Vesna Buljubai Kuzmanovi, Kooperativno uenje kao indikator kvalitete odgoja i obrazovanja

ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 50. do 57.

Vesna Buljubai-Kuzmanovi
KOOPERATIVNO UENJE KAO INDIKATOR
KVALITETE ODGOJA I OBRAZOVANJA
Saetak: Kvalitetna kola smanjuje vanost samostalnoga rada i konkurencije, a teite prenosi
na timski rad i suradnju. Kooperativno uenje, timski rad i suradnja idu u red najvanijih
djelatnosti koje e se traiti u budunosti i biti presudne za uspjeh u 21. stoljeu. (Greene, 1996)
Polazei od tih pretpostavki, cilj je ovog rada ispitati moe li kooperativno uenje pozitivno
utjecati na odnose i procese unutar grupe, razredne zajednice uenika estih (N = 69) i osmih
(N = 78) razreda jedne osjeke osnovne kole i potvrditi se kao znaajan indikator kvalitetne
nastave.
Rezultat istraivanja pokazali su da se kooperativno uenje kao indikator kvalitete
odgoja i obrazovanja oituje u kolskoj klimi i ozraju, meusobnoj interakciji i komunikaciji te
uinkovitijem odnosu uenika prema sebi, drugima i zajednici. Indikatori kvalitete odgojnoobrazovnog procesa najvie su grupirani oko meuljudskih odnosa, spremnosti na pomaganje i
suradnju, prijateljskih druenja i vrnjake prihvaenosti te vlastitog doprinosa uenju.
Uenike prosudbe istiu zanimljivost i korisnost kooperativnog uenja te njegov doprinos
oputenosti i prevladavanju straha od negativne evaluacije i kolskog neuspjeha.
Kljune rijei: kooperativno uenje, indikator kvalitete odgoja i obrazovanja, uenici, nastava.

UVOD
kolski timovi za kvalitetu odgoja i obrazovanja esto u svojim sredinama
otvaraju rasprave o pojedinim aspektima kolske klime i ozraja, razvijenosti
meusobnih odnosa, ponaanju i disciplini uenika, osjeaju jednakosti i
pravednosti, radnoj etici, suradnji s roditeljima te drugim vanim pitanjima
vezanim za kolu, odnosno indikatore kvalitetnog razvoja. Naime, potrebno je
neprekidno tragati za strategijama koje promiu kvalitetu, koje e unaprijediti
interakcijsko-komunikacijski obrazac kole i odgojno-obrazovni proces.
Indikatori kvalitete grupirani oko meuljudskih odnosa najvie se veu za
kooperativno uenje u nastavi koje promie afirmaciju, komunikaciju i
kooperaciju ili suradnju te uzajamnu spremnost pomaganja. Kooperativno ili
suradniko uenje javlja se kad uenici rade zajedno, u parovima ili malim
grupama na nekom zajednikom problemu, istrauju zajedniku temu ili se
nadograuju na uzajamne spoznaje kako bi stvorili nove ideje, nove ili
jedinstvene kombinacije. (Steele, Meredith i Temple, 1998)
ivjeti s drugima, u zajednici, tako da jedni druge ne ugroavamo, nego
podravamo, tako da ne odustajui od sebe radimo na zajednikoj dobrobiti, nije
jednostavno. Duhovni, emocionalni i moralni zahtjevi oito su postali toliko
50

Vesna Buljubai Kuzmanovi, Kooperativno uenje kao indikator kvalitete odgoja i obrazovanja
ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 50. do 57.

veliki da pojedinac sve tee pronalazi za sebe eljenu, a za drutvo prihvatljivu

poziciju. Proces traenja odgovarajue socijalne, a onda i ivotne pozicije,
otpoinje raanjem, razvija se odrastanjem i traje tijekom cijeloga ivota.
Uspjenosti toga procesa (integracije u drutvo, socijalizacije) umnogome
doprinose rana iskustva i slika o sebi i svojem okruenju steena u djetinjstvu.
(Jankovi, Blaeka i Rambousek, 2000) Mnogi mladi ljudi jo od vrtia imaju
manje ili vee probleme uklapanja u odreenu sredinu, a poneki kroz cijeli ivot
vuku osjeaje manje vrijednosti, beskorisnosti i odbaenosti. Istraivanja su
pokazala da 6-11% djece u osnovnim kolama nema prijatelja. (Zarevski, 1995)
Jednako toliko ih je, prema stranim istraivanjima, izloeno zlostavljanju, to
ukupno gledajui upozorava da mikropedagoka struktura kole treba veu
pozornost posvetiti uzajamnim odnosima (Previi, Bratani, 1996) i ispitivanju i
razvijanju interakcijskih procesa (Juri (1979), o emu svjedoe i istraivanja o
rasprostranjenosti nasilja u naim kolama (11-35% uenika, zavisno od kole i
metodologije istraivanja). Ispitivanje i razvijanje interakcijskih procesa
zanimljivo je svakom drutvu koje brine o kvaliteti socijalizacije mladih i
njihovom osobnom i drutvenom razvoju.
Na vanost interakcije, komunikacije i suradnje u odgojno-obrazovnom
procesu ukazali su mnogi pedagozi (Previi, 1996; Bognar i Matijevi, 2002) i
drugi autori (Jankovi 1993; udina-Obradovi i Teak, 1995; Miljevi-Riiki
i sur. 1999). Naalost, unato mnogobrojnim aktivnostima i nalazima, malo je
pravih i sustavnih istraivanja kooperativnog uenja kao indikatora kvalitete
odgoja i obrazovanja. Nastavnici i kole prihvatili su strategije kooperativnog
uenja uglavnom da bi ''razbili'' frontalnu nastavu, a njegova ostvarenja na
podruju razvoja poeljnih meusobnih odnosa, vrjednovana su tek kao uzgredni
bonus. Ovaj rad pokuava pokazati kako je jednako vano uiti suraivati i
razvijati poeljne, prosocijalne i konstruktivne odnose, isto kao to je vano uiti
itati i pisati ili raunati. S toga gledita govorimo o interakcijskokomunikacijskom vidu odgoja i njegovim uincima na cjelovit razvoj linosti,
odnosno humanistikoj paradigmi razvoja.
KOOPERACIJA I KVALITETA ODNOSA
Kao to je poznato, dijete svoje potrebe ne zadovoljava samo kroz
susretanje samo sa sobom, nego i sa svojom socijalnom okolinom. U tom smislu
kooperativnost znai suradnju i prilagoavanje. To, dakle, znai odnos u kojemu
svi sudionici zadovoljavaju svoje potrebe, ali se i prilagoavaju jedni drugima.
Stoga je nuno razviti socijalne vjetine kao to su: komunikativnost,
recipronost, empatija, suradnja i prilagoavanje, navode Thomas i Nisbet.
(1991, 1970; prema Bai i sur. 1994) Istraivanja su pokazala da se
svladavanjem navedenih vjetina i sudjelovanjem u kooperativnim skupinama
postie: jaanje individualne motiviranosti i ustrajnosti, javlja se odgovornost
51

Vesna Buljubai Kuzmanovi, Kooperativno uenje kao indikator kvalitete odgoja i obrazovanja
ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 50. do 57.

prema drugima, poboljava se komunikacija u grupi, razvijaju se prijateljski

osjeaji prema lanovima grupe, grupna produktivnost i djelotvornost se
poveavaju, socioemocionalni problemi lanova grupe rjeavaju se bolje i na
kvalitetniji nain, istie Hare. (1976, prema Bai i sur.1994)
Kooperacija kao indikator kvalitete zahtjeva odreeno odustajanje od
vlastitoga prvenstva i zato ju nije lako postii. Prvi je preduvjet suradnje
pristajanje na suradnju svakoga pojedinca. Drugi je preduvjet kvalitetna
komunikacija i sposobnost usklaivanja s drugima. Najvea se suradnja postie
ako meu lanovima skupine postoji pozitivna meuovisnost. Stoga je za potrebe
ovog istraivanja kao indikator kvalitete odgoja i obrazovanja istaknuta
kooperacija, ostvarena radom u malim suradnikim skupinama na satu razredne
zajednice uenika estog i osmog razreda osnovne kole. U tu svrhu kreirane su
kooperativne igre vezane za razvoj suradnje, zajednitva i pozitivne
meuovisnosti. U kooperativnim igrama nema gubljenja ili ispadanja iz igre tako
da, za razliku od natjecateljskih igara, nema pobijeenih, niti gubitnika. Kao
sastavni dio suraivanja moe se nai mnogo primjera uenja primanja i davanja,
to jaa zajednitvo. Isto tako, sve drame su savreno kooperativne. Poveavaju
sposobnost uenika u zauzimanju drukijih gledita i razvijaju sposobnosti
rjeavanja problema. Za dramatizaciju, koju smo takoer implementirali u
izabrane suradnike aktivnosti, bilo je vano dobro se pripremiti. Glede toga je
svaki uenik dobio radni listi s poslovima/zadatcima koje unutar skupine treba
obaviti, a oni su sljedei:
-

postavljanje scene (jasno definirati situaciju i likove, ali tako da ostane mjesta
za individualne interpretacije, zaplete i rasplete);
dijeljenje uloga (uenici se dogovore o ulogama, tko e to igrati);
priprema (svaki se glumac priprema za svoju ulogu, uivljava se u nju te
zajedno s ostalima dogovara i uvjebava definiranu situaciju);
igranje predstave (uvod, zaplet i rasplet);
rasprava (djeca izraavaju svoje osjeaje, procjenjuju to se dogodilo, to su
osjetili, njihova razina zadovoljstva zavretkom i dr.).

Kooperativne igre primijenjene u ovom istraivanju prikupljene su i

preuzete iz razliitih prirunika za nastavnike i uenike (Bratani, 1991; Uzelac,
Bognar i Bagi, 1994; udina-Obradovi i Teak, 1995; Peko, 2000; BuljubaiKuzmanovi, 2002). Temelje se na pozitivnoj meuovisnosti (prijateljska
interakcija, meuljudska i malogrupna umijea) i razvoju socijalnih vjetina i
socijalne kompetencije (suradnje, komunikacije, tolerancije, uvaavanja drugih)
te usvajanju i njegovanju temeljnih humanih vrijednosti (ljubav, prijateljstvo,
odanost, suosjeanje, solidarnost, pravednost, istinoljubivost, nenasilje).

52

Vesna Buljubai Kuzmanovi, Kooperativno uenje kao indikator kvalitete odgoja i obrazovanja
ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 50. do 57.

METODOLOGIJA ISTRAIVANJA
Problem, cilj i zadatci istraivanja
Kooperativno uenje, timski rad i suradnja idu u red najvanijih
djelatnosti koje e se traiti u budunosti i biti presudne za uspjeh u 21. stoljeu.
(Greene, 1996) Polazei od tih pretpostavki, cilj je ovog rada ispitati moe li
kooperativno uenje pozitivno utjecati na odnose i procese unutar grupe,
razredne zajednice uenika estih i osmih razreda jedne osjeke osnovne kole i
potvrditi se kao znaajan indikator kvalitetne nastave.
Uzorak, instrumenti i postupak
Uzorak istraivanja ini 147 uenika, tri esta (N=69) i tri osma (N=78)
razredna odjela jedne osjeke osnovne kole, to predstavlja 25% od ukupnoga
broja. Instrumenti koji su se koristili u ovom istraivanju odnose se na dva
upitnika. Prvi mjeri kvalitetu suradnje, pomaganja i zajednitva na individualnoj
razini, a drugi je namijenjen procjeni odnosa i procesa unutar grupe. Sam
postupak provedbe istraivanja usko je vezan za pedagoku radionicu, kao
specifian oblik grupne interakcije i krune komunikacije. Kooperativnim igrama
se poticalo aktivno i iskustveno uenje, odnosno procesi koji integriraju sve
psihofizike funkcije djeteta: tjelesno izraavanje (pokret), osjetilnost (dodir,
sluh, vid), emocije i sjeanja, volju, imaginaciju, spoznaju (intelekt, intuiciju).
Ono podjednako djeluje na sve te funkcije i ne daje prednost nijednoj zasebno.
(Uzelac i sur. 1997) Istraivanje je provedeno kroz etiri susreta tijekom
dvomjesenog razdoblja, u sklopu sata razredne zajednice. Voditelji radionica
bili su razrednici. Kako se u ovom istraivanju radilo o implementaciji odgojnoobrazovnog programa ''Suraujmo'' u kolski kurikul, vano je bilo: definirati,
opisati i izmjeriti poetno stanje, prije provedbe programa; definirati stanje koje
se eli postii provedbom programa i provesti program te mjeriti proces prijelaza
poetnoga stanja prema eljenomu. Tijekom same provedbe programa vrena je
kontinuirana evaluacija grupnih susreta, a na kraju provedbe i zavrna, koju smo
prikazali integrirano, za svih 147 uenika.
REZULTATI I RASPRAVA
Prosjena ocjena (X)
spremnosti pomaganja
uenika 6. i 8. razreda
1.5 < X <= 2
2 < X <= 2.5
2.5 < X <= 3
3 < X <= 3.5

esti razred, N = 69
1. mjerenje
2. mjerenje
f
%
f
%
6
8.69
3
4.34
6
8.69
3
4.34
6
8.69
6
8.69
53

Osmi razred, N = 78
1. mjerenje
2. mjerenje
f
%
f
%
3
3.84
6
7.69
3
3.84

Vesna Buljubai Kuzmanovi, Kooperativno uenje kao indikator kvalitete odgoja i obrazovanja
ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 50. do 57.

3.5 < X <= 4

4 < X <= 4.5
4.5 < X <= 5

33
18
-

47.82
26.82
-

9
39
9

13.04
56.52
13.04

30
33
6

38.46
42.30
7.69

27
39
9

34.61
50.00
11.53

Tablica 1. Prosjene ocjene na ljestvici spremnosti pomaganja prije i nakon implementacije

odgojno-obrazovnoga programa ''Suraujmo''

Spremnost pomaganja drugima, kako se vidi iz tablice 1., biljei bolje

efekte u sva tri esta i sva tri osma razreda nakon implementacije odgojnoobrazovnoga programa ''Suraujmo'' (2.mjerenje) i kooperativnog uenja
suradnje, zajednitva i pozitivne meuovisnosti. Ocjenu 1 - uope ne pomae i
sve mu je teko, u prvom i drugom mjerenju nije dobio niti jedan uenik osmih
razreda, ali zato su tu ocjenu u prvom mjerenju dobila ak estorica uenika 6.
razreda. Ocjenu 2 - uglavnom ne pomae, u prvom mjerenju nije dobio niti jedan
uenik, a u drugom tri uenika estog razreda, to govori da trojica od navedenih
est jo ne surauje na potrebnoj razini. Analizirajui daljnje pokazatelje
razvidno je da ocjena 3 - pomae ako mu netko naredi, u drugom mjerenju
biljei znaajan pad, ali i dalje gotovo est uenika u svakom razredu valja
poticati na suradnju i pomaganje. Ostali uenici uglavnom pomau drugima, a 9
je onih, u oba razreda, koji su uvijek spremani pomoi. Koliko je uoena razlika
izmeu 1. i 2. mjerenja statistiki znaajna, prikazano je u tablici 2.
ESTI RAZRED
Spremnost pomaganja, 1.mjerenje
Spremnost pomaganja, 2.mjerenje
OSMI RAZRED
Spremnost pomaganja, 1.mjerenje
Spremnost pomaganja, 2.mjerenje

N
69

AS
3.627
3.952

Min.
1.782
2.347

Max.
4.347
4.695

SD
.720
.615

T
1

p
0006

78

3.967
4.171

2.576
3.461

4.653
4.769

.438
.309

28.5

.0003

Tablica 2. Znaajnost razlike u prosjenim rezultatima postignutim na Ljestvici spremnosti

pomaganja, izmeu prvoga i drugoga mjerenja primjenom Wilcoxonovoga testa

Kod testiranja statistike znaajnosti razlike izmeu prvoga i drugoga

mjerenja uz p<0.05, s 95% vjerojatnosti, proizlazi da su uoene razlike izmeu
prvog i drugog mjerenja spremnosti pomaganja statistiki znaajne. Dakle,
kooperativno uenje u nastavi imalo je pozitivan utjecaj na percepciju pojedinca
od socijalnog miljea i njegovih suradnikih kvaliteta, odnosno spremnosti
pomaganja. Do slinih rezultata doli smo i kod heteropercepcije, samoprocjene
kvalitete prijateljskog prihvaanja i pozitivne meuovisnosti (Djeca u razredu
vole se druiti sa mnom. Djeca u razredu prihvaaju moje ideje). Procjena
prihvaenosti i pozitivne meuovisnost u prvom se mjerenju kretala od
prosjene ocjene AS = 3.48 do AS = 4.00, a u drugom od AS = 4.00 do AS =
4.11. Meutim, uoene razlike se nisu pokazale statistiki znaajne u 8.
razredima, to se moe protumaiti injenicom da se upravo ti uenici nalaze u

54

Vesna Buljubai Kuzmanovi, Kooperativno uenje kao indikator kvalitete odgoja i obrazovanja
ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 50. do 57.

fazi rane adolescencije i manje su okrenuti heteropercepciji, a vie autopercepciji

(tablica 3).
ESTI RAZRED
Djeca u razredu vole se druiti
sa mnom
Djeca u razredu prihvaaju moje
ideje
OSMI RAZRED
Djeca u razredu vole se druiti
sa mnom
Djeca u razredu prihvaaju moje
ideje

N
69

78

AS1
3.74

AS2
4.00

SD1
1.01

SD2
1.00

T
4.5

p
.0587

3.48

3.74

0.89

0.91

4.5

.0587

4.00

4.11

0.63

0.52

.3105

3.73

4.00

0.92

0.69

.1234

Tablica 3. Znaajnost razlike u prosjenim rezultatima postignutim na ljestvici

heteropercepcije(percepcija pomaganja i zajednitva) izmeu prvoga i drugoga mjerenja

Nadalje, u tablici 4, slijedi prikaz uinaka kooperativnog uenja na

odnose i procese unutar razrednih zajednica uenika 6. i 8. razreda, odnosno na
suradniku klimu, zanimljivost i korisnost uenja te percepciju vlastitog
doprinosa radu, oputenosti i zatienosti.
Kooperativno uenje prosjene ocjene susreta
Tvrdnja / Susret
U grupi se osjeam
prihvaeno
Imam podrku i
razumijevanje
Oputen/na sam
Doprinosim radu
Uenje je zanimljivo
Uenje je korisno
Nemam straha od neuspjeha

Rang

AS1
4.727

AS2
4.766

AS3
4.787

AS4
4.848

4.700

4.757

4.800

4.806

4.060
4.593
4.533
4.645
4.645

4.060
4.677
4.593
4.774
4.666

4.156
4.696
4.656
4.781
4.774

4.363
4.838
4.848
4.838
4.774

7
3
1
3.
6

Tablica 4. Uinci kooperativnog uenja na odnose i procese unutar grupe/razreda, N=147

Gledajui sveukupno uinci kooperativnog uenja na odnose i procese

unutar razredne zajednice uenika 6. i 8. razreda iz susreta u susret bili su
kvalitetnije procjenjivani. Najveu prosjenu ocjenu dobili su indikatori vezani
za prihvaenost te vlastiti doprinos radu. Naglaena je zanimljivost i korisnost
uenja suradnje, pomaganja i zajednitva te istaknut i osjeaj zatienosti od
negativne evaluacije i/ili loih ocjena.

55

Vesna Buljubai Kuzmanovi, Kooperativno uenje kao indikator kvalitete odgoja i obrazovanja
ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 50. do 57.

ZAKLJUAK
kole i nastavnici prihvatili su modele kooperativnoga uenja da bi
poboljali uenje i razbili frontalni oblik rada. Meutim, rijetko se primjenjivao
primarno, da bi unaprijedio kolsku klimu i ozraje te interakcijskokomunikacijski obrazac kole. Ovaj rad se bavio upravo tim uincima
kooperativnoga uenja elei dati izravnu pouku praksi o kooperativnom uenju
kao indikatoru kvalitete odgoju i obrazovanju.
Rezultati istraivanja pokazali su da se kooperativno uenje kao indikator
kvalitete odgoja i obrazovanja oituje u kolskoj klimi i ozraju, meusobnoj
interakciji i komunikaciji te uinkovitijem odnosu uenika prema sebi, drugima i
zajednici. Indikatori kvalitete odgojno-obrazovnog procesa najvie su grupirani
oko meuljudskih odnosa, spremnosti na pomaganje i suradnju, prijateljskih
druenja i vrnjake prihvaenosti te vlastitoga doprinosa uenju i radu.
Uenike prosudbe unutar skupina snano istiu zanimljivost i korisnost
kooperativnog uenja te njegov doprinos oputenosti i prevladavanju straha od
negativne evaluacije i kolskog neuspjeha.

LITERATURA
Bai, J., Hudina, B., Koller - Trbovi, N., iak, A. (1994), Integralna metoda. Zagreb:
Alinea.
Bognar, L., Matijevi, M. (2002), Didaktika. Zagreb: kolska knjiga.
Bratani, M. (1991), Mikropedagogija: interakcijsko - komunikacijski aspekt odgoja.
Zagreb: kolska knjiga.
Bratani, M. (1996), Paradoks odgoja: studije i eseji. Zagreb: Hrvatska sveuilina
naklada.
Buljubai-Kuzmanovi, V. (2002), Kooperativno uenje kao faktor socijalizacije.
Magistarski rad. Zagreb: Filozofski fakultet.
udina-Obradovi, M., Teak, D. (1995), Mirotvorni razred. Zagreb: Znamen.
Greene, B. (1996), Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih kola. Zagreb: Alinea
Jankovi, J. (1993), Sukob ili suradnja. Zagreb: Alinea.
Jankovi, J., Blaeka, S., Rambousek, M. (2000), Intervencije u socijalizacijski proces
djece s posebnim potrebama. U: Bai, J., Jankovi, J. (ur.), Rizini i zatitni imbenici
u razvoju poremeaja u ponaanju djece i mladih. Zagreb: Kratis, 275.-291.
Juri, V. (1979), Metoda razgovora u nastavi. Zagreb: Hrvatski pedagoko-knjievni
zbor.
Miljevi-Riiki, R., Male, D., Rijavec, M. (1999), Odgoj za razvoj. Zagreb: Alinea.
Peko, A. (2000), Pristupi koji potiu autonomiju uenika. U: Babi, N., Irovi, S. (ur.),
Interakcija odrasli - dijete i autonomija djeteta. Osijek: Visoka uiteljska kola, 143.150.
Previi, V. (1996), Suvremena kola: odgojno-socijalna zajednica. U: Vrgo, H. (ur),
Pedagogija i hrvatsko kolstvo. Zagreb: Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, 303.-306.
56

Vesna Buljubai Kuzmanovi, Kooperativno uenje kao indikator kvalitete odgoja i obrazovanja
ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 50. do 57.

Steele, J.L., Meredith, K.S., Temple, C., (1988), Suradniko uenje: Vodi kroz projekt.
Zagreb: Institut otvoreno drutvo.
Uzelac, M., Bognar, L., Bagi, A. (1997), Budimo prijatelji. Zagreb: Mali korak.
Zarevski P. (1995), Psihologija pamenja i uenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

COOPERATIVE LEARNING AS AN
INDICATOR OF EDUCATIONAL QUALITY
Abstract: In a quality school the importance of individual work and competition is
reduced while greater emphasis is placed on team work and cooperation. Cooperative
learning, team work and cooperation are considered to be the most important principles,
crucial for the success in the 21st century (Greene, 1996). Based on these assumptions,
the aim of the paper is to examine whether cooperative learning can be confirmed as a
significant indicator of a good quality teaching and whether it may positively influence
the relationships and processes within a group, in particular among six graders (N = 69)
and eight graders (N = 78) in one primary school in Osijek.
The results of the research showed that cooperative learning, as an indicator of
educational quality, is evident in the school environment, interaction and
communication as well as in the students' more efficient relationship towards
themselves, the others and the community in general. When it comes to the educational
process, the indicators of quality mostly relate to the relationships, readiness to help and
cooperate, socializing and peer acceptance as well as one's own responsibility for
learning. According to the sudents' responses, cooperative learning is perceived as
interesting and useful leading to a relaxed atmosphere whereby the students may
overcome their fears of negative evaluation and school failure.
Key words: cooperative learning, indicator of educational quality, students, teaching.

Author: dr. sc. Vesna Buljubai Kuzmanovi, Filozofski fakultet, Osijek

Review: ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 50. do 57.
Title: Suvremeni pristupi nastavi prirode i drutva
Categorisation: prethodno priopenje
Received on: 4. oujka 2009.
UDC: 371.311.4
371.2
Number of sign (with spaces) and pages: 19.616 (: 1800) = 10,897 (: 16) = 0,681

57