Pristup dizajniranju pasivnih optikih mrea

topologije stabla dvostruke zvijezde primjenom

Simulated Annealing metode

Branko Luki
branko.lukic@ht.hr
Hrvatske telekomunikacije dd
Telekomunikacijski centar Rijeka
HR-51000 Rijeka, HRVATSKA

Uvod
U serijalu lanaka o optimizacijskim tehnikama u telekomunikacijama dat je kratak pregled optimizacijskih
tehnika i primjena istih na neke od konkretnih problema koje su pokuali primjeniti nai djelatnici. Meutim, iz
prikazanog se moe zakljuiti da su se primjene nekih od optimizacijskih tehnika odnosile na povezivanje WEB-a,
GIS-a i optimizacije (OPTIMIZE v.1.0) i na primjenu algoritma LANEP na odreivanje ekspanzije pristupne
mree.
Meutim, telekomunikacijski operatori, pa i HT, sve vie se susreu se sa naglim razvojem novih tehnologija i sve
veim zahtjevima za poveanjem irine pojasa, a to postojee pristupne mree temeljene na kabelima sa bakrenim
upredenim paricama, nee biti u stanju zadovoljiti. Stoga se od operatora oekuju znatna financijska ulaganja
upravo u podruje pristupne mree a kako bi se ovaj dio telekomunikacijske mree modernizirao, privremeno
instaliranjem ureaja xDSL tehnologije, a potom izgradnjom sveoptike pristupne mree. Neki telekomunikacijski
operatori (BT, GTE, Bell System) oekuju da e trokovi instaliranja u tehnologiju sveoptike pristupne mree biti
reda nekoliko desetaka milijardi USD. Stoga je logino da ovi telekomunikacijski operatori oekuju znatne utede
primjenom odgovarajuih optimizacijskih alata za dizajniranje pristupnih mrea.
Kao jedno od trokovno prihvatljivijih rjeenja uvoenja sveoptike pristupne mree, raznim istraivanjima unutar
RACE, ACTS i drugih projekata pokazala se arhitektura pasivne optike mree ili skraeno PON (Passive Optical
Network).
Osnovni elementi PON mree su optiki kabeli i djelitelji optike snage kao pasivni elementi koji ne zahtijevaju
elektrino napajanje za svoj rad. Djelitelj optike snage (splitter) dijeli dolazni optiki signal na dva ili vie
signala. Ostali pasivni elementi su spojevi na optikim nitima (splice) i optiki konektori (optical connectors) na
krajevima mree. Aktivni optiki elementi u PON mrei su izvori optikih signala i detektori optikih signala.
Dvije najznaajnije topologije PON mrea su od-toke-do-toke (point-to-point) i stablo-dvostruke-zvijezde
(double-star-tree).
U nastavku je prikazan pokuaj dizajniranja sveoptike pristupne mree topologije stabla dvostruke zvijezde.
Dakle, moemo rei da se ovdje radi o instaliranju optikih kabela kroz postojeu kabelsku kanalizaciju i lociranju
djelitelja optike snage uz povezivanje svih korisnika sa nadreenim komutacijskim vorom. Kao rezultat se dobija
minimalna duljina svih niti u cijelokupnoj PON mrei koji se uvodi na odgovarajuem podruju pristupne mree.
Rjeenje daje lokaciju, tip i broj djelitelja optike snage, kao i plan povezivanja pojedinih elemenata PON sustava.

1. PON i pristupna mrea

Problem minimalne duljine stabla dvostruke zvijezde (najmanje duljine optikih niti u potpuno-optikoj pristupnoj
mrei), odnosno odgovarajui problem minimalne cijene, je kombinatoriki optimizacijski problem. Kako je skup
potencijalnih rjeenja (svih moguih konfiguracija povezivanja izvorinog vora, djelitelja 1-og i 2-og reda i svih
korisnika) ekstremno velik, nemogue je u razumnom vremenu analizirati sva rjeenja i odabrati najpovoljnije.
Jedna od modernijih metoda za efikasno rjeavanje navedenog problema je optimizacijska metoda poznata pod

nazivom simulated annealing. Ova metoda temelji se na Boltzmanovoj statistikoj raspodjeli o emu je pisano u
jednom od prethodnih brojeva ove publikacije pisano.
Pretpostavka izgradnje sveoptike pristupne mree PON arhitekture podrazumijeva da postoji mrea kabelskih
kanalizacija, te da je ista za potrebe dizajniranja PON mree topologije stabla, gdje su vorovi kabelski zdenci i
krajnji korisnici, a grane su sekcije kabelske kanalizacije koje povezuju spomenute vorove, nad kojom e se
izgraditi optika pristupna mrea.
Na slici 1 predstavljena je principijelna preklapajua PON mrea u dva nivoa (stablo dvostruke zvijezde) koja je
pridruena mrei kabelskih kanalizacija.
preklapajua PON mrea

djelitelji
kabelski zdenci

linijski dio centrale

krajnji korisnici

mrea kabelske
kanalizacije

Slika 1. PON mrea pridruena kabelskoj kanalizaciji

3.

Opis problema

Pretpostavka je da su poznati poetni podaci i to:

-

lokacija centrale, odnosno linijskog dijela centrale, uzima se kao ishodini vor (vor broj 1),
lokacije krajnjih korisnika, to su vorovi koji imaju teinu vora veu od nula i koji imaju stupanj vora jednak 1,
lokacije djelitelja 1-og i 2-og reda mogu biti samo vorovi koji imaju teinu vora jednaku nula (kabelski zdenci),
postojea infrastruktura kabelske kanalizacije, pretpostavka je da je ista topologije stabla,
mogui omjeri djeljenja djelitelja 1-og i 2-og reda su 1:2, 1:4, 1:8, 1:16 i 1:32,

Cilj je pronai lokacije vorova (kabelske zdence) u kojima e se smjestiti djelitelji optike snage 1-og i 2-og reda,
omjere djeljenja spomenutih djelitelja, broj spomenutih djelitelja, putove povezivanja krajnjih korisnika sa
djeliteljima 2-og reda, djelitelja 2-og reda sa djeliteljima 1-og reda i djelitelja 1-og reda sa linijskim dijelom u
nadreenoj centrali to predstavlja rjeenje problema uvoenja PON sustava u pristupnu mreu.
vorovi gdje se smjetaju djelitelji 1-og i 2-og reda odreuju se sluajno. Putevi od krajnih korisnika do djelitelja
2-og reda, od djelitelja 2-og reda do djelitelja 1-og reda iod djelitelja 1-og reda do linijskog dijela centrale odreuju
se algoritmima za nalaenje najkraih puteva u grafu (ovdje je koriten Dijkstra algoritam).
Ovaj problem poznat je u literaturi kao NP_teki optimizacijski problem. Naime, neka konfiguracija sluajno
odabranih vorova u kojima su smjeteni djelitelji i putovi povezivanja krajnjih korisnika, ovako smjetenih
djelitelja i linijskog dijela centrale predstavlja jednu permutaciju od svih moguih konfiguracija u prostoru rjeenja.
Broj moguih konfiguracija je ekstremno velik i klasinim usporeivanjem svih rjeenja u razumnom vremenu ne
bi se moglo doi do najpovoljnijeg rjeenja.
Kao funkcija cilja uzeta je minimalna duljina svih optikih niti u prikazu rjeenja u topologiji stabla dvostruke
zvijezde, a mogue je uzeti i minimalnu cijenu.

4.

Metoda simuliranog hlaenja

Annealing je postupak kod kojega se rastaljena krutina hladi dovoljno usporeno ime se omoguuje atomima i
2

molekulama preureenje unutar kristalnih struktura u stabilna stanja, tj stanja sa manjim energetskim nivoima,
tako da kod potpunog skruivanja postie stabilnu kristalnu strukturu, odnosno energetsko stanje najnie energije.
Svako stanje kristalne strukture kod postupka polaganog hlaenja predstavlja jednu konfiguraciju atoma i molekula
krutine.
Simulated annealing je vjerojatnostna tehnika pomou koje se pristupa rjeavanju kombinatorikih
optimizacijskih problema. Kod metode simuliranog hlaenja funkcija cilja koja se minimizira odgovara
minimalnoj energiji krutine kod potpunog skruenja.
Metoda simuliranog hlaenja radi tako da se sluajno izabere poetno rjeenje, odredi se poetna temperatura koja
predstavlja kontrolni parametar. Zatim se ponovno sluajno odabere novo rjeenje. Ako novo rjeenje zadovoljava
zadane uvjete i ako ima manje trokove od postojeeg rjeenja, novo rjeenje je prihvaeno bez uvjeta. Meutim,
ako novo rjeenje ima vee trokove od postojeeg rjeenja, odluka da li e novo rjeenje biti prihvaeno odreuje
se na temelju vjerojatnosti koja ovisi o trenutnoj temperaturi, odnosno vrijednosti kontrolnog parametra.
Na Slici 3 predstavljen je algoritam metode simuliranog hlaenja.
Simulated Annealing algoritam
kreni
poetna konfiguracija s0, stavi s

s0,

poetna vrijednost kontrolnog parametra T0, stavi Tk

T0,

dok (kriterij zaustavljanja nije zadovoljen) do

kreni
dok (jo nije dostignuto ravnoteno stanje) do
kreni
nova konfiguracija s je susjedna konfiguraciji s;
neka C(s) i C(s) budu vrijednosti funkcije cilja za konfiguracije s i s,
ako C(s) < C(s) onda /* postignuto je bolje rjeenje */
prihvati novu konfiguraciju s; stavi C(s)

C(s),

inae /* polagani korak ka loijem rjeenju: mogue ga je prihvatiti */

C( ' )-C( )
izraunaj
vjerojatnost
fza
T
Prob = e
konfiguraciju,
generiraj sluajni broj random[0,1),
ako random[0,1)

Prob onda stavi C(s)

novu

C(s)

kraj ako
kraj kreni
smanji vrijednost kontrolnog parametra Tk, Tk+1 = Tk,
kraj dok
kraj kreni
kraj dok
prikai najbolje rjeenje
kraj kreni

Slika 3. Prikaz algoritma metode simuliranog hlaenja

Kvaliteta rjeenja ovisi o poetnoj vrijednosti kontrolnog parametra, o brzini umanjenja kontrolnog parametra, o
broju iteracija uzimanih za svaku vrijednost kontrolnog parametra.

U Tablici 1 prikazana je analogija izmeu problema odreivanja minimalne duljine PON strukture topologije
stabla dvostruke zvijezde i termodinamike.
Tablica 1. Analogija izmeu problema odreivanja minimalne duljine PON strukture topologije stabla dvopstruke
zvijezde i termodinamike
Openito
stanje sustava

funkcija cilja

kontrolni
parametar
optimalno rjeenje

5.

Razmatrani
problem
konfiguracija
vorova u kojima
su smjeteni
djelitelji 1-og i 2og reda i putovi od
korisnika preko
djelitelja do
linijskog dijela
centrale
ukupna duljina
optikih niti u
odgovarajuoj
konfiguraciji PON
mree
kontrolni
parametar
izraunata ukupna
duljina optikih niti
u PON strukturi

Termodinamika
stanje krutine;
raspored atoma i
molekula u
kristalnoj reetci
krutine

energetsko stanje
krutine

temperatura
hlaenja
osnovno stanje
ohlaene krutine

Rezultati

Rezultati su obraivani za dvije mree, 19 i 119 vorova. Polazni graf ima u prvoj varijanti obrade 19 vorova (1
izvorini vor, 8 vorova teine jednake nuli, 10 vorova teine vee od nula). Rezultati su predstavljeni u Tablici
2.
Tablica 2. Rezultati primjene metode simuliranog hlaenja na realnom problemu sa 19 vorova
poetna
krajnja
faktor
broj
vrijednost vrijednost umanjenja iteracija
c0

cf

max
iter

optimalna
omjer
duljina
optikih djeljenja
1-reda
niti
min
s1
length

omjer
djeljenja
2-reda
s2

vrijeme
izvoenja
(s)
t

27135
36141
34047
28123
30966
30887
38431
30453
31480
32744

18
24
23
19
21
21
26
20
21
22

0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90

10
10
10
10
10
10
10
10
10
10

1636
1393
1756
1572
1559
1494
1787
1516
1707
1301

1:4
1:4
1:32
1:4
1:4
1:4
1:16
1:4
1:4
1:4

1:4
1:4
1:32
1:4
1:4
1:4
1:32
1:4
1:16
1:4

9
9
10
9
9
8
9
9
8
9

32388
29386
27886
30690
37089
28281
34521
37484
29386
32862

22
20
19
20
25
19
23
25
20
22

0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90

50
50
50
50
50
50
50
50
50
50

1332
1601
1222
1451
1268
1269
1252
1253
1267
1240

1:4
1:2
1:4
1:4
1:4
1:4
1:4
1:4
1:4
1:4

1:4
1:8
1:4
1:4
1:4
1:4
1:4
1:4
1:4
1:4

39
36
36
38
37
37
36
36
37
36

25871
35746
37168
32625
34482
36694
27096
27372
43527
32270

34
25
26
22
23
24
18
18
29
22

0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90

100
100
100
100
100
100
100
100
100
100

1208
1314
1306
1298
1238
1300
1349
1270
1252
1331

1:4
1:4
1:4
1:4
1:4
1:4
1:4
1:4
1:4
1.$

1:4
1:4
1:4
1:4
1:4
1:4
1:4
1:4
1:4
1:4

...
72
71
70
71
72
71
73
72
71

U ovoj varijanti vorovi teine jednake nula predstavljaju kabelske zdence, vorovi teine vee od nula
predstavljaju vee stambene zgrade i male poslovne prostore. Dobiveni rezultat prikazan je grafiki na Slici 5 i
Slici 6. Na Slici 5 prikazan je smjetaj svih djelitelja, omjeri djeljenja svih djelitelja, koje krajnje korisnike
prihvaaju pojedini djelitelji i putove kojima se ova povezivanja ostvaruju. Na Slici 6 prikazan je topografski
pogled optimalne konfiguracije PON strukture toplogije stabla dvostruke zvijezde.
U Tablici 3 prikazani su rezultati za graf kojim se predstavlja podruje u ovoj varijanti i ima 119 vorova (1
ishodini vor, 46 vorova teine jednake nula - kabelski zdenci, 72 vora teine vee od nula - vei i manji
stambeni objekti i poslovni prostori).
Tablica 3. Rezultati primjene metode simuliranog hlaenja na realnom problemu sa 119 vorova
poetna
vrijednost

krajnja
vrijednost

c0

cf

faktor
broj
umanjenja iteracija
a

max
iter

optimalna
omjer
duljina
optikih djeljenja
1-reda
niti
min
s1
length

omjer
djeljenja
2-reda
s2

vrijeme
izvoenja
(s)
t

733911
878987

489
586

0,75
0,75

10
10

14662
16942

1:16
1:32

1:16
1:32

3891
2361

730356
747459
446722
667673
767761
564504
631848
620078
714202
625173

487
498
298
445
512
376
421
413
476
417

0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90
0,90

10
10
10
10
10
10
10
10
10
10

16715
14794
15110
14718
15611
13775
16311
16111
13578
16410

1:8
1:8
1:16
1:32
1:32
1:8
1:32
1:32
1:8
1:8

1:32
1:16
1:32
1:32
1:32
1:16
1:32
1:32
1:16
1:8

4647
4410
4034
4268
4359
4204
4218
4496
4119
4382

U ovom sluaju moemo zakljuiti da je vrijeme izvoenja vrlo dugo za probleme sa velikim brojem vorova
(preko 100 vorova).

Slika 5. Shematski prikaz optimalne PON strukture topologije stabla dvostruke zvijezde na primjeru jednog
podruja u Rijeci (19 vorova)
5

Slika 6. Topografski prikaz optimalne PON strukture topologije stabla dvostruke zvijezde na primjeru jednog
podruja u Rijeci (19 vorova)
8000
7000

duljina optikih niti

6000
optimalna_duljina
5000
4000
3000

duljina_sluajne_
konfiguracije

2000
1000

3461

3288

3115

2942

2769

2596

2423

2250

2077

1904

1731

1558

1385

1212

1039

866

693

520

347

174

redni broj PON konfiguracije

Slika 7. Pregled duljina optikih niti PON strukture topologije stabla dvostruke zvijezde na primjeru jednog
podruja u Rijeci za 3500 izraunatih vrijednosti sluajno izabranih konfiguracija primjenom metode simuliranog
hlaenja

Zakljuci i budui rad

U lanku je opisan pristup dizajniranju potpuno optike pristupne mree. Pritom je razmatrana topologija stabla
dvostruke zvijezde primjenjena na strukturu pasivnih optikih mrea. Za razmatranja je kao funkcija cilja uzeta
minimalna duljina optikih niti u takvoj mrei. Primjenjena je metoda simuliranog hlaenja za odreivanje
minimalne duljine optikih niti PON strukture na jednom realnom primjeru u gradu Rijeci. Dobivenim rjeenjem
odreene su lokacije djelitelja 1-og i 2-og reda, omjeri djeljenja svakog djelitelja, putovi od krajnjih korisnika do
djelitelja i do linijskog dijela nadlene centrale.
Praktian rezultat dobivenog rjeenja je PON mrea minimalne duljine niti, te plan povezivanja pojedinih krajnjih
korisnika sa odgovarajuim djeliteljima 2-og reda, djelitelja 2-og reda sa odgovarajuim djeliteljima 1-og reda i
djelitelja 1-og reda sa linijskim dijelom centarel.
U nastavku rada na predmetnoj problematici pristupiti e se izradi modela za optimiziranje PON mree uz finkciju
cilja koja e predstavljati trokove izgradnje takve PON mree. Primjeniti e se pored metode simuliranog hlaenja
i ostale heuristike metode kao to su metoda tabu search i genetiki algoritmi.

mr.sc. Branko Luki

branko.lukic@ri.t-com.hr
blukic2354@gmail.com
September 2000.