Javni dug u brojkama

Udruga poreznih obveznika LIPA

Vuk Vukovi, ZSEM

Rujan 2015.

Dravni vs. javni vs. inozemni dug

Dravni dug (dug sredinje drave) predstavlja iznos ugovorne obveze

drave za posuena sredstva

Javni dug (dug ope drave) je iri pojam koji ukljuuje dravni dug, dug
koji jami Vlada, a ponekad i dug poduzea koje su u vlasnitvu drave

U Hrvatskoj: Garantirani dug je ukljuen u podacima koje objavljuje Ministarstvo

financija kao zaseban redak.
Dug javnih poduzea nije iskazan kao dio javnog duga, osim HAC, HRT, H
Infrastruktura, AC ZG-RI, Izvanproraunski fondovi (Vode, Ceste, FZO, itd.)
U javni dug ukljuena i lokalna samouprava te fondovi socijalnog osiguranja
(HZZO, HZMO)

Razlika izmeu "dravni dug", " i "vanjski dravni dug":

Dravni dug obuhvaa sve obveze drave prema rezidentima i nerezidentima
Vanjski dravni dug obuhvaa obveze samo prema nerezidentima
Inozemni dug obuhvaa inozemne obveze svih rezidenata (drave,
domainstva i korporacije) prema nerezidentima

Dravni vs. javni vs. inozemni dug

Slika. Veza izmeu dravnog duga i inozmenog (nacionalnog) duga
Dravni dug
Unutarnji dravni dug

Inozemni dravni dug

Inozemni dug banaka

Inozemni dug poduzea

Inozeni dug
RH (nacionalni)

U praksi visoko dravno zaduivanje poveava inozemni dug (nacionalni) ne samo

direktno ve i kroz istiskivanje domaeg zaduenja privatnog sektora kojeg prisiljava
na zaduivanje u inozemstvu. Drave sa visokim javnim dugom obino imaju i visok
vanjski dug.

Javni dug vs. dravni dug

Prema Zakonu o proraunu* javni dug je dug opeg prorauna.
Dug opeg prorauna (dug ope drave) obuhvaa:

dug dravnog prorauna,

dug izvanproraunskih korisnika,

dug jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave

dug fondova socijalnog osiguranja (HZZO, HZMO, HZZ)

dravni dug (dug sredinjeg

prorauna)

Izvor: Narodne Novine (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15) http://www.zakon.hr/z/283/Zakon-o-prora%C4%8Dunu

Koliki je Hrvatski javni dug?

285.262.405.221,14 kn

Stanje duga ope drave (javnog duga) u Hrvatskoj na dan

31.05.2015. *

Ako dodamo izdana jamstva sredinje drave (domaa i inozemna),

dug se poveava za jo 7,744 mlrd kn

Raste za 443,66kn po sekundi!

* Izvori: Hrvatska narodna banka, Tablica I3: Dug ope drave; Dravni zavod za statistiku, travanj 2015.

U 7 kriznih godina, javni dug se poveao za gotovo 2,5 puta!

01.05.15.

01.12.14.

01.07.14.

01.02.14.

01.09.13.

01.04.13.

01.11.12.

01.06.12.

300,000.0

01.01.12.

01.08.11.

01.03.11.

01.10.10.

100,000.0

01.05.10.

01.12.09.

01.07.09.

01.02.09.

01.09.08.

01.04.08.

01.11.07.

01.06.07.

01.01.07.

01.08.06.

01.03.06.

01.10.05.

01.05.05.

01.12.04.

01.07.04.

01.02.04.

01.09.03.

01.04.03.

01.11.02.

01.06.02.

01.01.02.

01.08.01.

01.03.01.

01.10.00.

01.05.00.

01.12.99.

Kretanje javnog duga RH, mjeseno, 1999-2015

350,000.0

285 mlrd kn

250,000.0

200,000.0

150,000.0

122 mlrd kn

50,000.0

0.0

285.262.405.221,14 kn

Stanje duga ope drave (javnog duga) u Hrvatskoj na dan

31.05.2015. *

Ako dodamo izdana jamstva sredinje drave (domaa i

inozemna), dug se poveava za jo 7,744 mlrd kn

Je li to puno ili malo?

Udio duga u BDP-u: 85% **

* Izvori: Hrvatska narodna banka, Tablica I3: Dug ope drave; Dravni zavod za statistiku, travanj 2015.
** BDP RH: 328,431 mlrd kn (izvor: DZS, 2014)

200
180
160
140
120
100
80
60
40
20
0
Greece
Italy
Portugal
Ireland
Cyprus
Belgium
Spain
France
United Kingdom
Croatia
Austria
Slovenia
Hungary
Germany
Netherlands
Malta
Finland
Slovakia
Poland
Denmark
Sweden
Czech Republic
Lithuania
Latvia
Romania
Bulgaria
Norway
Luxembourg
Estonia

Dug ope drave za EU zemlje; udio u BDP-u *

177

132 130
110 108 107
98
95
89
85
85

* Izvor: Eurostat, 2015; Podaci za 2014.

81
77
75
69
68
59
54
50
45
44
43
41
40
40

28
26
24
11

Dug ope drave za tranzicijske zemlje, udio u BDP-u

100
90
80
70
60
50

85

81

77
71

69

54

50

40

30

46

43

41

40

40

37

33

30

28

25

20
11
10
0

* Izvor: Eurostat, 2015; Podaci za 2014.

11

Koja je gornja granica duga?

to jo mjerimo na brojau duga?

Javni dug po stanovniku: (N stanovnika: 4.284.889*)

66.574,05 kn

Samo u zadnjih 12 mjeseci je dug per capita porastao za

3265kn

Javni dug po zaposlenome: (N zaposlenih:1.543.000**)

184.875,18 kn
* Izvor: Dravni zavod za statistiku, Popis stanovnitva 2011 http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/H01_01_01.html
** Izvor: Dravni zavod za statistiku, Prvi rezultati, 2015 http://www.dzs.hr/Hrv/system/first_results.htm

Metodoloke napomene

Poanta brojaa je iskazati poveanje javnog duga u

realnom vremenu

Koristili smo interval kretanja javnog duga u zadnjih

godinu dana, klizno (od 31.05. 2014 do 31.05.2015.)

Metodoloki konsenzus (najbolje hvata recentne promjene)

Redovito mjeseno auriranje podataka (krajem

9.mjeseca biti e dostupni podaci za 30.06., na to emo
prilagoditi broja)

Umjesto zakljuka: Zato je sve ovo bitno?

Dug nastaje kao akumulacija deficita opeg prorauna

No deficit nije jedina komponenta koja moe poveati dug (tu

su jo i bailoutovi banaka, preuzimanje duga od javnih poduzea,
revalorizacija = istoni grijeh, itd.)

Veliko posuivanje neke drave moe dovesti do

poveanja tzv. country-risk-a = procijene meunarodnih
investitora o opasnosti da zemlja moe obustaviti plaanje
kamata i glavnice duga, to e automatski povisiti
kamate na posuivanje te zemlje

Posljedica: rast kamatnih stopa domaim subjektima

(poduzeima i graanima)

Kretanje dugoronih kamatnih stopa u

izabranim EU zemljama*
5
4.5
4
3.5
3
2.5
2
1.5
1
0.5
0
Aug. 14 Sep. 14 Oct. 14 Nov. 14 Dec. 14 Jan. 15
Croatia
Bulgaria
Czech Republic

Romania
Slovenia
Sweden

Feb. 15 Mar. 15 Apr. 15 May 15 June 15 July 15 Aug. 15

Hungary
Spain
Germany

Portugal
Italy

* Izvor: Europska Sredinja Banka, Kolovoz 2015: https://www.ecb.europa.eu/stats/money/long/html/index.en.html

Povrati na 10-godinje obveznice za EU zemlje;

Kolovoz 2015 *
12
10.26
10

3.9 3.86

3.61
2.88

2.52 2.36

2.07 1.96 1.86

1.84 1.64
1.57

1.29

1.01

0.99 0.96 0.96 0.85 0.84 0.82

0.74 0.66 0.61
0.45

* Izvor: Europska Sredinja Banka, Kolovoz 2015: https://www.ecb.europa.eu/stats/money/long/html/index.en.html