Ovrni zakon

Narodne novine 112/2012, 25/2013, 93/2014

Zadnja promjena uzeta u obzir u proienom tekstu:
Zakon o izmjenama i dopunama Ovrnog zakona
Narodne novine , 93-1877/2014 na dan 30.7.2014
Napomena
izmjene i dopune; l. 80.a, izmijenjeni l. 95., l. 95.a, izmijenjeni l. 97., izmijenjeni
l. 99. st.1., st. 3. i st. 4., izmijenjeni l. 100., izmijenjeni l. 102. st. 1. do st. 4. i st. 6.,
izmijenjeni l. 103., izmijenjeni l. 106., izmijenjeni l. 107. st. 5., l. 132.a - 132.i, l.
149. st. 7, izmijenjeni l. 169. st. 1. i st. 2., izmijenjeni l. 170., izmijenjeni l. 206. st.
4., izmijenjeni l. 208., izmijenjeni l. 209. st. 4. i st. 5., izmijenjeni l. 316. st. 3. i
izmijenjeni l. 317. st. 2. stupaju na snagu 1.1.2015.
Redakcijski proieni tekst

Vrijedi : od 1.9.2014

Dio prvi
Glava prva
OSNOVNE ODREDBE
Sadraj Zakona
lanak 1.
(1) Ovim se Zakonom ureuje postupak po kojemu sudovi i javni biljenici provode
prisilno ostvarenje trabina na temelju ovrnih i vjerodostojnih isprava (ovrni
postupak) te postupak po kojemu sudovi i javni biljenici provode osiguranje trabina
(postupak osiguranja), ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.
(2) Ovim se Zakonom ureuju i materijalnopravni odnosi koji se zasnivaju na temelju
ovrnih postupaka i postupaka osiguranja iz stavka 1. ovoga lanka.
Znaenje pojedinih izraza
lanak 2.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju ova znaenja:
1. izraz trabina oznaava pravo na neko davanje, injenje, neinjenje ili trpljenje,
2. izraz ovrhovoditelj oznaava osobu koja je pokrenula postupak radi ovrhe neke
trabine te osobu u iju je korist taj postupak pokrenut po slubenoj dunosti,
3. izraz predlagatelj osiguranja oznaava osobu koja je pokrenula postupak radi
osiguranja neke trabine te osobu u iju je korist taj postupak pokrenut po slubenoj
dunosti,
4. izraz ovrenik oznaava osobu protiv koje se trabina ostvaruje,

5. izraz protivnik osiguranja oznaava osobu protiv koje se trabina osigurava,

6. izraz stranka oznaava ovrhovoditelja i ovrenika te predlagatelja osiguranja i
protivnika osiguranja,
7. izraz sudionik oznaava osobu koja u postupku ovrhe ili osiguranja nije stranka,
a u postupku sudjeluje zbog toga to se u njemu odluuje o nekom njezinu pravu ili
zbog toga to za to ima pravni interes,
8. izraz rjeenje o ovrsi oznaava rjeenje kojim je u cijelosti ili djelomice
prihvaen ovrni prijedlog ili kojim se ovrha odreuje po slubenoj dunosti,
9. izraz rjeenje o osiguranju oznaava rjeenje kojim je u cijelosti ili djelomice
prihvaen prijedlog za osiguranje ili kojim se po slubenoj dunosti odreuje
osiguranje,
10. izraz sudski ovritelj oznaava sudskoga slubenika koji po nalogu suda
neposredno poduzima pojedine radnje u ovrnom postupku ili postupku osiguranja,
11. izraz poljodjelac oznaava osobu kojoj je poljoprivredna proizvodnja preteni
izvor prihoda,
12. izraz banka oznaava banku i svaku drugu pravnu osobu koja obavlja poslove
platnoga prometa,
13. izrazi javno ovjerovljena isprava ili ovjerovljena isprava oznaavaju ispravu
na kojoj je potpis neke osobe ovjerovio javni biljenik ili koja druga osoba ili tijelo s
javnim ovlastima,
14. izraz Financijska agencija (u daljnjem tekstu: Agencija) oznaava pravnu
osobu koja provodi ovrhu prema odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se
ureuje provedba ovrhe na novanim sredstvima.
Pokretanje postupka
lanak 3.
(1) Ovrni postupak pokree se prijedlogom ovrhovoditelja, a postupak osiguranja
prijedlogom predlagatelja osiguranja.
(2) Kad je zakonom odreeno tijelo ili osoba koja nije nositelj odreene trabine
ovlatena pokrenuti postupak radi njegova ostvarenja ili osiguranja, to tijelo, odnosno
osoba imaju u postupku poloaj ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja.
(3) Ovrni postupak i postupak osiguranja pokreu se i po slubenoj dunosti kad je
to zakonom izrijekom odreeno.
(4) Ako je postupak pokrenut prijedlogom nekoga tijela ili osobe koja nije nositelj
trabine, odnosno po slubenoj dunosti, radi ostvarenja ili osiguranja trabine
odreene osobe, ta osoba moe u postupku sudjelovati s ovlastima ovrhovoditelja,
odnosno predlagatelja osiguranja, ali ne moe poduzimati radnje koje bi sprjeavale
provedbu postupka pokrenutoga po prijedlogu odreenoga tijela ili osobe, odnosno
po slubenoj dunosti.
(5) Ako tijelo ili osoba iz stavka 4. ovoga lanka odlue povui prijedlog kojim je
postupak pokrenut, odnosno ako sud odlui obustaviti postupak pokrenut po
slubenoj dunosti, osoba radi ije je trabine postupak pokrenut moe preuzeti
voenje postupka. Izjavu o preuzimanju postupka ta osoba mora dati u roku od
petnaest dana od dana kad joj je dostavljena obavijest o povlaenju prijedloga
odnosno o namjeri da se postupak obustavi.
(6) Kad su po zakonu neko tijelo ili osoba duni dostaviti sudu odreenu ovrnu
ispravu ili ga na drugi nain obavijestiti o postojanju razloga za pokretanje ovrnoga
postupka ili postupka osiguranja po slubenoj dunosti, oni u tim postupcima nemaju
poloaj stranke.

Sredstva i predmet ovrhe i osiguranja

lanak 4.
(1) Sredstva ovrhe i osiguranja su ovrne radnje, odnosno radnje osiguranja ili sustav
takvih radnji kojima se po zakonu trabina prisilno ostvaruje ili osigurava.
(2) Predmet ovrhe i osiguranja su stvari i prava na kojima se po zakonu moe
provesti ovrha radi ostvarenja trabine ili njezina osiguranja.
(3) Ovrne radnje ili radnje osiguranja mogu se neposredno provesti i protiv
ovrenika, protivnika osiguranja i drugih osoba u skladu s ovim Zakonom.
(4) Predmet ovrhe ne mogu biti stvari izvan prometa, kao ni druge stvari za koje je to
posebnim zakonom odreeno.
(5) Predmet ovrhe ne mogu biti trabine po osnovi poreza i drugih pristojbi.
(6) Predmet ovrhe ne mogu biti objekti, oruje i oprema namijenjeni obrani te oprema
i objekti namijenjeni radu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i
pravosudnih tijela.
(7) Moe li neka stvar ili neko pravo biti predmet ovrhe, odnosno je li ovrha na nekoj
stvari ili pravu ograniena, ocjenjuje se s obzirom na okolnosti koje su postojale u
vrijeme podnoenja ovrnoga prijedloga, ako ovim Zakonom nije drukije izrijekom
odreeno.
Ogranienje sredstava i predmeta ovrhe i osiguranja
lanak 5.
(1) Sud odreuje ovrhu, odnosno osiguranje onim sredstvom i na onim predmetima
koji su navedeni u ovrnom prijedlogu, odnosno prijedlogu za osiguranje.
(2) Ako je predloeno vie sredstava ili vie predmeta ovrhe, odnosno osiguranja,
sud e, na prijedlog ovrenika, odnosno protivnika osiguranja, ograniiti ovrhu,
odnosno osiguranje samo na neka od tih sredstava, odnosno predmeta, ako su
dovoljni za ostvarenje ili osiguranje trabine.
(3) Ako se pravomono rjeenje o ovrsi odreenim sredstvom ili na odreenom
predmetu ne moe provesti, ovrhovoditelj moe radi namirenja iste trabine predloiti
novo sredstvo ili predmet ovrhe. U tom sluaju sud e donijeti novo rjeenje o ovrsi i
nastaviti ovrhu na temelju toga rjeenja. Ovrha odreena prijanjim rjeenjem o ovrsi
obustavit e se ako ovrhovoditelj povue ovrni prijedlog u povodu kojega je ona
odreena ili ako za to budu ispunjeni drugi zakonom predvieni razlozi.
(4) Ako ovrhovoditelj u roku od dva mjeseca od obavijesti suda o nemogunosti
provedbe ovrhe ne podnese prijedlog iz stavka 3. ovoga lanka, ovrha e se
obustaviti.
(5) Smatrat e se da se ovrha ne moe provesti ako na raunima ovrenika nema
novanih sredstava potrebnih za naplatu trabine ovrhovoditelja odreene
pravomonim rjeenjem o ovrsi na novanoj trabini po raunu. Ako ovrhovoditelj
predloi novo sredstvo ili predmet ovrhe, a ne povue ovrni prijedlog ili nisu
ispunjeni drugi zakonom predvieni razlozi za obustavu ovrhe, pravomono rjeenje
o ovrsi na novanoj trabini po raunu ostaje upisano u Oevidniku redoslijeda
osnova za plaanje.
(6) alba protiv novoga rjeenja o ovrsi iz stavka 3. ovoga lanka ne moe se izjaviti
iz razloga zbog kojih se mogla izjaviti protiv prijanjeg rjeenja o ovrsi.
(7) alba nakon proteka roka protiv novoga rjeenja o ovrsi iz stavka 3. ovoga lanka
moe se podnijeti samo ako su razlozi zbog kojih se podnosi nastali nakon vremena
kad se vie nisu mogli iznijeti u roku za albu protiv prethodnoga rjeenja o ovrsi.
(8) Glede sudskih pristojbi, prijedlog i rjeenje o ovrsi iz stavka 3. ovoga lanka ne
smatraju se novim prijedlogom i rjeenjem.

(9) Odreivanje ovrhe novim sredstvom ili na novom predmetu te njezina provedba
smatrat e se prigodom vrednovanja obujma sudakoga rada novim ovrnim
predmetom.
Zatita dostojanstva ovrenika, odnosno protivnika osiguranja
lanak 6.
Pri provedbi ovrhe i osiguranja pazit e se na dostojanstvo ovrenika, odnosno
protivnika osiguranja te na to da ovrha, odnosno osiguranje za njega budu to manje
nepovoljni.
Podnesci, roita i spisi
lanak 7.
(1) U ovrnom postupku i postupku osiguranja sud postupa na temelju podnesaka i
drugih pismena.
(2) Sud odrava roite kad je to ovim Zakonom odreeno ili kad smatra da je
odravanje roita svrhovito.
(3) O roitu, umjesto zapisnika, sudac moe sastaviti slubenu biljeku.
(4) Sud e izvan roita sasluati stranku ili sudionika u postupku ako je to
predvieno ovim Zakonom, ili ako smatra da je to potrebno radi razjanjenja
pojedinih pitanja ili oitovanja o nekom prijedlogu stranke.
(5) Izostanak jedne ili obiju stranaka te sudionika s roita, ili njihovo neodazivanje
pozivu suda radi sasluanja, ne sprjeava sud da i dalje postupa.
(6) Podnesci u ovrnom postupku podnose se u dovoljnom broju primjeraka za sud i
protivnu stranku.
Dostava
lanak 8.
(1) Pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizikoj osobi
u toj pravnoj osobi dostava se obavlja na adresu sjedita upisanoga u upisnik.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se i na odgovorne osobe u pravnoj
osobi kada se u vezi s njihovim svojstvom odgovorne osobe ovrha provodi i prema
njima te kada im se izrie novana kazna ili kazna zatvora.
(3) Odredbe stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se i na fizike osobe koje obavljaju
odreenu upisanu djelatnost (obrtnici, trgovci pojedinci, javni biljenici, odvjetnici,
lijenici itd.) kad se tim osobama dostava obavlja u vezi s tom djelatnou.
(4) Fizikoj osobi koja ne obavlja odreenu upisanu djelatnost te fizikoj osobi koja
obavlja odreenu upisanu djelatnost ako se dostava ne obavlja u vezi s tom
djelatnou dostava se obavlja na adresi prebivalita u Republici Hrvatskoj prema
podacima o prebivalitu koji e sud, odnosno javni biljenik pribaviti iz evidencija
Ministarstva unutarnjih poslova.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga lanka, ako prema podacima iz evidencija
Ministarstva unutarnjih poslova proizlazi da je fizika osoba prijavila boravite u
kojem drugom mjestu u Republici Hrvatskoj ili da je prijavila koje drugo mjesto ili
nain na koji joj se dostava moe obaviti, dostava se toj osobi obavlja na adresi
njezina upisana boravita, odnosno na drugom prijavljenom mjestu ili na drugi
prijavljeni nain.
(6) Ako dostava ne uspije na adresi iz stavaka 1., 4. i 5. ovoga lanka, dostava e se
pokuati obaviti jo jednom, u roku koji ne moe biti krai od 30 niti dui od 60 dana.
Ako se ni ta ponovljena dostava ne uspije obaviti, dostava e se obaviti isticanjem
pismena koje je trebalo dostaviti na mrenoj stranici e-oglasna ploa sudova.
Smatrat e se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja
pismena na mrenoj stranici e-oglasna ploa sudova.

(7) U postupku osiguranja trabina, nakon neuspjele dostave putem davatelja

potanskih usluga, na zahtjev predlagatelja osiguranja dostavu protivniku osiguranja
moe obaviti javni biljenik koji odluuje u postupku, odnosno drugi javni biljenik ako
dostavu treba obaviti izvan slubenog podruja javnog biljenika koji odluuje u
postupku. Trokove javnobiljenike dostave predlagatelj osiguranja izravno namiruje
javnom biljeniku koji obavlja dostavu. Javni biljenik kome nisu predujmljena
sredstva za pokrie trokova dostave nije duan obaviti dostavu.
(8) Ako dostavu treba obaviti izvan slubenog podruja javnog biljenika koji odluuje
u postupku osiguranja trabine, pismeno koje se dostavlja, javni biljenik uz molbu
prosljeuje javnom biljeniku na ijem se slubenom podruju nalazi adresa
protivnika osiguranja. Javni biljenici su jedan drugom duni pruati pravnu pomo
dostave u postupku osiguranja trabine. Ako zamoljeni javni biljenik nije nadlean
obaviti radnju za koju je zamoljen, ustupit e molbu nadlenom javnom biljeniku,
odnosno drugom dravnom tijelu i o tome obavijestiti javnog biljenika od koga je
primio molbu, a ako mu nadleni javni biljenik, odnosno dravno tijelo nije poznato,
vratit e molbu. Ako u jednom mjestu postoji vie javnih biljenika, molba za davanje
pravne pomoi dostave moe se podnijeti bilo kojem od tih javnih biljenika.
(9) Kad je ovim Zakonom predvieno da se dostava ili koja druga radnja obavlja
preko javnoga biljenika, dostava, odnosno radnja obavljaju se tako da javni biljenik,
na zahtjev ovlatene osobe ili tijela, putem davatelja potanskih usluga ili
neposredno, dostavi pismeno i o tome sastavi zapisnik, otpravak kojega e dostaviti
ovlatenoj osobi ili tijelu koji su zamolili pravnu pomo dostave.
(10) Na radnje poduzete u svezi s dostavom preko javnih biljenika na temelju ovoga
Zakona stranke ne plaaju javnobiljenike pristojbe. Trokovi dostave putem
javnoga biljenika ulaze u trokove postupka.
(11) Javni biljenik u obavljanju dostave na temelju ovoga Zakona ima prava i
dunosti sudskog dostavljaa. Javnog biljenika u obavljanju dostave mogu
zamjenjivati javnobiljeniki prisjednik, savjetnik i vjebenik.
Prekid postupka
lanak 9.
U sluaju prekida ovrnoga postupka ili postupka osiguranja sud e, na prijedlog
stranke ili po slubenoj dunosti, ako je to potrebno radi zatite prava i interesa koje
od stranaka, postaviti privremenoga zastupnika stranki u odnosu na koju je nastao
razlog zbog kojega je dolo do prekida, a postupak e nastaviti i prije nego to taj
razlog prestane.
Sastav suda i odluke
lanak 10.
(1) Ovrni postupak i postupak osiguranja u prvom stupnju vodi i odluke donosi
sudac pojedinac, ako ovim Zakonom nije odreeno da postupak vodi i odluke donosi
javni biljenik. U ovrnom postupku i postupku osiguranja u drugom stupnju odluke
donosi sudac pojedinac vieg suda, ako ovim Zakonom nije odreeno da odluke
donosi vijee prvostupanjskog suda sastavljeno od trojice sudaca.
(2) Zakonom se moe propisati da, za podruje upanijskog suda u kojemu je
ustanovljeno vie opinskih sudova, u drugom stupnju odluke donosi vijee jednog ili
vie opinskih sudova.
(3) Ako se o prisilnom ispunjenju ili osiguranju nekih trabina odluuje u parninom,
kaznenom ili nekom drugom sudskom postupku, takve odluke sud donosi u sastavu
u kojemu vodi taj sudski postupak.

(4) Odluke u ovrnom postupku i postupku osiguranja donose se u obliku rjeenja ili
zakljuka.
(5) Zakljukom sud izdaje nalog sudskom ovritelju ili Agenciji za provedbu pojedinih
radnji te odluuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kad je to izrijekom
predvieno ovim Zakonom.
Pravni lijekovi
lanak 11.
(1) Protiv rjeenja donesenoga u prvom stupnju moe se izjaviti alba, ako ovim
Zakonom nije drukije odreeno.
(2) Protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave moe se podnijeti
prigovor.
(3) alba se izjavljuje u roku od osam dana od dostave prvostupanjskoga rjeenja,
ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(4) alba ne odgaa provedbu rjeenja, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(5) Protiv zakljuka nije doputen pravni lijek. Ako je protiv zakljuka podnesen pravni
lijek, sud e odluku o nedoputenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom
kojom se utvruje, odnosno zavrava postupak ovrhe, odnosno osiguranja.
(6) Ako je protiv rjeenja doputena alba, sud e, ako nije ovlaten postupiti prema
odredbi lanka 51. stavka 1. ovoga Zakona, spis sa albom dostaviti
drugostupanjskom sudu. Ako je mogue nastaviti s provedbom ovrhe do donoenja
odluke drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud e drugostupanjskom sudu
dostaviti presliku spisa sa albom. Dok drugostupanjski sud ne donese odluku o
albi, prvostupanjski sud poduzimat e one radnje koje je ovlaten poduzimati prije
pravomonosti pobijanoga rjeenja, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
Revizija, ponavljanje postupka i povrat u prijanje stanje
lanak 12.
(1) U ovrnom postupku i postupku osiguranja revizija se moe izjaviti samo ako
odluka donesena u drugom stupnju ovisi o rjeenju nekog materijalnopravnog ili
postupovnopravnog pitanja vanog za osiguranje jedinstvene primjene prava i
ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u skladu s pravilima parninog postupka.
Ponavljanje postupka nije doputeno, osim u sluaju iz lanka 58. stavka 7. ovoga
Zakona.
(2) Povrat u prijanje stanje doputen je samo zbog proputanja roka za albu i
prigovor.
Hitnost i redoslijed postupanja
lanak 13.
(1) U ovrnom postupku i postupku osiguranja sud je duan postupati hitno.
(2) Sud je duan predmete uzimati u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda
trabine ili posebne okolnosti ne zahtijevaju da se postupi drukije.
Trokovi postupka
lanak 14.
(1) Trokove postupka u svezi s odreivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja
prethodno snosi ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja.
(2) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja duan je trokove postupka
predujmiti u roku koji sud odredi. Sud e obustaviti ovrhu, odnosno osiguranje ako
trokovi ne budu predujmljeni u tomu roku, a bez toga se ovrha ili osiguranje ne
mogu provesti. Ako u roku ne budu predujmljeni trokovi o kojima ovisi poduzimanje
neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe, ta se radnja nee provesti.

(3) Trokove postupka koji je sud pokrenuo po slubenoj dunosti prethodno

predujmljuje sud iz svojih sredstava.
(4) Ovrenik, odnosno protivnik osiguranja duni su ovrhovoditelju, odnosno
predlagatelju osiguranja naknaditi trokove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje.
(5) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja duni su ovreniku, odnosno
protivniku osiguranja naknaditi trokove koje su im neosnovano prouzroili.
(6) Zahtjev za naknadu trokova podnosi se najkasnije u roku od trideset dana od
dana zavretka postupka.
(7) O trokovima postupka odluuje sud u ovrnom postupku i u tom postupku
odreuje, na prijedlog stranke, ovrhu radi njihova ostvarenja.
(8) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja mogu ve u ovrnom prijedlogu ili
prijedlogu za osiguranje zatraiti da se, radi naplate predvidivih trokova postupka,
odredi ovrha protiv ovrenika, odnosno protivnika osiguranja. Na temelju takvoga
rjeenja o ovrsi sud e provesti mjere kojima se u korist ovrhovoditelja, odnosno
predlagatelja osiguranja na dijelovima imovine ovrenika, odnosno protivnika
osiguranja zasnivaju prava koja osiguravaju budue namirenje trokova postupka.
(9) Ako ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja u ovrnom prijedlogu ili
prijedlogu za osiguranje zahtijeva odreivanje ovrhe za predvidive trokove, duan je
u ovrnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje posebno navesti za koje nastale
trokove zahtijeva naknadu i njihov ukupni obraun te za koje predvidive trokove
zahtijeva odreivanje ovrhe i njihov ukupni obraun.
Jamevina
lanak 15.
(1) Kad je ovim Zakonom propisano davanje jamevine, ona se daje u gotovom
novcu. Iznimno, sud moe odobriti davanje jamevine u obliku bankarske garancije,
vrijednosnih papira koji imaju burzovnu vrijednost te dragocjenosti iju je vrijednost
lako utvrditi na tritu i koje se mogu brzo i jednostavno unoviti.
(2) Republika Hrvatska, opine, gradovi i upanije te dravna tijela nisu duni dati
jamevinu kad u postupku sudjeluju kao stranke, ako ovim Zakonom nije drukije
odreeno.
(3) Na stvarima koje su predane u sudski polog protivna stranka stjee zakonsko
zalono pravo. Ako su kao jamevina ponueni nematerijalizirani vrijednosni papiri
sud e ovjerovljenu izjavu osobe koja daje jamevinu da je suglasna da se radi
osiguranja trabine za koju se daje jamevina upie zalono pravo bez odgode
dostaviti sredinjem klirinkom depozitarnom drutvu, radi upisa zalonog prava, uz
tonu naznaku koliine i vrste vrijednosnica, te osobe zalonog dunika i zalonog
vjerovnika.
(4) Ako sud u ovrnom postupku ili postupku osiguranja odlui o pravu protivne
stranke na naknadu tete ili trokova postupka u svezi s radnjom zbog poduzimanja
koje je jamevina dana, na njezin e prijedlog istim rjeenjem odluiti i o naplati
utvrene trabine iz te jamevine.
Novana kazna i kazna zatvora
lanak 16.
(1) Kad je ovim Zakonom novana kazna predviena kao sredstvo ovrhe ili
osiguranja, ta se kazna moe izrei fizikim osobama u iznosu od 1.000,00 do
30.000,00 kuna, a pravnim osobama u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna.
Zatvorska kazna predviena ovim Zakonom izrie se od petnaest dana do tri
mjeseca. Sud tijekom postupka moe istoj osobi izrei vie zatvorskih kazni za

razliita kanjiva djela, a zbroj kazni u jednom postupku ovrhe ili osiguranja ne moe
prijei est mjeseci.
(2) Ako se novana kazna izrie pravnoj osobi, sud e izrei novanu kaznu i
odgovornim osobama u pravnoj osobi ako utvrdi da su te osobe inom ili propustom
prouzroile kanjivo djelo pravne osobe.
(3) Ako se osoba kojoj je sud, u skladu s ovim Zakonom, zaprijetio novanom
kaznom ne pokori nalogu suda, sud e joj izrei tu kaznu i, u sluaju potrebe,
zaprijetiti joj takvim novim kaznama te ih izricati sve dok ta osoba ne postupi po
nalogu suda.
(4) Ako fizika osoba kojoj je izreena novana kazna ne plati tu kaznu u roku koji je
odreen odlukom suda, ta e se kazna zamijeniti zatvorskom kaznom po pravilima
kaznenoga prava o zamjeni novane kazne zatvorskom kaznom. Ukupan zbroj
zatvorskih kazni kojima su nekoj osobi zamijenjene izreene novane kazne ne moe
u istom postupku prijei est mjeseci, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(5) Kad je ovim Zakonom predvieno da se zatvorska kazna moe izrei kao
sredstvo ovrhe ili osiguranja, ta se kazna moe pojedinano izrei u trajanju do tri
mjeseca, s time da ukupni zbroj pojedinano izreenih zatvorskih kazni u istome
ovrnom postupku ne moe prijei est mjeseci, ako ovim Zakonom nije drukije
odreeno.
(6) Sud moe zaprijetiti novanom kaznom pravnim osobama, a odgovornim
osobama u pravnoj osobi i drugim fizikim osobama novanom kaznom ili
zatvorskom kaznom, ili kazniti novanom kaznom pravnu osobu, odnosno kazniti
novanom kaznom ili zatvorskom kaznom odgovorne osobe u pravnoj osobi i druge
fizike osobe:
1. ako protivno nalogu ili zabrani suda poduzmu odreene radnje s ciljem skrivanja,
oteenja ili unitenja imovine ovrenika ili protivnika osiguranja,
2. ako poduzmu ine nasilja ili ine kojima mogu teko otetiti ili ugroziti prava,
sigurnost i dostojanstvo ovrhovoditelja i predlagatelja osiguranja ili drugih osoba koje
sudjeluju u postupku ovrhe ili osiguranja,
3. ako protivno nalogu ili zabrani suda poduzmu radnje koje mogu dovesti do
nenadoknadive ili teko nadoknadive tete za ovrhovoditelja ili predlagatelja
osiguranja,
4. ako poduzmu radnje kojima se sud, sudski ovritelj ili druge ovlatene osobe
ometaju u provedbi ovrnih radnji ili radnji osiguranja,
5. te u drugim sluajevima predvienim zakonom.
(7) Zatvor iz stavka 6. ovoga lanka moe, na temelju jedne odluke kojom je
odreen, trajati najdue trideset dana. Tijekom istoga postupka moe se, u sluaju
potrebe, protiv iste osobe ponovno odrediti zatvor. Ukupno trajanje zatvora
odreenoga protiv neke osobe tijekom istoga postupka ne moe biti due od est
mjeseci.
(8) Sud e kazniti novanom kaznom do 5.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno do
20.000,00 kuna pravnu osobu koja u podnesku vrijea sud, stranku ili drugoga
sudionika u postupku. Novana kazna moe se izrei i zastupniku stranke ako je on
odgovoran za vrijeanje suda. Na tu novanu kaznu na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe stavka 1. do 5. ovoga lanka.
(9) Zatvorska kazna izreena prema odredbama ovoga Zakona izvrava se na nain
propisan za izvrenje zatvorske kazne izreene u kaznenom postupku.

(10) Izreenu novanu kaznu i zatvorsku kaznu sud e izvriti po slubenoj dunosti,
a trokovi izvrenja padaju na teret dravnoga prorauna.
(11) Novana kazna i zatvorska kazna u smislu odredaba ovoga lanka bez utjecaja
su na kaznenu odgovornost osoba koje su u ovrnom postupku ili postupku
osiguranja kanjene novanom kaznom ili zatvorskom kaznom, ali e se kazna
izreena prema odredbama ovoga Zakona uraunati u kaznu izreenu u kaznenom
postupku.
(12) Sud moe zaprijetiti novanom kaznom ili zatvorskom kaznom osobama iz
stavka 6. ovoga lanka i u sluaju ako postoji osnovana bojazan da bi pravna ili
fizika osoba mogla poiniti kanjivu radnju iz stavka 6. toke 1. do 5. ovoga lanka,
pri emu moe tim osobama naloiti ili zabraniti poduzimanje odreenih radnji.
(13) Sud e pri odabiru kazne ili prijetnji kaznom, odnosno odabiru vrste kazne,
primijeniti blau kaznu ako se njome moe ostvariti ista svrha.
(14) O kanjavanju novanom kaznom i zatvorskom kaznom odluuje sud rjeenjem.
Na rjeenje o kanjavanju doputena je alba u roku od tri dana. O albi na rjeenje
o kanjavanju odluuje sud drugoga stupnja u roku od tri dana.
(15) alba iz stavka 14. ovoga lanka odgaa ovrnost rjeenja.
lanak 17.
Dunost davanja podataka o duniku
lanak 18.
(1) Na zahtjev osobe koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovrni postupak ili postupak
osiguranja, u roku od osam dana od dana podnoenja zahtjeva
- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje duan je dati podatke o tome je li neka
fizika osoba osiguranik u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, po kojoj
osnovi (radni odnos, samostalna profesionalna djelatnost, obrt ili samostalna
djelatnost poljoprivrede) i kod koga, odnosno prima li mirovinu, naknadu zbog
tjelesnog oteenja ili koju drugu stalnu naknadu o kojoj vodi evidenciju,
- Ministarstvo unutarnjih poslova duno je dati podatke o tome je li neka osoba u
evidenciji o registriranim i oznaenim vozilima upisana kao vlasnik vozila te o vrsti,
marki, tipu, modelu, godini proizvodnje, registarskom broju vozila i postojanju tereta
na tom vozilu,
- Sredinje klirinko depozitarno drutvo ili druge za to ovlatene osobe kod kojih su
na raunima ubiljeene vrijednosnice, odnosno nematerijalizirani vrijednosni papiri,
dionice, obveznice, trezorski zapisi, blagajniki zapisi, komercijalni zapisi, certifikati o
depozitu i drugi vrijednosni papiri izdani u seriji duno je dati podatke o tome ima li
neka osoba u upisniku koje vodi ubiljeene vrijednosnice na raunima,
- luka kapetanija duna je dati podatke o tome je li neka osoba u upisniku i
oevidniku koje vodi upisana kao vlasnik broda, jahte, plutajueg objekta,
nepominog odobalnog objekta, brodice ili tih objekata u gradnji,
- tijelo nadleno za katastarsku evidenciju duno je dati ispis posjedovnih listova koje
vodi za fiziku ili pravnu osobu,
- poslodavac ili isplatitelj stalnoga novanog primanja duan je dati podatak o tome
na koji nain osobi protiv koje podnositelj zahtjeva namjerava pokrenuti postupak
isplauje plau, odnosno drugo stalno novano primanje,
- drugo tijelo ili osoba koja vodi odgovarajui upisnik ili oevidnik o pravima koja ine
imovinu duna je dati podatke o tome je li neka osoba u upisniku ili oevidniku koji
vodi upisana kao imatelj odreenog prava.
(2) Na zahtjev suda osoba za koju ovrhovoditelj tvrdi da je ovrenikov dunik ili da se
neki dijelovi njegove imovine nalaze kod nje duna je u roku od osam dana izjasniti

se o tome ima li ovrenik i kakvu trabinu protiv nje, odnosno nalaze li se i koji
dijelovi njegove imovine kod nje.
(3) Ministarstvo financija, Porezna uprava duna je u roku od osam dana, na zahtjev
suda ili javnog biljenika, uz podatak o imenu, prezimenu i datumu roenja ili broju
osobne iskaznice za ovrenika fiziku osobu, odnosno podatak o nazivu, matinom
broju ili matinom broju subjekta za ovrenika pravnu osobu, dati podatak o osobnom
identifikacijskom broju ovrenika, kao i podatke iz lanka 217. ovoga Zakona.
(4) Tijela i osobe iz stavka 1. ovoga lanka nisu dune postupiti po zahtjevu osobe
koja trai podatke dok im prethodno ne budu podmireni trokovi za poduzimanje
radnje.
(5) Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka duan je u zahtjevu za davanje
podataka navesti trabinu radi ijeg e ostvarenja ili osiguranja pokrenuti ovrni
postupak, odnosno postupak osiguranja te priloiti ispravu na kojoj se ona temelji.
(6) Osobe i tijela iz stavaka 1. do 3. ovoga lanka ne smiju obavijestiti dunika o
tome da su podaci traeni.
(7) Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu tete koju je pretrpio zbog povrede dunosti
iz stavaka 1. do 3. i 6. ovoga lanka.
Ovrha stranih odluka i stranih javnih isprava
lanak 19.
Ovrha na temelju odluke stranoga suda, stranog upravnog ili drugog tijela i ovrha na
temelju javnih isprava stranog upravnog ili drugog tijela moe se odrediti i provesti u
Republici Hrvatskoj u postupku pred sudom ako takva odluka ili javna isprava
ispunjava pretpostavke za priznanje ili ako je to propisano zakonom, meunarodnim
sporazumom ili pravnim aktom Europske unije koji se u Republici Hrvatskoj izravno
primjenjuje.
Ovrha na imovini strane drave
lanak 20.
(1) Na imovini strane drave u Republici Hrvatskoj ne moe se odrediti ni provesti
ovrha ili osiguranje bez prethodne suglasnosti ministra nadlenog za poslove
pravosua, uz prethodno miljenje ministra nadlenog za vanjske poslove, osim ako
je strana drava pristala na ovrhu, odnosno osiguranje.
(2) Ako uz prijedlog kojim se pokree postupak na imovini strane drave u Republici
Hrvatskoj nije podnesena suglasnost iz stavka 1. ovoga Zakona, odnosno pristanak
strane drave, sud e prijedlog odbaciti.
Primjena odredaba drugih zakona
lanak 21.
(1) U ovrnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe Zakona o parninom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije
odreeno.
(2) Na materijalnopravne pretpostavke i posljedice provedbe ovrnoga postupka i
postupka osiguranja na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe zakona kojima se
ureuju stvarna prava, odnosno obvezni odnosi.
Dio drugi
OVRHA
Razdjel prvi
ZAJEDNIKE ODREDBE
Glava druga
OVRNA I VJERODOSTOJNA ISPRAVA
Osnove za odreivanje ovrhe

lanak 22.
Ovrha se odreuje samo na temelju ovrne ili vjerodostojne isprave, ako ovim
Zakonom nije drukije odreeno.
Ovrna isprava
lanak 23.
Ovrne isprave jesu:
1. ovrna sudska odluka i ovrna sudska nagodba,
2. ovrna nagodba iz lanka 186.a Zakona o parninom postupku
3. ovrna odluka arbitranog suda,
4. ovrna odluka donesena u upravnom postupku i ovrna nagodba sklopljena u
upravnom postupku ako glase na ispunjenje novane obveze, ako zakonom nije
drukije odreeno,
5. ovrna javnobiljenika odluka i ovrna javnobiljenika isprava,
6. nagodba sklopljena u postupku pred sudovima asti pri komorama u Republici
Hrvatskoj te nagodba sklopljena u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona
kojim se ureuje postupak mirenja
7. druga isprava koja je zakonom odreena kao ovrna isprava.
Odluka i nagodba
lanak 24.
(1) Sudskom odlukom, prema ovom Zakonu, smatra se presuda, rjeenje, platni
nalog te druga odluka donesena u postupku pred sudom i izbranim sudom, a
sudskom nagodbom smatra se nagodba sklopljena u postupku pred tim sudovima.
(2) Odlukom upravnoga tijela, prema ovom Zakonu, smatra se rjeenje i zakljuak
koji su u upravnom postupku donijeli tijelo dravne uprave ili pravna osoba s javnim
ovlastima, a upravnom nagodbom smatra se nagodba zakljuena u upravnom
postupku pred tim tijelom, odnosno pred tom osobom.
Ovrnost odluke
lanak 25.
(1) Sudska odluka kojom je naloeno ispunjenje trabine na neko davanje ili injenje
ovrna je ako je postala pravomona i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje.
Rok za dobrovoljno ispunjenje tee od dana dostave odluke ovreniku, ako zakonom
nije drukije odreeno.
(2) Sudska odluka kojom je naloeno ispunjenje trabine na neko trpljenje ili
neinjenje (proputanje) ovrna je ako je postala pravomona, osim ako je u ovrnoj
ispravi odreen poseban rok za usklaivanje ponaanja ovrenika s njegovom
obvezom.
(3) Sudska odluka kojom se oduzima imovinska korist ovrna je ako je postala
pravomona i sadri podatke po posebnim pravilima koja ureuju njezin sadraj.
(4) Odluka donesena u upravnom postupku ovrna je ako je postala ovrna po
pravilima koja ureuju taj postupak.
(5) Na temelju ovrne odluke koja je postala ovrna u jednom dijelu, ovrha se moe
odrediti samo u odnosu na taj dio.
(6) Ovrha e se odrediti na temelju sudske odluke koja nije postala pravomona i
odluke donesene u upravnom postupku koja nije postala konana ako je zakonom
propisano da alba ili koji drugi pravni lijek ne zadrava ovrhu.
Ovrnost prvostupanjskih sudskih odluka
lanak 26.

(1) Prvostupanjska sudska odluka kojom se fizikoj osobi koja ne obavlja registriranu
djelatnost nalae isplata trabine ija glavnica ne prelazi 5.000,00 kuna, odnosno
kojom se fizikoj osobi koja obavlja registriranu djelatnost u pravnoj stvari u vezi s
tom djelatnou ili pravnoj osobi nalae isplata trabine ija glavnica ne prelazi
10.000,00 kuna postaje ovrna u roku od osam dana od dana dostave osobi kojoj je
naloena isplata. alba protiv takve odluke ne odgaa ovrhu.
(2) Ako se u sudskoj odluci nekoj od osoba iz stavka 1. ovoga lanka nalae samo da
naknadi trokove postupka u iznosu koji ne prelazi iznose navedene u toj odredbi,
alba protiv takve odluke o naknadi trokova postupka ne odgaa ovrhu.
Ovrnost nagodbe
lanak 27.
(1) Sudska, odnosno upravna nagodba ovrna je ako je trabina koju prema njoj
treba ispuniti dospjela.
(2) Dospijee trabine dokazuje se zapisnikom o nagodbi ili javnom ispravom ili po
zakonu ovjerovljenom ispravom.
(3) Dospijee koje se ne moe dokazati na nain iz stavka 2. ovoga lanka dokazuje
se pravomonom odlukom donesenom u parninom postupku kojom se utvruje
dospijee.
(4) Na temelju nagodbe koja je postala ovrna u jednom dijelu ovrha se moe
odrediti samo u odnosu na taj dio.
Ovrnost javnobiljenike isprave
lanak 28.
(1) Javnobiljenika isprava ovrna je ako je postala ovrna po posebnim pravilima
koja ureuju ovrnost takve isprave.
(2) Na temelju javnobiljenike isprave koja je postala ovrna u jednom dijelu ovrha
se moe odrediti samo u odnosu na taj dio.
Podobnost ovrne isprave za ovrhu
lanak 29.
(1) Ovrna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznaeni vjerovnik i dunik te
predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze.
(2) Ako je ovrna isprava odluka kojom je naloeno ispunjenje trabine na neko
davanje ili injenje, u njoj mora biti odreen i rok za dobrovoljno ispunjenje.
(3) Ako u ovrnoj ispravi iz stavka 2. ovoga lanka nije odreen rok za dobrovoljno
ispunjenje, taj rok odreuje sud rjeenjem o ovrsi.
(4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka sud e predloenu ovrhu odrediti uz uvjet da
ovrenik, u roku koji mu je odreen, ne ispuni svoju obvezu.
(5) Ako je prema ovrnoj ispravi vjerovnik ovlaten odrediti opseg ili vrijeme
ispunjenja trabine, vjerovnik e opseg ili vrijeme ispunjenja trabine odrediti u
prijedlogu za ovrhu.
(6) Ako je prema ovrnoj ispravi trea osoba ovlatena odrediti opseg ili vrijeme
ispunjenja trabine, smatrat e se da je ta osoba odredila opseg ili vrijeme ispunjenja
trabine ako je to uinila u javnoj ili javno ovjerovljenoj ispravi.
Odreivanje i naplata zateznih kamata
lanak 30.
(1) Ako se nakon donoenja odluke, sklapanja nagodbe ili sastavljanja
javnobiljenike isprave izmijeni stopa zatezne kamate, sud e, na prijedlog bilo koje
stranke, rjeenjem odrediti naplatu zatezne kamate po izmijenjenoj stopi za vrijeme
na koje se ta izmjena odnosi. Prijedlog za donoenje takvog rjeenja moe se
podnijeti do dovretka ovrnog postupka.

(2) Ako plaanje zatezne kamate na trokove postupka nije odreeno ve u ovrnoj
ispravi, sud e, na prijedlog ovrhovoditelja, u rjeenju o ovrsi odrediti naplatu tih
kamata po propisanoj stopi od dana donoenja odluke odnosno sklapanja nagodbe
do naplate.
(3) Na prijedlog ovrhovoditelja sud e odrediti naplatu zateznih kamata na trokove
ovrnog postupka i osiguranja po propisanoj stopi od dana kada su ti trokovi
uinjeni, odnosno plaeni, do dana naplate.
(4) Ako plaanje zatezne kamate nije odreeno u obraunu poslodavca o neisplati
dospjelog iznosa plae, naknade plae ili otpremnine, sud e, na prijedlog
ovrhovoditelja, u rjeenju o ovrsi odrediti naplatu tih kamata po propisanoj stopi od
dana dospijea do naplate.
(5) Ako je ovrhovoditelj zatraio naplatu zateznih kamata iz stavaka 2. i 4. ovoga
lanka u zahtjevu za izravnu naplatu novane trabine, Agencija e postupiti
sukladno lanku 209. ovoga Zakona.
Vjerodostojna isprava
lanak 31.
(1) Vjerodostojna isprava je, prema ovom Zakonu, raun, mjenica i ek s protestom i
povratnim raunima kad je to potrebno za zasnivanje trabine, javna isprava, izvadak
iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po
posebnim propisima smatra javnom ispravom. Raunom se smatra i obraun
kamata.
(2) Vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznaeni vjerovnik i
dunik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novane obveze.
(3) Osim podataka iz stavka 2. ovoga lanka, raun fizikoj osobi koja ne obavlja
registriranu djelatnost mora sadravati upozorenje duniku da, u sluaju neispunjenja
dospjele novane obveze, vjerovnik moe zatraiti odreivanje ovrhe na temelju
vjerodostojne isprave.
(4) Kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi je li i kad je trabina dospjela, ovrha e se
odrediti ako ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu navede datum dospjelosti trabine te
ako je oznaio dan njezine dospjelosti.
Prijenos trabine ili obveze
lanak 32.
(1) Ovrha se odreuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovrnoj ispravi nije
oznaena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom
dokae da je trabina na nju prenesena ili da je na nju na drugi nain prela. Ako se
prijenos ne moe dokazati na taj nain, prijenos trabine dokazuje se pravomonom
odlukom donesenom u parninom postupku.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuje i na ovrhu
protiv osobe koja u ovrnoj ispravi nije oznaena kao dunik.
(3) Ako tijekom ovrnog postupka doe do promjene vjerovnika, novi vjerovnik
nastavlja ovrni postupak kao ovrhovoditelj umjesto prvobitnog ovrhovoditelja, ako
javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokae da je nakon pokretanja ovrnog
postupka trabina na njega prenesena ili da je na njega na drugi nain prela. Ako se
prijenos ne moe dokazati na taj nain, prijenos trabine dokazuje se pravomonom
odlukom donesenom u parninom postupku. Novi ovrhovoditelj mora primiti ovrni
postupak u onom stanju u kojem se on nalazi u trenutku kad u njega stupa. Za
promjenu ovrhovoditelja nije potreban pristanak ovrenika.
(4) Odredba stavka 3. ovoga lanka na odgovarajui nain se primjenjuje i ako
tijekom ovrnog postupka doe do promjene dunika.

Uvjetna i uzajamna obveza

lanak 33.
(1) Ako je obveza ovrenika utvrena u ovrnoj ispravi uvjetovana prethodnim ili
istodobnim ispunjenjem neke obveze ovrhovoditelja ili nastupanjem nekoga uvjeta,
sud e, na prijedlog ovrhovoditelja, odrediti ovrhu ako on izjavi da je svoju obvezu
ispunio, odnosno da je osigurao njezino ispunjenje ili da je uvjet nastupio.
(2) Ako ovrenik u pravnom lijeku protiv rjeenja o ovrsi istakne da ovrhovoditelj nije
ispunio svoju obvezu ili da nije osigurao njezino ispunjenje ili da uvjet nije nastupio,
sud e o ispunjenju obveze ovrhovoditelja, odnosno o nastupanju uvjeta odluiti u
ovrnom postupku, osim ako odluka o tome ovisi o utvrenju spornih injenica.
(3) Ako odluka iz stavka 2. ovoga lanka ovisi o utvrenju spornih injenica, sud e o
pravnom lijeku iz stavka 2. ovoga lanka odluiti u ovrnom postupku ako su te
injenice opepoznate, ako se njihovo postojanje moe utvrditi primjenom pravila o
zakonskim predmnjevama ili ako ovrhovoditelj dokae ispunjenje ili osiguranje svoje
obveze, odnosno nastupanje uvjeta javnom ispravom ili javno ovjerovljenom
privatnom ispravom. U ostalim sluajevima sud e obustaviti postupak.
(4) Smatrat e se da je ovrhovoditelj ispunio svoju obvezu, odnosno da je osigurao
njezino ispunjenje ako je predmet dune inidbe poloio u sudski ili javnobiljeniki
polog, ako to nije u suprotnosti sa sadrajem njegove obveze utvrene ovrnom
ispravom.
(5) Ovrhovoditelj koji u ovrnom postupku ne uspije dokazati, u skladu s odredbama
prethodnih stavaka ovoga lanka, da je ispunio svoju obvezu, da je osigurao njezino
ispunjenje, odnosno da je nastupio uvjet, moe pokrenuti parnicu radi utvrenja da je
na temelju ovrne isprave ovlaten traiti bezuvjetnu ovrhu radi ostvarenja svoje
trabine.
Alternativna obveza po izboru ovrenika
lanak 34.
(1) Ako ovrenik ima pravo na temelju ovrne isprave birati izmeu vie predmeta
svoje obveze i u roku za dobrovoljno ispunjenje sam ne obavi izbor izmeu tih
predmeta i ne ispuni dunu obvezu, predmet kojim obveza treba biti ispunjena
odreuje ovrhovoditelj u ovrnom prijedlogu.
(2) Ovrenik ima pravo izbora i nakon podnoenja prijedloga za ovrhu, ali ono
prestaje im se ovrhovoditelj makar djelomino namiri u skladu sa svojim
prijedlogom.
(3) Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu trokova ovrnoga postupka koji je
obustavljen zato to je ovrenik, u skladu s odredbama stavka 2. ovoga lanka nakon
pokretanja postupka ispunio svoju obvezu drugim predmetom.
Alternativno ovlatenje ovrenika
lanak 35.
(1) Ovrenik kojemu je ovrnom ispravom naloeno ispunjenje odreene obveze uz
pravo da se od ispunjenja te obveze moe osloboditi ispunjenjem neke druge inidbe
odreene u ovrnoj ispravi, moe tu inidbu ispuniti sve dok se ovrhovoditelj makar
djelomino ne namiri prisilnim ispunjenjem dune obveze.
(2) Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu trokova ovrnoga postupka koji je
obustavljen zato to je ovrenik, u skladu s odredbama stavka 1. ovoga lanka nakon
njegova pokretanja umjesto dune obveze ispunio drugu inidbu odreenu u ovrnoj
ispravi.
Potvrda o ovrnosti
lanak 36.

(1) Ako se prijedlog za ovrhu podnosi sudu koji o trabini nije odluivao u prvom
stupnju, uz prijedlog se podnosi ovrna isprava, u izvorniku ili ovjerovljenom
prijepisu, na kojoj je stavljena potvrda o ovrnosti, odnosno vjerodostojna isprava.
(2) Potvrdu o ovrnosti daje sud, odnosno tijelo koje je odluivalo o trabini u prvom
stupnju.
(3) Potvrdu o ovrnosti za izdavanje koje nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti
ukinut e rjeenjem isti sud, odnosno tijelo, na prijedlog ili po slubenoj dunosti.
(4) Arbitrani sudovi ne daju potvrde o ovrnosti svojih odluka, osim ako zakonom
nije drukije odreeno. U povodu pravnog lijeka ovrenika sud koji vodi ovrni
postupak ispitat e je li odluka arbitranog suda ovrna ili nije, i u ovisnosti o ishodu
takve provjere odluiti sam o pravnom lijeku ili predmet proslijediti drugom
nadlenom sudu (lanak 51.).
(5) Javni biljenici sami daju potvrde o ovrnosti svojih isprava i odluka. U povodu
pravnog lijeka ovrenika, sud koji vodi ovrni postupak ispitat e jesu li bili ispunjeni
uvjeti za davanje takve potvrde uzimajui u obzir i izjave osoba koje su prema toj
ispravi ovlatene potvrditi nastupanje okolnosti o kojima ovisi stjecanje toga svojstva
(lanak 29. stavci 5. i 6.). Ako sud utvrdi da uvjeti za davanje javnobiljenike potvrde
o ovrnosti nisu bili ispunjeni, tu e potvrdu ukinuti rjeenjem u ovrnom postupku.
(6) O zahtjevu za ukidanje potvrde o ovrnosti koju je dao javni biljenik na svojoj
ispravi ili odluci, podnesenom izvan ovrnog postupka, odluuje u izvanparninom
postupku opinski sud na ijem je podruju sjedite javnog biljenika.
Stvarna nadlenost
lanak 37.
(1) Opinski sudovi stvarno su nadleni odreivati ovrhu, osim ako rjeavanje tih
predmeta nije izrijekom povjereno drugom sudu, tijelu ili osobi.
(2) Sudovi nadleni odreivati ovrhu ovlateni su postupati i u povodu pravnih
lijekova podnesenih protiv rjeenja o ovrsi te drugih odluka koje su donijeli u povodu
prijedloga za ovrhu. Oni su ovlateni odluivati i o drugim pitanjima tijekom postupka
prije nego to je sud nadlean za provedbu ovrhe zapoeo s provedbom ovrhe.
Mjesna nadlenost
lanak 38.
Mjesna nadlenost odreena ovim Zakonom je iskljuiva.
Glava trea
PREDLAGANJE I ODREIVANJE OVRHE
Prijedlog za ovrhu
lanak 39.
(1) Prijedlog za ovrhu mora sadravati zahtjev za ovrhu u kojemu e biti naznaena
ovrna ili vjerodostojna isprava na temelju koje se trai ovrha, ovrhovoditelj i
ovrenik, osobni identifikacijski brojevi ovrhovoditelja i ovrenika, trabina ije se
ostvarenje trai te sredstvo kojim ovrhu treba provesti i, po potrebi, predmet u
odnosu na koji ga treba provesti. Prijedlog mora sadravati i druge propisane
podatke potrebne za provedbu ovrhe.
(2) Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora sadravati:
1. zahtjev da sud naloi ovreniku da u roku od osam dana, a u mjeninim i
ekovnim sporovima u roku od tri od dana dostave rjeenja, namiri trabinu zajedno
s odmjerenim trokovima, i
2. ovrni zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka.

(3) Prijedlog za ovrhu koji ne sadri sve podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka sud
e odbaciti rjeenjem, ne pozivajui predlagatelja da ga dopuni ili ispravi, osim u
ovrsi radi vraanja zaposlenika na rad ili u slubu.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka, ako prijedlog za ovrhu ne sadri
osobni identifikacijski broj ovrenika, nadleni sud ili javni biljenik e ga pribaviti po
slubenoj dunosti. Sud ili javni biljenik duan je najkasnije u roku od osam dana od
dana primitka prijedloga za ovrhu, odnosno dopune podataka o ovreniku, uputiti
zahtjev Ministarstvu financija, Poreznoj upravi za dostavu podataka o osobnom
identifikacijskom broju.
(5) Ako Ministarstvo financija, Porezna uprava obavijesti sud ili javnog biljenika o
nemogunosti dostave podatka o osobnom identifikacijskom broju ovrenika, sud ili
javni biljenik je duan u roku od osam dana od dana primitka obavijesti uputiti poziv
ovrhovoditelju da dopuni podatke o ovreniku (podaci o roenju, matini broj
graana, posljednje poznato prebivalite i adresa stanovanja za fiziku osobu,
odnosno matini broj ili matini broj subjekta za pravnu osobu) u roku od osam dana
od dana primitka poziva.
(6) Ako ovrhovoditelj u roku iz stavka 5. ovoga lanka ne dostavi traene podatke ili
ako sud ili javni biljenik na temelju dopunjenih podataka ne uspije pribaviti osobni
identifikacijski broj ovrenika, sud e odbaciti prijedlog za ovrhu, osim ako je ovrenik
strana fizika ili pravna osoba kada e sud ili javni biljenik donijeti rjeenje o ovrsi
bez osobnog identifikacijskog broja ovrenika.
Povlaenje i ogranienje prijedloga
lanak 40.
(1) Ovrhovoditelj moe tijekom postupka, bez pristanka ovrenika, povui u cijelosti ili
djelomice prijedlog za ovrhu.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud e obustaviti ovrhu.
(3) Ovrhovoditelj moe nakon povlaenja prijedloga podnijeti novi prijedlog za ovrhu.
(4) Ako ovrhovoditelj izjavi da je trabina u cijelosti ili djelomino namirena, smatrat
e se da je prijedlog za ovrhu u cijelosti, odnosno za dio trabine za koju je odreeno
izjavio da je namirena povuen.
Rjeenje o ovrsi
lanak 41.
(1) U rjeenju o ovrsi moraju biti naznaeni ovrna, odnosno vjerodostojna isprava na
temelju koje se ovrha odreuje, ovrhovoditelj i ovrenik, trabina koja se ostvaruje,
sredstvo i predmet ovrhe te drugi podaci potrebni za provedbu ovrhe.
(2) Rjeenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud e:
1. naloiti ovreniku da u roku od osam dana, a u mjeninim i ekovnim sporovima u
roku od tri dana od dana dostave rjeenja, namiri trabinu zajedno s odmjerenim
trokovima,
2. odrediti ovrhu radi prisilne naplate trabine zajedno s odmjerenim i predvidivim
trokovima,
3. odmjeriti nastale trokove,
4. posebno naznaiti predvidive trokove.
(3) Rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora sadravati:
- upozorenje ovreniku da prigovor protiv rjeenja o ovrsi mora biti obrazloen i koje
su pravne posljedice podnoenja neobrazloenog prigovora,
- upozorenje ovreniku da u sluaju namirenja trabine u roku iz stavka 2. toke 1.
ovoga lanka nije duan namiriti predvidive trokove postupka,

- upozorenje ovreniku ako se provodi ovrha na novanoj trabini po raunu na koji

mu se uplauju primanja i naknade iz lanka 172. ovoga Zakona ili iznosi koji su
izuzeti od ovrhe iz lanka 173. ovoga Zakona, da je duan o tome obavijestiti
Agenciju.
(4) Rjeenje o ovrsi ne mora biti obrazloeno i moe se izdati otiskivanjem tambilja
na prijedlogu za ovrhu.
(5) Rjeenje o ovrsi mora sadravati uputu o pravnom lijeku.
(6) Sud nee po slubenoj dunosti odbaciti prijedlog za ovrhu utemeljen na
pravomonoj sudskoj odluci, sudskoj nagodbi, javnobiljenikoj odluci ili
javnobiljenikoj ispravi samo zato to na tim ispravama nije bilo potvrde o ovrnosti
u vrijeme odluivanja, odnosno nee odbiti ovrni zahtjev samo zato to trabina
utvrena tim ispravama nije stekla svojstvo ovrivosti.
(7) Rjeenje kojim se prijedlog za ovrhu potpuno ili djelomice odbacuje ili odbija mora
biti obrazloeno.
Dostava rjeenja o ovrsi
lanak 42.
(1) Rjeenje o ovrsi dostavlja se ovrhovoditelju i ovreniku.
(2) Rjeenje kojim se odbacuje ili odbija prijedlog za ovrhu doneseno prije nego to je
ovreniku bilo omogueno da se o njemu oituje dostavlja se samo ovrhovoditelju.
(3) Rjeenje o ovrsi na temelju ovrne isprave dostavlja se prije pravomonosti
Agenciji, odnosno Sredinjem klirinkom depozitarnom drutvu te drugim osobama i
tijelima kad je to potrebno radi provedbe ovrhe.
(4) Rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se osobama i tijelima
iz stavka 3. ovoga lanka tek poto postane pravomono.
(5) Rjeenje o ovrsi na pokretnim stvarima doneseno na temelju ovrne isprave
dostavlja se ovreniku pri poduzimanju prve ovrne radnje, ako ovim Zakonom nije
drukije odreeno.
(6) Rjeenje o ovrsi na pokretnim stvarima doneseno na temelju vjerodostojne
isprave dostavlja se ovreniku prije pristupanja provedbi ovrhe (lanak 44. stavak 3.).
(7) Ako sud koji je donio rjeenje o ovrsi nije nadlean za provedbu ovrhe, uputit e
svoje rjeenje o ovrsi nadlenom sudu radi provedbe ovrhe.
Glava etvrta
PROVEDBA OVRHE
Stvarna nadlenost
lanak 43.
(1) Za provedbu ovrhe stvarno su nadleni opinski sudovi, ako zakonom nije
drukije odreeno.
(2) Sud provedbe ovrhe ovlaten je odluivati o svim pitanjima koja se tiu provedbe
ovrnoga postupka te o svim pitanjima koja se jave u povodu provedbe ovrnoga
postupka o kojima se prema ovom Zakonu odluuje u tom postupku, te o zahtjevu za
naknadu trokova postupka koji naknadno bude podnesen tijekom postupka (lanak
14. stavak 6.).
Ovrha na temelju nepravomonoga rjeenja o ovrsi
lanak 44.
(1) Ovrha se provodi i prije pravomonosti rjeenja o ovrsi ako za pojedine ovrne
radnje ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(2) Trabina e se prisilno ostvariti prije pravomonosti rjeenja o ovrsi, osim ako
ovim Zakonom nije drukije odreeno.

(3) Ovrha odreena na temelju vjerodostojne isprave provodi se tek nakon

pravomonosti rjeenja o ovrsi.
Granice ovrhe
lanak 45.
Ovrha se provodi u granicama odreenim u rjeenju o ovrsi.
Vrijeme ovrhe
lanak 46.
(1) Ovrha se provodi radnim danom, i to danju.
(2) Sud moe odrediti da se ovrha provede i neradnim danom ili nou ako za to
postoji opravdan razlog.
Rad sudskoga ovritelja
lanak 47.
(1) Sudski ovritelj je duan prigodom pretrage ovrenikova stana ili odjee koju on
nosi na sebi i poduzimanja drugih ovrnih radnji postupati s dunim obzirima prema
osobi ovrenika i lanova njegova kuanstava.
(2) Ovrnim radnjama u ovrenikovu stanu kojima nije nazoan ovrenik, njegov
zakonski zastupnik, opunomoenik ili odrasli lan njegova kuanstva, moraju biti
nazona dva punoljetna svjedoka ili javni biljenik.
(3) Ovrha u prostoriji pravne osobe provodi se tako da sudski ovritelj prije obavljanja
ovrne radnje zatrai od zastupnika pravne osobe da on sam ili osoba koju on odredi
bude nazona njezinu obavljanju. Ako zastupnik pravne osobe odbije postupiti u
skladu sa zahtjevom sudskoga ovritelja ili ako ga sudski ovritelj ne zatekne u
prostoriji pravne osobe prigodom poduzimanja ovrne radnje, radnju e provesti u
nazonosti dvaju punoljetnih svjedoka.
(4) Kad ovrnu radnju treba provesti u prostoriji koja je zakljuana, a ovrenik ili
njegov zastupnik nije nazoan ili nee prostoriju otvoriti, sudski ovritelj otvorit e
prostoriju uz pomo ovlatene strune osobe (bravara), u nazonosti dvaju
punoljetnih svjedoka ili javnoga biljenika.
(5) O obavljanju ovrnih radnji prema odredbama stavaka 2. do 4. ovoga lanka
sudski ovritelj sastavit e poseban zapisnik koji e potpisati pozvani svjedoci,
odnosno javni biljenik i druge osobe koje su sudjelovale u obavljanju tih radnji.
Ometanje sudskoga ovritelja u radu
lanak 48.
(1) Sudski ovritelj je ovlaten udaljiti osobu koja ometa provedbu ovrhe.
(2) Ako je u istom postupku osoba ometala provedbu ovrhe ili ako se prema
okolnostima sluaja opravdano oekuje ometanje provedbe ovrhe, sudski ovritelj je
ovlaten zatraiti pomo policije.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka policija je duna postupati po nalogu sudskog
ovritelja koji, po potrebi, moe naloiti i upotrebu sile prema osobi koja ometa ovrhu.
(4) Pri postupanju policije po nalogu sudskog ovritelja na odgovarajui nain
primjenjuju se propisi kojima se ureuju poslovi i ovlasti policije.
(5) Trokovi pruene pomoi policije ulaze u trokove ovrhe.
(6) Prema osobi koja ometa provedbu ovrhe sud moe odrediti mjere propisane
lankom 16. ovoga Zakona.
Nepravilnosti pri provedbi ovrhe
lanak 49.
(1) Stranka ili sudionik mogu podneskom traiti od suda da otkloni nepravilnost koju
je sudski ovritelj uinio u provedbi ovrhe.

(2) Sud moe zakljukom ukinuti nezakonite i nepravilne radnje sudskoga ovritelja.
Glava peta
PRAVNI LIJEKOVI STRANAKA PROTIV RJEENJA O OVRSI
1. Pravni lijekovi protiv rjeenja o ovrsi na temelju ovrne isprave
alba protiv rjeenja o ovrsi
lanak 50.
(1) Protiv rjeenja o ovrsi ovrenik moe izjaviti albu:
1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovrna isprava,
2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovrnosti,
3. ako je ovrna isprava ukinuta, ponitena, preinaena ili na drugi nain stavljena
izvan snage, odnosno ako je na drugi nain izgubila svoju djelotvornost ili je utvreno
da je bez uinka,
4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom
nakon nastanka ovrne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj nee na temelju
ovrne isprave, trajno ili za odreeno vrijeme, traiti ovrhu,
5. ako je protekao rok u kojemu se po zakonu moe traiti ovrha,
6. ako je ovrha odreena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je
mogunost ovrhe ograniena,
7. ako ovrhovoditelj nije ovlaten traiti ovrhu na temelju ovrne isprave, odnosno
ako nije ovlaten na temelju nje traiti ovrhu protiv ovrenika,
8. ako nije ispunjen uvjet koji je odreen ovrnom ispravom, osim ako zakonom nije
drukije propisano,
9. ako je trabina prestala na temelju injenice koja je nastala u vrijeme kad je
ovrenik vie nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potjee odluka, odnosno
nakon zakljuenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrivanja ili
ovjeravanja javnobiljenike isprave,
10. ako je ispunjenje trabine, makar i na odreeno vrijeme, odgoeno, zabranjeno,
izmijenjeno ili na drugi nain onemogueno zbog injenice koja je nastala u vrijeme
kad je ovrenik vie nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potjee odluka,
odnosno nakon zakljuenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrivanja
ili ovjeravanja javnobiljenike isprave, ili
11. ako je nastupila zastara trabine o kojoj je odlueno ovrnom ispravom.
(2) U albi iz stavka 1. ovoga lanka ovrenik moe iznositi nove injenice i nove
dokaze ako se tiu razloga zbog kojih je ona izrijekom doputena te zbog bitnih
povreda odredaba ovrnoga postupka. Ovrenik je duan uz albu priloiti sve
isprave na koje se poziva u albi.
(3) Nove injenice koje se tiu razloga iz stavka 1. toaka 7., 9., 10. i 11. ovoga
lanka sud smije utvrivati samo u skladu s odredbama lanka 52. ovoga Zakona.
(4) alba je doputena zbog povrede pravila o stvarnoj i mjesnoj nadlenosti.
(5) U povodu albe iz stavka 1. ovoga lanka sud pazi po slubenoj dunosti na
razloge iz stavka 1. toaka 1., 3. i 5. ovoga lanka te na okolnost da je u sluaju iz
stavka 1. toke 6. ovoga lanka ovrha odreena na predmetima iz lanka 4. stavaka
4. i 5. ovoga Zakona. Sud pazi po slubenoj dunosti i na pogrenu primjenu
materijalnog prava te na bitne povrede ovrnoga postupka kada se na njih tako pazi
prema odredbama Zakona o parninom postupku.
(6) Ovrhovoditelj moe albom pobijati rjeenje o ovrsi ako je njime prekoraen
njegov zahtjev te zbog odluke o trokovima postupka.

(7) alba ovrenika protiv rjeenja o ovrsi ne odgaa provedbu ovrhe, ako ovim
Zakonom nije drukije odreeno.
Odluivanje o albi
lanak 51.
(1) Ako ovrenik ne priloi uz albu sve isprave potrebne za ispitivanje njezine
doputenosti, sud prvog stupnja e albu odbaciti, ne pozivajui ovrenika da je
dopuni ili ispravi.
(2) U povodu albe protiv rjeenja o ovrsi sud prvog stupnja moe albu prihvatiti ako
ocijeni da je osnovana te, u cijelosti ili djelomice, doneseno rjeenje o ovrsi preinaiti
i ovrni zahtjev odbiti, ili ukinuti rjeenje o ovrsi i ovrni prijedlog odbaciti ili oglasiti se
stvarno ili mjesno nenadlenim i predmet ustupiti nadlenom sudu, osim u
sluajevima iz lanka 52. ovoga Zakona.
(3) U sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka sud prvog stupnja ukinut e provedene
radnje, osim kad se oglasio nenadlenim i predmet ustupio nadlenom sudu. Sud
kome je predmet ustupljen kao nadlenom moe provedene radnje ukinuti ako ocijeni
da je to potrebno radi pravilne provedbe ovrhe.
(4) Sudac prvog stupnja uputit e predmet sudu nadlenom za odluivanje u drugom
stupnju ako ocijeni da alba nije osnovana.
(5) Radi provjere osnovanosti navoda albe sud prvoga stupnja moe, po potrebi,
sasluati stranke i druge sudionike te obaviti druge izviaje.
(6) Sud prvoga stupnja duan je rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka donijeti i otpremiti
u roku od trideset dana. U tom je roku u sluaju iz stavka 4. ovoga lanka duan
predmet uputiti drugostupanjskom sudu.
(7) Drugostupanjski sud duan je rjeenje o albi donijeti i otpremiti u roku od
ezdeset dana od dana kada ju je primio.
(8) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka doputena je alba protiv koje sud
prvoga stupnja nema ovlasti iz te odredbe.
Upuivanje na parnicu u povodu albe
lanak 52.
(1) Ako je alba izjavljena iz razloga iz lanka 50. stavka 1. toke 7. i toaka 9. do 11.
ovoga Zakona, sud prvoga stupnja dostavit e albu ovrhovoditelju radi oitovanja u
roku od osam dana.
(2) Ako ovrhovoditelj prizna postojanje kojeg od razloga zbog kojih je alba izjavljena,
sud e obustaviti ovrhu.
(3) Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne oituje u roku od osam
dana, sud prvoga stupnja donijet e bez odgode rjeenje kojim e ovrenika uputiti
da u roku od petnaest dana od pravomonosti toga rjeenja pokrene parnicu radi
proglaenja ovrhe nedoputenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga lanka zbog kojeg
je izjavio albu.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka, sud nee ovrenika uputiti na
parnicu, nego e prihvatiti njegovu albu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu
ako on njezinu osnovanost dokae javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno
ako su injenice na kojima se temelji njegova alba zbog razloga iz stavka 1. ovoga
lanka opepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim
predmnjevama.
(5) Na pokretanje i voenje parnice iz stavka 3. ovoga lanka na odgovarajui se
nain primjenjuju pravila o parnici na koju se ovrenik upuuje u povodu albe nakon
proteka roka.

(6) Okolnost da je ovrenik upuen na parnicu iz stavka 3. ovoga lanka ili da ju je

pokrenuo ne sprjeava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve trabine, osim
ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(7) Ako je alba izjavljena i zbog kojeg od razloga iz lanka 50. stavka 1. toaka 1. do
6. i toke 8. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja, ako smatra da alba zbog njih nije
osnovana, uputit e bez odgode presliku spisa sudu drugoga stupnja radi odluivanja
o albi u povodu tih razloga.
(8) Ako ovrenik izjavi albu protiv rjeenja o upuivanju na parnicu, sud prvoga
stupnja tu e albu uputiti sudu drugoga stupnja radi zajednikog odluivanja o toj
albi i albi protiv rjeenja o ovrsi.
(9) Ako je prvostupanjski sud ve proslijedio presliku spisa drugostupanjskom sudu u
povodu albe iz stavka 7. ovoga lanka, o toj e okolnosti upozoriti drugostupanjski
sud prigodom upuivanja preslike spisa u povodu albe protiv rjeenja o upuivanju
na parnicu.
(10) U sluaju iz stavka 4. ovoga lanka ovrhovoditelj koji smatra da je ovlaten na
temelju odreene ovrne isprave predloiti ovrhu, moe tubom zatraiti da se to
utvrdi u posebnoj parnici.
alba nakon proteka roka
lanak 53.
(1) Ovrenik moe zbog razloga iz lanka 50. stavka 1. toke 7. i toaka 9. do 11.
ovoga Zakona podnijeti albu protiv rjeenja o ovrsi i nakon njegove pravomonosti
ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti ve u roku za albu protiv
toga rjeenja.
(2) alba iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti sve do dovretka ovrnoga
postupka.
(3) Ovrenik je duan u albi iz stavka 1. ovoga lanka istaknuti sve razloge iz stavka
1. ovoga lanka koje moe istaknuti u vrijeme njezina podnoenja i dokaze kojima
potkrepljuje svoje navode. Ovrenik je duan uz albu priloiti isprave na koje se
poziva u albi.
(4) Ako ovrenik ne postupi sukladno stavku 3. ovoga lanka ili ako se alba temelji
na razlozima koje je ovrenik mogao istaknuti u prije podnesenoj albi, sud e
odbaciti albu.
(5) Podnoenje albe iz stavka 1. ovoga lanka ne sprjeava provedbu ovrhe i
ostvarenje ovrhovoditeljeve trabine, osim ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
Odgovor na albu
lanak 54.
(1) alba iz lanka 53. ovoga Zakona dostavit e se bez odgode ovrhovoditelju, koji
se o njoj moe oitovati u roku od osam dana.
(2) Kad primi odgovor na albu ili kad protekne rok za odgovor, sud e, prema
okolnostima sluaja, zakazati roite radi raspravljanja o albi ili e donijeti rjeenje
bez odravanja roita, osim u sluaju iz lanka 55. ovoga Zakona.
(3) Rjeenjem o albi sud e albu odbaciti ili prihvatiti, osim u sluaju iz lanka 55.
ovoga Zakona. Ako albu prihvati, sud prvoga stupanja ukinut e provedene radnje i
obustaviti ovrhu.
(4) Osnovanost albe ocjenjuje se s obzirom na stanje stvari u vrijeme odluivanja o
albi.
Upuivanje na parnicu
lanak 55.

(1) Ako rjeenje o albi iz lanka 53. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrivanju neke
sporne injenice, sud e uputiti ovrenika da u roku od petnaest dana od dana
pravomonosti toga rjeenja pokrene parnicu radi proglaenja ovrhe nedoputenom,
osim u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka.
(2) Ako rjeenje o albi iz stavka 1. ovoga lanka ovisi o utvrenju spornih injenica
ije postojanje ovrenik dokae javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno
ako su one opepoznate ili se njihovo postojanje moe utvrditi primjenom pravila o
zakonskim predmnjevama, sud e o osnovanosti albe odluiti u ovrnom postupku.
Ako albu prihvati, postupit e u skladu s odredbom lanka 54. stavka 3. ovoga
Zakona, a ako je ne prihvati, uputit e ovrenika na parnicu.
(3) Tubu kojom pokree parnicu na koju je upuen ovrenik moe utemeljiti samo na
razlozima koje je istaknuo u albi u povodu koje je upuen na parnicu.
(4) Ako ovrenik u povodu naknadno podnesene albe nakon isteka roka bude
takoer upuen na parnicu, duan je razloge zbog kojih je izjavio tu albu istaknuti u
parnici na koju je prethodno upuen ako u njoj jo uvijek nije zakljuena glavna
rasprava.
(5) Ako ovrenik ne postupi u skladu s odredbom stavka 4. ovoga lanka, sud e
odbaciti tubu.
(6) Na temelju pravomone presude kojom je utvreno da ovrha nije doputena, sud
nadlean za odluivanje o albi ukinut e, na prijedlog ovrenika, provedene radnje i
obustaviti ovrhu.
Ovrenikovo pravo na naknadu tete
lanak 56.
(1) Ako se ovrha na temelju rjeenja o ovrsi protiv kojega je podnesena alba iz
lanka 52. i 53. stavka 1. ovoga Zakona provede prije nego to se glavna rasprava u
prvostupanjskom parninom postupku zakljui, ovrenik moe do zakljuenja glavne
rasprave, i bez pristanka ovrhovoditelja kao tuenika, preinaiti tubu tako to e
zatraiti od suda da ovrhovoditelju naloi da mu vrati ono to je neosnovano stekao
ovrhom te da mu naknadi tetu koju je zbog toga pretrpio, ukljuujui i trokove ovrhe
u kojoj je ovrhovoditelj ostvario svoju trabinu.
(2) teta na iju naknadu ovrenik ima pravo obuhvaa i razliku izmeu vrijednosti
unovenog predmeta ovrhe i cijene po kojoj je on unoven.
(3) Na novane iznose iz stavka 1. ovoga lanka ovrenik ima pravo na zakonsku
zateznu kamatu od kada je ovrhovoditelj neosnovano stekao novana sredstva iz
njegove imovine, odnosno od unovenja dijelova imovine ovrenika.
2. Pravni lijekovi protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
Prigovor protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
lanak 57.
(1) Protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrenik moe podnijeti
prigovor u roku od osam dana, a u mjeninim i ekovnim sporovima u roku od tri
dana, osim ako ne pobija samo odluku o trokovima postupka.
(2) Rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kada se prigovorom iz stavka 1.
ovoga lanka pobija samo u dijelu kojim je odreena ovrha moe se pobijati samo iz
razloga zbog kojih se rjeenje o ovrsi na temelju ovrne isprave moe pobijati albom
(lanak 50.).
(3) Rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave moe se u dijelu kojim je njime
odreena ovrha pobijati albom nakon proteka roka (lanak 53.) iz razloga navedenih
u lanku 50. tokama 7., 9., 10. i 11. ovoga Zakona, samo ako je injenica na kojoj se
temelji taj prigovor nastala nakon donoenja rjeenja o ovrsi.

(4) Ako ovrenik u podnesenom prigovoru ne pobija rjeenje o ovrsi na temelju

vjerodostojne isprave nego samo predlae odgodu ovrhe, takav prigovor smatrat e
se prijedlogom za odgodu ovrhe.
Postupak u povodu prigovora protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne
isprave
lanak 58.
(1) Ovrenik je duan u prigovoru protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne
isprave odrediti u kojem dijelu pobija to rjeenje. Prigovor protiv rjeenja o ovrsi na
temelju vjerodostojne isprave mora sadravati razloge pobijanja. Neobrazloeni
prigovor sud e odbaciti kao nepotpun, ne pozivajui ovrenika da ga dopuni ili
ispravi
(2) Ako u prigovoru protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrenik
nije odredio u kojem dijelu pobija rjeenje, opseg pobijanja sud e utvrditi na temelju
sadraja prigovora.
(3) Ako se rjeenje o ovrsi pobija u cijelosti ili samo u dijelu kojim je ovreniku
naloeno da namiri trabinu, sud kojemu je prigovor podnesen stavit e izvan snage
rjeenje o ovrsi u dijelu kojim je odreena ovrha i ukinuti provedene radnje, a
postupak e nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnoga naloga, a ako za to nije
mjesno nadlean, dostavit e predmet nadlenom sudu.
(4) Ako se rjeenje o ovrsi pobija samo u dijelu kojim je odreena ovrha, daljnji
postupak nastavit e se kao postupak po albi protiv rjeenja o ovrsi donesenog na
temelju ovrne isprave u kojem o prigovoru odluuje vijee prvostupanjskog suda.
(5) Ako se prigovor iz stavka 4. ovoga lanka prihvati, dio rjeenja o ovrsi kojim je
ovreniku naloeno da namiri trabinu ima svojstvo ovrne isprave na temelju koje se
moe ponovno traiti ovrha.
(6) Ako ovrenik pobija rjeenje o ovrsi samo djelomino u dijelu kojim je njime
ovreniku naloeno da namiri ovrhovoditeljevu trabinu, sud e za nepobijani dio
toga dijela rjeenja zakljukom utvrditi da je postao pravomoan i ovran te e
pristupiti provedbi odreene ovrhe samo radi ostvarenja dijela trabine koji je njime
pravomono utvren. Sud e zakljukom odrediti razdvajanje postupaka tako da se u
odnosu na pobijani dio rjeenja o ovrsi postupak nastavlja na nain odreen
stavcima 3. i 4. ovoga lanka. U tom sluaju sud e umnoiti spis radi provedbe
zakljuka o razdvajanju postupka.
(7) Ako ovrenik ne podnese prigovor protiv dijela rjeenja o ovrsi kojim mu je
naloeno da namiri trabinu protiv toga dijela rjeenja moe traiti ponavljanje
postupka po pravilima parninoga postupka.
(8) Ako sud kojem je prijedlog iz stavka 7. ovoga lanka podnesen nije nadlean
odluivati po pravilima parninoga postupka, ustupit e predmet nadlenom sudu radi
odluivanja o prijedlogu.
Glava esta
PRIGOVOR TREE OSOBE
Pretpostavke za prigovor
lanak 59.
(1) Osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprjeava
ovrhu moe podnijeti prigovor protiv ovrhe traei da se ovrha na tom predmetu
proglasi nedoputenom.
(2) Podnositelj prigovora je duan u prigovoru iznijeti razloge pobijanja te uz prigovor
priloiti isprave kojima dokazuje postojanje svoga prava.

(3) Ako podnositelj prigovora ne postupi u skladu s odredbom stavka 2. ovoga

lanka, sud e prigovor odbaciti kao nepotpun, ne pozivajui podnositelja da ga
dopuni ili ispravi.
(4) Prigovor se moe podnijeti do dovretka ovrnoga postupka. Podnoenje
prigovora ne sprjeava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve trabine.
(5) Sud e prigovor dostaviti ovrhovoditelju i ovreniku i pozvati ih da se u roku od
osam dana oituju o prigovoru.
Pokretanje parnice
lanak 60.
(1) Ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne oituje o prigovoru ili ako se jedna
stranka usprotivi prigovoru, sud e podnositelja prigovora rjeenjem uputiti da protiv
stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglaenja da ovrha na
predmetu ovrhe nije doputena, osim ako podnositelj ne dokae opravdanost svoga
prigovora pravomonom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno
ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako injenice na kojima se temelji
prigovor tree osobe nisu opepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o
zakonskim predmnjevama.
(2) Ako podnositelj prigovora dokae njegovu opravdanost pravomonom presudom,
javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su injenice na
kojima se temelji prigovor opepoznate ili se mogu utvrditi na temelju pravila o
zakonskim predmnjevama, sud e o prigovoru odluiti u ovrnom postupku.
(3) Podnositelj prigovora moe parnicu pokrenuti i nakon proteka roka koji mu je sud
odredio sve do dovretka ovrnoga postupka, ali je u tom sluaju duan snositi
trokove prouzroene prekoraenjem toga roka.
(4) U parnici iz stavka 1. ovoga lanka trea osoba moe traiti da se utvrdi
postojanje njezina prava ako joj ga koja od stranaka osporava.
Kad se ne moe traiti da se ovrha proglasi nedoputenom
lanak 61.
(1) Iznimno od odredbe lanka 59. stavka 1. ovoga Zakona, osoba koja je suvlasnik
pokretne stvari koja je predmet ovrhe ne moe zahtijevati da se ovrha u pogledu
njezina udjela proglasi nedoputenom, ali ima pravo na namirenje iz iznosa
dobivenoga prodajom stvari prije namirenja ovrhovoditelja i drugih osoba koje se
namiruju u ovrnom postupku te prije naknade trokova ovrnoga postupka.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo zahtijevati da joj se stvar koja je
predmet ovrhe ustupi ako poloi iznos koji odgovara vrijednosti ovrenikova udjela u
toj stvari.
(3) Osobu iz stavka 1. ovoga lanka kojoj je osporen udio u stvari koja je predmet
ovrhe sud e uputiti na parnicu protiv ovrhovoditelja, a i protiv ovrenika ako i on
osporava njezino pravo, da dokae svoje pravo, osim ako u ovrnom postupku ne
moe dokazati svoje pravo pravomonom presudom, javnom ili privatnom ispravom
koja ima znaenje javne isprave.
(4) Pokretanje parnice u skladu s odredbama stavka 3. ovoga lanka ne sprjeava
provoenje ovrhe niti namirenje ovrhovoditeljeve trabine.
(5) Ako osoba iz stavka 1. ovoga lanka moe dokazati svoje pravo pravomonom
presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima znaenje javne isprave, sud e
postupiti kao da njezino pravo nije osporeno.
(6) Okolnost da je sud u ovrnom postupku uzeo da pravo osobe iz stavka 1. ovoga
lanka nije osporeno u smislu odredaba stavka 3. i 5. ovoga lanka ne utjee na

pravo ovrhovoditelja ili ovrenika da svoja prava protiv te osobe ostvaruju u posebnoj
parnici.
Glava sedma
PROTUOVRHA
Razlozi za protuovrhu
lanak 62.
(1) Nakon to je ovrha ve provedena, ovrenik moe u istom ovrnom postupku
zatraiti od suda da naloi ovrhovoditelju da mu vrati ono to je ovrhom dobio:
1. ako je ovrna isprava pravomono ukinuta, preinaena, ponitena, stavljena izvan
snage ili je na drugi nain utvreno da je bez uinka,
2. ako je tijekom ovrnoga postupka namirio ovrhovoditelju trabinu mimo suda tako
da je ovrhovoditelj dvostruko namiren,
3. ako je rjeenje o ovrsi pravomono ukinuto i prijedlog za ovrhu odbaen ili odbijen,
odnosno ako je rjeenje o ovrsi pravomono preinaeno,
4. ako je ovrha koja je provedena na odreenom predmetu ovrhe proglaena
nedoputenom.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka sud nee prihvatiti ako se u pogledu onoga to
je ovrhovoditelj dobio ovrhom nastupile takve stvarne ili pravne promjene da vraanje
vie nije mogue.
(3) Ako je ovrhovoditelj ovrhom naplatio odreeni novani iznos, ovrenik u prijedlogu
za protuovrhu moe traiti plaanje zakonskih zateznih kamata od dana naplate toga
iznosa.
(4) Prava na naknadu tete iz razloga iz stavka 1. ovoga lanka ovrenik moe
ostvarivati u posebnoj parnici.
(5) Prijedlog za protuovrhu iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od tri
mjeseca od dana kad je ovrenik saznao za razlog za protuovrhu, a najkasnije u roku
od jedne godine od dana dovretka ovrnoga postupka.
(6) Ovrenik ne moe prije proteka roka iz stavka 5. ovoga lanka svoju trabinu
ostvarivati u parninom postupku, osim u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka.
(7) Ako je ovrni postupak pokrenut po slubenoj dunosti, protuovrha nije
doputena, ve ovrenik svoja mogua prava moe ostvarivati u posebnoj parnici.
Postupak po prijedlogu za protuovrhu
lanak 63.
(1) Prijedlog iz lanka 62. ovoga Zakona sud e dostaviti ovrhovoditelju i pozvati ga
da se u roku od osam dana izjasni o tome prijedlogu.
(2) Ako se u roku iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj usprotivi prijedlogu, sud e
o njemu odluiti nakon odranoga roita. Ako se ovrhovoditelj u tom roku ne oituje
o prijedlogu, sud e ocijeniti hoe li o njemu odluiti bez odravanja roita.
(3) Rjeenjem kojim prihvati prijedlog sud e naloiti ovrhovoditelju da u roku od
petnaest dana vrati ovreniku ono to je ovrhom dobio.
Rjeenje o protuovrsi
lanak 64.
(1) Na temelju pravomonoga i ovrnoga rjeenja kojim je ovrhovoditelju naloeno da
ovreniku vrati ono to je ovrhom dobio, sud e, na prijedlog ovrenika, rjeenjem
odrediti protuovrhu.
(2) Protuovrha se provodi po odredbama ovoga Zakona.
Glava osma
ODGODA, OBUSTAVA I ZAVRETAK OVRHE

1. Odgoda ovrhe
Odgoda ovrhe na prijedlog ovrenika
lanak 65.
(1) Na prijedlog ovrenika sud moe, ako ovrenik uini vjerojatnim da bi provedbom
ovrhe trpio nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu, ili ako uini vjerojatnim da je
to potrebno da bi se sprijeilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:
1. ako je protiv odluke na temelju koje je odreena ovrha izjavljen pravni lijek,
2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijanje stanje u postupku u kojemu je
donesena odluka na temelju koje je odreena ovrha ili prijedlog za ponavljanje
postupka,
3. ako je podnesena tuba za ponitaj presude izbranoga suda na temelju koje je
odreena ovrha,
4. ako je podnesena tuba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobiljenike
isprave na temelju koje je doputena ovrha ili tuba za utvrenje njezine nitavosti,
5. ako je ovrenik protiv rjeenja o ovrsi izjavio albu iz lanaka 52. ili 53. ovoga
Zakona ili podnio tubu iz lanaka 52. ili 55. ovoga Zakona,
6. ako je ovrenik izjavio albu protiv rjeenja kojim je potvrena ovrnost ovrne
isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to
rjeenje doneseno,
7. ako ovrenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi
ovrhe,
8. ako ovrha, prema sadraju ovrne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke
obveze ovrhovoditelja, a ovrenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato to
ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno
ispuni,
9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se
ureuje sustav zatite i spaavanja graana, materijalnih i drugih dobara u
katastrofama i velikim nesreama, a ovrenik je na dan donoenja odluke o
proglaenju katastrofe imao prebivalite ili sjedite i obavljao djelatnost na podruju
za koje je proglaena katastrofa,
10. ako se vodi kazneni postupak po slubenoj dunosti u vezi s trabinom zbog
ijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovrni postupak.
(2) Odluku o prijedlogu za odgodu sud e donijeti nakon to ovrhovoditelju omogui
da se o njemu oituje, ako okolnosti sluaja ne zahtijevaju da se postupi drukije.
(3) Sud moe na zahtjev ovrhovoditelja odgodu ovrhe uvjetovati davanjem
primjerene jamevine. Takav prijedlog ovrhovoditelj moe podnijeti i nakon to je
rjeenje o odgodi ovrhe doneseno.
(4) Ako ovrenik ne da jamevinu u roku koji mu sud odredi, a koji ne moe biti dui
od petnaest dana, smatrat e se da je odustao od prijedloga za odgodu, sud e
donijeti rjeenje o nastavku ovrhe.
(5) Za vrijeme odgode ovrhe nee se poduzimati radnje kojima se ona provodi.
(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga lanka, u ovrsi radi naplate novane trabine
i nakon donoenja rjeenja o odgodi ovrhe provest e se radnje na temelju kojih
ovrhovoditelj stjee zalono pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Na
prijedlog ovrhovoditelja provest e se i procjena predmeta ovrhe.
(7) Ako odbije prijedlog za odgodu ovrhe, sud e nastaviti s ovrhom i prije
pravomonosti rjeenja kojim je prijedlog odbijen.
Odgoda ovrhe na prijedlog ovrhovoditelja

lanak 66.
Na prijedlog ovrhovoditelja sud moe, u potpunosti ili djelomice, odgoditi ovrhu samo
jednom, ako provedba ovrhe nije zapoela, i to za vrijeme koje odredi sud.
Odgoda na prijedlog tree osobe
lanak 67.
(1) Na zahtjev osobe koja je traila da se ovrha na odreenom predmetu proglasi
nedoputenom sud e odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba uini
vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela
nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na
koju je upuena (lanak 60.).
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud moe, na prijedlog ovrhovoditelja, odgodu
ovrhe uvjetovati davanjem jamevine.
(3) Odredba lanka 65. stavka 4. ovoga Zakona primijenit e se na odgovarajui
nain i u sluaju iz ovoga lanka.
Davanje osiguranja umjesto odgode ovrhe
lanak 68.
Sud e odbiti prijedlog za odgodu ako ovrhovoditelj u roku koji mu sud odredi dade
jamevinu za tetu koju bi ovrenik ili trea osoba mogli trpjeti zbog provedbe ovrhe.
Odgoda na temelju suglasnosti stranaka
lanak 69.
(1) Ako se ovrhovoditelj suglasi s prijedlogom ovrenika o odgodi ovrhe, odnosno ako
se ovrhovoditelj i ovrenik suglase s prijedlogom tree osobe o odgodi ovrhe, sud e
odgodu odrediti ne ispitujui postoje li za to propisane pretpostavke.
(2) Ako je ovrha odgoena na temelju suglasnosti stranaka, vrijeme za koje je
odgoena ne rauna se kao vrijeme duljine trajanja postupka u postupku za zatitu
prava na suenje u razumnom roku.
Vrijeme za koje se ovrha odgaa
lanak 70.
(1) Ako je ovrha odgoena zato to su ovrenik ili trea osoba izjavili pravni lijek,
odnosno izvanredno pravno sredstvo, odgoda traje do zavretka postupka po tom
lijeku, odnosno sredstvu.
(2) U drugim sluajevima u kojima je ovrenik predloio odgodu, sud moe, prema
okolnostima sluaja, odrediti vrijeme za koje se ovrha odgaa.
(3) Ako sud na prijedlog ovrhovoditelja odgodi ovrhu, moe je odgoditi najvie za est
mjeseci.
(4) Ako u sluaju iz stavka 3. ovoga lanka ovrhovoditelj ne predloi nastavak ovrhe
prije isteka roka na koji je ovrha odgoena, sud e obustaviti ovrhu.
(5) Ako je ovrha odgoena zbog razloga iz lanka 65. stavka 1. toke 9. ovoga
Zakona, odgoda traje do donoenja odluke tijela, koje je ovlastila Vlada Republike
Hrvatske, o okonanju provedbe mjera radi saniranja posljedica katastrofe. Za
vrijeme trajanja odgode ovrhe iz ovoga stavka ne teku kamate.
(6) Ako je ovrha odgoena zbog razloga iz lanka 65. stavka 1. toke 10. ovoga
Zakona, odgoda traje do pravomonog dovretka kaznenog postupka.
Nastavljanje odgoenoga postupka
lanak 71.
(1) Odgoena ovrha nastavit e se po slubenoj dunosti nakon proteka vremena za
koje je odreena.

(2) Na prijedlog ovrhovoditelja sud moe nastaviti ovrhu i prije proteka roka za koji je
odgoena ako ovrhovoditelj uini vjerojatnim da su prestali razlozi za odgodu ili ako
da jamevinu.
(3) Na prijedlog ovrhovoditelja sud e nastaviti ovrhu i prije pravomonosti odnosno
konanosti odluke nadlenoga prvostupanjskog tijela o odbacivanju ili odbijanju
pravnog lijeka ili sredstva povodom kojeg je odgoena ovrha.
2. Obustava i dovretak ovrhe
Obustava ovrhe
lanak 72.
(1) Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, ovrha e se obustaviti po slubenoj
dunosti, ako je ovrna isprava pravomono ukinuta, preinaena, ponitena,
stavljena izvan snage ili je na drugi nain odreeno da je bez uinka, odnosno ako
potvrda o ovrnosti bude ukinuta.
(2) Ovrha e se obustaviti ako je postala nemogua ili se iz drugih razloga ne moe
provesti.
(3) Ovrha e se na prijedlog ovrenika obustaviti ako sud utvrdi da su nakon isteka
roka za albu provedbom ovrhe zahvaeni predmeti koji nisu odreeni u rjeenju o
ovrsi, a izuzeti su od ovrhe ili je na njima mogunost ovrhe ograniena.
(4) Rok za prigovor zbog razloga iz stavka 3. ovoga lanka iznosi osam dana i
poinje tei od dana kojega je ovrenik saznao da je ovrhom zahvaen predmet koji
je izuzet od ovrhe, odnosno na kojemu je mogunost ovrhe ograniena. Nakon isteka
roka od trideset dana od poduzimanja radnje kojom su zahvaeni predmeti iz stavka
3. ovoga lanka prijedlog iz te odredbe vie se ne moe podnijeti.
(5) Rjeenjem o obustavi ovrhe ukinut e se sve provedene ovrne radnje ako se
time ne dira u steena prava treih osoba.
Dovretak ovrhe
lanak 73.
(1) Postupak ovrhe smatra se dovrenim pravomonou odluke o odbacivanju ili
odbijanju ovrnoga prijedloga, provedbom ovrne radnje kojom se ovrha dovrava ili
obustavom ovrhe.
(2) Dovrenje ovrhe provedbom posljednje ovrne radnje sud e utvrditi rjeenjem.
Razdjel drugi
OVRHA RADI NAPLATE NOVANE TRABINE
Glava deveta
OPE ODREDBE
Opseg ovrhe novanih trabina
lanak 74.
Ovrha radi ostvarenja novane trabine odreuje se i provodi u opsegu koji je
potreban za namirenje te trabine.
Zatita ovrenika fizike osobe
lanak 75.
(1) Ovrha radi ostvarenja novane trabine ne moe se provesti na stvarima i
pravima fizike osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost koja su nuna za
zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba ovrenika i osoba koje je po zakonu duan
uzdravati.
(2) Ovrha radi ostvarenja novane trabine protiv fizike osobe koja obavlja
registriranu djelatnost moe se provesti na cjelokupnoj njezinoj imovini, osim na onim
stvarima i pravima na kojima se protiv nje ne bi mogla provesti kad ne bi obavljala

registriranu djelatnost te na onim stvarima i pravima koja su nuna za obavljanje

njezine registrirane djelatnosti ako joj je ona glavni izvor sredstava za ivot.
(3) U ovrsi radi ostvarenja novane trabine protiv fizike osobe koja obavlja
registriranu djelatnost na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 242.
ovoga Zakona.
(4) Odredba stavka 1. ovoga lanka nee se primjenjivati u sluajevima u kojima su
ovim Zakonom za ovrhu na odreenim stvarima ili pravima utvrena posebna pravila
o izuzimanju od ovrhe ili o ogranienju ovrhe.
(5) Nekretnine za stanovanje ili obavljanje poslovne djelatnosti ne smatraju se
stvarima koje su nune za zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba ovrenika i
osoba koje je po zakonu duan uzdravati ili za obavljanje samostalne djelatnosti
koja je njegov glavni izvor sredstava za ivot, osim ako zakonom nije drukije
odreeno.
Zatita djelatnosti pravnih osoba
lanak 76.
(1) Ovrha se ne moe provesti na stvarima i pravima pravnih osoba radi ostvarenja
novane trabine ako su te stvari ili prava nuni za obavljanje njihove djelatnosti.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka nee se primjenjivati u sluajevima u kojima su
ovim Zakonom za ovrhu na odreenim stvarima ili pravima utvrena posebna pravila
o odreivanju redoslijeda ovrhe, o izuzimanju od ovrhe ili o ogranienju ovrhe.
Zatita ovrhovoditelja
lanak 77.
(1) Ako je ovrhovoditelj na temelju pravnoga posla s ovrenikom stekao na nekoj
stvari ili pravu zalono ili slino pravo radi osiguranja trabine ije prisilno ostvarenje
na tom predmetu trai, ovrenik se ne moe protiviti takvoj ovrsi pozivajui se na
razloge iz lanka 75. stavka 1. i lanka 76. stavka 1. ovoga Zakona te na druge
odredbe ovoga Zakona o izuzimanju od ovrhe ili o ogranienju ovrhe, osim na
odredbe lanka 4. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona.
(2) Ovrenik se ne moe protiviti ovrsi na nekoj stvari ili nekom pravu pozivajui se
na odredbe lanka 75. stavka 1. i lanka 76. stavka 1. ovoga Zakona te na druge
odredbe ovoga Zakona o izuzimanju od ovrhe i o ogranienju ovrhe, osim na
odredbe lanka 4. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona, ako je tu stvar ili to pravo stekao
od ovrhovoditelja koji pokretanjem postupka trai ostvarenje svoje trabine nastale u
svezi s tim stjecanjem.
Redoslijed namirenja vie ovrhovoditelja
lanak 78.
Vie ovrhovoditelja koji ostvaruju svoje novane trabine prema istom ovreniku i na
istom predmetu ovrhe namiruju se onim redom kojim su stekli pravo da se iz toga
predmeta namire, ako zakonom nije drukije odreeno.
Glava deseta
OVRHA NA NEKRETNINI
1. Ope odredbe
Nadlenost
lanak 79.
Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na nekretnini i za provedbu te ovrhe mjesno je
nadlean sud na ijem se podruju nekretnina nalazi.
Ovrne radnje
lanak 80.

Ovrha na nekretnini provodi se zabiljebom ovrhe u zemljinoj knjizi, utvrenjem

vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa
dobivenoga prodajom.
Rokovi i odluivanje o pravnom lijeku
lanak 80.a
NAPOMENA: lanak 80.a stupa na snagu 1.1.2015.
(1) Ovrhu na nekretnini sud e odrediti u roku od 15 dana od dana podnoenja
osnovanog prijedloga za ovrhu ili prijedloga iz lanka 5. stavka 3. ovoga Zakona. Sve
daljnje ovrne radnje u provedbi ovrhe na nekretnini sud i Agencija e poduzeti u
roku od 30 dana od dana kada je ovrha odreena, odnosno od kada je poduzeta
posljednja ovrna radnja provedbe ovrhe koja joj je prethodila, osim ako ovim
Zakonom nije drukije odreeno.
(2) O albi protiv rjeenja donesenih u postupku ovrhe na nekretninama odluuje
vijee prvostupanjskog suda, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(3) O albi protiv rjeenja o odreivanju ovrhe, dosudi i namirenju u postupku ovrhe
na nekretninama odluuje drugostupanjski sud.
Nekretnina kao predmet ovrhe
lanak 81.
(1) Nije li to drugo odreeno, predmet ovrhe moe biti samo nekretnina kao cjelina
odreena pravilima koja ureuju vlasnitvo i druga stvarna prava i zemljine knjige.
(2) Ako je glede neke nekretnine uspostavljeno suvlasnitvo (idealni suvlasniki dio
nekretnine), taj dio nekretnine moe biti samostalan predmet ovrhe glede kojega se
na odgovarajui nain primjenjuju pravila ovoga Zakona o ovrsi na nekretninama.
(3) Ako je na nekoj nekretnini osnovano pravo graenja, to pravo kada je na
nekretnini izgraena zgrada moe biti samostalni predmet ovrhe glede kojega se na
odgovarajui nain primjenjuju pravila ovoga Zakona o ovrsi na nekretninama u
vlasnitvu ovrenika.
(4) Ako je glede neke nekretnine ili njezina idealnoga dijela osnovano pravo
plodouivanja, ono moe biti samostalni predmet ovrhe, s time da ovrenik moe
namiriti svoju trabinu iz plodova koje to pravo daje na temelju nekoga pravnoga
odnosa (najamnina, zakupnina), glede ega se na odgovarajui nain primjenjuju
pravila ovoga Zakona o ovrsi na pravima.
Dokaz o vlasnitvu i pravu graenja
lanak 82.
(1) Uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj je duan podnijeti izvadak iz
zemljine knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasnitvo
ovrenika.
(2) Ako je pravo na nekretnini iz stavka 1. ovoga lanka upisano u zemljinoj knjizi na
drugu osobu, a ne na ovrenika, prijedlogu se moe udovoljiti samo ako ovrhovoditelj
podnese ispravu koja je podobna za upis ovrenikova prava.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka sud e po slubenoj dunosti naloiti u
zemljinoj knjizi upis prava vlasnitva ovrenika.
(4) Ako nekretnina nije upisana u zemljine knjige na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe lanka 132. ovoga Zakona.
Ovrha kad se nakon stjecanja zalonog prava ili prava na namirenje promijeni
vlasnik nekretnine
lanak 83.
Ako se promijeni osoba koja je u zemljinim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine
nakon to je ovrhovoditelj na nekretnini upisom u zemljinu knjigu stekao zalono

pravo ili koje drugo pravo koje ga ovlauje da namiri odreenu trabinu njezinom
prodajom, ovrhovoditelj ima pravo, na temelju ovrne isprave protiv osobe koja je bila
vlasnik nekretnine u vrijeme kad je stekao to pravo i izvatka iz zemljine knjige kojim
se dokazuje prijenos vlasnitva s prijanjeg vlasnika na novog vlasnika, zatraiti
ovrhu izravno protiv novog vlasnika radi naplate osigurane trabine.
Zabiljeba ovrhe
lanak 84.
(1) im donese rjeenje o ovrsi, sud e po slubenoj dunosti zatraiti da se u
zemljinoj knjizi upie zabiljeba ovrhe.
(2) Tom zabiljebom ovrhovoditelj stjee pravo da svoju trabinu namiri iz nekretnine
(pravo na namirenje) i u sluaju da trea osoba kasnije stekne vlasnitvo te
nekretnine.
(3) Nakon zabiljebe ovrhe nije doputen upis promjene prava vlasnitva niti kojeg
drugoga stvarnog prava utemeljen na raspolobi ovrenika, bez obzira na to kad je ta
raspoloba poduzeta.
(4) Promjena vlasnika nekretnine tijekom ovrnoga postupka ne sprjeava da se taj
postupak nastavi protiv novoga vlasnika kao ovrenika. Sve radnje poduzete prije
toga ostaju na snazi i novi vlasnik ne moe u postupku poduzimati one radnje koje ne
bi mogao poduzeti prijanji vlasnik da do promjene vlasnitva nije dolo.
(5) Na prijedlog ovrhovoditelja sud e donijeti rjeenje o nastavljanju ovrnoga
postupka protiv novoga vlasnika kao ovrenika u tom postupku. Protiv toga rjeenja
novi vlasnik nema pravo na albu.
(6) Ovrhovoditelj koji je predloio ovrhu, a nije prije stekao zalono pravo, stjee
zabiljebom ovrhe pravo da se iz nekretnine namiri prije osobe koja na toj nekretnini
kasnije stekne zalono pravo ili pravo na namirenje.
Ovrenikov prijedlog za odgodu ovrhe na nekretnini
lanak 84.a
(1) Ovrenik moe u roku od osam dana od dana dostave rjeenja o ovrsi na
nekretnini u kojoj stanuje i koja je nuna za zadovoljenje njegovih osnovnih
stambenih potreba i osoba koje je po zakonu duan uzdravati predloiti sudu
odgodu ovrhe. Ovrenik je uz prijedlog duan priloiti dokaz o postojanju svog
imovinskog, odnosno materijalnog prava ijom e raspolobom u cijelosti namiriti
trabinu ovrhovoditelja.
(2) Sud e prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka dostaviti bez odgode ovrhovoditelju,
koji se o njemu moe oitovati u roku od osam dana od dana dostave.
(3) Nakon primitka oitovanja ovrhovoditelja ili nakon isteka roka za oitovanje, sud
e donijeti rjeenje o prijedlogu.
(4) Sud e prihvatiti prijedlog ovrenika ako stekne uvjerenje:
1. da nekretnina predstavlja nekretninu u kojoj ovrenik stanuje i koja je nuna za
zadovoljenje njegovih osnovnih stambenih potreba i osoba koje je po zakonu duan
uzdravati,
2. da e se trabina ovrhovoditelja u cijelosti namiriti iz sredstava dobivenih na
temelju raspolaganja svojim imovinskim, odnosno materijalnim pravom.
(5) Sud nee prihvatiti prijedlog ovrenika ako ocijeni da bi se zbog toga ovrha
znatnije oduljila ili oteala, odnosno ako bi ovrhovoditelj zbog toga mogao trpjeti
znatniju tetu.
(6) Ako je ovrenik priloio kao dokaz postojanje svog prava na novanoj trabini,
sud e prihvatiti prijedlog ovrenika ako stekne uvjerenje da e ovrenik namiriti
trabinu ovrhovoditelja u roku od jedne godine od donoenja rjeenja o odgodi ovrhe.

(7) Ako sud prihvati prijedlog ovrenika, zabiljeba ovrhe u zemljinoj knjizi ostaje do
potpunog namirenja trabine ovrhovoditelja.
(8) Ako ovrenik u roku odreenom rjeenjem ne uplati u sudski polog sredstva za
namirenje trabine ovrhovoditelja u cijelosti, sud e nastaviti ovrhu na temelju
rjeenja o ovrsi na nekretnini.
Pristupanje ovrsi
lanak 85.
(1) Nakon upisa zabiljebe ovrhe ne moe se za namirenje druge trabine istoga ili
drugoga ovrhovoditelja na toj nekretnini provesti poseban ovrni postupak.
(2) Ovrhovoditelj za iju je trabinu kasnije odreena ovrha na istoj nekretnini stupa u
ve pokrenuti ovrni postupak.
(3) Pokrenutom ovrnom postupku moe se pristupiti do pravomonosti rjeenja o
dosudi nekretnine kupcu.
(4) O pristupanju postupku sud e obavijestiti ovrhovoditelja u iju je korist prije
obavljena zabiljeba.
(5) Razlozi zbog kojih ovrha nije doputena u korist pojedinih od vie ovrhovoditelja u
iju se korist ovrha provodi na istoj nekretnini, odnosno razlozi za obustavu ovrhe u
odnosu na pojedine od ovrhovoditelja bez utjecaja su na provedbu postupka u korist
drugih ovrhovoditelja.
(6) Ako se razlog za odgodu ovrhe tie samo jednoga od vie ovrhovoditelja, ovrha
se nee odgoditi, nego e sud pri donoenju rjeenja o namirenju odrediti odgodu
namirenja toga ovrhovoditelja sve dok se postupak u odnosu na njega ne nastavi.
Sredstva namijenjena namirenju toga ovrhovoditelja sud e pohraniti do nastavka
postupka. Ako postupak ne bude nastavljen, ta e se sredstva upotrijebiti za
namirenje drugih ovrhovoditelja, odnosno predat e se ovreniku.
Zalona prava
lanak 86.
(1) U postupku ovrhe na nekretnini namiruju se i zaloni vjerovnici koji nisu predloili
ovrhu.
(2) Zalona prava uknjiena na nekretnini prestaju danom pravomonosti rjeenja o
dosudi nekretnine kupcu pa makar zaloni vjerovnici nisu potpuno namireni.
(3) Kupac nekretnine i zaloni vjerovnik mogu se sporazumjeti, najkasnije do
donoenja rjeenja o dosudi, da zalono pravo ostane na nekretnini i nakon
pravomonosti rjeenja o dosudi nekretnine, a da kupac preuzme ovrenikov dug
prema tom vjerovniku u iznosu koji bi mu pripadao u ovrnom postupku. U tom se
sluaju kupovnina umanjuje za iznos preuzetoga duga.
(4) Kupac i zaloni vjerovnik sporazum iz stavka 3. ovoga lanka sklapaju u obliku
sudske nagodbe u ovrnom postupku ili javnobiljenike isprave.
Slunosti, stvarni tereti i pravo graenja
lanak 87.
(1) Stvarne slunosti, stvarni tereti i pravo graenja na nekretnini ne prestaju
prodajom nekretnine.
(2) Prodajom nekretnine ne prestaju ni osobne slunosti koje su u zemljinoj knjizi
upisane prije prava radi ijega se namirenja ovrha provodi.
(3) Ostale osobne slunosti i stvarni tereti prestaju pravomonou rjeenja o dosudi
nekretnine.
(4) Na osobne slunosti iz stavka 3. ovoga lanka na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe lanka 86. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.

Ugovori o zakupu i najmu

lanak 88.
(1) Ugovori o najmu, odnosno zakupu nekretnine koji su sklopljeni i upisani u
zemljinu knjigu prije stjecanja zalonoga prava ili prava na namirenje radi ijega se
ostvarenja ovrha trai, ne prestaju prodajom nekretnine. Kupac stupa na mjesto
najmodavca, odnosno zakupodavca od trenutka stjecanja vlasnitva nekretnine.
(2) Ugovori o najmu ili zakupu koji nisu upisani u zemljinu knjigu prije stjecanja
zalonoga prava ili prava namirenja radi ijega se ostvarenja ovrha trai, prestaju
pravomonou rjeenja o dosudi nekretnine kupcu.
(3) Najmoprimci i zakupci iz stavka 2. ovoga lanka nemaju pravo traiti naknadu
tete u ovrnom postupku.
Razgledanje nekretnine
lanak 89.
(1) U zakljuku o prodaji sud e odrediti vrijeme kad osobe zainteresirane za kupnju
nekretnine mogu razgledati nekretninu i osigurati putem sudskoga ovritelja
nesmetano razgledavanje nekretnine.
(2) Iz opravdanih razloga sud e osobi zainteresiranoj za kupnju nekretnine dati, na
njezin zahtjev, odobrenje da nekretninu razgleda i izvan vremena iz stavka 1. ovoga
lanka, po potrebi i uz sudjelovanje sudskoga ovritelja. Trokove izvanrednoga
razgledavanja nekretnine snosi ta osoba.
(3) Ako ovrenik ili druge osobe sprjeavaju ili ometaju razgledavanje nekretnine, sud
e odrediti da se ovrenik i te osobe udalje s nekretnine za vrijeme razgledavanja.
Rjeenje o udaljenju provodi sudski ovritelj, po potrebi uz pomo policije.
(4) Osobi iz stavka 3. ovoga lanka sud moe odrediti mjere propisane lankom 16.
ovoga Zakona.
Osiguranje nekretnine
lanak 90.
(1) Sud moe, radi sprjeavanja oteenja nekretnine, omoguavanja njezine
procjene, razgledavanja, zatite i sl., na prijedlog ovrhovoditelja:
1. odrediti da se ovrenik i druge osobe privremeno ili trajno udalje s nekretnine,
2. povjeriti je na uvanje ovrhovoditelju ili treoj osobi,
3. odrediti druge mjere potrebne radi njezine zatite, odnosno omoguavanja
nesmetane provedbe ovrhe.
(2) Osobama koje sprjeavaju ili ometaju nesmetanu provedbu ovrhe sud moe
odrediti mjere propisane lankom 16. ovoga Zakona.
(3) Sredstva potrebna radi provedbe mjera iz stavka 1. ovoga lanka osim sredstava
za provedbu pritvora duan je predujmiti ovrhovoditelj.
2. Izuzimanje od ovrhe
Nekretnine koje ne mogu biti predmet ovrhe
lanak 91.
(1) Ne mogu biti predmet ovrhe poljoprivredno zemljite i gospodarske zgrade
poljodjelca u opsegu potrebnom za njegovo uzdravanje i uzdravanje lanova
njegove ue obitelji te drugih osoba koje je po zakonu duan uzdravati.
(2) Ne mogu biti predmet ovrhe nekretnine za koje je posebnim zakonom odreeno
da se na njima ne moe provesti ovrha, i to u opsegu propisanim tim zakonom.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka ne primjenjuju se u sluajevima iz lanka
77. ovoga Zakona, osim ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.
3. Odreivanje vrijednosti nekretnine

Nain utvrivanja vrijednosti

lanak 92.
(1) Vrijednost nekretnine sud utvruje zakljukom po slobodnoj ocjeni na temelju
obrazloenog nalaza i miljenja ovlatenog sudskog vjetaka ili procjenitelja,
izraenog primjenom posebnog propisa iz podruja prostornog ureenja o nainu
procjene vrijednosti nekretnina, nainu prikupljanja podataka i njihovoj evaluaciji te o
metodama procjene nekretnina, odmah na roitu nakon to je omoguio strankama,
zalonim vjerovnicima, sudionicima u postupku i osobama koje imaju pravo prvokupa
da se o procjeni izjasne.
(2) Pri utvrivanju vrijednosti nekretnine vodit e se rauna i o tome koliko ona manje
vrijedi zato to na njoj ostaju odreena prava i tereti i nakon prodaje.
(3) Ako su u sudskom ili izvansudskom sporazumu na temelju kojega je steeno
zalono ili koje drugo odgovarajue pravo na nekretnini radi osiguranja trabine ije
se namirenje trai stranke utvrdile vrijednost nekretnine, ta e se vrijednost uzeti kao
mjerodavna, osim ako se stranke drukije ne sporazumiju u postupku pred sudom
najkasnije do donoenja zakljuka o prodaji.
(4) Odredba stavka 3. ovoga lanka nee se primijeniti ako ima zalonih vjerovnika,
ovlatenika prava na namirenje ili osobnih slunosti upisanih u zemljinoj knjizi koji
prestaju prodajom nekretnine, koji se u ovrsi na nekretnini namiruju prije
ovrhovoditelja koji je zatraio ovrhu, osim ako se oni tako ne sporazumiju najkasnije
do donoenja zakljuka o prodaji.
Odluka o vrijednosti nekretnine
lanak 93.
Vrijednost nekretnine sud utvruje zakljukom o prodaji.
Prigovor nedostatka pokria
lanak 94.
(1) Svaka osoba koja se ima pravo namiriti iz prodajne cijene nekretnine, a koja po
redu prvenstva dolazi ispred ovrhovoditelja, moe predloiti da se ovrha obustavi ako
utvrena vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelomice iznos trabine ovrhovoditelja.
(2) Prijedlog za obustavu ovrhe moe se podnijeti na roitu na kojem je sud
zakljukom utvrdio vrijednost nekretnine.
(3) Sud e, prema okolnostima sluaja, ocijeniti je li prodaja svrhovita s obzirom na
vjerojatnu visinu iznosa djelominoga namirenja ovrhovoditelja koji je predloio
ovrhu.
(4) U sluaju obustave ovrhe iz stavka 1. ovoga lanka trokove postupka snosi
ovrhovoditelj koji je pokrenuo ovrhu.
4. Prodaja nekretnine
Zakljuak o prodaji
lanak 95.
NAPOMENA: izmijenjeni lanak 95. stupa na snagu 1.1.2015.
(1) Nakon provedbe postupka za utvrivanje vrijednosti nekretnine sud donosi
zakljuak o prodaji nekretnine kojim se utvruje vrijednost nekretnine i odreuju
nain i uvjeti prodaje.
Agencija
lanak 95.a
NAPOMENA: lanak 95.a stupa na snagu 1.1.2015.
(1) Prodaju nekretnine provodi Agencija. Zahtjev za prodaju Agenciji dostavlja sud.
Oblik i sadraj zahtjeva za prodaju propisat e pravilnikom o nainu i postupku

provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovrnom postupku ministar nadlean za

poslove pravosua.
(2) Sud je duan dostaviti Agenciji rjeenje o ovrsi, izvadak iz zemljine knjige i
zakljuak o prodaji.
(3) Odredbe o radu sudskog ovritelja primjenjivat e se na odgovarajui nain i na
rad Agencije.
(4) Agencija ima pravo traiti predujam za pokrie trokova koje e imati u vezi s
prodajom nekretnine. Predujam je Agenciji duan platiti ovrhovoditelj u roku od osam
dana od dana dostave poziva na uplatu. Ako ovrhovoditelj u tom roku ne predujmi
trokove, Agencija nee provesti prodaju nekretnine, nego e o tome obavijestiti sud.
U tom sluaju sud e obustaviti ovrhu.
Pravo prvokupa
lanak 96.
(1) Osoba koja ima zakonsko ili ugovorno pravo prvokupa upisano u zemljinoj knjizi
ima prednost pred najpovoljnijim ponuditeljem ako sudu u roku od tri dana po
zakljuenju drabe izjavi da nekretninu kupuje uz iste uvjete.
(2) Ako se nekretnina prodaje neposrednom pogodbom, sud e prije prodaje pozvati
imatelja uknjienoga prava prvokupa, odnosno imatelja zakonskoga prava prvokupa
koji je o tom svom pravu prije toga obavijestio sud da se u odreenom roku u
zapisnik kod suda oituje hoe li se tim pravom koristiti.
Nain prodaje
lanak 97.
NAPOMENA: izmijenjeni lanak 97. stupa na snagu 1.1.2015.
(1) Prodaja nekretnine obavlja se elektronikom javnom drabom. Elektronika javna
draba poinje objavom poziva na sudjelovanje u elektronikoj javnoj drabi.
(2) Poziv na sudjelovanje u elektronikoj javnoj drabi obvezno sadri nain i uvjete
prodaje, datum i vrijeme poetka i zavretka elektronike javne drabe, vrijeme kada
osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu razgledati nekretninu, kao i druge
potrebne podatke.
(3) Poziv na sudjelovanje u elektronikoj javnoj drabi i isprave iz lanka 95.a stavka
2. ovoga Zakona objavljuju se na mrenim stranicama Agencije.
(4) Poziv na sudjelovanje u elektronikoj javnoj drabi objavit e se, na prijedlog
stranke, u sredstvima javnoga priopavanja ako stranka predujmi Agenciji za to
potrebna sredstva.
(5) Od objavljivanja poziva na sudjelovanje u elektronikoj drabi na mrenim
stranicama Agencije do poetka prikupljanja ponuda mora protei najmanje 60 dana.
(6) Stranke, zaloni vjerovnici i nositelji osobnih slunosti i stvarnih tereta koji
prestaju prodajom nekretnine mogu se sporazumjeti najkasnije do prodaje nekretnine
na javnoj drabi da se prodaja nekretnine obavi u odreenom roku neposrednom
pogodbom preko osobe ovlatene za promet nekretnina, sudskoga ovritelja,
javnoga biljenika ili na drugi nain.
(7) Ugovor o prodaji neposrednom pogodbom sklapa se u pisanom obliku. Ugovor u
ime i za raun ovrenika sklapa osoba kojoj je povjerena prodaja na temelju
zakljuka kojim je sud ovlauje na sklapanje toga ugovora. Potpisi osoba koje
sklapaju ugovor moraju biti javnobiljeniki ovjerovljeni.
(8) Ugovor iz stavka 7. ovoga lanka ima uinak od dana pravomonosti rjeenja o
dosudi.
Uvjeti prodaje

lanak 98.
(1) Uvjeti prodaje, uz ostale podatke, sadre:
1. poblii opis nekretnine s pripadcima,
2. naznaku prava koja ne prestaju prodajom,
3. naznaku je li nekretnina slobodna od osoba i stvari, odnosno stanuje li ovrenik s
lanovima svoje obitelji u nekretnini ili je ona dana u najam ili zakup,
4. vrijednost nekretnine utvrenu zakljukom o prodaji,
5. cijenu po kojoj se nekretnina moe prodati i tko je duan platiti poreze i pristojbe u
svezi s prodajom,
6. rok u kojem je kupac duan poloiti kupovninu,
7. nain prodaje,
8. iznos osiguranja, rok u kojemu mora biti dano, kod koga i kako mora biti dano,
9. posebne uvjete koje kupac mora ispunjavati da bi mogao stei nekretninu.
(2) Rok u kojemu je kupac duan poloiti kupovninu ne moe biti dui od tri mjeseca
od dana prodaje, bez obzira na to isplauje li se cijena odjednom ili u obrocima.
(3) U uvjetima prodaje sud e odrediti da e se nekretnina dosuditi i kupcima koji e
ponuditi niu cijenu prema veliini ponuene cijene ako kupci koji su ponudili veu
cijenu ne poloe kupovninu u roku koji e im za to biti odreen.
Davanje osiguranja
lanak 99.
(1) U elektronikoj javnoj drabi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su
prethodno dale jamevinu.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 1. stupa na snagu 1.1.2015.
(2) Pri prodaji neposrednom pogodbom kupac daje osiguranje u sudski, odnosno
javnobiljeniki polog.
(3) U prodaji elektronikom javnom drabom ne primjenjuje se odredba lanka 15.
stavka 2. ovoga Zakona.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 3. stupa na snagu 1.1.2015.
(4) Ponuditeljima ija ponuda nije prihvaena Agencija e vratiti jamevinu na temelju
naloga suda za prijenos novanih sredstava.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 4. stupa na snagu 1.1.2015.
Jedan ponuditelj
lanak 100.
NAPOMENA: izmijenjeni lanak 100. stupa na snagu 1.1.2015.
Elektronika draba provest e se i ako u njoj sudjeluje samo jedan ponuditelj.
Tko ne moe biti kupac
lanak 101.
Kupac ne moe biti ovrenik, sudac ili druga osoba koja slubeno sudjeluje u
postupku prodaje, a ni osoba koja po zakonu ne moe stei nekretninu koja je
predmet ovrhe.
Prodajna cijena
lanak 102.
(1) Na prvoj elektronikoj javnoj drabi nekretnina se ne moe prodati ispod etiri
petine utvrene vrijednosti nekretnine.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 1. stupa na snagu 1.1.2015.
(2) Na drugoj elektronikoj javnoj drabi nekretnina se ne moe prodati ispod tri
petine utvrene vrijednosti nekretnine.

NAPOMENA: izmijenjeni stavak 2. stupa na snagu 1.1.2015.

(3) Prikupljanje ponuda traje deset radnih dana. Ako se na prvoj elektronikoj javnoj
drabi ne prikupi nijedna valjana ponuda, druga elektronika javna draba poinje
objavom poziva na sudjelovanje prvog dana nakon zavretka prve elektronike javne
drabe.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 3. stupa na snagu 1.1.2015.
(4) Ako se ni na drugoj elektronikoj javnoj drabi ne prikupi nijedna valjana ponuda,
Agencija e o tome obavijestiti sud. U tom sluaju sud e obustaviti ovrhu.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 4. stupa na snagu 1.1.2015.
(5) Odredbe prethodnih stavaka ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju i
u sluaju kada se nekretnina prodaje neposrednom pogodbom.
(6) Ovrhovoditelj moe najkasnije u roku od tri dana nakon zavretka druge
elektronike javne drabe predloiti sudu da se, ako se nekretnina ne proda, u
njegovu korist zasnuje zalono pravo na nekretnini radi osiguranja trabine radi ije
je naplate ovrha odreena. Na taj se prijedlog ne plaaju posebne pristojbe.
Prednosni red takvoga zalonog prava ovrhovoditelja rauna se od dana stjecanja
prava na namirenje (lanak 84. stavak 2., lanak 114. stavak 3.).
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 6. stupa na snagu 1.1.2015.
(7) Obustava ovrhe ne sprjeava pokretanje novoga ovrnoga postupka radi naplate
iste trabine na istoj nekretnini.
Zavretak elektronike javne drabe i dosuda
lanak 103.
NAPOMENA: izmijenjeni lanak 103. stupa na snagu 1.1.2015.
(1) Elektronika javna draba zavrava u trenutku koji je unaprijed odreen u pozivu
na sudjelovanje.
(2) Nakon zavretka elektronike javne drabe Agencija je duna bez odgode
obavijestiti sud o provedenoj elektronikoj javnoj drabi, prikupljenim ponudama i
drugim potrebnim podacima, osim u sluaju iz lanka 102. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Nakon primitka obavijesti iz stavka 2. ovoga lanka sudac utvruje koji je kupac
ponudio najveu cijenu i da su ispunjene pretpostavke da mu se dosudi nekretnina.
(4) O dosudi nekretnine sud donosi pisano rjeenje (rjeenje o dosudi) koje se
objavljuje na oglasnoj ploi suda i na mrenim stranicama Agencije.
(5) Smatrat e se da je rjeenje iz stavka 4. ovoga lanka dostavljeno svim osobama
kojima se dostavlja zakljuak o prodaji te svim sudionicima u drabi istekom treega
dana od dana njegova isticanja na oglasnoj ploi. Te osobe imaju pravo traiti da im
se u sudskoj pisarnici neposredno preda otpravak rjeenja.
(6) U rjeenju o dosudi sud e odrediti da e se nekretnina dosuditi i kupcima koji su
ponudili niu cijenu, redom prema veliini cijene koju su ponudili, ako kupci koji su
ponudili veu cijenu ne poloe kupovninu u roku koji im je odreen ili koji e im biti
odreen. U tom sluaju sud e donijeti posebno rjeenje o dosudi svakom sljedeem
kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem e odrediti rok za
polaganje kupovnine. Sud e u tom rjeenju najprije oglasiti nevaeom dosudu
kupcu koji je ponudio viu cijenu.
Dosuda u sluaju prodaje neposrednom pogodbom
lanak 104.
(1) U sluaju prodaje neposrednom pogodbom sud e donijeti rjeenje o dosudi
nekretnine prodane neposrednom pogodbom poto utvrdi da je udovoljeno uvjetima
za pravovaljanost prodaje.

(2) Rjeenje o dosudi objavljuje se na sudskoj ploi i dostavlja svim osobama kojima
se dostavlja zakljuak o prodaji te nekretnine kupcu.
lanak 105.
(1) Stranke imaju pravo na albu protiv rjeenja o dosudi.
(2) Protiv rjeenja o dosudi nekretnina koje su prodane na drabi, pravo na albu
imaju i osobe koje su sudjelovale na drabi kao ponuditelji.
Polaganje kupovnine
lanak 106.
NAPOMENA: izmijenjeni lanak 106. stupa na snagu 1.1.2015.
(1) Kupac je duan uplatiti na poseban raun Agencije otvoren za tu namjenu
kupovninu u roku odreenom u zakljuku o prodaji.
(2) Ako kupac u odreenom roku ne poloi kupovninu, sud e rjeenjem prodaju
oglasiti nevaeom i odrediti novu prodaju, uz uvjete odreene za prodaju koja je
oglaena nevaeom.
(3) Iz poloene jamevine namirit e se trokovi nove prodaje i naknaditi razlika
izmeu kupovnine postignute na prijanjoj i novoj prodaji. O tome odluku donosi sud i
dostavlja je Agenciji radi prijenosa novanih sredstava.
Osloboenje od polaganja kupovnine
lanak 107.
(1) Ovrhovoditelj koji je kupac i jedini vjerovnik koji se namiruje iz kupovnine, nije
duan poloiti kupovninu ako ona iznosi koliko i njegova ovrna trabina ili manje.
(2) Ako kupovnina iznosi vie od njegove ovrne trabine, ovrhovoditelj je duan
poloiti razliku.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka primjenjuju se i kad je kupac osoba koja se
u ovrnom postupku namiruje prije svih ostalih vjerovnika koji imaju pravo na
namirenje iz iste kupovnine, s time da je ona duna poloiti onaj iznos kupovnine koji
odgovara iznosu trokova postupka na iju naknadu imaju prvenstveno pravo druge
osobe koje se namiruju iz kupovnine (lanak 113.).
(4) Sud moe odluiti da kupac koji je osoba koja ima pravo na namirenje iz
kupovnine ne poloi dio kupovnine za koji se osnovano moe pretpostaviti da e biti
pokriven iznosom koji e mu pripasti prema rjeenju o namirenju.
(5) O osloboenju kupca od polaganja kupovnine prema odredbama stavaka 1. do 4.
ovoga lanka sud odluuje, na temelju zahtjeva kupca podnesenog sudu najkasnije
do zavretka elektronike javne drabe, u rjeenju o dosudi.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 5. stupa na snagu 1.1.2015.
Upis prava vlasnitva kupca, brisanje prava i tereta te predaja nekretnine
kupcu
lanak 108.
(1) U rjeenju o dosudi nekretnine sud e odrediti da se nakon pravomonosti toga
rjeenja i nakon to kupac poloi kupovninu u zemljinu knjigu upie u njegovu korist
pravo vlasnitva na dosuenoj nekretnini te da se briu prava i tereti na nekretnini
koji prestaju njezinom prodajom.
(2) Ako su se kupac i osobe ija bi prava na nekretnini njezinom prodajom trebala
prestati (lanci 86. i 87.) sporazumjeli da e njihova prava ostati na nekretnini i nakon
pravomonosti rjeenja o dosudi (lanci 86. i 87.), sud e u rjeenju o dosudi odrediti
da se ta prava nee brisati prigodom upisa prava vlasnitva u korist kupca u skladu s
odredbom stavka 1. ovoga lanka.

(3) Zemljinoknjini sud obavit e upise iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka na temelju

pravomonog rjeenja o dosudi nekretnine i potvrde ovrnog suda da je kupac
poloio kupovninu u skladu s tim rjeenjem. U sluaju iz lanka 125. stavka 4. ovoga
Zakona sud e tu potvrdu izdati tek poto kupac poloi preostali dio kupovnine u
skladu s rjeenjem o namirenju.
(4) Nakon pravomonosti rjeenja o dosudi nekretnine i poto kupac poloi
kupovninu, sud e donijeti zakljuak o predaji nekretnine kupcu.
Osiguranje kredita na dosuenoj nekretnini
lanak 109.
(1) Ako kupac radi plaanja kupovnine treba uzeti kredit, sud e, na prijedlog kupca
ve u rjeenju o dosudi odrediti da e se, nakon pravomonosti rjeenja o dosudi te
poto kupovnina bude poloena, u zemljinu knjigu prigodom upisa prava vlasnitva
u korist kupca upisati i zalono pravo na nekretnini radi osiguranja trabine po osnovi
kredita u korist davatelja kredita u skladu sa sporazumom o osiguranju.
(2) U sluaju osiguranja kredita prijenosom vlasnitva na nekretnini, sud e u rjeenju
iz stavka 1. ovoga lanka odrediti da e se u zemljinu knjigu, nakon pravomonosti
rjeenja o dosudi te poto kupovnina bude poloena, u zemljinu knjigu najprije
upisati pravo vlasnitva kupca, a zatim prijenos vlasnitva na davatelja kredita uz
zabiljebu da se prijenos obavlja radi osiguranja.
(3) Upis zalonog prava odnosno prijenosa vlasnitva radi osiguranja obavit e se na
temelju pravomonog rjeenja o dosudi te potvrde suda da je kupovnina poloena.
Zatita prava kupca
lanak 110.
Ukidanje ili preinaka rjeenja o ovrsi poslije pravomonosti rjeenja o dosudi
nekretnine ne utjeu na pravo vlasnitva kupca steeno po odredbama lanka 108.
ovoga Zakona.
5. Namirenje vjerovnika
Kad se pristupa namirenju
lanak 111.
Sud pristupa namirenju vjerovnika nakon pravomonosti rjeenja o dosudi nekretnine
kupcu i nakon to kupac poloi kupovninu.
Osobe koje se namiruju
lanak 112.
Iz prodajne cijene namiruju se ovrhovoditelji na iji je prijedlog odreena ovrha,
zaloni vjerovnici i kad nisu prijavili svoje trabine, osobe koje imaju pravo na
naknadu za osobne slunosti i druga prava koja prestaju prodajom, Republika
Hrvatska i opine, gradovi i upanije po osnovi poreza i drugih pristojbi.
Prvenstveno namirenje
lanak 113.
(1) Iz iznosa dobivenoga prodajom namiruju se prvenstveno, i to ovim redoslijedom:
1. trokovi ovrnoga postupka koji se tiu sudskih pristojbi i plaenih predujmova za
provedbu ovrnih radnji;
2. porezi i druge pristojbe dospjele za posljednju godinu koje terete prodanu
nekretninu.
(2) Trabine iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka namiruju se ako su prijavljene
najkasnije na roitu za diobu i ako se dokazuju ovrnom ispravom.
(3) Vrijeme odreeno u stavku 1. toki 2. ovoga lanka rauna se do dana donoenja
rjeenja o dosudi nekretnine.
Namirenje ostalih trabina

lanak 114.
(1) Nakon namirenja trabina iz lanka 113. ovoga Zakona namiruju se trabine
osigurane zalonim pravom, trabine ovrhovoditelja na iji je prijedlog odreena
ovrha i naknada za osobne slunosti i druga prava koja prestaju prodajom.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuje i na
namirenje podzalonih prava (nadhipoteka) i drugih prava koja su teret prava koja se
namiruju.
(3) Vjerovnici iz stavka 1. ovoga lanka namiruju se po redu stjecanja zalonoga
prava i prava na namirenje ovrhovoditelja koji su predloili ovrhu odnosno po redu
upisa u zemljinu knjigu osobnih slunosti, a ako je bio ustupljen prednosni red, tada
se vjerovnici iz stavka 1. ovoga lanka namiruju po time uspostavljenom prednosnom
redu.
(4) Trokovi i kamate za posljednje tri godine do donoenja rjeenja o dosudi
nekretnine kupcu, odreeni ovrnom ispravom, namiruju se po istom redoslijedu kao
i glavna trabina.
(5) Trokovi ovrnoga postupka, osim trokova koji se prvenstveno namiruju (lanak
113. stavak 1. toka 1.), namiruju se po istom redoslijedu kao i glavna trabina.
(6) Poslije namirenja trabina iz stavka 1. ovoga lanka namiruju se trabine
navedene u lanku 113. stavku 1. toki 2. ovoga Zakona za vrijeme za koje se ne
namiruju prema odredbama toga lanka. Nakon toga namiruju se kamate iz stavka 4.
ovoga lanka za vrijeme za koje nisu namirene prema toj odredbi, i to po istom
redoslijedu kao i glavna trabina.
Visina naknade za osobne slunosti i druga prava koja prestaju prodajom
lanak 115.
(1) Ako se o visini naknade za osobne slunosti ili druga prava koja prestaju
prodajom ne postigne sporazum izmeu nositelja tih prava i vjerovnika koji po redu
za namirenje dolaze poslije njih, visinu naknade odreuje sud, uzimajui u obzir
osobito vrijeme za koje bi ta prava jo trajala, njihovu vrijednost i godine ivota
nositelja tih prava.
(2) Kupac i nositelj prava osobne slunosti mogu se sporazumjeti da kupac preuzme
slunost, a da se iznos naknade, utvren prema stavku 1. ovoga lanka, odbije od
kupovnine.
Razmjerno namirenje
lanak 116.
Vie trabina koje imaju isti red namirenja namiruju se razmjerno svojoj visini ako
iznos dobiven prodajom nije dovoljan za potpuno namirenje.
Osporavanje trabina
lanak 117.
Osoba koja se namiruje iz prodajne cijene moe, ako to utjee na njezino namirenje,
najkasnije na roitu za diobu, drugoj takvoj osobi osporiti postojanje trabine,
njezinu visinu i red namirenja.
Upuivanje na parnicu
lanak 118.
(1) Sud e osobu koja je osporila trabinu uputiti da, u odreenom roku, pokrene
parnicu ako odluka zavisi od spornih injenica, osim ako svoje osporavanje ne
dokazuje pravomonom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima znaenje
javne isprave. Ako osoba koja osporava trabinu to osporavanje potkrepljuje
pravomonom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima znaenje javne
isprave, sud e o osporavanju odluiti u ovrnom postupku. Sud e o osporavanju

odluiti u ovrnom postupku i ako nisu sporne injenice od kojih zavisi donoenje
odluke.
(2) Ako prihvati osporavanje, sud e na parnicu uputiti osobu ija je trabina
osporena.
(3) Ako osoba koja je osporila trabinu uini vjerojatnim postojanje razloga za
osporavanje, sud e donoenje rjeenja o namirenju osobe ija je trabina osporena
odgoditi do zavretka parnice. Iznimno, sud moe donoenje rjeenja o namirenju i
namirenje te osobe uvjetovati davanjem jamevine.
(4) Iznos koji se odnosi na osporenu trabinu poloit e se u sudski, odnosno
javnobiljeniki polog.
(5) Ako osoba koja je upuena na parnicu u roku koji joj je za to odreen ne dokae
da je parnicu pokrenula, smatrat e se da trabina nije osporena, odnosno da je
odustala od zahtjeva da njezina trabina bude namirena u ovrnom postupku.
(6) Presuda donesena u parnici o osporenoj trabini djeluje protiv ovrenika i svih
vjerovnika.
(7) Odredbom stavka 4. ovoga lanka ne dira se u pravo osobe koja je upuena na
parnicu da, i poslije zavretka ovrnoga postupka, pokrene parnicu protiv osobe ije
je trabine osporila odnosno protiv osobe koja joj je trabinu osporila.
(8) Na prijedlog osobe ija je trabina osporena sud moe odgodu donoenja
rjeenja o namirenju i namirenje trabine te osobe uvjetovati davanjem primjerene
jamevine za tetu koju bi ta osoba mogla pretrpjeti zbog odgode namirenja. Ako
osoba koja je osporila trabinu ne da primjerenu jamevinu u roku koji joj je odreen,
smatrat e se da trabina nije osporena.
(9) Osoba ija je trabina bila osporena ima pravo na naknadu tete koju je pretrpjela
zbog neutemeljenoga osporavanja trabine, ako je ono bilo uinjeno jedino radi toga
da joj se teti ili je smeta u izvravanju i ostvarenju njezinih prava.
6. Posebne odredbe o nainu namirenja nekih trabina
Nedospjela trabina
lanak 119.
(1) Trabina zalonoga vjerovnika koja nije dospjela do dana donoenja rjeenja o
namirenju za koje nisu ugovorene kamate isplatit e se nakon odbitka iznosa koji
odgovara zakonskim kamatama, od dana donoenja rjeenja o namirenju do dana
dospijea te trabine.
(2) Nedospjele trabine za koje su ugovorene kamate isplatit e se zajedno s
iznosom ugovorenih kamata obraunatih do dana donoenja rjeenja o namirenju.
Nedospjela trabina povremenih primanja
lanak 120.
(1) Trabine povremenih primanja po osnovi zakonskoga uzdravanja, po osnovi
naknade tete nastale zbog naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne
sposobnosti i po osnovi naknade tete za izgubljeno uzdravanje zbog smrti
davatelja uzdravanja, koje su osigurane zalogom, a dospijevaju nakon dana
donoenja rjeenja o namirenju, namiruju se na izriit zahtjev vjerovnika.
(2) Trabine iz stavka 1. ovoga lanka obraunavaju se na nain na koji se
obraunava naknada za osobnu slunost.
Trabine uz uvjet
lanak 121.
(1) Iznos uvjetne trabine koja je osigurana zalonim pravom izdvojit e se i staviti u
sudski, odnosno javnobiljeniki polog i isplatiti kad se odgodni uvjet ispuni ili kad
bude sigurno da se raskidni uvjet nee ispuniti.

(2) Ako se odgodni uvjet ne ispuni ili se ispuni raskidni uvjet, izdvojeni iznos
kupovnine slui za namirenje vjerovnika ije trabine nisu potpuno ili nisu uope
namirene, a ako takvih vjerovnika nema ili cijeli iznos nije iscrpljen njihovim
namirenjem, taj e se iznos, odnosno ostatak predati ovreniku.
Predbiljeba zalonoga prava i zabiljeba spora
lanak 122.
(1) Ako je u zemljinu knjigu upisana predbiljeba zalonoga prava, a osoba u iju je
korist predbiljeba upisana dokae da je u tijeku postupak za njezino opravdanje,
odnosno da jo nije protekao rok za pokretanje toga postupka, trabina na koju se
predbiljeba odnosi namiruje se na nain na koji se namiruje trabina uz odgodni
uvjet.
(2) Trabina za koju je u zemljinoj knjizi upisana zabiljeba spora radi brisanja
zalonoga prava ili zabiljeba o drugom sporu namiruje se na nain na koji se
namiruje trabina uz raskidni uvjet.
Zajednike hipoteke
lanak 123.
Trabina osigurana zajednikom hipotekom iji vjerovnik je zahtijevao namirenje iz
neke od tako optereenih nekretnina namirit e se po odredbama ovoga Zakona, ako
zemljinoknjino pravo ne odreuje to drugo glede zajednikih hipoteka.
7. Roite za diobu, rjeenje o namirenju i brisanje prava i tereta
Roite za diobu
lanak 124.
(1) Nakon pravomonosti rjeenja o dosudi nekretnine kupcu, sud odreuje roite
za diobu kupovnine.
(2) Na roite se pozivaju, osim stranaka, i osobe koje prema stanju spisa i prema
podacima iz zemljine knjige polau pravo da se namire iz toga iznosa.
(3) U pozivu te e se osobe upozoriti na to da e se trabina vjerovnika koji ne doe
na roite uzeti prema stanju koje proizlazi iz zemljine knjige i spisa te da,
najkasnije na roitu za diobu, mogu drugom osporiti trabinu, njezinu visinu i red
namirenja.
(4) Na roitu se raspravlja o namirenju vjerovnika i drugih osoba koje postavljaju
zahtjev za namirenje.
Rjeenje o namirenju
lanak 125.
(1) O namirenju ovrhovoditelja i drugih osoba kojima pripada pravo na namirenje sud
odluuje rjeenjem nakon odranoga roita, uzimajui u obzir podatke iz spisa i
zemljine knjige te utvrenja na roitu.
(2) Pri donoenju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka uzet e se u obzir samo one
trabine po kojima je rjeenje o ovrsi postalo pravomono najkasnije na dan roita
za diobu.
(3) Ako ima trabina u odnosu na koje rjeenje o ovrsi nije postalo pravomono
najkasnije na dan roita za diobu, te e se trabine namiriti, nakon pravomonosti
rjeenja o ovrsi iz preostaloga iznosa kupovnine ako je ima, a ostatak e se vratiti
ovreniku.
(4) U sluaju iz lanka 107. ovoga Zakona sud e rjeenjem o namirenju utvrditi da je
trabina kupca koja se namiruje u ovrnom postupku u cijelosti ili djelomino
namirena prebijanjem s ovrenikovom trabinom za isplatu kupovnine. Ako je
kupovnina vea od iznosa na koji kupac ima pravo prema rjeenju o namirenju, a ono
to je kupac uplatio prema rjeenju o dosudi ne pokriva cijeli iznos kupovnine koju je

kupac duan poloiti, sud e u rjeenju o namirenju odrediti rok u kojem e kupac biti
duan poloiti razliku. Ako kupac ne poloi razliku u tom roku, sud e staviti izvan
snage rjeenje o namirenju i rjeenje o dosudi te prodaju oglasiti nevaeom, ako ne
budu ispunjeni uvjeti za donoenje rjeenja iz lanka 103. stavka 6.
(5) Protiv rjeenja o namirenju pravo na albu imaju stranke i sve osobe koje su
polagale pravo na namirenje iz kupovnine.
(6) alba protiv rjeenja o namirenju odgaa isplatu.
Brisanje prava i tereta
lanak 126.
Ako je rjeenjem o dosudi sud propustio odrediti da se u zemljinoj knjizi briu
upisana prava i tereti, osim onih koji ostaju na nekretnini i poslije predaje nekretnine
kupcu ili koje je kupac preuzeo, kupac moe predloiti da sud u istom ovrnom
postupku odredi brisanje tih prava i tereta.
8. Pravni poloaj ovrenika i treih osoba nakon prodaje nekretnine
Gubitak prava na posjed nekretnine
lanak 127.
(1) Prodajom nekretnine ovrenik gubi pravo posjeda nekretnine i duan ju je predati
kupcu odmah nakon dostave zakljuka o predaji nekretnine kupcu, ako zakonom ili u
sporazumu s kupcem nije drukije odreeno.
(2) Ako prodana nekretnina predstavlja nekretninu u kojoj ovrenik stanuje i koja je
nuna za zadovoljenje osnovnih stambenih potreba ovrenika i osoba koje je po
zakonu duan uzdravati, ovrenik ima pravo koritenja nekretnine kao najmoprimac
godinu dana od dana donoenja zakljuka o predaji nekretnine.
(3) Prijedlog za koritenje nekretnine kao najmoprimac ovrenik moe podnijeti u
roku od osam dana od dana primitka rjeenja o ovrsi.
(4) Ako ovrenik ima pravo koritenja nekretnine kao najmoprimac, duan je kupcu
od dana donoenja zakljuka o predaji nekretnine do predaje nekretnine plaati
najamninu. Ako se kupac i ovrenik ne mogu sporazumjeti o visini najamnine, visinu
najamnine utvrdit e sud u istom ovrnom postupku prema trinim cijenama u
mjestu u kojem se nekretnina nalazi.
(5) Ako ovrhovoditelj osigura drugu nekretninu za koritenje koja je dovoljna za
zadovoljenje osnovnih stambenih potreba ovrenika i osoba koje je po zakonu duan
uzdravati, u trajanju od godinu dana od dana donoenja zakljuka o predaji
nekretnine, sud e odbiti prijedlog ovrenika iz stavka 3. ovoga lanka.
Iseljenje ovrenika
lanak 128.
(1) Ovrhovoditelj moe ve u prijedlogu za ovrhu prodajom nekretnine, a i kasnije sve
do predaje nekretnine kupcu, zatraiti i njezino ispranjenje te predaju kupcu na
temelju zakljuka o predaji nekretnine kupcu.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud e u rjeenju o ovrsi odrediti ispranjenje
nekretnine i njezinu predaju kupcu nakon pravomonosti rjeenja o predaji
nekretnine kupcu.
(3) Odredba stavka 2. ovoga lanka ne primjenjuje se ako ovrenik ima pravo
koritenja nekretnine kao najmoprimac u skladu s odredbom lanka 127. stavka 2.
ovoga Zakona.
(4) Nakon to donese zakljuak o predaji nekretnine kupcu, sud e, na prijedlog
kupca pristupiti ovrsi radi ispranjenja i predaje nekretnine kupcu.
(5) Ovrha iz stavka 4. ovoga lanka provodi se po pravilima ovoga Zakona o ovrsi
ispranjenjem i predajom nekretnine.

(6) U ovrnom postupku iz stavka 5. ovoga lanka kupac stjee poloaj

ovrhovoditelja podnoenjem prijedloga iz stavka 4. ovoga lanka.
Prijedlog za iseljenje prije zakljuka o predaji
lanak 129.
(1) Ovrhovoditelj moe u prijedlogu za ovrhu ili kasnije tijekom postupka predloiti da
se ovrenik iseli i da se nekretnina preda ovrhovoditelju na uvanje i prije donoenja
zakljuka o predaji nekretnine kupcu ako poloi jamevinu za tetu koja bi ovreniku
mogla biti prouzroena nedoputenom prodajom nekretnine ili obustavom ovrhe iz
razloga za koje je ovrhovoditelj odgovoran. Visinu jamevine odreuje sud po
slobodnoj ocjeni, nakon to ovreniku omogui da se o tome izjasni u roku od osam
dana.
(2) Na iseljenje ovrenika iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe lanka 256. ovoga Zakona.
Iseljenje najmoprimca i zakupca
lanak 130.
(1) Nakon to donese zakljuak o predaji nekretnine kupcu, sud e, na prijedlog
kupca, narediti najmoprimcu ili zakupcu da je predadu kupcu u roku koji ne moe biti
krai od tri mjeseca i u istom rjeenju odrediti prisilnu ovrhu ispranjenjem nekretnine
i njezinom predajom kupcu ako je oni u roku koji im je odreen ne predadu.
(2) Prisilnoj ovrsi iz stavka 1. ovoga lanka sud e pristupiti, na prijedlog kupca,
nakon to rjeenje iz toga stavka postane pravomono i nakon to istekne rok
odreen u tom rjeenju. Ovrha se provodi po pravilima ovoga Zakona o ovrsi
ispranjenjem i predajom nekretnine.
(3) Rok za predaju nekretnine kupcu iz stavka 1. ovoga lanka poinje tei dostavom
rjeenja najmoprimcu, odnosno zakupcu i ne prekida se izjavljivanjem albe.
(4) U postupku iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka kupac ima poloaj ovrhovoditelja.
(5) Odredba lanka 129. stavka 1. ovoga Zakona primjenjuje se na odgovarajui
nain i glede iseljenja najmoprimca i zakupca.
Iseljenje drugih osoba
lanak 131.
(1) Nakon to donese zakljuak o predaji nekretnine kupcu, sud e, na prijedlog
kupca, narediti drugim osobama koje ne raspolau valjanim pisanim pravnim
temeljem za koritenje nekretnine da je bez odgode predadu kupcu i u istom rjeenju
odrediti protiv tih osoba ovrhu ispranjenjem i predajom nekretnine.
(2) Provedbi ovrhe iz stavka 1. ovoga lanka ovrni sud e pristupiti odmah po
donoenju rjeenja iz toga stavka. alba ne odgaa ovrhu. Ovrha se provodi po
pravilima ovoga Zakona o ovrsi ispranjenjem i predajom nekretnine.
(3) U postupku iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka kupac ima poloaj ovrhovoditelja.
(4) Odredba lanka 129. stavka 1. ovoga Zakona primjenjuje se na odgovarajui
nain i glede iseljenja osoba iz stavka 1. ovoga lanka.
9. Primjena odredaba ove glave na podruju gdje ne postoje zemljine knjige
lanak 132.
(1) Na podruju za koje ne postoje zemljine knjige na odgovarajui se nain
primjenjuju pravna pravila koja na tom podruju vae o ispravama koje se uz
prijedlog za ovrhu podnose kao dokaz prava vlasnitva na nekretnini koja je predmet
ovrhe, a i pravna pravila o tome u koje e se javne knjige ili na drugi nain upisati
rjeenje o ovrsi na nekretnini.
(2) Ako se ne moe, iz bilo kojega razloga, pribaviti dokaz o vlasnitvu u skladu s
pravnim pravilima koja na tom podruju vae, umjesto dokaza o vlasnitvu

ovrhovoditelj je duan u prijedlogu za ovrhu naznaiti mjesto na kojemu se

nekretnina nalazi, njezin naziv, granice i povrinu.
(3) U tom e sluaju sud obaviti pljenidbeni popis nekretnine za koju je predloena
ovrha, i na roite za pljenidbeni popis pozvati ovrhovoditelja, ovrenika i osobe s
ijim nekretninama granii ta nekretnina.
(4) Zapisnik o pljenidbenom popisu objavljuje se na sudskoj ploi.
(5) O obavljenom pljenidbenom popisu sud e u Narodnim novinama objaviti oglas
u kojem e navesti sud koji objavljuje oglas, broj predmeta, podatke o strankama i o
nekretnini na kojoj se ovrha provodi te obavijesti o tome gdje je i kad odrano roite
na kojemu je nekretnina popisana i kad je zapisnik o pljenidbenom popisu istaknut na
sudskoj ploi. Tim e oglasom sud pozvati sve zainteresirane osobe da pisano ili
usmeno obavijeste sud o razlozima zbog kojih se ovrha ne moe provesti na toj
nekretnini.
(6) Odredbe ovoga lanka primjenjivat e se i na podruju za koje su osnovane
zemljine knjige ako je odgovarajua zemljina knjiga unitena ili nekretnina nije
upisana u zemljinu knjigu.
(7) Odredbe ovoga lanka primjenjivat e se i kad se nekretnina u katastru vodi na
ime ovrenika ako zemljinoknjini vlasnik, odnosno njegovi nasljednici izjavom
ovjerovljenom od nadlenoga tijela potvrde da je ovrenik vlasnik nekretnine koja je
predmet ovrhe.
10. POSTUPAK PRODAJE NEKRETNINA U AGENCIJI
Nadlenost Agencije
lanak 132.a
NAPOMENA: lanak 132.a stupa na snagu 1.1.2015.
Zahtjev za prodaju i ostala pismena u postupku prodaje nekretnina dostavljaju se
regionalnim centrima Agencije ija se mjesna nadlenost utvruje prema nadlenosti
suda koji provodi ovrhu.
Javna objava
lanak 132.b
NAPOMENA: lanak 132.b stupa na snagu 1.1.2015.
(1) Pismena (pozivi, obavijesti, zahtjevi i sl.) koje Agencija donosi u postupku prodaje
i koje je potrebno javno objaviti objavljuju se na mrenim stranicama Agencije.
(2) Smatrat e se da je pismeno iz stavka 1. ovoga lanka dostavljeno svim osobama
na koje se odnosi istekom osmog dana od objave na mrenim stranicama Agencije.
(3) Agencija je duna u svim poslovnim jedinicama osigurati mogunost uvida u javne
objave iz stavka 1. ovoga lanka.
Rauni Agencije
lanak 132.c
NAPOMENA: lanak 132.c stupa na snagu 1.1.2015.
(1) Za prodaju nekretnine Agencija je duna otvoriti posebne raune kod poslovne
banke na koje e se iskljuivo polagati:
1) novana sredstva kupovnine uplaena u provedbi ovrhe,
2) novana sredstva jamevine uplaena u provedbi ovrhe.
(2) Agencija e podatke o raunima iz stavka 1. ovoga lanka objaviti na svojim
internetskoj stranici. Banka ne naplauje naknadu za otvaranje, voenje i zatvaranje
posebnih rauna.
(3) Agencija je duna bez odgode izvriti prijenos novanih sredstava s rauna iz
stavka 1. ovoga lanka na temelju naloga suda. Ako nakon zaprimanja naloga utvrdi

nemogunost provedbe istoga, Agencija je duna bez odgode o tome dostaviti

obavijest sudu od kojega je zaprimila nalog za prijenos novanih sredstava.
(4) Novana sredstva na raunima iz stavka 1. ovoga lanka ne mogu biti predmet
ovrhe.
Trokovi prodaje
lanak 132.d
NAPOMENA: lanak 132.d stupa na snagu 1.1.2015.
(1) Agencija na svojim mrenim stranicama objavljuje poziv na uplatu predujma za
pokrie trokova koje e Agencija imati u vezi s prodajom nekretnine.
(2) Nain utvrenja iznosa predujma iz stavka 1. ovoga lanka propisat e
pravilnikom o vrsti i visini naknada za obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom
ministar nadlean za poslove pravosua.
(3) Sadraj poziva i nain uplate predujma iz stavka 1. ovoga lanka propisat e
pravilnikom o nainu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovrnom
postupku ministar nadlean za poslove pravosua.
Jamevina
lanak 132.e
NAPOMENA: lanak 132.e stupa na snagu 1.1.2015.
(1) U elektronikoj drabi, kao ponuditelji, mogu sudjelovati samo osobe koje su
prethodno dale jamevinu i podnijele prijavu za sudjelovanje u elektronikoj javnoj
drabi. Jamevina se uplauje na poseban raun iz lanka 132.c stavka 1. ovoga
Zakona.
(2) Prijava za sudjelovanje u elektronikoj javnoj drabi mora sadravati: broj
predmeta ovrhe, podatke o ponuditelju, podatke potrebne za kontakt, nain plaanja
jamevine, kao i druge potrebne podatke.
(3) Nakon uplate jamevine, a prilikom prve prijave za sudjelovanje u elektronikoj
javnoj drabi Agencija e ponuditelju dodijeliti i dostaviti identifikator pod kojim je
ponuditelj ovlaten anonimno sudjelovati u elektronikoj drabi.
(4) Novana sredstva s osnova jamevine Agencija e vratiti uplatitelju jamevine na
temelju naloga za prijenos novanih sredstava koji e Agenciji dostaviti sud.
(5) Iznos, nain uplate i nain povrata jamevine, oblik i sadraj prijave za
sudjelovanje u elektronikoj javnoj drabi te postupak dodjele identifikatora iz stavka
3. ovoga lanka propisat e pravilnikom o nainu i postupku provedbe prodaje
nekretnina i pokretnina u ovrnom postupku ministar nadlean za poslove
pravosua.
Rokovi
lanak 132.f
NAPOMENA: lanak 132.f stupa na snagu 1.1.2015.
(1) Ako Agencija moe poduzeti radnju u postupku samo na temelju naloga suda,
vrijeme koje je proteklo prije dostave naloga Agenciji ne rauna se u zakonom
propisan rok za njezino poduzimanje.
(2) Nain dostave pismena izmeu Agencije i suda propisat e pravilnikom o nainu i
postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovrnom postupku ministar
nadlean za poslove pravosua.
(3) Ako je zakonom odreen dan za poduzimanje radnje u postupku blagdan,
odnosno neradni dan, kao dan za poduzimanje radnje uzet e se prvi radni dan.
Prikupljanje ponuda
lanak 132.g

NAPOMENA: lanak 132.g stupa na snagu 1.1.2015.

(1) Ponude za sudjelovanje u elektronikoj drabi prikupljaju se elektronikim putem.
(2) Ponuditelj moe ponudu za sudjelovanje u elektronikoj drabi dati i elektronikim
putem u poslovnoj jedinici Agencije.
(3) Popis poslovnih jedinica iz stavka 2. ovoga lanka bit e sastavni dio pravilnika o
nainu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovrnom postupku.
(4) Ponuda mora sadravati identifikator iz lanka 132.e ovoga Zakona.
(5) Ponuda se smatra valjanom ako su ispunjeni uvjeti za davanje ponude prema
odredbama ovoga Zakona i ako je cijena naznaena u ponudi ista ili vea od cijene
po kojoj se nekretnina moe prodati prema uvjetima prodaje koji su objavljeni u
pozivu na sudjelovanje u elektronikoj drabi. Na elektronikoj drabi nije mogue
dati vie istovjetnih cijena ponude.
(6) Nain prikupljanja i davanja ponuda propisat e pravilnikom o nainu i postupku
provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovrnom postupku ministar nadlean za
poslove pravosua.
Uplata kupovnine
lanak 132.h
NAPOMENA: lanak 132.h stupa na snagu 1.1.2015.
(1) Agencija na svojim mrenim stranicama objavljuje pravomono rjeenje o dosudi
nekretnine kupcu.
(2) Kupovnina se uplauje na poseban raun iz lanka 132.c stavka 1. ovoga
Zakona.
(3) Postupak i nain uplate kupovnine iz stavka 2. ovoga lanka propisat e
pravilnikom o nainu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovrnom
postupku ministar nadlean za poslove pravosua.
Prijenos novanih sredstava
lanak 132.i
NAPOMENA: lanak 132.i stupa na snagu 1.1.2015.
(1) Agencija e prijenos novanih sredstava iz lanka 132.c stavka 1. ovoga Zakona
bez odgode izvriti na temelju pravomonog rjeenja o namirenju koji Agenciji
dostavlja sud.
(2) O provedenom rjeenju ili nemogunosti provedbe rjeenja iz stavka 1. ovoga
lanka Agencija e bez odgode dostaviti obavijest sudu.
(3) Postupak i nain provedbe rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka propisat e
pravilnikom o nainu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovrnom
postupku ministar nadlean za poslove pravosua.
Glava jedanaesta
OVRHA NA POKRETNINAMA
1. Ope odredbe
Mjesna nadlenost ako je poznato mjesto gdje se pokretnine nalaze
lanak 133.
(1) Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na pokretninama i za provedbu te ovrhe
mjesno je nadlean sud na ijem se podruju, prema naznaci u prijedlogu za ovrhu,
one nalaze.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se na odgovarajui nain i kad se
ovrha pokree po slubenoj dunosti.
Mjesna nadlenost ako nije poznato gdje se pokretnine nalaze
lanak 134.

(1) Ovrhovoditelj moe predloiti da sud donese rjeenje o ovrsi na pokretninama, ne

naznaujui mjesto gdje se one nalaze.
(2) Za odluivanje o prijedlogu iz stavka 1. ovoga lanka mjesno je nadlean sud na
ijem se podruju nalazi prebivalite ili, podredno, boravite ovrenika fizike osobe
odnosno sjedite ovrenika pravne osobe.
(3) Ovrhovoditelj moe u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka podnijeti rjeenje o ovrsi
svakom stvarno nadlenom sudu na ijemu se podruju nalaze ovrenikove
pokretnine, s prijedlogom da taj sud provede ovrhu.
Izuzimanje od ovrhe
lanak 135.
(1) Ne mogu biti predmeti ovrhe:
1. odjea, obua, rublje i drugi predmeti osobne uporabe, posteljne stvari, posue,
namjetaj, tednjak, hladnjak, stroj za pranje rublja i druge stvari koje slue za
zadovoljenje potreba kuanstava ako su nuni ovreniku i lanovima njegova
kuanstva s obzirom na uobiajene uvjete ivota svoje drutvene okoline,
2. hrana i ogrjev za potrebe ovrenika i lanova njegova kuanstva za est mjeseci,
3. radna i rasplodna stoka, poljoprivredni strojevi i druga orua za rad koji su
ovreniku poljodjelcu nuni za odravanje poljoprivrednoga gospodarstva u mjeri u
kojoj je to nuno za njegovo uzdravanje i za uzdravanje lanova njegova
obiteljskoga kuanstva, te sjeme za uporabu na tomu gospodarstvu i hrana za stoku
za etiri mjeseca,
4. alat, strojevi i drugi predmeti koji su ovreniku obrtniku ili trgovcu pojedincu nuni
za obavljanje njegove upisane djelatnosti, te sirovine i pogonsko gorivo za tri
mjeseca rada,
5. predmeti koji su nuni ovreniku koji samostalno u obliku zanimanja obavlja
upisanu javnobiljeniku, odvjetniku, lijeniku, ljekarniku, znanstvenu, umjetniku
ili koju drugu profesionalnu djelatnost,
6. gotov novac ovrenika po osnovi trabina koje su izuzete od ovrhe te gotov novac
ovrenika koji ima stalna mjesena primanja do mjesenoga iznosa koji je po zakonu
izuzet od ovrhe, razmjerno vremenu do iduega primanja,
7. odlija, medalje, ratne spomenice i druga odlija i priznanja, vjenani prsten,
osobna pisma, rukopisi i drugi osobni spisi ovrenika, obiteljske fotografije, osobne i
obiteljske isprave i obiteljski portreti,
8. pomagala koja su invalidu ili drugoj osobi s tjelesnim nedostacima nuna za
obavljanje ivotnih funkcija.
(2) Potanska poiljka ili potanska uputnica upuena ovreniku ne moe biti
predmet ovrhe prije uruenja.
(3) Zakonom se moe odrediti da i druge pokretnine ne mogu biti predmet ovrhe.
Ovrne radnje
lanak 136.
(1) Ovrha na pokretninama provodi se njihovom zapljenom, procjenom,
oduzimanjem, otpremanjem, povjeravanjem na uvanje sudu, ovrhovoditelju ili treoj
osobi, njihovom prodajom te namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog
prodajom.
(2) Ovrhovoditelj je duan u prijedlogu za ovrhu naznaiti trai li da se oduzete
pokretnine povjere njemu na uvanje ili odreenoj treoj osobi, osim ako nije rije o
pokretninama koje se predaju u sudski odnosno javnobiljeniki polog (lanak 140.
stavci 4. i 5.).

(3) Pokretnine se na uvanje mogu povjeriti i osobi koja e ih uvati izvan podruja
suda koji provodi ovrhu. Dodatni trokovi otpreme, prijevoza i povjeravanje na
uvanje pokretnina takvoj osobi ulaze u trokove ovrhe samo ako sud ocijeni da su
bili potrebni radi provedbe ovrhe.
(4) Prijedlog za ovrhu u kojem nije predloena koja od ovrnih radnja u skladu s
odredbama stavaka 1. i 2. ovoga lanka sud e odbaciti ne pozivajui ovrhovoditelja
da ga ispravi ili dopuni.
2. Pljenidba i procjena pokretnina
Obavijest o pljenidbi
lanak 137.
(1) Sudski ovritelj, prije nego to pristupi pljenidbi, predat e ovreniku rjeenje o
ovrsi i pozvati ga da plati iznos za koji je odreena ovrha s kamatama i trokovima.
(2) O vremenu i mjestu pljenidbe te o tome to treba osigurati za otpremu i smjetaj
pokretnina (lanak 141.) obavijestit e se ovrhovoditelj.
(3) Ako ovrhovoditelj izostane s pljenidbe a uredno je pozvan, sud e odgoditi
pljenidbu, ali ne due od 60 dana. Ako uredno pozvan ovrhovoditelj ne pristupi na
ponovno zakazanu pljenidbu sud e obustaviti ovrhu.
(4) Ovrhovoditelj je duan donijeti na pljenidbu obraun ukupnog duga na taj dan.
Predmet pljenidbe
lanak 138.
(1) Pljenidba se obavlja sastavljanjem pljenidbenoga popisa.
(2) Popisati se mogu pokretnine koje se nalaze u posjedu ovrenika te njegove
pokretnine koje se nalaze u posjedu ovrhovoditelja.
(3) Popisat e se prvenstveno pokretnine za koje to predloi ovrhovoditelj.
(4) Smatra se da ovreniku pripadaju pokretnine koje ima na sebi, odnosno koje se
nalaze na ili u njegovoj nekretnini, u stanu u kojemu stanuje, odnosno u poslovnoj
prostoriji koju je zakupio.
(5) Smatra se da su brani drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima svih pokretnina
koje se zateknu u njihovoj kui, stanu, poslovnoj prostoriji ili drugoj nekretnini.
(6) Ovrenikove pokretnine koje se nalaze u posjedu tree osobe mogu se popisati
samo ako ona na to pristane.
(7) Ako trea osoba ne pristane na popis, sud e na ovrhovoditelja, na njegov
prijedlog, prenijeti ovrenikovo pravo na predaju stvari.
Obujam pljenidbenoga popisa
lanak 139.
(1) Popisat e se onoliko pokretnina koliko je potrebno za namirenje ovrhovoditeljeve
trabine i trokova ovrhe.
(2) Prvenstveno se popisuju pokretnine u pogledu kojih nema primjedbi o postojanju
prava koje bi sprjeavalo ovrhu i pokretnine koje se najlake mogu unoviti, pri emu
e se o tome uzeti u obzir i izjave nazonih stranaka i treih osoba.
uvanje popisanih pokretnina
lanak 140.
(1) Popisane pokretnine sudski e ovritelj oduzeti ovreniku i predati ih
ovrhovoditelju ili treoj osobi na uvanje u skladu s rjeenjem o ovrsi, ako sljedeim
odredbama ovoga lanka nije drukije odreeno.
(2) Opasnost od unitenja ili oteenja pokretnina danih na uvanje ovrhovoditelju ili
treoj osobi snosi ovrhovoditelj, osim ako je unitenje ili oteenje posljedica vie
sile.

(3) Na popisanim stvarima koje su ostavljene ovreniku na uvanje vidljivo e se

naznaiti da su zaplijenjene.
(4) Gotov novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti predat e se u sudski odnosno
javnobiljeniki polog.
(5) U sudski odnosno javnobiljeniki polog predat e se i druge pokretnine vee
vrijednosti, ako su prikladne za takav nain uvanja.
Nain predaje pokretnina na uvanje
lanak 141.
(1) Ovrhovoditelj je duan osigurati sve to je potrebno za urednu otpremu
pokretnina (prijevozno sredstvo, radnu snagu, potrebnu opremu, hranu i vodu za
stoku tijekom prijevoza, itd.) te za takav smjetaj pokretnina u kojem e se one
sauvati od mogueg oteenja, kvarenja ili openito od pogoranja njihova stanja,
osim onog do kojeg bi dolo prema redovnom tijeku stvari.
(2) ivotinje e se u pravilu smjestiti u staje ili drugo mjesto gdje e im biti osigurani
zatita, uvanje i prehrana te potrebna njega, munja i sl.
(3) Prije oduzimanja pokretnina i njihova otpremanja sudski ovritelj e provjeriti jesu
li ispunjeni uvjeti za njihov smjetaj prema odredbama stavaka 1. i 2. ovoga lanka.
O tome e sudski ovritelj sastaviti zapisnik. Sudski ovritelj nee provjeriti jesu li
ispunjeni uvjeti za smjetaj pokretnina ako se one trebaju povjeriti na uvanje i
prodaju javnom komisionaru koji je ovlaten za prodaju te vrste pokretnina.
(4) Sudski ovritelj pratit e oduzete pokretnine do mjesta gdje e biti smjetene na
uvanje. O tome e sastaviti zapisnik, koji mora potpisati osoba kojoj su pokretnine
predane na uvanje. Sudski ovritelj nee pratiti oduzete pokretnine ako se one
povjeravaju na uvanje i prodaju javnom komisionaru koji je osigurao i njihovo
preuzimanje i prijevoz, nego e u zapisnik naznaiti da su pokretnine predane
javnom komisionaru.
(5) Ako ovrhovoditelj ne osigura sve to je potrebno za otpremu i smjetaj pokretnina
ve prigodom prvog uredovanja za njihovu otpremu i smjetaj, a nisu ispunjeni uvjeti
za odgodu pljenidbe, ovrha e se obustaviti, osim ako ovrenik prigodom tog
uredovanja ne plati iznos za koji je ovrha odreena s kamatama i trokovima.
Zabrana raspolaganja popisanim pokretninama
lanak 142.
(1) Ovreniku je zabranjeno raspolagati zaplijenjenim stvarima.
(2) U rjeenje o ovrsi unosi se ta zabrana te upozorenje ovreniku na kaznenopravne
posljedice postupanja protivno zabrani.
Stjecanje zalonoga prava
lanak 143.
(1) Ovrhovoditelj stjee pljenidbenim popisom zalono pravo na popisanim
pokretninama.
(2) Ako je popis obavljen u korist vie ovrhovoditelja prednosni red zalonoga prava
steenoga popisom ili zabiljekom u zapisniku o pljenidbenom popisu odreuje se
prema danu kad je popis obavljen, odnosno prema danu kad je stavljena zabiljeka.
(3) Ako se stvari popisuju istodobno u korist vie ovrhovoditelja, prednosni red
odreuje se prema danu kad je prijedlog za ovrhu primljen u sudu, a ako su prijedlozi
za ovrhu primljeni istoga dana, njihova zalona prava imaju isti prednosni red.
(4) Ako je prijedlog za ovrhu upuen kao preporuena poiljka putem davatelja
potanskih usluga, dan predaje davatelju potanskih usluga smatra se danom
primitka u sudu.
Bezuspjean pokuaj pljenidbe

lanak 144.
(1) Ako se pljenidba ne moe obaviti zato to ovrenik, njegov zakonski zastupnik,
opunomoenik, odrasli lan ovrenikova kuanstva ili zastupnik pravne osobe nije
nazoan ili nee otvoriti prostoriju ili je prostorija zakljuana, ovrhovoditelj je duan
odmah na uredovanju oitovati se predlae li ponovnu pljenidbu uz sudjelovanje
dvaju punoljetnih svjedoka ili javnog biljenika te drugih osoba potrebnih za prisilno
otvaranje ulaza u prostoriju u kojoj treba obaviti pljenidbu.
(2) Ako ovrhovoditelj ne predloi ponovnu pljenidbu uz sudjelovanje osoba iz stavka
1. ovoga lanka a pljenidba se ne moe obaviti iz razloga navedenih u stavku 1.
ovoga lanka, ovrha e se obustaviti.
(3) Ako ovrhovoditelj predloi ponovnu pljenidbu uz sudjelovanje osoba iz stavka 1.
ovoga lanka, a ne osigura sve potrebno za provedbu ovrhe, ovrha e se obustaviti.
(4) Ako se pri pljenidbi ne nau pokretnine koje mogu biti predmet ovrhe, sud e
ovrhu obustaviti.
Procjena
lanak 145.
(1) Istodobno s pljenidbenim popisom obavit e se i procjena pokretnina osim ako se
one ne povjeravaju na prodaju javnom komisionaru.
(2) Procjenu obavlja sudski ovritelj, ako sud nije odredio da je obavi sudski
procjenitelj ili posebni vjetak.
(3) Javni komisionar e obaviti procjenu pokretnina koje mu se predaju na prodaju.
(4) Stranka moe predloiti da procjenu obavi vjetak iako to sud nije odredio. Ako
sud prihvati taj prijedlog, trokove vjetaenja duan je predujmiti predlagatelj u roku
koji sud odredi. Ako predujam ne bude plaen u roku, smatrat e se da je predlagatelj
odustao od svoga prijedloga.
(5) O prijedlogu iz stavka 4. ovoga lanka sud odluuje zakljukom.
(6) Trokove vjetaenja iz stavka 4. ovoga lanka snosi predlagatelj, bez obzira na
ishod ovrnoga postupka.
(7) Stranka moe, u roku od osam dana od obavljene procjene, predloiti sudu
utvrivanje nie odnosno vie vrijednosti zaplijenjenih pokretnina od procijenjene ili
odreivanje nove procjene. O prijedlogu sud odluuje zakljukom.
Zapisnik o pljenidbenom popisu i procjeni
lanak 146.
(1) O pljenidbenom popisu i procjeni sastavlja se zapisnik.
(2) U zapisnik se, uz ostalo, pojedinano naznauju zaplijenjene pokretnine s
njihovom procijenjenom vrijednou i unose izjave stranaka i sudionika u postupku te
izjave treih osoba o postojanju prava koja sprjeavaju ovrhu.
Zabiljeka umjesto pljenidbenoga popisa
lanak 147.
Ako se nakon pljenidbenoga popisa odredi ovrha na zaplijenjenim pokretninama radi
naplate druge trabine istoga ovrhovoditelja ili trabine drugoga ovrhovoditelja, nee
se obaviti ponovni popis i procjena tih pokretnina, nego e se u nastavku zapisnika
samo zabiljeiti podaci iz kasnijega rjeenja o ovrsi.
3. Prodaja pokretnina
Vrijeme prodaje
lanak 148.
Izmeu dana pljenidbenog popisa i dana prodaje mora protei najmanje petnaest
dana.

Nain prodaje
lanak 149.
(1) Pokretnine se prodaju usmenom javnom drabom ili neposrednom pogodbom.
Nain prodaje odreuje zakljukom sud, pazei na to da se postigne najpovoljnije
unovenje stvari.
(2) Javnu drabu provodi sudski ovritelj. Sud moe zakljukom provedbu drabe
povjeriti javnom biljeniku.
(3) Prodaja neposrednom pogodbom obavlja se izmeu kupca, s jedne strane, i
sudskoga ovritelja ili osobe koja obavlja komisione poslove, s druge strane. Sudski
ovritelj pokretnine prodaje, u ime i za raun ovrenika, a osoba koja obavlja
komisione poslove u svoje ime, a za raun ovrenika.
(4) Prodaja drabom odredit e se ako su u pitanju pokretnine vee vrijednosti, a
moe se oekivati da e se prodati po veoj cijeni od procijenjene vrijednosti.
(5) Prodaja pokretnina objavit e se pravodobno na oglasnoj ploi suda, a moe se
objaviti i na nain predvien za objavljivanje prodaje nekretnine.
(6) Ovrhovoditelj i ovrenik obavijestit e se o mjestu, danu i satu prodaje.
(7) Na prijedlog ovrhovoditelja prodaja pokretnina provest e se elektronikom
javnom drabom na koju e se na odgovarajui nain primijeniti odredbe ovoga
Zakona o elektronikoj javnoj drabi prodaje nekretnina.
NAPOMENA: stavak 7. stupa na snagu 1.1.2015.
Prodajna cijena
lanak 150.
(1) Na drabi se pokretnine ne mogu prodati ispod jedne polovine procijenjene
vrijednosti. One se ispod te cijene ne mogu prodati ni u roku koji je sud odredio za
prodaju neposrednom pogodbom.
(2) Ako se pokretnine ne uspiju prodati na drabi, odnosno neposrednom pogodbom,
ovrha e se obustaviti.
(3) Nakon pravomonosti rjeenja o obustavi postupka iz stavka 2. ovoga lanka,
ovrenik je ovlaten preuzeti pokretnine koje su mu oduzete i smjetene kod druge
osobe radi uvanja o svom troku.
(4) Ako osoba kojoj su pokretnine predane na uvanje odbije predati pokretnine
ovreniku, ovrenik je ovlaten zatraiti od suda da toj osobi rjeenjem naloi predaju
pokretnina.
(5) Ako ocijeni da ovrenik ima pravo na povrat pokretnina, sud e, nakon to
omogui osobi kojoj su pokretnine povjerene na uvanje da se u roku od osam dana
izjasni o zahtjevu ovrenika, rjeenjem naloiti toj osobi da ih preda ovreniku. To
rjeenje ima znaenje rjeenja o ovrsi i na temelju njega se moe pristupiti
oduzimanju pokretnina i njihovoj predaji ovreniku i prije njegove pravomonosti po
pravilima o ovrsi radi predaje pokretnina (lanci 249. do 254.).
(6) Javni komisionar kojemu su pokretnine povjerene na uvanje i prodaju (lanak
152. stavak 1.) ovlaten je uskratiti njihovu predaju ovreniku dok mu ne budu
naknaeni trokovi i nagrada prema odredbi lanka 155. stavka 4. ovoga Zakona.
(7) U povodu zahtjeva ovrenika za povrat pokretnina, javni komisionar je ovlaten
predloiti sudu da zadri pokretnine koje su mu povjerene na uvanje kao naknadu
trokova i nagrade na koju ima pravo prema odredbama lanka 155. stavka 4. ovoga
Zakona. Pravomonou rjeenja o preputanju pokretnina javnom komisionaru,
javni komisionar postaje njihovim vlasnikom.
Obveze i prava kupca

lanak 151.
(1) Kupac je duan poloiti kupovninu i pokretnine uzeti odmah nakon zakljuenja
drabe, odnosno prodaje neposrednom pogodbom.
(2) Ako kupac odmah ne poloi kupovninu, smatrat e se da draba nije uspjela.
Kupac je duan strankama naknaditi tetu koju su one pretrpjele njegovim
odustankom, o emu sud, na zahtjev stranaka, odluuje u ovrnom postupku.
(3) Stranke i kupac imaju pravo na albu protiv rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka.
(4) Sudski ovritelj predat e pokretnine kupcu i ako nije poloio kupovninu, ako na
to, na svoju opasnost, pristane ovrhovoditelj u granicama iznosa koji bi mu pripao iz
postignute cijene. Ako kupac ne poloi kupovninu u roku koji mu je odreen,
ovrhovoditelj moe zatraiti od suda da u istom postupku naloi kupcu da mu plati
cijenu te na temelju toga rjeenja protiv njega predloiti ovrhu.
(5) Kupac u svakom sluaju postaje vlasnik kupljenih pokretnina njihovim
preuzimanjem.
(6) Kupcu ne pripadaju prava po osnovi odgovornosti zbog nedostataka stvari.
4. Prodaja pokretnina preko javnih komisionara
Javni komisionari
lanak 152.
(1) Prodaja pokretnina zaplijenjenih u ovrnom postupku moe se povjeriti javnom
komisionaru.
(2) Ministar nadlean za poslove gospodarstva uz suglasnost ministra nadlenog za
poslove graditeljstva i prostornog ureenja posebnim e pravilnikom utvrditi uvjete za
obavljanje poslova javnog komisionara glede:
1. smjetajnog prostora za pojedine vrste pokretnina (graevinski materijal, rasuti
tereti, odreeni gotovi proizvodi i poluproizvodi, sirovine, gorivo u krutom, tekuem i
plinovitom stanju, vozila, plovila, namjetaj, tehnika roba, rasvjetna tijela, pribor za
jelo, odjea, obua, knjige, rukopisi, umjetnine itd.),
2. osoblja osposobljenog za razvrstavanje, pohranjivanje, uvanje, odravanje,
izlaganje, davanje potrebnih obavijesti, oglaavanje, prodaju, obavljanje
knjigovodstveno-raunovodstvenih poslova,
3. prometnih sredstava i radne snage za otpremu oduzetih pokretnina itd.
(3) ive ivotinje i stvari koje su podlone brzom kvarenju mogu se predati radi
prodaje komisionaru samo ako raspolae odgovarajuim smjetajnim prostorom i
drugim uvjetima za uvanje, prehranu, njegu i munju ivotinja, odnosno za
uskladitenje stvari podlonih brzom kvarenju (hladnjae itd.).
(4) Smjetajni prostor, prijevozna sredstva te radnu snagu za obavljanje svoje
djelatnosti komisionari mogu osigurati i ugovorima s drugim fizikim i pravnim
osobama (npr. ugovorima o zakupu, o pruanju prijevoznikih usluga, o osiguravanju
radne snage itd.).
Organizacija i provedba poslova javnog komisionara
lanak 153.
(1) Poslove javnog komisionara organizira i provodi Hrvatska gospodarska komora.
(2) Hrvatska gospodarska komora, na vlastiti poticaj ili u povodu prijedloga
zainteresiranih tijela, organizirat e javne prodavaonice za obavljanje poslova
javnoga komisionara za podruje jedne ili vie upanija, ovisno o broju ovrha koje se
provode na pokretninama, njihovoj naravi, koliini, vrijednosti te gospodarskoj
isplativosti.

(3) Na prijedlog Hrvatske gospodarske komore ministarstvo nadleno za poslove

gospodarstva moe dozvoliti da ona poslove javnog komisionara za odreeno
podruje ili neke od poslova javnog komisionara za odreeno podruje, na temelju
provedenog natjeaja, povjeri fizikoj ili pravnoj osobi koja ispunjava uvjete za
obavljanje poslova javnog komisionara. O povjeravanju poslova Hrvatska
gospodarska komora sklopit e s izabranim komisionarom ugovor uz prethodnu
suglasnost ministarstva nadlenog za poslove gospodarstva.
(4) Dozvolu za obavljanje poslova javnog komisionara Hrvatskoj gospodarskoj
komori za pojedinu javnu komisionu prodavaonicu, odnosno javnom komisionaru iz
stavka 3. ovoga lanka izdaje ured dravne uprave u upaniji, nadlean za
gospodarstvo, na ijem je podruju sjedite javne komisione prodavaonice, odnosno
javnog komisionara.
Nadzor nad radom javnih komisionara
lanak 154.
(1) Opi nadzor nad radom javnih komisionara provodi ured dravne uprave u
upaniji nadlean za gospodarstvo na ijem je podruju njihovo sjedite.
(2) Nadzor nad radom javnog komisionara u pojedinim predmetima ovrhe na
pokretninama provodi ovrni sudac koji vodi postupak u tom predmetu.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka ne iskljuuju pravo nadzora nad
poslovanjem javnog komisionara koje prema posebnim propisima imaju upravna
tijela.
(4) Ured dravne uprave u upaniji nadlean za gospodarstvo oduzet e dozvolu iz
lanka 153. stavka 4. ovoga Zakona Hrvatskoj gospodarskoj komori za pojedinu
javnu komisionu prodavaonicu ili javnom komisionaru iz lanka 153. stavka 3. ovoga
Zakona ako se utvrdi da vie ne ispunjavaju uvjete za obavljanje djelatnosti javnog
komisionara, odnosno da su tee povrijedili svoje dunosti preuzimanja pokretnina
na uvanje i prodaju.
Prava i dunosti komisionara
lanak 155.
(1) Komisionar ima pravo traiti predujam za pokrie trokova koje e imati u vezi s
preuzetim pokretninama. Predujam je komisionaru duan platiti ovrhovoditelj. Ako
ovrhovoditelj ne poloi predujam, komisionar nije duan preuzeti pokretnine na
uvanje. Ako sud utvrdi da je komisionar opravdano odbio preuzeti pokretnine na
uvanje, obustavit e ovrhu.
(2) Komisionar ima pravo na nagradu za obavljene poslove i na naknadu trokova.
(3) Tarifu za naknadu trokova i nagradu za obavljanje javne komisione djelatnosti
donosi ministar nadlean za poslove pravosua.
(4) Komisionar stjee zakonsko zalono pravo na pokretninama koje su mu predane
radi prodaje za naplatu trokova i nagrade prema stavku 1. ovoga lanka, neovisno o
tome ije su pokretnine i jesu li ovrne radnje na temelju kojih su mu pokretnine
predane valjane ili nisu. To zalono pravo po redu prvenstva dolazi prije zalonog
prava drugih osoba na pokretninama.
(5) Komisionar je duan preuzeti zaplijenjene pokretnine za iju je prodaju dobio
dozvolu (lanak 159. stavak 4.) ako je ovrhovoditelj spreman platiti predujam. Samo
iznimno, zbog nedostatka slobodnog prostora ili izvanrednih okolnosti, komisionar
moe odbiti preuzeti odreene pokretnine.
(6) Komisionar odgovara ovrhovoditelju za tetu koju on pretrpi zbog neosnovanog
odbijanja da preuzme pokretnine na uvanje i prodaju.

(7) Komisionar je duan savjesno u skladu s pravilima struke preuzeti, razvrstati,

uvati, osigurati, odravati i izlagati pokretnine, davati obavijesti o njima, oglaavati
njihovu prodaju, prodavati ih te rukovati s dobivenim novanim sredstvima.
(8) Komisionar odgovara strankama za tetu koju im priini povredom svojih dunosti
iz stavka 7. ovoga lanka.
Osiguranje od odgovornosti
lanak 156.
(1) Komisionar je duan osigurati se od odgovornosti do iznosa koji e utvrditi
ministar nadlean za poslove pravosua s obzirom na vrstu pokretnina za iju je
prodaju dobio dozvolu i oekivani promet.
(2) Komisionar je duan produljiti osiguranje od odgovornosti najkasnije mjesec dana
prije isteka prethodnog razdoblja osiguranja i o tome bez odgode obavijestiti ured
dravne uprave u upaniji nadlean za gospodarstvo na ijem je podruju njegovo
sjedite.
(3) Nadleni ured dravne uprave oduzet e dozvolu za rad komisionaru koji ne
produi ugovor o osiguranju sukladno odredbi stavka 2. ovoga lanka.
Povjeravanje prodaje pokretnina komisionaru
lanak 157.
(1) Pokretnine se otpremaju komisionaru na ovrhovoditeljev prijedlog.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj moe staviti u prijedlogu za
ovrhu ili naknadno tijekom postupka.
Izlaganje i objavljivanje podataka o pokretninama
lanak 158.
(1) Komisionar je duan pokretnine izloiti na nain da ih zainteresirane osobe mogu
razgledati u redovno radno vrijeme komisionara.
(2) Na izloenim pokretninama e se naznaiti njihov broj prema kome se vode kod
komisionara.
(3) Na pokretninama e biti naznaeni podaci o njihovoj kakvoi i veliini te cijena.
Posebno e se naznaiti je li provjerena njihova ispravnost, odnosno kako se ona
moe provjeriti.
(4) Komisionar moe dati i posebno jamstvo za nedostatke stvari.
(5) Komisionar moe preko oglasnih ploa, kataloga, javnih medija, interneta te na
drugi odgovarajui nain objaviti podatke o pokretninama koje se prodaju preko
njega uz naznaku naina i vremena njihova razgledavanja te prodaje.
Prodaja pokretnina
lanak 159.
(1) U skladu sa zakljukom suda pokretnine se prodaju na javnoj drabi ili
neposrednom pogodbom.
(2) Drabu pokretnina kod komisionara provodi javni biljenik.
(3) Na drabi mogu sudjelovati kao kupci samo osobe koje su uplatile jamevinu.
(4) Drabe pokretnina mogu se odravati i izvan redovnoga radnog vremena, pa i
subotom.
(5) Ako se pokretnina u roku od dva mjeseca otkako je dopremljena komisionaru ne
proda ni ispod jedne polovine procijenjene vrijednosti, sud e joj sniziti cijenu na
treinu te vrijednosti.
(6) Ako se pokretnina ne proda ni u roku od daljnjih mjesec dana, sud e obustaviti
ovrhu, a ovrenika e obavijestiti da moe preuzeti pokretninu u roku od 15 dana.

Ako ovrenik ne preuzme pokretninu u tom roku, sud e odrediti da mu je komisionar

vrati, a ovreniku e rjeenjem naloiti da naknadi trokove otpreme.
(7) Ovrenik se moe aliti protiv rjeenja o naknadi trokova iz stavka 6. ovoga
lanka.
Predaja postignute kupovne cijene
lanak 160.
(1) Nakon obavljene prodaje pokretnine komisionar e pokretninu predati kupcu
poto plati kupovninu.
(2) Iz dobivene kupovnine komisionar e najprije namiriti trokove pohrane i prodaje
pokretnine i svoju nagradu te e preostali iznos uplatiti na raun suda uz naznaku
ovrnog predmeta u vezi s kojim je pokretnina prodana. Komisionar e sudu uputiti i
izvod iz zapisnika javnog biljenika o drabi te obraun trokova i nagrade.
(3) Sud e, nakon to strankama omogui da se izjasne o obraunu komisionara,
rjeenjem odobriti obraun ili naloiti komisionaru da razliku uplati na raun suda.
(4) albu protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka mogu podnijeti stranke i
komisionar.
(5) alba komisionara iz stavka 4. ovoga lanka odgaa njegovu ovrnost.
5. Prodaja vozila
Stjecanje zalonog prava
lanak 161.
(1) Ovrha radi naplate novane trabine na vozilu odreuje se na temelju ovrne ili
vjerodostojne isprave i izvatka iz evidencije o registriranim i oznaenim vozilima.
(2) Primjerak rjeenja o ovrsi sud dostavlja policijskoj upravi kod koje se vodi
evidencija o registriranim i oznaenim vozilima radi provedbe zabiljebe ovrhe.
(3) Primjerak rjeenja o ovrsi sud e dostaviti i Upisniku sudskih i javnobiljenikih
osiguranja trabina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima radi provedbe
odgovarajueg upisa.
(4) Zabiljebom ovrhe ovrhovoditelj stjee zalono pravo na vozilu.
(5) Prednosni red zalonog prava iz stavka 3. ovoga lanka rauna se od dana
dostave rjeenja o ovrsi policijskoj upravi.
(6) Nakon zabiljebe ovrhe nije doputen upis promjene prava vlasnitva na vozilu
niti upis tereta na tom vozilu na temelju raspolobi ovrenika, bez obzira na to kad je
ta raspoloba poduzeta. Raspolobe uinjene protivno ovoj zabrani nemaju pravnog
uinka.
Oduzimanje, uvanje i procjena vozila
lanak 162.
(1) Nakon stjecanja zalonog prava na vozilu u skladu s odredbom lanka 161.
stavka 4. ovoga Zakona, sud e ovreniku dostaviti rjeenje o ovrsi te mu istodobno
zakljukom naloiti da u roku od osam dana preda vozilo sa svim njegovim
pripadcima i ispravama osobi kojoj je rjeenjem o ovrsi vozilo povjereno na uvanje.
(2) Ako ovrenik u dodijeljenom roku ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga lanka
vozilo e biti oduzeto na bilo kojem mjestu na kojem se ono zatekne, a ovrhovoditelj
je duan u roku od 60 dana predloiti vrijeme, mjesto i nain provedbe te radnje kao i
osigurati sva potrebna sredstva i radnu snagu za poduzimanje te radnje. Ako
ovrhovoditelj ne predloi oduzimanje vozila u tom roku, sud e obustaviti ovrhu.
(3) Na zahtjev suda policija e pruiti potrebnu pomo sudskom ovritelju u provedbi
radnji iz stavka 2. ovoga lanka.

(4) Ako se vozilo povjerava na uvanje komisionaru, njegovu procjenu i prodaju

obavit e komisionar u skladu s odredbama lanaka 158. do 164. ovoga Zakona.
Prodaja vozila
lanak 163.
(1) Vozila prodaju se usmenom javnom drabom ili neposrednom pogodbom, u
skladu sa zakljukom suda o nainu prodaje, bez isticanja oznake registarskog broja
i broja asije.
(2) Na drabi mogu sudjelovati kao kupci samo osobe koje su poloile jamevinu.
(3) Ako se draba provodi istodobno za vie vozila, osoba koja namjerava sudjelovati
u kupnji unaprijed neodreenog vozila duna je poloiti jamevinu koja e se za
takve kupnje odrediti u uvjetima prodaje.
(4) Sudionik u drabi moe zatraiti da u drabi sudjeluje anonimno preko posebnog
zastupnika.
(5) U sluaju iz stavka 4. ovoga lanka sudionik u drabi dobit e poseban broj s
kojim e u njoj sudjelovati. Podaci o takvom kupcu su slubena tajna.
Predaja vozila kupcu
lanak 164.
(1) Kupac je duan poloiti kupovninu i preuzeti vozilo odmah nakon zakljuenja
drabe, odnosno prodaje neposrednom pogodbom. Odredbe lanka 151. stavaka 2.,
3., 4. i 6. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajui nain.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud e zakljukom ovlastiti kupca da na
temelju toga zakljuka zatrai od policijske uprave svoga prebivalita ili sjedita
izdavanje knjiice vozila i prometne dozvole. Zakljuak treba sadravati sve podatke
potrebne za izdavanje knjiice vozila i prometne dozvole.
(3) Zakljuak iz stavka 2. ovoga lanka nee se dostaviti ovreniku ako je kupac u
kupnji sudjelovao anonimno, izdvojit e se iz spisa i uvati kao i ostale isprave u sudu
koje su pokrivene slubenom tajnom.
(4) Kupac postaje vlasnikom vozila njegovom predajom.
(5) Sud e posebnim zakljukom odrediti brisanje prava vlasnitva ovrenika na
prodanom vozilu u evidenciji o registriranim i oznaenim vozilima policijske uprave u
kojemu je ono bilo upisano, te brisanja zalonog prava u Upisniku sudskih i
javnobiljenikih osiguranja trabina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima. Tim
e zakljukom odrediti i brisanje prava drugih osoba na vozilu koja prestaju
prodajom.
Evidencija o registriranim i oznaenim vozilima
lanak 165.
Ministar nadlean za unutarnje poslove propisuje nain voenja evidencije o
registriranim i oznaenim vozilima na nain da se u nju mogu upisivati podaci u
skladu s prethodnim odredbama ovoga Odjeljka.
6. Namirenje ovrhovoditelja
Namirenje jednoga ovrhovoditelja
lanak 166.
(1) Ako se iz prodajne cijene namiruje samo ovrhovoditelj, sud e, bez odravanja
roita, rjeenjem odrediti da se iz iznosa dobivenoga prodajom stvari i oduzetoga
novca namire redom: trokovi postupka, trokovi odreeni u ovrnoj ispravi, kamate
do dana unovenja pokretnine i glavna trabina.
(2) Viak prodajne cijene koji preostane nakon namirenja predat e se ovreniku, ako
za to nema smetnji.
Namirenje vie ovrhovoditelja

lanak 167.
(1) Ako se u ovrnom postupku namiruje vie ovrhovoditelja, odnosno ako se, pored
ovrhovoditelja namiruju i osobe ija prava prestaju prodajom pokretnine, oni se iz
prodajne cijene namiruju onim redom kojim su stekli zalono ili drugo pravo koje
prodajom prestaje, ako zakonom za odreene trabine nije propisano prvenstveno
pravo namirenja.
(2) Ovrhovoditelji istoga reda koji se iz prodajne cijene ne mogu potpuno namiriti
namiruju se razmjerno iznosima svojih trabina.
(3) Trokovi ovrnoga postupka, trokovi odreeni ovrnom ispravom i kamate imaju
isti red namirenja kao i glavna trabina.
(4) Pri donoenju rjeenja o namirenju sud e uzeti u obzir samo one trabine za koje
je rjeenje o ovrsi postalo pravomono do dana prodaje popisanih stvari.
7. Primjena odredaba o ovrsi na nekretnini
lanak 168.
Odredbe ovoga Zakona o ovrsi na nekretninama primjenjuju se na odgovarajui
nain i u postupku ovrhe na pokretninama, ako odredbama ove glave nije drukije
odreeno.
Glava dvanaesta
OEVIDNIK NEKRETNINA I POKRETNINA KOJE SE PRODAJU U OVRNOM
POSTUPKU
Voenje oevidnika
lanak 169.
(1) Agencija vodi oevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovrnom
postupku. Oevidnik se vodi o svim nekretninama koje se prodaju u ovrnom
postupku, a o pokretninama ako je njihova procijenjena vrijednost vea od 50.000,00
kuna.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 1. stupa na snagu 1.1.2015.
(2) Oevidnik o nekretninama iz stavka 1. ovoga lanka sadri podatke o strankama,
katastarskoj estici, katastarskoj opini, povrini i adresi nekretnine, to u naravi
predstavlja, koje su veliine pojedini njezini dijelovi, procijenjenoj vrijednosti
nekretnine i drugim uvjetima prodaje.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 2. stupa na snagu 1.1.2015.
(3) Oevidnik o pokretninama iz stavka 1. ovoga lanka sadri podatke o strankama,
podatke kojima se ona moe identificirati ako se radi o pojedinano odreenoj stvari,
odnosno o njezinoj vrsti, koliini i kvaliteti ako se radi o stvarima odreenima po rodu
i koliini prema podacima iz zapisnika o pljenidbi, o procijenjenoj vrijednosti pokretne
stvari, drugim uvjetima prodaje i roitu za drabu.
(4) U oevidniku e se naznaiti i gdje se, kada i kako stvar moe razgledati.
(5) Oevidnik je javan. Dostupnost podataka upisanih u oevidnik osigurat e se
preko interneta.
(6) Pravilnik o sadraju, nainu voenja oevidnika iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka,
nain i rokove dostave podataka, obrasce za dostavu podataka te nain zatite
identiteta stranke propisat e ministar nadlean za poslove pravosua.
Dostava i upis podataka
lanak 170.
NAPOMENA: izmijenjeni lanak 170. stupa na snagu 1.1.2015.
(1) Sud koji vodi ovrni postupak duan je Agenciji bez odgode dostaviti podatke iz
lanka 169. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona. Sud koji vodi ovrhu duan je obavijestiti
Agenciju o tome je li predmet ovrhe prodan, odnosno dostaviti joj podatke o vremenu

odravanja nove drabe i novim uvjetima prodaje. Ako se prodaja obavlja preko
javnog komisionara, javni je komisionar duan Agenciji bez odgode dostaviti podatke
o rjeenju o ovrsi na pokretninama, strankama, naknadno procijenjenoj vrijednosti
pokretnine, uvjetima prodaje, vremenu drabe i nainu razgledanja pokretnina. Javni
je komisionar duan obavijestiti Agenciju i o tome je li predmet ovrhe prodan,
odnosno dostaviti joj podatke o vremenu odravanja nove drabe i novim uvjetima
prodaje.
(2) Agencija duna je bez odgode u oevidnik upisati propisane podatke o
nekretninama i pokretninama koje se prodaju u ovrnom postupku.
Glava trinaesta
OVRHA NA NOVANOJ TRABINI OVRENIKA
1. Ope odredbe
Mjesna nadlenost
lanak 171.
(1) Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na novanoj trabini i za provedbu te ovrhe
mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi prebivalite ovrenika, a ako
ovrenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj, nadlean je sud na ijem se
podruju nalazi ovrenikovo boravite.
(2) Ako ovrenik nema u Republici Hrvatskoj ni boravite, mjesno je nadlean sud na
ijem se podruju nalazi prebivalite ovrenikova dunika, a ako ovaj nema
prebivalite u Republici Hrvatskoj, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi
boravite ovrenikova dunika.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka koje se odnose na prebivalite fizike
osobe na odgovarajui se nain primjenjuju i na sjedite pravne osobe.
(4) Kad je ovrenik Republika Hrvatska ili koja druga pravna osoba s javnim
ovlastima koja djeluje na cijelom dravnom podruju, za ovrhu iz stavka 1. ovoga
lanka nadlean je sud na ijem podruju ovrhovoditelj ima prebivalite ili sjedite u
Republici Hrvatskoj. Ako ovrhovoditelj nema prebivalite ili sjedite u Republici
Hrvatskoj, za ovrhu protiv Republike Hrvatske nadlean je sud u Zagrebu, a za ovrhu
protiv drugih pravnih osoba s javnim ovlastima sud na ijem je podruju njihovo
sjedite.
Izuzimanje od ovrhe
lanak 172.
Izuzeti su od ovrhe:
1. primanja po osnovi zakonskoga uzdravanja, naknade tete nastale zbog
naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade tete
za izgubljeno uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja,
2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oteenja prema propisima o
invalidskom osiguranju,
3. primanja po osnovi socijalne skrbi,
4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukije
odreeno,
6. primanja po osnovi stipendije i pomoi uenicima i studentima,
7. naknada za rad osuenika, osim za trabine po osnovi zakonskoga uzdravanja te
za trabine naknade tete prouzroene kaznenim djelom osuenika,
8. primanja po osnovi odlija i priznanja,

9. rodiljne i roditeljske novane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugaije
odreeno,
10. utvreni iznosi za uzdravanje djeteta uplaeni na poseban raun kod banke,
11. naknada trokova za slubeno putovanje i naknada trokova prijevoza na posao i
s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi
od nesamostalnog rada,
12. dar za djecu do 15. godine ivota i potpore za novoroene do propisanih iznosa
do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
13. naknada za saniranje posljedica tete od katastrofa i elementarnih nepogoda,
14. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90
dana, potpore za sluaj smrti radnika i smrti lana ue obitelji radnika, do propisanih
iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog
rada,
15. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.
Ogranienje ovrhe
lanak 173.
(1) Ako se ovrha provodi na plai ovrenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije
treine prosjene netoplae u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi
naplate trabine po osnovi zakonskog uzdravanja, naknade tete nastale zbog
naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade tete
za izgubljeno uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja, iznos u visini od jedne
polovine prosjene netoplae u Republici Hrvatskoj, osim u sluaju ovrhe radi prisilne
naplate novanih iznosa za uzdravanje djeteta u kojem sluaju je od ovrhe izuzet
iznos koji odgovara iznosu od jedne etvrtine prosjene mjesene isplaene
netoplae po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu
godinu.
(2) Ako ovrenik prima plau koja je manja od prosjene netoplae u Republici
Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije treine plae ovrenika, a ako se
ovrha provodi radi naplate trabine po osnovi zakonskog uzdravanja, naknade tete
nastale zbog naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i
naknade tete za izgubljeno uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja, iznos u
visini jedne polovine netoplae ovrenika.
(3) Prosjena netoplaa u smislu stavka 1. ovoga lanka jest prosjean iznos
mjesene netoplae isplaene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u
Republici Hrvatskoj, za razdoblje sijeanj kolovoz tekue godine, koju je duan
utvrditi Dravni zavod za statistiku i objaviti je u Narodnim novinama, najkasnije do
31. prosinca te godine. Tako utvreni iznos primjenjivat e se u iduoj godini.
(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka primjenjuju se i na ovrhu na naknadi
umjesto plae, naknadi za skraeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plae,
mirovini, plai vojnih osoba te na primanja osoba u priuvnom sastavu za vrijeme
vojne slube i na drugom stalnom novanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na
ovrhu na primanjima iz stavaka 5. i 6. ovoga lanka.
(5) Ovrha na primanju invalida po osnovi novane naknade za tjelesno oteenje i
doplatak za tuu pomo i njegu moe se provesti samo radi naplate trabine po
osnovi zakonskoga uzdravanja, naknade tete nastale zbog naruenja zdravlja ili
smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade tete za izgubljeno
uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja, i to do iznosa od jedne polovice toga
primanja.

(6) Ovrha na primanju po osnovi ugovora o doivotnom uzdravanju i doivotnoj renti

te na primanju po osnovi ugovora o osiguranju ivota moe se provesti samo na
dijelu koji prelazi iznos osnovice na temelju koje se utvruje iznos pomoi za
uzdravanje.
(7) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka primjenjuju se i kada se ovrha provodi na
primanjima ovrenika koji nisu plaa, mirovina niti primici od obavljanja samostalne
djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i umarstva, od imovine i
imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema
posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novanih primanja, ako ovrenik
javnom ispravom dokae da je to primanje jedino stalno novano primanje.
Ovrne radnje
lanak 174.
(1) Ovrha na novanoj trabini provodi se pljenidbom i prijenosom, ako ovim
Zakonom za pojedine sluajeve nije drukije odreeno.
(2) Ovrnim prijedlogom moe se zahtijevati da se odredi samo pljenidba novane
trabine, ali u tom je sluaju ovrhovoditelj duan u roku od tri mjeseca od dana kad
mu je dostavljeno rjeenje o pljenidbi, odnosno od dana kad mu je dostavljena
obavijest o oitovanju ovrenikova dunika ili o tome da se on nije oitovao u
odreenom roku, podnijeti prijedlog za prijenos trabine.
(3) Ako ovrhovoditelj u tom roku ne podnese takav prijedlog, ovrha e se obustaviti.
Opseg ovrhe
lanak 175.
(1) Pljenidba i prijenos novane trabine mogu se odrediti i provesti samo u iznosu
koji je potreban za namirenje trabine ovrhovoditelja, osim ako je u pitanju nedjeljiva
trabina.
(2) Ako vie ovrhovoditelja trai ovrhu na istoj trabini koja je djeljiva, pljenidba i
prijenos odreuju se u odgovarajuim iznosima, napose u korist svakoga
ovrhovoditelja.
2. Pljenidba trabine
Uinak pljenidbe
lanak 176.
(1) Pljenidba se provodi dostavom ovrenikovu duniku rjeenja o ovrsi kojim se
ovrenikovu duniku zabranjuje da ovreniku ispuni novanu trabinu, a ovreniku se
zabranjuje da tu trabinu naplati ili da inae raspolae njome i zalogom koji je dan za
njezino osiguranje.
(2) Pljenidba je provedena danom dostave rjeenja o ovrsi ovrenikovu duniku.
(3) Ovrhovoditelj pljenidbom stjee zalono pravo na ovrenikovoj trabini.
(4) Ovrenikov dunik nema pravo albe protiv rjeenja o pljenidbi.
Pljenidba trabine zasnovane na vrijednosnom papiru
lanak 177.
(1) Pljenidbu novane trabine zasnovane na vrijednosnom papiru koji se prenosi
indosamentom ili za ije je ostvarenje inae potreban taj papir provodi sudski ovritelj
oduzimanjem papira od ovrenika i njegovom predajom sudu, odnosno javnom
biljeniku. Pljenidba je obavljena oduzimanjem papira od ovrenika.
(2) Pravne radnje potrebne za ouvanje ili ostvarenje prava iz papira iz stavka 1.
ovoga lanka obavlja u ovrenikovo ime sudski ovritelj na temelju zakljuka suda.
(3) Pljenidba novane trabine zasnovane na dionici za koju nije izdana isprava o
dionici, kao i na dionici koja glasi na ime za koju je izdana ta isprava obavlja se

dostavom rjeenja o pljenidbi dionikom drutvu. U tom sluaju odgovarajue se

primjenjuju odredbe lanka 176. ovoga Zakona.
Zabrana trabine po tednom ulogu
lanak 178.
(1) Pljenidba trabine po tednom ulogu kod pravne osobe koja nije banka provodi se
dostavom rjeenja o ovrsi toj pravnoj osobi.
(2) Ako ovrhovoditelj ne raspolae potrebnim podacima o tednom ulogu ovrenika,
moe sudu predloiti donoenje rjeenja kojim e privremeno zaplijeniti sve tedne
uloge ovrenika kod odreene pravne osobe (prijedlog za privremenu pljenidbu).
(3) Rjeenjem o privremenoj pljenidbi sud e od pravne osobe zatraiti i podatke o
tednim ulozima ovrenika.
(4) Pravna osoba je duna bez odgode dati sudu traene podatke i ne smije
obavijestiti ovrenika da su ti podaci traeni.
(5) Nakon to dobije traene podatke, sud e o njima obavijestiti ovrhovoditelja, koji
je duan u roku od osam dana predloiti ovrhu na odreenom tednom ulogu ili na
odreenim tednim ulozima. U povodu takva prijedloga sud e donijeti rjeenje o
pljenidbi odreenoga tednoga uloga ili odreenih tednih uloga i staviti izvan snage
rjeenje o privremenoj pljenidbi tednih uloga. Ako ovrhovoditelj u roku od osam
dana ne predloi ovrhu na odreenom tednom ulogu ili na odreenim tednim
ulozima, ovrha e se obustaviti.
(6) Prijedlog za privremenu pljenidbu iz stavka 2. ovoga lanka i prijedlog iz stavka 5.
ovoga lanka smatraju se, u smislu odredaba propisa o sudskim pristojbama, jednim
prijedlogom.
(7) Smatrat e se da je pljenidba na odreenom tednom ulogu provedena danom
dostave rjeenja o privremenoj pljenidbi pravnoj osobi kod koje se vodi tedni ulog.
(8) Pravna osoba koja vodi tedni ulog ima pravo na naknadu trokova za obavljanje
radnji u skladu s odredbama ovoga lanka. Zahtjev za naknadu trokova moe se
podnijeti u roku od petnaest dana od poduzimanja radnje. Ti trokovi ulaze u
trokove ovrnoga postupka.
Zalono pravo na kamatama
lanak 179.
Zalono pravo steeno na trabini po kojoj teku kamate odnosi se i na kamate koje
dospijevaju nakon pljenidbe.
Prednosni red
lanak 180.
(1) Prednosni red zalonih prava vie ovrhovoditelja odreuje se prema danu
primitka ovrnoga prijedloga.
(2) Ako je ovrni prijedlog upuen kao preporuena poiljka putem davatelja
potanskih usluga, dan predaje davatelju potanskih usluga smatra se danom
primitka u sudu.
(3) Ako su ovrni prijedlozi vie ovrhovoditelja primljeni u sudu istoga dana, zalona
prava imaju isti prednosni red.
(4) Trabine s istim redom prvenstva namiruju se srazmjerno, ako se ne mogu
namiriti u cijelosti.
(5) Ako zbog provedbe ovrhe na novanoj trabini prestaju zalona i druga prava
koja su steena prije pokretanja postupka, prednosni red u namirenju tih prava
odreuje se prema propisima koji ureuju stjecanje reda prvenstva tih prava izvan
ovrnoga postupka.

Izjanjenje ovrenikova dunika

lanak 181.
(1) Sud e, na prijedlog ovrhovoditelja, zatraiti od ovrenikova dunika da se u roku
koji odredi sud oituje o tome priznaje li i u kojem iznosu zaplijenjenu trabinu i je li
voljan namiriti je, te je li njegova obveza da namiri tu trabinu uvjetovana ispunjenjem
neke druge obveze.
(2) Prijedlog za oitovanje ovrenikova dunika ovrhovoditelj moe spojiti s ovrnim
prijedlogom ili ga dati posebnim podneskom nakon toga prijedloga, a najkasnije do
prijenosa trabine.
(3) Oitovanje ovrenikova dunika dostavit e se ovrhovoditelju bez odgode.
Odgovornost ovrenikova dunika
lanak 182.
(1) Ovrenikov dunik odgovara ovrhovoditelju za tetu koju mu je nanio time to se
nije oitovao, ili to se neistinito ili nepotpuno oitovao.
(2) Sud e upozoriti ovrenikova dunika na tu njegovu odgovornost.
Pljenidba trabine osigurane zalonim pravom upisanim u javnoj knjizi
lanak 183.
(1) Pljenidba trabine osigurane zalonim pravom upisanim u zemljinoj knjizi ili
drugoj javnoj knjizi u koju se upisuju prava na nekretninama provodi se upisom
pljenidbe u tu knjigu.
(2) Upis se obavlja po slubenoj dunosti, uz naznaku da je pljenidba na temelju koje
je na trabini steeno zalono pravo odreena radi namirenja trabine ovrhovoditelja.
(3) Ako ima vie ovrhovoditelja, prednosni red njihovih trabina odreuje se prema
vremenu upisa.
3. Prijenos trabine
a) Ope odredbe
Vrste prijenosa
lanak 184.
(1) Zaplijenjena trabina prenosi se na ovrhovoditelja u skladu s njegovim
prijedlogom, radi naplate ili umjesto isplate.
(2) Ovrhovoditelj je duan ve u ovrnom prijedlogu zatraiti da se trabina na njega
prenese radi naplate ili umjesto isplate, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. O
vrsti prijenosa sud odluuje rjeenjem o ovrsi.
(3) U rjeenju o ovrsi ili u posebnom rjeenju o prijenosu pozvat e se ovrenikov
dunik da duni iznos poloi kod suda uplatom na odreeni raun i da o tome
obavijesti sud.
Posebni uvjeti za prijenos nedjeljive trabine
lanak 185.
(1) Trabina koja se zasniva na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom ili
za ije je ostvarenje potrebno podnoenje toga papira, ili koje se iz drugih razloga ne
moe dijeliti u pogledu prijenosa ili ostvarenja, moe se prenijeti samo u svojem
punom iznosu.
(2) Ako je vie ovrhovoditelja podnijelo prijedlog za prijenos u razne dane, sud e
prenijeti trabinu na ovrhovoditelja koji je prvi podnio prijedlog, a ako je vie
ovrhovoditelja podnijelo prijedlog istoga dana, trabina e se prenijeti na
ovrhovoditelja ija je trabina najvea.
Provedba prijenosa
lanak 186.

(1) Prijenos trabine je proveden dostavom ovrenikovu duniku rjeenja kojim je

prijenos odreen.
(2) Prijenos trabine zasnovane na vrijednosnom papiru koji se prenosi
indosamentom ili kojega je radi ostvarenja inae potrebno podnijeti, proveden je kada
sud na taj papir stavi izjavu o prijenosu i papir s tom izjavom preda ovrhovoditelju.
Obveze ovrenika i ovrhovoditelja
lanak 187.
(1) Ovrenik je duan u roku to ga odredi sud na zahtjev ovrhovoditelja na koga je
trabina prenesena dati objanjenja koja su ovrhovoditelju potrebna radi ostvarivanja
te trabine i predati mu isprave koje se na tu trabinu odnose.
(2) Ovrhovoditelj na koga je prenesen dio trabine duan je, ako to ovrenik zatrai,
u roku to ga odredi sud, dati osiguranje da e nakon ostvarenja te trabine vratiti
isprave koje se odnose na trabinu.
(3) Sud e na prijedlog ovrhovoditelja provesti ovrhu protiv ovrenika radi predaje
isprava ako ih on sam ne preda.
(4) Predaju isprava koje se nalaze kod tree osobe ovrhovoditelj moe zahtijevati
tubom, ako bi to pravo imao ovrenik.
(5) Na ispravi koja se daje ovrhovoditelju sud e zabiljeiti da je proveden prijenos
trabine za koju je odreena ovrha.
Polaganje novca kod suda, odnosno javnoga biljenika
lanak 188.
(1) Ovrenikov dunik kojemu je dostavljeno rjeenje o ovrsi ili posebno rjeenje o
prijenosu ispunjava svoju obvezu polaganjem novca kod suda koji provodi ovrhu,
odnosno javnoga biljenika.
(2) Ako je radi naplate prenesene novane trabine ovrhovoditelj morao pokrenuti
sudski ili drugi postupak, sud ili tijelo koje vodi postupak, u odluci kojom prihvaa
zahtjev ovrhovoditelja naloit e ovrenikovu duniku da duni iznos poloi kod suda
koji provodi ovrhu.
(3) Na temelju odluke kojom je ovrenikovu duniku naloeno da duni iznos poloi
kod suda koji provodi ovrhu, odnosno javnoga biljenika, na prijedlog ovrhovoditelja
na koga je trabina prenesena provest e se ovrha protiv ovrenikova dunika i
novac naplaen tom ovrhom, nakon podmirenja trokova postupka, doznaiti po
slubenoj dunosti sudu koji provodi ovrhu. O obavljenoj doznaci obavijestit e se
sud.
b) Prijenos radi naplate
Ovlatenja ovrhovoditelja
lanak 189.
(1) Prijenosom trabine radi naplate ovlauje se ovrhovoditelj da trai od
ovrenikova dunika isplatu iznosa naznaenoga u rjeenju o ovrsi ili u posebnom
rjeenju o prijenosu, ako je taj iznos dospio, da obavlja sve radnje koje su potrebne
radi ouvanja i ostvarenja prenesene trabine i da se koristi pravima u svezi sa
zalogom koji je dan za osiguranje te trabine.
(2) Prijenosom trabine radi naplate ovrhovoditelj nije ovlaten na teret ovrenika
zakljuiti nagodbu, ovrenikovu duniku oprostiti dug ili prenesenim trabinama inae
raspolagati, te ni s ovrenikovim dunikom sklopiti ugovor da odluku o trabini, ako je
ona sporna, donese izbrani sud.
(3) Ovrhovoditelju na koga je prenesena trabina radi naplate ovrenikov dunik
moe istaknuti samo prigovore koje bi mogao istaknuti ovreniku.

(4) Ustupanje prenesene trabine koju je obavio ovrenik nakon prijenosa bez uinka
je na prava koja je ovrhovoditelj stekao prijenosom.
Prijenos radi naplate trabine upisane u javnoj knjizi
lanak 190.
Prijenos radi naplate trabine upisane u zemljinoj knjizi ili drugoj javnoj knjizi u koju
se upisuju prava na nekretninama upisat e se po slubenoj dunosti.
Uvjetovanost obveze ovrenikova dunika predajom stvari
lanak 191.
(1) Ako obveza ovrenikova dunika da isplati trabinu ovisi o obvezi ovrenika da
mu preda odreenu stvar koja se nalazi u posjedu ovrenika, a ta je obveza utvrena
pravomonom presudom, sud e, na prijedlog ovrhovoditelja na koga je trabina
prenesena radi naplate, naloiti ovreniku predaju stvari sudu radi predaje
ovrenikovu duniku.
(2) Na prijedlog ovrhovoditelja, sud e prema ovreniku koji nije predao stvar u
odreenom roku provesti ovrhu radi predaje stvari.
Obavjeivanje ovrenika o tubi za naplatu prenesene trabine
lanak 192.
Ovrhovoditelj koji je podnio tubu radi naplate prenesene trabine duan je bez
odgode obavijestiti ovrenika o pokrenutoj parnici. U protivnom odgovara ovreniku
za tetu koju on pretrpi zbog toga propusta.
Zakanjenje u naplati prenesene trabine
lanak 193.
(1) Ovrhovoditelj koji se ne brine za naplatu prenesene trabine odgovara za tetu
koja je time nanesena drugom vjerovniku koji ima zalono ili koje drugo pravo koje se
namiruje iz trabine.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud moe, na prijedlog drugoga vjerovnika,
ukinuti rjeenje o prijenosu trabine na neurednoga ovrhovoditelja i trabinu prenijeti
na drugoga vjerovnika.
Namirenje ovrhovoditelja
lanak 194.
(1) Ovrhovoditelj na koga je trabina prenesena radi naplate namiruje se iz sredstava
poloenih kod suda, odnosno javnoga biljenika.
(2) Namirenje ovrhovoditelja i drugih osoba ija prava prestaju provedbom ovrhe
provodi se uz odgovarajuu primjenu odredaba lanaka 166. i 167. ovoga Zakona.
c) Prijenos umjesto isplate
lanak 195.
(1) Zaplijenjena trabina prelazi prijenosom umjesto isplate na ovrhovoditelja do
prenesenoga iznosa, s uinkom ustupanja trabine uz naknadu.
(2) Ako je prenesena trabina osigurana zalonim pravom upisanim u zemljinoj
knjizi ili drugoj javnoj knjizi u koju se upisuju prava na nekretninama, sud e, po
slubenoj dunosti, prenijeti ovrenikova prava na ovrhovoditelja, a brisati zalono
pravo upisano u korist ovrenika.
(3) Ovrhovoditelj na kojega je trabina prenesena umjesto isplate duan je trabinu
naplatiti po pravilima koja vae za trabine prenesene radi naplate, s time da se
novac dobiven ostvarenjem trabine isplauje izravno ovrhovoditelju, osim u sluaju
iz stavka 4. ovoga lanka.
(4) Ovrhovoditelj na kojega je trabina prenesena umjesto isplate smatra se
namirenim i samim prijenosom, u visini te trabine, ako u ovrnom postupku nije
sudjelovalo vie ovrhovoditelja ili drugih vjerovnika koji se namiruju iz prenesene

trabine. Ako u ovrnom postupku sudjeluju takve osobe, ovrhovoditelj na koga je

trabina prenesena umjesto isplate smatrat e se ovrhovoditeljem na koga je
trabina prenesena radi naplate.
(5) Okolnost da je na ovrhovoditelja trabina prenesena umjesto isplate ne utjee na
odgovornost ovrenika za istinitost i naplativost prenesene trabine.
4. Posebne odredbe o ovrsi na plai i drugim stalnim novanim primanjima
Primjena odredaba ove glave
lanak 196.
U ovrsi na plai i drugim stalnim novanim primanjima primjenjuju se odredbe
odjeljaka 1. do 3. ove glave, ako odredbama ovoga odjeljka nije drukije odreeno.
Rjeenje o ovrsi
lanak 197.
(1) Rjeenjem o ovrsi na plai odreuje se pljenidba odreenoga dijela plae i nalae
se poslodavcu koji ovreniku ne isplauje plau na raun kod banke da novani iznos
za koji je odreena ovrha isplati odnosno isplauje ovrhovoditelju nakon
pravomonosti toga rjeenja.
(2) Rjeenje o ovrsi odnosi se i na poveanje plae do kojega doe nakon dostave
rjeenja o ovrsi.
Ovrha kada pravo na uzdravanje ima vie osoba
lanak 198.
(1) Ako pravo na zakonsko uzdravanje, odnosno pravo na rentu za izgubljeno
uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja prema istom ovreniku ima vie
osoba, a ukupni iznos njihovih trabina prelazi dio plae koji moe biti predmet ovrhe,
ovrha se odreuje i provodi u korist svakoga od takvih ovrhovoditelja razmjerno visini
njihovih trabina.
(2) Ako nakon zapoete provedbe ovrhe na plai, odnosno drugom stalnom
novanom primanju bude podnesen novi prijedlog za ovrhu na trabini iz stavka 1.
ovoga lanka, sud e prije doneseno rjeenje o ovrsi izmijeniti po slubenoj dunosti
u smislu stavka 1. ovoga lanka i odrediti iznos koji e se ubudue isplaivati
pojedinim ovrhovoditeljima.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka, rjeenje o ovrsi dostavlja se i ranijem
ovrhovoditelju koji protiv rjeenja ima pravo albe.
Mjesto isplate
lanak 199.
(1) Trabine za koje nije propisano bezgotovinsko plaanje ovrhovoditelj naplauje
neposredno na blagajni na kojoj se ovreniku isplauje plaa.
(2) Ovrhovoditelj ima pravo zahtijevati da mu se obustavljeni iznos isplauje putem
davatelja potanskih usluga, na adresu koju naznai ili na odreeni raun kod banke,
uz odbitak trokova za obavljenu potansku uslugu.
Prestanak rada
lanak 200.
(1) Kad ovreniku prestane rad, rjeenje o ovrsi djeluje i prema drugom poslodavcu s
kojim ovrenik sklopi ugovor o radu ili slubi, i to od dana kad je tomu poslodavcu
dostavljeno rjeenje o ovrsi.
(2) Prijanji poslodavac ovrenika duan je bez odgode preporuenom poiljkom s
povratnicom dostaviti rjeenje o ovrsi novom poslodavcu i o tome obavijestiti sud.
(3) Prijanji poslodavac obavijestit e sud o prestanku ugovora o radu bez odgode
ako mu nije poznat novi poslodavac, o emu e sud obavijestiti ovrhovoditelja,
odreujui mu rok radi pribave podataka o novom poslodavcu.

(4) Ako ovrhovoditelj ne obavijesti sud u roku koji mu je odreen o novom

poslodavcu, sud e obustaviti ovrhu.
Odgovornost poslodavca za proputenu obustavu i isplatu dospjelih obroka
lanak 201.
(1) Ovrhovoditelj moe predloiti da sud u ovrnom postupku rjeenjem naloi
poslodavcu da mu isplati sve obroke to ih je propustio obustaviti i isplatiti prema
rjeenju o ovrsi.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj moe podnijeti do zavretka
ovrnoga postupka.
(3) Na temelju pravomonog rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj moe
traiti ovrhu protiv poslodavca u istom ovrnom postupku.
(4) Poslodavac koji nije postupio prema rjeenju o ovrsi ili je propustio postupiti po
lanku 200. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona, odgovara za tetu koju je ovrhovoditelj
zbog toga pretrpio.
Zapljena po pristanku dunika
lanak 202.
(1) Dunik moe privatnom ispravom potvrenom kod javnog biljenika dati
suglasnost da se radi naplate trabine vjerovnika zaplijeni njegova plaa, odnosno
drugo stalno novano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe.
Suglasnost kojom se doputa pljenidba plae, odnosno drugog stalnog novanog
primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne uinke.
(2) Isprava iz stavka 1. ovoga lanka izdaje se u jednom primjerku, ima znaenje
pravnog posla iz lanka 77. stavka 1. ovoga Zakona, te pravni uinak pravomonog
rjeenja o ovrsi.
(3) Ispravu iz stavka 1. ovoga lanka s uincima dostave rjeenja o ovrsi poslodavcu
dostavlja vjerovnik, putem davatelja potanskih usluga preporuenom potanskom
poiljkom s povratnicom ili preko javnoga biljenika.
(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, zapljena na temelju suglasnosti
dunika nema utjecaja na provedbu ovrhe na plai radi namirenja trabine po osnovi
zakonskoga uzdravanja, naknade tete nastale po osnovi naruenja zdravlja ili
smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade tete po osnovi
izgubljenoga uzdravanja zbog smrti davatelja uzdravanja.
(5) Isprava iz stavka 1. ovoga lanka ima svojstvo ovrne isprave na temelju koje se
moe traiti ovrha protiv dunika i na drugim predmetima ovrhe.
(6) Odredbe stavaka 1. i 4. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju i na
jamca ako je dao suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka.
(7) Za doputenost izjave o suglasnosti iz stavka 1. ovoga lanka mjerodavni su
injenino stanje i podaci iz lanka 173. stavka 3. ovoga Zakona u vrijeme potvrde te
izjave kod javnog biljenika.
(8) Oblik i sadraj isprave iz stavka 1. ovoga lanka propisat e pravilnikom ministar
nadlean za poslove pravosua.
Primjena odredaba ovoga odjeljka
lanak 203.
Odredbe ovoga odjeljka na odgovarajui se nain primjenjuju i na ovrhu na drugim
stalnim novanim primanjima ovrenika.
5. Posebne odredbe o ovrsi na novanoj trabini po raunu
lanak 204.

(1) Rjeenjem o ovrsi na novanoj trabini po raunu nalae se Agenciji da banci

izda nalog da iznos za koji je ovrha odreena prenese sa svih ovrenikovih rauna
koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem na raun ovrhovoditelja.
To rjeenje ima uinak rjeenja o ovrsi kojim su odreeni zapljena novane trabine i
prijenos radi naplate.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, u rjeenju o ovrsi na novanoj
trabini po raunu, na prijedlog ovrhovoditelja, naloit e se da se iznos trokova
postupka za koji je odreena ovrha prenese na raun odvjetnika koji u tom postupku
zastupa ovrhovoditelja kao punomonik.
(3) Rjeenje o ovrsi istodobno e se dostaviti Agenciji, ovrhovoditelju i ovreniku.
Zapljena rauna ovrenika
lanak 205.
(1) Agencija e nakon to primi rjeenje o ovrsi iz lanka 204. stavka 1. ovoga
Zakona naloiti bankama koje vode ovrenikove raune da zaplijene iznos novanih
sredstava s rauna ovrenika koje vode do visine trabine radi naplate koje je ovrha
odreena tim rjeenjem.
(2) Dostavom banci naloga iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj do iznosa
zaplijenjene trabine stjee zalono pravo na ovrenikovoj trabini prema banci za
isplatu novanih sredstava na raunu.
(3) Ako po dostavi naloga Agencije iz stavka 1. ovoga lanaka na raunima ovrenika
nema novanih sredstava u visini potrebnoj za naplatu trabine u cijelosti banka e
prema nalogu Agencije zabraniti raspolaganje novanim sredstvima po raunima i
oroenim novanim sredstvima ovrenika do visine odreene u nalogu Agencije, sve
do novoga naloga Agencije.
Provedba ovrhe
lanak 206.
(1) Banka e prijenos zaplijenjenih novanih sredstava obaviti kad za to dobije nalog
Agencije.
(2) Ako se ovrha provodi na temelju pravomonog rjeenja o ovrsi, Agencija e
naloiti banci da novani iznos za koji je odreena ovrha prenese na raun naznaen
u rjeenju o ovrsi.
(3) Ovrenik moe, nakon to primi rjeenje o ovrsi, predloiti odgodu ovrhe iz
razloga navedenih u lanku 65. ovoga Zakona. O prijedlogu za odgodu ovrhe
podnesenom u roku za albu protiv rjeenja o ovrsi sud e odluiti u roku od 8 dana i,
ako prihvati taj prijedlog, rjeenje o odgodi odmah dostaviti Agenciji u pisanom
otpravku, a u sluaju potrebe priopiti i telefaksom, elektronikom potom ili na drugi
pogodan nain.
(4) Ako Agencija u roku od ezdeset dana od dana kad joj je dostavljeno
nepravomono rjeenje o ovrsi ne primi rjeenje o odgodi ovrhe ili rjeenje o ukidanju
rjeenja o ovrsi ili o obustavi ovrhe, naloit e prijenos zaplijenjenog iznosa na raun
naveden u rjeenju o ovrsi. Agencija e naloiti prijenos i prije proteka roka od
ezdeset dana ako ovrenik u Agenciji da pisanu suglasnost kojim izriito dozvoljava
prijenos zaplijenjenih sredstava prije proteka toga roka.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 4. stupa na snagu 1.1.2015.
(5) Ako je rjeenjem o ovrsi naloeno plaanje odreenih iznosa u odreenim
razmacima, Agencija e banci izdavati naloge za prijenos u skladu s nalogom iz
rjeenja o ovrsi. Redoslijed naplate svih buduih obroka rauna se prema vremenu
kad je Agencija primila rjeenje o ovrsi, osim ako Agencija naknadnim nalogom za
isplatu pojedinih trabina sukladno odredbama posebnog zakona ne odredi drukije.

(6) Mogui sporovi izmeu stranaka, odnosno stranaka i Agencije, odnosno banke o
tome je li Agencija, odnosno banka postupila prema rjeenju o ovrsi, a osobito o
tome je li ovrhovoditelj u cijelosti namiren rjeavat e se u parninom postupku.
Ovrha prema solidarnim ovrenicima
lanak 207.
(1) Ako na temelju ovrne isprave dva ili vie ovrenika solidarno odgovaraju, sud
koji je nadlean za bilo kojeg od solidarnih ovrenika donijet e protiv svih njih ili
samo nekih od njih, u skladu s ovrhovoditeljevim prijedlogom, jedno rjeenje o ovrsi.
(2) Ako je ovrha odreena protiv dvaju ili vie solidarnih ovrenika naplata e se
obaviti sa svih rauna solidarnih ovrenika kod banaka u isto vrijeme tako da se sa
svakoga naplati jednaka svota, s tim da zbroj tih svota ne smije prijei iznos
ovrhovoditeljeve ovrne trabine. Ako na raunima solidarnih ovrenika nema
dovoljno novca da se naplata provede odjednom, naplaivat e se bilo s kojeg od tih
rauna prema zakonu kojim se ureuje provedba ovrhe na novanim sredstvima tako
da se ovrhovoditeljeva trabina to prije namiri.
Provedba naplate na temelju zadunice
lanak 208.
NAPOMENA: izmijenjeni lanak 208. stupa na snagu 1.1.2015.
(1) Ako je naplata zatraena na temelju zadunice upisane u Registar zadunica i
bjanko zadunica na temelju priopenja javnog biljenika koji je zadunicu potvrdio,
Agencija e postupiti kao u povodu pravomonog rjeenja o ovrsi.
(2) Ako je naplata zatraena na temelju zadunice koja nije upisana u Registar
zadunica i bjanko zadunica na temelju priopenja javnog biljenika koji je
zadunicu potvrdio, Agencija e postupiti kao u povodu zahtjeva za izravnu naplatu.
Izravna naplata novane trabine na temelju ovrne odluke i nagodbe domaeg
suda, upravnog tijela, nagodbe postignute u postupku mirnog rjeenja spora,
odnosno obrauna poslodavca
lanak 209.
NAPOMENA: izmijenjeni l. 209. stupa na snagu 1.1.2015.
(1) Ako ovrhovoditelj izravno zatrai od Agencije da na temelju ovrne odluke i
nagodbe domaeg suda ili upravnog tijela, ovrne nagodbe postignute u postupku
mirnog rjeenja spora na temelju lanka 186.a Zakona o parninom postupku koje
glase na ispunjenje odreene novane trabine i koje imaju potvrdu o ovrnosti,
odnosno obrauna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plae, naknade plae ili
otpremnine provede naplatu te trabine prijenosom novanih sredstava s rauna koje
ovrenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev raun kojeg je odredio u zahtjevu za
izravnu naplatu, Agencija e postupiti kao u povodu nepravomonog rjeenja o ovrsi
koje je dostavio sud.
(2) Sadraj i oblik zahtjeva za izravnu naplatu utvrdit e ministar nadlean za poslove
pravosua pravilnikom koji e donijeti u roku od trideset dana od dana stupanja na
snagu ovoga Zakona. Uz zahtjev ovrhovoditelj treba priloiti izvornik ili otpravak
isprave iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) U postupku izravne naplate trabine na temelju isprava iz stavka 1. ovoga lanka
na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanaka 205. i 206. ovoga Zakona.
(4) Ovrha na novanoj trabini po raunu ovrenika na temelju obrauna poslodavca
o neisplati dospjelog iznosa plae, naknade plae ili otpremnine provest e se prije
ovrhe radi naplate svih drugih trabina po tom raunu neovisno o vremenu njihova
nastanka, osim ovrhe radi ostvarenja djetetove trabine uzdravanja.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 4. stupa na snagu 1.1.2015.

(5) Agencija e primjerak zahtjeva s podacima o ispravi iz stavka 1. ovoga lanka na

temelju kojih je zatraena izravna naplata, kao i zahtjeva za plaanje zateznih
kamata iz lanka 14. ovoga Zakona dostaviti ovreniku sukladno odredbi lanka 8.
ovoga Zakona.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 5. stupa na snagu 1.1.2015.
(6) Banka kojoj je Agencija naloila da provede zapljenu rauna ovrenika duna je
bez odgode na nain koji je uobiajen za obavjetavanje imatelja rauna o
promjenama na raunu obavijestiti ovrenika da su mu odreena sredstva na raunu
zaplijenjena te da odgovarajue podatke o tome moe dobiti od Agencije (odreene
podrunice Agencije).
(7) Ako Agencija u roku od ezdeset dana od dana kad joj je dostavljena isprava iz
stavka 1. ovoga lanka ne primi rjeenje suda o odgodi izdavanja naloga bankama
za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava ili rjeenje suda kojim se pljenidba i
prijenos proglaava nedoputenim na temelju ovrne isprave na temelju koje je ona
zatraena, izdat e nalog bankama da obave prijenos sredstava s rauna ovrenika
na raun ovrhovoditelja.
Pravna sredstva ovrenika
lanak 210.
(1) Nakon to primi obavijest o tome da je protiv njega zatraena izravna naplata
trabine na temelju isprave iz lanka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi
lanka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon to na drugi nain sazna za to da je
zatraena takva naplata protiv njega, ovrenik moe predloiti sudu da donese
rjeenje kojim e naloiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos
zaplijenjenih sredstava odnosno rjeenje kojim e pljenidba i prijenos proglasiti
nedoputenim.
(2) Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se
nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za
proglaenje pljenidbe i prijenosa nedoputenim iz stavka 1. ovoga lanka na
odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o albi protiv rjeenja o
ovrsi (lanci 50. i 53.).
(3) O prijedlogu za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga lanka sud je duan odluiti
u roku od osam dana i, ako prihvati taj prijedlog, rjeenje kojim e odrediti odgodu
odmah dostaviti Agenciji. U sluaju potrebe to se rjeenje moe priopiti Agenciji i
telefaksom, elektronikom potom ili na neki drugi pogodan nain. Pisani otpravak
rjeenja dostavit e se Agenciji unato takvu priopenju.
(4) Ako prijenos sredstava s rauna ovrenika bude obavljen prije nego to sud
dostavi rjeenje kojim prihvaa prijedlog o odgodi ovrhe ili rjeenje kojim proglaava
pljenidbu i prijenos nedoputenim (lanak 209.), ovrenik moe u posebnoj parnici
ostvarivati svoje pravo na povrat tih sredstava, kao i pravo na naknadu tete.
(5) O albama protiv rjeenja o prijedlozima ovrenika iz stavka 1. ovoga lanka
odluuje vijee prvostupanjskog suda koje je duno rjeenje o albi donijeti i otpremiti
u roku od osam dana.
Nedoputenost sudske ovrhe
lanak 211.
Sud e odbaciti kao nedoputen prijedlog za ovrhu na novanim sredstvima na
raunu na temelju pravomonog i ovrnog rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne
isprave, zadunice te na temelju isprave iz lanka 209. stavka 1. ovoga Zakona na
temelju kojih se moe od Agencije zatraiti izravna naplata, osim ako se na temelju

tih isprava nije mogla provesti naplata preko Agencije, o emu e Agencija izdati
potvrdu.
Posebne odredbe o provedbi ovrhe na novanim sredstvima koja su izuzeta od
ovrhe ili na kojima je ovrha ograniena
lanak 212.
(1) U sluaju iz lanka 204. stavka 1. ovoga Zakona, ako se ovreniku uplauju
primanja i naknade iz lanka 172. ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz lanka 173.
ovoga Zakona, ovrenik je o tome duan obavijestiti Agenciju.
(2) Po primitku obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka, Agencija je bez odgode duna
uplatiteljima iz obavijesti dostaviti podatke iz te obavijesti i podatak o vrsti trabine za
koju je ovrha odreena, radi uskrate uplata iz stavka 1. ovoga lanka. Uplatitelji su
duni odmah uskratiti uplatu primanja i naknada iz lanka 172. ili iznosa koji su
izuzeti od ovrhe iz lanka 173. ovoga Zakona.
(3) Ako se primanja i naknade iz lanka 172. ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz
lanka 173. ovoga Zakona uplauju ovreniku putem banke, banka je duna po
nalogu Agencije ovreniku otvoriti poseban raun. O otvaranju posebnog rauna
banka je bez odgode duna obavijestiti Agenciju, a Agencija uplatitelje iz stavka 2.
ovoga lanka koji su duni izvriti uplatu na poseban raun. Banka ne naplauje
naknadu za otvaranje, voenje i zatvaranje posebnog rauna.
(4) Uplatitelj primanja i naknada iz lanka 172. ovoga Zakona ili iznosa koji su izuzeti
od ovrhe iz lanka 173. ovoga Zakona, odnosno banka, duni su na zahtjev suda
dostaviti podatke o uplatama, odnosno podatke o uplatama i stanju na posebnom
raunu iz stavka 3. ovoga lanka.
(5) Osoba kojoj se preko rauna uplauju primanja i naknade iz lanaka 172. i 173.
ovoga Zakona moe, ako su prema odredbama lanaka 204., 205., 208. i 209. ovoga
Zakona zaplijenjena sredstva na njezinim raunima preko kojih prima uplatu takvih
primanja i naknada, zatraiti od Agencije da naloi banci prijenos sredstava izuzetih
od ovrhe na poseban raun uz potvrdu uplatitelja o iznosu sredstava koja su izuzeta
od ovrhe prema lanku 173. ovoga Zakona.
Odgovornost Agencije i banke
lanak 213.
Na odgovornost Agencije ili banke zbog nepostupanja po rjeenju o ovrsi, zadunici
ili zahtjevu za izravnu naplatu na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe lanka
201. ovoga Zakona.
6. Zadunica i bjanko zadunica
Zapljena rauna na temelju zadunice
lanak 214.
(1) Dunik moe privatnom ispravom potvrenom kod javnog biljenika dati
suglasnost da se radi naplate trabine odreenoga vjerovnika zaplijene svi rauni
koje ima kod banaka te da se novac s tih rauna, u skladu s njegovom izjavom
sadranom u toj ispravi, isplauje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom
primjerku i ima uinak pravomonoga rjeenja o ovrsi kojim se zapljenjuje trabina po
raunu i prenosi na ovrhovoditelja.
(2) Na ispravi iz stavka 1. ovoga lanka ili u dodatnim ispravama uz tu ispravu,
istodobno kad i dunik ili naknadno, obvezu prema vjerovniku mogu preuzeti i druge
osobe u svojstvu jamaca plataca, i to davanjem pisane izjave koja je po svojem
sadraju i obliku ista s izjavom dunika.
(3) Ispravu iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka Agenciji dostavlja vjerovnik s uincima
dostave pravomonoga sudskog rjeenja o ovrsi izravno, putem davatelja potanskih

usluga preporuenom potanskom poiljkom s povratnicom neposrednom dostavom

ili preko javnog biljenika.
(4) Vjerovnik moe svoja prava iz isprave iz stavka 1. ovoga lanka prenositi
ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis na druge osobe, koje u tom
sluaju stjeu prava koja je po toj ispravi imao vjerovnik.
(5) Na temelju isprava iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka vjerovnik moe po svom izboru
zahtijevati na nain propisan u stavku 3. ovoga lanka od Agencije naplatu svoje
trabine od dunika ili jamaca plataca, ili i od dunika i jamaca plataca.
(6) Vjerovnik moe od Agencije zahtijevati da mu vrati ispravu iz stavka 1. ovoga
lanka ako njegova trabina nije u cijelosti namirena. U tom e sluaju Agencija
naznaiti na toj ispravi s kojega je rauna naplaen koji iznos trokova, kamata i
glavnice. Ako je vjerovnik u cijelosti namirio svoju trabinu prema ispravi iz stavaka 1.
i 2. ovoga lanka, Agencija e obavijestiti o tome dunika ili jamca platca i na njegov
mu je zahtjev predati.
(7) Isprave iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka imaju svojstvo ovrnih isprava na temelju
kojih se moe traiti ovrha protiv dunika ili jamaca plataca na drugim predmetima
ovrhe.
(8) Oblik i sadraj isprave iz stavka 1. ovoga lanka propisat e ministar nadlean za
poslove pravosua.
Zapljena rauna na temelju bjanko zadunice
lanak 215.
(1) Dunik moe privatnom ispravom potvrenom kod javnog biljenika dati
suglasnost da se radi naplate trabine iji e iznos biti naknadno upisan u ispravi
zaplijene svi njegovi rauni kod banaka te da se novana sredstva s tih rauna, u
skladu s njegovom izjavom sadranom u toj ispravi, izravno s rauna isplate
vjerovniku koji je odreen u ispravi ili koji e naknadno biti u nju upisan (bjanko
zadunica). Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i, nakon to u nju bude
upisan iznos trabine i podaci o vjerovniku, ima uinak pravomonoga rjeenja o
ovrsi kojim se zapljenjuje trabina po raunu i prenosi na ovrhovoditelja.
(2) Ispravu iz stavka 1. ovoga lanka s naknadno upisanim iznosom trabine i
podacima o vjerovniku Agenciji s uincima dostave pravomonoga sudskog rjeenja
o ovrsi, dostavlja vjerovnik izravno, preporuenom potanskom poiljkom s
povratnicom neposrednom dostavom ili preko javnog biljenika. Dostavom te isprave
zapljenjuje se trabina po raunu i prenosi se na vjerovnika.
(3) Odredbe lanka 214. stavaka 2. te 4. do 8. ovoga Zakona primjenjuju se na
odgovarajui nain i na bjanko zadunicu.
(4) Oblik i sadraj isprave iz stavka 1. ovoga lanka, s naznakom najviih iznosa koji
se mogu upisati u pojedine vrste te isprave, propisat e ministar nadlean za poslove
pravosua.
(5) Isprava iz stavka 1. ovoga lanka istinita je u pogledu svojeg sadraja ako je
vjerovnik naknadno upisao iznos trabine koji je manji ili jednak onome za koji mu je
dunik dao suglasnost u trenutku kad je potvrena kod javnog biljenika te podatke o
vjerovniku.
Registar zadunica i bjanko zadunica
lanak 216.
(1) Registar zadunica i bjanko zadunica sadri podatke o osobi koja ih je izdala,
vrsti zadunice, u iju je korist izdana ako je rije o zadunici, je li preuzeto jamstvo
za obvezu iz zadunice ili bjanko zadunice i tko ga je preuzeo, koji je iznos trabine

za koju je izdana odnosno koji se najvii iznos u nju moe upisati te podaci o javnom
biljeniku koji je ispravu potvrdio, datumu i poslovnom broju potvrde.
(2) Javni biljenik koji potvrdi zadunicu ili bjanko zadunicu duan je podatke iz
stavka 1. ovoga lanka odmah elektronikim putem priopiti slubi registra.
(3) Pravilnik o sadraju i nainu voenja registra iz stavka 1. ovoga lanka propisat
e ministar nadlean za poslove pravosua.
(4) Podaci iz registra su povjerljivi i njima se moe koristiti samo Agencija radi
provjere istinitosti zadunica kad se na temelju njih zatrai naplata trabina koje su u
njima utvrene. Podaci iz registra dostavit e se na zahtjev sudu ili drugom
nadlenom tijelu u vezi s postupkom koji se pred njima vode.
(5) Za obavljanje poslova potvrde suglasnosti o zapljeni, zadunice i bjanko
zadunice javni biljenici imaju pravo na nagradu i naknadu trokova u iznosima koji
pravilnikom utvruje ministar nadlean za poslove pravosua. Za ove poslove javni
biljenici ne naplauju javnobiljeniku pristojbu.
(6) Ako se podaci iz zaprimljene zadunice odnosno bjanko zadunice ne podudaraju
s podacima iz registra iz stavka 1. ovoga lanka, Agencija istu nee upisati u
Oevidnik neizvrenih osnova za plaanje niti ju izvriti sukladno odredbama Zakona
o provedbi ovrhe na novanim sredstvima.
7. Provedba ovrhe radi naplate novane trabine po osnovi radnog odnosa koja
je utvrena u brutoiznosu
lanak 217.
(1) Kad predlae provedbu ovrhe radi naplate novane trabine po osnovi radnog
odnosa koja je utvrena u brutoiznosu, ovrhovoditelj je ovlaten na temelju izvjea
obrauna dospjele, a neisplaene plae kao ovrne isprave, traiti ovrhu radi naplate
ukupno utvrenog iznosa.
(2) Porezna uprava e na zahtjev ovrhovoditelja, sukladno lanku 18., izdati potvrdu
o obraunu poreza, prireza i doprinosa, ukljuujui i doprinos za individualnu
kapitaliziranu tednju iz ukupno utvrenog iznosa, u skladu s vaeim propisima koji
ureuju obraunavanje i plaanje doprinosa iz plae i poreza na dohodak, uz
naznaku propisanih rauna na koje e se uplatiti porez, prirez i doprinosi, ukljuujui i
doprinos za individualnu kapitaliziranu tednju.
(3) Obraun iz stavka 2. ovoga lanka nema znaenje upravnog akta i protiv njega
nisu doputeni pravni lijekovi.
(4) Uz prijedlog za ovrhu iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj je duan priloiti
potvrdu o obraunu iz stavka 2. ovoga lanka, koja potvrda e se ovreniku dostaviti
uz rjeenje o ovrsi.
(5) Na temelju ovrne odluke i nagodbe domaeg suda ili upravnog tijela koje glase
na ispunjenje odreene novane trabine po osnovi radnog odnosa koja je utvrena
u brutoiznosu i koja ima potvrdu o ovrnosti ovrhovoditelj moe zatrai izravnu
naplatu ukupno dosuenog iznosa od Agencije sukladno lanku 209. ovoga Zakona.
Ako ovrhovoditelj zatrai izravnu naplatu od Agencije duan je uz tu ispravu dostaviti
i potvrdu o obraunu iz stavka 2. ovoga lanka.
(6) Po primitku zahtjeva za izravnu naplatu iz stavka 5. ovoga lanka Agencija e
naloiti prijenos iznosa iz ovrne isprave prema podacima iz potvrde o obraunu.
8. Mjerodavne odredbe u postupcima za naplatu novane trabine na novanim
sredstvima na raunu
Primjena odredaba ove glave
lanak 218.

U postupcima naplate novane trabine prema odredbama odjeljaka 5. do 7. ove

glave na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe odjeljaka 1. do 3. ove glave, ako
odredbama odjeljaka 5. do 7. ove glave nije drukije odreeno.
Glava etrnaesta
OVRHA NA TRABINI DA SE PREDAJU ILI ISPORUE POKRETNINE ILI DA SE
PREDA NEKRETNINA
1. Ope odredbe
Mjesna nadlenost
lanak 219.
Za odluivanje o ovrnom prijedlogu na ovrenikovoj trabini da mu se preda
odreena pokretna ili nepokretna stvar ili da mu se isporui odreena koliina
pokretnina i za provedbu te ovrhe mjesno je nadlean sud na ijem se podruju
nalaze te stvari.
Ovrne radnje
lanak 220.
Ovrha na ovrenikovoj trabini iz lanka 219. ovoga Zakona provodi se zapljenom te
trabine, njezinim prijenosom na ovrhovoditelja i prodajom stvari.
Uinak prijenosa
lanak 221.
Prijenos zaplijenjene ovrenikove trabine ima uinak prijenosa ovrenikove novane
trabine radi naplate.
Nedospjelost ovrenikove trabine i tuba protiv ovrenikova dunika
lanak 222.
(1) Ako ovrenikova trabina jo nije dospjela, sud e naloiti predaju stvari nakon
dospijea.
(2) Protiv ovrenikova dunika koji nije voljan stvari predati ovrhovoditelj moe, i prije
pravomonosti rjeenja o prijenosu trabine, tubom zahtijevati predaju ako o obvezi
predaje nema ovrnu ispravu.
(3) Ako rjeenje o ovrsi ne postane pravomono ili naknadno bude ukinuto ili
preinaeno, parnini sud e tubu iz stavka 2. ovoga lanka odbiti.
Primjena odredaba o ovrsi na novanoj trabini
lanak 223.
Odredbe o ovrsi na novanoj trabini na odgovarajui se nain primjenjuju i na ovrhu
na trabini da se predaju ili isporue pokretnine ili da se preda nekretnina, ako
odredbama ove glave nije drukije odreeno.
2. Pokretnine
Predaja stvari na uvanje
lanak 224.
(1) Rjeenjem kojim se odreuje prijenos ovrenikove trabine sud e naloiti
ovrenikovu duniku da pokretnine na koje se ta trabina odnosi preda slubenoj
osobi ili drugoj osobi na uvanje.
(2) Na uvanje stvari na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 140.
ovoga Zakona.
Prodaja stvari i namirenje ovrhovoditelja
lanak 225.
Prodaja pokretnina predanih sudskom ovritelju ili uvaru u smislu odredbe lanka
224. ovoga Zakona te namirenje ovrhovoditelja obavljaju se prema odredbama
ovoga Zakona o ovrsi na pokretninama.
3. Nekretnina

Predaja ovrhovoditelju
lanak 226.
(1) Rjeenjem kojim se odreuje prijenos ovrenikove trabine sud e naloiti
ovrenikovu duniku da nekretninu na koju se ta trabina odnosi preda
ovrhovoditelju.
(2) Ovrhovoditelj je duan nekretninom, u ime i za raun ovrenika, upravljati kao
dobar gospodar, i sudu, na njegov zahtjev, poloiti raun o upravljanju.
Prodaja i namirenje ovrhovoditelja
lanak 227.
(1) Ovrhovoditelj moe radi namirenja svoje trabine, u roku koji ne moe biti dui od
trideset dana od dana kad mu je nekretnina predana, predloiti sudu prodaju te
nekretnine.
(2) Ako ovrhovoditelj ne predloi pravodobno prodaju, sud e obustaviti ovrhu.
(3) Nekretnina se prodaje i ovrhovoditelj namiruje prema odredbama ovoga Zakona o
ovrsi na nekretnini.
Glava petnaesta
OVRHA NA DIONICI ZA KOJU NIJE IZDANA ISPRAVA O DIONICI TE NA UDJELU
ODNOSNO POSLOVNOM UDJELU U TRGOVAKOM DRUTVU
Mjesna nadlenost
lanak 228.
Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na dionici za koju nije izdana isprava o dionici te
udjelu, odnosno na poslovnom udjelu u trgovakom drutvu i za provedbu te ovrhe
mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite dionikoga drutva,
odnosno drugoga trgovakoga drutva.
Ovrne radnje
lanak 229.
(1) Na dionici za koju nije izdana isprava o dionici ovrha se provodi pljenidbom
dionice, njezinom procjenom i prodajom te namirenjem ovrhovoditelja.
(2) Na udjelu odnosno poslovnom udjelu u trgovakom drutvu ovrha se provodi
pljenidbom udjela, njegovom procjenom i prodajom te namirenjem ovrhovoditelja.
Pljenidba dionice
lanak 230.
(1) Pljenidba dionice za koju nije izdana isprava o dionici obavlja se dostavom
rjeenja o ovrsi dionikom drutvu koje vodi knjigu takvih dionica. Pljenidbom
ovrhovoditelj stjee zalono pravo na dionici.
(2) Dioniko drutvo iz stavka 1. ovoga lanka duno je u knjigu dionica upisati da je
dionica koja glasi na ime zaplijenjena istoga dana kojega joj je dostavljeno rjeenje o
ovrsi. Ono je duno bez odgode obavijestiti sud o obavljenom upisu odnosno o
razlozima zbog kojih ga nije bilo mogue obaviti. Dioniko drutvo nema pravo albe
protiv rjeenja o ovrsi.
(3) Nakon dostave rjeenja o ovrsi dioniko drutvo iz stavka 1. ovoga lanka ne
smije u odnosu na zaplijenjene dionice obaviti u knjizi dionica nikakve upise na
temelju raspolobi ovrenika. Ono je duno bez odgode obavijestiti sud o svakoj
promjeni u pogledu zaplijenjenih dionica, osobito o prisilnoj ovrsi radi naplate koje
druge trabine ili o osiguranju koje takve trabine.
(4) Dioniko drutvo iz stavka 1. ovoga lanka odgovara za tetu koju bi ovrhovoditelj
mogao pretrpjeti zbog toga to ono nije postupilo u skladu s odredbama stavaka 2. i
3. ovoga lanka. Za tetu osobno odgovaraju i lanovi uprave te druge odgovorne
osobe dionikoga drutva. U rjeenje o ovrsi unijet e se upozorenje o odgovornosti

dionikoga drutva, lanova uprave i drugih odgovornih osoba dionikoga drutva.

Ovrhovoditelj moe do zavretka ovrnoga postupka zatraiti da sud u tome
postupku odlui o njegovom zahtjevu za naknadu tete. Na temelju pravomonoga
rjeenja o zahtjevu za naknadu tete, ovrhovoditelj moe protiv dionikoga drutva,
lanova njegove uprave i drugih odgovornih osoba traiti prisilnu ovrhu. Nakon
zavretka ovrnoga postupka ovrhovoditelj svoje pravo na naknadu tete moe
ostvarivati tubom.
(5) Ako smatra potrebnim, sud e, na prijedlog ovrhovoditelja, dionikom drutvu i
lanovima njegove uprave zaprijetiti novanom kaznom ili kaznom zatvora ako ne
postupe u skladu s odredbama stavaka 2. i 3. ovoga lanka.
(6) Ovreniku je zabranjeno raspolagati zaplijenjenom dionicom. Upozorenje o toj
zabrani te o kaznenopravnim posljedicama njezine povrede unijet e se u rjeenje o
ovrsi.
(7) Odredbe lanka 178. ovoga Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju i na
ovrhu na dionici za koju nije izdana isprava o dionici.
(8) Sud moe zakljukom narediti dionikom drutvu da sudskom ovritelju omogui
uvid u knjigu dionica te u druge isprave drutva. Protiv dionikoga drutva, lanova
uprave i drugih odgovornih osoba koji sprjeavaju ili ometaju sudskoga ovritelja
mogu se izrei kaznene mjere propisane ovim Zakonom. Sud je duan poduzeti
potrebne mjere da bi se sauvala tajnost pribavljenih podataka po pravilima o
uvanju poslovne tajne.
Procjena i prodaja dionica te namirenje ovrhovoditelja
lanak 231.
(1) Zaplijenjena dionica moe se prodati na drabi ili neposrednom pogodbom.
Neposrednom pogodbom dionicu prodaje sudski ovritelj ili osoba ovlatena za
prodaju dionica kojoj je sud povjerio prodaju. Sudski ovritelj i osoba ovlatena za
prodaju dionica sklapaju ugovor o prodaji dionice u ime ovrenika na temelju
zakljuka suda koji ih na to ovlauje.
(2) Ako se dionica prodaje na drabi ili neposrednom pogodbom, ona prethodno
mora biti procijenjena. Sudski ovritelj utvruje trinu vrijednost dionica putem
vjetaka ili ovlatenih procjenitelja. Osoba ovlatena za prodaju dionica kojoj je
povjerena prodaja dionice sama odreuje cijenu po kojoj e dionicu prodati, vodei
rauna o trinim uvjetima.
(3) Procjena, utvrivanje prodajne cijene i prodaja dionice te namirenje ovrhovoditelja
obavljaju se uz odgovarajuu primjenu odredaba ovoga Zakona o ovrsi na
pokretninama.
Ovrha na udjelu, odnosno poslovnom udjelu u trgovakom drutvu
lanak 232.
Odredbe lanaka 230. i 231. ovoga Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju i na
ovrhu na udjelu ili poslovnom udjelu u trgovakom drutvu.
Glava esnaesta
OVRHA NA VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA KOJI SU UBILJEENI NA RAUNIMA
KOD SREDINJEG KLIRINKOG DEPOZITARNOG DRUTVA
Mjesna nadlenost
lanak 233.
(1) Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na nematerijaliziranim vrijednosnim
papirima, odnosno dionicama, obveznicama, trezorskim zapisima, blagajnikim
zapisima, komercijalnim zapisima, certifikatima o depozitu i drugim vrijednosnim
papirima izdanim u seriji (u daljnjem tekstu: vrijednosnice) koji su ubiljeeni na

raunima kod Sredinjeg klirinkog depozitarnog drutva ili druge za to ovlatene

osobe (u daljnjem tekstu: Depozitarno drutvo) i za provedbu te ovrhe mjesno je
nadlean sud na ijem se podruju nalazi prebivalite ili sjedite ovrenika u
Republici Hrvatskoj.
(2) Kad je ovrenik Republika Hrvatska ili druge pravne osobe s javnim ovlastima
koje djeluju na cijelom dravnom podruju, za ovrhu iz stavka 1. ovoga lanka
nadlean je sud na ijem podruju ovrhovoditelj ima prebivalite ili sjedite u
Republici Hrvatskoj. Ako ovrhovoditelj nema prebivalite ili sjedite u Republici
Hrvatskoj, za odreivanje i provedbu ovrhe protiv navedenih pravnih osoba mjesno je
nadlean sud na ijem je podruju sjedite agencije kod koje su na raunima
ubiljeene vrijednosnice koje su predmet ovrhe.
Ovrne radnje
lanak 234.
Ovrha na vrijednosnici provodi se pljenidbom vrijednosnice, njezinom procjenom i
prodajom te namirenjem ovrhovoditelja.
Pljenidba vrijednosnica
lanak 235.
(1) Pljenidba vrijednosnica na raunima kod Depozitarnog drutva obavlja se
dostavom rjeenja o ovrsi Depozitarnom drutvu, uz odgovarajuu primjenu
odredaba lanka 230. stavaka 2. do 6. i stavka 8. ovoga Zakona. Pljenidbom
ovrhovoditelj stjee zalono pravo na vrijednosnicama, koje u rjeenju o ovrsi moraju
biti odreene po koliini i vrsti te rodu ako je rije o nematerijaliziranim dionicama,
odnosno naznaene oznakom pod kojom se vode kod Depozitarnog drutva.
(2) Ako su vrijednosnice koje su predmet ovrhe duniki vrijednosni papiri
(obveznice, trezorski zapisi, blagajniki zapisi, certifikati o depozitu i drugi vrijednosni
papiri iz kojih obveza glasi na novac), sud e rjeenje o ovrsi dostaviti i izdavatelju
kao ovrenikovom duniku. U tom se sluaju na odgovarajui nain primjenjuju
odredbe lanaka 176. do 179. ovoga Zakona.
(3) Ako su vrijednosnice ubiljeene na vlasnikoj poziciji registriranoj sa lanom
sudionikom, odnosno ovlatenim drutvom sukladno Zakonu o tritu kapitala,
Depozitarno drutvo e bez odgode obavijestiti sud o nemogunosti pljenidbe i o
tome s kojim su ovlatenim drutvom vrijednosnice registrirane.
lanak 236.
(1) Ako ovrhovoditelj ne raspolae potrebnim podacima o koliini, vrsti ili rodu,
odnosno oznaci ovrenikovih vrijednosnica koje su ubiljeene na raunima kod
Depozitarnog drutva, moe predloiti donoenje rjeenja kojim e privremeno
zaplijeniti sve vrijednosnice ubiljeene na svim raunima ovrenika kod Depozitarnog
drutva na vlasnikoj poziciji registriranoj s izdavateljem (prijedlog za privremenu
pljenidbu).
(2) Rjeenjem o privremenoj pljenidbi sud e od Depozitarnog drutva zatraiti da u
roku od 8 dana da podatke o vrsti i oznaci vrijednosnica ovrenika koje su upisane
na raunima koje ona vodi, registraciji vlasnike pozicije, rodovima, koliinama,
stvarnim pravima i nositeljima tih prava, ogranienjima stvarnih prava te, ako je to
mogue, i o njihovoj trinoj vrijednosti na ureenom javnom tritu ili burzi, uz
naznaku prometa s obzirom na koji se ta vrijednost utvrdila.
(3) Depozitarno drutvo ne smije obavijestiti ovrenika da su podaci iz stavka 2.
ovoga lanka traeni.
(4) Nakon to dobije traene podatke, sud e o njima obavijestiti ovrhovoditelja, koji
je duan u roku od osam dana predloiti ovrhu na vrijednosnicama odreenima po

koliini, vrsti i rodu, odnosno oznakom vrijednosnice. U povodu takva prijedloga sud
e donijeti rjeenje o ovrsi na odreenim vrijednosnicama i staviti izvan snage
rjeenje o privremenoj pljenidbi vrijednosnica iz stavka 2. ovoga lanka.
(5) Prijedlog za privremenu pljenidbu iz stavka 1. ovoga lanka i prijedlog za
pljenidbu iz stavka 4. ovoga lanka smatraju se u smislu propisa o sudskim
pristojbama jednim prijedlogom.
(6) Pljenidba vrijednosnica iz stavka 4. ovoga lanka smatra se provedenom
dostavom rjeenja o privremenoj zapljeni iz stavka 2. ovoga lanka Depozitarnom
drutvu.
(7) Depozitarno drutvo ima pravo na naknadu trokova za obavljanje radnji u skladu
s odredbama ovoga Zakona. Zahtjev za naknadu trokova Depozitarno drutvo moe
podnijeti sudu u roku od petnaest dana od poduzimanja radnje. Ti trokovi ulaze u
trokove ovrnog postupka.
(8) Odredbe ovoga lanka ne odgovarajui se nain primjenjuju na ovlatena drutva
koja obavljaju poslove skrbnitva nad dionicama.
Procjena i prodaja vrijednosnica te namirenje ovrhovoditelja
lanak 237.
(1) Sud e u rjeenju o ovrsi iz lanka 236. stavka 4. ovoga Zakona, odrediti
ovlatenu osobu kojoj se povjerava procjena i prodaja zaplijenjenih vrijednosnica.
(2) Na temelju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka ovlatena osoba duna je u svoje
ime, a za raun osobe koja je kao njihov vlasnik upisana na raunima agencije,
odnosno u skrbnikoj knjizi ovlatenog drutva pokuati provesti prodaju zaplijenjenih
vrijednosnica na burzi ili ureenom javnom tritu, provedbom burzovne javne
drabe ili na koji drugi zakonom doputeni nain. Ako ona to ne uspije uiniti u roku
od trideset dana, obavijestit e o tome sud i nastaviti s pokuajima prodaje dok ne
dobije drukiji nalog suda.
(3) Novac koji se dobije prodajom vrijednosnica doznauje se na raun suda odreen
u rjeenju o ovrsi iz lanka 236. stavka 4. ovoga Zakona.
(4) U sluaju prodaje vrijednosnica na temelju rjeenja o ovrsi Depozitarno drutvo
e postupiti kao da je prodaja obavljena na temelju naloga njihova vlasnika.
Odgovarajua primjena odredaba o ovrsi na pokretninama
lanak 238.
Ako odredbama ove Glave nije to drugo odreeno, na ovrhu na vrijednosnicama na
raunima kod Depozitarnog drutva na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe
ovoga Zakona o ovrsi na pokretninama.
Glava sedamnaesta
OVRHA NA DRUGIM IMOVINSKIM ODNOSNO MATERIJALNIM PRAVIMA
Mjesna nadlenost
lanak 239.
(1) Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na patentu, tehnikom unapreenju,
plodouivanju ili nekom slinom ovrenikovu pravu i za provedbu te ovrhe mjesno je
nadlean sud na ijem se podruju nalazi prebivalite ovrenika, a ako ovrenik
nema prebivalite u Republici Hrvatskoj, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi
boravite ovrenika.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka koja se odnosi na prebivalite primjenjuje se i na
sjedite pravne osobe.
(3) Mjesna nadlenost za ovrhu na dionici za koju je izdana isprava o dionici
odreuje se prema odredbama ovoga Zakona o ovrsi na pokretninama.
Ovrne radnje

lanak 240.
Ovrha na pravima iz lanka 239. ovoga Zakona provodi se pljenidbom toga prava te
njegovim unovenjem u skladu s odredbama o prodaji pokretnina.
Glava osamnaesta
POSEBNE ODREDBE O OVRSI NA IMOVINI PRAVNIH OSOBA
1. Izuzimanje od ovrhe i ogranienje ovrhe
Nekretnine
lanak 241.
(1) Nekretnine koje se koriste kao uredske prostorije te nekretnine koje nisu
izgraene ili preureene radi obavljanja strogo namjenske djelatnosti ne smatraju se
stvarima koje su nune za obavljanje djelatnosti pravne osobe. Ako se ista
nekretnina (npr. zgrada) koristi kao uredski prostor i za obavljanje namjenske
djelatnosti, ovrha se moe provesti na dijelu nekretnine koji se koristi kao uredski
prostor.
(2) Nekretnine koje su izgraene ili preureene za obavljanje strogo namjenske
djelatnosti mogu biti predmet ovrhe ako se zbog njihova otuenja nee obustaviti
djelatnost ovrenika, osobito ako se ono to ovrenik dobiva djelatnou na toj
nekretnini moe naknaditi nabavkama na tritu, odnosno ako se na tritu moe
zakupiti poslovni prostor u kojemu se moe obavljati takva djelatnost.
(3) Nekretnine koje slue obavljanju koje od vie djelatnosti ovrenika i zbog
otuenja kojih nee prestati ostale djelatnosti ovrenika ne smatraju se stvarima koje
su nune za obavljanje njegove djelatnosti.
Pokretnine i prava pravne osobe koja svoju djelatnost obavlja radi stjecanja
dobiti
lanak 242.
(1) Ovrha protiv pravne osobe koja obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti moe se
odrediti na ovim pokretninama i pravima:
1. gotovu novcu i vrijednosnim papirima, bez ogranienja,
2. gotovim proizvodima i poluproizvodima namijenjenim prodaji, bez ogranienja,
3. sirovinama, poluproizvodima namijenjenim preradi i pogonskim materijalima
(gorivo, mazivo i sl.), iznad koliine koja je ovreniku potrebna za jednomjesenu
prosjenu proizvodnju, ako se te stvari ne mogu redovito nabavljati na tritu i ako je
to nuno radi urednoga odvijanja proizvodnje,
4. drugim pokretninama koje nisu nune za obavljanje djelatnosti ovrenika,
5. patentima, tehnikim unapreenjima i drugim pravima, bez ogranienja.
(2) Jesu li ispunjeni uvjeti za ogranienje ovrhe iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka
odreuje sud, u povodu pravnoga lijeka ovrenika protiv rjeenja o ovrsi ako je
predmet ovrhe odreen u tom rjeenju, odnosno u povodu prijedloga ovrenika
nakon to su pojedinim ovrnim radnjama zaplijenjene odreene stvari. Takav
prijedlog ovrenik mora staviti u roku od osam dana od dana provedbe ovrne
radnje.
(3) Nee se smatrati da je pokretnina nuna za obavljanje djelatnosti ovrenika ako
slui obavljanju djelatnosti koju druge osobe pruaju odgovarajuim pokretninama na
tritu, ili ako se moe iznajmiti na tritu.
(4) Nee se smatrati da je vozilo nuno pravnoj osobi koja obavlja prijevozniku
djelatnost odnosno koja iznajmljuje vozila ako se zbog ovrhe na tom vozilu djelatnost
te osobe nee smanjiti za vie od dvije treine.
Pokretnine i prava druge pravne osobe
lanak 243.

(1) Ovrha protiv pravne osobe koja ne obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti moe se
odrediti na pokretninama i pravima koja nisu nuna za obavljanje njezine djelatnosti.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe
lanka 242. stavka 1. toaka 1., 4. i 5. te stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.
Opseg ovrhe na novanim sredstvima na raunu pravne osobe
lanak 244.
(1) Ovrha radi ostvarenja novane trabine prema pravnoj osobi moe se provesti na
svim sredstvima na njezinim raunima kod banke, a i na kunskoj vrijednosti deviznih
sredstava koja ona ima na deviznom raunu.
(2) Ovrha na novanim sredstvima na raunu drave, jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave kod banaka te na kunskoj vrijednosti deviznih sredstava
koje te osobe imaju na deviznom raunu, ne moe se odrediti ako su ta sredstva
nuna za obavljanje osnovnih zadaa tih pravnih osoba.
(3) Odredba stavka 2. ovoga lanka primjenjuje se i na pravne osobe tih tijela iz
navedene odredbe.
(4) Sud e, na prigovor pravne osobe, odnosno tijela iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka,
sasluati stranke, a po potrebi provesti i druge dokaze o okolnostima od kojih zavisi
primjena odredaba stavaka 2. i 3. ovoga lanka.
(5) Nakon provjera iz stavka 4. ovoga lanka sud e rjeenjem odrediti iznose do
kojih se u odreenim razmacima moe provoditi ovrha radi naplate trabine
ovrhovoditelja.
(6) alba protiv rjeenja iz stavka 5. ovoga lanka ne odgaa njegovu provedbu.
2. Odgovarajua primjena drugih odredaba Zakona
lanak 245.
Ako odredbama ove glave nije to drugo izrijekom odreeno, na ovrhu protiv pravne
osobe radi naplate novane trabine na odgovarajui se nain primjenjuju druge
odredbe ovoga razdjela.
Razdjel trei
OVRHA RADI OSTVARENJA NENOVANE TRABINE
Glava devetnaesta
MJESNA NADLENOST
lanak 246.
(1) Za odluivanje o prijedlogu za izricanje sudskih penala mjesno je nadlean sud
prebivalita ili sjedita ovrenika u Republici Hrvatskoj, a ako ovrenik nema
prebivalite ili sjedite u Republici Hrvatskoj sud prebivalita ili sjedita ovrhovoditelja
u Republici Hrvatskoj.
(2) Ako obje stranke nemaju ni prebivalite ni sjedite u Republici Hrvatskoj, mjesno
je nadlean sud na ijem se podruju nalazi imovina ovrenika na kojoj se moe
provesti ovrha radi naplate sudskih penala.
SUDSKI PENALI
Izricanje sudskih penala
lanak 247.
(1) Kad dunik ne ispuni u roku neku svoju nenovanu obvezu na injenje, trpljenje ili
neinjenje utvrenu pravomonom sudskom odlukom, sudskom nagodbom ili
javnobiljenikom ispravom, sud e u ovrnom postupku, na prijedlog vjerovnika kao
ovrhovoditelja, odrediti duniku kao ovreniku naknadni primjereni rok i izrei da e
ovrenik, ako ne ispuni svoju obvezu u tome roku, biti duan isplatiti ovrhovoditelju
odreeni iznos novca za svaki dan zakanjenja ili koju drugu jedinicu vremena
(sudski penali), poevi od isteka toga roka.

(2) Naknadno odreeni primjereni rok iz stavka 1. ovoga lanka poinje tei od
dostave ovreniku prvostupanjskoga rjeenja kojim je taj rok odreen. alba ne
utjee na tijek toga roka.
(3) Ako ovrenik najkasnije u roku od petnaest dana nakon pravomonosti rjeenja iz
stavka 1. ovoga lanka ispuni svoju obvezu, sud moe u istom ovrnom postupku na
zahtjev ovrenika podnesen u roku od osam dana od ispunjenja obveze smanjiti
iznos dosuenih penala, vodei rauna o svrsi zbog koje je naredio njihovo plaanje.
Podnoenje toga zahtjeva bez utjecaja je na odreivanje i provedbu ovrhe na temelju
pravomonoga rjeenja o plaanju sudskih penala iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) Plaanje sudskih penala moe se traiti sve dok se, na temelju ovrne isprave, ne
predloi ovrha radi ostvarenja nenovane trabine.
(5) Pravo na sudske penale prestaje od dana podnoenja prijedloga za ovrhu iz
stavka 4. ovoga lanka. Prisilna naplata sudskih penala dospjelih do toga dana moe
se traiti u smislu odredaba lanka 204. ovoga Zakona.
(6) Ako ovrha iz stavka 5. ovoga lanka bude obustavljena, pravo ovrhovoditelja na
sudske penale oivljava.
(7) Ako je protekao rok u kojem se po zakonu moe traiti ovrha, ne moe se traiti
izricanje sudskih penala. Ako je prijedlog za izricanje sudskih penala podnesen u
zakonskom roku, obveza plaanja sudskih penala postoji sve dok ovrenik ne izvri
dunu inidbu.
Ovrha radi naplate dosuenih penala
lanak 248.
Na temelju pravomonoga rjeenja o plaanju sudskih penala iz lanka 247. ovoga
Zakona, sud e u istom ovrnom postupku u kojemu je donio to rjeenje, na prijedlog
vjerovnika kao ovrhovoditelja, donijeti rjeenje o ovrsi radi prisilne naplate dosuenih
penala.
Glava dvadeseta
OVRHA RADI PREDAJE I ISPORUKE POKRETNINA
Mjesna nadlenost
lanak 249.
Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu radi predaje jedne ili vie odreenih stvari ili radi
isporuke odreene koliine zamjenjivih stvari te za provedbu ovrhe mjesno je
nadlean sud na ijem se podruju nalaze stvari.
Ovrha radi predaje odreenih stvari koje se nalaze kod ovrenika
lanak 250.
(1) Ovrha radi predaje jedne ili vie odreenih stvari koje se nalaze kod ovrenika
provodi se tako to sudski ovritelj oduzima te stvari od ovrenika i predaje ih uz
potvrdu ovrhovoditelju.
(2) Na nain iz stavka 1. ovoga lanka ovrha e se provesti i kad se stvari nalaze kod
tree osobe koja ih je voljna predati sudskom ovritelju.
(3) Ako trea osoba nije voljna predati stvari, ovrhovoditelj moe sudu predloiti da
na njega prenese ovrenikovu trabinu prema treoj osobi na predaju stvari.
(4) Na postupak po prijedlogu iz stavka 3. ovoga lanka primjenjuju se odredbe
ovoga Zakona o ovrsi na trabini da se predaju ili isporue pokretnine.
Ovrha radi predaje odreenih stvari koje se nisu mogle nai kod ovrenika niti
kod tree osobe
lanak 251.

(1) Ako stvari nisu naene niti kod ovrenika niti kod tree osobe, sud e u istom
postupku, na prijedlog ovrhovoditelja, procijeniti vrijednost tih stvari i rjeenjem
naloiti ovreniku da ovrhovoditelju u odreenom roku isplati iznos te vrijednosti.
(2) Ovrhovoditelj moe prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka podnijeti u roku od osam
dana od dana obavijesti da stvari nisu naene. Ako ovrhovoditelj ne podnese taj
prijedlog u odreenom roku, sud e obustaviti ovrhu.
(3) Na temelju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj moe i prije njegove
pravomonosti predloiti u istom postupku ovrhu radi naplate dosuenoga iznosa. Taj
se prijedlog mora podnijeti najkasnije u roku od petnaest dana od pravomonosti
rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) Ako prijedlog iz stavka 3. ovoga lanka ne bude podnesen u odreenom roku,
sud e obustaviti ovrhu te ukinuti rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka i druge
provedene radnje.
(5) Ovrhovoditelj moe zajedno s prijedlogom za ovrhu iz lanka 250. stavka 1. i 2.
ovoga Zakona spojiti i prijedlog za donoenje rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka. U
tomu se sluaju ovrha prema lanku 250. ovoga Zakona i postupak iz ovoga lanka
provode istodobno. Sud moe odrediti ovrhu u smislu odredbe stavka 3. ovoga
lanka i zapoeti s njezinom provedbom, ali se radnje unovenja zaplijenjenih
dijelova imovine ovrenika ili prijenos sredstava s njegova rauna ne mogu provesti
prije nego to se utvrdi da se ovrha iz lanka 250. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona nije
mogla provesti.
(6) Ako se ovrha iz lanka 250. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona provede, sud e po
slubenoj dunosti obustaviti ovrhu te ukinuti rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka i
druge provedene radnje u smislu odredbe stavka 5. ovoga lanka. U tom sluaju
ovrhovoditelj snosi u cijelosti trokove izazvane podnoenjem prijedloga iz stavka 5.
ovoga lanka.
(7) Stranke imaju pravo na albu protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka.
Ovrha radi isporuke zamjenjivih stvari koje se nalaze kod ovrenika ili tree
osobe
lanak 252.
Ako je ovrnom ispravom utvrena obveza na isporuku odreene koliine zamjenjivih
stvari koje se nalaze kod ovrenika ili tree osobe, ovrha se provodi na nain
propisan za predaju odreenih stvari.
Ovrha kad zamjenjive stvari nisu naene niti kod ovrenika niti kod tree osobe
lanak 253.
(1) Ako stvari nisu naene niti kod ovrenika niti kod tree osobe, ovrha e se
provesti uz odgovarajuu primjenu odredaba lanka 251. ovoga Zakona. Prigodom
procjene vrijednosti stvari uzet e se u obzir potreba njihove nabave na drugoj strani.
(2) Ako tijekom ovrnoga postupka doe do promjene vrijednosti zamjenjivih stvari,
ovrhovoditelj moe zatraiti od suda novu procjenu te naloiti ovreniku plaanje
razlike u vrijednosti. U tom sluaju primjenjuju se na odgovarajui nain odredbe
lanka 251. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga lanka.
Pravo na naknadu tete
lanak 254.
Odredbama ove glave ne dira se u pravo ovrhovoditelja da u parnici trai od
ovrenika naknadu tete koja mu je nanesena time to mu predaja, odnosno
isporuka stvari nije obavljena.
Glava dvadeset prva
OVRHA RADI ISPRANJENJA I PREDAJE NEKRETNINE

Mjesna nadlenost
lanak 255.
Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu radi ispranjenja i predaje nekretnine i za
provedbu te ovrhe mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nekretnina nalazi.
Nain provedbe ovrhe
lanak 256.
(1) Ovrha radi ispranjenja i predaje nekretnine iz lanka 255. ovoga Zakona provodi
se tako da sudski ovritelj, nakon to udalji osobe i ukloni stvari s te nekretnine,
predaje nekretninu u posjed ovrhovoditelju.
(2) Ispranjenju i predaji nekretnine moe se pristupiti nakon proteka osam dana od
dana dostave rjeenja o ovrsi ovreniku i prije njegove pravomonosti. Ako se
dostava ovreniku nije mogla uredno obaviti na posljednjoj poznatoj adresi niti na
nain predvien u odredbama lanka 8. stavaka 1., 2. i 6. ovoga Zakona, sud e mu
bez odgode postaviti privremenoga zastupnika, kojemu e se rjeenje dostaviti.
(3) Ako je to potrebno, sud e protiv osoba koje ometaju provedbu ovrhe izrei
novane kazne ili odrediti pritvor iz lanka 16. ovoga Zakona.
(4) Na zahtjev suda policija i sluba socijalne skrbi duni su pruiti svu potrebnu
pomo u provedbi radnji iz stavka 1. ovoga lanka.
(5) Pri provedbi ovrhe primijenit e se odredbe lanka 47. ovoga Zakona.
(6) Potrebnu radnu snagu i prijevozna sredstva radi provedbe ovrhe duan je
osigurati ovrhovoditelj na zahtjev sudskoga ovritelja, koji ovrhovoditelju mora biti
priopen najkasnije osam dana prije provedbe ovrhe.
Uklanjanje pokretnina
lanak 257.
(1) Pokretnine koje su uklonjene s nekretnine predaju se ovreniku, a ako on nije
nazoan, odraslom lanu njegova kuanstva.
(2) Ako pri poduzimanju ovrnih radnji nije nazona nijedna od osoba kojoj se stvari
mogu predati ili ih te osobe nee primiti, stvari se predaju na uvanje drugoj osobi, na
troak ovrenika. Ovrhovoditelj je duan osigurati drugu osobu kojoj e se predati
uklonjene stvari. Ovrhovoditelj moe sam preuzeti stvari ovrenika na uvanje.
(3) Uklonjene stvari predaje na uvanje drugoj osobi ili ovrhovoditelju sudski ovritelj.
Radnju sudskoga ovritelja potvruje sud zakljukom. Sud moe naknadno
zakljukom odrediti da se stvari povjere nekoj treoj osobi umjesto onoj kojoj su
predane.
(4) O predaji drugoj osobi i o trokovima uvanja sud izvjeuje ovrenika ako je to
mogue, ostavljajui mu primjereni rok u kojemu moe zatraiti predaju stvari nakon
to naknadi trokove uvanja.
(5) Uz obavijest iz stavka 3. ovoga lanka sud e upozoriti ovrenika da e, nakon
proteka odreenoga roka, stvari biti prodane i da e se iz prodajne cijene namiriti
trokovi uvanja i prodaje stvari.
Prodaja pokretnih stvari
lanak 258.
(1) Sud e po slubenoj dunosti odrediti prodaju stvari za raun ovrenika, ako ovaj
u ostavljenom roku ne zatrai njihovu predaju i ne naknadi trokove uvanja.
(2) Dio cijene postignut prodajom koji preostane nakon podmirenja trokova uvanja i
prodaje stvari polae se kod suda, odnosno javnoga biljenika u korist ovrenika.
(3) Prodaja stvari obavlja se po odredbama ovoga Zakona o ovrsi na pokretninama.

(4) Ako se stvari ne uspiju prodati na drabi, odnosno neposrednom pogodbom,

ovrhovoditelj se oslobaa obveze uvanja tih stvari nakon proteka roka od 30 dana
od dana drabe, odnosno odreene neposredne pogodbe.
Ovrha radi naplate trokova postupka
lanak 259.
(1) Ovrhovoditelj moe u prijedlogu za ovrhu zatraiti da se zajedno s ovrhom iz
lanka 255. ovoga Zakona odredi ovrha na ovrenikovim pokretninama koje treba
ukloniti s nekretnine radi naplate trokova ovrnoga postupka.
(2) Ovrha iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se i provodi po pravilima o ovrsi na
ovrenikovim pokretninama radi naplate novane trabine.
(3) Rjeenje o naknadi trokova postupka ovrhe iz lanka 255. ovoga Zakona je
ovrna isprava na temelju koje ovrhovoditelj moe predloiti ovrhu u istom ili
posebnom ovrnom postupku.
Glava dvadeset druga
OVRHA RADI OSTVARENJA TRABINE NA RADNJU, TRPLJENJE ILI
NEINJENJE
Mjesna nadlenost
lanak 260.
Ako je ovrenik duan po ovrnoj ispravi obaviti odreenu radnju ili trpjeti odreene
radnje ili se suzdrati od odreene radnje, za odluivanje o prijedlogu za ovrhu i za
provedbu ovrhe mjesno je nadlean sud na ijem podruju ovrenik treba ispuniti
obvezu po ovrnoj ispravi.
Ovrha radi ostvarenja obveze na radnju koju moe obaviti i druga osoba
lanak 261.
(1) Ovrha radi ostvarenja obveze na radnju koju moe obaviti i druga osoba provodi
se tako da sud ovlauje ovrhovoditelja da u odreenom roku na troak ovrenika
povjeri drugoj osobi da tu radnju obavi ili da je obavi on sam.
(2) U prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelj moe predloiti da sud rjeenjem naloi
ovreniku da unaprijed poloi kod suda odreeni iznos potreban za podmirenje
trokova koji e nastati obavljanjem radnje od strane druge osobe ili ovrhovoditelja.
Visinu iznosa sud odreuje po slobodnoj ocjeni, uzimajui u obzir, po mogunosti,
trokovnik osobe ovlatene za obavljanje takve radnje koji uz prijedlog za ovrhu
priloi ovrhovoditelj.
(3) Konano rjeenje o visini trokova iz stavka 2. ovoga lanka sud donosi na
prijedlog ovrhovoditelja, odnosno ovrenika. Ako se naknadno pokae da je na
temelju rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka pribavljeno od ovrenika vie sredstava
nego to je bilo potrebno za pokrie trokova obavljanja radnje i trokova ovrnoga
postupka, sud e, na ovrenikov prijedlog, razliku vratiti ovreniku, ako on raspolae
sredstvima pribavljenim od ovrenika, odnosno naloit e ovrhovoditelju da u
odreenom roku tu razliku vrati ako je njemu stavljena na raspolobu.
Ovrha radi ostvarenja obveze na radnju koju moe obaviti samo ovrenik
lanak 262.
(1) Ako radnju utvrenu u ovrnoj ispravi moe obaviti samo ovrenik, sud e
rjeenjem o ovrsi odrediti ovreniku primjereni rok za ispunjenje obveze.
(2) Rjeenjem o ovrsi sud e istodobno zaprijetiti ovreniku da e protiv njega izrei
odreenu novanu kaznu u skladu s odredbama lanka 16. ovoga Zakona ako u roku
koji mu je odreen ne ispuni obvezu.
(3) Ako ovrenik u roku koji mu je odreen ne ispuni obvezu, sud e, na prijedlog
ovrhovoditelja, rjeenjem ovreniku izrei novanu kaznu kojom mu je zaprijetio. U

tom rjeenju sud e ovreniku odrediti novi rok za ispunjenje obveze i zaprijetiti
novom novanom kaznom u veem iznosu nego to je bila ona kojom mu je prije
zaprijetio, ako ni u tom roku ne ispuni obvezu.
(4) Pri odmjeravanju visine novane kazne u propisanim granicama, sud e voditi
rauna o znaenju radnje koju je ovrenik bio duan obaviti te o drugim okolnostima
sluaja.
(5) Ovrenik koji je ispunio svoju obvezu u roku koji mu je sud odredio, duan je bez
odgode o tome obavijestiti sud i priloiti nesumnjive dokaze o tome. Nesumnjivim e
se dokazom smatrati ovjerovljena pisana izjava ovrhovoditelja o tome da je radnja
obavljena, javnobiljeniki zapisnik ili zapisnik sudskoga ovritelja o obavljanju
radnje, nalaz i miljenje sudskoga vjetaka da je radnja obavljena, predaja djela koje
je radnjom uinjeno u sudski ili javnobiljeniki polog i sl. U protivnome, smatrat e
se da radnja nije obavljena.
(6) Prije izricanja novane kazne sud e omoguiti ovreniku da se oituje, a po
potrebi odrat e i roite radi izvoenja dokaza.
(7) Ako radnja koju moe obaviti samo ovrenik ne ovisi iskljuivo o njegovoj volji
(npr. stvaranje odreenoga umjetnikog djela i sl.), ovrhovoditelj nema pravo traiti
ovrhu iz stavka 1. ovoga lanka, nego samo naknadu tete.
Ovrha radi ostvarenja obveze na trpljenje i neinjenje
lanak 263.
(1) Ako je na temelju ovrne isprave ovrenik duan trpjeti poduzimanje neke radnje
ili se suzdravati od njezina poduzimanja, sud e, na prijedlog ovrhovoditelja koji tvrdi
da se ovrenik ponaa protivno svojoj obvezi, rjeenjem naloiti ovreniku da se
ponaa u skladu sa svojom obvezom i zaprijetiti mu novanom kaznom ili kaznom
zatvora u skladu s odredbama lanka 16. ovoga Zakona ako se nastavi tako
ponaati. U pravnom lijeku protiv rjeenja o ovrsi ovrenik moe osporiti tvrdnju
ovrhovoditelja da se ponaao protivno svojoj obvezi iz ovrne isprave. Sud moe, po
potrebi, u povodu pravnoga lijeka odrediti roite radi izvoenja dokaza i sasluanja
stranaka.
(2) Na prijedlog ovrhovoditelja, poto utvrdi da se ovrenik i nakon donoenja
rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka ponaao protivno svojoj obvezi, sud e ovreniku
izrei novanu kaznu ili kaznu zatvora kojom mu je bio zaprijetio i istodobno mu
zaprijetiti novom novanom kaznom ili kaznom zatvora ako se ponovno bude
ponaao protivno svojoj obvezi.
(3) Ako je ve ovrnom ispravom ovreniku naloeno da se ponaa u skladu sa
svojom obvezom pod prijetnjom novane kazne ili kazne zatvora, smatrat e se da
su ispunjeni uvjeti za izricanje novane kazne ili kazne zatvora iz stavka 2. ovoga
lanka ako se ovrenik ponaao protivno svojoj obvezi nakon pravomonosti ovrne
isprave.
(4) Ovrhovoditelj je duan podnijeti prijedlog da se ovreniku izrekne novana kazna
ili kazna zatvora zato to se i nakon naloga suda ponaao protivno svojoj obvezi, u
roku od petnaest dana od saznanja za takvo ponaanje, a najkasnije u roku od jedne
godine od povrede obveze. Navedeni rokovi teku posebno za svako ponaanje
protivno obvezi.
(5) Ovreniku e se omoguiti da se oituje o ovrhovoditeljevu prijedlogu za izricanje
novane kazne ili kazne zatvora. Po potrebi sud e odrati i roite radi izvoenja
dokaza i sasluanja stranaka.
(6) Sud e na prijedlog ovrhovoditelja izricati ovreniku novane kazne ili kazne
zatvora i prijetiti mu novim takvim kaznama sve dok se ovrenik ne prestane ponaati

protivno svojoj obvezi. Ukupno trajanje kazni zatvora kojima se zamjenjuju izreene
novane kazne u povodu iste ovrne isprave, odnosno ukupni zbroj kazni zatvora
koje mogu biti izreene ovreniku u povodu iste ovrne isprave, ne mogu prijei est
mjeseci.
(7) Sud e, na prijedlog ovrhovoditelja, rjeenjem naloiti ovreniku da dade
osiguranje za tetu, ako ovrhovoditelj uini vjerojatnim da bi tetu pretrpio time to bi
se ovrenik i nadalje ponaao protivno svojoj obvezi. Visinu i trajanje osiguranja,
prema okolnostima sluaja, odreuje sud. Na temelju rjeenja o davanju osiguranja
sud e odrediti ovrhu i prije njegove pravomonosti.
(8) Prijedlog za izricanje pojedine novane kazne ili kazne zatvora ovrhovoditelj
moe povui sve do pravomonosti odluke o izricanju tih kazni. U tom sluaju
smatrat e se kao da prijedlog za izricanje tih kazni nije podnesen. Trokove
postupka izazvane povuenim prijedlogom snosi ovrhovoditelj, osim ako se stranke
nisu drukije sporazumjele.
(9) Novanu kaznu i kaznu zatvora sud izvrava po slubenoj dunosti, nakon
pravomonosti rjeenja kojim su izreene.
(10) Postupak pokrenut prijedlogom iz stavka 1. ovoga lanka smatra se dovrenim
pravomonou rjeenja o ovrsi. Postupak pokrenut prijedlogom za izricanje novane
kazne ili kazne zatvora smatrat e se novim postupkom, ali se u tom postupku ne
donosi novo rjeenje o ovrsi, nego samo rjeenja iz stavaka 2. i 6. ovoga lanka.
Osiguranje odreeno u smislu odredbe stavka 7. ovoga lanka ostaje na snazi s
obzirom na sve postupke iz stavaka 1., 2. i 6. ovoga lanka, osim ako rjeenjem
kojim je to osiguranje odreeno nije to drugo odreeno.
(11) O trokovima svakoga od postupaka u smislu odredbe stavka 9. ovoga lanka
sud odluuje, na zahtjev stranaka, u tim postupcima.
Ovrha radi uspostavljanja prijanjega stanja
lanak 264.
(1) Ako je zbog ponaanja ovrenika protivno obvezi iz ovrne isprave nastala
promjena koja nije u skladu s pravom ovrhovoditelja, sud e ovlastiti ovrhovoditelja,
na njegov prijedlog, da sam, a po potrebi i uz pomo sudskoga ovritelja, uspostavi
prijanje stanje na troak i opasnost ovrenika.
(2) U pogledu polaganja iznosa potrebnoga za podmirenje trokova za uspostavljanje
prijanjega stanja i odreivanja konane visine tih trokova primjenjuju se odredbe o
trokovima za ovrhu radnje koju moe, pored ovrenika, obaviti i druga osoba.
(3) Ako je do promjena iz stavka 1. ovoga lanka dolo nakon nastanka ovrne
isprave, sud e postupiti u skladu s odredbom stavka 1. ovoga lanka tek poto
utvrdi da je do promjene dolo zbog ponaanja ovrenika.
Ponovno smetanje posjeda
lanak 265.
(1) Ako je na osnovi ovrne isprave, donesene u postupku zbog smetanja posjeda,
ovrha provedena, ili je ovrenik dobrovoljno ispunio svoju obvezu, pa poslije toga
ponovno uini smetanje posjeda, koje se u biti ne razlikuje od prijanjega, sud e na
prijedlog ovrhovoditelja na temelju iste ovrne isprave, ako je njome zabranjeno
takvo budue ponaanje, donijeti novo rjeenje o ovrsi radi uspostave prijanjega
stanja, ako je to potrebno, i zaprijetiti ovreniku izricanjem novane kazne ako
ponovno poini smetanje posjeda. U tom se sluaju na odgovarajui nain
primjenjuju odredbe lanka 263. ovoga Zakona.

(2) Prijedlog za donoenje rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj moe

podnijeti ve u prvom prijedlogu za ovrhu na temelju rjeenja zbog smetanja posjeda
kojim je ovreniku zabranjeno ponovno takvo ponaanje.
(3) Prijedlog za ovrhu iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj moe podnijeti u roku
od trideset dana od dana saznanja za ponovno smetanje posjeda, a najkasnije u
roku od godine dana nakon ponovljenoga smetanja.
Pravo na naknadu tete
lanak 266.
Odredbama ove glave ne dira se u pravo ovrhovoditelja da u parnici trai naknadu
tete koja mu je nanesena time to se ovrenik ponaao protivno svojoj obvezi
utvrenoj u ovrnoj ispravi.
Glava dvadeset trea
OVRHA RADI VRAANJA ZAPOSLENIKA NA RAD, ODNOSNO U SLUBU
Mjesna nadlenost
lanak 267.
Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju ovrne isprave kojom je poslodavcu
naloeno da zaposlenika vrati na rad i da lana tijela ovrenika vrati u slubu i za
provedbu ovrhe, mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite
poslodavca.
Rok za podnoenje prijedloga za ovrhu
lanak 268.
Prijedlog za ovrhu iz lanka 267. ovoga Zakona moe se podnijeti u roku od
ezdeset dana od dana kada je ovrhovoditelj stekao pravo da taj prijedlog podnese.
Nain provedbe ovrhe
lanak 269.
(1) Ovrha na temelju ovrne isprave kojom je ovreniku naloeno da ovrhovoditelja
vrati na rad odnosno u slubu provodi se izricanjem novanih kazni prema
odredbama lanka 16. stavaka 2., 3., 4., 9., 11., 12. i 15. ovoga Zakona.
(2) Novane kazne izriu se prema odredbama ovoga Zakona o ovrsi radi ostvarenja
radnje koju moe obaviti samo ovrenik.
Naknada plae u sluaju vraanja zaposlenika na rad
lanak 270.
(1) Ovrhovoditelj koji je podnio prijedlog da bude vraen na rad, odnosno u slubu
moe predloiti da sud donese rjeenje kojim e odrediti da mu je ovrenik duan
isplatiti na ime plae mjesene iznose dospjele od pravomonosti odluke pa dok
ponovno ne bude vraen na posao, te odrediti ovrhu radi naplate dosuenih iznosa.
(2) Prijedlog za naknadu moe se spojiti s prijedlogom za ovrhu radi vraanja na rad
ili moe biti podnesen naknadno do zavretka ovrnoga postupka.
(3) Rjeenjem kojim se prijedlog za naknadu prihvaa ima uinak rjeenja kojim se
utvruje postojanje obveze ovrenika i uinak rjeenja o ovrsi. To rjeenje moe biti
provedeno prije njegove pravomonosti.
(4) Ovrenik moe predloiti da se rjeenje iz stavka 3. ovoga lanka stavi izvan
snage, ako su se nakon njegova donoenja izmijenile okolnosti na osnovi kojih je
doneseno.
(5) Mjesena naknada plae odreuje se u iznosu koji bi ovrhovoditelj ostvario da je
bio na radu. Mjesena naknada obuhvaa i plaanje poreza te drugih davanja po
osnovi plae.
(6) Ovrhovoditelj moe svoje pravo na naknadu ostvarivati i u posebnom postupku
pred nadlenim sudom.

(7) Ako je sud djelomice prihvatio zahtjev za isplatu naknade, uputit e ovrhovoditelja
da ostatak ostvaruje u postupku pred nadlenim sudom.
Glava dvadeset etvrta
OVRHA DIOBOM STVARI
Mjesna nadlenost
lanak 271.
Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu diobom zajednike nekretnine, ostavine ili druge
zajednike stvari i za provedbu te ovrhe mjesno je nadlean sud na ijem se
podruju nalazi stvar.
Fizika dioba
lanak 272.
(1) Fiziku diobu zajednike stvari sud e odrediti ako je takva dioba predviena
ovrnom ispravom.
(2) Pojedine radnje provedbe fizike diobe poduzima, prema okolnostima sluaja,
sudac ili sudski ovritelj.
(3) Sud e pozvati sudionike da budu nazoni provedbi diobe.
(4) U sluaju potrebe sud e odrediti i vjetaenje.
Dioba prodajom
lanak 273.
Ako na temelju ovrne isprave zajedniku stvar treba, radi njezine diobe, prodati,
prodaja e se obaviti na nain propisan ovim Zakonom za ovrhu na pokretnoj ili
nepokretnoj stvari, osim ako se stranke o pojedinim pitanjima drukije ne
sporazumiju.
Odreivanje naina diobe rjeenjem suda
lanak 274.
(1) Sud pred kojim tee ovrni postupak odluuje, po pravilima imovinskoga prava,
hoe li se dioba obaviti fiziki ili prodajom, ako ovrnom ispravom nain diobe nije
odreen niti su se stranke o tome sporazumjele.
(2) Dioba e se obaviti prodajom ako se u ovrnom postupku utvrdi da fizika dioba,
odreena ovrnom ispravom, nije mogua ili je mogua samo uz znatno smanjenje
vrijednosti stvari.
Trokovi postupka
lanak 275.
(1) Trokove provedbe ovrhe po odredbama ove glave snose svi sudionici razmjerno
vrijednosti svojih udjela u zajednikoj stvari.
(2) Stranka koja je prouzroila posebne trokove duna ih je naknaditi onim
strankama koje su ih imale.
Glava dvadeset peta
OSTVARENJE TRABINE NA DAVANJE IZJAVE VOLJE
Bezuvjetna trabina
lanak 276.
(1) Ako je ovrenik odlukom koja ima svojstvo ovrne isprave obvezan na davanje
izjave volje, smatra se da je izjavu dao pravomonou te odluke.
(2) Ako je ovrenik sudskom ili upravnom nagodbom ili javnobiljenikom ispravom
obvezan na davanje izjave volje, smatra se da je izjavu dao danom dospijea
njegove obveze.
Uvjetna trabina
lanak 277.

Ako ispunjenje trabine na davanje izjave volje zavisi od ispunjenja neke obveze
ovrhovoditelja ili kojega drugog uvjeta, smatra se da je ovrenik dao izjavu volje kad
ovrhovoditelj ispuni svoju obvezu ili kad bude ispunjen koji drugi uvjet.
Razdjel etvrti
SUDJELOVANJE JAVNIH BILJENIKA U OVRSI
Glava dvadeset esta
ODREIVANJE OVRHE NA TEMELJU VJERODOSTOJNE ISPRAVE
Nadlenost javnih biljenika
lanak 278.
Javni biljenici odluuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u
skladu s odredbama ovoga Zakona.
Podnoenje prijedloga za ovrhu javnom biljeniku
lanak 279.
(1) Za odreivanje ovrhe mjesno je nadlean javni biljenik ije sjedite je u jedinici
podrune (regionalne) samouprave prebivalita ili sjedita ovrenika.
(2) Ako je jednim prijedlogom za ovrhu zatraena ovrha protiv vie ovrenika, a za
njih ne postoji mjesna nadlenost istog javnog biljenika, nadlean je javni biljenik
koji je mjesno nadlean za jednog od ovrenika.
(3) Ako prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave bude podnesen sudu
umjesto javnom biljeniku, prema odredbi stavka 1. ovoga lanka, sud e prijedlog
odbaciti. Na isti nain sud e postupiti ako je prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka
podnesen mjesno nenadlenom javnom biljeniku.
Sadraj prijedloga za ovrhu
lanak 280.
(1) Ovrhovoditelj moe u prijedlogu za ovrhu predloiti da se ovrha odredi na jednom
ili vie predmeta ovrhe.
(2) Ovrhovoditelj moe u prijedlogu za ovrhu predloiti i da se ovrha radi naplate
odreene trabine openito odredi na imovini ovrenika, bez navoenja sredstva i
predmeta ovrhe.
Postupanje u povodu prijedloga
lanak 281.
(1) Ako javni biljenik ocijeni da je prijedlog za ovrhu doputen i osnovan, donijet e
rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama.
(2) Ako javni biljenik ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave
nije doputen, uredan (lanak 39. stavak 3.) ili osnovan, proslijedit e predmet
nadlenom sudu (lanak 287.) radi donoenja odluke.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka sud e odrediti ovrhu na temelju vjerodostojne
isprave ako ocijeni da je prijedlog za ovrhu doputen, uredan i osnovan.
(4) Javni biljenik e donijeti i otpremiti odluku iz stavka 1. ovoga lanka ili e spis
proslijediti sudu sukladno odredbi stavka 2. ovoga lanka najkasnije u roku od 30
dana, raunajui od dana zaprimanja prijedloga, odnosno obavijesti Ministarstva
financija, Porezne uprave o osobnom identifikacijskom broju.
(5) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka sud e svoju odluku donijeti u roku od 60
dana, raunajui od dana kada je zaprimio spis.
(6) Ako nakon donoenja rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
ovrhovoditelj u cijelosti ili djelomino povue prijedlog za ovrhu, javni biljenik e
rjeenjem obustaviti ovrhu.

(7) Javni biljenik e rjeenjem obustaviti ovrhu i ako tijekom postupka utvrdi da je
ovrenik umro prije pokretanja postupka ili da je ovrenik koji je pravna osoba
prestao postojati.
(8) Ako stranka podnese albu protiv rjeenja iz stavaka 6. i 7. ovog lanka, javni
biljenik e proslijediti spis nadlenom sudu radi provedbe postupka u povodu albe.
Prigovor protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
lanak 282.
(1) Ovrenik moe podnijeti prigovor protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne
isprave javnom biljeniku koji ga je izdao.
(2) Javni biljenik kojem je podnesen nepravodoban, nedoputen ili neobrazloen
prigovor protiv rjeenja koje je izdao proslijedit e spis radi donoenja odluke u
povodu prigovora nadlenom sudu koji e donijeti rjeenje o odbacivanju takva
prigovora.
(3) Javni biljenik kojem je podnesen pravodoban, doputen i obrazloen prigovor
protiv rjeenja koje je izdao proslijedit e spis radi provedbe postupka u povodu
prigovora nadlenom sudu, koji e u povodu takva prigovora donijeti odluke iz
lanaka 57. i 58. ovoga Zakona.
(4) Spis proslijeen sudu radi provedbe postupka po prigovoru, albi ili zahtjevu za
odgodu ovrhe, po okonanju postupka, ostaje kod suda.
Potvrda o pravomonosti i ovrnosti
lanak 283.
(1) Na zahtjev ovrhovoditelja javni e biljenik staviti na otpravak rjeenja o ovrsi koje
je donio potvrdu o njegovoj pravomonosti i ovrnosti ako u roku od osam dana od
isteka roka za prigovor ne primi prigovor.
(2) Javni biljenik moe staviti na otpravak rjeenja o ovrsi iz stavka 1. ovoga lanka
potvrdu o njegovoj pravomonosti i ovrnosti i kad je prigovor podnesen u roku od
osam dana od isteka roka za prigovor ako ocijeni da oito nije pravodoban.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka javni e biljenik postupiti u skladu s
odredbom lanka 282. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Otpravak rjeenja o ovrsi s potvrdom o pravomonosti i ovrnosti javni biljenik
predat e ovrhovoditelju.
(5) Naknadni otpravak rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave s potvrdom
pravomonosti i ovrnosti, javni biljenik predaje ovrhovoditelju samo na pisani i
obrazloeni podnesak ovrhovoditelja.
(6) Potvrdu pravomonosti i ovrnosti rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne
isprave u spisima koji se nalaze kod suda izdaje sud.
Izvansudska ovrha
lanak 284.
(1) Na temelju pravomonog i ovrnog rjeenja o ovrsi kojim je ovrha odreena na
novanoj trabini po raunu kod banke ili openito na imovini ovrenika, ovrhovoditelj
moe izravno zatraiti od Agencije da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha
odreena prenese sa svih ovrenikovih rauna koji se vode pod njegovim osobnim
identifikacijskim brojem na raun koji je odreen u rjeenju o ovrsi, odnosno na
ovrhovoditeljev raun kojeg je odredio u zahtjevu za provedbu ovrhe.
(2) Na temelju pravomonog i ovrnog rjeenja o ovrsi kojim je ovrha odreena na
stalnom novanom primanju ili openito na imovini ovrenika, ovrhovoditelj moe
izravno zatraiti od poslodavca ili drugog isplatitelja stalnoga novanog primanja da
mu isplati iznos kojim e se namiriti njegova trabina radi ijeg je ostvarenja ovrha

odreena. Isplatitelj stalnoga novanog primanja duan je prigodom postupanja po

rjeenju o ovrsi voditi rauna o pravilima o ogranienju ovrhe na takvim primanjima.
(3) Predajom rjeenja o ovrsi isplatitelju stalnoga novanog primanja, odnosno
dostavom naloga Agencije banci iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj stjee
zalono pravo na novanoj trabini ovrenika prema banci za isplatu novanih
sredstava na raunu, odnosno na novanoj trabini ovrenika prema isplatitelju
stalnoga novanog primanja.
(4) Agencija i isplatitelj stalnoga novanog primanja duni su u povodu rjeenja o
ovrsi iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka postupati kao u povodu pravomonog rjeenja o
ovrsi koje im je dostavio sud.
(5) Tijekom izvansudske ovrhe ovrenik moe nadlenom sudu iz lanka 287. ovoga
Zakona protiv rjeenja o ovrsi podnijeti albu nakon proteka roka, zatraiti od toga
suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inae
bio ovlaten tijekom sudske ovrhe.
Sudska ovrha
lanak 285.
(1) Na temelju pravomonog i ovrnog rjeenja o ovrsi kojim je ovrha odreena na
drugom predmetu, a ne na trabini po raunu kod banke ili na stalnom novanom
primanju, ovrhovoditelj moe zatraiti od nadlenog suda da provede ovrhu na tom
predmetu.
(2) Na temelju pravomonog i ovrnog rjeenja o ovrsi kojim je ovrha odreena na
trabini po raunu kod banke ili na stalnom novanom primanju, odnosno openito
odreena na imovini ovrenika, ovrhovoditelj moe zatraiti od suda da ovrhu odredi
na predmetu ovrhe na kojem se na temelju takvoga rjeenja ne moe traiti
izvansudska ovrha. U tom sluaju sud e postupiti kao da je od njega zatraeno da
ovrhu odredi drugim sredstvom i na drugom predmetu ovrhe.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka mjesno je nadlean sud koji bi bio mjesno
nadlean za odreivanje ovrhe na novom predmetu ovrhe na temelju ovrne isprave.
Prituba ovrenika
lanak 286.
(1) U postupku pred sudom iz lanka 285. ovoga Zakona ovrenik moe u roku od
osam dana do primitka obavijesti o zapoinjaju provede ovrhe podnijeti pritubu da je
protiv rjeenja o ovrsi koje je izdao javni biljenik pravodobno podnio prigovor. Ako
sud utvrdi da je prigovor pravodobno podnesen, postupit e u skladu s odredbama
lanka 58. ovoga Zakona.
(2) Ako sud utvrdi da prigovor protiv rjeenja o ovrsi nije uope podnesen, odbacit e
pritubu, a ako utvrdi da prigovor protiv rjeenja o ovrsi nije pravodobno podnesen,
odbit e pritubu i prigovor odbaciti.
(3) Obavijest suda ovreniku o zapoinjanju provedbe ovrhe treba sadravati i pouku
o pravu na pritubu.
(4) U postupku pred sudom ovrenik moe podnijeti albu nakon proteka roka.
(5) Ovrenik moe nadlenom sudu podnijeti pritubu iz stavka 1. ovoga lanka i u
sluaju izvansudske ovrhe iz lanka 284. ovoga Zakona.
Nadleni sud
lanak 287.
(1) U sluajevima iz lanka 281. stavka 2. i 13., lanka 282. stavka 2., lanka 284.
stavka 5. i lanka 286. stavka 5. ovoga Zakona javni biljenik e spis proslijediti sudu
koji bi bio stvarno i mjesno nadlean da je ovrha predloena na temelju ovrne
isprave. Ako je ovrha predloena openito na imovini ovrenika, pravne osobe i

fizike osobe koja obavlja registriranu djelatnost, spis se prosljeuje opinskom sudu
mjesno nadlenom prema adresi sjedita iz upisnika. Ako je ovrha predloena
openito na imovini ovrenika fizike osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost,
spis se prosljeuje opinskom sudu mjesno nadlenom prema adresi iz prijedloga.
Kada je ovrenik Republika Hrvatska ili koja druga pravna osoba s javnim ovlastima
koja djeluje na cijelom dravnom podruju, spis se prosljeuje opinskom sudu na
ijem podruju ovrhovoditelj ima prebivalite ili sjedite u Republici Hrvatskoj. Ako
ovrhovoditelj nema prebivalite ili sjedite u Republici Hrvatskoj, za ovrhu protiv
Republike Hrvatske spis se prosljeuje opinskom sudu u Zagrebu, a za ovrhu protiv
drugih pravnih osoba s javnim ovlastima sud na ijem je podruju njihovo sjedite.
(2) U sluaju iz lanka 282. stavka 3. ovoga Zakona javni biljenik e spis proslijediti
sudu koji bi bio stvarno nadlean u parninom postupku.
(3) Dostava prema odredbi lanka 8. stavka 6. ovoga Zakona obavlja se na oglasnoj
ploi opinskog suda na ijem je podruju adresa sjedita upisanog u upisnik.
Primjena pravila o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
lanak 288.
U postupku odreivanja javnobiljenike ovrhe na temelju vjerodostojne isprave
primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o odreivanju ovrhe na temelju vjerodostojne
isprave i pravnim lijekovima protiv rjeenja o ovrsi na temelju takve isprave.
Pravo javnih biljenika na nagradu i naknadu trokova
lanak 289.
(1) Za obavljanje poslova iz postupka ovrhe javni biljenici imaju pravo na nagradu i
naknadu trokova u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi trokova
javnih biljenika u ovrnom postupku, koju donosi ministar nadlean za poslove
pravosua. Za ove poslove javni biljenici ne naplauju javnobiljeniku pristojbu.
(2) Nagrada i naknada trokova koje ovrhovoditelj plati javnom biljeniku dio su
trokova ovrhe. Javni e biljenik ovrhovoditelju izdati obraun tih naknada.
(3) Za odreivanje ovrhe prema odredbama ovoga dijela Zakona ne plaa se sudska
pristojba.
(4) Za provedbu ovrhe u smislu odredaba lanka 285. ovoga Zakona plaa se
sudska pristojba.
Dio trei
OSIGURANJE
Glava dvadeset sedma
OPE ODREDBE
Primjena odredaba o ovrsi
lanak 290.
Na osiguranje trabine prema ovom dijelu Zakona na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe ovoga Zakona o ovrsi radi ostvarenja trabine.
Sredstva osiguranja
lanak 291.
Kao sredstva osiguranja mogu se odrediti samo sredstva predviena ovim ili drugim
zakonom.
Stvarna nadlenost
lanak 292.
(1) Opinski sudovi nadleni su odreivati i provoditi osiguranje, osim ako zakonom
to nije povjereno kojem drugom sudu.
(2) Trgovaki sudovi nadleni su odreivati i provoditi osiguranje u predmetima u
kojima su nadleni odreivati ovrhu.

Nedopustivost osiguranja
lanak 293.
Osiguranje nije doputeno na stvarima i pravima koji po ovom Zakonu ne mogu biti
predmet ovrhe, osim ako odredbama ovoga dijela Zakona nije drukije odreeno.
Nadlenost za odreivanje osiguranja po slubenoj dunosti
lanak 294.
Za odreivanje i provedbu osiguranja po slubenoj dunosti nadlean je sud koji je
nadlean po prijedlogu predlagatelja osiguranja, osim ako zakonom nije drukije
odreeno.
Glava dvadeset osma
OSIGURANJE PRISILNIM ZASNIVANJEM ZALONOGA PRAVA NA NEKRETNINI
Mjesna nadlenost
lanak 295.
(1) Za odluivanje o prijedlogu za osiguranje novane trabine prisilnim zasnivanjem
zalonoga prava na nekretnini nadlean je sud koji vodi javnu knjigu u kojoj treba
provesti upis.
(2) Za provedbu osiguranja nadlean je sud koji vodi javnu knjigu za tu nekretninu.
Pretpostavke zasnivanja
lanak 296.
Na osnovi ovrne isprave kojom je utvrena novana trabina predlagatelj osiguranja
ima pravo traiti osiguranje te trabine zasnivanjem zalonoga prava na nekretnini
protivnika osiguranja.
Nain zasnivanja zalonoga prava
lanak 297.
(1) Na nekretnini upisanoj u zemljinoj knjizi zalono pravo zasniva se uknjibom.
(2) Pri uknjibi zalonoga prava u zemljinoj e se knjizi naznaiti ovrivost trabine
radi osiguranja kojega je uknjiba odreena.
(3) Ako je predlagatelj osiguranja prije nego to je trabina postala ovrna ve stekao
na temelju ugovora zalono pravo za tu trabinu na istoj nekretnini ili je zalono
pravo predbiljeeno sud e, na prijedlog predlagatelja osiguranja, odrediti da se u
zemljinoj knjizi zabiljei ovrivost trabine.
(4) Ako protivnik osiguranja nije upisan u zemljinoj knjizi kao vlasnik nekretnine,
predlagatelj osiguranja duan je uz prijedlog dostaviti ispravu podobnu za upis prava
vlasnitva protivnika osiguranja.
Uinak uknjibe i zabiljebe
lanak 298.
(1) Uknjiba zalonoga prava i zabiljeba ovrivosti trabine imaju takav uinak da se
ovrha na toj nekretnini moe provesti i prema treoj osobi koja je tu nekretninu
kasnije stekla.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka ovrha na nekretnini odredit e se protiv osobe
koja je upisana kao vlasnik, i to na temelju ovrne isprave na temelju koje je u
zemljinu knjigu upisano zalono pravo i zabiljeba ovrivosti te izvatka iz zemljine
knjige iz kojega proizlazi da je ta osoba upisana kao vlasnik nakon upisa zalonoga
prava i zabiljebe ovrivosti.
Glava dvadeset deveta
SUDSKO I JAVNOBILJENIKO ZALONOPRAVNO OSIGURANJE NA
TEMELJU SPORAZUMA STRANAKA
1. Sudsko osiguranje novane trabine zasnivanjem zalonoga prava na
temelju sporazuma stranaka

Mjesna nadlenost
lanak 299.
Mjesno nadlean sud za odluivanje o prijedlogu za osiguranje novane trabine
predlagatelja osiguranja zasnivanjem zalonoga prava na stvarima i pravima
protivnika osiguranja te za provedbu osiguranja, odreuje se odgovarajuom
primjenom pravila ovoga Zakona o mjesnoj nadlenosti suda u ovrnim postupcima
radi naplate novane trabine na pojedinim vrstama predmeta ovrhe.
Prijedlog za osiguranje
lanak 300.
Radi osiguranja novane trabine predlagatelja osiguranja stjecanjem zalonoga
prava na odreenim predmetima osiguranja, predlagatelj osiguranja i protivnik
osiguranja mogu suglasno traiti od suda da odredi i provede u korist predlagatelja
osiguranja:
1. uknjibu zalonoga prava na nekretnini protivnika osiguranja,
2. polaganje kod zemljinoknjinog suda sporazuma stranaka o zasnivanju zalonog
prava na nekretninama koje nisu upisane u zemljine knjige
3. upis zalonog prava na pokretnim stvarima protivnika osiguranja,
4. upis zalonog prava na novanoj trabini protivnika osiguranja,
5. upis zalonog prava na dijelu primanja protivnika osiguranja po osnovi ugovora o
radu ili slubi,
6. upis zalonog prava na dijelu mirovine, invalidnine ili naknade izgubljene zarade,
7. upis zalonog prava na trabini koju protivnik osiguranja ima na raunu kod banke
ili na tednoj knjiici,
8. upis zalonog prava na trabini da se predaju ili isporue pokretne stvari ili da se
preda nekretnina,
9. upis zalonog prava na drugim imovinskim, odnosno materijalnim pravima,
10. upis zalonog prava na ispravama o dionici i drugim vrijednosnim papirima te
njihovo povjeravanje na uvanje,
11. upis zalonog prava na dionicama za koje nije izdana isprava o dionici te udjela,
odnosno poslovnih udjela u trgovakim drutvima,
12. upis zalonog prava na vrijednosnicama koje se vode kod Depozitarnog drutva.
Roite u povodu prijedloga i sporazum stranaka
lanak 301.
(1) Na prijedlog jedne ili obiju stranaka sud e odrediti roite, na kojem e u zapisnik
utvrditi sporazum stranaka o postojanju trabine predlagatelja osiguranja i vrijeme
njezina dospijea te njihovu suglasnost da se radnjama osiguranja iz lanka 300.
ovoga Zakona, u ovisnosti o predmetu osiguranja, osigura ta novana trabina
zasnivanjem zalonoga prava. U sporazumu stranke mogu utvrditi i vrijednost
predmeta osiguranja koja e u ovrnom postupku biti osnova za utvrivanje
vrijednosti predmeta osiguranja radi njegova unovenja.
(2) Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka iz stavka 1. ovoga lanka ima snagu
sudske nagodbe.
(3) Novana trabina iz stavka 1. ovoga lanka moe biti izraena i u kunskoj
protuvrijednosti odreenoga iznosa utvrenoga u stranoj valuti.
(4) Stranke mogu osigurati i nenovanu trabinu predlagatelja osiguranja tako da u
sporazumu iz stavka 1. ovoga lanka utvrde njegovu novanu protuvrijednost.
Osiguranje e se odrediti i provesti radi osiguranja novane protuvrijednosti

nenovane trabine. Ako stranke u sporazumu iz stavka 1. ovoga lanka drukije ne

odrede, nenovana trabina ne prestaje sklapanjem toga sporazuma.
(5) Nakon dospijea nenovane trabine iz stavka 4. ovoga lanka predlagatelj
osiguranja moe, po svom izboru, traiti ovrhu radi ostvarenja nenovane trabine ili
ovrhu radi naplate njegove nenovane protuvrijednosti. Ako se u postupku ovrhe radi
naplate novane protuvrijednosti nenovane trabine predlagatelj osiguranja makar i
djelomice namiri, prestaje u cijelosti njegova nenovana trabina i smatrat e se da
predlagatelj osiguranja ima prema protivniku samo novanu trabinu koja odgovara
nenamirenom dijelu novane protuvrijednosti nenovane trabine.
Odredivost visine i dospjelosti trabine
lanak 302.
(1) Trabina iz lanka 301. stavka 1. ovoga Zakona treba biti odreena ili odrediva.
(2) Smatrat e se da je trabina odrediva ako je u sporazumu iz lanka 301. stavka 1.
ovoga Zakona naznaen okvirni iznos budue trabine koja se osigurava s obzirom
na odreeni pravni odnos ili vie pravnih odnosa stranaka te ako su vjerovnik ili trea
osoba ovlateni naknadno odrediti visinu trabine nastale do toga okvirnoga iznosa i
vrijeme njezine dospjelosti.
Odreivanje i provedba osiguranja
lanak 303.
(1) Na temelju sporazuma iz lanka 301. ovoga Zakona, sud e rjeenjem odrediti
mjere osiguranja iz lanka 300. ovoga Zakona i poduzeti sve potrebne radnje radi
njihove provedbe.
(2) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka ima vanost rjeenja o osiguranju.
(3) Provedbom radnji osiguranja iz stavka 1. ovoga lanka predlagatelj osiguranja
stjee zalono pravo na odreenom predmetu osiguranja.
Primjena drugih odredaba ovoga Zakona
lanak 304.
Na osiguranje novane trabine zasnivanjem zalonoga prava na nekretnini
protivnika osiguranja, na temelju sporazuma stranaka na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe lanaka 297. i 298. ovoga Zakona.
Odreivanje i provedba ovrhe
lanak 305.
(1) Na prijedlog predlagatelja osiguranja sud e rjeenjem, kad utvrdi da je sporazum
stranaka iz lanka 301. ovoga Zakona postao ovran, radi namirenja osigurane
novane trabine predlagatelja osiguranja odrediti i provesti ovrhu na predmetima
protivnika osiguranja na kojima je na temelju sporazuma stranaka steeno zalono
pravo, prema odredbama ovoga Zakona o ovrsi na stvarima odnosno pravima
ovrenika.
(2) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka ima vanost rjeenja o ovrsi.
(3) Zabiljeba ovrhe na nekretnini ima pravni uinak od dana uknjibe zalonoga
prava na nekretnini u postupku osiguranja.
(4) U postupku ovrhe radi naplate novane trabine osigurane zalonim pravom
prema odredbama ove glave, radnje kojima je zalono pravo steeno nee se
ponavljati, nego e imati pravni uinak od dana stjecanja zalonoga prava u
postupku osiguranja.
(5) U ovrnom postupku iz stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuju se odredbe ovoga
Zakona o zatiti ovrenika, o izuzeu od ovrhe i o ogranienju ovrhe na odreenim
predmetima ovrhe.
Osiguranje stjecanjem zalonoga prava na stvarima i pravima drugih osoba

lanak 306.
(1) Ako je druga osoba suglasna da se na njezinoj stvari ili pravu zasnuje zalono
pravo radi osiguranja novane trabine predlagatelja osiguranja, ta e se osoba
pozvati na roite iz lanka 301. ovoga Zakona, a sud e u zapisnik s toga roita, u
sporazum stranaka o osiguranju, unijeti i njezinu izjavu o toj suglasnosti.
(2) Potpisani zapisnik iz stavka 1. ovoga lanka ima vanost sudske nagodbe i
prema osobi koja se suglasila da se na njezinoj stvari ili pravu zasnuje zalono
pravo.
(3) Zalono pravo na predmetu tree osobe stjee se na nain na koji se stjee na
predmetu protivnika osiguranja.
(4) Na temelju zapisnika iz stavka 1. ovoga lanka predlagatelj osiguranja moe radi
naplate osigurane trabine neposredno predloiti ovrhu protiv osobe iz te odredbe na
predmetu na kojemu je radi osiguranja njegove trabine zasnovano zalono pravo.
(5) Odredba lanka 306. ovoga Zakona primijenit e se na odgovarajui nain i u
sluaju iz stavka 4. ovoga lanka.
2. Javnobiljeniko osiguranje novane trabine zasnivanjem zalonoga prava
Zasnivanje zalonoga prava na temelju javnobiljenike isprave
lanak 307.
(1) Sporazum vjerovnika i dunika koji se po svom sadraju podudara sa
sporazumom stranaka iz lanka 301. stavka 1. ovoga Zakona, sklopljen u obliku
javnobiljenikoga akta ili solemnizirane privatne isprave, koji sadre i izjavu dunika
da je suglasan da se, radi osiguranja odreene novane trabine vjerovnika, na
nekom njegovu predmetu moe zasnovati zalono pravo radnjama iz lanka 300.
toaka 2. do 12. ovoga Zakona koje e umjesto suda poduzeti javni biljenik,
izjednaeni su po svom uinku sa zapisnikom iz lanka 301. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Radnje iz lanka 300. toaka 2. do 12. ovoga Zakona kojima se na predmetima
protivnika osiguranja stjee zalono pravo javni biljenik poduzima na nain
predvien za poduzimanje tih radnji od strane suda, s time da javni biljenik sve
radnje za ije je poduzimanje potrebna suradnja stranaka smije poduzeti samo uz
suglasnost stranaka.
(3) Koji je javni biljenik ovlaten poduzimati pojedine radnje osiguranja, ocjenjuje se
prema pravilima o slubenom podruju i sjeditu javnih biljenika.
Primjena odredaba o sudskom osiguranju
lanak 308.
(1) Na javnobiljeniko osiguranje na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe
lanka 300. do 306. ovoga Zakona, osim odredbe stavka 1. lanka 305. ovoga
Zakona o rjeenju o osiguranju.
(2) Dunik svoje prigovore protiv javnobiljenikoga osiguranja moe ostvarivati u
posebnoj parnici u kojoj e pobijati sporazume iz lanka 307. stavka 1. ovoga
Zakona.
(3) Trei mogu svoje prigovore protiv javnobiljenikoga osiguranja ostvarivati u
postupku pred sudom po pravilima koja vae za isticanje tih prigovora protiv
sudskoga osiguranja iz 1. odjeljka ove glave.
Glava trideseta
SUDSKO I JAVNOBILJENIKO OSIGURANJE PRIJENOSOM VLASNITVA NA
STVARI I PRIJENOSOM PRAVA
1. Sudsko osiguranje
Mjesna nadlenost
lanak 309.

Mjesno nadlean sud za odluivanje o prijedlogu za osiguranje novane trabine

prijenosom vlasnitva na stvari i prijenosom prava odreuje se odgovarajuom
primjenom odredbi ovoga Zakona o mjesnoj nadlenosti suda u ovrnim postupcima
radi ostvarenja novane trabine na pojedinim vrstama predmeta ovrhe.
Sporazum o osiguranju prijenosom vlasnitva i prijenosom prava
lanak 310.
(1) Jedna ili obje stranke mogu traiti od suda da odredi roite i da na tom roitu u
zapisnik unese njihov sporazum o tome da se radi osiguranja odreene novane
trabine predlagatelja osiguranja prenese na predlagatelja osiguranja vlasnitvo na
nekoj stvari protivnika osiguranja, ili da se u tu svrhu na predlagatelja osiguranja
prenese neko njegovo pravo. Osigurati se moe i budua trabina.
(2) U sporazum treba unijeti odredbu o tome kad e osigurana trabina dospjeti,
odnosno kako e se njezino dospijee odrediti. Protivnik osiguranja moe biti i osoba
prema kojoj predlagatelj osiguranja nema trabine koja se osigurava.
(3) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka moe se odnositi i na osiguranje nenovane
trabine, ali u tom sluaju u sporazumu mora biti odreena novana protuvrijednost
te trabine. Nakon dospijea nenovane trabine predlagatelj osiguranja moe birati
hoe li traiti ovrhu radi prisilnoga ostvarenja nenovane trabine ili po odredbama
ove Glave ostvarivati svoja prava kao da je prijenos vlasnitva na stvari ili prijenos
prava obavljen radi osiguranja novane protuvrijednosti nenovane trabine.
(4) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka ima uinak sudske nagodbe.
(5) U sporazum iz stavka 1. ovoga Zakona moe se unijeti i izjava protivnika
osiguranja da je suglasan da predlagatelj osiguranja moe neposredno na temelju
toga zapisnika protiv njega zatraiti ovrhu radi predaje predmeta osiguranja u posjed
nakon dospijea osigurane trabine. Zapisnik koji sadri takvu izjavu je ovrna
isprava.
Odredivost visine i dospjelosti trabine
lanak 311.
(1) Trabina iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona treba biti odreena ili odrediva.
(2) Smatrat e se da je trabina odrediva ako je u sporazumu iz lanka 310. stavka 1.
ovoga Zakona naznaen okvirni iznos budue trabine koja se osigurava s obzirom
na odreeni pravni odnos ili vie pravnih odnosa stranaka te ako su vjerovnik ili trea
osoba ovlateni naknadno odrediti visinu trabine nastale do toga okvirnoga iznosa i
vrijeme njezine dospjelosti.
(3) U sporazumu iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona stranke mogu utvrditi i koji
drugi nain naknadnoga odreivanja visine trabine i njezine dospjelosti.
Posebno o sporazumu o prijenosu vlasnitva na nekretnini
lanak 312.
(1) Ako se sporazumom iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona prenosi vlasnitvo na
nekretnini upisanoj u zemljinoj knjizi, sporazum treba sadravati i izjavu protivnika
osiguranja o tome da je suglasan da se neposredno na temelju sporazuma moe u
zemljinoj knjizi obaviti taj prijenos.
(2) Na temelju zapisnika iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona i izjave protivnika
osiguranja iz stavka 1. ovoga lanka stranke mogu traiti prijenos vlasnitva na
nekretnini upisanoj u zemljinoj knjizi uz zabiljebu da je prijenos obavljen radi
osiguranja odreene trabine predlagatelja osiguranja.
Stjecanje vlasnitva na stvarima koje nisu upisane u zemljine knjige, odnosno
stjecanje prava
lanak 313.

(1) Predlagatelj osiguranja postaje vlasnikom nekretnine koja nije upisana u

zemljinoj knjizi polaganjem u sud sporazuma iz lanka 310. stavka 1. ovoga
Zakona.
(2) Predlagatelj osiguranja postaje vlasnikom pokretnina potpisivanjem zapisnika iz
lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona i upisom vlasnitva radi osiguranja u zakonom
propisani upisnik.
(3) Smatrat e se da je prijenos prava obavljen potpisivanjem zapisnika iz lanka
310. stavka 1. ovoga Zakona i upisom vlasnitva radi osiguranja u zakonom
propisani upisnik.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka, vlasnitvo i prava koja proizlaze iz
nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjeu se u trenutku njihova upisa na raunu
nematerijaliziranih vrijednosnih papira predlagatelja osiguranja kod Depozitarnog
drutva, kojem se u tu svrhu dostavlja sporazum iz lanka 310. stavka 1. ovoga
Zakona.
Naknadni sporazum o osiguranju
lanak 314.
(1) Predlagatelj osiguranja i protivnik osiguranja mogu se nakon sklapanja
sporazuma iz lanka 310. ovoga Zakona sporazumjeti, na neki od naina predvienih
za sklapanje takvog sporazuma, da preneseno vlasnitvo na stvari, odnosno
preneseno pravo poslue kao osiguranje i za neku drugu trabinu predlagatelja
osiguranja prema protivniku osiguranja.
(2) U sluaju iz stavka 1. u zemljinu e se knjigu, na temelju naknadnog sporazuma
stranaka iz stavka 1. ovoga lanka, zabiljeiti da je vlasnitvo na nekretnini
preneseno i radi osiguranja neke druge trabine.
(3) Prednosni red osiguranja trabine iz stavka 2. ovoga lanka raunat e se prema
vremenu za koje se prema pravilima zemljinoknjinog prava uzima da je
mjerodavno za upis naknadne zabiljebe.
Pravo na koritenje stvari ili vrenje prava
lanak 315.
(1) Ako sporazumom iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona ili naknadnim
sporazumom stranaka sastavljenom u obliku javne isprave ili privatne isprave na
kojoj je potpis stranaka javno ovjerovljen nije drukije odreeno, protivnik osiguranja
ovlaten je i dalje koristiti stvar ije je vlasnitvo preneseno na predlagatelja
osiguranja, odnosno vriti pravo koje je preneseno na predlagatelja osiguranja.
(2) Sporazumom iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona ili naknadnim sporazumom
sastavljenim u obliku javne isprave ili privatne isprave na kojoj je potpis protivnika
osiguranja javno ovjerovljen moe se predvidjeti da predlagatelj osiguranja koristi
stvar ili vri pravo koji su na njega preneseni.
(3) U sporazumu iz stavka 2. ovoga lanka mora biti utvren nain na koji e
predlagatelj osiguranja koristiti stvar ili vriti pravo te kako e se obraunavati koristi
koje e od toga imati. Te e se koristi prebijati s trokovima na iju naknadu
predlagatelj osiguranja ima pravo, zatim s kamatama koje mu se duguju i napokon s
glavnicom, ako navedenim sporazumom nije drukije odreeno.
Pravo predlagatelja osiguranja da proda predmet osiguranja
lanak 316.
(1) Predlagatelj osiguranja ovlaten je otuiti na njega prenesenu stvar ili pravo
nakon dospjelosti svoje trabine.

(2) Ako predlagatelj osiguranja prije dospjelosti trabine otui stvar ili pravo koji su na
njega preneseni, takvo je otuenje pravno valjano. Predlagatelj osiguranja odgovara
protivniku osiguranja za tetu koju mu je takvim otuenjem prouzroio.
(3) Predlagatelj osiguranja moe unoviti predmet osiguranja samo preko javnog
biljenika. Ako su predmet osiguranja nematerijalizirani vrijednosni papiri koji kotiraju
na burzi ili ureenom javnom tritu, javni biljenik moe njihovo unovenje povjeriti
ovlatenom drutvu, koje e prodaju izvriti sukladno odredbama Zakona o tritu
kapitala. Prodaju nekretnine ili pokretnine koja je predmet osiguranja javni biljenik
moe povjeriti Agenciji koja e prodaju provesti odgovarajuom primjenom pravila o
prodaji nekretnina na elektronikoj javnoj drabi.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 3. stupa na snagu 1.1.2015.
(4) U sluaju otuenja predmeta osiguranja prema prethodnim odredbama ovoga
lanka plaaju se porezi i druga javna davanja za prijenos toga osiguranja s
predlagatelja osiguranja na stjecatelja; predlagatelj osiguranja ne plaa poreze i
druga javna davanja za prethodni prijenos predmeta osiguranja s protivnika
osiguranja na njega (lanak 324. stavak 1.).
(5) Okolnost da su otuenje stvari ili prava na koje predlagatelj osiguranja nije bio
ovlaten pravno valjani ne iskljuuje kaznenu odgovornost osoba koje su sudjelovale
u takvom otuenju.
Nain prodaje predmeta osiguranja
lanak 317.
(1) Na prodaje iz lanka 316. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona glede naina njihove
provedbe, a osobito prodajne cijene na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o
prodaji odnosno unovenju predmeta osiguranja kao predmeta ovrhe u ovrnom
postupku.
(2) O prodaji predmeta osiguranja i o svakoj drabi, osim u sluaju prodaje
elektronikom javnom drabom, javni biljenik uputit e obavijest protivniku
osiguranja na adresu iz sporazuma iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona. Prodaja
e se obaviti neovisno o tome je li obavijest dostavljena protivniku osiguranja.
NAPOMENA: izmijenjeni stavak 2. stupa na snagu 1.1.2015.
(3) Na temelju provedene drabe, poto kupovnina bude poloena, javni biljenik
sklopit e u obliku javnobiljenikog akta u ime predlagatelja osiguranja s kupcem
ugovor o prodaji predmeta osiguranja. U sluaju prodaje nekretnine u tom e se
ugovoru posebno naznaiti da je kupac ovlaten prigodom upisa svoga prava
vlasnitva u zemljinim knjigama ishoditi brisanje zabiljebe da je nekretnina na
predlagatelja osiguranja bila prenesena radi osiguranja.
(4) Kada su predmet osiguranja nematerijalizirani vrijednosni papiri iju je prodaju
javni biljenik povjerio ovlatenom drutvu (lanak 316. stavak 3.) prodaju e obaviti
to drutvo u skladu s odredbama Zakona o tritu kapitala, u svoje ime a za raun
predlagatelja osiguranja. O toj prodaji ovlateno drutvo obavijestit e javnog
biljenika.
Preuzimanje stvari u posjed
lanak 318.
Ako se protivnik osiguranja u sporazumu iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona ili u
kojoj drugoj ispravi na kojoj je njegov potpis javnobiljeniki ovjerovljen suglasio da
predlagatelj osiguranja moe na temelju te isprave traiti protiv njega ovrhu radi
ispranjenja i predaje nekretnine u posjed ili predaju pokretnine u posjed, predlagatelj
osiguranja ovlaten je zatraiti takvu ovrhu samo radi prodaje tih stvari prema
odredbama lanka 317. ovoga Zakona.

Pravo protivnika osiguranja da nekretninu optereti hipotekom

lanak 319.
(1) Protivnik osiguranja ovlaten je, bez pristanka predlagatelja osiguranja,
prenesenu nekretninu opteretiti hipotekom u korist nekog drugog vjerovnika, osim
ako zabrana optereenja od strane protivnika osiguranja nije zabiljeena u zemljinoj
knjizi na temelju sporazuma iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona ili naknadnog
sporazuma stranaka sastavljenog na jedan od naina predvienih za sklapanje toga
sporazuma.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka hipoteka e se upisati u zemljine knjige na
temelju odgovarajue isprave protivnika osiguranja ako bi se na temelju te isprave
mogla upisati da do prijenosa vlasnitva nije dolo.
(3) Zasnivanje hipoteke iz stavka 1. ovoga lanka ne oduzima pravo predlagatelju
osiguranja da s nekretninom raspolae kao da hipoteka na njoj nije upisana.
(4) U sluaju izvansudske prodaje nekretnine iz lanaka 316. i 317. ovoga Zakona
javni biljenik koji provodi prodaju duan je o tome obavijestiti novog hipotekarnog
vjerovnika te protivnika osiguranja, na adresu iz ugovora o osiguranju koji su s tim
osobama sklopljeni. Prodaja e se obaviti neovisno o tome je li ta obavijest
dostavljena tim osobama.
(5) Iz iznosa dobivenog prodajom nekretnine najprije e se namiriti trabina
predlagatelja osiguranja, a zatim trabina hipotekom osiguranog vjerovnika. Preostali
iznos javni biljenik duan je predati protivniku osiguranja.
(6) Kupac nekretnine iz stavka 5. ovoga lanka ovlaten je traiti da se na temelju
ugovora o prodaji iz lanka 317. stavka 3. ovoga Zakona prigodom upisa njegova
prava vlasnitva brie hipoteka iz stavka 1. ovoga lanka, osim ako se kupac nije
drukije sporazumio s hipotekarnim vjerovnikom.
Dunosti predlagatelja osiguranja u odnosu na prenesenu trabinu
lanak 320.
(1) Ako sporazumom iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona nije drukije odreeno,
predlagatelj osiguranja duan je:
1. poduzimati mjere potrebne za ouvanje prenesene trabine,
2. naplaivati kamate ili kakve druge povremene trabine. Tako naplaeni iznosi
prebijaju se s trokovima na iju naknadu predlagatelj osiguranja ima pravo, zatim s
kamatama koje mu se duguju i napokon s glavnicom,
3. naplatiti prenesenu trabinu, odnosno primiti njezino ispunjenje, nakon to dospije.
Ispunjenjem prenesene trabine predlagatelj osiguranja stjee vlasnitvo stvari
predajom koje je trabina ispunjena. Ako je predmet prenesene trabine novac,
odnosno duniki vrijednosni papiri predlagatelj osiguranja duan je, na zahtjev
protivnika osiguranja, poloiti naplaeni iznos kod suda ili javnog biljenika, ali ako je
njegova osigurana trabina ve dospjela, predlagatelj osiguranja moe zadrati
dugovani iznos novca, a ostalo predati protivniku osiguranja.
(2) Dunik trabine koja je na predlagatelja osiguranja prenesena radi osiguranja
moe predlagatelju osiguranja istaknuti prigovore koje bi u sluaju ustupanja trabine
dunik te trabine mogao istaknuti primatelju, osim kada se radi o prijenosu
vlasnitva nad dunikim vrijednosnim papirima radi osiguranja.
Izluno pravo
lanak 321.
U sluaju ovrhe ili steaja protiv predlagatelja osiguranja predmet ovrhe ili prodaje u
steaju jest pravo koje je predlagatelj osiguranja stekao na predmetu osiguranja. U

sluaju prodaje predmeta osiguranja kupac stjee pravni poloaj predlagatelja

osiguranja.
Prava predlagatelja osiguranja u sluaju zakanjenja protivnika osiguranja
lanak 322.
(1) Umjesto da pristupi unovenju predmeta osiguranja prema odredbama lanka
316. ovoga Zakona, predlagatelj osiguranja ovlaten je zatraiti od protivnika
osiguranja nakon dospijea osigurane trabine, preko javnoga biljenika, da ga u
roku od trideset dana obavijesti, preko istoga javnog biljenika, zahtijeva li da se
preneseni predmet osiguranja unovi preko javnog biljenika, uz upozorenje o
pravnim posljedicama neoitovanja (stavak 7.).
(2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka protivnik osiguranja duan je odrediti
najniu cijenu po kojoj se predmet osiguranja moe prodati, imenovati javnog
biljenika koji e obaviti prodaju te priloiti njegovu izjavu da je voljan obaviti prodaju i
da e od iznosa dobivenog prodajom prethodno namiriti trabinu predlagatelja
osiguranja s kamatama i trokovima te porez na promet.
(3) Najnia cijena koju protivnik osiguranja moe odrediti ne smije biti nia od
osigurane trabine, uveane za kamate i trokove predlagatelja osiguranja koji e
predvidivo dospjeti, odnosno nastati do isteka roka do kojeg javni biljenik mora
prodati predmet osiguranja, te predvidivi porez i druga javna davanja.
(4) Poto primi obavijest s prilozima iz stavka 2. ovoga lanka, predlagatelj
osiguranja duan je u roku od petnaest dana ovlastiti javnog biljenika iz stavka 2.
ovoga lanka da proda predmet osiguranja, uz uvjete odreene u obavijesti
protivnika osiguranja. Predlagatelj odnosno protivnik osiguranja duan je poduzeti i
sve ostale radnje na zahtjev javnog biljenika kojima se omoguava razgledavanje
stvari odnosno upoznavanje sa sadrajem prava, ako je stvar u njegovu posjedu,
odnosno ako on raspolae potrebnim ispravama i podacima o sadraju prava.
Predlagatelj osiguranja duan je predujmiti trokove prodaje koje je odredio javni
biljenik. U protivnom se prodaja nee provesti.
(5) Prije nego to predlagatelj osiguranja poduzme radnje iz stavka 4. ovoga lanka
rok u kojemu javni biljenik treba obaviti prodaju predmeta osiguranja nee poeti
tei.
(6) Ako javni biljenik ne uspije prodati predmet osiguranja u roku od tri mjeseca od
dana kada ga je predlagatelj osiguranja na to ovlastio, smatrat e se da se protivnik
osiguranja odrekao prava traiti prodaju predmeta osiguranja. O neuspjehu prodaje
javni biljenik duan je predlagatelju osiguranja izdati potvrdu u roku od osam dana.
(7) Ako protivnik osiguranja ne postupi prema odredbama stavaka 1. i 2. ovoga
lanka, odnosno ako javni biljenik ne uspije prodati predmet osiguranja u skladu s
odredbom stavka 5. ovoga lanka, smatrat e se da je predlagatelj osiguranja postao
punopravni vlasnik stvari, odnosno nositelj prava koji su na njega preneseni radi
osiguranja za cijenu koja odgovara iznosu osigurane trabine s kamatama i
trokovima te poreza. U tom sluaju predlagatelj osiguranja duan je platiti porez i
druga javna davanja u skladu sa zakonom (lanak 324. stavak 4.).
(8) U sluajevima iz stavka 7. ovoga lanka predlagatelju osiguranja e potvrdu o
tome da je postao punopravni vlasnik stvari, odnosno nositelj prava izdati:
1. zato to protivnik osiguranja nije u roku zatraio da se predmet osiguranja proda
preko javnog biljenika (stavak 2.) javni biljenik iz stavka 1. ovoga lanka,
2. zato to javni biljenik kojemu je povjerena prodaja predmeta osiguranja nije u
roku od tri mjeseca uspio prodati predmet osiguranja javni biljenik iz stavka 6.
ovoga lanka.

(9) Ako u sluaju iz stavka 7. ovoga lanka predlagatelj osiguranja postane

punopravni vlasnik stvari, odnosno nositelj prava, osigurana se trabina smatra
izmirenom kad predlagatelj osiguranja postane punopravni vlasnik, odnosno imatelj
prava.
(10) Predlagatelj osiguranja moe odustati od provedbe postupka prema prethodnim
odredbama ovoga lanka sve dok javni biljenik ne proda predmet osiguranja. U
sluaju odustanka predlagatelj osiguranja duan je naknaditi sve trokove koji su
provedbom toga postupka imali protivnik osiguranja, javni biljenik i druge osobe.
(11) Ako predlagatelj osiguranja postane punopravni vlasnik stvari, odnosno nositelj
prava (stavak 7.) ovlaten je traiti, na temelju potvrde javnog biljenika o tome,
ovrhu radi predaje stvari u posjed, odnosno ovrhu ili poduzimanje drugih radnji radi
stjecanja ovlatenja na slobodno vrenje prava ijim je punopravnim nositeljem
postao.
(12) Ako predlagatelj osiguranja postane punopravni vlasnik nekretnine (stavak 7.)
ovlaten je traiti brisanje hipoteke na toj nekretnini upisane u skladu s odredbama
lanka 319. ovoga Zakona, na temelju potvrde javnog biljenika da je postao
punopravni vlasnik nekretnine.
Pravo na povrat vlasnitva, odnosno prava
lanak 323.
Ako protivnik osiguranja u roku ispuni svoju obvezu prema predlagatelju osiguranja,
ili ako osigurana trabina prestane na bilo koji drugi nain, osim tako to je
predlagatelj osiguranja postao punopravni vlasnik stvari ili punopravni nositelj prava
(lanak 322. stavak 7.), predlagatelj osiguranja duan je, bez odgode, vratiti
protivniku osiguranja vlasnitvo stvari, odnosno pravo.
Porezi i druga javna davanja
lanak 324.
(1) Na prijenos vlasnitva na stvari ili na prijenos prava radi osiguranja ne plaaju se
porez na promet, porez na dodanu vrijednost ili koji drugi porez ili javno davanje koji
se inae plaaju prigodom prijenosa vlasnitva na stvari ili prijenosa prava u druge
svrhe.
(2) Porezi i druga javna davanja ne plaaju se ni u sluaju vraanja vlasnitva na
stvari odnosno vraanja prava (lanak 321.).
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka ne odnose se na sudske pristojbe koje se
plaaju za odgovarajue upise u zemljine knjige.
(4) U sluaju iz lanka 322. stavka 7. ovoga Zakona rok u kojem je predlagatelj
osiguranja u vezi s plaanjem poreza duan prijaviti da je postao punopravni vlasnik
stvari ili punopravni nositelj prava koji su na njega bili preneseni radi osiguranja,
rauna se od dana kada je predlagatelj osiguranja dobio potvrdu javnog biljenika da
je postao punopravni vlasnik stvari ili punopravni nositelj prava.
Prava protivnika osiguranja da zatrai unovenje ili prijenos predmeta
osiguranja na predlagatelja osiguranja
lanak 325.
(1) Nakon dospjelosti osigurane trabine protivnik osiguranja ovlaten je od
predlagatelja osiguranja zatraiti unovenje predmeta osiguranja ili mu predloiti da
postane punopravni vlasnik stvari, odnosno punopravni nositelj prava, za cijenu koja
odgovara iznosu osigurane trabine s kamatama i trokovima, te poreza.
(2) Unovenje predmeta osiguranja provodi se uz odgovarajuu primjenu pravila o
unovenju predmeta osiguranja od strane predlagatelja osiguranja (lanak 322.).

(3) Prijedlog da postane punopravni vlasnik stvari, odnosno punopravni nositelj

prava, protivnik osiguranja uputit e predlagatelju osiguranja preko javnog biljenika.
Predlagatelj osiguranja moe u roku od trideset dana od primitka prijedloga, preko
istog javnog biljenika, obavijestiti protivnika osiguranja pristaje li na njegov prijedlog.
(4) Ako predlagatelj osiguranja obavijesti protivnika osiguranja kako eli postati
punopravni vlasnik stvari, odnosno punopravni nositelj prava, javni biljenik iz stavka
3. ovoga lanka o tome e mu izdati potvrdu u roku od petnaest dana. Nakon to je
protivniku osiguranja dao suglasnost iz ovog stavka, protivnik osiguranja nije vie
ovlaten povui je. Ako se protivnik osiguranja ne oituje u danom roku, smatrat e
se da je pristao na prijedlog protivnika osiguranja.
(5) Osigurana trabina se smatra izmirenom kad predlagatelj osiguranja postane
punopravni vlasnik, odnosno nositelj prava. Na temelju potvrde iz stavka 4. ovoga
lanka predlagatelj osiguranja ima sva ovlatenja iz lanka 322. stavaka 11. i 12.
ovoga Zakona.
(6) Ako postane punopravni vlasnik stvari, odnosno punopravni nositelj prava,
predlagatelj osiguranja duan je platiti porez i druga javna davanja u skladu sa
zakonom (lanak 324. stavak 4.), dok je protivnik osiguranja duan snositi sve
trokove vezane uz prijenos predmeta osiguranja na predlagatelja osiguranja (stavak
4.)
Odgovarajua primjena odredaba ovoga odjeljka
lanak 326.
(1) Odredbe ovoga odjeljka na odgovarajui se nain primjenjuju i na prijenos dionica
koje nisu ubiljeene na raunima kod Sredinjeg klirinkog depozitarnog drutva,
udjela, odnosno poslovnih udjela u trgovakom drutvu.
(2) Dionica iz stavka 1. ovoga lanka, udio ili poslovni udio prenose se sklapanjem
sporazuma iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona. O svakom prijenosu sud e bez
odgode obavijestiti trgovako drutvo, odnosno agenciju radi provedbe prijenosa u
odgovarajuim knjigama, odnosno raunima, uz zabiljebu da je prijenos obavljen
radi osiguranja.
(3) Prijenosom dionice iz stavka 1. ovoga lanka, odnosno udjela ili poslovnog udjela
radi osiguranja, sve dok predlagatelj osiguranja ne postane punopravni imatelj
dionice, udjela ili poslovnog udjela, odnosno dok oni ne budu prodani ili drukije
otueni, prenositelj ne gubi pravo glasa niti pravo sudjelovanja u dobiti, ako
sporazumom iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona nije drukije odreeno.
(4) Odredbe ovoga odjeljka o osiguranju na nekretnini na odgovarajui se nain
primjenjuju i na druge predmete osiguranja na kojima se prava stjeu upisom u javne
upisnike u kojima se ti predmeti vode.
2. Javnobiljeniko osiguranje
Odgovarajua primjena odredaba o sudskom osiguranju
lanak 327.
(1) Odredbe lanaka 310. do 326. ovoga Zakona na odgovarajui se nain
primjenjuju i na javnobiljeniko osiguranje trabine prijenosom vlasnitva na stvari,
prijenosom prava, odnosno prijenosom dionice, udjela ili poslovnoga udjela u
trgovakom drutvu.
(2) Javnobiljeniki akt ili solemnizirana privatna isprava odgovarajuega sadraja
zamjenjuje sporazum iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Javni biljenik e poduzimati samo one radnje kojima se prenosi vlasnitvo stvari
na koje stranke pristanu.

(4) Koji je javni biljenik ovlaten za poduzimanje pojedinih radnji osiguranja,

odreuje se prema pravilima o slubenom sjeditu i podruju javnih biljenika.
(5) Odredbe lanka 308. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona na odgovarajui se nain
primjenjuju i na ovaj sluaj javnobiljenikoga osiguranja.
Glava trideset prva
OSIGURANJE PRETHODNOM OVRHOM
Mjesna nadlenost
lanak 328.
Za odluivanje o prijedlogu za prethodnu ovrhu i za provedbu te ovrhe mjesno je
nadlean sud koji bi bio nadlean za ovrhu na temelju ovrne isprave.
Pretpostavke za odreivanje ovrhe
lanak 329.
Radi osiguranja nenovane ovrhe koja se ne moe osigurati predbiljebom u javnoj
knjizi sud moe na temelju presude donesene u parninom postupku odrediti
prethodnu ovrhu ako ovrhovoditelj uini vjerojatnom opasnost da bi se zbog odgode
ovrhe dok presuda ne postane ovrna ovrha onemoguila ili znatno oteala te ako da
osiguranje za tetu koju bi ovrenik mogao pretrpjeti zbog takve ovrhe.
Postupak u povodu prijedloga za prethodnu ovrhu
lanak 330.
(1) Prije nego to odlui o prijedlogu ovrhovoditelja, sud e odrati roite radi
rasprave o prijedlogu i jamevini.
(2) Ako se stranke o tome ne sporazumiju, sud e, ako prihvati prijedlog za ovrhu, po
slobodnoj ocjeni odrediti visinu jamevine i rok u kojemu treba biti dano. Dok
jamevina ne bude dana, ne moe se zapoeti s provedbom ovrhe.
(3) Ako jamevina ne bude dana u odreenom roku, sud e obustaviti ovrhu.
(4) Ako to posebne okolnosti sluaja zahtijevaju, sud moe odrediti ovrhu i visinu
jamevine te zapoeti s provedbom ovrhe im osiguranje bude poloeno, i prije nego
to ovreniku omogui da se o prijedlogu izjasni.
(5) Na zahtjev ovrenika koji uini vjerojatnim da bi zbog ovrhe pretrpio
nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu sud moe odbiti prijedlog za ovrhu ili
njegovo odbijanje uvjetovati davanjem primjerene jamevine u odreenom roku. Ako
ovrenik ne da jamevinu u odreenom roku, sud e donijeti rjeenje o ovrsi.
(6) U povodu prigovora ovrenika, kojemu nije omogueno da se prethodno oituje o
prijedlogu ovrhovoditelja, sud moe obustaviti ovrhu ako bi njegovom provedbom
ovreniku mogla biti nanesena nenadoknadiva ili teko nadoknadiva teta, ili
obustavu uvjetovati davanjem osiguranja u odreenom roku. Ako ovrenik ne da
jamevinu u roku, smatrat e se da je odustao od svoga prigovora.
Glava trideset druga
OSIGURANJE PRETHODNIM MJERAMA
Mjesna nadlenost
lanak 331.
Za odluivanje o prijedlogu za osiguranje prethodnom mjerom i za provedbu takve
mjere mjesno je nadlean sud koji bi bio nadlean za ovrhu na temelju ovrne
isprave na temelju koje je osiguranje predloeno.
Pretpostavke za odreivanje prethodne mjere
lanak 332.
(1) Prethodna mjera odreuje se radi osiguranja novane trabine na temelju:
1. odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovrna,

2. nagodbe zakljuene pred sudom ili upravnim tijelom, ako trabina koja je u njoj
utvrena jo uvijek nije dospjela,
3. javnobiljenike odluke ili javnobiljenike isprave, ako trabina koja je u njoj
utvrena jo uvijek nije dospjela.
(2) Sud e na temelju isprava iz stavka 1. ovoga lanka odrediti prethodnu mjeru ako
predlagatelj osiguranja uini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja
onemoguilo ili znatno otealo ostvarenje trabine.
Pretpostavljena opasnost
lanak 333.
(1) Smatrat e se da opasnost u smislu odredbe lanka 332. ovoga Zakona postoji
ako je odreivanje prethodne mjere predloeno na temelju:
1. platnog naloga, odnosno rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koji su
izdani na temelju javne ili javno ovjerovljene isprave, mjenice i eka, protiv kojih je
pravodobno podnesen prigovor,
2. presude donesene u kaznenom postupku o imovinskopravnom zahtjevu protiv koje
je doputeno ponavljanje kaznenoga postupka,
3. odluke koja se mora ovriti u inozemstvu,
4. presude na temelju priznanja protiv koje je izjavljena alba,
5. nagodbe iz lanka 332. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona koja se pobija na nain
predvien zakonom,
6. javnobiljenike isprave iz lanka 332. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona koja se
pobija na nain predvien zakonom.
(2) U sluajevima iz stavka 1. toaka 4. i 5. ovoga lanka sud moe, na prijedlog
protivnika jamevine, prethodnu mjeru uvjetovati davanjem osiguranja od strane
predlagatelja jamevine za tetu koju bi protivnik osiguranja mogao pretrpjeti
njezinim odreivanjem.
(3) Sud e i u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka odbiti prijedlog za osiguranje
prethodnom mjerom, odnosno ukinuti odreenu prethodnu mjeru i obustaviti
postupak ako protivnik osiguranja uini vjerojatnim da opasnost ne postoji ili da je
prestala.
Osiguranje trabine iji obroci nisu dospjeli
lanak 334.
(1) Osiguranje prethodnom mjerom za nedospjele obroke trabine po osnovi
zakonskoga uzdravanja, trabine po osnovi naknade tete za izgubljeno
uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja i trabine po osnovi naknade tete
zbog naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, odreuje
se samo za obroke koji e dospjeti u jednoj godini.
(2) U sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka pretpostavlja se da opasnost postoji ako
se protiv protivnika osiguranja ve morala voditi ovrha radi naplate dospjeloga obroka
ili je takva ovrha predloena.
Vrste prethodnih mjera
lanak 335.
(1) Kao prethodne mjere sud moe odrediti:
1. predbiljebu zalonoga prava na nekretnini protivnika osiguranja ili na pravu
uknjienom na nekretnini,
2. koju od mjera osiguranja iz lanka 300. toaka 2. do 12. ovoga Zakona,

3. zabranu banci da protivniku osiguranja ili treoj osobi, po nalogu protivnika

osiguranja, isplati s njegova rauna novani iznos za koji je odreena prethodna
mjera.
(2) Sud moe na prijedlog predlagatelja osiguranja odrediti, s obzirom na okolnosti
sluaja, dvije ili vie prethodnih mjera, ako je to potrebno. Sud moe, ako su za to
ispunjeni uvjeti predvieni ovim Zakonom, uz prethodnu mjeru odrediti i koju
privremenu mjeru.
(3) Provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja stjee zalono pravo na
predmetu osiguranja.
(4) Iznos novanih sredstava protivnika osiguranja kod banke, za koji je odreena
zabrana isplate, ne moe se prenijeti s toga rauna dok zabrana traje, osim radi
namirenja osigurane trabine.
Prodaja zaplijenjenih pokretnina i prijenos trabine protivnika osiguranja
lanak 336.
(1) Sud e odrediti prodaju zaplijenjenih pokretnina koje su podlone brzom kvarenju
ili ako postoji opasnost od znatnoga pada cijene tih stvari.
(2) Prodaja popisanih stvari obavit e se po odredbama ovoga Zakona o ovrsi na
pokretninama.
(3) Ako je prethodna mjera odreena pljenidbom trabine, sud moe, na prijedlog
predlagatelja osiguranja ili protivnika osiguranja, odrediti da se na predlagatelja
osiguranja prenese zaplijenjena trabina radi naplate ili drukijeg ostvarenja, u
sluaju u kojem postoji opasnost da se ta trabina, zbog zakanjenja u njezinu
ostvarenju, nee moi naplatiti ili drukije ostvariti ili da e se izgubiti pravo na regres
prema treim osobama.
(4) Iznos koji se dobije prodajom pokretnine ili naplatom trabine uvat e se u
sudskom, odnosno javnobiljenikom pologu dok se ne obustavi prethodna mjera ili
dok predlagatelj osiguranja ne predloi ovrhu, a najdue trideset dana poto trabina
postane ovriva. Druge koristi dobivene ostvarenjem trabine poloit e se u sudski,
odnosno javnobiljeniki polog, ako je to mogue, ili e se na koji drugi nain odrediti
njihovo uvanje do obustave prethodne mjere, odnosno dok predlagatelj osiguranja
ne predloi ovrhu, ali najdue trideset dana poto trabina postane ovriva.
Rjeenje o odreivanju prethodne mjere
lanak 337.
(1) U rjeenju kojim se odreuje prethodna mjera moraju, uz ostalo, biti naznaeni
iznos trabine koja se osigurava, s kamatama i trokovima, mjera osiguranja i
vrijeme za koje se ona odreuje.
(2) Vrijeme za koje se prethodna mjera odreuje moe trajati najdue do proteka
petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu.
(3) Ako vrijeme iz stavka 1. ovoga lanka protekne prije nego to odluka na osnovi
koje je odreena prethodna mjera postane ovrna, sud e, na prijedlog predlagatelja
osiguranja podnesenoga sudu prije isteka vremena za koje je mjera odreena,
produiti to vrijeme uz uvjet da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je mjera
odreena.
(4) Rjeenje o odreivanju prethodne mjere mora biti obrazloeno.
Ukidanje prethodne mjere
lanak 338.
(1) Sud e na prijedlog protivnika osiguranja obustaviti postupak i ukinuti provedene
radnje:

1. ako protivnik osiguranja poloi sudu duni iznos trabine koja se osigurava, s
kamatama i trokovima,
2. ako protivnik osiguranja uini vjerojatnim da je trabina u vrijeme donoenja
rjeenja o odreivanju prethodne mjere ve bila naplaena ili dovoljno osigurana,
3. ako je pravomono utvreno da trabina nije nastala ili da je prestala,
4. ako odluka na temelju koje je prethodna mjera odreena bude ukinuta u povodu
pravnoga lijeka, odnosno ako sudska nagodba ili javnobiljenika isprava na temelju
koje je prethodna mjera odreena bude stavljena izvan snage.
(2) Sud e obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako u roku od petnaest
dana od dana proteka vremena za koje je prethodna mjera odreena ne bude
udovoljeno uvjetima za prisilnu ovrhu.
(3) U sluajevima iz stavka 1. toaka 2., 3. i 4. te stavka 2. ovoga lanka trokove
prouzroene odreivanjem i provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja
duan je nadoknaditi protivniku osiguranja.
(4) U sluajevima iz stavka 3. ovoga lanka protivnik osiguranja moe protiv
predlagatelja osiguranja traiti naknadu tete u postupku osiguranja najkasnije u roku
od trideset dana od dovretka postupka, a nakon toga u parnici.
(5) U postupku osiguranja postojanje i visinu tete iz stavka 4. ovoga lanka utvruje
sud rjeenjem, na prijedlog protivnika osiguranja.
(6) alba protiv rjeenja iz stavka 5. ovoga lanka zadrava njegovu ovrhu.
Obustava u sluaju da predlagatelj osiguranja ne trai ovrhu
lanak 339.
Ako se pretpostavke za ovrhu radi naplate osigurane trabine ispune prije proteka
vremena za koje je odreena prethodna mjera, sud e, na prijedlog protivnika
osiguranja, obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako predlagatelj osiguranja
ne podnese prijedlog za ovrhu u roku od petnaest dana od nastupanja tih uvjeta.
Glava trideset trea
PRIVREMENE MJERE
1. Ope odredbe
Mjesna nadlenost
lanak 340.
(1) Prije pokretanja parninoga ili kojega drugoga sudskog postupka o trabini koja
se osigurava, za odluivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom mjesno
je nadlean sud koji bi bio nadlean za odluivanje o prijedlogu za ovrhu. Za
provedbu privremene mjere mjesno je nadlean sud koji bi bio mjesno nadlean za
provedbu ovrhe.
(2) Nakon pokretanja postupka iz stavka 1. ovoga lanka, za odluivanje o prijedlogu
za osiguranje privremenom mjerom nadlean je sud pred kojim je postupak pokrenut.
Ako to okolnosti pojedinoga sluaja opravdavaju, i u tomu se sluaju prijedlog moe
podnijeti sudu iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Sud koji bi bio nadlean za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju ovrne
isprave donesene u upravnom postupku nadlean je i za odluivanje o prijedlogu za
odreivanje privremene mjere nakon zavretka toga postupka.
Prijedlog za odreivanje privremene mjere
lanak 341.
(1) Privremena mjera moe se predloiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili
upravnoga postupka te nakon zavretka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude
provedena.

(2) U prijedlogu za odreivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora

istaknuti zahtjev u kojemu e tono oznaiti trabinu ije osiguranje trai, odrediti
kakvu mjeru trai i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva
osiguranja kojima e se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz
odgovarajuu primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U
prijedlogu se moraju navesti injenice na kojima se temelji zahtjev za odreivanje
privremene mjere te predloiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj
osiguranja duan je te dokaze, po mogunosti, priloiti uz prijedlog.
Rjeenje o odreivanju privremene mjere
lanak 342.
(1) U rjeenju o odreivanju privremene mjere sud e, ako je to potrebno s obzirom
na vrstu mjere i svrhu koja se njome treba postii, odrediti na prijedlog predlagatelja
osiguranja i sredstva kojima e se ona prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz
odgovarajuu primjenu pravila ovoga Zakona o odreivanju sredstava i predmeta
ovrhe u rjeenju o ovrsi.
(2) Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izreeni u rjeenju o odreivanju
privremene mjere potrebno naknadno odrediti sredstva prisile iz stavka 1. ovoga
lanka ili ve odreenim sredstvima dodati nova ili ih zamijeniti drugima, predlagatelj
osiguranja moe predloiti, u istom postupku, da se na temelju ve izreenih naloga
ili zabrana odrede ta sredstva.
(3) Rjeenja o odreivanju privremene mjere imaju uinak rjeenja o ovrsi.
(4) Na rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe ovoga Zakona o rjeenju o ovrsi.
(5) Rjeenja iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka moraju biti obrazloena.
(6) U sluaju odreivanja privremene mjere po slubenoj dunosti sud e na
odgovarajui nain primijeniti odredbe stavaka 1. do 4. ovoga lanka.
Dopustivost privremene mjere
lanak 343.
(1) Privremena mjera moe se odrediti i radi osiguranja nedospjelih i uvjetnih
trabina.
(2) Privremena mjera nije doputena ako postoje uvjeti za odreivanje prethodne
mjere kojom se moe postii ista svrha osiguranja.
2. Privremene mjere radi osiguranja novane trabine
Pretpostavke za odreivanje privremene mjere
lanak 344.
(1) Privremena mjera radi osiguranja novane trabine moe se odrediti ako
predlagatelj osiguranja uini vjerojatnim postojanje trabine i opasnost da e bez
takve mjere protivnik osiguranja sprijeiti ili znatno oteati naplatu trabine time to
e svoju imovinu otuiti, prikriti ili na drugi nain njome raspolagati.
(2) Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga lanka
ako uini vjerojatnim da bi predloenom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo
neznatnu tetu.
(3) Smatra se da opasnost iz stavka 1. ovoga lanka postoji ako bi se trabina imala
ostvariti u inozemstvu.
Vrste privremenih mjera radi osiguranja novane trabine
lanak 345.
(1) Radi osiguranja novane trabine moe se odrediti svaka mjera kojom se postie
svrha takva osiguranja, a osobito:

1. zabrana protivniku osiguranja da otui ili optereti pokretnine, oduzimanje tih stvari i
njihovo povjeravanje na uvanje predlagatelju osiguranja ili treoj osobi,
2. oduzimanje i polaganje gotovoga novca, vrijednosnih papira i sl. u sud, odnosno
kod javnoga biljenika,
3. zabrana protivniku osiguranja otuenja ili optereenja svoje nekretnine ili stvarnih
prava koja su na nekretnini uknjiena u njegovu korist, uz zabiljebu te zabrane u
zemljinu knjigu,
4. zabrana duniku protivnika osiguranja da dobrovoljno ispuni svoju obvezu
protivniku osiguranja te zabrana protivniku osiguranja da primi ispunjenje te obveze,
odnosno da raspolae svojim trabinama,
5. nalog banci da protivniku osiguranja ili treoj osobi, na temelju naloga protivnika
osiguranja, uskrati s dunikova rauna isplatu novanoga iznosa za koji je odreena
privremena mjera.
(2) Privremenom mjerom ne stjee se zalono pravo.
(3) Zabrane iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se provedenima dostavom osobi
kojoj su izreene, odnosno zemljinoknjinom odjelu suda.
(4) Otuenje i optereenje pokretnina iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka koje
protivnik osiguranja obavi protivno zabrani bez pravnoga su uinka, osim ako ima
mjesta primjeni pravila o zatiti potenoga stjecatelja.
(5) Uinak zabiljebe zabrane iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka je u tome to
predlagatelj osiguranja moe predloiti ovrhu radi naplate svoje trabine kad ona
postane ovrna na nekretnini uknjienoj u zemljinoj knjizi ili na pravu uknjienom na
nekretnini, na koje se zabrana odnosi, bez obzira na to to je poslije te zabrane trea
osoba na temelju dobrovoljne raspolobe protivnika osiguranja stekla i uknjiila u
zemljinu knjigu neko svoje pravo. Ovrhu na nekretnini, odnosno pravu uknjienom
na nekretnini predlagatelj osiguranja moe predloiti izravno protiv osobe koja je
uknjiena kao vlasnik nekretnine, odnosno nositelj stvarnoga prava uknjienoga na
nekretnini, na temelju izvrne isprave kojom je protiv protivnika osiguranja utvrena
njegova trabina radi osiguranja koje je zabrana zabiljeena te dokaza da je osoba
protiv koje se ovrha predlae stekla vlasnitvo nekretnine, odnosno pravo na
nekretnini nakon zabiljebe zabrane.
(6) Uinak zabrana iz stavka 1. toaka 4. i 5. ovoga lanka je u tome to predlagatelj
osiguranja moe od dunika protivnika osiguranja, odnosno banke i druge banke
traiti u parnici naknadu tete koju su mu nanijeli postupivi protivno zabrani.
Predlagatelju osiguranja pripadaju i druga prava protiv tih osoba po opim pravilima
obveznoga prava o zabranjenim, odnosno protupravnim radnjama.
(7) U sluaju potrebe sud moe odrediti mjere propisane lankom 16. ovoga Zakona.
3. Privremene mjere radi osiguranja nenovane trabine
Pretpostavke za odreivanje privremene mjere
lanak 346.
(1) Radi osiguranja nenovane trabine moe se odrediti privremena mjera ako
predlagatelj osiguranja uini vjerojatnim postojanje svoje trabine, zatim:
1. ako uini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja
sprijeio ili znatno oteao ostvarenje trabine, osobito time to bi promijenio
postojee stanje stvari, ili
2. ako uini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se sprijeilo nasilje ili nastanak
nenadoknadive tete koja prijeti.

(2) Odredbe lanka 344. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se i pri odreivanju
privremenih mjera radi osiguranja nenovanih trabina.
Vrste privremenih mjera radi osiguranja nenovanih trabina
lanak 347.
(1) Radi osiguranja nenovanih trabina moe se odrediti svaka mjera kojom se
postie svrha takva osiguranja, a osobito:
1. zabrana otuenja i optereenja pokretnina na koje je upravljena trabina, njihovo
oduzimanje i povjeravanje na uvanje predlagatelju osiguranja ili treoj osobi,
2. zabrana otuenja i optereenja dionica, udjela ili poslovnoga udjela na koje je
upravljena trabina, uz zabiljebu zabrane u knjigu dionica, udjela ili poslovnih udjela;
a po potrebi i u sudskom upisniku; zabrana koritenja ili raspolaganja pravima po
osnovi takvih dionica, udjela ili poslovnih udjela; povjeravanje dionica, udjela ili
poslovnih udjela na upravu treoj osobi; postavljanje privremene uprave drutvu,
3. zabrana otuenja i optereenja drugih prava na koja je upravljena trabina, uz
povjeravanje uprave tim pravima treoj osobi,
4. zabrana otuenja i optereenja nekretnine na koju je upravljena trabina ili
stvarnih prava upisanih na nekretnini na koja je upravljena trabina, uz zabiljebu
zabrane u zemljinu knjigu; oduzimanje nekretnine i njezino povjeravanje na uvanje
i upravu predlagatelju osiguranja ili treoj osobi,
5. zabrana duniku protivnika osiguranja da protivniku osiguranja preda stvari,
prenese koje pravo ili obavi koju drugu nenovanu inidbu na koju je upravljena
trabina,
6. zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti tetu
predlagatelju osiguranja te zabrana da se provedu promjene na stvarima na koje je
upravljena trabina,
7. nalog protivniku osiguranja da obavi odreene radnje potrebne da bi se sauvale
pokretnine ili nekretnina ili da bi se odralo postojee stanje stvari,
8. ovlatenje predlagatelju osiguranja da zadri stvari protivnika osiguranja koje se
kod njega nalaze i na koje se trabina odnosi, sve dok se parnica pravomono ne
zavri,
9. ovlatenje predlagatelju osiguranja da sam ili preko tree osobe obavi odreene
radnje ili nabavi odreene stvari, osobito radi uspostave prijanjega stanja,
10. privremeno vraanje zaposlenika na rad; plaanje naknade za vrijeme radnoga
spora, ako je to nuno za njegovo uzdravanje i uzdravanje osoba koje je po
zakonu duan uzdravati.
(2) Ako je to nuno radi sprjeavanja nastanka nenadoknadive ili teko nadoknadive
tete, nasilja ili ako je iz drugih vanih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga
reda, sud moe odrediti mjeru kojom e privremeno urediti sporni odnos meu
strankama.
(3) Zabrane iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se provedenima dostavom osobi koje
se tiu odnosno zemljinoknjinom odjelu suda ili drugom upisniku.
(4) Uinak zabiljebe zabrane iz stavka 1. toke 4. ovoga lanka je u tome to se
upisima obavljenim u zemljinoj knjizi na temelju dobrovoljne raspolobe protivnika
osiguranja, nakon upisa zabiljebe zabrane, mogu stei u odnosu prema
predlagatelju osiguranja kakva prava na nekretnini ili pravu na njoj upisanom samo
ako predlagatelj osiguranja bude pravomono odbijen sa svojim zahtjevom u
postupku koji je pokrenuo radi ostvarenja trabine za ije je osiguranje zabiljeba
upisana. Na temelju ovrne isprave steene u postupku koji je pokrenuo protiv

protivnika osiguranja radi ostvarenja trabine za ije je osiguranje zabiljeba zabrane

upisana te dokaza da je osoba koja je stekla odreeno pravo na nekretnini ili pravu
upisanom na nekretnini na temelju dobrovoljne raspolobe protivnika osiguranja to
pravo stekla nakon upisa zabrane, predlagatelj osiguranja moe izravno protiv te
osobe traiti ovrhu radi ostvarenja svoga prava utvrenoga ovrnom ispravom.
(5) Uinak je zabrana iz stavka 1. ovoga lanka, osim one iz toke 4. ovoga lanka, u
tome to osobe kojima je zabrana izreena odgovaraju predlagatelju osiguranja za
tetu koju su mu nanijeli time to su, nakon dostave zabrane, postupili protivno
zabrani. Osobe kojima je zabrana izreena mogu se osloboditi svoje odgovornosti
tako da poloe u sud predmete na koje se zabrana odnosi ako su za to podesni, ili
tako da ih predadu uvaru ili upravitelju kojega na njihov prijedlog odredi sud.
(6) Odredbe lanka 345. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajui
nain i privremene mjere radi osiguranja nenovane trabine.
4. Zajednike odredbe
Jamevina umjesto privremene mjere
lanak 348.
(1) Predlagatelj jamevine moe u prijedlogu za odreivanje privremene mjere ili
naknadno izjaviti da se, umjesto privremene mjere, zadovoljava davanjem odreene
jamevine od strane protivnika jamevine.
(2) Davanje jamevine umjesto privremene mjere moe se odrediti i na prijedlog
protivnika jamevine. Okolnost da je protivnik jamevine predloio davanje jamevine
ne odgaa provedbu jamevine dok se o tom prijedlogu ne odlui.
(3) Ako protivnik jamevine da jamevinu, sud e obustaviti postupak i ukinuti ve
provedene radnje.
Jamevina kao uvjet za odreivanje privremene mjere
lanak 349.
(1) Sud moe na prijedlog predlagatelja osiguranja odrediti privremenu mjeru i kad
nije uinio vjerojatnim postojanje trabine i opasnost ako prethodno, u roku koji mu je
sud odredio, da osiguranje za tetu koja bi protivniku osiguranja mogla nastati
odreivanjem i provedbom privremene mjere. Ako predlagatelj osiguranja ne da
osiguranje u odreenom roku, sud e odbiti prijedlog za osiguranje.
(2) Sud moe na prijedlog protivnika osiguranja, prema okolnostima sluaja, postupiti
po odredbi stavka 1. ovoga lanka i kad je predlagatelj osiguranja uinio vjerojatnim
postojanje trabine i opasnosti. Ako predlagatelj osiguranja ne da osiguranje u
odreenom roku, sud e obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje. Okolnost da
je protivnik osiguranja zatraio davanje osiguranja ne odgaa provedbu postupka
osiguranja dok sud ne odlui o njegovu prijedlogu.
(3) Osiguranje se odreuje do isteka roka do kojega protivnik osiguranja moe u
postupku osiguranja zatraiti naknadu tete.
Odreivanje vie privremenih mjera
lanak 350.
(1) Sud moe, s obzirom na okolnosti sluaja, odrediti i vie privremenih mjera, ako
je to potrebno.
(2) Ako je u pojedinom sluaju mogue odrediti vie privremenih mjera, sud e
odrediti onu koja je najprikladnija da bi se ostvarila svrha osiguranja, a ako su sve
jednako prikladne, sud e odrediti onu koja je najmanje tegobna za protivnika
osiguranja.
Vrijeme za koje se odreuje privremena mjera
lanak 351.

(1) U rjeenju kojim se odreuje privremena mjera odredit e se i trajanje te mjere, a

ako je mjera odreena prije podnoenja tube ili pokretanja kojega drugoga postupka
i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tubu, odnosno prijedlog za
pokretanje drugoga postupka, radi opravdanja mjere.
(2) Sud e, na prijedlog predlagatelja osiguranja, produiti trajanje privremene mjere,
uz uvjet da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je ta mjera odreena.
(3) Prijedlog iz stavka 2. ovoga lanka moe se podnijeti samo prije nego to
protekne vrijeme za koje je privremena mjera odreena.
Pravni lijekovi
lanak 352.
(1) Protiv rjeenja o prijedlogu za izdavanje privremene mjere doputena je alba u
roku od osam dana od dana dostavljanja rjeenja. Ta alba nee se slati protivnoj
stranki na odgovor.
(2) Drugostupanjski sud duan je donijeti i otpremiti rjeenje o albi iz stavka 1.
ovoga lanka u roku od trideset dana od dana kad je primi.
(3) Tijek roka za albu niti alba ne odgaaju provedbu privremene mjere.
Ukidanje privremene mjere
lanak 353.
(1) Ako predlagatelj osiguranja u odreenom roku nije podnio tubu, odnosno nije
pokrenuo drugi postupak radi opravdanja privremene mjere ili je vrijeme za koje je
odreena privremena mjera proteklo, sud e, na prijedlog protivnika osiguranja,
obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje.
(2) Na prijedlog protivnika osiguranja postupak e se obustaviti i ukinuti provedene
radnje, ako su se okolnosti zbog kojih je mjera odreena kasnije promijenile tako da
vie nije potrebna.
Naknada tete protivniku osiguranja
lanak 354.
(1) Protivnik osiguranja ima prema predlagatelju osiguranja pravo na naknadu tete
koja mu je nanesena privremenom mjerom za koju je utvreno da je bila neosnovana
ili koju predlagatelj osiguranja nije opravdao.
(2) U tom se sluaju na odgovarajui nain primjenjuju odredbe lanka 330. stavaka
4., 5. i 6., lanka 338. i lanka 339. ovoga Zakona.
Primjena odredaba o osiguranju prethodnim mjerama
lanak 355.
U postupku osiguranja privremenim mjerama na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe lanka 333. stavka 3., lanka 336. i lanka 337. stavaka 2. do 4. ovoga
Zakona.
Dio etvrti
EUROPSKI OVRNI NASLOV
Glava trideset etvrta
POSTUPAK ZA IZDAVANJE POTVRDE O EUROPSKOM OVRNOM NASLOVU
ZA NESPORNE TRABINE TE ZA ODREIVANJE I PROVEDBU OVRHE NA
TEMELJU EUROPSKOG OVRNOG NASLOVA
1. OPE ODREDBE
Podruje primjene
lanak 356.
NAPOMENA: lanak 356. stupa na snagu pristupom RH u EU
Odredbama ove glave ureuje se postupak izdavanja potvrde o europskom ovrnom
naslovu za nesporne trabine prema Uredbi (EZ) br. 805/2004. Europskog

parlamenta i Vijea od 21. travnja 2004. godine kojom se uvodi europski ovrni
naslov za nesporne trabine (u daljnjem tekstu: Uredba) te postupak odreivanja
ovrhe na temelju europskoga ovrnog naslova.
2. IZDAVANJE POTVRDE O EUROPSKOM OVRNOM NASLOVU
Nadlenost za potvrivanje domaih ovrnih isprava kao europskoga ovrnog
naslova
lanak 357.
NAPOMENA: lanak 357. stupa na snagu pristupom RH u EU
U Republici Hrvatskoj su za izdavanje:
- potvrde o europskom ovrnom naslovu prema odredbi lanka 9. stavka 1. Uredbe,
potvrde o ovrnosti sudske nagodbe prema odredbi lanka 24. stavka 1. Uredbe,
potvrde o ovrnosti druge javne isprave koja je ovrna u Republici Hrvatskoj prema
odredbi lanka 25. stavka 1. Uredbe,
i potvrdama prema odredbama lanka 6. stavaka 2. i 3. Uredbe,
nadleni sudovi, upravna tijela, javni biljenici ili pravne i fizike osobe s javnim
ovlastima koji su ovlateni izdati ovrni otpravak domae europske ovrne isprave o
nespornim trabinama.
Odluivanje o zahtjevu za izdavanje potvrde
lanak 358.
NAPOMENA: lanak 358. stupa na snagu pristupom RH u EU
(1) Potvrde prema lanku 9. stavku 1., lanku 24. stavku 1., lanku 25. stavku 1. i
lanku 6. stavku 3. Uredbe izdaju se bez prethodnoga sasluanja dunika.
(2) Tijelo ili osoba koja je izdala potvrdu dostavit e otpravak potvrde duniku po
slubenoj dunosti.
(3) Ako sud ili upravno tijelo odbace ili odbiju zahtjev za izdavanje potvrde,
podnositelj zahtjeva ima pravo albe protiv rjeenja kojim je njegov zahtjev odbaen
ili odbijen uz odgovarajuu primjenu odredaba zakona koji ureuju albu protiv
odluke kojom je prijedlog za ovrhu (izvrenje) odbaen ili odbijen.
(4) Ako javni biljenik nae da nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje potvrde iz stavka 1.
ovoga lanka, zahtjev za izdavanje potvrde s prijepisom odgovarajue svoje isprave
ili spisa proslijedit e opinskom sudu na ijem je podruju njegovo sjedite radi
donoenja odluke o zahtjevu. Javni je biljenik duan obrazloiti zato smatra da nisu
ispunjene pretpostavke za prihvaanje zahtjeva stranke.
Ispravljanje i ukidanje potvrde
lanak 359.
NAPOMENA: lanak 359. stupa na snagu pristupom RH u EU
(1) Zahtjev prema lanku 10. stavku 1. Uredbe radi ispravljanja ili ukidanja sudske
potvrde podnosi se sudu koji ju je izdao. O zahtjevu odluuje taj sud rjeenjem.
(2) Zahtjev za ispravljanje ili ukidanje javnobiljenike potvrde ili potvrde koju je
donijelo upravno tijelo ili fizike ili pravne osobe s javnim ovlastima podnosi se osobi
ili tijelu koje ju je izdalo, koji su duni proslijediti zahtjev s prijepisom svoga spisa u
povodu kojega su izdali potvrdu opinskom sudu na podruju kojega je njihovo
sjedite radi donoenja odluke.
(3) O zahtjevu za ispravak potvrde odluuje se uz odgovarajuu primjenu odredaba
lanka 342. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92.,
112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11. i 148/11.
proieni tekst), a o zahtjevu za ukidanje potvrde uz odgovarajuu primjenu
odredaba lanka 36. ovoga Zakona.

3. ODREIVANJE OVRHE NA TEMELJU EUROPSKOGA OVRNOG NASLOVA

Ovrha na temelju europskoga ovrnog naslova
lanak 360.
NAPOMENA: lanak 360. stupa na snagu pristupom RH u EU
Ovrna isprava koja je u nekoj drugoj dravi lanici Europske unije potvrena u
skladu s Uredbom kao europski ovrni naslov, ovrava se u Republici Hrvatskoj pod
istim uvjetima kao i domaa ovrna isprava, bez potrebe provedbe posebnog
postupka radi priznanja te isprave i proglaenja njezine ovrnosti, odnosno bez
potrebe da se o njezinu priznanju odlui kao o prethodnom pitanju.
Prijevod
lanak 361.
NAPOMENA: lanak 361. stupa na snagu pristupom RH u EU
Kada je vjerovnik duan prema odredbi lanka 20. stavka 2. toke c) Uredbe priloiti
prijevod europskoga ovrnog naslova uz prijedlog za ovrhu, taj prijevod treba biti
sastavljen na hrvatskom jeziku i ovjerovljen od osobe koja je u nekoj od lanica
Europske unije za to ovlatena.
Zahtjevi prema lancima 21. i 23. Uredbe
lanak 362.
NAPOMENA: lanak 362. stupa na snagu pristupom RH u EU
(1) Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju europskoga ovrnog naslova, o
pravnim lijekovima ovrenika protiv rjeenja o ovrsi donesenog na temelju te isprave
prema odredbi lanka 21. Uredbe te o njegovim prijedlozima za odgodu, obustavu i
ogranienje ovrhe prema odredbama lanka 23. Uredbe stvarno je nadlean sud koji
je za odluivanje o tim prijedlozima, odnosno pravnim lijekovima nadlean prema
odredbama lanka 37. i 43. ovoga Zakona.
(2) Mjesna nadlenost suda za donoenje odluka iz stavka 1. ovoga lanka odreuje
se po odredbama ovoga Zakona o mjesnoj nadlenosti suda u ovrnom postupku.
(3) O prijedlozima, odnosno pravnim lijekovima iz stavka 1. ovoga lanka sud
odluuje prema pravilima ovoga Zakona.
Obustava i ogranienje ovrhe
lanak 363.
NAPOMENA: lanak 363. stupa na snagu pristupom RH u EU
Ovrha e se obustaviti, odnosno ograniiti prema odredbama ovoga Zakona o
obustavi ovrhe (lanak 72.), odnosno o ogranienju ovrhe (lanak 5.) i na temelju
otpravka potvrde o neovrivosti ili o ogranienju ovrhe prema lanku 23. Uredbe.
alba nakon isteka roka, odnosno tuba zbog razloga zbog kojih se ta alba
moe podnijeti
lanak 364.
NAPOMENA: lanak 364. stupa na snagu pristupom RH u EU
Pravila o albi nakon isteka roka, odnosno o tubi zbog razloga zbog kojih se ta
alba moe podnijeti (lanci 53. do 55.) primjenjuju se i u ovrsi na temelju
europskoga ovrnog naslova.
Dio peti
PREKRAJNE ODREDBE
Prekraji
lanak 365.
(1) Novanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj
pravna osoba ako postupi protivno odredbi lanka 212. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Novanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj iz

stavka 1. ovoga lanka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Prekraji osoba i tijela koje su dune davati podatke o duniku
lanak 366.
(1) Novanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj
pravna osoba ako u roku od osam dana ne dostavi podatke iz lanka 18. stavka 1. i
3. ovoga Zakona.
(2) Novanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj iz
stavka 1. ovoga lanka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj
odgovorna osoba u tijelu ako u roku od osam dana ne dostavi podatke iz lanka 18.
stavka 2. i 8. ovoga Zakona.
Prekraji ovrenikova dunika, odnosno osobe kod koje se nalazi ovrenikova
imovina
lanak 367.
(1) Novanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj
pravna osoba ako se na zahtjev suda u roku od osam dana ne izjasni o injenicama
iz lanka 18. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Novanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj iz
stavka 1. ovoga lanka odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Novanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj
fizika osoba ako se na zahtjev suda u roku od osam dana ne izjasni o injenicama
iz lanka 18. stavka 4. ovoga Zakona.
Dio esti
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 368.
(1) Ministar nadlean za poslove pravosua donijet e u roku od trideset dana od
dana stupanja na snagu ovoga Zakona:
pravilnik iz lanka 156. stavka 1.
pravilnik iz lanka 169. stavka 6.
pravilnik iz lanka 209. stavka 2.
pravilnik iz lanka 214. stavka 8.
pravilnik iz lanka 215. stavka 4.
pravilnik iz lanka 216. stavka 3.
pravilnik iz lanka 216. stavka 5.
tarifu iz lanka 289. stavka 1.
(2) Ministar nadlean za poslove gospodarstva donijet e u roku od trideset dana od
dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnik iz lanka 152. ovog Zakona.
(3) Podzakonski propisi iz lanaka 152., 156. stavka 1., 169. stavka 6., 214. stavka
8., 215. stavka 4. i 289. stavka 1. doneseni na temelju Ovrnog zakona (Narodne
novine, br. 150/11., 154/11., 12/12., 70/12. i 80/12.) ostaju na snazi do stupanja na
snagu podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
(4) Registar iz lanka 216. ovoga Zakona osnovat e se u roku od trideset dana od
dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Postupci u tijeku
lanak 369.
(1) Postupci u tijeku dovrit e se po odredbama zakona koji su vaili do stupanja na
snagu ovoga Zakona.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, postupci pokrenuti prije stupanja na
snagu Ovrnog zakona (Narodne novine, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03.,
194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.) obustavit e se ako ovrhovoditelj u roku od
tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ne podnese prijedlog na
temelju kojeg se postupak moe nastaviti.
Prestanak vaenja odredaba drugih zakona
lanak 370.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Ovrni zakon (Narodne novine,
br. 139/10., 150/11., 154/11., 12/12., 70/12. i 80/12.).
lanak 371.
Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 15. listopada
2012., osim odredaba lanaka 356. do 364. koji stupaju na snagu danom prijama
Republike Hrvatske u punopravno lanstvo Europske unije.
NAPOMENA
IZ
OBJAVE:
Ovrni zakon (Narodne novine, br. NN 112-2421/2012), objava od 11.10.2012, na
snazi od 15.10.2012
NAPOMENA
IZ
OBJAVE:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku (Narodne novine, br.
NN 25-405/2013), objava od 28.2.2013, na snazi od 1.4.2013., propisuje:
"lanak

101.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona u Ovrnom zakonu (Narodne novine, br.
112/12.) u lanku 26. stavku 1. brojka: 1.000,00 zamjenjuje se brojkom:
5.000,00,
a
brojka:
5.000,00
brojkom:
10.000,00.
lanak

102.

Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se primjenom

odredbi Zakona o parninom postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92.,
112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11. i 148/11.).
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, odredbe lanka 1., lanka 2., lanka 6.,
lanka 10. do lanka 17., lanka 19., lanka 21. do 30., lanka 35. do 38., lanka 41.
do lanka 50., lanka 52., lanka 53., lanka 57., lanka 61., lanka 71., lanka 73.
do lanka 79., lanka 81., lanka 82., lanka 93., lanka 95., lanka 96. stavka 1. i 2.,
lanka 97., lanka 98. i lanka 101. ovoga Zakona primjenjivat e se na postupke
pokrenute prije stupanja na snagu ovoga Zakona."
NAPOMENA
IZ
OBJAVE:
Zakon o izmjenama i dopunama Ovrnog zakona (Narodne novine, br. NN 931877/2014), objava od 30.7.2014, na snazi od 1.9.2014. propisuje:
"lanak

81.

Ministar nadlean za poslove pravosua donijet e u roku od trideset dana od dana

stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz lanka 43., lanka 55. i lanka 62.
ovoga Zakona i pravilnike o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadraju i nainu

voenja oevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovrnom postupku,

Pravilnika o obliku i sadraju zahtjeva za izravnu naplatu i Pravilnika o registru
zadunica i bjanko zadunica radi usklaenja s odredbama ovoga Zakona.
lanak

82.

(1) Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se

primjenom odredbi Ovrnog zakona (Narodne novine, br. 112/12. i 25/13.).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, lanak 4., lanak 6., lanak 37., lanak 53. i
lanak 54. ovoga Zakona te lanak 32. i lanak 34. ovoga Zakona u dijelu koji se
odnosi na voenje kaznenog postupka po slubenoj dunosti u vezi s trabinom zbog
ijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovrni postupak primjenjivat e se na postupke koji
su u tijeku ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nisu zapoete radnje na
koje
se
odnose.
(3) lanak 17. ovoga Zakona nee se primjenjivati na raune izdane prije stupanja
na
snagu
ovoga
Zakona.
(4) lanak 67. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na provedbu ovrhe na novanoj
trabini po raunu ovrenika na temelju obrauna poslodavca o neisplati dospjelog
iznosa plae, naknade plae ili otpremnine prije ovrhe radi naplate svih drugih
trabina po tom raunu neovisno o vremenu njihova nastanka, osim ovrhe radi
ostvarenja djetetove trabine uzdravanja, ne primjenjuje se na trabine iz osnova za
plaanje upisanih u Oevidnik redoslijeda osnova za plaanje prije stupanja na
snagu ovoga Zakona."