Sadraj

1. UVOD........................................................................................................................3
2. OPENITO O BURZAMA.........................................................................................4
2.1 Povijest Zagrebake burze..................................................................................5
2.2 Uloga, prednosti i nedostatci burze.....................................................................5
3. VRIJEDNOSNI PAPIRI..............................................................................................7
3.1 Organizacija trita vrijednosnicama...................................................................8
3.2 Trgovanje vrijednosnicama u Hrvatskoj...............................................................8
4. ZAKLJUAK............................................................................................................10
LITERATURA...............................................................................................................11

1. UVOD
U ovome radu predstaviti u vam to je burza, povijest Zagrebake burze , ulogu,
prednost i nedostatak burze. Potrebno je znati da je burza posebno organizirana
ustanova u kojoj se prema prihvaenim pravilima trguje stranim novcem,
vrijednosnim papirima, tipiziranim masovim robama i uslugama. Istraivanje je
meutim pokazalo da je Zagreb imao pravu burzu od 15. Lipnja 1907., o emu
postoje podaci u asopisima i novinama. Burza je najefikasniji mehanizam razmjene,
koji omoguuje svim kupcima i pro davatelj ima poslovanje pod istim uvjetima. Na
burzi se u svakom trenutku vidi kolika je ponuda i potranja. Takoer je vano znati
da je vrijednosni papir isprava o imovinskom pravu ije ostvarenje je uvjetovano
dranjem isprave. Prema svojoj pravnoj naravi, vrijednosni papir je jednostrani pravni
posao kojim se njegov izdavatelj obvezuje ispuniti odreenu inidbu u njemu
naznaenom

ovlateniku.

Pod

organizacijom

trita

ili

strukturom

trita

podrazumijevamo institucionalni okvir prema kojem se kupci vrijednosnica povezuju

sa prodavateljima. Meutim, glavni nedostatak toga trita je u tome to broker ne
moe jamiti izvrenje naloga. Brokeri ostvaruju 90% svoje zarade na temelju
zastupanja institucionalnih investitora. Obveznicama se sve do godine 2002. nije
previe trgovalo, a veina trgovanja odvijala se mimo organiziranoga trita direktnim
trgovanjem. Razlog su za to veliki trokovi posredovanja brokera i provizija burzi koji
su uvjetovali direktno trgovanje izmeu investitora.

2. OPENITO O BURZAMA
Burza je posebno organizirana ustanova u kojoj se prema prihvaenim pravilima
trguje stranim novcem, vrijednosnim papirima (efektima), tipiziranim masovim
robama i uslugama. Preko burze se povezuju poslovni ljudi i omoguava bri promet
roba. Poslove na burzi mogu sklapati samo lanovi burze. Takova formulacija odnosi
se dakako na burze do 1945., jer dananji burzovni sustav je zasnovan na pravilima
jedne burze u jednoj zemlji ve je to organizacija koja povezuje svijet jedinstvenim
normativima poslovanja. Razvoj burze je vezan uz razvoj trgovine. Primitivnu burzu
su imali ve Rimljani, sastajui se na forumu da ugovore svakojake poslove i
pogodbe. U srednjem vijeku u velikim trgovakim gradovima postojala su skladita,
gdje je trgovac mogao kupiti robu odmah iz prve ruke, a mi smo u dalmatinskim
gradovima imali velik broj fontika (skladita), jer se drugaije nije mogla obavljati
trgovina sa zaleem niti vriti snabdjevanje puanstva u ovom osjetljivom i vjenim
invazijama izloenom podruju. Kao prvu burzu na naim prostorima spominje Gjuro
Deeli han koji je 1436 izgraen od Gazi Husretbega u Sarajevu. On pie da je
ovdje bilo stjecite sve robe koja je dolazila iz Dubrovnika i Venecije, odnosno iz
Carigrada, te da i za vrijeme Napoleonovog "kontinentalnog sistema" preko Sarajeva
ile goleme koliine robe, osobito pamuka, koji su donosile deve. Ovaj han, ali
dakako u ulozi trnice postojao je do 1938. kada je izgorio. Gjuro Deeli je napisao
o ovom hanu, koji je jo vidio kada je krajem devetnaestog stoljea putovao Bosnom:
"Historija ovog hana vezana je za poslovnu povijest Sarajeva. Sagraen u srednjem
vijeku, na mjestu prozvanom Brodec, gdje je stari dubrovaki put sjekao sarajevsku
dolinu, sputajui se sa Trebevia i penjui se preko ogranaka Painbrda put
Srebrnice. U tom hanu postojala je prva efektna burza, kad burza uope nije bilo u
srednjoj Evropi. Londonsku je burzu osnovao Thomas Gresham 1560., i ova je burza
tri puta dobivala novu zgradu da bi nakon vie reorganizacija i prilagoivanja
potrebama svjetskog trita danas bila trea burza na svijetu. Pariz dobiva neku vrstu
burze 1563. kada je 60 trgovaca dobilo pravo da se bavi trgovakim obveznicama i
dionicama. New Yorka burza u Wall Streetu postoji od 1789, a burza u Filadelfiji od
1800. Prvospomenuta je i danas najvea burza na svijetu, dok je tokijska, osnovana
1878., danas druga, a londonska trea.

2.1 Povijest Zagrebake burze

Istraivanje je meutim pokazalo da je Zagreb imao pravu burzu od 15. Lipnja 1907-,
o emu postoje podaci u asopisima i novinama. Do te nae prve burze za robu i
vrednote nije bilo lagano doi. Budui da Hrvatska nakon Hrvatsko-Ugarske nagodbe
1868. nije imala gospodarske samostalnosti posve je jasno da nije imala ni
gospodarske strunjake specijalizirane za industriju, trgovinu i rudarstvo, te su se
gospodarske odluke donosile u Peti. Meutim od 1846., kada je osnovana Prva
hrvatska tedionica, Hrvatska je razvijala s veim ili manjim uspjehom svoje
bankarstvo i novane ustanove ali i ostale grane gospodarstva, pa je potreba za
novarskim strunjacima uvijek bila velika. Ovi su strunjaci bili glavni nai
privrednici, jer se je u bankarstvu odraavala sva naa privredna problematika i
bankarstvo je bilo srce i dua nae privrede, a bankarci nai privredni konzuli u
svijetu. Nabujalost bankarstva Hrvatske uoi prvog svjetskog rata pokazuje da je
Hrvatska vapila za izmjenom Hrvatsko-Ugarske nagodbe traei potpunu slobodu za
svoj sveukupni gospodarski razvoj i prosperitet, i da se je kralj odluio da reorganizira
dravu u duhu trijalizma, odnosno da ne podrava snage koje su sputavale i
ograniavale gospodarski razvoj Slavena u okviru Monarhije moda bi izbjegao i
raspad carstva.

2.2 Uloga, prednosti i nedostatci burze

Burza je najrazvijeniji oblik trgovine. To je mjesto gdje se roba kupuje posredstvom
vrijednosnih papira, a da se ona fiziki ne pojavi na burzi. Kad se u nekoj dravi
formira burza za neku robu, tada u toj dravi nema naina da netko proda robu
skuplje ili da netko kupi jeftinije nego stoje cijena na burzi. Nitko nije lud kupovati
skuplje niti prodavati jeftinije od cijene na tritu, osim ako postoje dugoroni poslovni
ugovori ili neki neekonomski razlozi za kupoprodaju. Na burzi se mogu prodavati
samo trajniji i djeljivi proizvodi odreene kvalitete. Burza je najefikasniji mehanizam
razmjene, koji omoguuje svim kupcima i pro davatelj ima poslovanje pod istim
uvjetima. Na burzi se u svakom trenutku vidi kolika je ponuda i potranja. Ako se
ponuda ili potranja naglo promijeni burza naglo reagira promjenom cijene. Burza
dionica ima vrlo vanu korisnu ulogu kad neko poduzee eli brzo nabaviti potrebni
kapital za ulaganje u novu bolju i napredniju tehnologiju, ili kad eli proiriti
kapacitete, tako to izdaje novu kotaciju dionica koje prodaju i knjie kao
dokapitalizaciju. Vrlo pozitivna uloga burze je i kad neki vlasnik eli uloiti svoj kapital
4

u neku novu tehnologiju, ili novi proizvod kroz neku drugu kompaniju. On tada vrlo
lako moe povui kapital iz postojeih kompanija tako da brzo proda dionice tih
postojeih kompanija i novac uloi u novu proizvodnju. Nedostatak burze je to to
nagla promjena cijene moe izazvati jo veu promjenu ponude i potranje, to vodi
jo veim promjenama cijena. Uzroci ovakvog ponaanja su u tome to najbrojniji,
takozvani sitni kupci i prodavai, koje zanima samo profit, a ne i upravljanje, ili razvoj,
odluke o kupoprodaji donose na osnovi subjektivnih informacija, a veliki igrai esto
namjerno izazivaju promjene cijena kako bi ostvarili velike zarade. Na ovaj nain
mogue je planski, namjerno u pogodnim uvjetima izazvati financijsku nestabilnost
pojedinih trita i ekonomsku krizu. Opasnost od ovakvog spekulativnog kapitala
nastaje kad veliki strani igrai ponu ulagati na domae trite dionica, obveznica,
valuta i nekretnina. Tada se cijene na tim tritima poinju dizati to ima vie
negativnih efekata kao to su:
1. Domai investitori prestaju ulagati u proizvodnju, te ulau na burzu kako bi i oni
zaradili. Osobito je opasno ako ponu dizati kredite za kupovinu na burzi.
2. Ulaganje velikih koliina kapitala iz inozemstva znai veliku ponudu deviza, pa
cijena deviza na tritu novca pada, odnosno cijena domae valute raste.
To ima za posljedicu promjenu u poloaju uvoznika, proizvoaa i izvoznika. Uvoz
postaje isplativ, a domaa proizvodnja i izvoz postaju neisplativi. Posljedica je pad
proizvodnje i ulaganja u proizvodnju, te pojava velike nezaposlenosti. Ulaganja na
burzi rastu kako rastu cijene. Svi ele zaraditi na valu rasta cijena, vjerujui kako e
vrijednosne papire prodati kad budu najskuplji. Veliki igrai koriste upravo taj
psiholoki efekt pa ulau dok se na burzi poveava broj ulagaa. Kad veina
slobodnog kapitala doe na burzu veliki igrai se tiho povlae s trita, tj. preko vie
posrednika prodaju svoje vrijednosne papire, a kad sve prodaju, putaju informaciju
kako su se povukli s tako nestabilnog trita. To djeluje kao ok, te izaziva domino
efekt na tritu, tj. svi ele prodati, pa cijene na burzi naglo padaju. Mnogi sitni
ulagai pri tom propadaju, osobito oni koji su spekulirali posuenim novcima.
Najopasniji ulagai su investitori povezani sa obavjetajnim slubama koji
zahvaljujui privilegiranim informacija uvijek znaju to treba kupovati, a to treba
prodavati, te tako ostvaruju vrlo velike zarade koje djelom plasiraju u obavjetajne
zadatke kamuflirane u razne pozitivne ciljeve, preko raznih udruga civilnog drutva.
5

3. VRIJEDNOSNI PAPIRI
Za vrijednosni papir kao pravni pojam mogue je odrediti kao ispravu, kao pravni
posao i kao stvar. Vrijednosni papir je isprava o imovinskom pravu ije ostvarenje je
uvjetovano dranjem isprave. ZOO1 navodi daje vrijednosni papir isprava kojom se
njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu upisanu na toj ispravi njezinu zakonitom
imatelju. Vrijednosni papir ne mora imati oblik isprave, ve moe imati oblik
elektronikog zapisa pa sve odredbe ZOO o vrijednosnim papirima u obliku isprave
se na odgovarajui nain primjenjuju na vrijednosne papire u obliku elektronikog
zapisa. Prema Zakonu o tritu vrijednosnih papira nematerijalizirani vrijednosni
papir je elektroniki zapis na raunu vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu
sredinje depozitame agencije kojim se njegov izdavatelj obvezuje vlasniku ispuniti
obvezu sadranu u nematerijaliziranom vrijednosnom papiru. Prema svojoj pravnoj
naravi, vrijednosni papir je jednostrani pravni posao kojim se njegov izdavatelj
obvezuje ispuniti odreenu inidbu u njemu naznaenom ovlateniku. Obveza iz
vrijednosnog papira nastaje u trenutku kad izdavatelj vrijednosni papir preda njegovu
korisniku. Isto tako. vrijednosni papir je i stvar podobna da bude objekt stvarnih prava
(npr. prava vlasnitva i zalonog prava) Iz ovog proizlazi da se prilikom odreivanja
znaenja pojma vrijednosni papir moe razlikovati pravo iz papira i pravo na papir.
Pravo iz papira je sadrano, odnosno inkorporirano (naelo inkorporacije) u
vrijednosnom papiru, a po svojoj naravi je najee imovinsko. To e u pravilu biti
obvezno pravo, odnosno trabina. Pravo na papir je stvarno pravo, a moe biti pravo
vlasnitva, zalono pravo ili npr. pravo uivanja. U pravilu pravo iz papira pripada
onome kome pripada i pravo na papir. Onaj kome pripada pravo na papir je
legitimiran iz papira. Legitimacija iz vrijednosnog papira oznaava pripadanje prava iz
papira odreenoj osobi. U vrijednosne papire se ubrajaju: mjenica, ek. trgovaka
uputnica, teretnica. obveznica, polica osiguranja. skladinica. dionica, blagajniki
zapis, certifikat, komercijalni zapis, kreditno pismo i dr. U vrijednosne papire ne
spadaju isprave koje sadre neko drugo, a ne imovinsko pravo (npr. svjedoba).
Isprave kojima se samo dokazuje postojanje nekog imovinskog prava takoer nisu
vrijednosni papiri (npr. zadunica) Banknote, biljei, potanske marke i sl. nisu
vrijednosni papiri nego iskljuivo sredstva za plaanje, a kao takva ne inkorporiraju
nikakvo imovinsko pravo.
1 Zakon o obveznim odnosima
6

3.1 Organizacija trita vrijednosnicama

Pod organizacijom trita ili strukturom trita podrazumijevamo institucionalni okvir
prema kojem se kupci vrijednosnica povezuju sa prodavateljima. Veina trita za
vrijednosnice s fiksnim prihodom u svijetu organizirana su kao OTC 2 ili dilerska
trita. Opa organizacijska struktura financijskog trita opisana je u nastavku. Na
tritu neposrednog traenja kupci izravno trae i nalaze odgovarajue prodavatelje
bez ukljuivanja intermedijara. Za ovu vrstu trgovine uestalost transakcija trebala bi
biti toliko beznaajna, da intermedijari nemaju interes za pruanjem bilo kakvih
usluga. Trokove traenja, lociranja i pregovaranja u potpunosti snosi pojedini kupac
ili prodavatelj. Ovakva trina struktura je primitivna i trgovina se ne odvija u smjeru
dostizanja najbolje mogue cijene. Brokeri djeluju kao agenti u tue ime i za tui
raun. Trite postoji ako je trgovina vrlo frekventna i obujam transakcija velik, tako
da ima ekonomskog opravdanja za intermedijaciju uz odreenu naknadu. Na taj se
nain povezuju kupci i prodavatelji prema uzajamno dogovorenim uvjetima.
Neposredno nalaenje kupca ili prodavatelja bilo bi skuplje nego preko intermedijara.
Meutim, glavni nedostatak toga trita je u tome to broker ne moe jamiti
izvrenje naloga. Brokeri ostvaruju 90% svoje zarade na temelju zastupanja
institucionalnih investitora. To je organizirano sekundarno trite, na kojem dileri
trguju dravnim vrijednosnicama pratei kupovne i prodajne cijene na kompjutorskim
ekranima i putem telefona. Dileri mogu navoditi razliite kupovne i prodajne cijene za
istu vrijednosnicu. Ovisno o vrijednosnicama, njihovi prihodi ovise o trinom riziku,
prometu i broju komitenata. Aukcijsko trite je centralizirano trite uz simultano
djelovanje svih sudionika trita. Najvanija institucija tog trita je burza, a
karakterizira je centralizirano pregovaranje i velika koncentracija ponude i potranje
najednom mjestu uz strogo potovanje prioriteta cijena u izvrenju naloga.
Transakcije obavljaju iskljuivo ovlateni posrednici prema utvrenim pravilima.

3.2 Trgovanje vrijednosnicama u Hrvatskoj

Izdavanje i trgovanje vrijednosnim papirima pod stalnim je nadzorom Komisije za
vrijednosne papire (Croatian Securities Exchange Commission CROSEC). Ona je
osnovana 11. listopada 1996. g. radi ureenja, nadzora i razvoja hrvatskog trita
2 OTC (over-the-counter) - trite na kojem se trguje svim vrijednosnicama kojima se ne trguje na slubenoj
burzi. Trgovina se odvija preko elektronskog sustava prema odreenim pravilima.

kapitala. Komisija je samostalna i neovisna institucija odgovorna Hrvatskom saboru

(a ne Vladi) to joj osigurava potrebnu politiku neutralnost. Sabor imenuje njezine
lanove, koji jedanput godinje podnose izvjetaj o svom radu. Komisija se sastoji od
pet lanova, od kojih je jedan predsjednik Komisije. Predsjednika i ostale lanove
Komisije imenuje i razrjeava dunosti Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike
Hrvatske. Njezina zadaa je izrada prijedloga zakona vezanih za trite kapitala,
odluke i rjeenja o izdavanju dozvola brokerskim kuama i ovlatenim posrednicima
pri trgovini vrijednosnim papirima, briga o pravilnom radu Sredinje depozitarne
agencije , nadzor poslovanja burzi i ureenih javnih trita te trinih sudionika.
Komisija svakodnevno provjerava dali se svi sudionici na tritu kapitala pridravaju
propisanih pravila. Jedan od glavnih ciljeva komisije za vrijednosne papire je irenje
hrvatskog trita. Komisija prati sva zbivanja na tritu kapitala u Republici Hrvatskoj,
a posebno se to odnosi na Zagrebaku burzu i na Varadinska burza. Trgovanje na
financijskome tritu u poetku je usmjereno na Zagrebakoj i Varadinskoj burzi. Na
burzi se najvie trgovalo s nekoliko kvalitetnih dionica Zagrebake banke i Plive koje
su imale najvei ponder u izraunu burzovnog indeksa (Crobex) Zagrebake burze
sve dok talijanska bankarska grupacija Unicredito nije provela potpuno preuzimanje
Zagrebake banke. Obveznicama se sve do godine 2002. nije previe trgovalo, a
veina trgovanja odvijala se mimo organiziranoga trita direktnim trgovanjem.
Razlog su za to veliki trokovi posredovanja brokera i provizija burzi koji su uvjetovali
direktno trgovanje izmeu investitora. Zbog toga ne postoje dovoljno tranisparentni
podaci o realiziranoj trgovini u tome razdoblju. Tek je s potpunim obuhvatom
vrijednosnica drave u sustavu Sredinje depozitame agencije (SDA) mogue na
veoma transparentan nain pratiti razvitak trita duga na financijskome tritu. Vea
aktivnost na tritu kapitala zabiljeena je u tijeku godine 2002., da bi se u 2003.
dodatno intenziviralo trgovanje vlasnikim vrijednosnicama i dugom. Sve su to
ohrabrujui pokazatelji daljeg razvitka financijskoga trita u Republici Hrvatskoj.

4. ZAKLJUAK
U ovom radu dolazimo do zakljuka da je burza posebno organizirana ustanova u
kojoj se prema prihvaenim pravilima trguje stranim novcem, vrijednosnim papirima
tipiziranim masovim robama i uslugama. U srednjem vijeku u velikim trgovakim
gradovima postojala su skladita, gdje je trgovac mogao kupiti robu odmah iz prve
ruke, a mi smo u dalmatinskim gradovima imali velik broj fontika, jer se drugaije nije
mogla obavljati trgovina sa zaleem niti vriti snabdjevanje puanstva u ovom
osjetljivom i vjenim invazijama izloenom podruju. Istraivanje je meutim
pokazalo da je Zagreb imao pravu burzu od 15. Lipnja 1907-, o emu postoje podaci
u asopisima i novinama. Burza je najrazvijeniji oblik trgovine. To je mjesto gdje se
roba kupuje posredstvom vrijednosnih papira, a da se ona fiziki ne pojavi na burzi.
Za vrijednosni papir kao pravni pojam mogue je odrediti kao ispravu, kao pravni
posao i kao stvar. Pod organizacijom trita ili strukturom trita podrazumijevamo
institucionalni okvir prema kojem se kupci vrijednosnica povezuju sa prodavateljima.
Komisija se sastoji od pet lanova, od kojih je jedan predsjednik Komisije.
Predsjednika i ostale lanove Komisije imenuje i razrjeava dunosti Hrvatski sabor
na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

LITERATURA
1. Hodak-Mintas Lj., Pravno okruje poslovanja, zagreb: Mate, 2010.
2. Miller R.L., moderni novac i bankarstvo, Zagreb: Mate, 1997.
3. Mishkin, F.S., Eakins, S.G.: Financijska trita i institucije, Mate d.o.o., Zagreb,
2005.
4. Novak, B.: Financijska trita i institucije, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek,
1999.

10