio od
strane Suda, te je utvreno da:
Zakon kri njihova prava, ako spadaju u
grupu pojedinaca kod kojih postoji rizik da
budu direktno pogoeni takvim
zakonodavstvom ili ako se od njih zahtijeva
da promijene svoje ponaanje ili rizikuju da
budu sudski gonjeni;

Pritube aplikanata
Sud je ispitivao moe li se tuena drava
smatrati odgovornom.
Sud napominje da je Ustav BiH aneks
Dejtonskog mirovnog sporazuma, i kao
takav je meunarodni sporazum.
Ovlatenja za izmjene i dopune Ustava su u
nadlenosti Parlamentarne skuptine BiH
koja predstavlja domai organ.

Podnesci aplikanata
Aplikanti su tvrdili da se razlika u tretmanu
koja se iskljuivo zasniva na rasi ili
etnikom porijeklu ne moe opravdati i
predstavlja direktnu diskriminaciju.
Pozvali su se na praksu Suda i na
legislativu Evropske unije.
Istiu da je nemogunost opravdanja
posebno vana u sluaju koji se odnosi na
pravo kandidiranja na izborima.

Podnesci aplikanata
Aplikanti su tvrdili da bi Vlada imala
veoma teak zadatak kada bi pokuala da
nae objektivno i prihvatljivo opravdanje u
pogledu osnova albe (direktna rasna i
etnika diskriminacija) i oblasti na koje se
primjenjuje.
Aplikanti su zakljuili da tuena vlada nije
uspjela dokazati da je razlika u tretmanu u
predmetnom sluaju opravdana.

Argumenti drave

Vlada se pozvala na sluaj danoka protiv Latvije u

kojem je Sud ponovo potvrdio da zemlje ugovornice
uivaju znatnu irinu u uspostavljanju pravila
unutar svog ustavnog poretka koja reguliraju
parlamentarne izbore i sastav parlamenta, a da se
relevantni kriteriji mogu mijenjati u skladu sa
historijskim i politikim faktorima koji su svojstveni
svakoj dravi.
Vlada je tvrdila da sporne ustavne odredbe, koje
onemoguuju licima koja se nisu deklarirala kao
pripadnici nekog od konstitutivnih naroda da se
kandidiraju na izborima za Dom naroda i
Predsjednitvo, treba procjenjivati sprema
pomenutoj historijskoj pozadini.

Argumenti drave

Vlada je smatrala da jo uvijek nije

vrijeme za politiki sistem koji bi bio samo
odraz vladavine veine, imajui posebno u
vidu istaknuti znaaj monoetnikih
politikih stranaka i trajnu meunarodnu
upravu u Bosni i Hercegovini.

Kako je biti Sejdi ili Finci

u BiH

Stavovi Suda
Aplikanti su se pozvali na lan 14. Konvencije u
vezi sa lanom 3. Protokola br. 1, lan 3.
Protokola br. 1. razmatran samostalno i lan 1.
Protokola br. 12.
Sud je ispitivao primenjivost lana 14. u vezi sa
lanom 3. Protokola br. 1
Podsjeanja radi lan 14. nadopunjuje ostale
sutinske odredbe Konvencije i njenih Protokola.
lan 14. nije samostalan poto je uinkovit
samo u vezi s uivanjem prava i sloboda koje
osiguravaju te odredbe.

Stavovi Suda

to se tie Doma naroda Bosne i Hercegovine, Sud

naglaava da je sastav Doma rezultat posrednih
izbora, tako to njegove lanove imenuju entitetski
zakonodavni organi.
Stoga, izbori za Dom naroda potpadaju pod lan 3.
Protokola br. 1. , pa je lan 14. u vezi s lanom 3.
Protokola br. 1. primjenljiv.
Sud zakljuuje da dugotrajna nemogunost aplikanata
da se kandiduju za Dom naroda Pralamentarne
skuptine BiH nema objektivno i prihvatljivo
opravdanje i stoga kri lan 14. u vezi s lanom 3.
Protokola br. 1.

Stavovi Suda

Kada je u pitanju lan 1. Protokola br. 12. Sud

napominje da, dok lan 14. Konvencije zabranjuje
diskriminaciju u pogledu uivanja prava i sloboda
priznatih Konvencijom, lan 1. Protokola br. 12.
proiruje obim zatite na sva prava predviena
zakonom. On na taj nain uvodi generalnu zabranu
diskriminacije.
Sud je ustanovio da sporni preduslov koji se odnosi na
podobnost za kandidiranje na izborima za
Predsjednitvo predstavlja krenje lana 1. Protokola
br. 12.

Presuda Suda
Odluuje jednoglasno da spoji aplikacije;
Proglaava veinom glasova glavne
pritube aplikanata u pogledu njihove
nemogunosti da se kandidiraju na izborima
za Dom naroda Bosne i Hercegovine
doputenim;
Proglaava, jednoglasno, glavne pritube
aplikanata u pogledu njihove nemogunosti
da se kandidiraju na izborima za
Predsjednitvo Bosne i Hercegovine
doputenim;

Presuda Suda

Proglaava jednoglasno preostali dio aplikacija

nedoputenim;
Presuuje sa 14 glasova ''za'' i tri glasa ''protiv'',
da postoji krenje lana 14. u vezi s lanom 3.
Protokola br. 1. koji se odnosi na nemogunost
aplikanata da se kandidiraju na izborima za Dom
naroda Bosne i Hercegovine;
Presuuje sa 16 glasova ''za'' i jedan glas
''protiv'' da postoji povreda lana 1. Protokola br.
12 zbog nemogunosti aplikanata da se
kandidiraju na izborima za Predsjednitvo Bosne i
Hercegovine;

PRESUDA SUDA I UTJECAJ PRESUDE

NA USTAVNO-PRAVNI POREDAK BIH
Implementacija presude "Sejdi-Finci" je najvei
kamen spoticanja na putu BiH ka Evropskoj uniji.
Podrazumijeva dogovor oko naina kojim e iz
Ustava biti eliminisane diskriminirajue stavke koje
pripadnicima manjinskog naroda onemoguavaju
kandidovanje na najvie dravne funkcije.
Decembra 2013. godine u Pragu postignut je
naelan dogovor oko izbora delegata za Dom
naroda Parlamentarne skuptine BiH .
Preostalo je da se lideri dogovore oko izbora
lanova Predsjednitva BiH.

PRESUDA SUDA I UTJECAJ PRESUDE

NA USTAVNO-PRAVNI POREDAK BIH

Implementacija presude "Sejdi-Finci" moe da

se uradi samo na nain da se apsolutno
primijeni cijela Evropska konvencija, da se
urade tri stvari:
Da BiH predstavljaju graani, a ne etniteti.
Da se preispita teritorijalna organizacija
drave.
Da se pristupi urgentnim ustavnim
promjenama, kako bi se ojaale dravne
institucije BiH i bile sposobne da izvravaju sve
meunarodno-pravne obaveze"

PRESUDA SUDA I UTJECAJ PRESUDE

NA USTAVNO-PRAVNI POREDAK BIH
Implementacija presude Sejdi-Finci
podrazumeva novo ustavno prepoznavanje
jednakosti svih graana u odnosu na
njihove dravne institucije.
Evropska Unija je vie puta naglasila da je
potpuna implementacija presude
neophodna da bi se bilo kakvo apliciranje
BiH za lanstvo smatralo ozbiljnim.
Do danas presuda nije implementirana.

Izdvojeno miljnje sudije

Bonella

Glasao je za proglaenje apelacija doputenim,

ali je glasao i protiv stava da postoji povreda
Konvencije.
Sudija Bonello smatra da Dejtonski sporazum
moda nije bila najbolja konstrukcija, ali je bila
jedina koja je natjerala suparnike strane da
oruje zamijene dijalogom.
Postavlja pitanje da li je u nadlenosti Suda da
se ponaa kao nezvani gost u multilateralnim
ostvarenjima ouvanja mira i sporazumima koji
su ve potpisani, ratificirani i primijenjeni?

Izdvojeno miljenje sudije

Bonella
Ova presuda mi izgleda kao graenje kula u
zraku ne vodei rauna o tome da se ona moe
sruiti u rijeku krvi iz koje je iznikao Dejtonski
ustav.
Sud nije utvrdio da rizik od graanskog rata,
izbjegavanje pokolja ili ouvanje teritorijalnog
jedinstva, ima dovoljnu drutvenu vrijednost da
opravda izvjesna ogranienja prava ova dva
aplikanta.
Ja ne dijelim ovakvo miljenje. Ja ne mogu
podrati Sud koji sije ideale, a anje krvoprolie.

Provedba presude

Azra Zorni protiv BiH

Postupak u ovom predmetu pokrenut je po aplikaciji

protiv Bosne i Hercegovine koju je Sudu podnijela
dravljanka Bosne i Hercegovine ga Azra Zorni za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda
(Konvencija), dana 19.12. 2005. godine.
Aplikantica se alila zbog injenice da se nema pravo
kandidirati na izborima za Dom naroda i
Predsjednitvo Bosne i Hercegovine jer se ne
izjanjava kao pripadnica jednog od konstitutivnih
naroda.
Azra Zorni se izjanjava kao graanka Bosne i
Hercegovine.
Poziva se na lan 3. Protokola br. 1 uz Konvenciju sam
po sebi i u vezi sa lanom 14. Konvencije, te na lan 1.
Protokola br. 12.

Azra Zorni protiv BiH

Aplikantica aktivno uestvuje u politikom ivotu
zemlje. Izmeu ostalog, 2002. godine bila je
kandidat Socijaldemokratske partije Bosne i
Hercegovine na izborima za parlament jednog od
entiteta.
Kako se aplikantica ne izjanjava kao pripadnica
nijednog od konstitutivnih naroda (Bonjaka ,
Hrvata i Srba ), nego jednostavno kao graanka
Bosne i Hercegovine, ona ne moe biti kandidat na
izborima za drugi dom dravnog parlamenta (Dom
naroda), kao ni za kolektivnog efa drave
(Predsjednitvo).