Professional Documents
Culture Documents
Milisa - I - Tolic-Moralni Relativizam I Medijska Socijalizacija
Milisa - I - Tolic-Moralni Relativizam I Medijska Socijalizacija
UDK 316.7
(143-162)
The author Zlatko Milia has a Ph.D., is an associate professor, and Mirela Toli is a lecturer at the
University of Zadar.
144
LANCI
UDK 316.7
(143-162)
Autor Zlatko Milia je doktor znanosti, izvanredni profesor, a autorica Mirela Toli je asistentica
Sveuilita u Zadru.
Milia i Toli
145
Uvodne napomene
Sredinja ideja relativistikog pristupa jest da su moralne vrijednosti
ljudski konstrukti, a ne rezultanta transcendentne istine. Poloaj moralnog
relativizma u filozofiji govori da moral i/ili etika ne odraavaju apsolutne
ili univerzalne moralne istine. Univerzalne vrijednosti su nadindividualne duhovne vrijednosti. Meutim, te nadvremenske vrijednosti ne mogu se
iskustveno spoznati (a priori). Postmoderno doba, koje se nekritiki slavi
kao vrijeme u kojemu su sve vee mogunosti kreiranja ovjekovih
sloboda, postaje vrijeme porobljavanja ovjeka u kojemu se gube potrebe
za pripadanjem, (samo)potovanjem i ljubavlju. U medijskoj socijalizaciji
posebno se istiu vrijednosti u razliitim kulturama kroz medije i uz
njihovu pomo. S druge strane, kulturni univerzalizam polazi od stajalita
da postoje univerzalne vrijednosti slobode, potenja, pravde, mira...
Pobijanjem teorije kulturnog univerzalizma okreemo se Dostojevskom:
Ako je Bog mrtav, sve je doputeno. Problem je to univerzalne
vrednote znaju instrumentalizirati u sebi suprotne ciljeve. Stoga je
potrebno uz pomo teorije konvergencije nai suivot tih dvaju pristupa,
uz napomenu da je znatno tee znanstveno dokaziva teorija kulturnog
univerzalizma i u sluaju aplikacije vrijednosti interkulturalnosti. Kulturni
relativizam uglavnom je najprisutniji u etnologa i antropologa, a meu
filozofima ima najvie predstavnika teorije kulturnog univerzalizma
(Hatch, 1983).
Mediji imaju u tom kontekstu ambivalentu ulogu pri stvaranju
socijalizacijske sposobnosti u pojedinca, posebice mladih. to to zapravo
znai za pojedinca, a to za drutvo? Koje su posljedice za djecu i mlade
pri stvaranju takvog razvojnog stupnja s inovativnim medijima? Naini
prosljeivanja, primanja, obraivanja socijalnih sadraja preko medija
otvaraju, s jedne strane irok spektar vrednota za mlade, ali s druge strane,
(i) opasnost manipulacije gdje se ugroava osobni identitet pojedinca. Za
takvo analiziranje i shvaanje uloge medija u razvoju pojedinca bitno je
razluivanje pojma medijske socijalizacije.1 Medijska socijalizacija prouava
kako i na koji nain mediji utjeu u procesu razvoja socijalizacije s pitanjem
Slue li mediji kao prenositelji znanja kulturnih normi?" (Sss, 2004,
Medijska socijalizacija je poddisciplina medijske pedagogije i podrazumijeva socijalizaciju preko
masmedija, a analizira do koje mjere i kako inovativni mediji utjeu u pojedinca na razvoj procesa
socijalizacije (Sss, 2004, 295)
146
LANCI
Milia i Toli
147
Medijska socijalizacija (na njem. Mediensozialisation) izvodi se kao kolegij na Sveuilitu u Mainzu
pod vodstvom prof. dr. Stefana Aufennangera i dr. Hanne Walberg, na Sveuilitu u
Paderbornu.....U okvirni sadraj kolegija spada: povijesni razvoj sociolokih teorija (paradigme),
znaenje odrastanja djece i mladih u suvremenom medijskom okruju (stvaranje i gubljenje
nacionalnog i kulturnog identiteta), kontekst medijskog obrazovanja - procesi medijske socijalizacije,
identitet i interaktivni mediji, kontekst medijske konvergencije, odnosi meu generacijama:
promjene-inovacija-posljedice....(www.uni-paderborn.de)
148
LANCI
Milia i Toli
149
a) Medijska pedagogija
didaktika (znanost o pouavanju i uenju)
2. Praksa:
c) Medijsko obrazovanje
koritenje (efektivna uporaba steenih medijskih kompetencija)
b) Medijska
d) Medijsko
150
LANCI
Konvergencija medija podrazumijeva koritenje razliitih medija, ali s istog sadrajnog aspekta.
Takvo koritenje medija, posebice inovativnih, znai vanu analizu za razvoj medijske socijalizacije
(Hther/Schrob, 2005, 386)
Milia i Toli
151
Tematsko polje
Osnovno pitanje
Egzemplarna studija-izvor
1.Kultura i mediji
2. Javnost
Habermas 1962
2.1.Participacija kroz
javnost
Koje emancipacijske
mogunosti otvaraju
mediji i u kojim uvjetima?
Enzensberger 1970
3. Socijalna pitanja
Koje sociokulturne
posljedice se
(re)produciraju preko
medija?
Tichenor 1970
Koje socio-kulturne
posljedice ima medijska
komunikacija?
Gerbner 1994
4. Konstrukcija realnosti
Lull 1980
4.1.Konstrukcija realnosti
kroz medije
Luhmann 1996
5. Mo i mediji
Hall 1980
Krotz 2001
152
LANCI
Milia i Toli
153
154
LANCI
Milia i Toli
155
POZITIVNA
ULOGA
MEDIJA
NEGATIVNA
ULOGA
MEDIJA
POZITIVNA
ULOGA
MEDIJA
NEGATIVNA
ULOGA
MEDIJA
- dobivanje
pravovaljane
informacijestvaranost
- dobivanje
lanih
informacijafikcija
- razvoj
identiteta u
adolescenata
- kriza i
gubitak
identiteta
adolescenata
- regulacija
raspoloenja
- stvaranje
lanog osjeaja
za podizanje
raspoloenja
- kreativno
koritenje
slobodnog
vremena
- regulacija
slobodnog
vremena
- brzo
pribliavanje i
irenje
dogaaja i
informacija
- laan bijeg od
stvarnosti na
temelju
stvorene fikcije
- bolja i bra
integracija u
drutvu
- pravo na
razliito
miljenje
- obrazovanje
i kulturno
obogaivanje
- mladi i djeca
nemaju
izgraeni stav
u drutvu i
nema poziciju
u integraciju
- manipulacija
i stvaranje
grupnih
- manipulativni
- promicanje
sadraji umjesto ljudskih prava i identiteta
adolescenata
informativnih
tolerancija
(idoli s
- neselektivno i
drugih jezinih estrade)
senzacionalisti- izriaja- razvoj
ko informiranje interkulturalne - netolerancija
komunikacije i drugih i ne
- realnost je
suivota meu prihvaanje
virtualna
suivota za
drugim
razvoj
kulturama
interkulturane
komunikacije
- komercijaliziranje sadraja
kao prioritet i
prikazivanje
rasnih, spolnih
sukoba bez
sankcija
POZITIVA
ULOGA
MEDIJA
- razvoj
identiteta kroz
radni identitet
- kritiki stav i
refleksija na
socijalne
deformacije
NEGATIVNA
ULOGA
MEDIJA
- gubitak
identiteta
- socijalna
pasivizacija
i/ili izolacija i
stereotipi
- manipulacija
- kritika analiza medijskim
pojedinih medija sadrajima
- razvoj
- nema
medijske
refleksije niti
kompetencije:
kritike
usvojene
analize
- pozitivan
utjecaj moralnog
relativizma i
kulturnog
relativizma
drutva
- nisu
usvojene
medijske
kompetencije
-senzibiliziranje za razvoj
javnosti na
interkulturalne
probleme
komunikacije
deprivilegiranih, - manipulacija
stigmatiziranih - odgojna,
socijalna,
politika,
psiholoka,
ekonomska
- negativni
utjecaj
moralnog i
kulturnog
relativizma na
razvoj
identiteta u
adolescenata
- gubitak
osobnosti .
156
LANCI
Milia i Toli
157
158
LANCI
Zakljuak
Najvaniji cilj interkulturalizma8 u odgoju i obrazovanju jest
shvaanje repasaa (fr.repasser = preispitivanje) kulturnog univerzalizma i
relativizma. Analize kulturnog relativizma upuuju nas da se odreena
kultura ne smije ocjenjivati unutar svojih vrijednosti, nego prvenstveno u
odnosu prema drugim kulturama. Medijska socijalizacija pokuava
analizirati i raspoznati sustav znakova i simbola vrijednosti u razliitim
kulturama. U tekstu se postavlja pitanje kakav je odnos moralnog
relativizma, intrekulturalnosti i medijske socijalizacije da medije
analiziraju vrijednosti u razliitim kulturama i na taj nain se ostvaruje
proces razvoja interkulturalne komunikacije .Moralni relativizam
omoguava da se oslobodimo etnocentrizma, a s druge strane, moe
sprijeiti razumijevanje uloge kulturnog univerzalizma.
Temeljni aspekt medijske socijalizacije jest da su mediji postali provideri, tj.
simboliki materijali (kulturnih vrijednosti). Postavlja se pitanje kako
preoblikovati, preusmjeriti i upotrijebiti simbolike vrijednosti za razvoj
kulturnog identiteta i interkulturalne komunikacije. Medijskoj
socijalizaciji pripada temeljno pitanje kako preko medija interpretirati iste
vrijednosti u razliitim kulturama i kako interpretirati vrijednosti koje
(ne)potiu razvoj interkulturalne komunikacije stvarajui pritom razvoj
i/ili krizu kulturnog identiteta. Shematski se sve ovo moe iskazati na
sljedei nain:,
8 Prefiks inter ne znai tek prisustvo razliitih kultura (multikulturalnost), nego kvalitetu suivota.
Interkulturalnost ne podrazumijeva samo uvaavanje prava drugog, nego i konkretne mjere u
podizanju kvalitete suivota u jedinstvu razliitosti. Slijedom toga, interkulturalno obrazovanje
shvaa i ulogu medija.
Milia i Toli
159
1.
Shvaanje ambivalentnosti moralnog relativizma i uloge
medija
2.
Analiza medijske socijalizacije: funkcionalna/odgojna i/ili
disfunkcionalna/manipulativna
3.
Uloga medijske pedagogije, medijske didaktike, medijskog
obrazovanja, medijsko koritenje i analiza Encoding/Decoding
procesa
4.
Interpretacija i istraivanje pet tematskih polja medijske
socijalizacije: 1. kulturno znaenje, 2. javnost (participacija kroz
javnost), 3. socijalna pitanja, 4. konstrukcija realnosti (kroz medije), 5.
odnos medija i moi
5.
Mediji: to trebaju informirati i na koji nain: kako (znati
vrijednosti prenijeti)?
6.
7.
(Ne)integracija u drutvu
8.
Literatura
Baacke, D. (1997), Medienpdagogik, Tbingen, KoPad Verlag.
Baacke, D.(1987), Jugend und Jugendkultur, Juventa, Weinheim,
Mnchen Verlag.
Bahlche,J. (1994), Univerzalismus der Kultur und Kultur-Identitt,
Oldenburg, Wissenschaftsverlag.
Chomsky, N. (2002), Mediji, propaganda i sistem. Zagreb: Tri-dvajedan .
160
LANCI
ivot s medijima,
und Heranwachsenden.
Verlag
fr
und
Milia i Toli
161
Ostali izvori
- www.uni-paderborn.de
- www-matica.hr-autor: Kulenovi, E. (1976) u lanku Odreenje
dobra ivota