SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET OSIJEK

TRANSFORMATORI U ELEKTROENERGETSKOM SUSTAVU

Laboratorijska vjeba 2

Student: Bojan Jakovljevi D-816

Osijek, 2015.

Zadatak:
U trenutku t=0,015 s nakon poetka simulacije, simulirati pojavu remanentnog
magnetskog toka transformatora u iznosu 1,296 p.u., te istovremeno zatvoriti
kontakte prekidaa na slici. Remanenti tok se parametrira preko ''Parametar Event''
funkcije EMT ili RMS simulacije, a poziva se varijablama psimd ili psimq odnosno
d q komponentama magnetskog toka faza a,b,c tranformatora.
Vizualizirati je potrebno sljedee varijable :
Subplots:
Naponi i struje na primarnom i sekundarnom namotu (sve faze zasebno m:/currents,
voltages and powers),
magnetske tokove i struje magnetiziranja svih triju faza zasebno (c:/calculation
parametars i s:/signals),
dq komponente magnetskog toka (s:/signals).
Na istim dijagramima prikazati napone i magnetske tokove po fazama, struje po
fazama. Zasebno prikazati struje magnetiziranja po fazama kao i d kompomonentu
magnetskoga toka.
XY plots :
Krivulja magnetiziranja >Y os : magnetski tok po fazama; X os : struja
magnetiziranja pofazama (c:/calculation
parametars)

U programskom paketu DigSilent nacrtala se mrea prikazana na slici 1.

Slika 1. Jednopolna shema modela

Prvo se crtaju sabirnice (Terminal), zatim smo dodali AC Source, Transmission line,
Breakers i na kraju transformator. Za svaki zadani element, smo iz tablice unijeli
vrijednosti dvoklikom na element.

Tablica 1. Ulazni podaci elemenata modela

Kako bi transformator u simuliranoj mrei bio to sliniji realnom transformatoru unosi

se oblik krivulje prvog magnetiziranja :

Slika 2. Krivulja prvog magnetizira transformatora

Kada se cijela mrea nacrta potrebo je provjeriti dali su svi podaci dobro unijeti te se
zbog toga pokrene simulacija tokova snaga.
Sljedei dio zadatka je parametriranje elementra Breakers i transformatora, kako pie
u tekstu zadatka.
Treba postaviti da se nakon pokretanja simulacije, u trenutku t=0,015s ukljui breaker
(prekida), a da u danom trenutku imamo zasienje transformatora u vrijednosti od
1,296 p.u. A nakon toga postaviti varijable tako da ih moemo predoiti, kako se
ponaaju u danom trenutku, koje moemo vidjeti na sljedeim slikama.

Slika 3. Krivulja mgnetiziranja transformatora

Na slici 3 se vidi krivulja koja predstavlja usku petlju histereze to znai da ovaj
transformator ima male gubitke, dio zelene krivulje na gornjoj slici koji ne ide po Y osi
je krivulja prvog magnetiziranja.

Slika 4. Grafovi

Na slici 4. Su prikazani grafovi veliina koje je potrebno prikazati:

a)
b)
c)
d)

Naponi po fazama transformatora na VN strani

Struje po fazama transformatora na VN strani,
Struju magnetiziranja po fazama i
Magnetski tok po prikljunicama A,B,C.

Kako bi se grafovi to bolje prikazali svaki je prikazan pojedinano na slikama u

nastavku.

Slika 4.1. Naponi po fazama transformatora na VN strani

Slika 4.1. prikazuje fazne pomake i veliinu napona kojeg smo prikljuili na
transformator.
Prekida je ukljuen u trenutku t=0,015s, na primarnoj strani transformatora se
pojavao nazivni napon od 1 p.u. sinusnog valnog oblika.
Na samom poetku uklopa, sinusna krivulja nije glatka nego zapravo ima
poremeaje to vidimo kao propade (titraje krivulje) tokom jedne periode, a nakon
toga dolazi do smirivanja, kada se stvori glavni magnetski tok transformatora.

Slika 4.2. Struje po fazama transformatora na VN strani

Na slici 4.2. se vidi da je u fazi A vrijednost struje viestruko premaila svoju nazivnu
vrijednost te poraste na 6 puta veu vrijednost od one za koju je transformator
projektiran.
U bilo kojem trenutku suma svih struja je jednaka 0, to moemo vidjeti ako zbrojimo
vrijednosti faze B i faze C, ije su vrijednosti negativne sa strujom faze A.
Budui da je napon faze A trenutku kada je uklopljen transformator bio u svom
maksimumu, odnosno sin90=1 potee velika struja. Da bi se ovo sprijeilo, trebalo bi
ugraditi sklopku za uklop faza transformatora kada su vrijednosti napona na 0.
Transformator je ve bio magnetiziran na vrijednost 1,296 p.u. zbog ega se ovo
zapravo i odrazilo na sliku 4.2 te sliku 4.3.

Slika 4.3. Struja magnetiziranja po fazama

Ovakav porast struje zbog premagnetiziranja nastaje u mrei prilikom ponovnog

uklopa, kada nastane nekakav kvar zatita isklopi transformatora te nakon kratkog
vremena dolazi do ponovnog ukljuenja transformatora te u njega tada potee
dodatna velika struja.
To se zapravo dogodilo ovdje, kada nam je struja magnetiziranja faze A skoila na
vietruku vrijednost od nominalne, a i odnosu na ostale faze.
Razlika izmeu slike 4.2. i 4.3. je da ako zbrojimo struje magnetiziranja faze B i C te
dodamo fazi A ne dobijemo 0.

Slika 4.4. Magnetski tok po prikljunicama A, B, C

Slika 4.4. pokazuje utjecaj remanentnog magnetskog toka.

Kako je magnetskom toku evivalent struja, identino nam izgleda i slika struje na VN
strani transformatora.
Kako smo u prolim slikama govorili o zadanom remanentnom toku u vrijednosti od
1,296 p.u. ovdje ga moemo i tono vidjeti, jer u trenutku uklopa t=0,015s nam se
pojavi skokovita promjena u vrijednosti od 1,296 p.u. to odgovara naem zadanom
remanentnom magnetskom toku.
Vidimo da magnetski tok ima aperiodski odziv, te da se iznos toka smanjuje kako
vrijeme prolazi.

Iz sheme mree vidimo da je transformator neoptereen i da radi u praznom hodu,

ukoliko bi na njegove prikljunice bilo prikljueno optereenje iznosi struja bi bili jo i
vei.

Slika 5. Napon i struja na NN strani transformatora

elimo li vidjeti spektralnu analizu magnetskog toka i utjecaj pojedinih harmonika na

rad trasnformatora, onda zapis magnetskog toga raspiemo prema Fourieru:

Na slici 6 vidimo veliine pojedinih harmonika koji se pojavljuju u toku transformatora.

Slika 6. Iznosi harmonika toka

Vidimo da se pojavljuje cijeli niz harmonika u toku transformatora. Nulti harmonik je

istosmjerni harmonik to nam govori da je takoer postojalo istosmjerno
predmagnetiziranje transformatora.
Poeljno je da u radu transformatora kao i svih ostalih dijelova elektroenergetskog
sustava bude to manje tetnih viih harmonika. Harmonik 1 je osnovni harmonik.

Na iduim slikama vidimo valne oblike veliina kada u transformatoru nije bilo
zaostalog magnetizma zbog ponovnog uklopa. Vidimo da su iznosi toka i struje manji
nego ukoliko ima remanentni magnetski tok, a napon nema propade. Takoer se vidi
da su iznosi viih harmonika manji.

Slika 7. Valni oblici prilikom uklopa transformatora bez remanentnog magnetskog

toka

Slika 8. Iznosi harmonika toka, prilikom uklapanja bez remanentog magnetizma