SVEUILITE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

Ivan Tomljanovi

PRIMJENA GPS-a U KARTOGRAFIJI

Diplomski rad

Zagreb, veljae 2005.

I. Autor
Ime i prezime:

Ivan Tomljanovi

Datum i mjesto roenja: 15. svibnja 1976., Bjelovar

II. Diplomski rad

Predmet:
Naslov:

Kartografija i GIS
Primjena GPS-a u kartografiji

Mentor i voditelj: prof. dr. sc. Miljenko Lapaine

III. Ocjena i obrana

Datum zadavanja zadatka:

Datum obrane:

15. rujna 2004.

4. veljae 2005.

Sastav povjerenstva pred kojim je

branjen diplomski rad: prof. dr. sc. N. Franula
prof. dr. sc. M. Lapaine
prof. dr. sc. D. Medak

SVEUILITE U ZAGREBU
GEODETSKI FAKULTET
ZAVOD ZA KARTOGRAFIJU

Zagreb, 15. rujna 2004.

Ivan Tomljanovi, apsolvent

DIPLOMSKI ZADATAK

Primjena GPS-a u kartografiji

Zadatak ukljuuje:
1. Openito o GPS-u
2. Osnovni podaci o GPS-prijamniku eTrex Legend
3. Programi MapSource, ArcView i GeoMedia Professional
4. Izmjera i kartiranje ulica grada Bjelovara

Mentor:

prof. dr. sc. Miljenko Lapaine

Zahvaljujem svom mentoru prof. dr. sc. Miljenku Lapaineu na podrci prilikom izbora
teme diplomskog rada i tijekom izrade samog diplomskog rada.
Posebno zahvaljujem tvrtki Navigo Sistem iz Zagreba koja mi je ustupila na koritenje
runi GPS-ureaj GARMIN eTrex Legend i njihovom map manageru Davoru Fiedleru koji
mi je dao upute za upotrebu programa MapSource i GeoMedia Professional.
Zahvaljujem i mojoj Heleni na lektorskim savjetima i bezuvjetnoj potpori.

Saetak.........................................................................................................................

Abstract........................................................................................................................

1. Uvod.........................................................................................................................

2. Openito o GPS-u. ..................................................................................................

2.1. Svemirski segment......................................................................................

2.2. Kontrolni segment.......................................................................................

2.3. Korisniki segment...................................................................................... 10

2.4. Vrste prijamnika.......................................................................................... 11
2.5. Princip rada GPS-a...................................................................................... 12
2.5.1. Izvori pogreaka.............................................................................. 13
2.5.2. Princip rada DGPS-a....................................................................... 14
2.6. Primjena GPS-a........................................................................................... 14
2.7. Runi GPS-prijamnici.................................................................................. 15
3. Garmin eTrex Legend.............................................................................................. 16
3.1. Glavne stranice ureaja................................................................................ 17
3.1.1. Sateliti............................................................................................. 18
3.1.2. Karta................................................................................................ 19
3.1.3. Navigacija....................................................................................... 20
3.1.4. Putno raunalo................................................................................. 21
3.1.5. Glavni izbornik................................................................................ 22
4. MapSource............................................................................................................... 26
4.1. Trake alata................................................................................................... 27
4.2. Izbornici....................................................................................................... 28
4.3. Tablice podataka.......................................................................................... 31
4.4. Statusna traka............................................................................................... 32
4.5. Prijenos podataka......................................................................................... 33

5. ArcView................................................................................................................... 34
6. GeoMedia Professional............................................................................................ 36
6.1. GeoWorkspace............................................................................................ 37
6.2. Warehouse................................................................................................... 38
6.3. Izbornici....................................................................................................... 40
7. Praktian rad............................................................................................................. 44
7.1. Mjerenje GPS-prijamnikom Garmin eTrex Legend..................................... 44
7.2. Prijenos podataka sa GPS-prijamnika na raunalo...................................... 46
7.3. Obrada podataka........................................................................................... 46
7.4. Rad s atributima........................................................................................... 49
7.5. Iscrtavanje linija i toaka............................................................................. 51
7.6. Plan grada Bjelovara za cestovnu navigaciju
u programu MapSource................................................................................ 56
8. Zakljuak.................................................................................................................. 58
9. Prilozi....................................................................................................................... 59
10. Literatura................................................................................................................ 61
11. ivotopis................................................................................................................ 62

Saetak
Ovaj diplomski rad pokazuje mogunost primjene runih GPS-ureaja u izradi karte za
cestovnu navigaciju. Konkretan primjer prikazan je za podruje grada Bjelovara.
Koriten je ureaj GARMIN eTrex Legend ija poloajna tonost zadovoljava potrebe
cestovne navigacije. Dobiveni podaci prebaeni su u raunalo pomou programa MapSource
te prebaeni u format .dxf. Pomou programa ArcView stvoren je format shape, a u GIS-alatu
GeoMedia Professional obraeni su podaci. Pokazano je kako se unose atributi za pojedine
grafike elemente (linije oznaavaju ceste, a toke zanimljive lokacije u gradu). Atributi
oznaavaju: kategoriju ceste, naziv ulice, oznaku jednosmjernosti, zabranu skretanja, naziv
zanimljive lokacije, telefonski broj objekta... Kao konaan rezultat dobivena je aktualna karta
za cestovnu navigaciju koja je prebaena u GPS-ureaj pomou kojeg moemo kreirati rute
od jedne lokacije do druge, pretraivati zanimljive lokacije i objekte po karti (restorani, kole,
hoteli...). Ureaj nas moe voditi do birane lokacije.

Abstract
This diploma thesis show a potential use of hand GPS receivers for making road
navigation maps. In this particular case, the example is the map of the city of Bjelovar.
The GARMIN eTrex Legend personal navigator was used for measuring, while its
accuracy satisfied road navigation needs. The measured data were transferred to a PC by the
MapSource software and exported in the .dxf file format. The shape file was made with the
ArcView software. The data were processed with the GeoMedia Professional GIS software. It
is shown how attributes are managed for each feature (lines represent roads, and points
represent points of interesent, waypoints). Attributes represent: road category, road name, one
way sign, turn restriction, waypoint name, telephone number... The final result of this project
is an up to date road navigation map. The map was transferred to a GPS personal navigator
where we can create routes, find different points of interest (restaurants, schools, hotels...). A
GPS receiver can navigate us to the point we choose.

1. Uvod
Pregledavajui na internetu stranice o gradu Bjelovaru i o GPS-tehnologiji uvidio sam
da ne postoji noviji plan Bjelovara u digitalnom obliku. Ta spoznaja me potaknula da za
diplomski rad napravim detaljan plan grada Bjelovara. Plan bi upotpunio postojeu kartu
Hrvatske koja slui za cestovnu navigaciju (CroGuide, tvrtke Navigo Sistem) na kojoj su
ucrtani detaljni planovi veih gradova u Hrvatskoj.
Tvrtka Navigo Sistem mi je posudila runi GPS-ureaj, a moj mentor, prof. dr. sc.
Miljenko Lapaine sloio se s mojom idejom.
Sluei se GPS-ureajem snimio sam sve ulice grada Bjelovara. Snimljene podatke sam
obradio, upisao nazive ulica, oznaio jednosmjerne ulice i upotpunio zanimljivim lokacijama
grada ljekarne, kole, restorani, benzinske pumpe, upravne zgrade... Upisao sam i podatke o
svakom objektu na planu.
Nainio sam aktualan plan grada Bjelovara za cestovnu navigaciju.
Poloaj grada Bjelovara je specifian jer je u prolosti bio na prvoj liniji obrane od
Turaka. Kasnije je bio vojno sjedite, a danas je, barem to se cestovnih i eljeznikih pravaca
tie, malo izvan glavnih pravaca. Zato bih ovdje iznio kratku povijest brzog razvoja grada i
kartografskih osnova koje postoje u arhivima ili se jo koriste.
Bjelovar se smjestio podno jugozapadnih obronaka Bilogore, izmeu rjeica Bjelovacke
i Plavnice na 4554sjeverne geografske irine i 1651istone geografske duine, te na 135 m
nadmorske visine. Dananja povrina od 188 km2 i 41 869 stanovnika (2001. godine),
svrstava ga meu gue naseljena podruja u Hrvatskoj (223 stanovnika/km2).
U pisanim povijesnim izvorima Bjelovar se prvi puta spominje 1420. godine kao
sajmino mjesto rovike upe. Poetkom 17. stoljea grad dobiva novu funkciju jer se
prodorom Turaka formira vojna granica na ovim podrujima (Krajina). Bjelovar se nalazi
1606. godine na prvoj liniji obrane od Turaka u doba kada je Hrvatska bila najmanja
povrinom (ostaci ostataka). Funkcija vojnog grada obiljeit e razvoj i izgled dugo kroz
povijest. Tako je carica Marija Terezija 1756. godine donijela odluku o gradnji novog sjedita
Generalata budueg grada Bjelovara. Ve 1758. godine postaje sjeditem pukovnije, a 1771.
godine samostalna vojna opina.

Prvi kartografski izvori o naseljima nastali su potaknuti potrebama obrane od Turaka.

Tako se prvi podaci o ovom podruju mogu vidjeti na Lazarusovoj karti iz 1528. godine, a
prvi kartografski spomen Bjelovara na karti J. Winklera iz 1639. godine. Najstariji plan grada
datira iz 1772. godine na kojem se dobro vidi izgled stare gradske jezgre kao kvadratne mree
ulica po uzoru na utvrdu Torino u Italiji.
Krajem 18. stoljea provedena je ekonomska izmjera, tzv. jozefinska katastarska
izmjera koja je rezultirala nastankom detaljnih planova opina. Premjetanjem sjedita
Generalata u Zagreb, grad Bjelovar postaje samostalna vojna opina te nastaje karta iz 1795.
godine u mjerilu 1:7 200 koja nam omoguuje uvid u izgradnju svakog pojedinog stambenog i
javnog objekta toga vremena. Slika 1 prikazuje staru gradsku jezgru grada Bjelovara na karti
iz 1795. godine.

Slika 1. Stara gradska jezgra grada Bjelovara na karti iz 1795. godine.

Nakon ratova s Turcima poetkom 19. stoljea zapoeli su ratovi s Napoleonom koji jo
vie oslabljuju Krajinu. No nakon ratova tijekom 19. stoljea zapoinje gospodarski razvoj
grada koji se odrazio u prostornom i demografskom rastu, pa nastaje novi katastarski plan
1828. godine u mjerilu 1:3 600. Sljedeih desetljea nastaju razni planovi jer se grad sve vie
razvija te se grade javne zgrade, ire se agrarne povrine, rue se ume i tei se razvojaenju

koje se i dogodilo 1871. godine. Zakonom iz 1874. godine Bjelovar je proglaen slobodnim
kraljevskim gradom. Postaje upravno sredite, a zbog brojnih zemljino-posjedovnih
promjena, te vrlo intenzivne izgradnje provedena je nova katastarska izmjera 1892./1893.
godine. Izmjeru i plan u mjerilu 1:2 880 izradio je gradski inenjer S. Smoinski. Postoje i
razni katastarski planovi oko 1900. godine mjerila 1:2 880 gdje je podruje podijeljeno na
osam listova u osam kotara. Na svakom listu prikazan je jedan kotar.
Poetkom 20. stoljea razvija se graevna industrija (brojne ciglane), prehrambena
proizvodnja (osniva se pekara 1892. koja e 1905. prerasti u dananju tvornicu keksa
Koestlin), te mljekarska i mesarska proizvodnja. Dolazak eljeznice u grad utjecao je na
ukupan urbanistiki razvoj i gradnju zgrada i ulica. Teite razvoja grada vie nije bilo na
sjeveru gdje je bio prostor sajmita ve se seli na jugoistok blie eljeznikom kolodvoru.
Prvi plan Bjelovara namijenjen graanstvu izdao je L. Weiss u mjerilu 1:5 760 i bio je
pogodan za brzo snalaenje u gradu (slika 2).

Slika 2. Plan grada Bjelovara namijenjen graanstvu iz 1912. godine (izdao L. Weiss)

U prvoj polovici 20. stoljea gradi se sva infrastruktura grada, javna rasvjeta,
kanalizacija, plinske instalacije tako da nastaju razni nacrti (elektrifikacije 1930. godine).
Bjelovar postaje sjedite upanije (upa Bilogora) 1941. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog
rata prestala je sva gradnja u samom gradu ve se podruje gradnje iri na rubna podruja.
Brojne javne zgrade su unitene, a industrijska i poljoprivredna proizvodnja bila je iskljuivo
za vojne potrebe tako da je razvoj bio potpuno zaustavljen.
Poslijeratna izgradnja grada i zahvati u gradskoj jezgri temeljeni su na urbanistikim
osnovama iz 1959. i 1966. godine mjerila 1:1 000. Ubrzano se obnavlja infrastruktura, a
ukinuem pruge 1968. godine Bjelovar gubi status eljeznikog vorita to je rezultiralo
optereenjem cestovnih prometnica koje prolaze kroz sam grad. Ve tada se istie potreba za
izgradnjom bjelovarske zaobilaznice (Slukan Alti 2003).
Danas je izgraen sjeverni dio zaobilaznice tako da je smanjen teki teretni promet kroz
sam centar grada. Plan iz 1980. godine koji je izradio Zavod za kartografiju Geodetskog
fakulteta u mjerilu 1:10 000 i plan iz 1993. godine u mjerilu 1:10 000 skupine bjelovarskih
autora jo su u upotrebi kao noviji planovi grada Bjelovara. Ured za katastar grada Bjelovara
posjeduje katastarski plan cijele opine u digitalnom obliku (CAD format) mjerila 1:10 000.
GPS-izmjerom dobio sam aktualan plan do dananjeg dana. Neke ulice na planovima iz
1980. i 1993. godine ne postoje u stvarnosti makar su ucrtane, a neke su i novonastale. U
sljedeim poglavljima opisat u nain izrade plana od mjerenja GPS-ureajem, obrade i unosa
podataka razliitim programima do konanog plana.

2. Openito o GPS-u
Global Positioning System, skraeno GPS, je globalni pozicijski sustav razvijen od
strane Ministarstva obrane SAD-a s namjerom brzog odreivanja pozicije neke toke bilo
gdje na Zemlji u bilo kojem trenutku. Pronaao je iroku primjenu u geodeziji i u svim
podrujima znanosti i tehnologije koji koriste prostorno definirane informacije. Satelitsko
pozicioniranje, daljinsko istraivanje i geografski informacijski sustavi su tehnologije koje e
zasigurno obiljeiti poetak ovog stoljea. Mogunost izraunavanja koordinata 24 sata
dnevno bez obzira na meteoroloke prilike i nepotrebno dogledanje meu tokama, vrlo brzo
su GPS-prijamnike uinile korisnim i opeprihvaenim terenskim instrumentom. Uporaba
GPS-prijamnika sve je ea, a iznenauje raznolikost zadataka za koje ovaj sustav daje
pouzdane rezultate.
Danas GPS-prijamnike osim za vojne potrebe, to je bio izvorni povod izrade sustava,
koriste geodeti, umari, geolozi, geofiziari, geografi, hidrografi, agronomi... Osim strune i
profesionalne uporabe u raznim znanostima GPS je naao iroku primjenu i u svakidanjem
civilnom ivotu razni oblici transporta (kamionom, brodom i zrakoplovom), sport (nautika,
padobranstvo, planinarenje,), pa sve do ugraivanja GPS-a, kao sustava za navigaciju, u
osobne automobile.
Osnovna zadaa GPS-a je precizno odreivanje poloaja toke na kopnu, na moru, u
zraku, u svemirskom prostoru bliskom Zemlji, te odreivanje trenutne pozicije i brzine
(navigacija) pokretnog objekta. Primjenom tehnikih rjeenja koja su razvijana paralelno s
ovim sustavom, GPS je postao mjerno sredstvo u geodeziji.
Tehnike opaanja dijelimo na:
- apsolutne - autonomno koristimo samo jedan GPS-prijamnik.
- relativne - koristimo minimalno dva prijamnika gdje se poloaj nepoznate toke (GPSprijamnika) odreuje relativno u odnosu na poznatu, na kojoj se nalazi drugi GPSprijamnik.
GPS se sastoji iz tri osnovna segmenta:
- svemirskog - kojeg tvore sateliti koji odailju signale,
- kontrolnog - koji upravlja cijelim sustavom,
- korisnikog - koji ukljuuje razliite tipove prijamnika.

2.1. Svemirski segment

Svemirski segment, sastoji se od 24 satelita koji se gibaju u priblino krunoj orbiti na
visini od 20 200 kilometara iznad Zemljine povrine s periodom rotacije od priblino 12
zvjezdanih sati. Rad na takvoj visini omoguuje da signali prekriju vee podruje. Punu
konstelaciju ine 24 satelita rasporeenih u 6 ravnina s inklinacijom od 55, sa po 4 satelita u
svakoj ravnini te jami globalnu prekrivenost s 4 do 8 satelita (slika 3). Sateliti su tako sloeni
u orbite da GPS-prijamnik na Zemlji moe uvijek primati signale s barem etiri od njih.
Trenutno ih je aktivno 30, pri emu su est prekobrojnih rezervni aktivni sateliti.

Slika 3. Konstelacija GPS satelita

Osnovni zadatak GPS-satelita je odailjanje radio signala pomou kojih se moe mjeriti
udaljenost izmeu satelita i prijamnika (pseudoudaljenost). Sateliti putuju brzinom od 11 000
kilometara na sat. Napajaju se solarnom energijom i traju oko 10 godina. Ako solarna energija
zakae (pomrine itd.), postoje rezervne baterije koje ih odravaju u pogonu. Takoer imaju
mali raketni pogon koji ih odrava na pravoj putanji.
Svaki satelit odailje radio signal irokog spektra koji je manje podloan ometanju.
Karakteristike odaslanih signala precizno su kontrolirane atomskim satovima, koji se nalaze u
svakom satelitu. Visokotoni standardi frekvencije omoguuju da se precizno proizvede
temeljna frekvencija u L-bandu (radijskom opsegu) od 10,23 MHz. Iz nje su izvedena dva
signala, nosai L1 i L2, koji su generirani mnoenjem temeljne frekvencije sa 154 i 120:
L1= 1575,42 MHz
L2= 1227,60 MHz

Izbor frekvencija je namjerno tako odabran jer su one presudne za eliminaciju glavnih
izvora pogreaka, kao to je npr. ionosferska refrakcija. Signal putuje kao zraka svjetlosti, to
znai da prolazi kroz oblake, staklo i plastiku, ali ne prolazi kroz mnoge vrste objekte kao to
su zgrade i planine. Postoji i trei signal L3 koji dobijemo mnoenjem temeljne frekvencije sa
135 (L3=1381,05 MHz). Ovaj signal slui za potrebe nuklearnih snaga amerike vojske i ne
koristi se u GPS-prijamnicima. U buduim satelitima predviena je ugradnja L5 frekvencije
namijenjene civilnim korisnicima.
Za odreivanje pseudoudaljenosti koje se dobiju iz mjerenja vremena puta signala od
satelita do prijamnika koriste se dva PRN koda (Pseudorandom noise code) koji su modulirani
na dva osnovna nosaa (L1 i L2). Prvi je C/A-kod (Coarse/Acqusition = grubo stjecanje)
dostupan za sve korisnike i ima efektivnu valnu duljinu od oko 300 m, ali je moduliran samo
na L1 nosau. Ovaj kod namjerno nije moduliran na L2 nosau u cilju sprjeavanja koritenja
pune tonosti sustava od strane neautoriziranih korisnika. Drugi je P kod (Precision code =
precizni kod) koji slui iskljuivo potrebama vojske SAD-a, te je moduliran na oba nosaa L1
i L2. Dodatno uz PRN kodove, na nosae je modulirana i poruka s podacima o efemeridama
satelita, koeficijentima modeliranja ionosfere, informacijama o statusu i pogreci sata satelita
(Bai, Bai 1999).

2.2. Kontrolni segment

Kontrolni segment obuhvaa glavnu komandnu stanicu, opaake stanice i zemaljske
kontrolne stanice. Glavne zadae kontrolnog dijela GPS-a su praenje satelita u svrhu
odreivanja orbita i vremena, sinkronizacija vremena satelita, te odailjanje poruka s
neophodnim informacijama satelitima.
Glavna kontrolna stanica smjetena je u Falconu, Colorado Springs, Colorado. Ovdje
se sakupljaju podaci s opaakih stanica, raunaju putanje satelita i parametri sustava. Podaci
se potom proslijeuju jednoj od tri zemaljske stanice, radi eventualnog slanja prema
satelitima.
Opaake stanice razmjetene su na Zemljinoj povrini u blizini ekvatora. Svaka od
ovih stanica opremljena je preciznim atomskim satom i neprekidno mjeri pseudoudaljenosti
do svih satelita na horizontu. Ta se mjerenja registriraju svakih 1,5 sekundi, te se koristei

ionosferske i meteoroloke podatke, podaci filtriraju u 15-minutne intervale podataka koji se

alju glavnoj kontrolnoj stanici.
Zemaljske kontrolne stanice odailju satelitu podatke o efemeridama i o satovima
satelita izraunate u glavnoj kontrolnoj stanici, te se zbog toga sastoje od velikih antena s
prateom opremom. Efemeride su toni podaci o poloaju satelita, vrijede do est sati.
Da bi se ograniila tonost i pristup GPS-u, Ministarstvo obrane SAD uvelo je dva
osnovna naina onemoguavanja neautoriziranih korisnika da potpuno koriste mogunosti
GPS-a: selektivna dostupnost (Selective Avaibility: SA) i zatita od prijevare (Anti-Spoofing:
A-S).
Uvoenje selektivne dostupnosti je posljedica injenice da se GPS-sustav pokazao
boljim nego to se oekivalo. Zbog toga je u satelite ugraena mogunost selektivne
dostupnosti iji je cilj smanjenje ostvarene navigacijske tonosti s C/A kodom. To se postie
pomou dva procesa: kvarenjem podataka sata satelita, te manipuliranjem efemerida satelita.
Selektivna dostupnost je ugaena 2. svibnja 2000. (ukinuo ju je tadanji predsjednik SAD-a
Bill Clinton), i nije vie aktivna. Zatita od prijevare je jo uvijek na snazi i onemoguuje
nepozvane

da

manipuliraju

GPS-signalom,

bilo

odailjanjem

lanog

signala

ili

iskrivljavanjem pravog. Ova tehnika se sastoji u moduliranju P-koda s tajnim W-kodom to

rezultira ifriranim Y-kodom kojeg mogu deifrirati samo posebno opremljeni prijamnici
autoriziranih korisnika (Bai, Bai 1999).

2.3. Korisniki segment

Postoje dvije osnovne skupine korisnika, autorizirane i neautorizirane. Autorizirane
korisnike predstavlja vojska SAD, dok su u drugoj skupini svi ostali korisnici u svijetu, bilo
civilni ili vojni. Uporaba GPS-a u civilne svrhe zapoela je vrlo brzo nakon uspostave sustava
i razvijala se bre no to je itko oekivao. Danas se GPS-prijamnici koriste za izvoenje svih
vrsta geodetskih kontrolnih i inenjerskih radova, u fotogrametriji za precizno pozicioniranje
aviokamere kao i za snimanje linijskih objekata, kao to su prometnice. Takoer se koriste u
zranom, vodenom, kopnenom prometu, geofizici i ostalim geoznanostima, poljoprivredi i
umarstvu, a sve vie za rekreaciju i sport.

2.4. Vrste prijamnika

Razlikujemo etiri osnovne vrste prijamnika: C/A-kodni za mjerenje pseudoudaljenosti,
C/A-kodni za fazna mjerenja, P-kodni i Y-kodni.
C/A-kodni prijamnici za mjerenje pseudoudaljenosti
Ovi prijamnici koriste za mjerenje pseudoudaljenosti samo C/A-kod. Malog su formata,
s jednim do dvanaest kanala, izlazom trodimenzionalnih koordinata i jednostavnom prateom
programskom podrkom. Suspregnuti s elektronskim kartama predstavljaju efikasno sredstvo
za navigaciju.
C/A-kodni prijamnici za fazna mjerenja
S ovim prijamnicima pseudoudaljenosti se mogu odrediti iz mjerenja C/A-koda i faze
L1 nosaa, dok L2 frekvenciju ne mogu primati. Prijamnici imaju iroku primjenu jer su uz
navigacijske zadatke pogodni i za sva precizna mjerenja. Poveani domet njihove primjene
postie se ugradnjom mogunosti itanja faze na drugoj frekvenciji, uz upotrebu neke
bezkodne tehnike.
P-kodni prijamnici
P-kodni prijamnici koriste P-kod na oba nosaa, L1 i L2. Kada je A-S iskljuen P-kod
opaanja dobiju se korelacijom signala s replikom P-koda generiranom u prijamniku. Po
uklanjanju P-koda iz registriranog signala satelita mogue je izvriti mjerenje faze.
Y-kodni prijamnici
Y-kodni prijamnici imaju pristup P-kodu i kada je A-S ukljuen, to im omoguuje da
P-kod opaanja dobiju korelacijom signala s replikom P-koda generiranim u prijamniku.
Postoje informacijski servisi koji pruaju informacije i podatake civilnim korisnicima
GPS-a o stanju satelita i samog sustava. Informacije obuhvaaju izvjetaje o statusu sustava,
intervale neispravnog funkcioniranja pojedinih satelita, podatke orbita satelita, bilo kao
almanah za planiranje ili kao precizne orbite za visokotona raunanja, te sadre podatke o
preciznim efemeridama, parametrima satova satelita i drugom (Bai, Bai 1999).

2.5. Princip rada GPS-a

GPS-prijamnik mora znati gdje su sateliti (njihov poloaj) i koliko su daleko
(udaljenost). Prijamnik od satelita prikuplja dvije vrste kodiranih informacija. Jedan tip
informacija, podaci iz almanaha, sadre priblini poloaj satelita. Ti se podaci kontinuirano
prenose i spremaju u memoriju prijamnika tako da on zna orbite satelita i gdje bi koji satelit
trebao biti. Zbog gibanja satelita podaci iz almanaha se moraju periodiki aurirati novim
informacijama. Kad GPS-prijamnik nije dulje vrijeme ukljuen podaci almanaha su zastarjeli,
te e mu trebati malo dulje vrijeme da pronae satelite.
Satelit generira pseudosluajni kod, a GPS-prijamnik generira isti kod i nastoji ga
prilagoditi kodu satelita. Prijamnik tada usporeuje dva koda da bi odredio koliko treba
zakasniti (ili pomaknuti) svoj kod kako bi odgovarao kodu satelita. To vrijeme kanjenja
(pomaka) mnoi se s brzinom svjetlosti da bi se dobila udaljenost.
Izraun pozicije temelji se na odreivanju pseudoudaljenosti (pseudo-ranges).
Udaljenost izmeu satelita i prijamnika moe biti izraunata mjerenjem proteklog vremena
izmeu odaslanog satelitskog i prijamnikom primljenog signala. Vremensko kanjenje
multiplicira se brzinom svjetlosti da bi se odredila udaljenost satelit-prijamnik. Odreivanje
pozicije toke najjednostavniji je nain koritenja GPS-sustava (slika 4).

Slika 4. Odreivanje pozicije toke

Za odreivanje trodimenzionalnih koordinata (geografske duljine , irine i visine h)
prijamnika potrebni su podaci minimum tri satelita te podaci jo jednog satelita radi korekcije
sata GPS-prijamnika. U GPS-prijamniku se nalaze kvarcni satovi koji ne mjere vrijeme tako
precizno kao atomski satovi koji se nalaze u satelitu. Zbog toga odreivanje udaljenosti treba
jo ispraviti za iznos pogreke sata GPS-prijamnika. To je razlog to se odreivanjem
udaljenosti zapravo dobije "pseudoudaljenost". Kada je GPS-prijamnik pronaao dovoljno
satelita da moe izraunati poloaj, spreman je za navigaciju. Veina prijamnika moe
prikazati poloaj u obliku karte to znaajno moe pomoi u snalaenju u prostoru i u
navigaciji.

2.5.1. Izvori pogreaka

Civilni GPS-prijamnici sadre pogreke pri odreivanju poloaja koje su prvenstveno
rezultat akumuliranja pogreaka iz sljedeih izvora:
Ionosfersko i troposfersko kanjenje satelitski signal usporava kad prolazi kroz
atmosferu. Sustav koristi ugraeni "model" koji rauna prosjeno, ali ne tono vrijeme
kanjenja.
Viestruki put signala (multipath) se dogaa kada se GPS-signal reflektira od objekata,
kao to su zgrade ili povrine velikih stijena prije nego to stigne do prijamnika. Signal
satelita koji nije stigao do antene najkraom putanjom uzrokuje fazni pomak, pa su i fazne
razlike proporcionalne razlici u duljini putanje.
Pogreke sata prijamnika ugraeni sat u GPS-prijamniku moe imati male pogreke u
vremenu u odnosu na atomski sat u satelitu.
Orbitalne pogreke takoer poznate kao "pogreke efemerida", netonosti su u
izvjetaju o poloaju satelita.
Broj vidljivih satelita to vie satelita prijamnik moe "vidjeti", to je bolja tonost.
Zgrade, konfiguracija terena, elektronika interferencija ili npr. gusto lie mogu blokirati
prijam signala, uzrokujui pogreke u poloaju, ili pak sasvim onemoguiti odreivanje
poloaja. to je bolja vidljivost, to je bolji prijam. GPS-prijamnici nee primati signal unutar
zgrada, ispod vode ili zemlje.
Geometrija satelita/zasjenjivanje odnosi se na relativan poloaj satelita u nekom
trenutku. Idealna geometrija satelita postoji kad su sateliti smjeteni pod velikim kutem
relativno jedan u odnosu na drugi. Nepovoljna geometrija nastaje kad su sateliti smjeteni na
pravcu ili su tijesno grupirani.
Tonost se moe poboljati kombiniranjem GPS-prijamnika s diferencijalnim GPS (ili
DGPS) prijamnikom, s kojim se mogu reducirati neke od gore navedenih pogreaka (Bai,
Bai 1999).

2.5.2. Princip rada DGPS-a

Diferencijalni GPS je tehnika gdje se koriste dva ili vie prijamnika. Jedan GPSprijamnik (referentni) postavi se na poznatu toku. Referentni prijamnik registrira satelite i za
njih, na osnovu poznate (iz koordinata) i mjerene udaljenosti, rauna korekcije
pseudoudaljenosti. Razlika izmeu mjerene i izraunate udaljenosti za svaki vidljivi satelit
postaje "diferencijalna korekcija". Diferencijalna korekcija za svaki praeni satelit se oblikuje
u odgovarajuu korektivnu poruku i alje DGPS-prijamnicima. Te se diferencijalne korekcije
primjenjuju u raunanjima GPS-prijamnika, uklanjajui mnoge od uobiajenih pogreaka i
poveavajui tonost. Prijamnik referentne stanice odreuje komponente pogreke i daje
korekcije GPS-prijamniku u stvarnom vremenu. Korekcije se mogu prenositi preko radio
ureaja, preko satelita ili na neki drugi nain.

2.6. Primjena GPS-a

Primjena GPS-a openito je gotovo neograniena. Podjela primjena mogua je po vie
osnova. Tako prema podruju primjene dijelimo aplikacije na: globalne, regionalne i lokalne;
prema namjeni za navigaciju i izmjeru, a prema tipu korisnika na civilnu i vojnu.
Primarna primjena GPS-a, navigacija, je najbre i najire pronala korisnike u
pomorstvu i zranom prometu. GPS-om je postalo mogue pratiti globalne promjene na
Zemlji kao to su: mjerenje deformacija Zemljine kore, vulkansko uzdizanje, tektoniku
litosfernih ploa i rotaciju Zemlje. Obalne strae pojedinih zemalja upotrebljavaju servise na
bazi DGPS-a koji pomau prilaz obalnim vodama ili prolaz kroz morske tjesnace. GPS ima
ulogu osiguravanja referentnog datuma aktivnim ili pasivnim mreama. Pasivne mree
omoguavaju postizanje prije nedostinih tonosti, kao i jednostavnu i jeftinu kontrolu.
Aktivne mree najee sublimiraju u sebi sve tipove GPS mjerenja, geodinamika, DGPS,
kao i praenje satelita, ionosfere, troposfere i sl., to su sve korisne informacije za razliita
GPS mjerenja. Vrlo je zanimljiva primjena za razliite servisne slube (vatrogasci, policija,
hitna pomo, taksi...), u poljodjelstvu i umarstvu.
Masovna ugradnja sustava u vozila predstavlja neposrednu budunost, ne samo zbog
navigacije, ve i da se povea sigurnost na zakrenim prometnicama. Na lokalnoj razini moe
se GPS primjeniti za sve inenjerske zadatke na bilo kojoj razini. Kontrolna i deformacijska

mjerenja takoer se sve ee izvode GPS-om. Identifikacija toaka u aerofotogrametriji

izvodi se danas skoro iskljuivo s GPS-om.

2.7. Runi GPS-prijamnici

Sve bre irenje uporabe GPS-a prati i stalni razvoj prijamnika. Oni postaju sve manji,
bri, pouzdaniji i jeftiniji, potencirajui time svoje koritenje. Dananji runi GPS-prijamnici
veliine mobilnog telefona posjeduju mogunost simultanog praenja do 12 satelita
omoguavajui time rad i u podrujima slabijeg prijama signala, primjerice u umi, uskim
kanjonima ili ulicama. Takvi ureaji prvu poziciju izraunavaju za svega 1-2 minute, a zatim
svake sekunde daju novo izraunate koordinate. Osim pozicije GPS-prijamnik rauna brzinu
(maksimalna, trenutna i srednja brzina) i smjer kretanja. Skoro svi runi ureaji omoguuju
pohranu od 500 i vie toaka s geografskom koordinatom, vremenom pohrane podatka i
komentarom (kua, most, potok, i dr.) te 20-tak ruta od 30 toaka. Pohranjene toke mogu se
putem kabla prebaciti u raunalo za kasniju obradu.
Noviji runi GPS-ureaji imaju ugraen i zemljovid odreenog podruja (eMAP, GPS
III Plus, Street Pilot, itd.). Ovi prikazi mogu varirati od jednostavne predodbe okoline, koja
slui kao pripomo u orijentaciji, do vrlo detaljnog predoavanja ulica u gradovima ili obale
sa simbolima svjetionika, kablova, marina, sidrita i sl.
Sve ee se u takvim prijamnicima nalaze i baze podataka gradova, mjesta, ulica,
muzeja, bolnica, restorana... sortirane po odreenoj tematici.
Uporaba GPS-a ne zavrava samo odreivanjem nekog stajalita. Ovisno o ureaju,
traena toka moe se odrediti i pronai. Potrebno je samo upisati traene koordinate i
pokrenuti funkciju navoenja. Tog trenutka GPS-prijamnik poinje nas strelicom usmjeravati
prema traenoj toki istovremeno raunajui preostalu udaljenost.

3. GARMIN eTrex Legend

GARMIN eTrex Legend je runi GPS-prijamnik malih dimenzija (slika 5). Gumirano
kuite prua mu zatitu od vlage i udaraca. Ureaj radi na dvije baterije 1.5 V "AA" koje su
smjetene ispod poklopca sa stranje strane. Mogu se upotrebljavati alkalne, NiCd ili litijum
baterije. Pohranjeni podaci u ureaju nee biti izbrisani prilikom zamjene baterije. Paket koji
dolazi s ureajem sadri i PC-kabel kojim spajamo ureaj s raunalom (serijski ulaz) u svrhu
prebacivanja podataka s ureaja na raunalo i obrnuto.
Da bi zapoeli rad sa ureajem prvo moramo omoguiti anteni ist prijam signala. Pri
tome antena mora gledati prema gore. Nakon to ureaj po prvi puta upalimo potrebno je oko
10 minuta kako bi ureaj pronaao svoju poziciju. Prilikom svakog sljedeeg paljenja traenje
pozicije traje od 15 do 45 sekundi.
Antena

Tipka ZOOM IN / OUT

Tipka FIND

Tipka PAGE

Tipka POWER

Tipka CLICK STICK

Slika 5. Kuite i tipke ureaja GARMIN eTrex Legend

Osnovne karakteristike ureaja GARMIN eTrex Legend su:

- 12 paralelnih kanala.
- GPS-tonost <15 m.
- DGPS-tonost 3-5 m.
- tonost brzine 0.05 m/s.
- potronja do 0.5 W max.
- trajanje baterija do 18 sati (ukljuena opcija uvanja baterija).
- pohrana do 500 toaka s imenom i grafikim simbolom.
- automatski Track Log s prostorom za pohranu 10 tragova.
- 20 ruta svaka sa 50 toaka.
- putno raunalo za prikazivanje raznih navigacijskih podataka kao to su brzina, ETA, ETE,
naslova, registratora kilometara itd.
- pretraivanje baze podataka za pronalaenje toaka, gradova, meudravnih izlaza, adresa i
krianja.
- 8 MB interne memorije za detaljne prikaze karata, koje je mogue uitati sa GARMIN
MapSource CD-ROM-a.
- mogunost ukljuenja i iskljuenja WAAS-a (Wide Area Augmentation System).
WAAS je sustav koji se sastoji od mree 25 stanica na Zemlji i dva geostacionarna
satelita koji pokrivaju podruje cijelog SAD-a, dio Kanade i Meksika s namjerom da se GPS
upotrijebi prilikom preciznog navoenja zrakoplova.

3.1. Glavne stranice ureaja

Sve informacije koje su nam potrebne za koritenje ureaja nalaze se na pet glavnih
stranica ekrana. Vrlo jednostavno s jedne na drugu stranicu ureaja prelazimo pritiskom na
tipku page. Glavne stranice su: Sateliti (Satelite Page), Karta (Map Page), Navigacija
(Navigation Page), Putno raunalo (Trip Computer) i Glavni izbornik (Main Menu).
Svaka od ovih glavnih stranica omoguuje prikaz razliitih vrsta navigacijskih
informacija. Zajednike karakteristike svih glavnih stranica su Opcije (Option Menu) i
Izbornik (Main Page Menu), kojima je omoguen pristup preko ikona na samom ekranu (slika
6). Kako bi dobili prikaz tih izbornika jednostavno osvijetlimo ikonu na samom ekranu i
pritisnemo tipku click stick.

opcije

izbornik

Slika 6. Dodatne tipke za opcije

3.1.1. Sateliti (Satellite Page)

Ureaj GARMIN eTrex Legend radi na principu
prijema satelitskih signala te je vrlo vano kakva je
preglednost neba. Na stranici Sateliti (slika 7) moemo vidjeti
poloaje satelita, njihovu putanju i poruku da je ureaj
spreman na navigaciju. Grafiki prikaz na ekranu daje pogled
na nebo sa trenutne pozicije prikazujui satelite i njihove
brojeve. Vanjski krug predstavlja horizont, a unutarnji krug

Slika 7. Stranica Sateliti

prikazuje poloaj na nebu pod kutem od 45. Ispod grafikog prikaza nalazi se ljestvica koja
prikazuje jainu signala svakog satelita zasebno. Kada je primljena diferencijalna korekcija na
tapiu signala pojedinog satelita nalazi se oznaka "D". Sateliti i njihovi signali prikazani su
kao prazni kruii dok se signal prima, a im je signal primljen krui se zacrni. Koordinate
trenutne pozicije i visina prikazani su na dnu stranice.
Opcije stranice Sateliti (slika 8) su:
Use With GPS off koristiti iskljueni GPS.
North Up orijentacija pogleda prema sjeveru.
New Location novi poloaj.
Show GPS Elevation visina GPS-a.

Slika 8. Opcije stranice

Sateliti

Ukoliko je onemoguen jasan pregled neba odaberemo opciju "Use With GPS Off". U
ovom modu moemo unositi podatke, izraivati rute, ali ne moemo navigirati. Ako smo se
udaljili vie od 600 milja od mjesta zadnje uporabe ureaja moda e biti potrebno odabrati
opciju "New Location" kako bi ubrzali odreivanje trenutne pozicije.

3.1.2. Karta (Map Page)

Stranica Karta prikazuje trenutnu poziciju i smjer kretanja
preko male trokutaste ikonice koja se nalazi na sredini karte (slika
9). Kako se kreemo du karte ostaje trag naeg kretanja
(moemo ukljuiti ili iskljuiti opciju). U veini sluajeva na karti
e se oko ikone koja prikazuje na poloaj pojaviti tzv. krug
tonosti koji okruuje trokutastu ikonu. to je krui manji to je
tonost odreivanja poloaja vea. Ureaj upotrebljava rezoluciju
karte i GPS-tonost u definiranju naeg poloaja unutar kruia
tonosti.
Koliina prikazanih detalja ovisi o karti koja je uitana u
Slika 9. Stranica Karta

ureaj i o mjerilu prikaza karte. Osnovna karta koja se nalazi u

ureaju prikazuje relativno malo detalja. Dodatne karte mogu se

uitati u ureaj pomou programa MapSource (CroGuide 3.2). Mjerilo prikaza karte moemo
mijenjati u rasponu od 5 m do 800 km pomou tipki zoom in i zoom out koje se nalaze na
ureaju. Kada se u map modu pritisne tipka click stick due od dvije sekunde otvara se opcija
mark waypoint (objanjena u dijelu o stranici Glavni izbornik) koja omoguuje snimanje
trenutne pozicije kao toke za koju je mogue upisati naziv.
U polju na vrhu ekrana moemo vidjeti praenje satelita i tonu informaciju o
udaljenosti. Na dnu ekrana postoje dva dodatna polja koja moemo sami programirati tako da
dobijemo razliite navigacijske informacije (datum, vrijeme, prijeenu udaljenost...).
Opcije stranice Karta (slika 10) su:
Pan Map omoguuje pomicanje karte.
Stop Navigation zaustavlja navigaciju.
Hide Nav Status/Show Nav Status uklanja ili pokazuje prozor
s navigacijskim podacima.
Hide Data Fields/Show Data Fields uklanja ili pokazuje dva
programabilna prozora na dnu stranice.

Slika 10. Opcije stranice

Karta

Setup Map omoguuje kreiranje pregleda karte prema naim zahtjevima (veliina teksta,
orijentacija karte i detalji vezani uz kartu).
Measure distance mjeri udaljenost od jedne do druge toke na karti.
Restore defaults vraanje primarnih postavki pregleda karte.

Setup Map
Ova opcija sastoji se od pet podstranica kojima se pristupa pritiskom na jednu od tipki s
ekrana. Podstranice su: Page Setup, Tracks Setup, Map Features Setup, Text Setup i Map
Data. Podeavao sam samo opcije Page setup gdje sam postavio za orijentaciju smjer sjevera,
iskljueno autozumiranje, prikaz najvie detalja, iskljueno dranje ceste, te kopno za nain
prikaza.
Opcije Page setup (slika 11):
Orientation (Track Up or North Up) orijentacija prema
pravcu sjevera ili prema tragu putovanja.
Auto Zoom (On or Off) autozumiranje.
Detail (Most, More, Normal, Less, Least) broj detalja
prikaza.
Lock On Road (On or Off) dri cestu.
Display Mode (Land or Water) nain prikaza.

Slika 11. Podeavanje

prikaza karte

3.1.3. Navigacija (Navigation Page)

Stranica Navigacija (slika 12) daje prikaz smjera kretanja
kako bi doli do cilja. Prozor na vrhu ekrana pokazuje ime
destinacije, udaljenost i vrijeme dolaska na cilj. Dva prozora na
dnu ekrana mogu se programirati tako da pokazuju razliite
navigacijske podatke. Tijekom navigacije jednostavno slijedimo
pokaziva smjera koji e uvijek pokazivati smjer cilja.
Opcije stranice Navigacija su:
Stop Navigation zaustavlja navigaciju.
Course Pointer tokastom linijom oznaeno je odstupanje od
stvarnog smjera.
Big Numbers prikaz veih brojeva u polju podataka.
Restore defaults vraanje primarnih postavki.

Slika 12. Stranica

Navigacija

3.1.4. Putno raunalo (Trip Computer Page)

Na ovoj stranici postoji osam razliitih polja podataka
koji nam mogu zatrebati tijekom puta (slika 13). Polja su
programabilna tako da sami odreujemo koje podatke emo
prikazati, a mogue su sljedee opcije:
Current Destination prva sljedea toka na putu.
Maximum speed najvea brzina.
Current ETE procijenjeno vrijeme koje nam je potrebno da
stignemo na sljedeu toku na trasi.
Odometer ukupna prijeena udaljenost.
Final Distance preostala udaljenost do cilja.
Trip Time Moving vrijeme proteklo dok smo u pokretu.
Trip Time Stopped vrijeme proteklo dok smo zaustavljeni.

Slika 13. Stranica

Putno raunalo

Heading smjer u kojem se kreemo.

Speed brzina kretanja, moe se prikazati u miljama na sat, kilometrima na sat.
Current ETA procijenjeno vrijeme dana u kojem emo doi na sljedeu toku.
Overall Avg.Speed ukupna prosjena brzina kretanja.
Final Destination zadnja toka na naem putu.
Final ETE procijenjeno vrijeme koje nam je potrebno da stignemo na cilj.
Time of Day tono vrijeme u odreenoj vremenskoj zoni.
Current Distance preostala udaljenost do sljedee toke.
Moving Avg.Speed prosjena brzina kretanja.
Elevation nadmorska visina.
Trip Odometer udaljenost koju smo do sada preli.
Final ETA procijenjeno vrijeme dana u kojem emo doi na cilj.
Trip Time Total ukupno vrijeme provedeno na putu.
Pointer pokazuje smjer do sljedee destinacije.

3.1.5. Glavni izbornik (Main Menu Page)

Ova stranica omoguava pregled jo nekih dodatnih opcija
ureaja eTrex Legend (slika 14). Stranice koje se otvaraju prilikom
pritiska na neku od predoenih ikona poveavaju broj funkcija s
kojima moemo raditi.
Sa Glavnog izbornika dostupne su sljedee stranice:
Mark Waypoint Page omoguuje oznaavanje i uvanje toaka
nae trenutne pozicije.
Find menu omoguuje pronalaenje dijela rute, toke, zanimljivih
lokacija, gradova, meunarodnih izlaza, adresa i krianja.
Route Page omoguuje stvaranje i uvanje ruta za viestruku

Slika 14. Stranica

Glavni izbornik

uporabu.
Tracks Page omoguuje pristup memoriranim putevima i tragovima.
Setup Page omoguuje mijenjanje nekih karakteristika kao to su vrijeme, jedinice
mjerenja, prikaz osvjetljenja, prilagoavanje kontrasta i opcija suelja.
Accessories Page omoguuje pristup podacima o Suncu i Mjesecu, kalendaru i podacima o
lovu i ribolovu.
Pronai (Find Menu)

Slika 15. Opcije stranice Pronai (Find Menu)

Find Menu omoguuje pronalaenje toaka, gradova, adresa, krianja, zanimljivih

lokacija, restorana, zabave... Prilikom pretrage adresa ili zanimljivih lokacija ureaj nam
ponudi izbor u vie gradova te se mi odluimo na koji da nas navodi (slika 15).
Tragovi (Tracks)
Ureaj iscrtava tanki trag na stranici Karta kako se kreemo.
Taj trag se zove "Track Log". Sadri informacije o tokama du
staze, ukljuujui vrijeme i mjesto (slika 16). Ureaj omoguava
da te informacije spremimo i koristimo za navigaciju. U memoriji
moemo uvati deset tragova. Trag se poinje memorirati im
ureaj primi fiksan satelitski poloaj i kada je ukljuena funkcija
"Track Log".
Interval snimanja traga moemo postaviti na:
- udaljenost (od 0 do 9.99 milja).
- vrijeme (do 99 sati, 59 minuta i 59 sekundi).
- automatski (Most Often, More Often, Normal, Less Often i Least

Slika 16. Stranica

Tragovi (Tracks)

Often).
Podeavanja (Setup Menu)
Ova stranica nam omoguuje da ureaj prilagodimo osobnim
eljama i potrebama pristupom na est podstranica (slika 17).
Vrijeme (Time Page)
Moemo postaviti vrijeme tako da odgovara naoj trenutnoj
lokaciji ili za bilo koju lokaciju u svijetu.
Imamo sljedee dvije opcije:
Time Format odabiremo format vremena od 12 ili 24 sata.
Time Zone izbor vremenske zone.
Slika 17. Stranica
Podeavanja (Setup)

Jedinice (Units Page)

Na ovoj stranici dostupne su sljedee opcije:
Position Format omoguuje odabir razliitih mrenih formata. Osnovna postavka prikazuje
irinu i duinu u stupnjevima i minutama.
Map Datum nudi izbor gotovo svih geodetskih datuma u svijetu. Ukoliko koristimo
koordinate dobivene GPS-om na papirnatoj karti, moramo paziti da datum GPS-a i datum
karte budu identini. Tvorniki je datum GPS-a podeen na WGS 84. Ukoliko elimo datum
podesiti na hrvatski (Bessel 1841) moramo unijeti potrebne parametre.
Distance/Speed moemo odabrati jednu od etiri jedinice za prikaz brzine kretanja (Metric,
Nautical, Statute i Yards).
Elevation/Vertical Speed moemo odabrati jednu od dvije jedinice za prikaz visine i
vertikalne brzine (Feet, Meters).
Ekran (Display Page)
Moemo

podeavati

vrijeme

koliko

elimo

zadrati

pozadinsko aktivno svijetlo ekrana kao i kontrast ekrana za bolju

itljivost (slika 18).
Opcije podeavanja ekrana su:
Backlighting Timeout vrijeme gaenja pozadinskog svjetla
(stalno upaljeno, 15 sec, 30 sec, 1 min, 2 min).
Contrast Adjustment pomou pomine strelice na skali
mijenjamo kontrast od najtamnijeg do najsvjetlijeg.
Smjer (Heading Page)

Slika 18. Stranica Ekran

(Display)

Opcije na ovoj stranici su:

Display omoguuje izbor velikih slova, stupnjeva.
North Reference moemo birati izmeu pravog, magnetskog, mrenog ili korisnikog
sjevera.

Suelje (Interface Page)

Na ovoj stranici imamo mogunost odabira izmeu sedam ulaznih / izlaznih formata
serijskih podataka. Ovaj podatak je koristan prilikom spajanja ureaja eTrex Legend na
vanjski ureaj NMEA, DGPS radijski prijamnik, osobno raunalo itd.
Sistem (System Page)
Moemo birati izmeu tri naina djelovanja operacijskog
sustava (slika 19):
Normal normalni.
Battery Saver reducira vrijednost satelitskog signala zbog
uvanja snage baterije.
Use With GPS Off obustavlja prijam satelitskog signala zbog
uvanja snage baterije.
Na stranici je ispisana trenutna verzija operacijskog sustava i
unutarnji serijski broj. Obnavljanje softvera radi se s internetske
stranice tvrtke GARMIN.
Slika 19. Stranica
Sistem (System)
Moemo takoer koristiti sposobnosti Wide Area Augmentation System-a (WAAS)
kako bismo dobili to toniju poziciju. Kada je ukljuena ova karakteristika ureaj trai
satelite WAAS u naoj blizini i prima podatke za diferencijalnu korekciju za GPS-satelite.

4. MapSource
MapSource je program za upravljanje GARMIN-ovim GPS-ureajem. Osnova je
CroGuide kartografije. Pomou MapSourcea mogu se vidjeti postojee toke, rute i tragovi na
karti, kao i kreirati nove toke i rute. Jednostavan je za koritenje i ima sve potrebne alate za
djelominu obradu i prikaz podataka uitanih sa GARMIN-ova GPS-a. Program sadri karte
Europe podijeljene u est regija. Prilikom instalacije odabiremo koje karte e biti instalirane.
Moramo odabrati minimalno jednu. Karte Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine
dostupne su na CD-u CroGuide tvrtke Navigo Sistem. Aktualna verzija CroGuide-a je 3.2.
Karte regija koje nas zanimaju mogue je uitati u GPS-ureaj.
Na slici 20 je prikazano suelje programa i uvean je dio karte CroGuide verzija 3.2
izmeu grada Zagreba i Bjelovara. Karta je za podruje Hrvatske dosta detaljna, ali su u
podruju Bjelovara ucrtane samo glavne prometnice. Za vee gradove u Hrvatskoj postoje
detaljni planovi za cestovnu navigaciju..

Slika 20. Suelje programa MapSource (dio izmeu Zagreba i Bjelovara)

U ovom poglavlju objasnit u osnovne pojmove samog programa i opcije koje sam
koristio, a detaljnije primjere prikazat u u poglavlju Praktian rad.

4.1. Trake alata

MapSource ima etiri trake alata koje omoguuju brzi pristup mnogim dostupnim
funkcijama u izbornicima. Alatne trake je mogue pomicati po ekranu.
Pomou trake File moemo kreirati novi dokument, otvoriti postojei dokument,
spremiti dokument, otvoriti dokument iz GPS-ureaja, ili ispisati kartu (slika 21).
Novi dokument

Spremanje dokumenta

Otvaranje dokumenta

Ispis karte

Otvaranje s GPS-ureaja

Spremanje na GPS-ureaj

Slika 21. Alatna traka File

Traka Edit omoguuje nam vraanje u prethodno stanje (Undo, Redo), rezanje,
kopiranje, lijepljenje i brisanje (slika 22).
Rezanje

Lijepljenje

Kopiranje
Brisanje
Slika 22. Alatna traka Edit

Undo

Redo

Trakom View moemo odabrati regiju, zoom in, zoom out, mjerilo ili pronai ono to
nas zanima na karti (slika 23).
Odabir regije

Zoom out

Zoom in
Traenje
Slika 23. Alatna traka View

Mjerilo

Pomou trake Tools moemo izabrati zoom, pomak, odabir, toku puta, rutu, kartu i
udaljenost/orijentaciju (slika 24).
Zoom

Odabir

Ruta

Pomak
Toka puta
Slika 24. Alatna traka Tools

Udaljenost

Karta

4.2. Izbornici
Program MapSource sadri izbornike File, Edit, View i Tools.
U izborniku File postoje opcije (slika 25):
New otvara novi, prazni dokument MapSourcea.
Open otvara prethodno snimljeni dokument MapSourcea.
Save/Save As snima trenutni dokument MapSourcea.
Print ispisuje trenutni prikaz karte.
Print Preview prikazuje kako e biti ispisano.
Print Setup pokree stranicu za postavku za ispis.
Open From Device omoguuje prijenos odabranih podataka
(karti, toki puta, ruta i staza) s GPS-ureaja ili karti samo s

Slika 25. Izbornik File

memorijske kartice umetnute u programator prikljuen na

raunalo.
Save To Device omoguuje prijenos odabranih podataka MapSourcea na GPS ili karte samo
na memorijsku karticu umetnutu u programator.
Send Mail - ova funkcija omoguuje slanje e-pote s trenutnim dokumentom MapSourcea u
privitku.
Import - ova funkcija omoguuje korisniku otvaranje podataka snimljenih pomou GARMINova softvera PCX5 verzija 2.09. MapSource moe prikazati toke puta (.wpt), rute (.rte), staze
(.trk) ili jednu od karata (.grm).
Export - ova funkcija omoguuje korisniku izlaz podataka MapSourcea u tekst format .txt ili u
format .dxf.

Recent Files - okvir prikazuje etiri najee koritena dokumenta MapSourcea.

Exit - zatvaranje aplikacije MapSourcea.
Izbornik Edit sadri sljedee opcije (slika 26):
Undo vraa prethodno stanje.
Redo nakon izvoenja "Undo", tipka "Redo" omoguava
povratak na zadnje stanje.
Cut, Copy, Paste rezanje, kopiranje i preklapanje
oznaenih elemenata.
New Waypoint automatski kreira nove toke puta u
sredini karte, dodjeljuje naziv toke puta, opis i prikazuje
prozor "Waypoint Properties". Moemo promijeniti naziv

Slika 26. Izbornik Edit

toke puta, opis, promijeniti poloaj, dodijeliti visinu,

unijeti priblinu udaljenost, dubinu, odabrati simbol, odabrati boje prikaza (ako imamo ureaj
s ekranom u boji), i podesiti opcije prikaza za toku puta. Za centriranje toke puta na karti,
kliknemo na Show on Map. Kada smo zavrili, kliknemo tipku OK za snimanje toke puta.
New Route prikazuje prozori "Route Properties". Za kreiranje nove rute, kliknemo na
tipku Insert i odaberemo toku puta iz popisa (moramo imati kreiranu i snimljenu toku puta
da bi mogli izabrati). Kada je unesena zadnja toka, kliknemo OK za snimanje i dodavanje
nove rute u popis tablice ruta. Ako elite snimiti i vidjeti novu rutu na karti, kliknemo na
Show on Map. Kada kreiramo rutu, MapSource e automatski dodijeliti naziv zasnovan na
nazivu prve i zadnje toke u ruti. Za promjenu naziva rute, oznaimo kuicu "Autoname". To
e pokrenuti polje naziva tako da moemo upisati novi naziv rute.
Duplicate Route udvostruuje odabranu rutu u popisu ruta.
Delete brie toku puta, rutu, stazu ili kartu odabranu u popisu tablica ili na karti.
Remove Waypoint from Route brie odabranu toku puta iz odabrane rute.
Properties pokree rutu, toku puta, kartu ili prozori "Track Poperties", ovisno o podatku
koji je odabran.
Select All oznaava sve podatke u aktivnom popisu tablica i na karti.
Preferences pokree funkcije podeavanja za MapSource.

Preferences
Postavke su podijeljene u osam tablica: Detail, Units, Position, Map Datum, Transfer,
File Location, Waypoint, Time i AutoRouting.
Detail koristimo kliza za podeavanje koliine detalja na karti.
Units odabir jedinica.
Position odabir izmeu dostupnih formata mrea ili runi unos podataka za mreu
korisnika.
Map Datum postoji preko 100 opcija za izbor. Moramo mijenjati samo ako koristimo
papirnatu kartu koja nema isti kartografski sustav kao i ureaj.
Transfer omoguuje provjeru i promjenu komunikacijskih postavki za prijenos podataka
izmeu raunala i GPS-ureaja.
File Location omoguuje podeavanje zadanog mjesta za spremanje i otvaranje MapSource
dokumenata na raunalu.
Autorouting podeavanje postavki za automatski proraun ruta.
Izbornik View nam nudi opcije (slika 27):
Show Selected Item on Map biranjem ove funkcije izvodi
se centriranje odabira na karti (npr. toke puta, rute, karte
ili staze).
Go To Position omoguuje unos poloaja na karti.
Zoom in smanjivanje mjerila, prikaz manje povrine s
vie detalja.
Zoom out poveanje mjerila, prikaz vee povrine s
manje detalja.

Slika 27. Izbornik View

Zoom Out Region poveanje mjerila za centriranje regije

koja je trenutno odabrana.
GPS Map Detail prikaz trenutne informacije o karti koja e biti uitana na GPS.
Show Crosshair prikaz sredinje toke na karti.
Region biranje proizvoda MapSourcea i regije za prikaz na karti.
Zoom Scale omoguuje brzo biranje mjerila.
Toolbars omoguuje pojedinano oznaavanje ili neoznaavanje alatnih traka za prikaz ili
skrivanje na ekranu monitora.

Status Bar omoguuje prikaz ili skrivanje statusne trake na dnu prozora.
Find omoguuje traenje grada, interesne toke, adrese ili ulice i prikaz na karti.
U izborniku Tools postoje opcije (slika 28):
Zoom omoguuje brzo zumiranje odreene povrine na karti.
Hand omoguuje brzo pomicanje po karti.
Selection omoguuje biranje funkcija karte, toke puta, ruta i staza
izravno na karti.
Waypoint omoguuje brzo kreiranje toke puta na karti.
Route omoguuje brzo kreiranje, ili uporabu postojeih toki puta
na karti za odreivanje rute.

Slika 28. Izbornik

Tools

Map omoguuje biranje karte koja e se dodati ili brisati iz skupa

karata.
Distance/Bearing omoguuje mjerenje udaljenosti i orijentacije od jedne do druge toke na
karti.
Unlock Codes pokree prozor, gdje moemo vidjeti popis neotkljuanih karata, kao i dodati,
izbrisati i ureivati kodove za otkljuavanje.
Set PC Clock omoguuje sinkronizaciju sata raunala i sata GPS-ureaja.
Get Unit ID prikazuje identifikacijski broj GPS-ureaja.

4.3. Tablice podataka

Tablice su smjetene s lijeve strane prikaza. Kada je odabrana tablica, prikazani su
podaci za tu opciju. Prilikom kreiranja ili uitavanja podataka sa GPS-ureaja, sadraj tablica
se automatski obnavlja. Svaka tablica prikazuje razliiti sadraj.
Postoje sljedee tablice:
Maps karte koje je mogue uitati u ureaj ili koje su uitane sa ureaja.
Waypoints toke puta koje je mogue uitati u ureaj ili koje su uitane sa ureaja.
Routes rute koje je mogue uitati u ureaj ili koje su uitane sa ureaja.
Tracks tragovi koje je mogue uitati u ureaj ili koji su uitani sa ureaja.
GPS podaci se uitavaju sa GPS-a u realnom vremenu. Pri tome GPS mora biti prikljuen
na laptop. Ova mogunost se moe koristiti u vozilu.

Na slici 29 prikazan je primjer ispisa tablice tragova za cjelokupno mjerenje grada

Bjelovara.

Slika 29. Tablice podataka

4.4. Statusna traka

Statusna traka se nalazi na dnu programa MapSource. Prikazuje podatke vezane za
trenutnu akciju (slika 30).
Traka moe prikazivati geografsku irinu i duinu, pokazivaa mia kada je mi
postavljen na kartu, broj opcija odabrane tablice, trenutni format poloaja i datum karte, te
naziv i priblinu veliinu podataka na karti.
Ako je odabran alat Udaljenost/Orijentacija prikazat e se udaljenost i orijentacija od
poetne toke.

Slika 30. Statusna traka

4.5. Prijenos podataka

Prijenos podataka s GPS-ureaja na raunalo izvodi se
na sljedei nain:
Odaberemo Open From Device u izborniku File i
odaberemo tablicu Serial Port (slika 31). U dijelu prozora
"What To Open" odaberemo vrstu podataka za prijenos
stavljanjem znaka u kuice ili kliknemo tipku Select All. U
dijelu prozora "Communications Options" odaberemo serijski
port na koji je prikljuen GPS-ureaj i brzinu prijenosa
podataka. Ako nismo sigurni koje podatke treba odabrati
kliknemo na tipku Auto Detect i program automatski odredi
vrijednosti. Moemo odabrati da se GPS-ureaj automatski
ugasi nakon prijenosa podataka. Kliknemo tipku Open za
poetak prijenosa.

Slika 31. Prijenos podataka

s ureaja na raunalo

Snimanje podataka MapSourcea na GPS-ureaj obavlja

se analogno maloprije opisanom postupku, samo u izborniku File odaberemo Save To Device.
Prijenos i snimanje karata mogue je i sa memorijskih kartica u USB programatoru.

5. ArcView
Koristio sam program ArcView GIS 3.2a proizvoaa ESRI (Environmental Systems
Research Institute). To je potpuni i samostalni GIS-program za vizualizaciju, kreiranje i
analiziranje geografskih podataka.
GIS (Geographic Information System) oznaava sustav za donoenje odluka podran
raunalom koji slui za prikupljanje, spremanje, pretraivanje, analiziranje i prikazivanje
prostornih podataka (Lapaine i dr. 2001).
ArcView nam omoguuje kreiranje inteligentnih, visoko kvalitetnih i dinaminih karata
koristei podatke iz bilo kojeg izvora najpopularnijih raunalnih platformi uz pomo razliitih
strelica, simbola i openito raznih kartografskih mogunosti. Jednostavno se sluiti alatima i
izbornicima (slika 33) te omoguava lako koritenje poetnicima, a naravno i naprednim
korisnicima koji mogu iskoristiti alate za naprednu kartografiju i prostornu analizu.
Za potrebe diplomskog rada koristio sam samo jednu njegovu funkciju (prebacivanje iz
CAD-ovog formata .dxf u format shape .shp). Iako program nudi puno vie u ovom u
poglavlju ukratko prikazati samo osnovne pojmove.
Na slici 32 nalazi se suelje programa s prikazom mjerenja grada Bjelovara nakon to
sam ih prebacio iz GPS-ureaja u raunalo (pomou programa MapSource). Prikazani su
tragovi (tracks) i toke (waypoints).

Slika 32. Suelje programa ArcView

U lijevom dijelu ekrana nalazi se stupac u kojem vidimo koji su elementi ukljueni za
prikaz. Oznaka kvaice uz element znai da je on prikazan na ekranu.
Uz pomo programa ArcView lako se kreiraju karte i dodaju podaci iz razliitih izvora, a
koristei alate za vizualizaciju moemo pristupiti zapisima u bazama podataka lokalno ili na
internetu te ih vrlo brzo prikazati na karti.

Slika 33. Alati i izbornici ArcViewa

Ubacivanje podataka u ArcView i pretvaranje u format shape, koji mi je bio potreban za
kasnije koritenje u programu GeoMedia Professional, objasnit u u poglavlju Praktian rad.

6. GeoMedia Professional
GeoMedia Professional je program proizvoaa Intergraph Corporation namijenjen za
sakupljanje GIS-podataka, nadopunu i odravanje baza podataka te pretvaranje informacija u
precizne gotove karte za distribuciju i prezentiranje. Kao alat za analizu i prezentiranje glavna
prednost programa je to to omoguava kombiniranje prostornih podataka iz razliitih izvora,
razliitih formata i razliitih kartografskih projekcija u jedinstvenom okruenju, te izradu
visoko kvalitetnih karata koristei te podatke. Moemo ispisati karte, dodavati rubove,
margine i ostale zavrne detalje.
Integrirano vektorsko i rastersko pogaanje (snapovi) omoguuje prikupljanje
vektorskih podataka iz rasterskih slika. Program omoguuje stolno digitaliziranje i vektorsku
transformaciju podataka. Na slici 34 prikazano je suelje programa GeoMedia Professional i
prikaz obraenih podataka u gradu Bjelovaru. Linije predstavljaju ceste, a toke objekte.

Slika 34. Suelje programa GeoMedia Professional

Unutar programa koristio sam jedan dio njegove mogunosti za vektorizaciju, unos i
obradu podataka koji u detaljnije objasniti u poglavlju Praktian rad. Ovdje u pojasniti
osnove pojmove programa.
6.1. GeoWorkspace
GeoWorkspace je podruje, okruenje u kojem radimo, kroz koji gledamo prostorne
podatke. Moemo podeavati razne opcije okruenja, promijeniti koordinatni sustav, ubaciti
kartu ili rastersku sliku kao pozadinu. Sva podeavanja bit e zapamena nakon to snimimo
okruenje.
Prilikom prvog koritenja programa potrebno je kreirati ili otvoriti postojei
GeoWorkspace (prostorno radno okruenje). Bez njega neemo biti u mogunosti unijeti bilo
kakve podatke u program te ih obraivati. Program na poetku otvara prozor dobrodolice i
nudi mogunosti uenja programa kroz kratki teaj, otvaranje postojeeg okruenja ili
kreiranje novog (slika 35).

Slika 35. Poetni prozor programa

Postavljanjem na opciju otvaranja novog okruenja, Create New Geoworkspace,
moemo napisati svoj naziv za okruenje, kreirati dokument (document) ili predloak
(template), ako oznaimo prazan krui kod ove dvije opcije u donjem dijelu prozora (slika
36)

Slika 36. Kreiranje novog radnog okruenja

6.2. Warehouse
Kada kreiramo okruenje potrebno je ubaciti podatke unutar njega. To inimo pomou
veza na warehouse (skladite podataka) koje moemo predoiti kao prostor u kojem su
sadrani nai podaci. To je izvor prostornih podataka za GeoMediu. Iz radnog okruenja
kreiramo veze prema jednom ili vie skladita podataka kako bismo prikazali podatke na
ekranu. Svako skladite sadri samo jedan tip prostornih podataka, a GeoMedia podrava
Access, MGE, FRAMME, MGE Segment Manager, ARC/INFO, Oracle, ArcView, MapInfo,
MGDM ili CAD formate.
Program omoguuje spajanje i prikaz vie prostornih podataka istovremeno. Na primjer,
moemo spojiti MGE skladite, ARC/INFO skladite i ArcView skladite i gledati podatke iz
razliitih izvora kao integriranu kartu.
Spajanje odnosno kreiranje veza izvravamo klikom na Warehouse na alatnoj traci
programa, te opciju New Connection. Program automatski otvara arobnjak koji nas dalje
vodi do uspostavljanja veze (slika 37).

Slika 37. Izbornik Warehouse i arobnjak za spajanje veze

Skladite sadri i poloajne (geometrijske, grafike) i atributne (pridjevne, negrafike)
informacije. Na primjer, parcela moe biti prikazana kao grafiko podruje i definirana
pomou atributne, negrafike informacije kao vlasniko ime, datum prodaje i sl.
Jedan od bitnijih pojmova za program GeoMedia je feature (prostorni element, svojstvo,
obiljeje), koji oznaava prostornu jedinku prikazanu geometrijski na karti, a definiranu
negeometrijskim atributima u bazi podataka.
Elementi su sadrani u elementarnim klasama (feature classes) u kojoj je svaki prostorni
element dodijeljen. Na primjer, u projektu imamo elementarne klase upanije, gradovi, pa je
tako Zagreb prostorni element sadran u klasi gradovi, Zagrebaka upanija u klasi upanije.
Prostorni elementi su grafiki prikazani u prozoru karte (map window), a negrafiki u
prozoru podataka (data window) pomou atributa. Moemo prikazati na ekranu bilo koji
prozor karte ili podataka istovremeno ili odvojeno, no oni su povezani tako da se promjene
koje napravimo u bilo kojem prozoru reflektiraju i u drugom.
Elemente prikazujemo u prozoru karte dodavajui ih u tuma znakova (legend). Tuma
znakova je kontrola prozora karte. U njoj podeavamo nain prikaza, iskljuujemo i
ukljuujemo prikaz pojedinih prostornih elemenata.

Na slici 38 je tuma znakova na kojoj su prikazani elementi

linije (Bj_line) i toke (BJ_poi). Ostali elementi su iskljueni tako da
se ne vide na ekranu i imaju sivkastu boju teksta. Kosa strelica
oznaava da je prostorni element na karti mogue locirati
(locatable).
Slika 38. Tuma znakova

6.3. Izbornici
Program sadri mnotvo alata i izbornika (slika 39). Najee sam koristio izbornike
Skladite (Warehouse), Prozor (Window) i Pogled (View). Za sve druge potrebe koristio sam
alatne trake (snimanje projekta, ubacivanje prostornih elemenata, zumiranje...)

Slika 39. Izbornici i alati programa GeoMedia Professional

Izbornik Skladite (Warehouse) nudi opcije:
New Warehouse novo skladite, kreiranjem skladita omoguujemo uspostavu veze.
Potrebno je kreirati novo skladite Access ili Oracle jer ono ima mogunost itaj/pii
(read/write) dok kreiranjem bilo kojeg drugog skladita imamo mogunost samo itanja (read
only) tako da ne moemo upisivati dodatne podatke.
Warehouse Coordinate System podeavanje koordinatnog sustava.
New Connection uspostava veze izmeu radnog okruenja i skladita.
Edit Connection pokazuje popis veza koje se mogu uspostaviti, te stanje (itaj/pii ili samo
itaj), ime veze, tip veze (Access, ArcView...), lokaciju na disku svake od veza.

Import from Warehouse unoenje podataka iz jednog tipa u drugi. Jako bitna opcija, ako
nam je potrebna veza itaj/pii. Prebacujemo podatke iz veze samo itaj (ArcView) u vezu
itaj/pii (Access) tako da moemo obraivati podatke.
Export slui za iznoenje gotovih, obraenih podataka izvan programa. Moemo birati
razliite formate (Design file, Shapefile, MapInfo format, Oracle i MS SQL server). Ja sam
koristio izlaz u Shapefile.
Output to feature class aljemo elementarne klase s kojima smo ve prije uspostavili vezu
(itaj/pii) na ekran.
Feature class definition kreiranje i pregled elementarnih klasa koje smo unijeli i atributa za
svaku od njih.
Izbornik Prozor (Window) omoguuje kretanje i prikaz
izmeu prozora karte (Map window) i prozora podataka (Data
window) za svaku vezu koju smo uspostavili (slika 40). Moemo
otvoriti:
New Map Window novi prozor karte.
New Data Window novi prozor podataka.
Layout Window ulazimo u novi prozor kojim podeavamo kartu
za ispis.
Slika 40. Izbornik Prozor
Pomou opcija Cascade, Tile Horizontally i Tile Vertically moe se promijeniti izgled
ekrana tako da se podijeli ekran u dva ili vie dijelova radi lake preglednosti i interakcije
izmeu dva prozora (karte i podataka).
Svaku promjenu koju izvedemo za prozor karte odrazit e se i na prozoru podataka.
Takav pregled je koristan jer klikom na odreenu liniju (cesta) ili toku (interesantno mjesto)
na prozoru karte atributi u prozoru podataka oznae se utom linijom te ih moemo mijenjati
ako je potrebno (slika 41).

Slika 41. Vertikalno podijeljen ekran na prozor karte i prozor podataka

Izbornik Pogled (View) nudi opcije (slika 42):
Zoom - smanjivanje mjerila, prikaz manje povrine s
vie detalja, te poveanje mjerila, prikaz vee povrine
s manje detalja.
Fit All automatsko podeavanje mjerila tako da sam
sadraj stane u jedan ekran.
Pan pomicanje karte po ekranu s miem.
GeoWorkspace Coordinate System podeavanje
parametara koordinatnog sustava, ako je potrebno.
Precision Coordinates ukljuenje ili iskljuenje
prikaza koordinata na ekranu.
Legend - ukljuenje ili iskljuenje prikaza tumaa
znakova na ekranu.
North Arrow - ukljuenje ili iskljuenje prikaza smjera
sjevera na ekranu. Mogue je birati razne oblike prikaza.

Slika 42. Izbornik Pogled

Scale - ukljuenje ili iskljuenje prikaza mjerila na ekranu (slika 43).

Slika 43. Prikaz mjerila

na ekranu
Display Properties podeavanje mjerila i rotacije karte.
Toolbars prikaz alatnih traka na ekranu.

7. Praktian rad
Plan grada Bjelovara za cestovnu navigaciju treba biti konaan proizvod ovog
diplomskog rada. Dogovorio sam s tvrtkom Navigo Sistem iz Zagreba da mi posude runi
GPS-ureaj za potrebe diplomskog rada. Poloajna tonost runih GPS-ureaja je od 5 do 15
metara, to je zadovoljavajue za potrebe cestovne navigacije ili kasnije u turistike svrhe.
Praktini dio diplomskog rada moe se podijeliti u etiri koraka:
1) Mjerenje GPS-ureajem GARMIN eTrex Legend
2) Prijenos snimljenih podataka sa GPS-a na raunalo
3) Obrade podataka programima MapSource, ArcView i GeoMedia Professional
4) Ubacivanje sreenih podataka u MapSource i GPS-ureaj radi navigacije

7.1. Mjerenje GPS-ureajem GARMIN eTrex Legend

Prvi zadatak bio je upoznavanje s mogunostima GPS-ureaja i promjena nekih
poetnih postavki. Nakon to sam ubacio baterije ukljuio sam ureaj i ostavio ga desetak
minuta da prikupi signale satelita radi postavljanja tone lokacije. U tvrtki Navigo Sistem
ubacili su u ureaj njihovu verziju karte CroGuide 3.2 na kojoj su ucrtane karte Hrvatske,
Slovenije i Bosne i Hercegovine. Hrvatski jezik je automatski postavljen.
U glavnom izborniku ureaja (objasnio sam u poglavlju 3) pod opcijom Jedinice (Units)
postavio sam za prikaz visine, brzine i dubine metriki sustav, za poziciju stupnjeve, minute i
sekunde i za datum karte WGS 84. Takoer sam u glavnom izborniku pod opcijom
Podeavanja (Setup) u Sistemu (System) ukljuio WAAS i pod opcijom Tragovi (Tracks)
ukljuio prikaz traga na ekranu. Zatim sam u izborniku Karta (Map) podesio orijentaciju na
smjer sjevera, auto zumiranje na iskljueno, za prikaz detalja opciju na najvie, iskljuio sam
dranje ceste i ukljuio kopno kao nain prikaza.
Nakon tih podeavanja krenuo sam na samo mjerenje. Za potrebe snimanja koristio sam
automobil. Ureaj sam postavio ispod prednjeg stakla tako da je antena usmjerena prema
nebu. U poetku snimanja esto sam kontrolirao broj vidljivih satelita, stanje baterija i
popunjenost memorije. Kasnije sam najveu panju posvetio broju vidljivih satelita. Ureaj je
gotovo uvijek primao vie od etiri satelita i tada je tonost pozicije bila oko 6-8 metara.
Ulaskom izmeu visokih zgrada ureaj je pokazivao smanjenu tonost pozicije na oko 15
metara.

Zanimljivo je da ureaj ne gubi na tonosti pozicije pri veim brzinama automobila.

Primjetio sam to kada sam snimao zaobilaznicu oko grada gdje se postiu vee brzine. Ureaj
gubi signal kada se naglo zaokrene automobil ili promjeni smjer za 180. Tada moe doi do
naglih skokova od 10-20 metara tako da sam izbjegavao naglije pokrete, a brzina vozila nije
prelazila 50 km/h (osim na zaobilaznici).
Samo snimanje sam obavljao od 8. do 13. prosinca 2004. godine. Proao sam kroz sve
ulice u gradu Bjelovaru i uoj okolici automobilom, dok sam pjeice snimio pjeake zone u
samom centru grada i oko trnice.
Na zaslonu ekrana ureaj je ostavljao trag (opcija Log On) tako da sam mogao vidjeti
kojim ulicama sam proao. Istovremeno prilikom svakog prolaza pokraj nekog zanimljivog
mjesta (benzinske pumpe, ljekarne, kole, restorana, upravne zgrade...) pritisnuo sam tipku
click stick due od dvije sekunde kako bi ureaj markirao toku (waypoint). Ureaj otvara
ekran Oznai toku (Mark Waypoint) na kojem vidimo broj toke i moemo upisivati naziv
toke (slika 44).

Slika 44. Opcija Oznai toku

(Mark Waypoint)
Dosta je nespretno upisivati naziv za svaku toku pa sam vodio zapisnik svih
markiranih toaka radi lakeg snalaenja kasnije u obradi podataka. Zapisivao sam broj toke,
naziv objekta i udaljenost od ceste. Na kraju snimanja u ureaju je bilo preko 200 km tragova
i oko 140 markiranih toaka.

7.2. Prijenos podataka sa GPS-ureaja na raunalo

Za prijenos podataka koristio sam program
MapSource v6.3. Spojio sam ureaj kablom s
raunalom na serijski ulaz (COM1). U trakama alata
odabrao sam Otvaranje s GPS ureaja (Receive From
Device). Oznaio sam tragove (tracks) i toke
(waypoints) kako se vidi na slici 45 i ubacio podatke
u raunalo.
Nakon prijenosa prebaeni podaci se prikau na
karti. Moemo promijeniti mjerilo prikaza i vidjeti
kuda smo se kretali. Podatke sam spremio i napravio
izlaz (Export) podataka u formatu .dxf. Posebno
sam napravio izlaz za tragove i posebno za toke.

Slika 45. Prozor za prijenos

podataka

7.3. Obrada podataka

GeoMedia Professional je glavni program u kojem sam obraivao podatke. Prije
ubacivanja podataka u GeoMediu morao sam sve podatke prebaciti u format shape, a za to
sam koristio program ArcView. Program omoguuje ubacivanje velikog broja podataka
razliitih formata (extensions).
Prije nego sam ubacio podatke podesio sam format
koji koristim. U izborniku File izabrao sam opciju
Extensions (slika 46). Nakon toga u prozoru koji nam se
otvara oznaio sam kvaicu kod CAD reader (slika 47),
jer koristim format .dxf. Za potvrdu kliknuo sam OK.

Slika 46. Izbornik File

Slika 47. Prozor Extensions

U izborniku View izabrao sam Add Theme i otvorio mi se prozor u kojem biram lokaciju
dokumenta na disku (slika 48). Dokument koji otvaram sadri tragove i toke koje sam snimio
u programu MapSource (opcijom Export).

Slika 48. Prozor za dodavanje podataka (theme) u programu ArcView

Klikom na OK podaci su uitani i prikazani na ekranu (slika 32, poglavlje 5). Moemo
ukljuiti ili iskljuiti prikaz tragova ili toki na ekranu.
Opcijom Convert to Shapefile u izborniku Theme napravio sam prebacivanje u format
shape (slika 49).

Spremljeni podaci sada

Slika 49. Izbornik Theme

su spremni za unos u

program GeoMedia Professional. Prvo sam kreirao novo prostorno radno podruje
(GeoWorkspace) s nazivom Bjelovar. Zatim sam kreirao novo skladite pod nazivom
ArcView Bjelovar i odmah sam uspostavio vezu s mojim podacima lines.shp (tragovi) i
points.shp (toke) pomou opcije New Connection izbornika Skladite (Warehouse) (slika 37,
poglavlje 6).
Kreirao sam jo jedno skladite tipa Access jer mi ono omoguuje promjene unutar baze
podataka dok skladite ArcView ne omoguuje (skladite samo itaj). Opcijom Import from
Warehouse prebacio sam podatke u novo skladite Bjelovar Access. Odabirom opcije otvara
se arobnjak koji nas vodi kroz postupak (slika 50).

Slika 50. arobnjak prijenosa podataka

7.4. Rad s atributima

Sada je potrebno kreirati atribute za svaki prostorni element (feature). Prostorni
elementi u ovom projektu su linije (ulice) i toke (zanimljive lokacije). U izborniku Skladite
pod opcijom Feature Class Definition unio sam nove elementarne klase u skladitu Bjelovar
Access (slika 51).

Slika 51. Definiranje elementarnih klasa

Naredbom New kreirao sam elementarnu klasu BJ_line za linije.

Slika 52. Atributi klase BJ_line

U klasi BJ_line nalaze se linije koje predstavljaju tragove odnosno ulice. Kreirao sam
po nekoliko atributa koje sam preuzeo iz tvrtke Navigo Sistem (slika 52). Atributi su standard
za GARMIN-ove proizvode i predstavljaju:
- GRMN-TYPE kategorija ceste. Oznake su poredane po vanosti (OTHER_HWY
oznaava autocestu ili brzu cestu (oko 1% ukupnih cesta), ARTERIAL prometna glavna
cesta (oko 2%), COLLECTOR glavna cesta (oko 7%), RESIDENTIAL normalna cesta
(oko 90%) i TRAIL pjeaka zona, ulica u kojoj je zabranjeno voziti).
- NAME naziv ulice.
- ONE_WAY oznaka da li je ulica jednosmjerna (Y/N).
- ROUTE_LVL brojana oznaka ovisna o kategoriji ceste. O broju ovisi debljina linije
kojom e se iscrtati prometnica. to je prometnica vee vanosti iscrtat e se debljom linijom.
(TRAIL 1, RESIDENTIAL 1, COLLECTOR 2, ARTERIAL 3, OTHER_HWY 4)
- TURN_RSTRS zabrana skretanja iz jedne ulice u drugu.
- LINK_ID identifikacijski broj. Svaka ulica odnosno dio ulice ima svoj jedinstveni broj.
Dogovorno sam zapoeo od broja 75 000 jer su ostali identifikacijski brojevi ve upotrebljeni
u ostalim gradovima.
- ID broj koji GeoMedia automatski postavlja. Postavio sam klju u tablici atributa jer
pomou ovog broja program raspoznaje svaki element zasebno.
Naredbom New opcije Feature Class Definition kreirao sam i elementarnu klasu BJ_poi
za toke i dodao atribute takoer preuzete iz tvrtke Navigo Sistem (slika 53). U klasi BJ_poi
nalaze se toke koje predstavljaju markirane toke.
Atributi predstavljaju:
- GRMN_TYPE restoran (RESTAURANT), kola (SCHOOL), benzinska pumpa (GAS),
banka (BANK)...
- NAME naziv objekta.
- STRT_ADDR adresa objekta.
- PHONE broj telefona objekta.
- ID broj koji GeoMedia automatski postavlja. Postavio sam klju u tablici atributa jer
pomou ovog broja program raspoznaje svaki element zasebno.

Slika 53. Atributi klase Bj_poi

7.5. Iscrtavanje linija i toaka

Nakon unoenja atributa krenuo sam iscrtavati linije. Klikom na Insert Feature odabrao
sam klasu BJ_line. U traci alata izabrao sam viestruku liniju (polyline). Ukljuio sam opciju
za automatsko prekidanje. Ta opcija omoguuje prekidanje linije na dvije na mjestu gdje ju
druga sijee. Na svakom krianju linija se lomi i dobiva novi identifikacijski broj (LINK_ID).
Povlaio sam linije po tragu (track), a ako je bilo vie tragova traio sam sredinu jer
GPS-ureaj ostavlja trag svaki puta kada sam proao kroz ulicu. Kroz pojedine ulice u gradu
proao sam samo jedanput, pa je kasnije u obradi bio prikazan na ekranu samo jedan trag. U
Bjelovaru ima dosta slijepih ulica tako da sam morao proi barem dva puta kroz istu ulicu, pa
su bila prikazana dva traga. Takoer kroz neke glavne ulice proao sam puno puta pa sam
morao traiti sredinu izmeu tragova.
Na slici 54 vidi se nain povlaenja linija preko tragova. Crvena linija oznaava ve
ucrtanu cestu dok svjetlo plava boja oznaava trenutno ucrtavanje ceste.

Slika 54. Iscrtavanje linija preko tragova

Za svaki poetak ulice lijevim klikom mia oznaio sam prvu toku dok se kraj ulice
oznaava desnim klikom mia (End Feature). Odmah se otvara prozor s atributima za taj
element (slika 55).

Slika 55. Unos atributa za linije

U prazna mjesta upisao sam podatke o svakoj ulici. Svaki dio ulice od krianja do
krianja ima svoj jedinstveni broj (LINK_ID) koji sam runo unosio. Slika 56 pokazuje nain
na koji se oznaavaju atributi za svaki dio ulice (jedinstveni LINK_ID).

Slika 56. Prikaz atributa za linije (ulice) i toke (objekte)

Posebno sam pazio na oznaavanje jednosmjernih ulica. Postavljao sam poetak ulice
(Insert Feature) i kraj ulice (End Feature) u smjeru u kojem se smije kretati, a ne obrnuto.
Program sam prepoznaje u kojem je smjeru ulica jednosmjerna tako da ne treba postavljati
zabranu skretanja (TURN_RSTRS). Zato je potrebno oznaiti poetak i kraj jednosmjerne
ulice u smjeru doputenog kretanja.
Kod unoenja toaka postupak je isti samo sam kod odabira Insert Feature oznaio
klasu BJ_poi. GPS-ureaj smjeta markirane toke direktno na trag pa sam ih pomaknuo prije
nego sam ih oznaio i upisao atribute.

Korisniku plana potrebno je pokazati tonu informaciju gdje se nalazi objekt i kako doi
do njega. Na primjer, benzinska pumpa se nalazi s lijeve strane ceste i ne moe joj se prii
automobilom ako se nalazimo s desne strane. U zapisniku koji sam vodio tijekom mjerenja
obiljeio sam s koje strane ceste se nalazi pojedini objekt i udaljenost objekta od ceste. Toke
sam pomicao na ekranu Alatom Pomii (Move). Oznaio sam pojedinu toku i pomaknuo je
na lijevu ili desnu stranu ulice (slika 57).

Slika 57. Pomicanje toaka s lijeve ili desne strane ceste

Poslije pomicanja toke na traci alata izabrao sam opciju Toka (Point). Postavio sam
kursor mia iznad toke i lijevim klikom oznaio mjesto gdje se toka nalazi. Odmah se
otvara prozor za unoenje atributa (slika 58). Runo sam unio sve podatke u kuice o
dotinom objektu.

Slika 58. Atributi klase BJ_poi

Nakon unoenja svih atributa za linije i toke pregledao sam podatke u prozoru
podataka i u prozoru karte (objasnio sam u poglavlju 6.3). Za neke ulice propustio sam upisati
pravu kategoriju (GRMN_TYPE) i oznaku jednosmjernosti (ONE_WAY). To sam lako uoio
klikom na svaki dio (linije) ulice dok sam pogled na ekranu podesio da se vertikalno podijeli
izmeu prozora podataka i karte (slika 41, poglavlje 6.3).
Pomou opcije Export izbornika Skladite (Warehouse) podatke sam spremio u formatu
shape. Izabrao sam posebno elementarnu klasu BJ_line za izvoz (slika 59) i posebno za klasu
Bj_poi (slika 60).

Slika 59. Izvoz linija u datoteku .shp

Slika 60. Izvoz toaka u datoteku .shp

7.6. Plan grada Bjelovara za cestovnu navigaciju u programu MapSource

Sreene podatke (BJ_line.shp i BJ_poi.shp) poslao sam e-potom u tvrtku Navigo
Sistem koja je ubacila odreene kartografske oznake specifine za GARMIN-ove proizvode.
Taj dio obrade je zatien od strane proizvoaa programa, odnosno tvrtke GARMIN. Tvrtka
Navigo Sistem poslala mi je obraene podatke koje sam ubacio u program MapSource. Slika
61 prikazuje plan grada Bjelovara za cestovnu navigaciju u programu MapSource.

Slika 61. Plan grada Bjelovara za cestovnu navigaciju u programu MapSource

Plan grada Bjelovara za cestovnu navigaciju je gotov. Pomou trake alata za izradu rute
(slika 24, poglavlje 4.1) odabrao sam rutu izmeu dvije toke (slika 62).

Slika 62. Primjer rute dvije toke

Program omoguuje izradu ruta s vie toaka (slika 63) i odabire putanju kojom e se
najlake doi do odredita.

Slika 63. Primjer rute vie toaka

8. Zakljuak
Zadatak ovog diplomskog rada bio je napraviti aktualan plan grada Bjelovara za
cestovnu navigaciju.
Pokazao sam mogunost primjene GPS-tehnologije u izradi karata za navigaciju.
Poloajna tonost runih GPS-ureaja zadovoljava potrebe cestovne navigacije. Pokazao sam
kako se sluiti ureajem GARMIN eTrex Legend.
Obradio sam podatke u GIS-alatima ArcView i GeoMedia Professional. Pokazao sam
nain oznaavanja linija koje predstavljaju ceste i unoenja pozicije zanimljivih lokacija u
gradu. Za svaki element unio sam dodatne opisne podatke (atribute) koji upotpunjuju kartu.
Ubacivanjem potpuno obraenih podataka u program MapSource moe se vidjeti da
sam uspio obnoviti dosadanje stanje kako je prikazivan grad Bjelovar u karti za cestovnu
navigaciju CroGuide v3.2.
Kako se moe vidjeti u prilozima A i B razlika je uoljiva.
Prilog A predstavlja prikaz Bjelovara u dosadanjoj verziji karte za cestovnu navigaciju
CroGuide v3.2.
Prilog B predstavlja prikaz Bjelovara (u iduoj verziji iste karte) nakon izmjere, obrade i
unosa dodatnih podataka u ovom diplomskom radu.
Kartu sam uitao u GPS-ureaj i dobio sam prikaz plana grada na zaslonu GPS-ureaja
GARMIN eTrex Legend.
Pomou Glavnog izbornika mogu unositi rute od objekta do objekta, mogu pretraivati
gdje se nalazi odreena zanimljiva lokacija (restoran, ljekarna, hotel, upravna ustanova ...).
Ureaj nas moe navoditi do odredita koji smo odabrali to je bio cilj ovog diplomskog rada.
Nadam se da e ovaj plan pomoi ljudima lake i bre snalaenje u gradu Bjelovaru.

9. Prilozi
Prilog A

Prilog B

10. Literatura
ArcView GIS, ESRI, California, USA
Bai, ., Bai T. (1999.): Satelitska geodezija II (skripta), Sveuilite u Zagrebu, Geodetski
fakultet, Zagreb
Lapaine, M., Vueti, N., Tuti, D. (2001.): Kartografija i AutoCAD Map, Sveuilite u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb
Rad s programom GeoMedia Professional (2000.): Working with GeoMedia Professional,
Intergraph Corporation, Alabama, USA
Slukan Alti, M. (2003.): Povijesni atlas gradova, Dravni arhiv Bjelovar, Hrvatski dravni
arhiv, Zagreb
Upute za program MapSource, Navigo Sistem, Zagreb
Upute za GARMIN eTrex Legend (2002.): eTrex Legend personal navigator, GARMIN
International, Kansas, USA

Koristio sam informacije sa sljedeih web adresa:

http://navigo-sistem.hr
http://gpsinformation.net/
http://gpsinformation.net/etrexlegend.htm
http://gpsinformation.net/waas/legend-shots.html
http://garmin.com/products/etrexLegend

11. ivotopis
Osobni podaci
Ime i prezime: Ivan Tomljanovi
Datum roenja: 15. svibnja 1976.
Mjesto roenja: Bjelovar
Drava roenja: Republika Hrvatska
Nacionalnost: Hrvat
Brani status: oenjen

Podaci o kolovanju
1983. - 1991. IV. osnovna kola, Bjelovar
1991. - 1995. Prirodoslovno-matematika gimnazija, Bjelovar
1995. godine upis na Geodetski fakultet u Zagrebu
1997.-1999. demostrator iz predmeta Geoinformatika II
1999.-2001. predsjednik podrunice studentskog zbora na Geodetskom fakultetu