SADRAJ

Iirot ...
Kamilica .

3
7

Crni sljez ...........l O

Broika ............. 15
Kukuruz ....
Turica .

.
20
.....21
.

Kadulja ... ... ... ..23

.

Zeja soca ... .......26

.

uta mrtva kopriva .

28
. .. . . .
30
Rosopas . . ... .... 33
Trputac
.
. 38

Jaglac

SA\1ETI ZA RAZLIITE BOLESTI

Bubuljiavost

..... ..43
.

amputacije . .. .
.

. .43
.

.44

Tekoe sa sluhom

.
.

58
59

Propadanje
.

Guavost . . .........60
.

60
.61
Zadah iz usta . . .. .66
Suenje miia
67
Nono znojenje
. . 67
Zanoktica .. . .
.67
Neuralgini bolovi
. .68
Multipla skleroza .
.

Bubrezi- pjesak u mjehuru

i bubreni kamenci . .69
.

Upala bubrega

. . 70
Edem ili otekline . . 70
Nemirno spavanje .....71
Modani udar, kap .. 71
.74
Tvrda stolica .. . .
eerna bolest
.
. 74
Oboljenja grla
.. 76
i zagnojeni bubrezi

54
Siva i zelena mrena . ..54
Pojasasti herpes
.57
Ljepi rast kose .......58
usljed prehlade

Oteenja srca

Pluni emfizem . .

.. .45
Oslabljelost mjehura ..47
Upala slijepog crijeva .48
Hemofilija
. .. .48
Jagodasti biljeg ... ....49
Spontani pobaaj . ..50
Gnojna upala prsta . ..50
Fistula .. . . . . .. 51
52
uni kamenci
Sputena maternica . ..53
.

Artroza, artritis,
koksartroza

kotanog tkiva . . . ..59

Pomanjkanje teka
u djece

i cirkulacije

Peludna groznica

Bolovi poslije

IIROT

(Acorus calamus)

U narodu i ova imena: miriljivi a, vodeni bo

ur, mirisni korijen, mirisava trska, sabljar, komu,
kalamus, vodena sabljica. Ovu vodenu bi
ljku nalazimo najee uz movare, jezera,
bare i na obalama mirnih voda. U obal
nom je mulju poloen puzei podanak
iz kojeg niu mnogobrojni sabljasti lis
tovi, koji mogu narasti i do jedan metar.
Pljosnate, zbijene peteljke imaju u sredi
ni unjaste, zelenkasto do smedk.astou
te klipove. Korijen je debeo poput palca,
moe biti dug do jedan metar i S\je ima gorkast okus.
Sakupljamo ga u rano proljee ili u kasnu jesen.
Korijen iirota ne koristimo samo zbog njegove
okrepljujue snage u sluajevima ope slabosti proba
vnih organa, nadimanja u eludcu i crijevima, kao i
kod greva u eludcu ve dobro djeluje i kod obolje
nja lijezda i gihta. Korijen jako poboljava rad i pos
pjeuje izljeenje katara crijeva i eludca. Pospjeuje
takoe izmjenu tvari i lijenost crijeva, djeluje dobro
na slabokrvnost u mladih djevojaka i vodenu bolest.
Neobino mravi ljudi, koji nisu izgubili svoju te3

inu zbog pomanjkanja dobre ishrane, trebaju piti

aj od idirotova korijena i katkad koristiti potpune
kupke s dodatkom idirota.
Iirot otklanja manjak apetita, pomae kod ote-
enja bubrega i dobro je sredstvo za proienje ci
jelog organizma. aj pomae i djeci koja ne probav
ljaju itarice, to je u posljednje Vrijeme uestala po
java. Osueni korijen polagano vakan pomae pua
ima u odvikavanju od puenja. Slab vid se moe
popraviti, ako S\jee istisnutim sokom iirotova ko
rijena ee maemo zatvorene one kapke. Sok os
tavimo na kapcima nekoliko minuta, zatim ih ispe
remo hladnom vodom.
Vie sam puta pomogla toplim iirotovim kupka
ma kod ozeblina i drugih ozljeda od smrzavanja. Ko
rijenje ostavimo tokom noi u hladnoj vodi i sljede
i dan zagrijemo do vrenja. Pustimo da odstoji pet
minuta. U tome peremo oboljelo mjesto 20 minuta,
u rashlaenom i ne pretoplom uvarku. Moemo ga
podgrijati i koristiti etiri puta. Te kupke pomau i
kod hladnih ruku i nogu, ali u tom sluaju moraju
biti vrue onoliko koliko moemo podnijeti.
Uvijek kada razmiljam o sljedeem dogaaju iz
prolosti, kada ga spomenem u mojim predavanjima
ili kada o njemu sada za vas piem ini mi se kao Bo
ija providnost i uvijek me nanovo potrese. Moja je
4

majka bila teko bolesna, imala je neopisive crijevne

tegobe i lijenik mi je jednog dana kazao da budem
spremna na najgore: radilo se o raku crijeva. To je bi
lo jo u doba kad sam se malo bavila ljekovitim bi
ljem, iako sam ve tada koristila darove prirode i ni
kad nisam uzimala lijekove. To lijenikovo saopte
nje posve me utuklo. Danju sam jedva bila sposobna
obavljati svakodnevne aktivnosti. Protivno mojim
obiajima - dan mi poinje u est ujutro i zavrava
tek oko jedanaest sati uveer - lijegala sam odmah
iza osam sati uveer. Upravo kada sam razmiljala o
beznadnom poloaju svoje majke otvorila su se vrata.
Uao je moj mu, stavio mi mali tranzistor na stol i re
kao: "s ovim nee biti tako sama!" uskoro nakon to
ga iz radija se zauo glas: "govori vam kuni lijenik."
Uz pomo idiritova korijena moe se izlijeiti svaki
eludani i crijevni poremeaj, ma kako bio otporan,
star ili zloudan. Uzmemo oljicu hladne vode, u nju
stavimo razom punu kaiicu idirotova korijena i os
tavimo da preko noi odstoji. Ujutro lagano zagrije
mo, procijedimo i popijemo gudjaj prije i poslije sva
kog obroka. To je dnevno est gudjaja, vie se ne smi
je piti. aj uvijek prethodno zagrijemo u posudi s vo
dom. Takav postupak vrijedi za sve, eludac, crijevni
sustav, ukljuivi jetru, u, slezenu i guterau. Pre
sretna sam ve naredni dan sve ispriala majci, ali mi
5

je ona uz rezigniran pokret ruke rekla: "meni vie

nitko i nita ne moe pomoi!" pribavila sam iirotov
korijen i upotrijebila ga u skladu s uputom. Granii
s udom, ako Vam kaem, da su ve nakon 14 dana
tegobe moje majke nestale. Nedjeljno je poela do
bivati na teini po 400 g, nakon to je zbog bolesti
ve bila smravila. Potaknuta ovim dogaajem postu
pno sam se poela baviti lijeenjem ljekovitim biljem
pa sam ve mogla pomoi u mnogim beznadnim slu
ajevima. Osobitom sam s korijenom iirota postiza
la uvijek zapanjujue uspjehe.
Tamo gdje ima premalo ili pak previe eludane
kiseline korijen iirota uvijek pomae.
aj od iirota dobro pomae u lijeenju ira na
dvanaestercu i krvavih proljeva.
Nain upotrebe:
Priprema aja: aj od iirotova korijena pripre
ma se samo s hladnim uvarkom. Stavimo jednu ra
zom punu kafenu kaiicu iirotova korijena na Y4li
tre hladne vode i ostavimo preko noi. Ujutro malo
podgrijemo i procijedimo. Prije upotrebe aj zagri
jemo u posudi s vodom.
Svjei sok: S\jee korijenje paljivo oistimo i jo
vlano istisnemo u sokovniku.
Dodatak za potpunu kupku: Oko 200 g iirotova
korijena ostavimo tokom noi u 5 litara hladne vo

de. Sljedei dan zagrijemo do kljuanja, pustimo da

odstoji i dodamo u vodu za kupanje.

KAMiliCA (Matricaria chamomilla)

Ima takoder imena: titrica, ljekovita kami
lica, kamomila, maternjak, bijela rada, a
bnjak, matinjak, ramen, gamilica, zimski
komorai.
Raste na oranicama, glinastom du, um
skim livadama, padinama, itnim i kukuru
znim poljima, djetelitu, krumpiritima i re
pitima. Zbog pretene upotrebe umjetnog
gnojiva i unitavanja korova hemijskim sred
stvima, naa dragocjena kamilica postaje sve Ijeda. Osobito je esta nakon zima bogatim snije-

gom i vlanih proljea. C\jetite je za razliku od

divlje kamilice uplje, miris aromatian i ugodan. Po
tpuniji opis te posvuda poznate biljke gotovo da nije
potreban. Sigurno nije pregerano ako kamilicu nazo
vemo "lijekom za sve", to osobito vrijedi za malu dje
cu. U svim sluajevima moemo djetetu dati aj od ka
milice, prije svega od greva i bolova u trbuhu.
Pomae kod nadimanja, proljeva, osipa, katara i
drugih bolesti eludca, kod smetnji ili izostanka men-

struacije i drugih tegoba u trbuhu, kod nesanice, upa

le epididimisa, temperature, bolnih rana i zubobolje.
Kamilica pospjeuje znojenje, ublaava boli. Smi
ruje greve, osim toga dezinficira i protuupalo djeluje
kod svih vrsta upale, posebno onih sluznica. Izvana ju
koristimo za obloge i ispiranje upaljenih oiju, upale
one spojnice, kod konih osipa koji izazivaju svrab i
suzenje, za grgljanje kod zubobolje i za ispiranje rana.
Svaki put kad se razljutite skuhajte oljicu aja od ka
milice; smirenje e nastupiti odmah, prije no to doe
do oteenja srca. Toplo preporuujem da se zametak
suhog bilja stavi kao topli oblog naoboljelo mjesto.
Umirujue djeluju kupke i umivanje s kamilicom
koje imaju najblagotvorniji uticaj na ivani sistem.
Nakon teke bolesti ili iscrpljenosti uskoro ete se
osjeati bolje i stei ete unutranji mir. U njezi svoje
ljepote ne smijete zaboraviti na kamilicu. Jednom ne
djeljno umijte lice s kamilinim oparkom i vidjet ete
kako e vaa koa procvjetati i dobiti svjeu boju. Ka
miliin oparak trebali bi koristiti i za njegu kose, po
sebno ako se plavokosi. Uz takvu njegu bit e vaa ko
sa mirisna i lijepa sjaja.
Kamilica pospjeuje probavu, a da ne izazove pro
ljev zbog ega je podesna za lijeenje hemoroida,
koje vanjskom primjenom moemo lijeiti s kamili
nom mau. Tu mast moemo koristiti i za lijeenje
8

rana. Hunjavicu i zaepljenost nosa brzo se lijee in

haliranjem kamilinih para. Jasno je da nakon inha
liranja moramo ostati u toplom.
Ulje od kamilice koristilo se jo u antici za masa
u u sluajevima neuralgija i trganja u udovima. U
starim bilinarima itamo da ulje kamilice otklanja
umor udova, a kamilica skuhana u vodi i stavljena na
bolesni mjehur, ublaava bolove.
Bolovi u oima se mogu lijeiti toplim oblozima od
kamilice kuhane u mlijeku koje je stavljala preko za
tvorenih oiju, kratko nakon toga oi su bile zdrave.
Nain upotrebe:
Priprema aja: Vrhom punu kaiicu kamilice sta
vimo na !4 litre vode, samo oparimo i pustimo da
kratko odstoji.
Dodatak za kupke: Za kupke uzmemo dvije pune
ake, a za umivanje lica i pranje glave punu aku ka
milinih C\jetova, oparimo i ostavimo da odstoji.
Oblozi: Preko vrhom pune kaiice kamilice pre
lijemo !4 litre vrelog mlijeka, procijedimo i od toga
pravimo tople obloge.
Kamilina para (inhaliranje kamilicom): Vrhom
punu licu kamilice prelijemo s jednom litrom vrele
vode. Pokriveni runikom udiemo paru.
Biljna vreica: Lanenu vreicu napunimo sa su
him kamilinim C\jetovima i zaijemo. Na suhoj tavi
9

dobro zagrijemo i stavimo na obljelo mjesto.

Ulje od kamilice: Boicu rastresito napunimo do
grla sa svjeim kamilinim C\jetovima, ubranim za
sunanih dana, prelijemo sa hladno istisnutim ma
slinovim uljem. Ulje mora prekriti C\jetove. Dobro
zatvorenu bocu ostavimo 1 4 dana na suncu. uva
mo u hladnjaku.

CRNI SLJEZ (Malva vulgaris)

Jo neka imena: Veliki sljez, um
ski sljez, slje, sliz, sljezovaa, planin
ski sliz, guija trava, pmja trava, divlji
sljez, sitna sljezovaa, ljubiasta sljezo
vaa, otrolisni sljez.
Sitnolisni sljez raste uz ograde, rubo
ve puteva, uz stare zidove i prisoje, ali samo u neposrednoj blizini naselja. Ako na
iemo katkada na njega daleko od naselja, sigurno
je da je tu nekada bio neki majur ili kua.
Velikolisni (Malva grandifolia) i druge podvrste
veinom nalazimo u povrtnjacima i svjetnjacima. I
jedan i drugi imaju listove, c\jetove i stabljike sluza
ve i sadra tanin.sitnolisni sljez je puzav, a na nastav
ku podanka drvenast. Ima okrugle nazupane listo10

ve s dugom peteljkom i male ljubiaste do svijetloru

iaste C\jetove.
Okruglasti plod izgleda kao mali okrugli sir. Ima
vrlo malo seoske djece koja nisu jela ili se nisu igra
la s njegovim plodovima. Kako pri suenju izgubi
sluz, valja sljez koristiti im je s\jeiji. Medutim i su
hi sljez je jo uvijek dovoljno ljekovit.
aJ od crnog sljeza prije svega pomae kod upa
le sluznica u organizmu, gastritisa, upale sluznice
mjehura, crijevnih i eludanih kanala, usne uplji
ne, kao i kod ira na eludcu i crijevima. U tom slu
aju moemo pripremiti juhu od lia crnog sljeza i
jema. Najprije skuhamo jeam i kada se ohladi, do
damo listova crnog sljeza.
Takoder ga moemo toplo preporuiti kod plu
nog i bronhalnog katara, kalja i jake promuklosti
kao i pri upali uha, krajnika i suhih usta.
Da ne unitimo sluz u crnom sljezu, ostavimo ga
tokom noi u hladnoj vodi. Sljedei dan malo zagri
jemo i gutljaj po gutljajpijemo dvije do tri oljice.
ak i kod tvrdokornog i gotovo neizljeivog plunog
emfizema, koji za posljedicu ima teko disanje, crni
sljez dovodi do izljeenja. Dnevno pijemo najmanje
tri oljice aja, kao to je ve spomenuto, a nou oci
jeene i zagrijene listove i <.-\jetove u obliku obloga
stavljamo na prsni ko.
ll

Izvrsne rezultate daju kupke i oblozi za oi s mla

kim ajem od crnog sljeza kod rijetkih nastupa sue
nja oiju koji oboljele ine bespomonim.
Kod svrabljivih i bolnih alergija na licu umivanje
mlakim ajem crnog sljeza djeluje blagotvorno. Za
vanjsku primjenu koristimo crni sljez za lijeenje ra
na, ireva, odnosno oteklih ruku i nogu kada je to
posljedica prijeloma ili upale vena. U tim sluajevi
ma primjenjujemo kupke za ruke i noge. S tim sam
kupkama stekla najbolje iskustvo. Kupke od crnog
sljeza su posebno dobre kod slomljenog glenja kad
je noga stalno optereena usljed ega otjee.
Natekle, ranjave noge, ak i kad smo stari ne mo
ramo imati. I tu pomau kupke od crnog sljeza i 5\je
ih listova trputca. Dovoljno je da ove posljednje do
bro oprane i jo vlane stavimo na otvorenu ranu.
Rana zacijeli preko noi i vie se ne otvara ak i ako
je stara 1 0 do 1 5 godina ili jo vie. Ako patite zbog
takve otvorene rane, posluajte moj sa\jet: stavite lis
tove trputca. Zaudit ete se kako e rana brzo zaci
jeliti. I dok itate ove redove ne mislite: "tu gospoa
Treben pretjeruje!" sve to mogu samo potvrditi svo
jim posljednjim iskusvima.sada u vam ispriati pri
u koja zvui udesno, pa ipak je istinita. Zaista je
iznenaujue, to sve moe ta mala, puzava ljekovita
12

biljka. Jednog sam dana sjedila sama za rukom u

Linzu. Pridruila mi se neka gospoa i u razgovoru
sam saznala da je jako zabrinuta za mua koji je u
odreenim razmacima morao ii ponovo u bolnicu
i koji je ve sad gubio glas. Lijenici su izbjegavali
odgovor na njezina pitanja, ona se pak pribojavala
da je rije o raku na grlu. "nemojte izgubiti hra
brost", rekla sam, pokuajte s ljekovitim biljem. Ta
imamo dobri crni sljez koji pomae kod upala grla.
Dnevno s njegovim ajem ee grgljamo i usto no
u stavljamo tople kaaste obloge od .Ynog taloga
pomijeane s jemenim branom. To se dogodilo je
dnog etvrtka. Za stolom smo se sprijateljile i razmi
jenile adrese. Sljedee me nedjelje u srijedu nazva
la. "aneo uvar me poslao za Va stol. Mojem je
muu ve bolje. Postupili smo tano kako ste rekli.
Imam ker lijenicu koja ivi u Beu. Obavijestila
sam ju o svojoj namjeri da oca iz bolnice odvedem
kui i pokuam lijeenje s ljekovitim biljem. "Ako te
to smiruje mama napravi tako!" kazala je. Na kraju
sam razgovarala i s naim lijenikom koji je mislio is
to, on naelno nije bio protiv ljekovitog bilja. Tako
sam mua dovela kui, grgljao je i stavljala sam mu
tople obloge na vrat. Nakon nekoliko dana povrati
mu se glas." Nedjelju dana kasnije ponovo me na
zvala: "Moj se mua oporavlja i nada se da e uskoro
13

ponovo moi predavati. eljela bih Vam jo samo

prenijeti to mi je rekao lijenik kad sam mu sve is
priala. "Ta ena zasluuje zlatnu medalju!"
Na dobri crni sljez ne lijei samo upale grla, ve
i zloudna oboljenja grla. U takvim sluajevima pre
ko noi stavimo, za dnevno potrebnu koliinu, crni
sljez u dvije i pol litre vode (na etvrt litre vode uzme
mo jednu vrhom punu ajnu kaikicu bilja). Ujutro
to maalo zagrijemo i ulijemo u termos bocu, ispranu
vruom vodom. Tokom dana popijemo u gutljajima
etiri oljice aja, a ostalo koristimo za grgljanje. Ako
imamo suha usta, drijelo inos, to u bolesnika esto
izaziva nervozu, grgljamo i ispiramo takoder vie pu
ta dnevno s ajem crnog sljeza. Ispiranje i oblozi s
tim ajem uspjeno se koristi kod suhih oiju.
Crni sljez ije stanite uglavnom oko seoskih go
spodarstae danas se sve vie potiskuje. U elji da se
unite vlaga i prljavtina i da kua izvana lijepo izgle
da naprave se oko kue betonske staze ili se prostor
oko oluka poploi. Na taj nain sve vie nestaje ovaj
veliki prijatelj ljudi, za ije postojanje se Bogu ne
moemo dovoljno zahvaliti.
Naini upotrebe:
Priprema aja: Stavljamo samo hladnu vodu! Je
dnu vrhom punu kaiicu bilja na V.. litre vode ostavi14

mo da odstoji preko noi, ujutro malo podgrijemo.

Kupke za ruke i noge: vrhom pune dvije ake
crnog sljeza ostavimo tokom noi u 5
litrenoj po
sudi s hladnom vodom. Sljedei dan sve zajedno za
grijemo na temperaturi koju moemo podnijeti. Vri
jeme kupanja u toj kupki je 20 minuta, a kupku, po
novo zagrijanu, moemo koristiti jo dva puta.
Oblozi: ajni talog s malo vode lagano zagrije
mo, smijeamo u kau zajedno s jemenim branom,
namaemo na lanenu krpu i jo toplo poloimo na
oboljelo mjesto.
-

BRO IKA (Galium)

Jo neka druga imena: ivanjsko cvijee, prava broika, uta broika, uti bro
ac, Ivanova trava, siritica, priljepaa,
broanka, divlji bra, broenica, prilip,
lepua i dr.
Poznajemo vie vrsta: tzv. broika pri
ljepaa, rasprostire se oranicam, livada
ma i uz plotove, a seljaci je iskotjenjuju.
Dostie visinu od 60 do 160 cm, ima vre
tenaste nastavke listova i iljasti zelenobi
jeli cvat. Stabljika joj je obrasla gustim
15

dlakama. Ta je biljka penjaica, pa se zato i naziva

broika priljepaa.
Obinu broiku (Galium verum), u narodu zvanu
i ivanjsko cvijee, uta broika, te siritica nalazimo
esto u viim predjelima, uspravna je, visoka 30 do 60
cm, ima zlatnoute c'\jetove koji miriu na med.
Bijela broika (Galium mollugo) ima ukastobi
jele, njene c'\jetove, sline biljnoj kopreni, ima me
du slian opor miris, u vrijeme c'\jetanja vie je puza
vica nego uspravna. Sve navedene vrste broike ima
ju ve prema stanitu priblino jednaku ljekovitu
mo. Koristimo ih sve na isti nain.
Ta iroko rasprostranjena biljka naalost sve vie
pada u zaborav. Ali upravo njoj, u vremenu u kojem
su oboljenja od raka sve ea, moramo posvetiti ve
u panju. Takoder i tu trebam naglasiti da je ljeko
vitost s'\jeih biljaka daleko vea i kod tekih obolje
nja bezu'\jetna je njihova primjena u s'\jeem stanju.
I zimi moemo nai na mjestima bez snijega pod su
hom travom s'\jee mladice bijele broike.
aj od broike proiava bubrege, jetru, gut
rau i slezenu, te sprjeava nastanak bolesti. Tko
ima smetnje u sustavu limfniih lijezda mora taj aj
piti svakodnevno. Uinkovit je i u sluajevima slabo
krvnosti u mladih djevojaka, vodene bolesti i proba
danja u slabinama. aj primijenjen izvana vrlo
16

brzoo pomae kod konih bolesti, rana, potkonih

ireva i bubuWca. Umivanje s toplim ajem zatee
kou na svenulom licu.
Vrlo uspjeno tUelujc i sjcc istisnut sok, ako ji
mc dnevno maemo obo!jelo mjesto na koi i pusti
mo da sc osui.
Narodna medicina preporuuje broiku kod epi
lepsija, histerije, vidovice, ivanih oboljenja, zasto
ja mokrae i bubrenih kamenaca. Protiv guavosti
pomae ,Y s kqjim cijeli dan intenzivno grgljamo.
Neka ena mi je tvrdila da je njime izlijc<ila ne samo
uavost nego i oboljelu titnjau.
U posUcdnje su vrijeme uestali sluajevi gubitka
glasa. ini se da sc zapravo radi o virusnom obolje
nju. Grgljanje i ispiraje s broikom brzo pomae.
Takoer je broika pouzdana u lUeenju oboljenja
ili zagnojnosti bubrega, posebno ako zakau sva os
tala sredstva. Posebno je uinkovita smijeana u je
dnakim djelovima sa umskom zlamicom i utom
koprivom. U tom sluaju djeluje brzo, moda ve za
14 dana. aj samo oparimo, pola oljice popijcmo
natate 30 minuta prije doruka a ostatak tokom da
dna gujaj po gutljaj. Kod tekih oboljenja valja piti
etiri oljice ja dnevno.
U stara vremena broiku su jako cijenile ene ko
je su imale problema s maternicom. Stavjali su ju
17

rodilji u postelju, kako bi joj olakali porod.

Dok poznati austriski botaniar Richard Willfort
ukazuje u svojoj knjizi "zdravlje s ljekovitim biljem"
na to da je is piran je i pijenje aja od broike izvrsno
sredstvo kod raka na jeziku, a da isto tako i s\jei
sok, pomijean s maslacem pomae pri svim kance
raznim irevima i konom raku.
K tome bih, dragi itatelji dodala nekoliko svojih is
kustava s broikom, pa prosudite sami. Prije priblino
l O godina saznala sam da je od raka na jeziku obolio
zubar iz Linza. Nakon operacije naglo je smravio i
trebao je u Be na zraenje. Sa\jetovala sam mu grglja
nje s ajem od broike. Ve nakon nedjelju dana sam
saznala da zraenja u Beu nisu vie nuna i da se bo
lesnik sve bolje osjea. UbrLO je ozdrdvio.
Neto kasnije saznala san1 za 28- godinju enu
koja je isto tako oboljela od raka na jeziku. Predloili
su joj da sc posa\jetuje s nekim lijenikom iz Koruke.
Taj joj je obeao da e ozdraviti za pet godina i dao
joj biljni aj, koji mi je ona jednom prilikom pokaza
la. Prepoznala sam aj od broike. Da bi joj pritedje
la visoke putne trokove do Koruke i druge izdatke,
pokazala sam joj broiku u prirodi, tako da ju je sad
mogla sama skupjati. Izlijeila je tu opaku bolest.
Jo jedan primjer: krajem marta mi je jedna mlada
ena iz Bea priala daje njezina 63 - godinja majka
18

teko bolesna i da eka drugu operaciju, koja bi tre

bala biti 19 aprila. Bolesnici se, naime prije pola godi
ne razvila iznenada na grlu kancerozna izraslina. Lije
nik joj je tada zatajio istinu i njezinu bolest lijeio
kao guu, zbog ega je i dola do prve operacije. est
je mjeseci bilo sve uredu. Sada su se u lijevoj ruci po
javili jaki bolovi koji nisu prestajali ni danju ni nou.
aka joj je otekla, a aka i cijela ruka su bili bez osje
ta, tako da nije mogla drati ni komad papira. Da bi
joj olakao bolove lijenik, koji ju je operirao prvi
put, predloio je drugu operacijukoja bi trebala, kako
je reeno, biti 19 aprila i tada bi joj prerezati jedan i
vac izmeu vrata i kljune kosti ime bi ju oslobodio
barem najeih bolova. S medicinskog gledita, kako
je rekao, nije bilo druge pomoi. Unato tome, sa\je
tovala sam eli da pije i grglja aj od broike. Osim to
ga sa\jetovala sam joj za sprjeavanje raka mjeavinu
aja od 300 g nevena, l OO g rusomae i l OO g kopri
veru dnevno, Uednu i pol litru dnevno, svakih 20 mi
nuta po gutljaj). Moete misliti moje radosti i iznena
enja kada sam saznala da su bolovi prestali ve na
kon etiri dana. Do 19 aprila ponovo se vratio osjet u
aci i ruci i mogla ih je pomicati. Primarius je bio vi
dljivo zauen kada ga je ker zamolila da drugu ope
raciju otkae. Na njega je ostavila velik utisak to to ga
je istinito izvijestila o lijeenju biljem. Kazao je: "neka
19

vaa majka tako nastavi!" nakon nekog vremena sa

znala sam da se ena, kako mi je doslovce reeno, sjaj

no osjea i da ve obavlja kuanske poslove za svoju
estolanu porodicu.
U lijeenju kanceroznih ireva takoer su mogu
a izljeenja. U posljednje vrijeme su uestala kona
oboljenja, koja se manifestiraju kao tamne otro
ograniene, grube mrlje. yjerovatno se radi o infe
kcijskom oboljenju. U tom je skuaju lijeenje sa
S\jeim sokom od broike uspjeno. Uz to je neop
hodno piti aj za proiavanje krvi od mjeavine ne
vena, koprive i stolisnika.
Nain upotrebe:
Priprema aja: Vrhom punu ajnu kaiicu broike
oparimo s '14 litre vode, ostavimo da kratko odstoji.
Svje sok: S\jeu broiku operemo i jo vlanu is
tisnemo u sokovniku.

KUKURUZ (Zea Mays)

U najnovija se doba proizvodnja kukuruza znatno
proirila. U vrijeme c\jetanja vise iz rukavca konaste
niti kukuruzne svile. Nazivaju ih jo kukuruzovom bra
dom ili kosom. One su ljekoviti dio biljke. Kukuruzo
vu kosu odsijeemo prije opraivanja i brzo osuimo u
20

hladu. Trebate li pouzdano sredstvo za mokrenje, pij

te aj od kukuruzove kose koji je uz to djelotvorno sredstvo za mravljenje i protiv gojaznosti.
Ako kukuruzova kosa nije dovoljno suha i
ako je due uskladitena gubi svoje svojstvo
diuretika i izaziva proljev.
Kod oboljenja mokranih organa sa

stvaranjem kamenaca, kod skupljanja vo

de oko srca i edema, taj je aj isto tako dje
lotvoran kao i kod upale bubrega, mjehu
ra, gihta i reume. Uspjeno se moe koris
titi kod nonog mokrenja djece, ali i sta
rih ljudi, kao i kod

bubrenih kolika.

Kod

svih tih bolesti uzimamo svaka dva do tri sata

po jednu veliku ka.iicu tog aja.
Nain upotrebe:

Priprema aja: Vrhom punu ajnu kaiicu kuku

ruzove kose prelijemo s Y.. litre vrue vode. Ostavi
mo da kratko odstoji, ne sladimo.

TURICA (Agrimonia eupataria)

Ima i drugih imena: petrovac, kravica, zmjina tra
va, velika oskorica, griznik, kostolom, malatorica, to
riica, dubaac, jeinica.

21

Samo ime "kraljeva biljka" govori nam o kako

znaajnoj ljekovitoj biljci je rije.
Raste na sunanim, suhim mjestima, uz rubove
puteva i uma, na poljskim meama i strmina
ma, na breuljcima i obroncima, u ri_::'\.. j=tk m umma i uz ruec. Sitn,
_
..__."'""'"-=- zut:J. C')etoVI tvore, kao u diVIZme obine ugi grz.
.
_ bilJka obrasla mek1m
"'()
Cijela
Je
dlaicama, veliki su listovi dugi do 1 O cm
i perasti. Biljka je visoka do 80 cm i spada u is
tu porodicu kao i vrkuta. Biljku sakupljamo za
vrijeme C\jetanja sve do avgusta.
Ova biljka djeluje izrazito ljekovito kod upale
grla, usne upljine i drijela. Na nju valja pomisliti
kod angine, bolesti grla, skorbuta ili upale usne slu
znice. Ljudi ije je zvanje takvo da moraju puno go
voriti ili pjevati, morali bi svaki danprcvcntivno
grgljati s ajem od turica.
Lie odlino djeluje u sluaju u sluaju slabo
krvnosti i rana, ali se takoder uspjeno primjenjuje
kod reume, lumbaga, probavnih smetnji, otvrdnua
jetre, zastoja rada jetre i oboljenja slezene. Dnevno
moemo piti do dvije oljice aja.
Svatko hi sc trebao potruditi i jednom do dva pu
ta godinje okupati se u vodi kojoj dodamo uvarak

22

od turice. Skrofulozna djeca bi se u takvoj kupki tre

bala kupati svaki dan.
Turica se zbog svog ukupnog djelovanja i svojih
ljekovitih sastojaka ubraja meu nae najljekovitije
biljke. Dr Schierbaum kae: "triput dnevno po je
dna oljica aja lijei proirenje srca, eludca, crijeva
i plua. Zatim oboljenja bubrega i mjehura, ako to
sredstvo preimjenjujemo due vrijeme."
Kod oboljenja jetre pijemo ajnu mjeavinu od
100 g turice, 1 00 g broike i 100 g lazarkinje. Dne
vno popijemo natate jednu, a tokom dana gutljaja
po gutljaj dvije oljice aja.
Nain upotrebe:
Priprema aja: Stavimo jednu ajnu kaiicu bilja
na 'i'4 litre vode, ostavimo da kratko odstoji.
ajna mjeavina za bolesti jetre: Turicu, broiku
i lazarkinju pomijeamo u jednakim dijelovima . Sta
vimo vrhom punu ajnu kaiicu na 11.! litre vode,
oparimo i stavimo da kratko odstoji.

KADULJA (Salvia officinalis)

Poznata kao usnatica kadulja se u narodu naziva
jo i kadulja ljekovita, alfa, ku, slavulja, pitomi pe
lin, divlji ku. Po g ee iz june Evrope a u nas ju uz23

gajamo u vrtu. Visoka je 30 do 70 cm, njezi

ni ljubiasti cvjetovi stoje u prjcnovima.
Nasupromi listovi su bijelo puteni, sre
brnasta sjaja, gorkastog i aromatinog miri
sa. Vrtna kadulja raste na zatienom, sunanom mjestu. Zimi ju lagano prekrijemo smre
kinim granama jer je ojctljiva na hladnou.
Jednu drugu vrstu, livadnu kadulju
(Salvia pratensis - livadni ku, livadna
alfija, divlja alfa) nalazimo na obroncima, panjacima i livadama. Ve iz daljine blista
ju tamnoplavo ljubiasti cvctovi aromatina mirisa.
Od livadne kadulje koristimo c\jetove najhe samo
za grgljanje ili spravljare kaduljina octa - aku njc
tova stavimo u ptirodni ocat - k01istimo ga za ugo
dnu i okrepljujuu masau za vrijeme duge bolesti.
Kako kadulja za sunanih i suhih dana stvara nvie
eterinog ulja, pa listove bcrcmo samo po suncu, naj
bolje u podne, a suimo ih na jenovitom mjestu.
Ljekovitija od livadske kadulje je ipak ve spome
nuta vrma kadulja koju u podrobnije opisati.
KaduUin aj, ako se ee pije, jaa cUdo tijelo,
spreava modani udar i <Uelje jako povoljno kod
oduzctosti. .Jedina je !jekovita biljka uz lavandu, ko24

ja pomae kod nonog znojenja, svojom okrepljuju

om snagom otklanja veliku slabost, povezanu s tom
boleu. Mnogi su lijenici upoznali dobra stara
svojstva kadulje: s najboljim rezultatima koriste ju
kod greva, bolesti ledne modine, oboljenja lijez
da, kao i drhtanja udova. U sluajevima navedenih
bolesti popijemo u gutljajima dvije oljice aja dne
vno. aj izvrsno djeluje na bolesnu jetru, otklanja

nadimanje i sve druge tegobe povezane s oteenom

jetrom. Proiuje jr v, isti sluz iz dinih organa i e
ludca, jaa tek i otklanja crijevne

smetnje i proljeve.

Kod uboda insekata stavljamo na mjesto uboda

smrvljeno kaduljino lie.
Za vanjsku primjenu posebno preporuujemo

upale krajnika, bolova u vratu,

gnojne upale zuba, upale drijela i usne upljine.

kaduljin aj kod

Mnoga djeca i odrasli bi izbjegli operaciju krajni

ka da su pravovremeno koristili kadulju. Kada ne
mamo krajnika, koji kao policajci tijela zadravaju i
prerauju otrove, ovi izravno djeluju na bubrege.
Kaduljin oparak pomae kod krvareih i klima
vih zuba, paradontoze i ireva na zubnom mesu.
Grgljamo i stavljamo komprese od vate.
Povremena kaduljina kupka jako je korisna kod
ljudi slabih

ivaca i ena s

bolestima trbuha.

25

Pored uspjene primjene kadulje kao ljekovite bi

ljke ne smijemo ju nikako zaboraviti kao skupocjeni
zain. Dodajemo ju u malim koliinama, slino kao
timijan ili ubar masnim jelima. Ve iz zdravstvenih
razloga moramo na nju
Misliti kod biljnih sireva i zainjenih sosova.
Nain upotrebe:
Priprema aja: ajnu kaiicu bilja stavimo na Y..
litre vode, oparimo i pustimo da odstoji kratko vrije
me.
Kaduljin ocat: Bocu rastresito do grla napunimo
s cvjetovima livadne kadulje, prelijemo prirodnim
octom koji mora prekriti cvjetove i ostavimo bocu
1 4 dana na suncu li na toplom.
Sjedee kupke: Dvije vrhom pune pregrti listova
ostavimo preko noi u hladnoj vodi. Sljedei dan sve
zagrijemo do vrenja i zagrijani uvarak dodamo u vo
du za kupanje.

ZEJA SOCA (Oxalis acetosella)

narodu zvana i zeja kiselica, kisela djetelina,
obini cecelj, kiseljaa, soica, djetelinka posvuda
poput tepiha svojim zlatnozelenim listovima i njeU

26

nim, bijelim C\jetovima prekriva tlo naih bjelogo

rinih i crnogorinih uma. Pogled na nju izaziva
neobino veseo osjeaj. Prilikom traenja gljiva vie
sam se puta sagnula i pojela koji list.
Zeju socu koristimo samo svjeu, ne suimo ju.
Pomae kod garavice, olakava jetrene i probavne
smetnje. Kod tih tegoba pijemo rashlaeni aj, dvije
oljice dnevno. Tu koliinu ali toplog aja, pijemo
kod utice, uoale bubrega, konih osipa i glista.
Narodna medicina preporuuje svje sok u ra
nom stadiju raka na eludcu i kanceroznih wmtra
njih i vanjskih ireva i oteklina. Svje sok dobijamo
u sokovniku. Svaki sat popijemo tri do pet kapljica
razrijedenih u vodi ili biljnom aju. Na kancerozne
vanjske ireve izravno namaemo svje sok.
Kod tzv.

drhtavice (Parkinsonova bolest)

pijemo

svakog sata tri do pet kapljica soka u oparenom aju

od stolisnika, a za vanjsku primjenu masiramo kra
ljenicu. Razrijedivanje i doziranje savjesno moramo
primjenjivati kako kod

raka eludca, ireva i

otekli

na tako i kod Parkinsonove bolesti.

Priprema aja: l

veliku kaiicu svjeeg lia opa

rima s Y2 litre vode, ostavimo da kratko odstoji.

Svjei sok:

Listove operemo i procijedimo u so

kovniku.

27

turA MRTVA KOPRIVA

(Lamium gakobdolon)
Raste

vlanim umama i jarcima; ispod

grmlja,

uz

plotovei ivice, na ruevina

ma, syenovitim vlanim mjestima i pri

je svega tamo gdje raste i velika kopriva.
C\jeta u aprilu i maju, u planinskim
predjelima i kasnije. Iz trajnog podani
ka raste uspravna do 50 cm visooka sta
bljika, listovi su nasuprotni, j aj asti i nazu
bljeni, etovi su skupljeni u prividnim
prljenovima. Beremo listove i etove.
Isto kao i uta izvanredna ljekovita biljka je bijela mrtva kopriva (Lamium album).
Cvjeta od maja do oktobra kao korov uz pute
ve, na ruevinama i

uz

eljeznike nasipe. Beremo i

listove, ali naroito etove.

.y od bijele mrtve koprive, ako pijemo dvije o

ljice dnevno, pomae kod tekih trbunih i menstru

acijskih tegoba. Isto tako dobro isti krv, djeh.ye kod

nesanice i jako je 'djelotvoran lijek kod najrazliitijih
enskih bolesti. Mlade djevojke koje imaju stalne bo
love trebale bi posebno cijeniti taj aj.
Cvjetove i listove ute mrtve koprive koristimo
kod slinih tegoba, posebno kod slabog oticanja uri28

na, bolesti mokranih organa, bolnog mokrenja, te

kih bubrenih oboljenja i vodene bolesti srca.
C\jetove valja koristiti kod probavnih smetnji,

skro

fuloze i konog osipa. U tu svrhu pijemo jednu oljicu

aja u dopodnevnim satima. Kod ireva i proirenih
vena pomau oblozi od ostatka <Ya mrtve koprive.
utu mrtvu koprivu mogu najtoplije preporuiti
kod

paralitikog mjehura

u starijih ljudi, nadalje

kod prehlade mjehura i uoale bubrega.

neizljeivog skvravanja bubrega i prikapa

nja na umjetni bubreg postiemo s utom mrtvom ko
Kod

privom, pomijeanom u jednakim dijelovima s brai

kom i zlatnicom, najbolje rezultate pri lijeenju. Ako
nemamo na raspolaganju ute mrtve koprive, moe
mo je nadomjestiti s bijelom mrtvom koprivom.
Naini upotrebe:

Priprema aja: l

vrhom punu ajnu kaiicu bi

ljke stavimo na v... litre vode, samo oparimo i pusti

mo da kratko odstoji.

Oblozi: Tri vrhom pune ajne kaiice na Y2 litre

vode, oparimo, pustimo da kratko odstoji.

S iscrpi

nom nakvasimo platno i stavljamo tople obloge.

ajna mjeavina: uta mrtva kopriva, broika i
zlatnica pomijeane u jednakim dijelovima. Opari
mo jednu vr horn punu <Ynu kaiicu te mjeavine
s etvrt vode.

29

JAGlAC (Primula officinalis)

Narodna imena su jo. Jagorevina,jagorika,
j ag lika, galina, kljuarica, proljetni jaglac, vi
soki jaglac, alpski jaglac, sunace.
Zlatnouti ojetovi ove vrste jaglaca
miriu ugodno poput meda, tvore titast
cvat koji se nalazi na l O
20 cm visokoj
stabljici i koji se die iz sredine rozete
listova.
Nalazimo ga na brdskim livadama, pla
ninskim i pretplaninskim predjelima.
-

Jako rasprostranjeni "visoki jaglac" (Primula ela

tior) , koji raste skoro na svim livadama, rubovim a
uma i ispod grmlja nosi n a svojoj visokoj stablj ici
svijetlouti titasti cvat slaba mirisa. Po ljekovitoj je
snazi ravan ve opisanom ljekovitom jaglacu i moe
mo ga jednako koristiti.
Trea vrsta, alpski jaglac (Prim ula auricula) , al
pska je biljka strogo zatiena i ne smijemo ju brati.
U jednom mi je drutvu m oj susjed za stolom pri
ao da se nalazi na lijeenju u Galispachu. To je bi
la njegova posljednja nada. Kako se pribliavao kraj
terapija, ini se bez uspjeha, nije znao kuda, ni ka30

mo. I pored jakih sredstava za spavanje nije mogao

zaspati. Neurolozi u Linzu i Beu nisu ga mogli oslo
boditi te nevolje. Kada bi navee mrtav umoran le
gao u postelju, obuzeo bi ga jak bol, kao da mu net
ko upaljenu cigaretu gasi na tabanu.
Zbog toga je bio tjelesno i duevno iscrpljen i na
rubu oaja.
Rekla sam mu da poznam odlian aj protiv nesa
nice.
Hoe li djelovati nako dugotrajna uivanja
sredstava za spavanje? - pokuao je. Upoznali smo se

7 decembra 1 976. sedam dana kasnije dola sam k

njegovim prijateljima, koji su me ve na pragu rado
sno obavijestili, da na zajedniki prijatelj konano
opet moe spavati. Istovremeno su nestali i bolovi u
tabanima. aj mu je u najkraem roku vratio zdravlje
i uklonio sve ivane smetnje. Njegov ga je lijenik
molio za recept za taj posebni aj protiv nesanice:

- 50 g jaglaca
- 25 g cvjetova lavande
- l O g Gospine trave

- 1 5 g plodova hmelja
- 5 g odoljenova korijena
Vrhom punu ajnu kaiicu mjeavine oparimo s
V.. litre vode i ostavimo da stoji tri minute. aj pije
mo jako vru, u gudjajima, neposredno prije spava31

nja. Po elji moemo zasladiti s malo meda.

aj je bolji od svih hemijskih sredstava za spava
nje. Ona razaraju ivani sistem, dok aj otklanja sva

oteenja ivaca.
Moja je majka sakupljala jaglac svakog proljea,
jer je znala kako umirujue djeluje na srce i ivce.
Beremo cijeli gornji titasti cvat.
aj od jaglaca je osim toga odlino sredstvo za jaa

nje ivaca i srca, ublaava migrenu i glavobolje usljed

nervoze, odlino djeluje kod upale sranog miia, vo
dene bolesti i kod naginjanja modanom udaru.
Uvarak korijea, pomijean medom odlian je
aj za bubrege koji pomae u odstranjivanju

kame

naca u mjehuru.
Za ienje krvi preporuem sljedei proljetni aj:

50
- 50
- 15
- 15
-

g jaglaca
g mladica bazge
g koprivinih listova
g mlakova korijena

Vrhom punu ajnu kaiicu ove mjeavine opari

mo s Y. litre vode i ostavimo da odstoji tri minute. Pi
jemo tokom dana u gudjajima dvije oljice aja even
tualno zaslaena s neto meda.

32

Pod mladicama bazge podrazumijevamo mlade,

upravo propupale proljetne pupoljke.
Odlino sredstvo protiv sranih tegoba je jagor
evo vino koje u proljee moemo sami pripraviti.
Dvolitrenu bocu do grla rastresito napunimo sa
s\jeim c\jetovima jaglaca ( cijeli titasti cvat) i preli
jemo s prirodnim bijelim vinom. C\jetovi moraju bi
ti prekriveni s vinom. Bocu ostavimo 1 4 dana na
suncu lagano zaepljenu. Kod sranih tegoba popi
jemo gutljaj toga vina, srani bolesnici mogu na dan
uzeti do tri pune velike lice.
Naini upotrebe:
ajni oparak: Jednu vrhom punu ajnu kaiicu
bilja stavimo na Y.. litre vode, oparimo i ostavimo da
kratko odstoji.

ROSOPAS OBINI (chelidanium maius)

Kad se zna da je u sa trim njemakim knjigama o
bilju rosopas - u narodu zvan i zmijina mlijeko, tra
va od utice, r us - nazvan i Marijina biljka, Boji dar
i sl. Moemo shvatiti kako je visok gled nekada ima
la biljka koju danas iroki slojevi naroda smatraju
33

opasnim korovom. Nesklonost dananjeg ovjeka

mogu si objasniti samo time to su u poetci
ma razvoja industrij e lijekova sve visokovri
jedne ljekovite bilj ke na zemlji prokleli
kako bi narod odvratili od ljekovitog bilja i navikli ga na hemijske preparate.
Rosopas obini s 30do 80 cm visokim
razgranatim rastom cvjeta od maja preko
cijelog ljeta do jeseni.
Listovi su nazupeni i slini hrastovi
ma. Iz stabljike i podanaka tee naran
dastouti sok. Najee raste na ju
nim obroncima uma, uz zidove, plotove i na pristojima. Ljeto moe biti i jako su
no, a juni obronci ume i te kako isueni, iz biljke
e ipak obilno tei gusti narandastogusti sok. I zi
mi, kada snijeg sve pokrivs, moemo nai jaglac, ako
smo zamijetili njegovo stanite.
Biljka isti i tvori krv. Koristila bih ju zajedno s
koprivom i mladicama bazge kod leukemije. No ako
elimo poluiti uspjeh moramo dnevno piti nnajma
nje dvije litre aja spravljenog od te mjeavine.
Rosopas obini je pouzdano ljekovito sredstvo u
lijeenju tekih oboljenja jetre ukoliko ga primoje
nimo homeopatski. Kao sredstvo koje isti. krv i je34

tru djeluje najbolje na metabolizam. Uspjeno ga

primjenjujemo i kod oboljenja ui, bubrega i jetre.
Kod hemoroid.a s upaljenim marom, probadanja i

presijecanja kod mokrenja, kao i kod umova u ui

ma mogu ga samo toplo preporuiti. U tim sluaje
vima moemo, gutljaj po gutljaj dvij e do tri oljice
aja aja dnevno (aj ne kuhamo nego oparimo) . Za
vanjsku upotrebu primjenjujemo ga kod zloudnih

konih oboljenja, kwijih oiju, bradavica i neizljei

liajeva. Siva mrena i pjege na ronici posupno
nestanu. Sok tovie pomae kod krvarenja i ablaci
je (odljubljenja) mrenice. Uzmemo list rosopasa i
vih

smrvimo krhku stabljiku izmedu navlaena palca i

kaiprsta. Tako dobivenom tekuinom namaemo
kaiprstom zatvorene one kutove. lako nismo izra
vno namazali oko do njega ipak dopre ta vlaga. To
vrijedi za sivu mrenu, slab vid i preventivno kod
zdravih, ali preumorenih oiju. I ja sama to djelo
tvorno koristim, kada esto do duboko u no sreu
jem pristiglu potu. Kad sam premorena uberem list
iz vrta i njime, kako je opisano, namaem one ku
teve. Svaki put imam uodan oeaj , kao da bi mi se
odlijepila koprena s oiju. Homeopati prave od ro
sopasa tinkturu koju kod navedenih bolesti uzima
mo dnevno dva do tri puta, 1 0 - 1 5 kapljica razrije
denih s malo vode.
35

Ve je prolo nekoliko godina otkako su mi pro

povijedali o seljanki, koja je ispod donjeg desnog
kapka imala crveni ir veliine jagodice na prstu.
Okulistu, kojem je dola po naoale, nije se to svidje
lo - imala je ir ve sedam ili osam godina, a da joj
nije stvarao nikakve tekoe - i poslao je uzorak na
analizu. Dijagnoza je bila koni rak. Za mladu enu,
kao to moete pretpostaviti, to je bio straan ok.
Kako se porodica ubrajala u krug mojih znalaca,
mogla sam joj sa'1etovati rosopas. Bio je februar i
sreom blaga zima. Rosopas je prezimio i ostao ze
len. Sa'1etovala sam joj da biljku iskopa i presadi u
lonac za cvij ee, kako bi joj bila pri ruci. Svaki je dan
morala bolesno mjesto ovlaiti pet do est puta s na
randastoutim sokom. S obzirom na to da je ir bio
na kapku upozorila sam ju na nekodljivost soka. Sa
'1etovala sam joj jo da odlazi jednom mjeseno na
rendgenska zraenja u Linz, kao to joj je lijenik
propisao, iako ta zraenja ne otklanjaju kancerome
otekline ve i zdrave dijelove koe, esto ak i kost,
razore. Ubrzo me.rezveselila vij est daje zloudni ir
nestao. Kada je ena dola k meni, ve mi se s praga
bacila oko vrata. Okulist, kod koga je prethodno bi
la, zaueno je pitao to je radila. Na njezin odgovor
ednom mjeseno rentgen u Linnzu", kazao je:
"ako je rentgensko zraenje izlijeilo ir, to je onda
36

udo." Potom mi je jo pripovijedala da psihiki ne

bi izdrala pogled na, do kosti razjeena lica ostalih
pacijenata, koje je vidala kada je odlazila na zrae
nja, da joj ja nisam ulila toliko hrabrosti, \jere i sa
mopouzdanja. I jo moja molba svima vama koji i
tate ove redove: pomozite i vi u slinom sluaju i po
tujte svoje blinje stranog kraja. U nae doba kada
je sve zagaeno, brojni su sluaJevi da se iz crvenkas
tih bradavica koje iznenada ponu rasti, razvije ko
ni rak.

Dlakavost lica i jaka obraslost ruku i nogu kod e

na ukazuju na bubrene smetnje. Zahvaena mjesta
namaemo rosopasovim sokom (S\je sok moemo
uvati pola godine u hladnjaku ) ; ostavimo ga nekoli
ko sati da se upije, operemo s blagim sapunom i na
maemo sada isuenu kou s mau od nevena, kami
linim uljem ili uljem Gospine trave. Usto valja pro
voditi terapiju s koprivnim ajem pijui dnevno naJ
manje tri do etiri oljice aja, kao i sjedee kupke s
poljskom preslicom za bolju prokrvljenost bubrega.
Nain upotrebe:
Priprema aja: l ravnu ajnu kaiicu bilja stavi
mo na \14 litre vode, samo oparimo.
Svjei sok: Listove, stabljike i C\jetove operemo i

37

jo vlane procijedimo u sokovniku (za vanjsku pri

mjenu) .
Tinktura: Tinkturu dobijemo u ljekarnama kao
homeopatsko sredstva.

TRPUTAC (Plantago lanceolata)

Jo neka narodna imena: bokvica, dugi trputac,
enska bokvica, duga bokvica, ovjijezik, krepotec, ko
pljasta bokvica, ilovka, duga bokva, konjskko rebro.
Iz velike skupine ljekovitih biljaka izabrat u je
dnu, jednako raire mu u prolost kao i danas, a ko
ja takoe uiva veliki ugled.
Trputac prije svega koristimo kod obo
ljenja <mnih organa, naroito kod jakog
katara, kalja, hripava, plune astme pa
ak i tuberkuloze plua.
isti krv, plua i eludac kao ni jedna
druga biljka, pa je dobar za sve one lju
de, koji su slabokrvni ili imaju lou
krv, slaba plua i bubrege, blijedi su,
imaju osip, liajeve ili kaljucaju, pro
mukli su ili su kao koze mravi i pored
38

obilja hrane. Pomae i slabanoj djeci, koja i pored

dobre prehrane zaostaju u razvoju.
I sama sam mnogima pomagala u sluajevima
plune i bronhalne astme s i ajnom mjeavinom od
jednakih dijelova trputca i majine duice. Takav
ajni oparak toplo preporuujem kod oboljenja je
tre i mjehura. Kod bronhitisa, plune i bronhalne
astme jako dobro djeluje aj pripravljen na sljedei
nain: u oljicu hladne vode stavimo kriku limuna
(ako je limun prskan tada ez kore) i punu ajnu ka
iicu smeeg kandisova eera, zakuhamo, pustimo
da etiri do pet puta zakipi, skinemo s vatre i tek ta
da dodamo punu kafenu kaiicu ajne mjeavine.
Pustimo da odstoji pola minuta. U tekim slua
jevima moramo etiri do pet puta dnevno pripraviti
s\je aj. Pijemo ga gutljaj po gutljaj toliko vru ko
liko moemo podnijeti.
U starim knjigama o bilju moemo proitati da
sjeme trptca, ako dnevno pojedemo 8 grama, sprje
ava stvaranje kamenca. Usto pijemo aj od trputca.
Sirup od trputca isti krv od svih "neistoa" i te
tnih tvari. Najbolje je provesti punu terapiju s trpu
tevim sirupom tako da tokom dana prije svakog
obroka uzmemo jednu veliku kaiicu (djeca jednu
39

ajnu kaiicu) . Seljacima je poznato da je trputac

jo od davnina omiljenos sredsrvo za lijeenje rana.
Kada se jednom neki seljak na polju ozlijedio nekim
oruem uzeo je na moje iznenaenje trputev list,
zdrobio ga i stavio na ranu. lako list nije bio opran,
rana se nije upalila. S\jei smrvljeni listovi pomau
kod ogrebotina, posjekotina, uboda osa, ak i kod
ugiza bijednih pasa, otrovnih ivotinja i zmija, kod
ovih posljednjih u nudi, ako nema lijenika.
Sa s\jeim listovima smrvljenim izmeu dvije ru
ke i pomijeanim s malo soli te stavljenim oko vrata,
lijeimo gu.avost. Stavimo li trputev list u cipele
oslobodit e nas uljeva koje smo zaradili hoda
njem. Svaka zloudna oteklina spalsne ako ju njegu
jemo s\jee srvljenim listovima. Listovi pomau ak
i kod zzloudnih oboljenja lijezda. U tim je sluaje
vima dobro s\jei mauran, u hitnim sluajevima
moe biti osuen, staviti u maslinovo ulje. Mauran
stavimo u bocu, prelijemo uljem i ostavimo l O dana
na toplom. S tako pripremljenim mauranovim
uljem namaemo oboljele lijezde, zatim stavimo
zdrobljeni trputev list i zaveemo s krpom (zavo
jem) . Za kratko vrij eme nastupit e poboljanje.
.
I samoj sam sebi jednom pomogla sa s\jeim so40

kom trputca. prij e nekoliko godina moj me

tada jednogodinji unuk, kojeg sam nosila
na rukama, iz iste obijesti ugrizao u lijevi
obraz povrh kuta usana. Ugrieno mjesto me je
jako boljelo nekoliko dana. Bolno
sam mjesto povremeno kvasila s
trputevom biljnom esencij o m.
Brinula sam d a mi se jednog dana
iz toga ne razvij e zloudni tumor.
Nekoliko mjeseci kasnije na starom
mjestu ugriza iznenada sam osjetila ot

vrdnjeli vori veliine graka koji je nastao tokom noi odmah sam na livadi ubrala aku
trputca, zdr\>ila ga izmeu palca i kaiprsta i vie
puta u danu vlaila oboljelo mjesto. Uvee se vori
jo jedva mogao napipati, a slljedee je jutro na ra
dost svih nas nestao. to vie znam o ljekovitosti bi
ljaka tim se vie udim, svake godine umire

uz

veli

ke bolove mnogo ljudi s takvim kanceroznim izrasli

nama, iako postoji ljekovita biljka s kojom bi se mo
gla izlijeiti. Koliko bi samo zdravij i i zadovoljniji bi
li kada bismo imali vie razumijevanja za nae ljeko
vito bilje. U oima neznalica sve su one samo korov.
Ponite se polako za njih zanimati i oslobodit ete se
svojih tegoba.

41

Nain upotrebe:
Priprema aja: Jednim vrhom punu kaiicu lia
stavimo na Y4 litra vode, samo oparimo, pustimo da
kratko odstoji.
ajna mjeavina: Jednim vrhom punu aj nu licu
mjeavine trputca i majine duice u jednakim dije
lovima oparimo s Y4 litre vode.

Oblog od lia: See listove dugog ili velikog

trputca operemo, zgnjeimo na dasci s kuhinjskim
valjkom u lisnatu kau i stavimo na oboljelo mjesto.
Sirup: Dvije pune pregrti opranih trputevih lis-
tova sameljemo u maini za mljevenje mesa. Toj li
snatoj kai dodamo malo vode, da se ne slijepi, 300 g
nerafiniranog eera i 250 g meda. Uz stalno mijea
nje neka se kuha na tihoj vatri dok se ne zgusne i ta
da jo vrue nalijemo u boice i uvamo u hladnjaku.

42

SAVJETI ZA RAZliITE BOLESTI

BUBULJIAVOST (AKNE)
To je izrazito pubertetska bolest djelimino pove
zana sa smetnjama u radu bubrega. Zbog toga valja iz
bjegavati jako zainjena, preslana jela, prekisele sala
te i pia. Salate treba spravljati s kiselim vrhnjem. Pro
tiv bubuljiavosti dnevno valja piti litru aja od opare
nih kopriva i to gudjaj po gudjaj tokom cijelog dana.
Vanjska primjena: ujutro i uvee na mokro lice na
nesemo hren u octu i ostavimo ga 1 0 minuta. Nariba
nim hrenom napunimo bocu i prelijemo ga vonim
octom. Ocat mora prekriti hren. Pripravak mora od
stajati l O dana na sobnoj temperaturi. Koristimo ga
izravno iz boce, bez presipanja, stavljamo ga u iskuha
nu plastinu bocu s probuenim epom. Hren odu
zme octu otrinu, a ocat hrenu. Nastane blaga octena
esencija koju moe podnijeti svako lice.

BOLOVI POSUJE AMPUIAUJE

ifantomski bolovi patrl.fka)
Dugo vremmena nakon amputacije, esto godi
nama osjeaju se jaki fantomski bolovi (bolovi na di
jelovima tijela koje o\jek vie nema) .

43

Iskustvo pokazuje da kaasti oblozi od gaveza

ublauju bolove, te se oni postepeno izgube.
Isto tako djeluje ekstrakt luka kojeg moemo do
biti u homeopatskim ljekarnama.
Velika je pomo aj od korijena perunike koji is
kopamo u oktobru, operemo sa etkom, objesimo i
osuimo. Osueno korijenje sitno sameljemo, najbo
lje u starom mlincu za kafu, mak ili mrvice. Pola aj
ne kaiice tog praka nakvasimo preko noi u lJ.& li
tre vode, tokom dana popijemo, gudjaj po gudjaj,
jednu do dvije oljice tog aja. Patrljke tri puta ne
djeljno kupamo u kupkama od majine duice (sva
ku kupku moemo zagrijati i jo dva puta iskoristiti) .
Za jednu kupku uzmemo cijelu aku majiine du
ice. Preporuuju se i jastuii od majine duice i
crvotoine koje tokom noi stavljamo kao obloge. U
jedan jastui (od lanenog platna) stavljamo l OO do
1 50 grama navedenog bilja.
POMANJKANJE TEKA U DJECE
Jedna se mlada majka jadala da njezin dvogodinji
sin pati od gubitka teka, te je neraspoloen, umoran i
jedva ga moe nagovoriti na etnju, ima tamne podo
njake. Sve se to brzo promijenilo, kada je na moj sa\jet
_
dijete okupala u potpunoj kupki od majine duice, pri44

pravljenoj od

50

g . bilja (tokom noi nakvasimo ga u

hladnoj vodi, trajanje kupanja je

20 minuta, srce mora

biti iznad vode, vodu za kupanje dvije veeri izlijemo

natrag na bilje, te ukupno od te koliine imamo tri kup
ke) . Pored togaje dijete pilo svaki dan gutljaj po gutljaj
jednu oljicu koprivina aja. Radosna mije priala da se
dijete vie ne moe prepoznati. Ima izvrstan tek, voli bi
ti na zraku i ii u etnje, aa bilo je smijeno, kako je ma

lian svaki dan podsjeao mku na svoj aj od koprive.

Mislio je vragolasto: o samo jedan gutlj ! "

ARTROZA, ARTRITIS, KOKSARTROZA

Sljedee upute vrijede i za upale i deformacije
zglobova, te pojave istroenosti. Ta oboljenja su izlje
iva, bolovi se polako gube, ak se i deformacij e to
kom jedne ili dvije godine postupno povuku. Bolesni
ci koji hodaju sa tapom ili takom prestaju ih koristi
ti nakon razmjerno kratkog vremena. Ujutro, polas
ata prije doruka i uveer, pola sata prije veere valja
popiti po jednu oljicu aja od oparene

slice,

poljske pre

koju pustimo da odstoji pola minute, te tokom

dana etiri oljice

aja od koprivekojeg takoder opa

rimo i ostavimo da kratko odstoji. Od te etiri oljice

aja odlijemo tri puta po pola oljice i svaki put u to
dodamo po jednu veliku kaiicu

vedske granice.
45

Cijelu koliinu podijelimo i pijemo prije i poslije jela.

Bez obzira na to na kojem mjestu osjeamo bolove,
u koljenu ili drugim zglobovima stavljamo u trajanju
od etiri sata obloge od vedske granice. Ne treba za
boraviti da kou prije toga treba namazati mau od
ljekovitog nevena, a poslije jo napudrati. Tako ete
sprijeiti pojavu svrbea. Zguvani listovi kelja ili listo
vi glavatog kupusa izglaani, stavljeni na bolne zglobo
ve i zavijeni toplom krpom donose olakanje. I masira
nje zglobova s gavezovim ekstraktom pomae da se
bolovi lake podnesu.kod upale zglobova preporulji
vi su oblozi od poljske preslice smekane na pari.
Osim listova kelja i kupusa najtoplije bih preporu
ila jo i obloge od listova obine apike - u narodu
zvane jop i med\jeda apa, med\jedi dlan, blatarica
itd. apiku nalazimo posvuda na meama, strmina
ma i livadama, a kao korov ima svoje stanite i u svi
jetlim, vlanim, bjelogorinim i mijeanim umama.
Biljka ima velike pljosnate titaste cvati, koji se
prelijevaju zelenkasto ili svijetlo ruiasto, na livada
ma i meama uoljiva je zbog svoga visokog rasta.
Naoj baki u 93 godini iznenada na lijevom kolje
nu se pojavila izboina prema desnoj strani praena
s jakim bolovima. Inae jako pokretna sada je mora
la uzeti tap kao oslonac, ali je i tako jedva hodala.
etrnaest dana sam joj preko dana stavljala oblo46

ge od vedske granice

(4

sata) , nou pak vrue, iz

glaane listove kupusa.

Bolovi su dodue malo popustili ali su tekoe pri
hodanju ostale.
Zatim sam posegnula za listovima apike i ve
prvi dan postigla izvrstan uspijeh. Listove sam opra
la, razvaljala ih na dasci i preko noi stavila izravno
na bolesno koljeno. Sljedeeg dana smetnje u hoda
nju su bile kao rukom odneene. Samo je izboina
jop bila vidljiva. Tako sam sljedee veeri jop jednm
stavila obloge i na nau radost oteklin je splasnula.
Naa

94

godinja baka hoda bez tapa. Svi bolovi i

smetnje u koljenu su nestali.

Jako je preporuljivo jedanput mjeseno primije
niti sjedeu kupku od poljske preslice pripravljenu
od l OO g bilja koje preko noi namoimo u hladnu
vodu, sljedei dan zagrijemo i potom se kupamo

20

minuta. Vodu za kupanje moemo jo dva puta izliti

na bilje, zagrjati i koristiti za dvije sljedee kupke.

OSLABLJELOST MJEHURA
Mnogo ljudi osobito u kinim danima, ili pak,
prilikom sputanja s planina trpi zbog toga to ne
moe dobro kontrolirati mokrenje. Tu prije svega
pomau tople kupke od

stolisnika i poljske preslice

47

sa l OO g bilja po kupki. Osim toga dnevno valja piti

etiri oljice aja od oparene vrkute, predio mjehu
ra masirati s ekstraktom rusomae, koja izvana jaa
miie. Preporuljive su i istodobne sjedee kupke
od rusomae. Takoe treba l OO g bilja po kupki.
Izvanredno pomau sjedee kupke od kuhinjske
soli. U dobro zagrijanu sjedeu kupku stavimo punu
aku kuhinjske soli i uveer ponavljamo kupke tako
dugo dok tekoe s mjehurom ne prestanu.

UPAlA SUJEPOG CRIJEVA

ee bii morali piti po jednu oljicu aja od S\je
ih listova kupine, pa ne bi dolazilo nikada do upa
le slijepog crijeva. "na tu sam se reenicu starog ku
nog lijenika iz mog djetinjstva sjetila kada se je
dnoga dana moj sedmogodinji sin probudio s bolo
vima u predjelu slijepog crijeva i potpuno blijedim
licem. Obavujestila sam lijenika, ali sam ipak pri
premila oljicu aja od lia kupine. Ve pri pijenju
aja sinu se vratila boja u lice. Lijenik nije vie mo
gao dijagnoscirati upalu slijepog crij eva.

HEMOFIUJA
Pri lijeenju hemofilije postiemo uspjeh sa slje48

deim biljem: estoslavicom, vrkutom, rusomaom,

stolisnikom i poljskom preslicom pomijeanim u je
dnakom omjeru. Svakodnevno moramo popiti naJ
manje etiri oljice aja i to tokom cijelog dana. Na
l l 4 litre stavimo vrhom punu aJnu kaiicu bilja,
oparimo i ostavimo da stoji jednu minutu. Osim to
ga valja provoditi i 1 4
dnevnue sjedee kupke
-

spravljene s tim biljem. Za jednu kupku uzmemo

1 00 g bilja, naakvasimo u hladnu vodu preko noi,
sljedei dan zagrijemo, ulijemo u dobro zagrijanu
vodu za kupku, vrij eme kupanja je 20 minuta. Vodu
za kupanje moemo jo dva puta prelitipreko bilja i
zagrijanu koristiti za jo dvij e sljedee kupke.

JAGODASI'l BILJEG (HEMANGIOM)

Listove cedra ili empresa, nazvanog i drvo ivo
ta moemo koristiti u lijeenjujagodastog biljega ta
ko to oblaemo ugroeno mjesto ovim biljem .
Eliksir vedske granice, esto je primjenjjivan,
isto tako otklanja

tu

tvrdokornu konu bolest.

Navedene biljke su izvrsna pomo i u lijeenju ra

zliitih madea i crvenih madea, smetnji pigmenta
cije, starakih pjega, kao i kod vitiliga (bijeli biljezi)
i skidanja bradavica.
Dvomjesena beba imala je na prsima hemangi49

om veliine graha kojeg je trebalo odstraniti opera

tivnim putem. Plaljiva je majka strahovala da e kod
operacije njezina dojeneta doi do komplikacija.
Poela je vie puta na dan mazati oboljelo mjesto sa
vedskom granicom. Priblino nakon est nedjelja
tvorevina je nestala.

SPONTANI POBAAJ
Kod mnogih ena dolazi ee do spontanih po
baaja, pa ne mogu roditi dijete. Te ene moraju
dnevno piti dvij e do tri oljice aja od stolisnika i
vrkute. Ali i mladi izdanci bijelog graba, koji se sadi
kao ivica oko kua, mogu pomoi. Mlade vrke listo
va, sastavljene od tri lista, skuhamo u mlijeku. Mlij e
ko procijedimo, umijeamo jedan umanjk i na klju
dodamo jo laganu zaprku na maslacu. Tu juhu va
lja uzimati nekoliko nedjelja ili mjeseci kao veernji
obrok. Do spontanog pobaaja jedva da e vie doi.

GNOJNA UPAlA PRSTA,

KUKAC

Preporuujemo viekratne vrue kupke od kami

lice u t.r<Yanju od polaa sata. Usto valja staviti ovoj od
gline prethodno namazavi prst mau protiv upala.
enjak skuhamo u mlijeku i u toj tekuini drimo

50

ruku pola sata

to je stari domai lijek. Ako se prest
gnoji, stavljamo oblog od kae lanenog sjemena.
Ako se ir pritom otvori peremo ga u toplom a
ju od kamilice. Zatim stavljamo obloge od ulja Go
spine trave.
-

FISTULE
Tri puta dnevno u oparenom nezasladenom aju
od kamilice popijemo po ajnu kaiicu, u jako te
kim sluajevima po jednu veliku vedske granice.
Za vanjska ispiranja mlaki uvarak od jednakih dijelo
va dobriice, poljske preslice i lanilista (divlje ute
abice) , nakon ispiranja oboljelo mjesto namaemo
s eliksirom od poljske preslice, a preko noi stavlja
mo obloge od poljske preslice smekane na pari
Neka 52 - godinja ena iz Bavarske je 28 godir.::t
patila od fistule na jabuici. U pismu mi javlja: "ne
mogu Vam opisati kakve sam sve tegobe pretrpjela u
28 godina. Sa\jetovali su mi operaciju, to ipak nisam
prihvatila, jer ju je i profesor smatrao dvojbenom.
Tek mi je jedan lijenik ope prakse donio olakanje
sa\jetujui mi sirovu hranu i \jebe za disanje - ali do
ozdravljenja nije dolo. U proljee sam nabrala prve
s\jee koprive i poela piti tri oljice aja od koprive
51

dnevno, svaki put dodajui ajnu kaiicu vedske

granice. Nakon tano 1 4 dana moja je jagodina fls
tula izlijeena i bolovi su potpuno nestali. Za mene i
sve one koji me poznaju, bilo je to udo.

UNI KAMENCI
Zanimljivo je da ova bolest muivie ene nego
mukarce. Glavni simptomi su gorko podrigivanje i
povraanje, jaki greviti bolovi, koji se pojavljuju na
desnoj strani oko rebara i ire se prema srecu i po
vezani su s velikom muninom. Na raspolaganju
nam je tako mnogo ljekovitih tvari iz Boje ljekarne
da ne mora uvijek doi do operacije.
Tretman od est nedjelja sa sokom od vrtne rotkvi
ce pomae u svakom sluaju, osim onda kada se radi
o rijetkoj pojavi netopivih kamenaca. u takvom je slu
aju potrebna operacija. Vrtnu rotkvicu istisnemo u
sokovnil,cu. Lijeenje poinjemo uju tri natate s 1 OO g
i u tri nedjelje postupno uzimamo do 400 g soka, da
bi zatim tokom sljedee tri nedjelje postupno smanji
li koliinu ponovo na l OO g. Kod upale eludane ili
crijevne stijenke ne smijemo piti rotkviin sok!
Kako se brzo uz pomo rotkviina soka rastope
uni kamenci pokazuje sljedea pria. Supruga biv52

eg generala iz Trienta operirala je une kamence.

Bilo je manjih i veih kamenaca koje je svakome re
dom pokazivala i konano ih je dala uvrstiti u drku
noa. Jednog dana upravo kada je gulila s noem
rotkvicu, netko je soao u posjetu. No je odloila u
zdjelu s rotkvicom i posvetila se svome gostu. Kako
je bila iznenaena kada je kasnije uzela no u ruke.
uni kamenci u drci noa bez traga su nestali, ras
topili su se u vlanoj hrpi rotkvice.
Dobru biljnu ljekovitu mjeavinu protiv greva
(kolika) i kamenaca ini po 20 g bedrenike, brilja
na, turice, paprene metvice i pelina. Na l litru vode
uzmemo tri kaiice bilja, hladno namoimo i po
tom paljivo zagrij emo skoro do kljuanja, skinemo
s vatre i ostavimo da odstoji jo tri minute. Tokom
dana uzmemo svaki sat po jednu veliku kaiicu tog
pripravka priblino 8 - 9 puta u danu. Napitakje po
trebno piti topao te se preporuuje dranje u ter
mos - boci.

SPUTENA MATERNICA
Tokom dana popijemo gudjaj po gudjaj etiri o
ljice aja od vrkute. Na '14 litre vode stavimo vrhom
punu ajnu kaiicu bilja, oparimo i pustimo da
kratko odstoji.

53

Istodobno triput nedjeljno primjenjujemo sjede

e kupke sa stolisnikom :preko noi nakvasimo l OO
grama stolisnika u hladnu vodu, sljedei dan zagrij e
mo i kupamo se 20 minuta u sjedeoj kupki. Vodu
za kupanje moemo jo dva puta ponovo izliti na bi
lje, tako da od jedne kupke mogu nastati tri.

TEKOE SA SLUHOM USLJED PREHLADE

Pomijeamo jednake dijelove dobriice, kadulje i
stolisnika. Od tog bilja pripravimo topli naljev za
ispiranje uiju. Isto tako moe se preporuiti i ved
ska granica koju nakapamo na komad vate i stavi
mo u uho u koje smo prije toga nakapali toplo ulje
majine duice. ulje majine duice zagrijemo tako
da u vruu vodu zamoimo ajnu kaiicu u koju sta
vimo jednu do dvije kapljice ulja.

SIVA I ZELENA MRENA

Zelena mrena nije samo obljenje oiju, ona po
gee od smetnji u radu bubrega. U veini sluajeva
usko je povezana s reumom i bolovima u zglobovi
ma. Na dan valja piti dvij e do tri oljice aja spravlje
nog od jednakih dijelova koprive, estoslavice, ne
vena i poljske preslice, a u svaku oljicu aja treba
54

staviti po jednu ajnu kaiicu vedske granice. Bi

lje mora biti S\jeije da bi ozdravljenje bilo brzo.
Kod sive mrene ee u danu maemo one kap
ke sa vedskom granicom. Iz pisama sam razabrala
daje taj nain primjene kod sive mrene djelotvoran.
Kod zelene mrene jako je vana sjedea kupka
od poljske preslice. Bolesni bubreg pritie prema
gore i prema oima. Smanjenju tlaka u oboljelom
oku doprinose sjedea kupka od poljske preslice.
One izvana tako dobro utiu na bubrege da se jo za
vrijeme kupanja oni tlak smanji. Uzmemo l OO g
osuenog bilja g oko dvij e i pol litre S\jeeg bilja. Bi
lje tokom noi nakvasimo u hladnu vodu koja ga
mora prekriti. Sljedeeg dana sve zagrijemo, proci
jedimo i ulijemo u dobro zagrijanu vodu za kupa
nje, vrij eme kupanja je 20 minuta. Za vrij eme kupa
nja dolijevamo vruu vodu kako bi odrali stalnu
temperaturu. Kupaonica takoe teba biti topla. Vo
da mora biti iznad bubrega, a srce izvan vode. Ne
briem o se ve obuemo ogrta za kupanje i jedan
sat se znojimo u prethodno zagrijanoj postelji. Ta
voda za kupanje, zagrijana moe se koristiti jo dvij e
veeri.

55

Po sljedeem receptu pripremamo

za

parnu kupku

oi:
- 20 g videa
- 20 g odoljena
- 1 0 g spori
- 30 g cvjetova bazge
- 20 g kamilice
Sve dobro pomijeamo. Pet ravnih ajnih kaika

prelijemo s bijelog vina, koje smo prethodno

zagrijali do kljuanja. Pustimo da pare djeluju na za
tvorene oi. Najbolje je da svaki put pipremimo 8\je
u parnu kupku.
Kako bi esto jako neugodne bolove u oima
bre otklonili, nakon objeda treba jedan sat na za
tvorenim oima drati komad vate natopljen sa ved
skom granicom .
Kupke za oi moemo takoe prirediti od

videa

ali s jako slabim naljevkom. Pogoranje stanja onih

oboljenja nakon upotrebe kupki od videa znak je
prevelike doze. Za jednu oljicu uzimamo najvie
pola kafene kaiice bilja u naljevak i ostavimo da
odstoji vrlo kratko. Preporuujem obloge za oi s ta
ko blagim oparkom. aj treba biti uvij ek 8\je i smi
jemo ga koristiti samo jedanput.

56

POJASASTI HERPES (HERPES ZOSTER),

POJASASTI OSIP
Blagi sok uvarkue vrlo brzo ublaava duboke
bolove pjasastog osipa. Po duini prcrccmo 4 do
5 mesnatih listova i stavimo ih na taanjur. Sokom ko
ji se cijedi na povrini vie put dnevno namaemo
oboUela mjesta. Lie moemo staviti i u sokovnik i
tako dobiti sok. Bolesnik ve nakon prvog mazanja
osjea blagotvorno djelovae soka.
U jednoj staroj knjizi nalazimo sljedei recept:
- 25 g hrastove kore
-

J O g vrkute

- 20 g zobi

- l O g ka m ilice
- 25 g kadulje
- l O g kokotea
U jednu liuu hladne vode dodamo 4 velike kaii
ce dobro pom\jeana bilja, pustimo da gotovo provri
je, skinemo s vatre i ostavimo da odstoji tii minute. S
mlakim uvarkom vie puta dnevno oprezno namae
mo oboljela mjesta. Ostatak bilja lagano zagrijan u la
nene krpi stavimo preko noi na osuta mjesta.

57

lJEPI RAST KOSE

Po jednu aku s'vje:l.e koprive, orahovih, brezovih,
bazginih listova i jednu stabljiku rosopasa obinog
stavimo u hladnu vodu i zakuhamo do vrenja. Osta
vimo da odstoji tri minute. S jednom polovicom
uvarka dobro operemo kosu tvrdim (natrijevim ) sa
punom i isperemo s vodom. Drugu polovicu uvarka
ostavimo nekoliko m inuta na kosi i vlasitu, bez do
datnog ispiranja kose s istom vodom .

OTEENJA SRCA I CIRKULACIJE

Kako su srani infarkti posljednj ih godina sve
ei, i kako se ini postat e opa bolest, upuujem
na ajnu mjeavinu koja kod oteenja srca i cirkula
cije daje iznenaujue rezultate.

- 1 0 g poljske preslice
- l O g rutice
- 1 0 g ptiijeg dvornika
- l O g korijena bedrenice
- 10 g arnike
- 30 g bijelog gloga
- 20 g imele
- 20 g mate-aja
- l O g upljozuba
58

- 1 0 g maslaka
l O g ljuska graha
- 1 0 g rusomae
- l O g kore krkavine
- l O g mjehurastog
braia
1 0 g ika
- l O g gusjaka
- 1 O g stolisnika
-

- 1 0 g dimnja(C
- l O g srenjaka
- l O g irskog liaja (ne
islandskog)

lO g
lO g
10 g
10 g

idi rota

zeijeg trna
pirike
matinjaka

Sve dobro promUeamo, za jednu oljicu aja

uzmemo vrhom punu ajnu kaiicu mjeavine! Bilje
namaamo preko noi u hladnu vodu, te aj ujutro
zagrijemo. Rano ujutro i uvee popijemo po jednu
oljicu aja pomijeanu s ajnom kaiicom meda.

PELUDNA FROZNICA (HUNJAVICA)

Kako koprive pomau kod svih alergija, a pelu
dna hunjavica je alergUa, ona e u razmjerno krat
kom vremenu nestati ako pijemo tri do etiri oljice
aja od koprive dnevno i uz tri ajne kaiice ved
ske granice razrijeene ajem.

PROPADANJE KOTANOG TKIVA

S razdrobljenim ili samljevenim sjemenom piska
postiemo kod propadanja kotanog tkiva (kao i
kod kotanih tumora ili upale kotane modine ) lU e
pe uspjehe. Dnevno valja popiti, razdijeljeno u etiri
dijela, dvij e oljice stolisnikova aja. U dvij e politrene
oljice svaki put stavimo po pola ajne kaiice samljevice

59

venog sjemena piskavice. Potpune stolisnikove kupke

od

200 g bilja u trajanju od 20 minuta, tako da je srce

iznad povrine vode, (vodu za kupanje, zagrijanu,

moemo koristiti jo dva puta)
Osim toga svaki dan tijelo maemo sa stolisniko
vom tinkturom.

GUAVOST
esto grgljanje ajem od simo narezanih listova
vorasta strupnika ili simo narezane broike otkla
nja guavost, bila ona unutarnja ili vanjska. Strupnik
nalazimo na obalama potoka, u umskim jarcima i
vlanom grmlju. Ima neugledne cr venosmee cvje
tove i tamnozelene duguljaste zailjene listove.
Ovi imaju otar miris slino onom bazgina lia,
tako da ih po mirisu ne moemo zamijeniti s nekom
drugom biljkom. Dok od strupnika uzimamo samo
lie i s tim ajem duboko grgljamo, ali ga ne popije
mo, kod broike skupljamo cijelu biljku zajedno s
cvjetovima, duboko grgljamo i povremeno popijemo
pokoji gutljaj aja.

PLUNI EMFIZEM
Pluni emfizem nastaje slino kao i srana asbna i

60

oboljenja lijezde titnjae, uz koje se javljaju teko

e s disanjem, najveim dijelom zbog oteenja jetre.
Pritisak jetre prema gore uzrokuje ogecanje i proi
renje bronha, plua i srca. Stalni pritisak jetre na
osjetljivu lijezdu titnjau pospjeuje nastanak pro
cesa bolesti. U takvom slu.,Yu ujutro popijemo olji
cu aja od crvotoine obine, tokom dana stavljamo
u trajanju od etiri sata obloge od eliksira vedske
granice, dok nou, naprotiv stavljemo oboge od
poljske preslice smekane na pari.
Punu aku poljske preslice stavimo na sito i na
pari umekamo i ugrijemo. Zamotanu u lanenu
krpu stavimo na bolesnu jetru. Pritisak jetre popusti
i postupno prestaje geskobno disanje.

MULTIPlA SKLEROZA
I za tu bolest, koja se smatra neizljeivom, moe
mo nai lijek. Istina stanje se pokorava korak poko
rak, ali o\jek se ne smije nikako predati ve mora sa
uvati \jeru i po\jerenje u ljekovito bilje, dar naeg
Stvoritelja bolesnom o\jeanstvu. Ponovno ukazu
jem na to da kod tako ozbiljnog oboljenJa treba ko
ristiti samo s\jee bilje. Za zimsku ga zalihu osuimo.
S\jee listove zeje soce operemo i iz jo vlanih u
sokovniku istisnemo sok. Tokom est sati svakoga da61

na uzimamo svaki sat tri do pet kapljica soka razrijee

nib s ajem. Masiranje s uljem Gospine trave, kamili
ce i majine duice djeluje povoljno. C\jetovima ubra
nim za sunana vremena napunimo bocu do grla
(stavljamo svaki list odvojeno) , prelijemo s hladnim i1r
tisnutim maslinovim uljem (ulje mora prekriti bilj e) i
ostavimo l O dana na suncu ili toplom mjestu.
Pri sunanom vremenu nabrane c\jetove Gospine
trave, kamilice i stolisnika priprcmimo kao tinkturu i
time masiramo kraljenicu, zglobove i bokove. Ako
doe do ukoenja kraljenice, stavljamo tople obloge
od gavezovog brana na kraljenicu. Gavezovo brano
izmijeamo s toplom vodom u kau, da bismo s nJim
lake namazali lanenu krpu dodamo u kau nekoliko
kapljica ulj a. Osim toga pijemo ujutro i uvee po je
dnu olj icu stolisnikovog aja. Uzmemo tri velike kai
ice vedske granice razrijeene sa stolisnikovim a
jem i tu koliinu, gutlj aj po gutlj aj, pijemo tokom cije
log dana. Takoe ee stavljamo obloge od vedskog
bilja na potiljak i drimo ih etiri sata.
Ne smijemo zaboraviti na sjedee kupke od smre
kinih vrhova, Gospina trave, kamilice, kadulje, stoli
snika, majine duice i poljske preslice jer

sve tc bi

ljke blagotvorno djeluju na oduzetost.

Po kupki valja uzeti l OO g bilja. Preko noi ga na
moim o u h ladnu vodu, sljedei dan zagr\jemo i uli62

jcmo u vodu za kupanje. Voda mora prekriti bubre

ge, kupanje traJe 20 minuta, iza toga se jo jedan sat
znojimo u postelji. Tu vodu moemo jo koristiti jo
dva puta, tako da u nju vratimo bilje i ponovo zagri
jemo. U jednoj nedjelji upotrebljavamo samo jednu
vrstu bilja. Posebno bih savjetovala potpune kupke
od koprive koje udotvorno djeluju na cirkulciju
krvi i ne smiju biti izostavljene. Za to uzimamo 200
g bilja po kupki i primjenujcmo isti postupak kao za
sjedee kupke; i ovu vodu moemo koristiti za kupa
nje tri pita uzastopno. Srce mora biti izvor vode.
Nova i dobra iskustva s oblozima od listova obi
ne apike koje stavljamo po cijelom tijelu. Listove
te biUke operemo, na dasci dobro razvaljamo s ku
hinjskim valjkom, pospcmo na lanenu krpu u koju
zamotamo bolesnika, preko toga stavimo jo topli
runik za kupanje i tako ga ostavimo da lei cijelu
no. Javi li sc nemir ili trzanje na posebno osjetljivim
mjestima bolesnika odmotamo. Veinom bolesnik
osjea djelotvornost ljekovite snage koja izbja iz lis
tova apike i spava dobro. esto nastupa vidljivo po
boljanje. eljela bih istodobno uputiti na promje
nu u ishrani s kojom se kod multiple skleroze tako
dc postiu vrijedni rezultati.
Posebno ljekovito za ovu bolest koja sc smatra
neizljeivom jest kobilje mlijeko. Kako je uzgoj ko63

nja danas ponovo u uspon uu, mogue je to mlijeko

nabaviti. neka poznanica mi je pisala, da je prije ne
koliko godina itala kako je jedan stari pastir itavo
nizu ljudi koji su smatrani neizljeivo bolesnima s
kobiljim mlijekom pomogao da ozdrave.
Tome dodajem injetaj jedne ene koja je obo
ljela od multiple skleroze, te na mjehur i trbuhu:
"va sa\jet da esencijom stolisnika uvee masiram le
a, a noge ujutro i uvee s esencijom rusomae, kao,
kao i das stavljam obloge od vedskog bilja na trbuh
svakodnevno sam provodila. Takoe sam svako jutro
natate, pola sata prij e doruka, pila aj od vrbovkc.
Jo nije prolo ni etiri mjeseca, a ve mogu rei, da
su Vai sa\jeti jako dobri i da je lijeenje ljekovitim
biljem poelo davati rezultate. Strani grevi u noga
ma polako poputaju i nisu vie tako bolni. Ima da
na kada po stanu mogu napraviti nekoliko koraka, a
da se ne moram oslanjat na pokustvo ili zidove.
Mjehur opet funkcionira normalno.menstruaciju
dobivam svakih tri do pet nedjelja, ali traje traje sa
mo tri do pet dana. Za mene je to uspijeh, iako ma
len. Multipla skleroza je jako uporna bolest s mno
gim nuspojavama.
vedsku gr-anicu pijem svakodnevno u malim ko
liinama s ajem od koprive, stolisnika i vrkute. S ro
sopasom imam dobra iskustva. Pod lijevim sam okom
64

imala godinama debelu krastu, koja se s vremenom

sve vie irila. Koristila sam svakojake lij ekove, koje mi
je propisivao lijenik, nita nije pomagalo.
Sada sam pokuala sa sokom od rosopasa. Krasta je
skoro nestala. Jako se veselim svakom i najmanjem us
pjehu, koje me dnevno potie, da nastavim dalje s li
jeenjem. Za zimu sam se obilno opskrbila biljem.
U vezi s medukraljeninim prljenovima u nekoj
medicinskoj knjizi kod mojim roditeljima itala sam:

gomolje boura treba naribati i kupati se u uvarku.

Bour dobro djeluje na lednu modinu i mozak.
Od toga sam napravila kupke u kojem sam se kupa
la 20 minuta. Sljedei dan nisam vie oeala bolo
ve u kraljenici.

Mongoloide ili spastinu, odnosno oduzetu dje

cu lijeimo s istim biljem koje primjenjujemo kod
multiple skleroze i atrofije miia. U mnogim slua
jevima spas tinosti u djece uzrok moemo nai u po
naanju majke u vrijeme trudnoe. Pored cigareta,
alkohola i narkotika morala bi u to vrijeme izbjega
vati i kafu.

I djecu s govornim manama lijeimo na isti na

in. U svim tim primjerima vano je stavljanje oblo
ga od vedskog bilja na potiljak.

65

ZADAH IZ USTA I NASLAGE NAJEZIKU

Zadah iz usta nije neugodan samo za onog o ko
me se radi ve i za njegovu okolinu. Potrebno je naj
prije lijeniki ustanoviti otkuda potie zadah. Uzro
ci mu mogu biti razliiti. Loi zubi, koji se mogu po
praviti, irevi u usnoj upljini, upala krajnika, cijee

nje iz sinusa, ali i lo eludac a premalo eludane

kiseline ili zatvor stolice. Kod posljednjeg prij e svega
treba lijeiti neurednu probavu.
Kod ireva u usnoj upljini grgljamo s toplim a
jem od broike, kod upale krajnika s kaduljnim, a
kod cijeenja iz sinusa pomae inhaliranje s mlakim
kaduljinim ajem. esto pomae kod zadaha iz usta
nekoliko kapljica ulja od borovnice dodanih u au
mlake vode koju polako popijemo gutljaj po gutljaj.

I vakanje sjemenki kopra moe ukloniti lo mi

ris iz usta. Ako su uzrok zadahu smetnje u usnoj u

pljini, pomae viekratno grgljanje s 30 - 40 kapi

tinkture rujevine razrijeenih u mlakoj vodi.
Pelinov aj je odlino sredstvo kod debelih nasla
ga na jeziku i neugodnog zadaha iz usta. iroko ra
ireno miljenje "pelin je zdrav i nikada ne moe te
titi" ni u kom sluaju nije tano. S pelinom moramo
oprezno nastupati. Zbog toga na jednu oljicu vode
stavljamo samo pola ajne kaiice pelina.
66

SUENJE (ATROFIJA) MIIA

Kod atrofe mioa pokazao se dobrim sljedei bi
ljni pripravak: opranu, S\jeu rusomau sitno naree
mo, napunimo u bocu, prelij emo s kipuom vodom.
S tim biljnim pripravkom oblaemo oboljele mi
ie. Uz to svakodnevno pijemo etiri oljice aja od
vrkute, gutlj aj po gutljaj , tokom cijelog dana. Ako je
mogue koristimo svjee ubrano bilje.
NONO ZNOJENJE
Kao domai lijek protiv nonog znojenja je od
davnina jako cijenjena kadulj a. aj (oparak) pijemo
ujutro natate, due vrij eme, neprekidno. Kadulja
izvlai iz tijela one tvari koje nou izazivaju znojee.
U starim knjigama o bilj u nalazimo domai lij ek
protiv ove nevolje: po 20 g kadulj e, vrkute i poljske pre
slice, oparimo, ostavimo da kratko odstoji, te due vri
jeme pijemo svaki dan po jednu oljicu prije doruka.
ZANOKllCA - NOKn,

lumljivi ili azlijedeni

Kod zanoktica namoimo tokom noi 50 g crnog

sljeza u hladnu vodu; prije spavanja 20 minuta u toj
zagrijanoj vodi drimo ruku ili nogu. Ohladenu vodu
67

od kupke moemo koristitijo dvij e do tri puta za pri

premu kupke. Upaljenu zanokticu namaemo s ma
u od nevena, te stavimo obloge od vetskog bilja.
Lomljive ili oteene nokte moemo sa sokom lu
ka ili sokom abljaka. Luk raspolovimo i s plokom
luka ee maemo nokte. Moemo i istisnuti sok iz
luka. Sok abnjaka, koji raste na krajevima uma i li
vada, primjenjuje se s uspjehom. Rastvorimo okru
glu, debelu stabljiku i sokom opetovano namaemo
nokte. Samo s jednim mazanje neemo nita postii,
mazanje valja ponavljati due vrijeme.

NEURALGINI BOLOVI
Po sunanom vremenu ubrane c\jetove divizme,
kamilice, kamilice, stolisnika i majine duice, ako je
ikako mogue, stavimo s\jee ili malo prosuene u
lanenu vreicu koju zatim poloimo izravno na bol
na mjesta lica.
Koristimo bilje ubrano za sunana vremena stoga
to se eterina ulje, koje ima ljekovito djelovanje,
pod ugecajem suncajae razvija.
Osim toga pijemo preko dana gudjaj po gutljaj
etiri oljice aja od navedene biljne mjeavine. Bilj e
oparimo i ostavimo da odstoji.
Ako se i pored toga pojave bolovi poput greva,
68

umijemo lice s toplim uvarkom od koprive, istrljamo

i stavimo na lice lanenu vreicu sa sitno narezanom
crvotoinom.
Obloge za lice od vedske graniceobavezno stav
ljamo samo u postelju. Tri puta na dan po jedna aj
na kaiica tih kapi, razrijeena u aju iz navedene
biljne mjeavine takoe donosi olakanje.

BUBREZI - PIJESAK U MJEHURU

l BUBRENI KAMENCI
Esenciju od koprive koja se primjenjuje u home
opatskom lijeenju i koju moemo najtoplije prepo
ruiti, valja uzimati razrijeenu.
Moete ju dobiti u ljekarnama i drogerij ama. Uz
esenciju dobivamo i odgovarajue upute.
u starim knjigama o bilju nalazimo da bubrene
kamence isto tako brzo i sigurno odstranjuju i pas
tirska iglica,mirisna ljubiica i medvjea groa.
Veliku koliinu tanina u med\jeem grou neki
ljudi ne podnose uvij ek dobro.
Javlja se povraanje, munina i gubitak teka. Mo
e se stoga umjesto med\jeega groa koristiti lie
kruke motenice, koje je jednakovrijedan nado
mjestak kod oboljenja od bubrenih kamenaca.
Od utic\jetne turice, koja raste uz umske pute69

ve, rubove uma, na strminama, ali i na meama po

ljama, neobraenom zemljitu i kamenitim rijenim
obalama i ije ute ojetove - sline zlatnoutom kla
su, dobivamo izvrstan aj protiv bubrenog kamenca.
UPALA

BUBREGA I ZAGNOJENI BUBREZI

Kod te bolesti ne koristimo samo cy od kukuruzo

ve soce, ute ili bijele m rtve koprive i sjedee kupke od
poljske preslice, ve pijemo i mlijeko oputine; 3 do 4
oljice dnevno ima zauujue djelovanje. Punu ajnu
licu oputine prelij emo prelijemo s jednom oljicom
vrelog mlijeka i pijemo jako toplo gutljaj po gutljaj.

EDEMI Ill OTEKLINE

usljed skupljanja tekuine u tkivu
Stavljamo dvije pune cyne kaike sitno nareza
nog korij ena gladiana oljicu hladne vode i ostavi
mo nakvaeno preko noi, ujutro malo zagrijemo i
procijedimo. Pola oljice toga aja popijemo pola sa
ta prije, a drugu polovicu pola sata poslije doruka.
Druga mogunost za smanjenje edema je korite
nje kore bazgina stabla ili grane. Za jednu oljicu a
ja uzmemo nepunu ajnu kaiicu bazgine kore (ve70

e koliine izazivaju proljev ili povraanje, pa stoga va

lja vrlo malo stavljati) i namoimo tokom noi u hla
dnu vodu. Tako prireenu oljicu aJa moemo razri
jediti s jo pola oljice vode. Lagano zagrijano pije sse
po pola oljice aja tri puta na dan poslij e jela.

NEMIRNO SPAVANJE (u djece)

Kad se djeca u snu nemirno bacaju amo - tamo i
nikada ne nalaze mira, trenutno pomae ako mjesto
na kojem dijete spava nije pod uticajem zraenja,
kupka od cvjetova lipe. Pola veega \jedra napuni
mo c\jetovima lipe i nakvasimo preko noi u hla
dnoj vodi. Sljedei dan zagrijemo i biljni uvarak uli
jemo u vodu za kupanje, kupanje traje 20 minuta.
Ako ovu lipovu kupku zagrij em o moemo ju koristi
ti jo dva puta. S\jetove lipe, kad je mogue, valja
brati za sunana vremena.

MODANI UDAR,

KAP (preventivna primjena)

Vidljivi znaci te bolesti su: veliki nemir, vrtoglavi

ca, strah, iskrivljeno lice i slune halucinacije. U sva
kom sluaju valja odmah pozvati lijenika!
Preporuuje se prije svega umjerenost u jelu i la
gane etnje u prirodi.

71

Strogo su zabranjene sve vrste alkohola (izuzetakje

eliksir vedska granica) , puenje i pijenje crne kafe.
Ujutro i uvee sa\jetujemo po oljicu aja od bi
jele imele i dvij e oljice oparena kaduljina aja to
kom dana, kao i obloge od vedskog bilja koje treba
stavljati u predjelu i vlane i hladne zavoje na srce.
Kao aj moemo preporuiti sljedeu mjeavinu:
korijen anelke, stea (anserina), odaljen, petoprsti
ca, cvijet lavande, mauran, siljevina, klinac, ru
marin, kadulja, irisna ljubiica i izop izmijeaju se

u jednakim dijelovim. S 114 l do kljuanja zagrijanog

mota prelijemo vrhom punu ajnu kaiicu bilja i
ostavimo da odstoji 3 minute. Prireenu koliinu
uvijek s\jee pripremljenog aja pijemo ee to
kom dana to sprjeava modani udar naznaka koje
ga na osnovi navedenih simptoma zamjeujemo.
MODANI UDAR, KAP
(nakon napada s oduzetou)
Najprij e zapoinjemo terapiju s bijelom imelom:
est gedana pijemo po tri oljice, tri nedjelje po dvi
je i dva g edna po jednu oljicu aja od bijele imele.
Vrhom punu ajnu kaiicu bijele imele nakvasimo
preko noi u 114 litre hladne vode, ujutro malo zagri72

jemo i procijedi. Da bi izbjegli podgrij avanje aja

preko dana stavljamo ga u zagrijanu termos - bocu
ili ga, pak, grijemo u toploj vodi.

Gospinu travu, estoslavicu, lavandulu, matinjak,

rumarin i kadulju pomijeamo u jednakim dijelovi
ma, prelijemo vrhom punu ajnu kaicu s etvrt litre
vrue vode i ostavimo da kratko odstoji. Dopodne i
popodne popijemo po jednu oljicu tok aJa.
Oblozi od vetskog bilja stavljeni na potiljak osi
guravaju prokrvljenost i oivljavanje modanih sta
nica. Oduzetu stranu tijela masiramo s okrepljuju
im esencijama stolisnika, Gospine trave, rusomae
ili majine duice.
Takoe se preporuuje i masiranje oduzetih dijel
va tijela s uljem majine duice i uljem Gospine trave.
Uz to primjenjujemo sjedee kupke od stolisnika i
poljske preslice s l OO g bilja i potpune kupke od maj
ine duice s 200 g bilja po kupki. Za kupke nakvasi
mo ilje preko noi, te ujutro zagrijemo hladnu iscrpi
nu i ulijemo ju u vodu za kupanje. Vrijeme kupanja je

20 minuta. Kod potpune kupke srde mora ostati

izvan vode. Koritenu vodu moemo jo dva puta izli
ti i zagrijanu upotrijebiti za nove kupke. U nedjelji za
kupke smijemo koristiti samo jednu vrstu biljke.

73

TVRDA STOUCA
Nastojte s tri velike kaiice sjemenki lana koje va
lja s neto tekuine uzimati uz svaki obrok regulirati
svoju probavu. Smokve i ljive, omekane tokom no
i u hladnoj vodi, a ujutro zagrij ane, uzete prije do
ruka ili kao doruak isto tako dobro djeluju. Ako u
blizini imamo s\jeu vodu iz studenca, dovoljna je
ujutro jedna aa vode natate. Posebno je djelotvor
na vodopija, pijemo li cijelu ili pola oljice aja nata
te i najtvrdokornija stolica bit e izlijeena.

Recept za smokvine kobasice: Pola kilograma

smokava operemo i sameljemo u maini za mljeve
nje mesa i 5 g brana od listova sene zamijesimo ti
jesto. Zatim oblikujemo kobasice, zavijemo u foliju i
uvamo u hladnjaku. Svaki dan ujutro natate jede
mo poput ljenjaka velik komadi te kobasiCe, tako
dugo dok probava ne postane normalna.

EERNA BOLFSI' (DIJABETES)

Pokuat u svim eernim bolesnicima ukazati na
lijekove koji potiu rad guterae i time otklanjaju
uzrok za nastanak eerne bolesti. Veliki vicarski
travar kae. eerna se bolest moe lijeiti sljedeim
74

bilj em: 3 dijela zeje stope, pa l dio listova kupine i

listova borovnice, 3 dijela zlatne petoprste, dva dije
la osueniih ljuski mahuna. Uzmemo vrhom punu
ajnu kaiicu ove mjeavine na litre vode, prelije
mo kljualom vodom i ostavimo da stoji 3 minute;
dnevno potrebna koliina <Ya je jedna i pol do dvi
je litre. Ljekovitost listova borovnice ovisi o pravil
nom skupljanju. Smijemo ih brati samo prij e zrenja
plodova. Ubrani u pravo vrij eme oni su kliniki isku
an lijek kod eerne bolesti. Dokazano je da list bo
rovnice ubran prij e zrenja sadri miritilin, koji ne sa
mo da sniava razinu eera ve m oe dovesti do po
tpunog izljeenja. Mirtilin iz listova borovnice se s
pravom naziva "biljnim inzulinom".
I pored izvanrednih svojstava listova borovnice li
jeenje s tim ajem ne smije se provoditi bez lijeni
kog nadzora.
Takoe se i celer moe preporuiti za sniavanje
razine eera. Stri narodni lijek je i rasol, pa i svako
dnevno uzimanje svjee mrkve; ali i crveni luk i e
njak uzeti s kruhom pomau pri sniavanju eera.
Bazgini listovi i izdanci lse isto tako preporuuju
kao <Y u lijeenju eerne bolesti. Bazga se ubraja
medu najstarij e ljekovite bilj ke.
Bijela imela isto tako odlino utie na guterau
tako da stalnim pijenjem aja otklanja uzrok nastan75

ka bolesti. Bijele bobice ne smijemo koristiti za pri

premu aja!
Za eerne bolesnike je isto tako odlian zeleni

poriluk. Sitno narezane listove jedemo svakodnevno

na kruhu kao veernji obrok. I za ruak je jako do
bra salata od poriluka.

OBOLJENJE GRlA
Za lijeenje ovog oboljenje prije svega S\jei crni

sljez. Crni sljez suenjem izgubi jednu treinu svoje

ljekovitosti. Stoga, dakle, bilje koje preko noi na
kvasimo u hladnu vodu obavezno mora biti svhee.
Dnevno potrebna koliina aja je ukupno 2,5 li
tre - od toga etiri oljice popijemo, a 6 oljica ko
ristimo za ispiranje grla i grgljanje.
Na oljicu aja stavimo punu ajnu kaiicu bilja.
Uvee bilj e nakvasimo u hladnu vodu i ostavimo ga
da stoji do sljedeeg jutra, tada malo zagrijemo, pro
cijedimo, te aj ulijemo u termos
bocu koju smo
-

isprali vruom vodom ili ga prije svake upotrebe za

grij avamo u vruoj vodi.
etiri oljice aja pijemo u gutljajima, est alica
koristimo za grgljanje ili ispiranje grla.

76