You are on page 1of 2

PRENOENJE PODATAKA KROZ MREE

Kada se neki faj alje kroz mreu, ne alje se odjednom, odnosno kao jedna celina. U sluaju veoma
velikih fajlova to bi primoralo ostale raunare da dugo ekaju pre nego to oni budu mogli da
poalju podatke. A ako bi dolo do greke u prenosu podataka, to bi znailo da opet treba poslati
kroz mreu veliki fajl.
Zato se prilikom slanja kroz mreu, datoteke razbijaju na manje delove. Tako se izbegava prethodno
opisana situacija kada ostali raunari dugo ekaju na komunikaciju u mrei. Takoe je pogodnost
to ako se utvrdi da je eventualno dolo do greke u prenosu podataka, ne mora se ponovo slati ceo
fajl, ve samo oni delovi kod kojih je dolo do greke
Ovi delovi zovu se paketi (engl. packets) ili okviri (frames). Kada se neka datoteka razbija na
pakete, svakom paketu se adrese raunara poiljaoca, raunara primaoca i specijalne kontrolne
informacije. Ove kontrolne informacije omoguavaju da se paketi, kada stignu do raunara kojem
su namenjeni, ponovo grupiu u prvobitnu celinu. Takoe omoguavaju i proveravanje greaka do
kojih moe doi prilikom prenosa.
Paketi mogu da sadre razne vrste podataka, kao to su:
informacije, tj. datoteke
komande i odreene tipove podataka za kontrolu raunara
kodove za kontrolu prenosa (npr. kodove za korekciju greke)
Svi paketi imaju sledee zajednike komponente:
adresa raunara koji alje podatke
adresa raunara kojem se alju podatke
sami podaci koji se alju
instrukcije kojima se mrenim komponentama nalae kako da proslede podatke
informacije kojima se raunar koji prima podatke upuuje kako da pakete spoji u prvobitnu
celinu
informacije o proveri greke kojima se proverava da li su paketi stigli neoteeni
Paketi se sastoje iz tri dela:
zaglavlje
podaci
pratei zapis
U zaglavlju se nalaze:
signal upozorenja da se paket trenutno prenosi
adresa raunara koji je poslao paket
adresa raunara koji prima paket
informacija o taktu prenosa, kako bi se prijemni i predajni raunar sinhronizovali na isti takt
U delu za podatke nalaze se sami podaci i ovaj deo moe da bude razliite veliine, to zavisi od
tipa mree i kree se izmeu 512B i 4KB.
Sadraj prateeg zapisa zavisi od primenjene metode komunikacije. Uobiajeno je da se ovde nalazi
komponenta za proveru greaka koja se zove ciklina provera redundantnosti (engl. cyclical
redundancy check) ili CRC broj. Ovaj kontrolni broj nastaje u raunaru koji alje podatke,
odreenom raunskom operacijom nad paketom koji se alje. Kada raunar kojem su podaci poslati
primi paket, on istu raunsku operaciju ponavlja. Ako se rezultati obe operacije poklapaju, to znai

da su primljeni podaci tani. U suprotnom, podaci su oteeni tokom prenosa i CRC rutina
signalizira raunaru poiljaocu da se ceo postupak mora ponoviti.
Razliite mree imaju razliite veliine paketa. Od ogranienja veliine paketa zavisi koliko e
paketa biti napravljeno od jedne velike datoteke.
Pitanja:
1. Kako se podaci alju kroz mreu, i koje su dobre strane takvog slanja podataka?
2. Koje vrste podataka mogu da sadre paketi?
3. Koje zajednike komponente imaju svi paketi?
4. Iz kojih delova se sastoji paket?
5. ta se nalazi u zaglavlju?
6. ta sadri deo za podatke?
7. ta se obino nalazi u prateem zapisu?
8. Da li sve mree imaju iste veliine paketa?

You might also like