Dimenzioniranje pravokutnih i

T presjeka
na
Moment savijanja i Uzdunu silu
i model DKP

Pravokutni presjek
2

As2

s2

c2

0.85 fcd

Fs2
Fc

Neutralna os

Msd
Nsd
As1
1

s1

Fs1

Jednostruko armirani pravokutni presjek optereen momentom savijanja

M 0 MA MB 0
Msd = Fc z Fs1 z

x
d

c 2 c 2 s1

c 2
d d
c 2 s1

H 0 Fc Fs1
Fs1 A s1 f yd
Fc c dA b c dx
A

Fc v x b fcd

za pravokutne presjeke = 0.85

c2

0.85 fcd
A

Fc

Neutralna os

Msd

As1
1

s1
B

Fs1

Radni dijagram betona koeficijent punoe RDB-a

c

c d

c 2 fcd

fcd c
fcd

2
4 4 c 2 c 2 d 4 4 c 2 c 2 d

0
v 0

c 2 fcd
c 2 fcd

fcd
c22 3c 2
4

4
2
3
c 2 c22 c 2
6 c 2

c 2 fcd
2 12 12
c

0 c 2

c fcd

fcd

c 2
6 c 2 0 c 2 2
12
3 c2 2
v
2 c 2 3. 5
3 c2
v

fcd
4 c c
4

T
ka

c 2
2

3 .5

Radni dijagram betona koeficijent poloaja tlane sile (teite dijagrama)

c 2

c 2

fcd c 2
fcd

4 c 2 c22 c 2 d
c 2 c d
4 4 c 2 c 2 c 2 d

4 0

ka 1 0
ka 1 0
1

c2
c2
fcd c 2
fcd

2
c 2 c d
c 2
4 c 2 c 2 d
c 2
4

c2
c 2 d
4 0

0
0 4

4 3c 2 c42
3c 2

16 3c 2
3
2
4
16

c2
c2
12
1
1
1
2
2
3
c 2 4 6 c 2
4 c 2 c 2
c 2

c 2

c2
c2

12
2
3

24

2
2
2
2
8 c 2

16

24

16

c2
c2
c2
c2
c2
c2
c2
c2

c 2 4 6 c 2
c 2 4 6 c 2
4 6 c 2

c fcd

fcd

8 c 2
0 c 2 2
4 6 c 2
3 4 2
ka c2 c2
2 c 2 3 .5
2c 2 3c 2 2
ka

f
c cd 4 c c
4

T
ka

c 2
2

3 .5

Jednostruko armirani pravokutni presjek - Osnovne jednadbe

Fs1 A s1 f yd

M 0 Msd = Fs1 z

Fc 0.85 v x b fcd 0.85 v d b fcd

Msd = A s1 fyd d

M 0

A s1

Msd = Fc z

z d k a x d k a d 1 k a d d

Msd = Fc z 0.85 v d b fcd d

sd

Msd
d fyd

N 0

Fc = Fs1

0.85 v d b fcd = A s1 f yd

Msd
0.85 v =
b d 2 fcd

0.85 v
c2

f yd
A s1 f yd

d b fcd
fcd

0.85 fcd
Fc

Neutralna os

Msd

As1
1

s1

Fs1

Dvostruko armirani pravokutni presjek Logika nastanka

Vlak

Tlak
2%

3.5 %
B

A s2
a
b

c
C

2
4
d
3

A s1

As2

A
20 % (10 % )

s2

3%

c2

0.85 fcd

Fs2
Fc

Neutralna os

Msd

As1
1

s1

Fs1

Dvostruko armirani pravokutni presjek Osnovne jednadbe

MRd,lim sd,lim b d2 fcd
A s1

MRd,lim
M - MRd,lim
sd
lim d fyd d d2 fyd

A s2

Msd - MRd,lim
d d2 fyd

As2

s2

c2

0.85 fcd

Fs2
Fc

Neutralna os

Msd

As1
1

s1

Fs1

Jednostruko/Dvostruko armirani pravokutni presjek Optereen

momentom savijanja i uzdunom silom Postupak Wuczkowskog
d

Msds Msd Nsd h

2

As2
Msd

MRd,lim sd,lim b d2 fcd

A s1
A s2

MRd,lim
M - MRd,lim Nsd
sds

lim d fyd d d2 fyd

fyd

vl

Nsd
Konvencija:
Tlak +
Vlak -

Msds - MRd,lim

d d2 fyd
2

As2

s2

c2

tl

Nsd
As1
b
0.85 fcd

Fs2
Fc

Neutralna os

Msd
Nsd
As1
1

s1

Fs1

Pravokutni presjek Dijagram toka rjeenja problema

Uitavanje podataka o presjeku, materijalu, napadnim silama, te traene deformacije armature

b, h, d1, fcd, fyd, Msd, s1,poc

Izraunavanje bezdimenzionalnog momenta savijanja

sd

Msd
b d2 fcd

Postavljanje poetne ravnine deformacije

c,don 0

c2
c 2 s1

c,gor 3.5

s1 s1,poc

Postavljanje tekue ravnine deformacije

c,don c,tek

c,tek

c,gor c,tek

c,don c,gor
2

Izraunavanje koeficijenata za tekuu ravninu deformacije

1 k a

; izr
sd 0.85 v

0.85 v

Usporedba izraunatih i traenih vrijednosti

izr
sd sd

izr
sd

izr
sd sd

sd

Izraunavanje potrebne armature, ispis

A s1

MRd,lim
M - MRd,lim Nsd
sds

lim d fyd d d2 fyd

fyd

A s2

Msds - MRd,lim
d d2 fyd

T presjek
bef
2

As2

s2
Neutralna os

Msd

c2
*c

0.85 fcd

Fs2
Fc

Nsd
As1
1

s1

Fs1

Ako neutralna os sijee plou (x hf), tada se ovakav presjek rjeava kao pravokutni
dimenzija beff*h. Ako neutralna os sijee rebro (x > hf), tada je ovakav presjek pravi T presjek
i potrebno ga je kao takvog proraunati.

Odreivanje reducirane irine T presjeka (bi)

Fca Fcb Fci
0.85 fcd v d beff 0.85 fcd v d hf beff b 0.85 fcd v d bi
v d beff v d hf beff b v d bi
v d beff v d hf beff b
bi
v d
v

bi 1
1 f
v
d

bef

b
1
beff

beff

c2
c*

v f c

Ai
bi

v f c 2
c

x hf
c 2
x

0.85 fcd

*v

Aa

Ab

T presjek Dijagram toka rjeenja problema

Uitavanje podataka o presjeku, materijalu,
napadnim silama, te traene deformacije armature
Izraunavanje bezdimenzionalnog momenta
savijanja

b, beff , h, d1, hf , fcd, fyd, Msd, s1,poc

Izraunavanje
bezdimenzionalnog
momenta savijanja

sd

bi beff

Msd
bi d2 fcd

Postavljanje poetne ravnine deformacije

c,don 0

c2
c 2 s1

c,gor 3.5

s1 s1,poc

Postavljanje tekue ravnine deformacije

c,don c,tek

c,tek

c,gor c,tek

c,don c,gor
2

Izraunavanje koeficijenata za tekuu ravninu deformacije

1 k a

; izr
sd 0.85 v

Kontrola poloaja neutralne osi

x hf
izr
sd

x hf

0.85 v

Proraun reducirane irine T presjeka

h
b
b eff
b i 1 v 1 f 1
v
d
b eff

Usporedba izraunatih i traenih vrijednosti

sd
izr
izr
sd
sd sd

sd

Izraunavanje potrebne armature, ispis

A s1

MRd,lim
M - MRd,lim Nsd
sds

lim d fyd d d2 fyd

fyd

A s2

Msds - MRd,lim
d d2 fyd

DKP DIMENZIONIRANJE
KOMPOZITNIH PRESJEKA
U nastavku je prikazan model
dimenzioniranja opih
kompozitnih poprenih presjeka
optereenih ekscentrinom
uzdunom silom. Presjeci mogu
biti proizvoljnog oblika,
sastavljeni od razliitih materijala i
formirani u vie faza. Proraun
ukljuuje analizu naponskodeformacijskog stanja presjeka,
utvrivanje graninog kapaciteta
noenja i odreivanje potrebne
povrine ipkaste armature za
utjecaj kratkotrajnog optereenja.
Ukratko je opisana mogunost
primjene modela na
dimenzioniranje betonskih
presjeka ojaanih labavom i
prednapetom ipkastom
a) Klasino armirani presjeci
armaturom, te krutim elikom.

II fa za

II fa z a

I fa za

b) Prednapeti betonski presjeci

I fa za

c) Spregnuti elino- betonski

presjeci

OSNOVNE PRETPOSTAVKE
Presjeci i nakon deformiranja ostaju ravni.
Nema klizanja na spoju razliitih materijala nakon njihova sprezanja.
Poznata je veza napon-deformacija za svaki materijal.

RAVNINA DEFORMACIJE PRESJEKA

Grafiki prikaz mogue ravnine deformacije, u odnosu na prethodno ravnoteno
stanje, dan je na slici. Dopunska deformacija neke toke presjeka definirana je
jednadbom ravnine.

T r

T 0 , z , y
r T 1, y, z

VEZA NAPREZANJE DEFORMACIJA

Polazi se od poznate veze izmeu jednoosnog naprezanja i deformacije za
pojedini materijal. Za realne materijale ova je veza u osnovi krivolinijska, a
definirana je jednoosnim testom ili odgovarajuom regulativom. Sa stanovita
numerike analize, zgodno je ovu vezu definirati kao linearnu po pojedinim
segmentima. Ovako uvedena kontrolirana pogreka je zanemariva u odnosu na druge
pretpostavke. Veza izmeu bilo koje dvije toke i,j dijagrama definirana je
pomou
i E( i )
i - E i E Tp r

E T r
U gornjim izrazima E oznaava tekui
modul elastinosti materijala (nagib
pravca na promatranom sektoru), dok je
grafika interpretacija naprezanja
vidljiva sa slike. Treba naglasiti da je za
poznato poetno stanje i pretpostavku
tekue deformacije izmeu toaka i,j ,
naprezanje konstantno i odreeno.

JEDNADBA RAVNOTEE
Vektor unutranjih otpornih sila presjeka Su je funkcija rezultantne ravnine deformacije i
veze pojedinog materijala. Ukoliko su oni poznati, Su se moe jednostavno izraunati
integracijom naprezanja na podruju kompozitnog presjeka.
Nu oznaava unutranju uzdunu sliku, Mzu i Myu odgovarajue momente sile obzirom na
koordinatne osi, W podruje pojedinog materijala, a sumacija preko svih materijala m.

S u N u , M zu , M yu r d
S u Su I

Su r d
m

I E r rT d
m

Sv Sv0 u

u u S v 0 , u

S v S vp S v
Sv Su 0

(1)

ODREIVANJE STANJA
NAPREZANJE-DEFORMACIJA
Za poznate vanjske sile i definirani popreni
presjek, esto treba odrediti ravnotenu
deformacijsku ravninu i naponsko stanje.
Rjeenje ovog problema se direktno svodi na
rjeenje jednadbe (1). Koristei iterativni
postupak rjeenja, problem se moe zapisati u
obliku

I k k 1 S k
S k S kv S ku
k 1 k k 1

NEKI PRORAUNSKI ASPEKTI

a) ipkasta armatura
Nakon odreivanja veliine ukupne deformacije a u promatranoj ipci, utvruje se
izmeu kojih vornih deformacija i, i+1 na predmetnom dijagramu - ona lei.
Potom se odredi pripadajui modul elastinosti E, te doprinos tekuih mehanikih
karakteristika ipkastih materijala.
Ia E Aar rT
a

i+ 1

K .E .

ei

i+ 1 , i

1,n

n e u tr a ln a o s

a) Materijal vee povrine

Podruje materijala koji ima znaajnu
povrinu u odnosu prema povrini itavog
poprenog presjeka zadaje se konveksnim
poligonalnim elementima bez upljina
(konani elementi KE). Na podruju
jednog KE moe biti samo jedan tip
materijala, izuzimajui ipkastu armaturu.
Svaki KE odreen je listom vornih toaka
i njihovim koordinatama, te indeksom
svojstva materijala. Dakle, konture svakog
materijala najprije se aproksimiraju
poligonom, a potom se omeeno podruje
podijeli na KE.

m o d u l e l a s t i n o s ti

Nakon odreivanja rezultantne ravnine deformacija na promatranom KE i poloaja

pripadajue neutralne osi u prethodnoj iteraciji, postavlja se set pravaca koji su s njom
paralelni i na kojima lee toke KE, s deformacijama jednakim vornim deformacijama
i radnog dijagrama. Potom se trai presjek ovih pravaca sa stranicama svakog KE, te
tako na svakom od njih definiraju podruja ei (podelementi) s konstantnim modulom
elastinosti E. Matrica Ie za svako ovo podruje je oblika
w j z j y j1 z j1 y j ; j 1,2,...n; n 1 n

I Er r T d
m

A e
Qz e

Ie

y e

Qz e
Iz e
I zy e

Q
I
I
y e

zy e
y e

A e 1 E w j

2
Q z e 1 E w j y j y j1
6
Q y e 1 E w j z j z j1
6
I z e 1 E w j y j y j1 2 y j y j1
12
I y e 1 E w j z j z j1 2 z jz j1
12
Izy e 1 E w j z j z j1 y j y j1 z j y jz j1 z j1y j1
24

Vektor unutranjih sila:

Su e S1 e S2 e I e p
S1 e

r d Q
Q

z e

y e

E r d Q
Q

S2 e

A e

i
Q z e

Q y e

z e

y e

i A e

i Q z e
i Q y e

Mehanike karakteristike i dio vektora unutranjih sila jednoga KE dobivaju se

sumiranjem odgovarajuih karakteristika svih podruja ei na tom elementu, a pojedinih
materijala preko svih KE koji opisuju taj materijal. Analogno, sumiranjem preko svih
materijala dobivaju se ukupne karakteristike kompozitnog presjeka.

ODREIVANJE GRANINE NOSIVOSTI PRESJEKA

Ako se eli dobiti granina nosivost presjeka Sug za zadani smjer vektora vanjskih sila Sv,
deformacijska ravnina mora biti u graninom poloaju. Ona je definirana dosezanjem
granine (maksimalne/minimalne) deformacije g u nekom materijalu presjeka. Vektor
odgovarajuih vanjskih sila Svg, koji uzrokuje ovo stanje, biti e u tom sluaju:

S vg n S v
S vg S ug 0

S k j S kv S ku
j - 1 Sn

S g= S

jS

1
v

m a1 x

m aj x

g m a nx

m ja-x1

PRORAUN POVRINE IPKASTE ARMATURE

Kompozitni presjeci esto su ojaani
kvalitetnijim materijalom (armaturom)
ija je povrina u odnosu na ukupnu
povrinu mala, te se moe uzeti da je
ta povrina zgusnuta u toku.
Najee treba odrediti povrinu i
raspored armature, te vektor vanjskog
optereenja, ako su poznate dimenzije
presjeka,
kvaliteta
i
raspored
materijala. Postupak je analogan
postupku
odreivanja
granine
nosivosti presjeka, s tim da se u
svakom
inkrementalnom
koraku
korigira potrebna povrina armature.

A
n

A
j- 1

a
a

1
ug

j-1
ug

j
ug

S ug= S

n
vg

SLIJED ITERATIVNOG POSTUPKA

1)
2)
3)
4)
5)
6)

Na temelju poznatog poloaja deformacijske ravnine pk iz prethodne

iteracije k, izrauna se matrica Ik i vektor unutranjih sila presjeka S ku .
Izvri se korekcija vektora neuravnoteenih sila S kv , ako je on funkcija
poloaja ravnine deformacije, tako da je S kv u k S v 0 .
Izrauna se vektor neuravnoteenih sila S k S v S u .
Odredi se vektor prirasta parametara ravnine deformacije k1 iz I k k 1 S k
k 1 kse tekui
k 1 vektor parametara dopunske ravnine deformacije
Odredi
.
k 1 / k postupka.
p
Kontrolira se konvergencija
Ako je zadovoljen kriterij
konvergencije
ispiu se rezultati i uzima se novi sluaj
optereenja. Ako kriterij konvergencije nije zadovoljen, postupak se vraa
na korak rjeenja (1).

GENERALNI PRIKAZ

JEDNOSTAVNI PRIMJER
Potrebno je odrediti stanje naprezanja-deformacije za sustav i presjek prikazan na slici,
pod vlanom silom F=360 kN.
E c 34 000 MN m 2

E s 200 000 MN m 2

A c 0.08 m 2

A s 416 0.0008 m 2

Poto je presjek optereen vlanom silom kompletnu silu preuzima armatura.

Za poetak pretpostavimo da je u=0.

Osnovne pretpostavke

Fv 360.0 kN
v

Fv
360.0

450000.00 kN m 2
A s 0.0008

u 0 0.0 ; s 0.0
E1 200 000 000.0 kN m 2
Fu s A s s E1 A s 0.0
F0 Fv Fu 360.0 0.0 360.0 kN

1. iteracija

E1 200 000 000.0 kN m 2

E1 A s 200 000 000.0 0.0008

160000 kN m

1.0
F0 360.0 kN
K1

u 1

F0
0.00225 m
K1

u1 0.00225

0.00225 2.25

1.0
1 400.0 0.25 E 2 400.0 0.00025 12500
u1 u 0 u1 0.00225 m

400.0 3.125 403.125 MN m 2

F1 1 A s 403125 0.0008 322.5 kN
F1 Fv F1 360.0 322.5 37.5 kN

2. iteracija
E 2 12.500.000 kN m 2
E 2 A s 12500000.0 0.0008

10000 kN m

1.0
F1 37.5 kN
K2

u 2

F1
37.5

0.00375 m
K 2 10000

u 2 u 0 u1 u 2 0.0 0.00225 0.00375 0.006 m

u 2 0.006

0.006 6.0

1.0
2 400000 4.0 E 2 400.0 0.004 12500
2

400.0 50.0 450.0 MN m 2

F2 2 A s 450000 0.0008 360.0 kN
F2 Fv F2 360.0 360.0 0.0 kN

PRIMJER 1
U primjeru 1 analiziran je jedan klasino armirani presjek nekog mosta.
Presjek nastaje u dvije faze. U prvoj fazi montani T nosa (beton C 30/37, armatura
1228 + 3010 - RA 400/500) optereen je uporabnim momentom savijanja od
stalnog optereenja Mg1=0.88 MNm. U drugoj fazi, nakon ovravanja betona
kolnike ploe (beton C 25/30, armatura 2019 - RA 400/500), spregnuti nosa je
optereen momentom savijanja od dopunskog stalnog optereenja M g2=0.90 MNm i
momentom savijanja od prometnog optereenja Mp=0.872 MNm.
Y
II fa z a

30 10
( R A 4 00 /5 00 )

C 3 0 /3 7

I fa z a

100

60

10

20

C 2 5 /3 0

20

20 19
( R A 4 00 /5 00 )

40

70

80

47

5 .4 5 .8

12 28
( R A 4 00 /5 00 )

40
1 34

47

N .O .

N .O .
Z

a) deformacije

b) naprezanja u betonu i armaturi MPa

Naponsko-deformacijsko stanje spregnutog presjeka za uporabno optereenje

Y

N .O .

N .O .

a) deformacije

b) naprezanja u betonu i armaturi MPa

Naponsko-deformacijsko stanje spregnutog presjeka za graninu nosivost

c [M P a ]

0 .0 0 5

0 .0 1 0

0 .0 1 5

PRIMJER 2
Na crteima je prikazan jedan prednapeti uzduni nosa mosta Klievica. Presjek je
formiran u dvije faze. U prvoj fazi nosa je optereen momentom od stalnog tereta u
iznosu 11.81 (MNm), i silom prednaprezanja 2.03 (MN) za svaki kabel (pripadna
deformacija je pp=0.00533 ). U drugoj fazi, nakon otvrdnjavanja ploe, presjek je
dodatno optereen momentom od dodatnog stalng optereenja u iznosu 1.73 (MNm)
te momentom od pokretnog optereenja u iznosu 4.85 (MNm). Odnos za beton i
prednapete kablove prikazan je u nastavku. Dimenzioniranje je izvreno prema EC2.

pp= 0 . 0 0 5 5 3

f cd
5 00

c 1 0 0 0 f c d c 1 2 5 0 c
c f cd

0 c 0 .0 0 2
0 .0 0 2 c 0 .0 0 3 5

10 0 0
13 5 0

c
0 .0 0 2

0 .0 0 3 5

15 0 0
16 6 7
p [M P a]

GEOMETRIJA NOSAA

255
253
114.5

24

114.5

253
114.5

24

114.5

Mzn=18.39 MNm
Canteliver concrete:
C 45/50

Plate concrete:
C 45/50

Mzn=11.81 MNm
Z

10 RA 400/500
12 RA 400/500
28 RA 400/500
S 1860 BBRV Cona
Ak=1900 mm 2

20

24
64

20

20

24
64

20

STANJE NAPREZANJE-DEFORMACIJA NOSAA U I FAZI

Ravnina deformacije ()

Naprezanje u labavoj armaturi (MPa)

STANJE NAPREZANJE-DEFORMACIJA NOSAA U I FAZI

Naprezanja u betonu (MPa)
Y

Naprezanja u prednapetim kablovima (MPa)

STANJE NAPREZANJE-DEFORMACIJA NOSAA U II FAZI

Ravnina deformacije ()
Y

Naprezanja u labavoj armaturi (MPa)

Y

n.a. II phase

n.a. II phase

n.a. I phase

n.a. I phase

STANJE NAPREZANJE-DEFORMACIJA NOSAA U II FAZI

Naprezanja u betonu (MPa)
Y

Naprezanja u prednapetim kablovima (MPa)

Y

n.a. II phase

n.a. II phase

n.a. I phase

n.a. I phase

GRANINO STANJE NOSAA U II FAZI

GRANINO STANJE NOSAA U II FAZI