Professional Documents
Culture Documents
Metalurgija Aluminijuma
Metalurgija Aluminijuma
Metalurgija aluminijuma
Zbog svoje visoke hemijske aktivnosti, aluminijum se u prirodi nalazi u obliku
svojih jedinjenja. Po svom sadraju u Zemljinij kori zauzima prvo mjesto meu metalima,
a posle kiseonika i silicijuma najrasprostranjeniji je element.
Aluminijum se u industrijskoj proizvodnji poeo dobijati relativno skoro. Prvo
industrijsko postrojenje za dobijanje aluminijuma datira iz sedamdesetih godina 19.
vijeka u Francuskoj.
2.1. Osobine aluminijuma
Aluminijum se nalazi u IV grupi periodnog sistema elemenata sa radnim brojem
13. Obino je trovalentan, a u odreenim uslovima moe biti jednovalentan. Topi se na
933 K, a kljua na 2773 K. Gustina mu je 2700 kg/m 3.
Aluminijum ima veliki afinitet prema kiseoniku i na vazduhu gubi svoj sjaj zbog
toga to se prekriva tankim slojem oksida. Ovako stvorena opna od oksida je kompaktna
i neporozna, usled ega daje aluminijuma veliku otpornost na koroziju.
Aluminijum se lako rastvara u alkalijama (bazama), hlorovodoninoj i sumpornoj
kiselini, dok se u azotnoj i organskim kiselinama ne rastvara.
Posjedovanje istovremeno takvih svojstava, kao to su: mala specifina masa,
visoka elektroprovodljivost, dovoljna mehanika vrstoa i visoka koroziona postojanost
prema nizu hemijskih agenasa, inilo je da aluminijum dobije iroku primjenu u razliitim
granama savremene tehnike.
2.2. Primjena aluminijuma i njegovih legura
Velike koliine aluminijuma koriste se u obliku njegovih legura kao konstrukcioni
materijali. Jedna od najvanijih legura aluminijuma je duraluminijum u iji sastav ulaze
sledee komponente: 3.4 4% Cu; 0.5 % Mg; 0.5 % Mn i ostatak je aluminijum.
Duraluminijum ima specifinu masu 2850 kg/m 3, dobro se podvrgava mehanikoj obradi,
i po svojim mehanikim svojstvima se pribliava nekim vrstama mekog elika.
Najrasprostranjenija legura aluminijuma je silumin, koji sadri 12 13 % Si i po
svom sastavu odgovara eutektikumu u sistemu Al-Si. Silumin ima specifinu masu neto
manju od 2600 kg/m3, a upotrebljava se za veoma sloene odlivke gdje se zahtijevaju
istovremeno znaajna mehanika vrstoa i mala specifina masa.
Legure aliminijuma, kako u obliku odlivaka tako i u obliku odreenih obraenih
detalja, nale su iroku primjenu u konstrukciji aviona, automobilskoj industriji,
mainskoj industriji itd. Aluminijum je naao iroku primjenu u elektrotehnici za izradu
kablova, kondezatora, inskih prevodnika, ispravljaa struje itd. Mala specifina masa
provodnika od aluminijuma dozvoljava u izgradnji dalekovoda vee rastojanje izmeu
stubova, zbog smanjene opasnosti od ruenja usled sopstvene teine provodnika. U
novije vrijeme aluminijum se iroko koristi u graevinarstvu kao zamjena drvetu i
kamenu zatim za ambalau itd.
Visoka koroziona postojanost ini aluminijum u pojedinim sluajevima
nezamjenjivim kao materijal za hemijsku industriju (na primjer za izradu aparata za
proizvodnju azotne kiseline organskih materija i prehrambenih artikala).
ist aluminijum se takoe koristi za nanoenjetankih prevlaka preko drugih
metala, inei ih na taj nain otpornim na koroziona dejstva u agresivnim sredinama.
glinice, pa su iz tog razloga za ovaj postupak pogodnije sirovine koje imaju mali sadraj
silicijuma.
U sadanje vrijeme se za proizvodnju glinice koristi uglavnom bazni Bajerov
postupak i to iz sledeih razloga:
potreba za potpunim ienjem glinice od primjesa eljeza kod Bajerovog
postupka se lako prtevazilazi jer je eljezo pri ovim uslovima nerastvorno,
aparatura treba da bude otporna na koroziju, to se kod baznog postupka lako
izvodi zbog toga to su, za razliku od koselina, alkalni rastvori, manje
agresivni. i
regeneracija kiseline je vezana sa velikim tekoama, a samim tim i sa
gubicima lunog agensa, dok je kod baznog postupka regeneracija baze
dosta jednostavna.
2.5.
vrijeme luenja
koncentracija alkalnog rastvora
kaustini odnos alkalnog rastvora
temperatura luenja
prisustvo krea
veliina zrna i drugo.
1) Vrijeme luenja bitno utie na koliinu glinice koja iz boksita prelazi u aluminatni
rastvor. Koncentracija Al2O3 u rastvoru u poetku luenja brzo raste, a zatim se
asimptotski pribliava jednoj konstantnoj vrijednosti. (zavisnost prikazana na
sledeoj slici). Sadraj SiO2 u rastvoru u poetku brzo raste sa poveanjem
vremena luenja boksita, dostie maksimum posle ega ponovo brzo opada.
n V
t/
Na
Odvajanje faza
prema drugom kraju pei gdje je ugraen gorionik. Gasovi se kreu u suprotnom smjeru
i sa sobom nose znatnu koliinu oksida aluminijuma u obliku praine. Sadraj praine u
gasovima na izlazu pei za kalcinaciju kree se oko 80 g/m 3 i zbog ne mogu direktno da
se isputaju u atmosferu. Gasovi na izlazu iz rotacione pei uvode se u sistem za
otpraivanje gasova koji se sastoji iz komore za otpraivanje i serije elektrofiltera.
Gasovi na izlazu iz komore sadri oko 15 g/m 3 praine, a na izlazu iz elektrofiltra oko 0.5
g/m3 koji se u tom obliku isputaju kroz dimljak u atmosferu. Na sledeoj slici dat je
ematski prikaz pei za kalcinaciju, hladnjaka i ureaja za otpraivanje.
dodavanje glinice
odravanje anoda
pranjenje metala
podeavanje sastava elektrolita.
broja veeg broja anoda, ve jedne po jedne. Na taj nain se omoguuje da se zavri
zamjena anode bez zaustavljanja elije za elektrolizu.
Kod kontinuiranih anoda podeavanje je jednostavnije, jer je konstrukcijom elije
omogueno automatsko sputanje anode za veliinu koja se potroi, na primjer 2 cm za
24 asa.
Pranjenje metala: aluminijum koji se izdvaja elektrolizom sakuplja se na dno
elije. S obzirom da se aluminijum izdvaja kontinuirano potrebno je da se u odreenim
vremenskim intervalima izdvajaju odreene koliinemetala iz elije da ne bi dolo do
smanjenja rastojanja anode i katode.
Vaenje aluminijuma se vri svaka 2 3 dana pomou vakuum lonca, pri emu
se pod uticajem vakuuma teni metal usisava u lonac. U eliji pri radu sa jainom strije
od 100 000 A za 24 asa, istaloi se oko 700 kg aluminijuma, meutim, pri pranjenju se
ne vadi cjelokupna koliina metala iz elije, ve se ostavlja izvjesna koliinana dno elije
koja titi dno elije od razaranja.
Ovako izvaeni teni aluminijum vakuum loncem se transportuje u livnicu gdje se
lije u ingote odreenih dimenzija.
Podeavanje sastava elektrolita: najvaniji zadatak podeavanja sastava elektrolita je
odravanje konstantnog kriolitskog odnosa u toku cjelokupnog procesa elektrolize.
Promjena sastava elektrolita uglavnom zavisi od dvije vrste uzoraka:
selektivna adsorpcija komponenata elektrolita opd strane ugljeninih blokova
kojim je ozidana elija, i
razlaganje elektrolita pod uticajem razliitih primjesa iz okoline.
Ugljeniniozid nove elije upijaelektrolit, pri emu se adsorbije prvenstveno NaF.
U trenutku zaustavljanja elije, produkat u porama ugljeninih blokova ima sledei
sastav: 70-75% NaF, 20-25% Al2O3 i 5-7% AlF3.
Navedene pojave uslovljavaju da neposredno posle poetka rada elije, elektrolit
sadri AlF3 u viku to zahtijeva dodavanje odreene koliine NaF.
U toku daljeg odvijanja procesa, elektrolit poinje sve vie da gubi AlF 3 djelimino
usled isparavanja, a u najveoj mjeri usled reagovanja sa primjesama kao to su: Na 2O,
H2O, SiO2 i SO42-.
U praksi se nastoji da dodavanjem odreenih komponenata odri
konstantankriolitski odnos elektrolita, koji treba da varira u granicama 2.6 2.8.
Nepravilnosti u toku rada elije za elektrolizu. U toku normalnog rada elije za
elektrolitiko dobijanje aluminijuma, javljaju se odreene smetnje koje treba otkloniti da
bi potronja elektrine energije bila to manja. Najee se javljaju sledee smetnje:
Topli hod elije karakteristian je pri visokoj temperaturi elektrolita i javlja se usled
sledeih razloga: velikog rastojanja izmeu elektroda, obogaenja elektrolita sa NaF i
male koliine aluminijuma u eliji. Kod poviene temperature smanjuje se proizvodnost
elije a normativi materijala rastu. Ova smetnja u radu elije otklanja se podeavanjem
sastava elektrolita dodatkom AlF 3, dodaje se ponekad i ist aluminijum u eliju ako je
njegova koliina smanjena, ili se smanjuje rastojanje izmeu elektroda.
Hladni hod elije posledica je malog rastojanja izmeu elektroda, smanjenja jaine
struje, prekida struje i velike koliine metala na eliji.
Spoljanji znaci praznog hoda su: kora na povrini elektrolita je debela, snieni
nivo elektrolita i rea pojava isplivavanja aluminijuma. Radi uklanjanja hladnog hoda
elije, poveava se rastojanje izmeu elektroda u cilju zagrijavanja elektrolita i izvjesno
vrijeme se odrava maksimalni napon u eliji.
Neprekidni anodni efekat govori o ozbiljnim smetnjama u radu elije. Ova pojava
nastaje usled velike koliine glinice u elektrolitu u lebdeem stanju. Da bi se ovo
otklonolo, anoda se podie, a elektrolit mijea uz dodatak svjeeg kriolita i metalnog
aluminijuma. Ponekad se ide i na smanjenje jaine struje obino za polovinu, pri emu je
kod ponovnog ukljuenja struje na normalnu jainu, anodni efekat se obino ne javlja.
Oneienje elektrolita aluminijumkarbidom je najozbiljnija smetnja u radu elije za
elektrolizu aluminijuma. Aluminijumkarbid se obino stvara pri toplom hodu elije. Ako se
stvori na jednom mjestu elektrolitu, u vidu lanane reakcije stvara se po cijeloj
zapremini elektrolita. Pri ovome napon na eliji raste, elektrolit se razlae pri emu
postaje bogatiji na NaF zbog toga to AlF 3 isparava. Znak za ovu pojavu je pojava utog
plamena oko anode ispod koje se karbid najvie stvara. Da bi se ova pojava otklonila,
pristupa se djeliminoj zamjeni elektrolita, a esto puta je potrebno zamjeniti cjelokupnu
koliinu elektrolita.
2.14. Rafinacija aluminijuma
Elektrolizom rastopa soli dobija se aluminijum tehnike istoe sa 99.5 % Al.
Ovako dobijeni tehniki metal sadri niz primjesa koje mu pogoravaju osobine.
Primjese koje su sadrane u aluminijumu mogu se podijeliri u tri grupe:
nemtalne ili mehanike primjese nastale usled povlaenja elektrolita pri
usisavanju metala u vakuum lonac pri vaenju metala iz elije za elektrolizu;
metalne primjese: Fe, Si, Na, Mg koje su iz sirovine u procesu elektrolize prele u
katodni metal i
gasovite primjese (H2) koji se rastvara u tenom metalu.
U mnogim oblastima primjene metalnog aluminijuma primjese koje su sadrane u
njemu pogoravaju njegove osobine, pa se iz tog razloga vri rafinacija.
Gasovi, metalne primjese, Na i Ca mogu se odstraniti pretapanjem ili ako se kroz
metal produvava gasoviti hlor. Elekrtopozitivnije metalne primjese se uklanjaju
elektrolitikom rafinacijom.
Rafinacija hlorom je postupak za rafinaciju aluminjiuma koji koriste meka preduzea.
Postupak se sastoji u uvoenju gasovitog hlora u lonac sa rastopljenim aluminijumom.
Pri ovome jedan dio aluminijuma reagije se hlorom obrazujui aluminijumhlorid.
Nemetalne primjese apsorbuju pare aluminijumhlorida i isplivavaju na povrinu pri emu
se sa povrine skidaju i uklanjaju. Pri ovome mogu se ukloniti i druge primjese to zavisi
od tempereture hlorovanja i isparljivosti pojedinih hlorida. Hlorovanje se vri na
temperaturi od 973 do 1043 K, pri emu dolazi do hlorovanja Na, Ca i Mg.
Produvavanje lonca sa 300 kg Al vri se za 10 15 minuta, a utroak hlora iznosi
oko 1 %.