Professional Documents
Culture Documents
Aluminij I Njegove Legure
Aluminij I Njegove Legure
MAINSKI FAKULTET
SEMINARSKI RAD
Predmet: Savremeni materijali
Tema: Aluminij i njegove legure
Tuzla, 2010
SADRAJ:
1.0
UVOD.....................................................................................2
2.0
3.0
LEGURE ALUMINIJA.............................................................4
3.1 Oznaavanje legura aluminija
3.2 Podjela legura aluminija
3.3 Legure za obradu deformacijom
3.3.1 Legure ojaane termikom obradom
3.3.2 Legure koje se termiki ne obrauju
4.0
LEGURE ZA LIVENJE...........................................................9
4.1 Aluminij-silicij
4.2 Aluminij-bakar
4.3 Aluminij-magnezij
5.0
ZAKLJUAK..........................................................................12
6.0
KORITENA LITERATURA...................................................13
ALUMINIJ
1.0.
UVOD
1
Aluminij je poslije eljeza drugi po redu metal koji se koristi u savremenoj mainskoj tehnici.
Upotrebljava se kao ist metal u elektrotehnici,metalnoj-preraivakoj,predhrambenoj i
hemijskoj industriji,ali mu je mnogo znaajnija primjena u vidu razliitih vie komponentnih
legura koje se iroko upotrebljavaju u mainskoj industriji.
2.2. Osobine aluminija
Aluminij je elemenat koji pripada treoj grupi periodnog sistema sa atomskim brojem 13 i
atomskom masom od 27. Gustina istog aluminijuma iznosi 2,7 g/cm3,to znai da je za istu
veliinu zapremine aluminij skoro tri puta laki od eljeza. Kristalie se po povrinski
centriranoj kubnoj reetci.Aluminij se odlikuje velikoj elektro provodljivosti,koja 57%
el.provodljivosti koristi bakar (Cu) koji se u tehnici koristi kao etalon.Temperatura topljenja
istog aluminijuma je 660 C.
Mehanika svojstva aluminijuma su veoma niska;Rm u zavisnosti od prerade se kree od 90180 MPa,a tvrdoa od 20-40 HB,a plastinost je veoma visoka to omoguava valjanje
aluminijuma do veoma malih debljina (folije nalaze svoju primjenu u predhrambenoj
industriji).Veoma se teko obrauje rezanjem,ima dobru otpornost prema koroziji,a u
atmosferskim uslovima tokom vremena obrazuje se na povrini zatitna prevlaka oksida
aluminija (Al2O3).
2.3. Dobijanje aluminija
Aluminij se u prirodi ne sree u samostalnom obliku,ve u obliku razliitih minerala kojih ima
veoma mnogo.Iako ih prema podacima ima oko 250,ne koriste se svi kao rude za dobijanje
aluminijuma.Osnovna ruda iz koje se procesom prerade dobija aluminij je boksit u kojem je
aluminij vezan u obliku hidroksida,mada se koriste i druge rude kao to su apatit,alunit i
kijanit.Uproena ema dobijanja aluminija iz boksita sastoji se iz sljedeih glavnih operacija:
- mljevenje i peenje boksita,
- rastvaranje u natrijum hidroksidu u autoklavima pri emu se dobija luina natrijum
aluminijata,
- dobijanje bistre luine i oslobaanje od jalovine,
- dobijanje i topljenje hemijski skoro iste glinice (Al2O3) sa kriolitom,
- elektrolize rastopa sa izdvajanjem metalnog aluminijuma u tenom stanju.
Teni aluminij se zatim pretapa u grafitne lonce i lije. Ovako dobijeni aluminij se naziva
topioniki ili tehniki aluminij istoe 99%-99,8%.Aluminij visoke istoe 99,99% se dobija
elektrolitikom rafinacijom,a koristi se za zatitu i izradu dijelova koji su izloeni koroziji.
2.4. Uticaj prateih elemenata
Osobine tehniki istog aluminija,a posebno fizika svojstva zavise od njegove istoe.
Najee primjese prisutne u tehniki istom aluminijumu su Ti,V,Cr i Mn iji ukupni sadraj
ne smije da bude vei od 0,03%,a osim njih prisutni su u tragovima Si,Fe,Ca,Co,Cu i Zn.
i legure za livenje. Legure za gnjeenje se dalje dijele na one koje se termiki ne obrauju i
one koje se termiki obrauju.
3039
stanje
meko,meko
areno i
rekristalizovan
o
40
proizvodno
stanje
4248
stanje
hladne
plastine
deformacije
6089
termiki
obraeno
stanje
9098
druga
stanja
Kovane
1XXX
2XXX
3XXX
4XXX
5XXX
6XXX
7XXX
8XXX
Opis
Ohlaene od podignute temperature i prirodno dozrijevane.
Ohlaene od podignute temperature, hladno raene i prirodno
dozrijevane.
Toplotno tretiran u otopini, hladno raene i prirodno dozrijevane do
krajnje jakosti
Toplotno tretiran u otopini i prirodno dozrijevane do krajnjeg stalnog
oblika.
Ohlaene od podignute temperature a zatim umjetno dozrijevane.
5
T6
T7
Temperaturno neobradive legure mogu imati svoje osobine prilagoene radu na hladno.
Hladno valjanje je klasini primjer.Ove osobine zavise od stepena hladnog rada i dali je
praeno ikakvim arenjem ili termalnim tretmanom. Nomenklatura koja opisuje ovakve
tretmane koristi slovne oznake O, F ili H popraene sa brojnom oznakom. Kao to je
oznaeno u tebeli 6, prvi broj se odnosi na radne uslove, a drugi broj na stepen kaljenja.
Tabela 4. Oznake za temperaturno neobradive legure:
Term
H1X
H2X
H3X
H4X
HX2
HX4
HX6
HX8
Opis
Ovrsnut
Ovrsnut i djelimino aren
Ovrsnut i stabilizovan pomou tretmana niskom
temperaturom
Ovrsnut i obraen u pei
etvrtina tvrdoe stepen rada
Polovina vrstoe stepen rada
Tri etvrtina tvrdoe stapen rada
Puna vrstoa stepen rada
Svrha
Tehniki uslovi za inspekciju i isporuku
Mehanike osobine
Tolerance za toplo valjane materijale
Tolerance za hladno valjane materijale
Temperaturna oznaavanja
Brojni legurni sistem oznaavanja
Hemijski sistem oznaavanja
Hemijski sastav
Oblici proizvoda u razliitim legurama
Slijedeu skupinu legura, koje se koriste u termiki obraenom stanju ine avijali. Kod ovog
tipa legure, sadraj Cu u odnosu na dural je znatno snien, dok je sadraj Si relativno visok
takoe sadri i Mg. Ima nii nivo vrstonih karakteristika ali bolje duktilne osobine u odnosu
na dural.Zavarivi su i imaju korozivnu postojanost . Njihova prednost je i dobra otpornost
prema lomu usljed zamora .Ojaanje u avijalima je rezultat djelovanja intermetalne faze
Mg2Si. Uticaj dodatka silicija (Mg2Si) na vrstou kod legure Al-Mg-Si (slika 2.)
4.0
oznaka
Napon teenja
daN/mm2
LEGURE ZA LIVENJE
Zatezna
vrstoa
daN/mm2
Proc.
Izdu. %
Tvrdoa HB
Smjernice za primjenu
P.Al Si 12
K.Al Si 12
T.Al Si 12
7-9
9-11
9-12
14-20
15-20
18-26
8-3
9-4
4-1
60-80
70-90
60-90
P.Al Si 12 Cu
K.Al Si 12 Cu
8-10
9-12
15-22
16-26
4-1
4-1
50-65
55-75
P.Al Si 12 Mg
K.Al Si 12 Mg
18-25
20-26
24-30
25-30
8-2
8-2
75-90
75-95
P.Al Si 12 MgCu
K.Al Si 12 MgCu
17-26
18-25
20-26
22-28
4-0,5
3-0,5
75-110
80-115
K.Al Si 12 Ni 20 Mg
18-20
18-22
0,5-0,3
80-110
Klipovi motora
K.Al Si 8 Cu 3
T.Al Si 8 Cu 3
12-18
12-18
18-24
18-26
3-1
3-1
70-100
80-90
T.Al Si 8
12-16
17-24
3-1
55-85
13-18
17-22
-1,5
2-1
-80
90
Hemijski
postojani
komplikov. odlivci
Za ope svrhe
T.Al Mg 8
K.Al Mg 7
P.Al Mg 4
12-14
11-14
7-9
16-24
24-28
15-17
3-1
10-7
8-5
60-80
65-75
45-55
P.Al Cu 10Mg
K.Al Cu 10Mg
14-15
14-16
17-20
18-20
-1
-1
85-95
85-100
Klipovi motora
P.Al Cu 5 Mg Ti
P.Al Cu 4 Mg 1 Ni 2
K.Al Cu 4 Mg 1 Ni 2
15-18
16-30
30-35
18-25
19-39
2-1
-1
-1
100-120
80-100
80-115
P.Al Zn 5 Mg 1 Cr
K.Al Zn 5 Mg 1 Cr
13-16
14-17
18-22
22-21
6-3
8-4
60-70
70-80
P.Al Si 5 Cu 3
K.Al Si 5 Cu 3
Objanjenje oznaka
P-legura za pjeani
liv,
K-legura za
kokilni liv,
Tlegura za tlani liv,
Brojane oznake iza
hemijskih
znakova
glavnih
dodatnih
elemenata koji ulaze u
sastav
legure
predstavljaju
njihov
procentualni sadraj.
Sadraj
aluminija
posebno
se
ne
oznaava.
Sadraj
sporednih
dodatnih
elemenata oznaava se
samo izuzetno.
DIN
GOST
G. Al Si
(Silumin)
G. Al Si(Cu)
G. Al Si Mg
(A14)
G. Al Si Mg (Cu)
A14
(A12)
(A16)
P.Al Si 5 Cu 3
K.Al Si 5 Cu 3
T.Al Mg 8
K.Al Mg 7
P.Al Mg 4
P.Al Cu 10 Mg
K.Al Cu 10 Mg
P.Al Cu 5 Mg Ti
A16
Ove legure sadre vee koliine legirajuih elemenata koji grade lakotopljive
euktektikume,to im daje dobra svojstva livkosti.Meutim ove legure imaju slabije mehanike
osobine legura za gnjeenje (manju vrstou,plastinost i ilavost). Kod jedne odreene
legure vrstoa opada sa poveanjem debljine zidova odlivka.Legure aluminija za livenje
mogu se podijeliti u tri glavne grupe:
-legure sistema aluminij silicij (silumini),
-legure sistema aluminij-bakar (AlCu),
-legure sistema aluminij-mangana (AlMg)
4.1. Aluminij-silicij (silumini)
Ovo je najpoznatija legura aluminija za livenje.Sadraj silicija kao glavog legirajueg
elementa je od 6-13% i oko 0,2-o,5% magnezija.Silumini nemaju veliku vrstou jer se u
njima poslije livenja obrazuje relativno gruba lamelasta struktura sa ukljucima silicijuma.
Temperatura C
577
500
400
300
250
% Si
1,65
0,8
0,3
0,1
0,05
Tabela 4 rastvorivosti Al u Si
Ove legure se odlikuju izvanrednim livakim osobinama,one ne propustaju tenosti niti
gasove.Dobro se autogeno zavaruju i imaju zadovoljavajua mehanika svojstva.Ova legura
ima poboljanu otpornost prema koroziji od istog aluminija jer se stvara zatitni sloj
SiO2x H2O.
Prisustvo silicija utie i na smanjenje koeficijenta toplotnog irenja sto je u nekim sluajevima
veoma znaajno npr. za izradu klipova motora.Nedostatak silumina je njegova izrazita
sklonost ka upijanju plinova,uslijed ega odlivci mogu postati porozni.
Takoer se nedostatkom moe smatrati primjetno opadanje vrstoe sa porastom
temperature,preporuuje se da radna temperatura ne smije da prelazi 300 C.
4.2. Aluminij-bakar Al-Cu
Aluminij gradi sa intermetalnim jedinjenjem Al2Cu eutektiki sistem. Eutektika
koncentracija iznosi 33% Cu,a temperature 548 C. Rastvorivost bakra u aluminiju data je u
sljedeoj tabeli:
Temperatura C
% Cu
548
5,7
10
500
400
300
200
4,4
1,6
0,6
0,2
% Mg
15,35
11,5
6,5
3,5
2,95
5.0. ZAKLJUAK
U mainstvu aluminij kao i njegove legure imaju veoma veliku primjenu.Ovo je materijal koji
je nainio revoluciju u metalurgiji,ali i u drugim oblastima.Danas je nemogue zamisliti
automobilsku industriju,avio industriju bez aluminija. Ovo je materijal koji je napravio
revoluciju u ove dvije oblasti.
Nedavno sprovedena studija dokazala je da upotreba aluminijuma u konstrukciji automobila u
Evropi pokazuje stabilan rast, a isti je posebno izraen u posljednje dvije decenije.
Tokom 1990. godine automobili su u prosjeku imali oko 50 kg ovog lakog metala. Do 2005.
godine ova brojka je narasla na 132 kg, a oekuje se dodatni rast od 25 kg do 2010. godine.
Aluminijum je dosta laki od konvencionalnog elika, a omoguava smanjenje teine
vozila i poboljanje njegove ekonominosti. Jedini problem jeste cijena ovog metala. Studiju
je sproveo Knibb, Gomerzano & Partners sa Evropskom asocijacijom za aluminijum, a studija
je bazirana na 15 miliona automobila proizvedenih u Evropi tokom 2006. godine.
Aluminijum se moe koristiti za proizvodnju brojnih komponenti automobila, ukljuujui
dijelove motora, karoserije, pa ak i enterijera. Automobili poput Jaguara XJ intenzivno
koriste aluminijum za konstrukciju karoserije, omoguavajui smanjenje teine u odnosu na
automobile slinih dimenzija. Sa sniavanjem trokova proizvodnje aluminijuma sigurno je da
e njegova primjena u konstrukciji automobila biti sve ea.
Takoe svoju primjenu je naao i u prehrambenoj industriji,ali ne samo da je naao nego jo
uvijek pronalazi.
12
13