Professional Documents
Culture Documents
Dan kole
Dobro smo se zabavili...
A pravili smo i urku.
Nezaboravan dan...
kolski hor je ulepao pesmom.
Kui smo otili nasmejani.
O ovome emo priati dugo Lepe uspomene e ostati zauvek.
Projekat kole
Veliki korak u budunost bez nasilja
Naa kola naravila je veliki korak za budunost dece.
Ula je u kolu protiv nasilja.
Ovaj dogadjaj obeleili su uenici na priredbi odranoj povodom te manifestacije iji je poasni
gost bio na proslavljeni koarka Saa ordjevi. Celokupna priredba kao i ugovor o koli bez
nasilja odrao se u holu nae kole.
Zato je kola bez nasilja znaajna za nas, decu?
Mi to sagledavamo kao veoma vaan gest. Smatramo da nam je to otvorilo nove puteve i shvatili
smo da je lepo biti ukljuen u neto to e pomoi nama a i generacijama iza i ispred nas.To e
uticati na nas,naa ponaanja,razmiljanja.Uticae na to da gledamo stvari i sa druge
strane.Shvatiemo da ne ivimo ni za danas, ni za jue, nego da ivimo za sutra. Mi ivimo za
nau budunost.
ivimo za to da jednog dana postanemo neko i neto.Razmiljamo kako je naim roditeljima
posle te manifestacije.Oni se oseaju dosta sigurnije jer ne elimo da nas iko mui, maltretira ili
omalovaava. Svi smo mi ljudi. Sve dok volimo jedni druge,sve dok postoje stvari koje nas ine
srenim, sve dok mi potujemo kulturu, tradiciju, veru, to nau, to tudju, mi smo u stvari jedan
narod. Zaista je to bio jedan poseban dan.Uvek emo ga pamtiti.To je dosta znaajno za sve nas.
Treba se zahvaliti Unicefu i svim tim ljudima koji dobrovoljno ele da zatite nau decu.
Anica Alil 7/3
Marija Vievi 7/3
Luka Bojovi 7/3
aki parlament
acki parlament je u nau kolu uveden ove kolske godine. Po dva predstavnika
iz svih sedmih i osmih razreda zajedno priaju o svim aktivnostima svojih odeljenja
i kako e te probleme da ree. Na prvom akom parlamentu glasanjem je odabran
predsednik (Sofija Kezi) i potpredsednik (Milan Vrtaa). Teme e biti zanimljive, ali
veoma ozbiljne i vane za nau budunost.
Teme akog parlamenta:
urka povodom Dana kole.
Novogodinja proslava za budue prvake
Proslava Nove godine
Predavanja o narkomaniji
Predavanja o alkoholizmu
Anica Alil 7/3
Marija Vievi 7/3
Meusobni odnosi
Jovana Bako 7/1
Drugarstvo na delu
* takav treba biti *
U etvrtom odeljenju sedmog razreda ima jedna devojica koja je prole godine operisala
kimu.Bilo joj je vrlo teko jer ju je posle operacije kima strano bolela.
Ila je na vebe i mnogo puta izostajala sa asova a sav taj trud nije bio od koristi- kima se
nije ispravljala. Sve do jednog dana kada je tuna dola u kolu .Svi su je odjednom spopali i
pitali je ta joj je, a ona tuna odgovarila da mora na vrlo teku operaciju kime .
Svi su se snudili i rekli kako im je ao.Kada je otila na operaciju svi su mislili na nju.im je
zavrila sa operacijom njena mama je javila da je Jovana dobro i da joj je uspela operacija.Poto se operisala na jednoj beogradskoj klinici, sa njenom mamom u posetu je ila jedna
devojica iz njenog odeljenja,u ime celog odeljenja. Dok je ona boravila u bolnici, njeno odeljenje i njena razredna su smiljali ta da joj poklone za dobrodolicu. Ubrzo su se sloili da to
bude mp4- player za sluanje muzike kad joj bude dosadno i estitku na kojoj se celo odeljenje
ukljuujui i razrednu potpisalo.Dan kada je dola u kolu svi su nestrpljivo ekali.
Onog dana kada se Jovana pojavila u koli, svi su skoili i jako se obradovali Prepriavala im
je ta se sve desilo a oni su je paljivo sluali. Kada je zavrila, svi su rekli da im je drago to
se konano vratila.Ona je mnogo propustila a njeno odeljenje je njoj samo pomoglo da to prevazie.
Poto su znali da je operisala kimu, svi u razredu su je pazili.Nosili su joj stvari, pomagali joj
oko domaeg, kupovali joj uinu, ali i nastavnici su takoe nju pazili- nisu je terali da ui ono
sto su ve uili nego su je pustili da nastavi da ui ono to budu novo radili.
Poto su njeni drugari bili nenasilni i pomogli joj oko teke operacije ispali su dobri i plemeniti.Tako da je pouka ovog svega da onima kojima neto nedostaje treba priuiti svu pomo i
panju.
Jovana Stankovi VII-4
Jovana Kiti VII-4
Jovana Bako VII-1
U svetu mode
Farmerke
Nije bitno kako si graena, koliko si visoka i kakav je tvoj stil,
farmerke mora imati!
-Budi paljiva sa uskim farmerkama! One ti mogu produiti noge, ali isto tako, mogu ih i skratiti ako si niska.
-Ako nisi bas mrava, nosi farmerke ravnih nogavica.
Izgledae fantastino!
-Takozvane zvoncare, ili farmerke sa irokim nogavicama,
mogu ti stajati super dok god nisu u bilo kojoj drugoj boji
sem klasine plave.
Zanimljivosti..
-Farmerice su prvi put bile proizvedene u enovi kada je ovaj grad bio nezavisna
republika i pomorska sila. Napravljene su za pripadnike enovljanske mornarice.
Gde su se zahtevala odela za sve vremenske prilike. Koren engleske rei jeans
odnosno blue jeans lei u francuskom izrazu koji se u to vreme koristio: blue de
Genes
-Najskuplje farmerke je napravila kompanija Dussault Apparel. Farmerke iz njihove
linije Trashed Denim kotaju do 250.000 dolara! Ove farmerke su runo raene,
sa dijamantima, zlatom i rubinima.
Naa Jevti,
7/1
7
Muzika
ZLATNA SIRENA:
I ove godine, kao i prethodnih, odrzae se takmienje u pevanju "Zlatna sirena" u
kome e uestvovati nekoliko uenika nae kole. Naa kola se mora pohvaliti
uspenim ueem na "Zlatnoj sireni" prethodnih godina, kada smo osvajali prestina prva i druga mesta. Nadamo se uspesima i ove godine.
Teodora Rafailovi
"Jesenji mesec"
Septembar je mesec,
Jesen nam stie
U kolu nam aci
Dolaze sve vie
Oktobar je mesec,
Lie se sad uti
Zimnicu u jesen
Domaica nam sprema.
Novembar je mesec,
Kini dani stiu
Vetroviti mesec
Sad je na redu
Decembar je mesec,
Kraj jeseni je stigla
Zima nam sledi
Gotova je pesma.
Doroteja Popadi IV 3
Pesma leta
Zlatno se klasje sneno njie.
uje se samo laki hod leta,
Opojen mirisom zemlje i kie.
kola
U koli se ui
i ne treba da te mui
ako ne zna kako da izrauna
samo uiteljicu pita
Ui te uiteljica
nered posprema tetkica,
a direktor sve pazi
i gleda gde se ko nalazi.
Una Crnomarkovi IV 3
9
Sportska rubrika
Medalje i diplome
Proteklu kolsku godinu su obeleila brojna takmienja i brojne nagrade koje su
osvojene na tim takmienjima. Ivana Miloevi, VII-3 osvojila je najvie zlatnih
medalja na takmienjima u atletici. Za kategorije mladjih pionirki (1998-1997) Ivana
je druga u Srbiji na disciplini 60m (sprint). Takodje je osvojila bronzanu medalju u
disciplini 4x100(tafeta) na takmienju u Italiji koje je odrano prole godine u
Majanu. Na dravnom prvenstvu ove godine Ivana je oborila dravni rekord u
tafeti (4x100) zajedno sa svoje tri drugarice. Dravni rekord oboren posle vie od
30 godina sada predstavlja vreme od 49.96 sekundi. Iva Savi, VI-2 takodje je
imala dosta osvojenih prvih mesta i zlatnih medalja u oblasti atletike kao i njen rodjeni brat Sergej Savi iz VII-3.
I ova kolska godina je poela izuzetno uspeno za nae mlade sportiste.Najvie
su se istakli: Andrea en, IV-2 -osvojeno prvo mesto u kategoriji 1998. godite;
Stani Matija-zlatna medalja(atletika);Miloevi Ivana-srebrna medalja skok u
dalj(atletika);Savi Sergej-prvenstvo Srbije tafeta 4x100 zlatna medalja koje se
odravalo u Kragujevcu,60 m prepone zlatna medalja,prvenstvo Beograda zlatna
medalja 60m prepone; Bijeli Milo VII 2-zlatna medalja u latino-amerikim i standardnim plesovima; Jankovi Sara VI 3-zlatna medalja u latino-amerikim plesovima, zlatna medalja u standardnim plesovima u Vrnjakoj Banji.
Tijana Ribii 8/3, Milica Simonovi 8/3, Ana Radomir 8/3, Anela Krian 8/3
Optinsko takmienje u fudbalu
Poetak kolske godine je oznaio i poetak sportskih aktivnosti. U okviru programa
Ministarstva za sport i omladinu nazvanog "Sporti", odrano je optinsko prvenstvo
u fudbalu.
Prvenstvo u kategoriji deaka od 7. do 8. razreda i devojica od 5. do 6. odrano je
na terenu O "Lazar Savatic". Naalost, obe nae ekipe u tim kategorijama nisu
imale ba puno sree, obe su izgubile na penale.
I nai mladji uenici odrali su sportski turnir u septembru ove godine u takmienju
treih i etvrtih razreda. Prvo mesto osvojilo je III-2 u fudbalu a III-3 izmedju dve
vatre. Medju etvrtacima u fudbalu se izdvojilo IV-3 a izmedju dve vatre IV-1.
Milijana Stojanovi VII-1
11
Intervju sa uspenima
Sanja Savi
Mnogi ljudi danas koriste shvatanje ,,kulture''koja se razvila u Evropi tokom 18.veka i ranog
devetnaestog. Sve do danas se odrava taj termin za modu, muzejske umetnosti, klasinu
muziku itd. Koliko nas, zapravo, zna ta je kultura? Kultura ne mora samo biti umetnost,
knjievnost itd.,ve moemo izdvojiti i osnovni opis kulture sa kojom svako izadje iz svoje kue.
Ponekad se stie utisak da se kultura menja kad god naidje neki novi period. Da li se samo oni
koji idu u kole podrazumevaju kao kulturni ljudi, a ovi ostali nekulturni?
Tako i u naoj koli svi mi imamo neku osnovnu kulturu koju nosimo iz kue i ono to nauimo u
koli, a i neki nai talenti. Jedna od najboljih uenika kole ,,Gornja Varo'' je Sanja Savi. Ona
ide u osmi razred i odlian je djak.Takodje je izvanredna u mnogim predmetima. Izdala je ve tri
knjige pesama. Osim to je odlina u koli i to pie pesme, Sanja je dobra i u sportu.Bavi se
atletikom.
uvi sve ovo o njoj, preostaje nam samo da kaemo ,,Bravo, Sanja'' i da joj postavimo jo nekoliko pitanja:
-KAKO SE OSEA KAO MLADI PISAC?
Kao mladi pisac, svesna sam da postoji jo mnogo dece koja takodje uivaju u pisanju pesama i
zbog toga sam zahvalna to sam ba ja dobila ansu da te pesme uobliim u jednu zbirku poezije, jer smatram da je to prilika o kojoj mnogi mataju!
-KADA SI POELA DA PIES PESME?
Prvu pesmu napisala sam pre oko est godina i shvatila sam da uivam u tome. Od tada, kad
god dobijem neku ideju, ja sednem i zapiem je i esto ba tako nastane nova pesma.
-GDE PRONALAZI INSPIRACIJU?
Inpiraciju pronalazim u raznim stvarima-prirodi,porodici,prijateljima... uglavnom o stvarima koje
volim, i koje me okruuju. Medjutim, verujem da u vremenom izgraditi svojstven stil.
-NAJDRAA PESMA IZ ZBIRKE TI JE?
Medju svojim pesmama cenim one o prirodi, ali bih za kolski asopis izdvojila pesmu ,,Gornja
Varo''.
-NA KOGA SE UGLEDA?
Kada je u pitanju poezija, postoji mnogo pesnika ije pesme volim, medjutim, smatram da je
enama bilo mnogo tee da se probiju u svet umetnosti, zbog ega bih izdvojila Desanku
Maksimovi i Isidoru Sekuli.
-KOLIKO VREMENATI JE POTREBNO DA NAPIE JEDNU PESMU?
Pesme piem kada osetim inspiraciju, o neemu to mi tog trenutka privlai panju. Neke nastanu
za pet minuta, neke za nekoliko dana, u zavisnosti od duine pesme i mog raspoloenja, ali kada
god piem, radim to iskreno, na osnovu onoga to oseam, bez obzira na vreme koje mi je
potrebno.
Sara Eperovi VII4, Magdalena Savi VII4, Naa Radovi VII4, Sara Panti VII4
12
ZRNCA
1)
U jezeru su se kupale etiri devojke. Sve etiri su bile na jednakim odstojanjima jedna od druge. Ako su tri devojke nosile kupae kostime, ta je nosila etvrta
devojka?
2)
Lovac je, izaavi iz svog atora, krenuo na jug i iao 100 m, pa je skrenuo
na zapad i iao 100 m, na kraju je skrenuo na sever i posle predjenih 100 m stigao
na polazno mesto pred svoj ator. Tada je ugledao medveda. Koje boje je medved?
Ako niste proitali prethodne dve priice, nemojte proitati ni ovu! Opasna je! Preti
da vas natera na RAZMILJANJE!
3)
U dravi NAOPAKIJI se pie s desna u levo. Ne znajui to, jedan strani turista
je novanicom od 100 evra plaao suvenir na kojem je bila cena 38 evra. Dobio je
kusur 17 evra. Koja dvocifrena cena treba da pie, da bi turista, oekujui kusur,
napravio najveu greku?
( Kada e turista, koji sa 1000 evra plaa trocifren raun, biti najvie iznenadjen?)
Svojim djacima volim da kaem:
"Zaroni u svoj mozak! Nije dovoljno plivati samo po njegovoj povrini. Plivanjem po
povrini pliva moe da ulovi samo neku granu ili praznu konzervu, a ronjenjem
moda i koljku sa biserom"
I jo:
"esto nije dovoljno gledati samo pomou dva oka, pronadji svoje tree oko, ono
skriveno u tvojoj glavi, otvori ga i uivaj u onome to tek ono moe da vidi!"
Ako vam se sve ovo nije svidelo, nikako nemojte itati "ZRNCA" u sledeem broju
naeg lista. Ko zna ta u tek tamo da napiem!
P.S. Uspeni i brzi reavaoci NAOPAKIJSKOG turistikog problema, reenja mogu
da predaju u uionici broj 7 ili svojoj uiteljici. Slede nagrade! Bez brige, nije nagrada turistiko putovanje u NAOPAKIJU!
Ruica Kljajevi,
nastavnik matematike
13
RAZONODA
:
Ulazi pandur u kafanu, i onako mangupski dobaci:
Kelner, daj mi jedno vopi!
'Oes jedno dnohla?
Ma jok, daj mi Jelen.
Zato policajac zida okruglu kuu?
Da ga ne bi neko saekao iza oka.
Baki stie paket od unuka iz vojske. Otvara ona paket, kad unutra kaikara i papiri na kojem
pie:
"Bako, ako povue ovu alkicu, dobiu 3 dana odsustva!"
Baba otila kod doktora:
Doktore, kupila sam sluni aparat!
Odlino! A kako vam je mu?
Ma jeftino! Samo 300 dinara!
Sin: Tata, tata, a da li je istina to piu u novinama da Facebook zaglupljuje?
Tata: ta, wtf, omg, lol!
Zato internet nikad ne moe zameniti novine?
Internetom nikada ne moe da ubije muvu.
Kad znate da ste kompjuterski zavisnik?
Kad vam na ekran sleti muva, a vi pokuate da je ubijete strelicom mia.
Kako se zove zemunska zunzara?
Munzara.
Vozio Mujo auto i zaustavi ga policajac:
Vadi da vidim vozaku!
Na to e Mujo:
Evo, evo, samo je vratite, nije moja.
Mujo i Fata sede pored reke, pa e Fata:
Mujo, bil' me ti spasio kad bi' upala u rijeku?
to ne bi' bona... Ti i onako tvrdi da sam sposoban napravit' svakakvu glupost.
Zato policajci nose kacigu?
Da im neto ne padne na pamet.
Zato se policajci nikada ne kupaju?
Zato to ekaju da se na bojleru upali zeleno svetlo.
Kako panduri peku kokice?
Jedan dri erpu, a drugi drma poret!
Ivan Djuki VIII-3
Sava Pei VIII-3
14
15
16