Alternativni Pogon

ALTERNATIVNA GORIVA 1 Dogovor pred testiranje na cesti i priprema instrumenata. Razliciti tipovi vozita dali su priblizno jednake odnose potrosnje. 2 Za precizne podatke koji su nam bili potrebni pri izraéunavanju potrosnje nismo se mogli pouzdati u brojcanik na benzinskoj crpki, odnosno, mjerenje kanistrom. 3 Ovdje smo ulili benzin, a ne metanol, kako ste mozda povjerovali. Za sada u nas nema niti jedne crpke gdje bi se mogio dobiti alternativno gorivo, ali je moguée naruéiti ga i kupiti u ba- évama. 774 SAM METANOL Tokom stogodiénje. poviesti_ motora, usporedno s unutragnjim sagorijevaniem, fazvijala su se i goriva za njegov pogon Taj razvo} nije bio uvjetovan samo tehni: Ekim dostignuéima i problemima, nego | ekonomskim, politickim, au novije doba i ekoloskim éimbenicims Saznanja o ogreniGenosti prirodnih iz ora za proizvodnju benzina plinskog ulja potaknula su istrazivaée diljem svijeta n pronalazenje it usavréavanje poznatih al ternativnin goriva. Tako je npr. viada SAl U projekt istrazivanja alternativnih goriva od 1975. do 1978. ulozila 2,7 miljuna do: lara, dok je ministarstvo 2a istrazivanje tehnologiy izdvojio 8 miljuna maraka za sliéan projekt u SR Njemackoj Trazenje alternativnih goriva nije ob ljezje samo naseg doba. Vee su 1897. u Njemackoj ispitivane mogucnosti primje ne alkohola umjesto benzina u motorin unutrasnjim sagorijevanjem. lspitivanja su pokazala da alkohol kao gorivo ne oc govara ondasnjim motorima, koji su tugiavnom bili jednocilindriéni sa stupnjer kompresije 3 tl 4. Osim toga, tada je ben zin bio vrlo jeftin, pa se nije isplatilo ko rigtenje alkohola, Problem primjene alkohola za motor zamro je do | syjetskog rata, kade je Nie macku pogodila nestasica benzina. Si urno je da su u to vrijeme motori avion: Zeppelina kao i automobila bili napajani smjesom alkohola i benzine Sve dok za automobilisticka natjecar nisu bila propisana goriva mnoge su tv nice koristile razlicite mjeSavine u svo) trkacim automobilima. Tako je npr cedes 1938, 1939. | 1951. godine Ge vozilo W 163 radnog obujma sa kompresorom koristio sliedecu smj=‘AUTO UNION metanol 80% benzol 22% etanol 10% petroleter 5% toluol, nitrobenzol, ricinusovo ulje 3%, Za trkaée vozilo AUTO UNION koriste- na je smjesa: metanol 30% etanol 20% benzol 20% dietileter 10% aki benzin 8% toluol, nitrobenzol, ricinusovo ulje 2%, U SAD se jo8 i danas dodaje alkohol 4 benzin ko} se kort u nekim grupama trkaéih vozila Danas sve znatajnija postaju goriva koja se mogu proizvoditi od sirovina koje stoje na raspolaganju u prakticki neogra- nigenim kolitinama, ii koja makar 1 u skromnim razmjerima osiguravaju nacio nainu nezavisnost od stranih energetskih izvora, Poznato je da se od biljaka ii tzv biomase_mogu dobiti priliéno kvalitetna goriva. Godisnje se proizvede oko 146 miljardi tona, od Gega je dovoljno 5 po: sto preraditi u metan da bi se zadovoljle sve syjetske energetske potrebe. Na 2a lost, tih 5% praktiéno nije dostupno Fermentacijom se moze od svake bil ke koja sadrzi dosta Secera dobiti etn: alkohol-etanol, Proizvodnja etanola je po: Trkaci automobil W 163, sebno zanimijiva za zemlje s intenzivnom vegetacijom jer se na taj natin indirektno iskoristava primama sunceva energija. U Brazilu se od 1966. mijega sa benzinom 10 do 25% etanola dobivenog od Seéer- ne trske il tropske billke manioka, U Ne- Tablica: Svojstva goriva Benzin braski se godinje od Zita proizvede oko 75 miluna litara éime se moze zadovoljiti ‘oko 22% potreba za benzinom. Intenziv- 80 g9,u SAD ispituje gorivo GASOHOL, 2 90% benzina i 10% etanola, koje se moze nabaviti na benzinskim crpkama Prema istrazivanjima VW-2 i AGIPA te brazilskinznanstvenin ustanova, koja smo primijenili na nase uvjete (prinos do 60 do 70 tona po hektaru godisnje), trebalo bi oko 1300 km* obradive povrdine zasijati Secernom repom pa da se god) Enje potrebe Jugoslavie za sutomobil skim benzinima namiro metanolom. Metanol je jedno od alternativnin goriva koje ima velike Sanse da u blizo} bu- duénosti pogoni motor zbog slijededih prednosti. pri upotrebi benzin + 15% metanola Gustoca 740 do 780 748 do 782 Stehiometrijski odnos. zraka i goriva — Z, 14,2 do 148 13,3 Doni i vrfednost smjese ~ Hal 43,54 do 43,96 39,93 do 40,29 ‘Ogrjevna| vrijednost smjese H, 3,69 do 3,73 3,63 do 3,67 Temperatura’ | vrenjal 308 do 473 308 do 473 ioe | 335 do 418 451 do 521 Teoretski pad perature ‘smjese radi isparavanja emai Oktanski broj© moguénost da se rezerve benzine PP uz pomoé metanola saéuvaju za duzi niz ina povecanje oktanskog broja goriva pri mijeanju metanola s benzinom, sto je ‘aroéito zanimlvo pri smanjivanju ili pot- z punom uklanjanju olovnin i drugih aditiva fz goriva. Osim toge, uz visi oktanski bro} E goriva moze se izgraditi motor sa visim Kompresionim omjerom, a to doprinosi & boliem iskoristenju energije goriva E _ @ znatno se smanjuje udio otrovrih @ komponenti u ispus jovima, kao Sto su CO, HC, NO i ‘© moguénost poveéanja ekonomiéno- sti motora, jer metanol omogucuje rad motora uz sitomaénije. smjese gorivo- zrak. Benzin Wi Karakteristike motora prema vrsti goriva ol A08 40°12 «14 ~«16 Fizikalno-kemijska svojsiva benzina i metanola znatno se razlikuju. Usporedu- nel wijecnost za oktanskt bro, stehio- metrjski odnos zraka i goriva i donju og- {jee vijecnost dolaz} se do zaklucka ja OTTO motor podesen za benzin ne: ‘moze optimalno iskoristti svojstva meta- rola. Kao najjednostavnije rjesenje na- meée se pogon OTTO motora miesavi- nom benzina i metanola. Udio metanole mjesavini moze se kretati od 20%, a da pri tom na motoru nisu potrebne skoro rikekve izmjene. Prema njemackim izvor'- ma cijena potrebnih izmjena na motoru iznosi oko 50 DM, pa da motor bude optimalno prlagoden smjesi benzina meta rola, PREDNOSTI Prednost metanola je i manja opasnost od ekspolozie. Vetra metanola moze se lako ugasiti vodom, a u slucaju nezgode pri transportu zagadivanje okoline je manje nego benzinom, jer se metanol lako rastvara u vodi i brzo isparava. Pri kori8tenju mjeéavine benzina i metanola pojavijuje se nekoliko problema Jedan od nijih je odvajanje metanola od bbenzina i pri vrio niskim koncentracijama Vode u mjeéavini. Odvajanje komponenti ‘opaiza se veé pri 0,1 do 0,2% prisutnosti vode. Sklonost odvajanju pujacava se i ‘smanjivanjem temperature mjesavine. Poéto je metanol specifiéno tezi moglo bi se dogoditi da se istalozi na dno spremrika te da oteza ili onemoguéi rad motora, U voinji ta opasnost prakticki ne postoji jer se sadrzaj spromnika goriva in- tenzivno mijeéa. Na niskim temperaturama (— 10°C do —20'C) mogu se pojaviti te8koée pri pokretanju hladnog motora, odnosno radu motora dok je jo hladan. To se objasnja- va slabijom isparivoScu metanola od benzina pri istim temperaturama. Relativno velika_otrovnost_metanola ‘mogla bi biti neugodna pri primjeni Gistog metanola kao goriva za osobna vozila. Nai propisi dozvoljavaju koncentranciju metanola u zraku kod trenutnog djelova- nja 1 mg/m’. Prema tome, moze se za- para goriva koje iziaze s isp ; te zbog isparavanja goriva iz rasplinjaca ili spremnika. Ispusni plinovi, nastali pro- vilnim izgaranjem metanola ii smjese metanola i benzina, u pravilu su sitomasnij cotrovnim komponenatama. Jo8 jedna neugodna strana metanola Je jegovo korozimo delovanigna alum nijske legure, gumu, neke plasticne mase, boje i lakove. Smjesa s benzinom u kojoj ima relativno malo metanola nije tako ko- rozivna kao éisti metanol. TroSkovi pre- gradnje motora za pogon smjesom ben- Zin-metanol, uglavnom se i odnose na za- mienu dijelova koji bi mogli stradati u do- diru_s gorivom. Kao Sto je vidljivo iz ogrjevnih vrijed- ti sadréaj energije po j manji za Metanol Posjecics toge jo de je udale- ost, koju automobil moze prevalit istim Punjenjom,rezervoare, pola mania, oc Ludaljenosti koju bi mogao prevaiiti s benzinom. Za pogon cistim metanolom tre. bale bi u cilindar dovesti dva puta vecu koliginu goriva nego za pogon benzinom To znati da treba mijeniati sapnice ze gorivo. Ako se upotrebliava smjesa ber Zina i metanola sapnice za gorivo ce tre bati mijenjati samo u sluéaju da udio metanola u smijesi prede vijednost od pr blizno 20%. Sapnice ce trebati povecs vati ovisno 0 udjelu metanola u smjes ‘Svoistvo metanola da ima visu topin isparavanya od toplineisparavanjabenzin= doprinosi smanjenju temperature usisan= smjese goriva i zraka u motor, Sto pov ava stupanj punjenja motora i sac:motora, te omoguéuje bolje unutarnje hladenje motora. U tvornici PORSCHE ispitivan je jedno- clindriéni laboratorijski motor. Pri pogonu éistim metanolom ii benzinom dobrveni Su slijedeéi rezultati, ovisno o bogatstvu smjese, tj) preticku zraka (a). Snaga motora (Pg) je u cijelom podrugju veca. Spe- cain pote goriva (gq) je kod mota- nla priblizno dva puta veca nego pri pogonu benzinom, Sto odgovara razlici do- ‘je ogrjevne moci goriva. Efektivni stu- pan iskortnja (le) znatro je povalny I postize vrlo dobiu vrijednost od 34 prema 29% kod pogona benzinom. Po- veeanje brzine rasprostiranja plamena pri izgaranju metanola povolino se odrazava je smjese, pa je prema tome ‘mogué rad motora sa siromasnijom smjesom, Sto ipak doprinosi ekonomiénijem radu. MOGUCNOST PROIZVODNIE U JUGOSLAVIII Tehnologija proizvodnie metanols te: melji_se na raspolozivim sirovinama. Zemije koje proizvode nattu, proizvode metanol na bazi prirodnog plina, dok su proizvodaéi u drugim zemljama ori nina benzin odnosno uglien, koji je u posljednje vrijeme ponovno postao za- himljv s obzirom na stalni rast cijena si rove natte. Naia zemlja raspolaie sirovinom, ug- ljenom, za proizvodnju metanola, a po- Stoji mogucnost za koristenje- zemnog plina, Postrojenia u Lendavi (150.000 tona ‘Shema instalacije za napajanje motora permanentnim plinovima venti kolaktora klektor grupe boca | voica membrane je nama poznato pro- lzvodnja metanola na bazi ugliena za sada nije kod nas uzeta u obzir. Proizvodnja benzina u Jugoslavijiizno- sila je 1975. 1,745,000 tons. Kad bi se u benzin dodavalo 15% metanola, tada bi goslnj prozvadnja metanca Z0 pote prijevoza iznosila oko 200.000 tona. Prema procjenama u SAD troskovi proizvodnje energetske jedinice metanola u 1,5 puta vigi od troskova proizvodnje ekvivalentne jedinice benzina. Kilogram metanola stoji oko 18 d (plus porez na promet od 30.4%), kads ge se nari preko trgoyacke orga Naj- manja kolidina koja se moze kupiti je ba- cl we else regulacish ventt ‘pods membrane! rmjesae lina (za sla} pogona plinom)! ulaz pln visokog prika u reduktor precise pina napojnt ventiEva od 180 kg, jer se u prodavanicama na malo ne prodaje. ZAKLIUCAK 8 Mozemo zakluéti de se uz danasnju tehnologiju relativno jednostavno dobiva metanol. Glavna sirovina za dobivanje metanola trebao bi biti ugljen, koji se pre~ ‘vara u gorivo pogodno za pogon automobila ‘Treba oéekivati postepeno uvodenje metanola kao goriva, radi teskoca oko prijolaza industrije na njegovu proizvodnju, radi otezane distribucije, manjeg sadrzaja energije, te potrebom za rekon strukcijom motora, Vjerojatnija je mogué- ost upotrebe metanola u mjesavini s benzinom, jer se time izbjegavaju krainje neugodnosti do kojih dolazi u sluéaju primjene cistog metanola, ‘Smiesa s priblizno 15 do 20% metanola i benzina ne bi zahtijovala izmene u konstrukcij motora i bi bile neznatne, pa bi bilo moguce relativno brzo uvesti me: tanol kao gorivo za motorna vozila. ka ‘akteristike automobila bi ostale praktiéno epromijenjene. PERMANENTNI PLIN Plinovita goriva, pod zajednickim nazi- vom permanentni plinovi, korigtena su za Pogon automobila neposredno prije, za vrijeme te nekoliko godina nakon drugog etkog ‘rakteristiéna osobina ovih plinova je uu tome da i kod visokih pritisaka od oko 200 bara (priblizno kp/em*) ostaju w pli- ovitom stanj Za pogon automobila upotrebljavali su 8e slijedeéi plinovi: © prirodni zemni plin © naftni plin svijotioci pi Koksni pln t kanalizacijski plin. 778 SAM > z ALTERNATIVNA _ , Prirodnizemni plin, uostalom kao sto mu |ime kaze, dobive se kao gotov pro. \2v0d iz zemlje, dok su ostali plinovi glav- 1 ill sporedni proizvodi u_ industri TEKUCI (UKAPLIENI) PLIN (Vidi SAM 6/79, 2/80) Pilneznainom povecanju priska, ara i okoliénje normaine temperature. Prelaze u tekuce star Zajednicka osobina ovin plinova je da 0 sPromnik tekuseg nating pine TNP) Jedna Gest miesavina tekuéih plinova u volumnim udjelima sastoji se od: = 64% butana = 30% propana = 3% pentana — ostatak: izobutan i propilen Za jetnu upotrebu pogodnija je mjoke Vina sa vige butana, a 2a zimsku mjesa vina sa vie propana. To zbog toga sto je pritisak para (parovita faza) propana esto vigi od pritiska para butana za istu temperaturu. Stoga je motor zimi lakée Lupulit, a u vrjeme zagrijavanja mimije ra di. Pripremio: dipl. ing. Sven Cerlek {alex lina (nisi pritsak) I lpariveta (odnosno redukclskog venta)ALTERNATIVNI POGONI POGON VOZILA INERCIONIM MOTORIMA Postoje i vozila koje za kretanje koriste energiju akumuliranu u zamaénjaku koji se okrece. Dakle, vozila koja nemaju standardni motor, vec je u njih ugraden zamaénjak velike mase (5) uz koji je pridruzen elektricni Kombinirani stro} generator — elektromotor (2). Uz svaki kotaé vozila pridruzen je takoder odgovarajuci elektromotor (1). Princip uskladistenja energije i voznje takvim vozilom je slijedeci: prije kretanja nna voznijy, elektromotor (tjeran strujom iz mreze) ubrza zamasnjak do vrlo visokog broja okretaja, Da bi gubici bili Sto manji zamainjak se okrece u kucistu ocakle je djelomicno izvuéen zrak, nastoji se ‘ostvariti Sto veci podtiak. Kako je, kao Sto je reteno, uz zamasnjak prikjucen elektromotor — generator, to se. ukljuciva- injem elektromotora (koji su pridruzeni ko- taéima) u strujni krug generatora, ostvaruje kretanje voila ‘Masa zamainjaka ogranicena je ukup- {8 promjer girinom vo- Eega jo8 nije razvijen zama- jak koji bi uspio akumuliratitoliko ener- je da bi Se ostvario akcion radius voila kao za slucaj voznje tekucim goriv- ma. Jedan model osobnog automobila s inercionim pogonom, konstruirao ga je prof. Rabenhorst, SAD malo je modifici- tan s obzirom na prethodno razjasnjenje. Razlika je u tome Sto je uz zamasnjak tog vozila osim generatora-elektromotora pri- Kjjuéena i hidrocrpka, a u glavcinama kotaca ugradeni su hidromotori. Dakle, veza izmedu zamaénjaka i kotaca ostvaruje se hidropnienosom. Ovo vozlo ima sijede- Ge karakteristike: — zamaénjak mase 100 kg ‘masa vozila 600 kg akcioni radijus 180 km maksimaina brzina 110 km/h = vrijeme potrebno da se zama- Snjak ubrza na oko 23.700 o/min iznosi 20-25 minuta. »Oerlikone iz Svicarske proizvodi vee ota, ugo aradske autobuse, nazvane IROBUSIMA, sljedecih karakteristika: — masa zamainjaka 1500 k mig, Pro} okretaja zamaénjaka 6000 of in — akcioni radijus vozila 17 km Zirobus tvrtke OERLIKON na_svakoj stranici za vrijome ulaska i izlaska putrika nadopunjuje energiju zamasnjaka. Kod dolaska na stanicu autobus se 2 ustavija na odredenom mjestu te se po- sredstvom trole ukljuéuje u eloktricnu mrezu, »punjenjes traje samo nekoliko sekundi, u daljnjoj voznji do sliedece stanice ‘Zirobus je potpuno neovisan o elektriénoj mrezi. Qvakvim nadopunjavaniem —zirobus moze cijeli dan, bez posebnog veceg za- ustavijanja, prevoziti putnike. Slijedeca moguénost s inercionim motorima je prigradnja zamasnjaka standardnom motoru. U tom slucaju. motor moze tokom cijele voznje raditi u opti- ‘mainom radnom rezimu (najpovoljnija po- {rosnja, najmanje zagadivanje okolice is Bunt pinovine), viak energie sukle distava« se u zamasnjak, odakle opet pogonski motori uz kotace namiryju pove- Ganu potrosnju. POGON MOTORNIH VOZILA GENERATORSKIM PLINOM Plinovita goriva (inaée vrlo pogodna za motore motomnih vozila) mogu se dobit procesom gazifikacije ili suhe destilacije iz évrstih goriva. Kompletna instalacija moze biti montirana na motorno vozilo (vrlo lako na ka- mion, a na osobno vozilo dosta teze, bu- duci da je cijela instalacija dosta teska i velika), odnosno postoji moguénost da se instalacija za proizvodnju plina montira nna laku_prikolicu. Generator plina sa predistagima i hied- ‘njakom, to su osnovni dijelovi instalacije Za pogon generatorskim plinom, prevodi focesom nepotpunog sagorijevania raz- cite viste ualja, gorive skrijce i drvo u piinovita goriva Pogon vozila generatorskim plinom bio je velo raairen neposredno prije kao i za vrijeme drugog svjetskog rate, dakle, u vrijeme kada je nedostajalo standardrih tekucih goriva. Benzinski motor, ti. motori koji rade po principu OTTO osim samog generatora s potrebnim dijelovima, a Sto je inaée do- ‘ta komplicirana i skupa instalacija, nisu SAM 779ALTERNATIVNI POGONI' POGON VOZILA VODIKOM Tvomica DAIMLER BENZ razvila jo w suradnji Univerztotom u Kaiserlautern Insti Prof May is Yovremani pogon vodikom i benzinom | to pimijenia na_svojim eksperimentanim vozlima = 2-itarskim ‘motorom. Elekronskom regulacjom mijenja se udio vodika i benzina, ovisno o opterecenjs i to tako da 4 praznom hodu moter radi $4 1O0-postonim vodk om, au maksimalnom opterecenja 53 100-postotnm Zahtijevali nikakvu drugu pregradnju na samom motoru. Dizel motore trebalo je, ‘sim Sto su opremljeni kompletnim gene- ratorom, pregraditi da bi mogli raditi po OTTO principu. Osnove pregradnie bile su: smanjenje stupnja kompresije | opre ‘manje motora elektriénim sistemom ze aljonje kao naravno i ugradnja rasplinj: €a (odnosno samo mjesaca plina i zraka). POGON MOTORA VODIKOM Kod pogona motora vodikom, na emu se radi tek u zadnjih nekoliko godine in. tenzivnije, u praksi se dobrom pokazala levedba kod koje se za neke rezime voz ‘je koristi benzin, @ za neke vodik. Vozilo ima, dakle, dva odvojens spremnika: jedan, standardan, za benzin. a drugi, specijaini za vodik Spremnik 2a vodik je u stvati i najkors pliciraniji kao i najskuplji dio instalacije z2 pogon vodikom. Unutraénjost spremnika za vodik ispu ‘njena je poroznom materijom kojoj su os novni sastojci titan i Zeljezo. Spremnik tukupne mase 120 kg u stanju je da vo2: ha poroznu masu 2,4 kg vodika, a ta koligina vodika osigurava_akcioni radius Krotanja vorle of pribtino 350 km Vodik apsorbiran u. poroznu mas. odvaja se tek kada se porozna mas ugrije na priblizno 80C, to je razlog ¢ Osrova 73 pogon yodkom je TEMPERATURNLMETALNOMIBRION Spe bk cjesnog amjenivaa tpine, Vods so, ‘exit! pripems ga 29 wvodere u motor ‘usa pow Samo punjene spremikavoikom aj do 10 Ur scaig jr pu se prema se izgradnyo os adhe v aan Te Predida se todo, da co mola dostrojenjau Sugar uskoro moc! ops Zila vodikom. esmotor potinje rad s benzinom. Vruéi plinovi izgaranja, nakon Sto se motor kratko Lugrijao, vodeni do porozne mase (poseb: ‘no vod ispusnog sistema i spremnik vodika cine izmjenjivaé topline) oslobadaju vodik koji se dalie koristi kao gorivo za motor. POGON MOTORNIH VOZILA ACETILENOM U drugom svjetskom ratu za pogon automobila mnogo se koristio acetilen. Ne- dostatak tog pogona bio je sto acetilen ne podnosi vise pritiske, naime, vec kod priblizno 25 bara postaje eksplozivan. Zbog opasnosti od eksplozie razvila ‘su se dva nacina koristenja acetilena za pogon motora. Jedan natin je bio da su boce, u koje se spremao stlaceni acet len, bile najprije ispunjene nekom poroz- ‘nom materijom (npr. vlakna biljaka) no: toplienom acetonom. Na taj nacin boca zapremine 40 | mogla je primiti priblizno 6 rw acetilena kod pritiska od 15 bara, u boci je bilo i oko 16 | acetona koji je ‘osiguravao acetilen od eksplozije. Drugi nacin koristenja acetilena bio je taj (crtez ‘na 782. stranici) da je u prijazniku automobila bio ugraden aparat za proizvodnju acetilena od kalcijkarbida. Aparati za istalacije pogona motora vodikom (ugradeno u ladu 1200) nt cote ere axle vent koji 0 dio isputnh pinova Temjenivae topline tore prt emu se ‘poromne mater oiobeds vod standacdol ispusni sistem standard spremnik benzinaALTERNATIVNI POGONIW proizvodnju acetilena prema natinu me- Gusobnog dielovanja vode i kalcijkarbida sparatis Sovodom vode na kerbid aparati s padanjem karbida u vo- © aparati s potapanjem karbida u vodu U_ automobilskom pogonu najvise je korigten nacin proizvodnie acetilena potapanjem karbida u vodu i to ne nacin da i 2 i STIRLINGOV MOTOR ZA POGON AUTOMOBILA Motor nazvan prema izumitelju Stirlin- gu, patentiran je jo8 1816. godine. Kroz uli vremenski period bilo je dosta poku- ja da se Stiringov motor potne korsti- ti, Jedan od zadnjih i velo ozbiljnih poku- Saja na tom polju udinjen je u PHILIPSU, koji je razvio nekoliko motora i ugradio ih u autobuse na kojima se sada vrie sve moguéa ispitivanja. Sam Stiringov motor razlikuje se prema standardnom OTTO ili DIZEL motoru tome Sto kod njega gorivo ne sagori- jeva u cilindru nego u posebnom lozistu izvan samog cilindra. ol Sagorijevanjem goriva ugrijava se neki inertn pin (npr. Gust) te se ta pln ugr- jan na visokoj temperaturi uvodi u radni cilindar. U radnom cilindru plin ekspandi- ‘a i pri tom potiskuje klip, a sljedeca po- sljedica je ta da se plin zbog same eks- je rashladuje. Ohladen plin izvodi prostor iznad lozista gdje se ponovno Zagrijava. Ciklus se naravno tako staino Ponavija, a zbog éinjenice da motor ima vile cilindara tok plina je konstantan. Kako je loziste odijeljeno. od radnog cilindra to se za sagorijevanje mogu koristiti razna goriva ito plinovita, tekuca pe i kruta, Na goriva se ne postavijaju. posebni zahijevi, dakle, nije vazan niti oktansk kao nit’ cetanski broj, Eisto¢a goriva je takoder manje vazna,Kompresion’ element | Gri radnog pine OSOBNI ELEKTROAUTOMOBIL MERCEDES-BENZ Razjnim program tke DAIMLER: BENZ prodvieno je na 00 kn bzinom 06 oko 80 kv Za sca) nate ug YS OM air Le ie ace rent nicl baer remo je DALG rusts (Dai ruta spremaye crest veo eke oneU »Samu« br. 6/79 opSirno smo pisali o koriStenju naftnog plina za pogon automobila. No zbog nekih novih zakonskih odredaba i naSih novih saznanja ponovo piSemo o tome. uuto-moto savez Hrvatske | ma, auto-servisima i trgovcime Ai AMD »INA-Nattapline iz | s podrugja cijele zemije, koje Kutine organizirali su se- | zanima ugradnja i prodase mminar, ¢ prakticnim radom, o | plinskih uredaja. U prostori=- praviino} ugradnji | koristenju | ma novog auto-servisa wAuto- plinskih uredaja u automobilu. | moslavinae u Kutini predevas Seminar je bio besplatan i | su bili strunjaci twtke »Za% namijenjen auto-moto drustvi- | autogase iz GrazaMOGUCNOST NABAVKE UREDAJA ITALDA — TRST Plinske uredaje mozete kupiti u svim vecim talijanskim gra- ovima. U Trstu uredaje prodaju i ugraduju siijedece radioni AMARs, Via del Bosco 6 (kod Garibaldijeva trga), 040/741-946; AUTO STILE, Via U. Foscolo 10 (kraj istog trga), tel. 040/796-456, Radno vrijeme: od 7.30 do 1230 te od 15 do 19 sati po talijanskom vremenu, koje je u ljetnim mjesecima pomaknuto. jedan sat unaprijed.. slijedecih proizvodaca: sWebere, »Bedi- tiie, »Renzo Landi i sTartarinie. Gijena je uredaja bez ugradnje 200.000 do 220.000 tira. Gijena 60.000 do 85.000 lira. Za automobile sa ZAM Autogase, Hotbetweg Zi 401311 (priv br za acini tla nam dazu w Gras» ugoiovonake strane. Ugraduje | prodaje samo uredale tallanshe wtke aha 20 Landis, Koil su posebno prilageden! ausitjakis people, ‘Ako 90 telefonski najavite, ureda} se ugraduje istoga dana. [veer apn gichonp ede peg gag Lugradnjom u automobil s vodenim Niadenjem stoi od #800 do 3500 Gloar. CARINA Na uvoz plinskih uredaja iz drugih zemalja plaéa se oko 1500 dinara carine, a moguci su i veci lznosi. Radi dokaza po. tijeka treba traziti carinjenje uredaja pritikom prijelaza granice. Centiikat i potvrdu 0 plaseno} carint Guvajte. JUGOSLAVDA ugoslaviji povremano s konsignacijskog sklediétaureda- je taljanske protevodnje prodaje: "AGROSTROM tr Lub (tel 0617318-0ez}. Cijena fm Je oko 150.000 lire 1 2500 odulu se u: sAvTOMONT ALi, Uubljana, Celovika 34, tel, 061/313-062; sINA-PLIN«, Osijek, tol. 054/26- AUTOMOSLAVIN, Kutina (od sijeénja 1980) te uskoro i u |Jednom servisu u Zagrebu. Cena ugradnje: od 1500 do 2000 dinars, benzina? Predstavnik AMSH upo- | struénjaci objasnil rad svakog znao je sluSaoce s propisima | sklopa, te na sto valja pazit 2,postavjnjuirukovanju pin | pri ugrech, koje su moguce skim uredajima. Nadi su propi- greske u radu siatome i kako a getovo istovetni s austri- | ih ukloniti. im (vjerojatno zato jer su ‘i plinski pogon moraju znati to | odvojen od prostora za voza- ont oe. mall Gucnnem nee a £8 zahtjevati od montazera, | Eat puke, Nod tokjenedin | polaznicima je ukazano ne ne- Zbog toga donosimo na- | . Stari tipovi spremnika tali- iam cach jiee | Ke manje nedostatks, ocno- 4000 toga, donosimo na- | Suell Abows spromnika at © boredny. nest Horak Na | 300 nepostovare nah nah Po eanh bear sigumosnog vero zaite Drimjer, nadi propisi zahtijava- | Propies, iako su uredali nsiz- ola eda ‘kako seni uderaca. Ju da Se elasticna cijev koja | 9d. potpuno ispravno po- Gitaocima, kada dodu na teh- | Neki tipovi automobila ne- Spaja isperivac s rasplinjacem | Staviieni. Kao akolski Fults NICK: pregied vozila, ne bi do- | maju metainu pregradu koja uevrsti sa poe ‘obujmice Cte ae odio & budu_upuéeni na | odvaja priijaznik od prostora ‘na svakom kraju, dok je po ta- bedi isprave! Preuredenje ili montazu do- | za putnke, ves sama kerton. lijanskim propisima dovoljna | uredaj. nolazio Se treeenes datnih dijelova uredsja, sku, vezanu na popreéna me- ‘samo jedna, itd. fem { nalazio se t % taina pojaéanja, npr. zastava pe nen eae cae Zakonodavac Predlaze za 1300, 125 P i PZ itd. U praktiénom dijelu semina- | motora, @ nei propisi zahtije- vozila s petim vratima (cesta: cs fa prithzana je kompletna | vaju razmak od najmanje 200 va 101, gol reneult 16 itd) | Treba traiiti od montaiera montaza takvih uredaja na | mm. obavezno Plinotijesno kuéiste, | plinskog uredaja da na takvim va automobile. Posebno su | Sioga oni kojise odluée za jer prijaznik nije hormeticki | eutomobiima ugraci | tu poe D>Spojne cijevi izmedu regulatora pritiskai rasplinjaéa treba da bur u,po nasim propisima, elastiéne, oklopljene eliénim pletivom. NNe'smiju naglo mijenjati pravac ina spojevima -moraju biti uévr Séene ‘22 po dvije obujmice na svakom kraju. ‘Ako 1 prostoru motora ima dovoljno mjesta, najbol rivaé 8 regulatorom pritiska | oba ventila, za pin | postavijent na posebnu plocu. Zatim se sve zajedno montira na - 2 Skoliku, Dode If do sudara pri ovakvo} montaii tee pucaju spojne Ugradnja uredaja u auto s jednim jednostrukim rasplinjacem cijevi izmedu isparivaéa | ventila. jednostavnija je, iziskuje manje materijala pa je i jeftinija. radu. Celiéni lim mora biti debeo naynanje 05 mm, | SUMONICE PLINA PULA — INAPln, Vodovaa bb, tel 057/552 : RDEKA — (Usn)) — INAPhin, Soi tel 051/32-816 Talijanski prodavaci nude i | peogRap — Nattagas (Promet teénog gasa), Du-| SARAJEVO — Pin, lie Grabica 6, tel, 071/22-175 crpke za pretakanje lina (Guene j elektriéne) iz boca za navski kej 47, tel. 011/25-887 SEZANA — pred otvaranjem Gomatinstvo. Osim sto je to | CEJE — Pinara, Boiigradska cesta, tel| SKOPLIE — Pinara, u Stakla, tel 091/58-996, protuzakorito, jer se time iz- 065/25-510 ron bjegava placanje doprinosa | CACAK — Naftagas, Industrjski priaz 29, te.) SL. BROD — INAPin, Kumiiteva 6, tol 5 Peay ee rae on 032/27-26 055/41-423 reba tih crpki moze - . Cee eae verse fo; | ZOLA — Pinara : SPI Kate Suara INA, Parzast co $e odie! al upotrebu takve | KAMNIK — Kemijska indus Dont, Smarca 101, 4 crpke neée pin. pretakati u tel 061/851-077 SUBOTICA — Naitagas, Wve Lole Ribara b. b, to. auto da ga svi vide, vee Ge to | KOZINA — INA, tel 066/81-159 024/22-268 raditi u zatvorenoj garazi. Ka | (3yBLIANA — Plinara, Vodovodna cesta, tel.| TERZIN — INA a Bening auras 061/53-351 TOD, = Butangas, Zabjelo b. b, tel pri pretakanju dio pina iza- i a 081/22-305 dole iain presor, dovolna | MARBOR_— arbors pnaa, Pnamdte 819. ig OvaR ioc ip samo jedna iskre (i prek- | weTKOVIG — INAPin, Minarska bb, tel| ZAGREB — INA‘lin, Radhika cesto 216, to Seba nvietec mea creo 056/88-428 041/221-399 da dode do eksplozije. Vjeru- jemo da se jos mnogi citaoci sjecaju slucaja iz Zagreba, kome je poginula vozacic je suprug u zatvorenoj garazi ppunio plinski spremnik auto- 414 SAM NIS ~ Naftagas, Novi Komren,b.b, tel. 018/25-734 | ZAGREB — (Precko) — INA-Pfn, tel. 041/566-535 NOVI SAD — Noaftagas, Sumadika 23, tel! ZADAR (Bibinje) — INA-Pin, tel 057-25-177 (021/21-480 ZRENJANIN — Naftagas, Elemirski red bib, tot ‘OSDEK — INA, Strossmayerova 70;tel, 054/26-228| 025/25-978Jednostavnim wvlagenjem oznake proko obujmice kojom je uévr- ‘S¢en spremnik i dijela spremnika u svakom trenutku mozete vidjeti a li se on mozda pomakao, Austjshi propisi zahtievaju taku 1a komora na spremniku »Renza Landijas s Ventilom, pokazivacem koliéine plina u spremniku prikljugkom za punjenje te provjetravanjem komore. Praviik 0 uvjetina, normativina i nacinu ugradhje te koristenja redaja i opreme za pogon na tekuci nafni pln u vozilima (Narodhe novine br. 15/1977): Clan 5. Spremnik se ugreduje u vozila na motorni pogon na sijedeci na- oi: 1, da se nalazi Sto je moguce dalje od motora i ispusne cijevi, 2 ako je wdajenost od motors |ispusne oj! manja od 200 mime tara, mora se ograditi dovolinom toplinskom zastitom, 2. da ispusni plinovi iz vozila nisu usmijereni direktno ni indirektno na. spremnik: ‘3 da pin iz sigumosnog ventia ii nebrivjjenih spojeva nije usmje- ren direkino i indirekino na ispusnu civ, u prostor vozaca i putnika nitty prostor motora; 4. da je izlazni otvor sigumosnog venta postaviien Sto je moguée dalje od potencijalh izvora elektriénog iskrenj; ‘3 da je spremnik zasticen limenim il skénim prekrivacem radi za- Stte od izraunih sunéevnih zraka; 6. da pin iz spremnika moze izlaziti samo u tekucem stanju Cian 6. U priiaznitu vozila na motomi pogon spremnik se ugraduje u posebnom plintjesnom kucistu, koje mora bi ofpomo na mehanicka ostecenia, Spremnik rashladne tekucine prem Prostora, a na njegovo mjesto doles! leparivad s regulatorom pri tiska, pe ‘Ako spremnik nije smjesten u takvo kuciste, prijaznik mora bit ‘odvojen od prostora namijenjenog za smjestaj vozaca i putnika ne-| propuseom mealnom pregradom i e znad djelova sprenka ro ‘ej zlaz pln prema motoru postavija posebna metaine nadaradnia. Prijaznik u'Kojem je smjesten spremnik mora imati odusek na| vanjsku stranu vozia. Clan 8. ‘Ako je vu vozilu na motorni pogan spremmnik odvojen od ostalog ;prostora metalnom pregradom, ona mora biti ugradena plinotjesno] ‘ed éeliénag materjala debelog najmanje 0,5 milimetara i mora bit} ‘olpome na mehanicka ostecenja, U dalinjim lanovima ovog Pravirike zekonodavac daje upute o postavijanju plinskin vodova, venti, isparivaéa i reguiatora pritiska vi dijelovi plinskog ured, ukoliko nisu posebno termi i meha- 1igk izolrani, smoraju biti udaljeni od cijeviispusnih plinova motors rnajmanje 200 milmetarae, Dalje stoi da svi dijelov plinskog uredaja moraju bit tako montrani da svijanje auiomobiske Skoljke ocnosno nosivog okvira, dogod i se_sudat, ne ostavi na nijh stetne posliedice, itd. TTalijanski su proizvodsci i trgovei dobro obavijesteni o promjeni| propisa pa u zadnje vrijeme mozete u dnevnim novinama proéitat Saase adje posebno upozoravaju da njihovi spremnici imaju sigur ‘rosni venti testiran u Jugoslavij. Vjerojatno je rijeé 0 venti pri {godenom nasim propisimmobila iz boce za domatin- P stvo (u to vrijeme INA jo nije aj : imala crpke za pilin), Upozoravamo da su pri- kijuéci 20 punjenje na sprem- riku isti u Jugoslaviji, Austrj i Itai, dok Se u ostalim zemija- ‘ma Evrope razlikuju. Na nekim spremnicima, npr. Renzo Lan- di prikliuéa se moze jednostavno izmijeniti u bilo koje doba, bez obzira na to je li spremnik pun ii prazan. Takav dodatn prkjueak uA stoji oko 80 dinara, pa ukoliko Zelite putovati Evropom na pilin, nabavite i taj prikjuéak. Ugradnja plinskog uredaja ‘opravdana je iz ekoloskin raz- loga, jer automobil ne ispusta U atmosferu ugljéni monoksid i jo8 neke Stetne sastojke, a pogon je znatno jeftniji. U vi jeme odriavanja ovog semi- hare. Zaprebu eu bokGine naftnog plina bile za 25 do 30% manje od potrebnih, pa vozaéi mogu otekivati da c 1 zimskim mjesecima imati te- ‘3koéa s njegovom nabavom, a vjerojatno da ga poneki put née moti ni dob, Recimo nna kraju da se od na’eg po- sliednjeg lanka od prije Sest mjeseci promijenila i cijena f- tre plina. Od 4,48 porasia je na 5,80 dinara. POSTUPAK ZA ATESTIRANIE SPREMNIKA U Zagrebu treba podnijeti molbu u 2 primjerka za atesti- ranje_spremnika, zajedno sa ccertfikatom i taksenim merka- ma od 84 dinara Inspektoratu za pame kotlove, Trg Dr Iblera 9, tel. 412-055/123. Ta- evi inspektorati nalaze se i u niekim drugim gradovima. Spremnik (izvaden iz euta) predaje se u »Pastorus, Za- greb, Selska cesta 902, tel. 567-666, Radno vrijeme od 6,15 do 14,45 sali. Za desotak e dana biti ispitan i viasniku se izdaje potvrda, nakon cega se spremnik ugraduje 1 puni pinom. Cijena_pregleda u »Pasto- rue je 160 d. Atest vrijedi 5 godine a_pismena potvrda placa se 27 d. U Kozini INA-Piin ureda} atestira bez skidanja spremr ka srijedom i petkom od 7 14 sat. Ciena ieptvanie 14¢ Pripremio i snimio vo Salette Regulator pritiska, koji je u uredajima za osobna Nozita u zajednickom kuci- Hu 2 isparivacem, mora biti postavijen tako da su mu membrane u smjeru feotanja voria. Ukoliko membrane stole popieke U"odneau proms voinje, poremecuje se rad reguiatora pri nagiom ko- Genju i startanu. Zbog tro- ‘mostimase mombrana I fa nih prigjugerih spole- ‘a pri nogiim promjename braine kretanja membrane se pomicu, pa se remetl i Piski I visok! pritsak. To not da vam apr Kage ju moze dogoditl da zbog ovecanog.pritiska | do- Fodenja vece koicine pl- na u rasplinjeé broj okre- {aja motora poveca umjesto da se smani- Suprotno, pri_nagiom startanju smanjit Ge se pritisak pa | kolicina plina, ‘to ée opet znatno umanji- {i ubrzanje. Odstupanja od 10+ lijevo ili desno od smjora kretanja ne utjecu bitno na. pravilnost rade regulatora. iska montiran na zastavi 101. Montaia je obavijona tamo gdje pigemo o moguénosti nabave i montaze ‘demo redom. Propisi katu: slepariveé na uredaju za pogon na tekué! nafini plin u vozitima na motomi pogon mora biti postavijen tako da se moze lako kontrofirati,izvaditi, odnosno gradi iz slike se o€ito vidi da taj propis nije postovan. U optim odredbama spomenutog pravilnika stoji da dijelovi ovakva uredaja, ukoliko nisu posebno toplinski fzolirani, moraju biti sudaljeni od motora | ispuéne cljevi najmanje 200 milimetaras. Na ovom sstojadinus, S10 se takoder vidi na slic, regulator s isparivacem postavijen je ni 30, mi- limatara dake od leputne grane,djlaispudnog sistema » eivisom tomperatwrom, ‘to znaci do je opesan 2a Zivot. atim, ureda] Je tako montiran da'su membrane regulatora popreéno u adnosu na smjer kretan) to remet funkeiju rade pri nagiom ubrzavanju i kodenju, a sam je isparivaé postavijen tako da je taloznik nogistoce s ofvorom za €iécenje okrenut nagore, 8t0 potpuno iskljucuje njegowu funkeijeBrea ors) moguénost pogona oS lalla i (meanie) benzinem Pee mc u ERE ues Peat Cm ren ee Rca had Perera Bere Co ais Peeraree CAL uan Cd Bani ok psi o BeOS CUE Cuoitaad manje poznato, tekuce gorivo — tekuci Be ea ees cu eee ec cal Peas eta ier on Do Abert eet se Rea ali i kao moguénost dopunskog ener- eerie aw us Peso tr at ecu Pee eT cnr PPE aac Peete eo as mobil? SAM 557> Sn ny ee ene, ilu pogon je isti kao i benzin- $k Teka pln ge v dogadonan isparivacu najpriie pretvara u novo stan | oda ¥ sendarani ben. Zinski rasplijac. Tu se plin, isto kao i benzin, mijeéa sa zrekom u eksplozivmu ssmjesu koja se dovodi u stubline. Daljnj proces ist! je kao kod benzinskog pogo- 1a, uz dvije izrazite prednosti: plin je jet- tinje gorivo (1 ltra tekuceg plina, Sto priblizno odgovare efektu 1 ite stoji 448 d), a pogon znatno taloga i Gadi u motoru i bez izbacivanja otrovnih sastojaka u atmosferu, jer plin- ssko gorivo u stublinama sagorjeva pot- uno! STO CINI PLINSKI UREDA3? @ ISPARIVAC — dvostepeni regulator koji smanjuje pritisak pina dovede- nog u tekucem stanju i nj pretva- Fanjem u plinovito stanje. To se postize ijanjem Isperivaéa — kod vodom hla- tekucinom dovedenom iz sistema hlade- nja, a kod zrakom hladenih motora toplim zrakom ii posebnim grjacem. @ 2 DO 3 ELEKTROMAGNETSKA VENTILA, dalinski upravjana_ bit Pogona, Pokraj upravijac automobilu, Ti venti suze za ukopéava- nje dovoda plina u isparivaé te za automatski prijelaz s pogona benzinom na pilin i obratno u toku voznje — bez ze- Ustavjanja vozila. pokretne (karoseriju ili Sasiju) i elasticnim dijelom — armir nom sintetskom = na prijelazu od iaparvers dorseplieta mole Bett, eee oie GeliGnog lima w cilindricnom obliku zapremine 40— 100 litara (uobiéajeni za osob- ‘ne automobile imaju zaprominu 60, 65 ili 80 ltara), Koji se postavie u prtljazni pro- 2,3 ode na ov pod auras fi plastiénim omotaéem oko spremnika za neke tipove automabila (bez nepropusne pregrade @medu putnckog prostora i prijazni- Ls 53 sam PREDNOSTI PLINSKOG POGONA: OSIETNO CSCI POGON ‘sastojcima. lzgara- ‘smjese tekucl plin-zrak praktick’ je sae eren mentees fapraireencentncee soccer ores cheat Seca mode raditi korektno eee nizem broju okretaja u odnosu na benzinski FEReaou rooonsts Goma. Sores d, pa se uredaj moze isplatiti vec ioe mene U koje se tipove automobila smije ugradivati plinski uredaj? e: iesaicelanrrcasaa taba SFR br, 241971 aahoine Sonica a tehnicki pregled vozila prema »Pravil- nik ieee tee — Nar vine od 18. 4. 1977) plinski uredaj moze 80 ugraditi na: ‘Ta pregrada, po zahtjevu, ‘mora biti metaina i zavarena za karo riju. To su dakle automobili s klasiénim jazni prostor ocd putricke tabi. oes mechoon , ji tu pregra- 4 nemaju (npr. Zastava 101% shen) da. nas se izraduju posebni, nesto skupli ‘spremnici sa zaétitnim metalnim omota- Gem oko grupe ventila (u meduprostoru je zrak) i oduskom prema dolje u najnizem dijelu, @ KOMBI-VOZILA, ako je spremnik moguée izoliano smjestiti u odnosu na Putnicki ili tovarni prostor, a ako nije spremnik mora biti postavjen na krovy ili ispod vozila. @ MANIA TERETNA | DOSTAVNA VOZILA s benzinskim motorom. Tu se spremnik postavija na krov ili ispod vozila, a ako je otvoreno moze i u tovanom prostoru — zaiticeno od trenja i udaraca teretom. Na koje se tipove automobila ne smije montirati plinski uredaj? S PRED. (OM (npr. Skoda, NSU). @ NA SVA VOZILA KOD KOIIH BI SEREMNIK NA KROVU BITNO NARU- STABILNOST U VOZNUI, DAKLE DOPUSTENU UKUPNU TEZINU KOJA SE SMDE POSTAVITI NA KROV TOG VOZILA. ‘ Ukratko: u svim nejasnim éluéajevima najprie treba konzultrati Stanicu za tehnicki pregled vozila, a tek zatim odluciti © kupnji plinskog uredaja. U Centru za vozila i u INA-PLINU oba- ri (u dnu prtjaznike) zbog sigumosti u eventualno},prometno}.nezgc 3to manjeg narusavanja stabilnosti automobila u voznj. Pun spremnik plina moze teZiti preko 80 kg, a takav teret sasvim : maa (a ooo. njenje i praznjenje. spremnika (za automobile bez nepropusne pregra- kom od direkt ‘Spremnik se ane pea do najvide 80% zapremine.‘0-itarski spremnik ugraden u sPeugeot 404 oduzima vec osjetno vise orisnog ‘prostora, 2 doneke i narusave i i narusava ideaino ponaganje vozila «koji zatvoren izgleda ovako. Ova konstrukcija (Tartarini) je metoina, 8 prozoréicem za kontrolu pokazivaéa razine plinskog goriva. Kroz gornju pla~ ‘Prema motomom prostory, a do- ‘najnizeg dijela omotaéa vodi kroz najnizi, CIEVOVOD mora na svim mjestima, ‘gdje prolazi kroz lim karoserije, biti pro- vwucen kroz gumene iii plasticne & koji ga izoliraju od dodira s mom. Pozelj- no je da preko bakrene cijevi bude na- vuéen jo8 i plastini zastitni omoteé. — kako je to ucinjono kod izvedbi plinskih uredaja. Svi spojevi moraju biti ‘sigurani originalnim vijcima (holenderima), @ nikako mekim lemljenjem ili navie~ Eenjem plasticne cijevi preko bakrene! To se odnosi ina elektromagnetske ven- tile za biranje pogona plin-benzin, koji moraju biti ugradeni u nepokretni (bakre- ni) dio cjevovoda samo originalnim viji- ma (holenderima), Isto tako i preéistaé tekuce faze plina u cjevovodu. ISPARIVAC se postavija, ovisno 0 kon- strukeiji pojedinog automobila, sto blize rasplinjacu. Do isparivaca mora voditi ba- kreni clevovod, a od njega do rasplinjaca u vecini konstrukcija postavia se armira- 1a plasticna cijev otpoma na vibracije motora. Prikjuéak plinske faze tekuceg plina (isparivaé pretvara tekuci plin u plinovito stanje) u benzinski rasplinjac na motoru moze biti izveden na dva nacina (vidi skicu). Slozenijim raspiinjacima motora veée kubikaze i kompresije dodaje se izmedu grla raspiinjaca i precistaca zraka prirubnica u koju je ugradena miaz- nica za pli, a ponekad i leptir za regu- liranje dovoda zraka (br. 1). Ovo zbog toga to kod naglog dodavanja »gasax plin ne moze ekspandirati tako brzo kao benzin (inertniji je, a i nema posebne sapnice za dodatno ubrizgavanje — einspritzdiise) pa se zatvaranjem tog do- datnog leptira za zrak — éija je komanda ugradena blizu upravijaca sliéno kao ure- aj za hladni start (Cok) poboljgava omjer plin-zrak pa je iskoristenje piinskog goriva ekonomicnije, a rad motora bol Kod jednostavnijh piinskih uredaja i benzinskih rasplinjaca plinska sapnica (Cjevovod iz isparivaca) se busenjem od govarajuce rupe ugraduje direktno u grlo Tasplinjaéa ispod preéistace zrake (br. 2) Takvi uredaji nemaju svoj leptir za regulaciju kolicine zraka vec koriste samo ori- ginalni, nazovimo ga »benzinskix, leptir Tasplinjaca — dakle nemaju komandu 8. BIRAC POGONA (A) ugraduje se u bl- ini upraviiaéa obiéno pokraj uredaja za hladni start. To je, jednostavnije receno, celektriéna daljinska komanda sa Getri po- lozaja kojom se upravija elektromagnet- ‘skim ventiima (ava iii tri) za. zatvaranje odnosno otvaranje plinskog ili benzinskog cjevovoda — obisno 0 tome koju smo vrstu pogona izabrali. Dva medupo- \ozaja VG i VB (u vodoravnom rasporedu) sluze za prielaz s jednog pogona na dru- 9. tj omogucuju da se najprije potpuno 'Sprazni ostatak benzing u rasplinjadu ii pine u isparivacu, a tek zatim ukljuci do- Seo SAM Neki plinski uredaji imaju po dva precistaéa 23 ‘fin ugradena u cjevovodu od spremnika do ispe- rivaéa. Ovo je grubi precistaé tekuce faze plina. Kod drugog sistema takav pretistaé ugraden je tjels regulatore-isparivaca. + bliini upravjaca postavijaju se dvje dodat- ‘he komande za upravijanje pinskim pogonom.Li- jeva je biraé pogona plin—benzin, a desna dug- ‘me za regulaciju zracnog leptra u plinskom siste- ‘mu, Sistem kod kojh je plinska sapnica ina (be? prirubnice) direkino wu tijelo raspl (pr. Bedini) imaju samo jednu komandu — biraé ogona. pregistaé plinskog goriva u pravilu je kombi- ‘iran sa elektromagnetskim ventiom za otvara- nije plinskog vods. Pretistad sa taloznikom je wu ddonjem dijelu,@ gore je venti. Prikjuéci cjevowo- dda smiju bittizvedeni ima (holenderima) ne lemijenjem. Desni amirani vod dovodi_plin do. prinubnice ‘ugradene na tijet benzinskog raspiinjaca i tu 98 {coz sapnicu ubacuje u usisno grio rasplinjcs. Neki sistem imaju i poseban zroénileptic za re- uliranje smjese upraviian, kao na slic, 3iéanom Dletenicom. U tom slucalu... ‘Agregat za punjenie plinskih spremnika izved- bom je sliéen benzinskom sa skalama u fitrama Bina odgovaraucom cijenom, «prick ipl* PO VAZEGIM PROPISIMA NISU_DOPUSTENI NIKAKVI SAMOVSKI ‘ZAHVATI NA INSTAURANTU ILI PREGRADNG! ORIGINALNIH PLINSKIH UREDAJA! (Samo odrzavanje i kontrola) * NAISTROZE JE ZABRANJENA UPOTREBA. BOCA ZA DOMACINSTVO KAO SPREMIKA U AUTOMOBILU. TE BOCE: KORISTE PLINOVITU FAZU TEKUCEG PLINA (nemaju sifonski uredai), A INSTALACUA U AUTOMOBILU TEKUCU FAZU TEKUCEG PLINA (sa sifonskim uredajem u spremniku). Osim Sto je to opasno po Zivot jo8 je i skuplie; usprkos sav suprotnom uyjerenju ne moze se iskoristti iz boce bas zbog toga Sto u plinovitoj fazi butan ekspandira drugadije od propane, a zimi je prakticki 2/5 sadrzaja boce neupotrebliivo. DINARA / 100 KM 15990 L100 KM 01 1273 % 15 16 BENZN 12 RZ WyISS16B18 192 TEKUCT PLIN nom, pa je podmaziva ka ventia i lezajeva sagorijovanje je prakticki potpuno pa nema jin Stetnih taloga ni Cadi. ee eee prostoru i uljnom kuciste (carteru) je, tako tvrde struénjaci, oko 30% duz ako se kao gorivo umjesto benzina koristi tekuci naftn plin (butan-propan u omjeru 2:1). Recimo, po ist eutora cvog nape, svt nna »Zastavi 1500s umjesto uobicajenih 15.000 km korekino izdrzale dvostruko, Sto veti u korist plina (oko 60:40%). lat’ retro) zabhid de jo extomo- s plinskim pogonom sporiji od istog ss benzinskim Ginjenica je da Sees oe ima dobro i mij sa . = zee decree crear coe ba | motor prilagoditi plinskom “To znaéi da je iskorstvost plina slaba 10-15% bréi (maksimaina brzina) u pogonu? sve dok ne eee pot tempera- ‘ednosu na benzinski pogon — bas — Sporohodni niskokomprimirani motoriu tury, @ paljenje (pokretanje motora) u ‘SAM 561| | ny owns WF 5 r | ZATVARANJE LEPTIRA ; | DOVODA ZRAKA. | | KOD NEKIH i i 1 TOPLA VODA IZ RASHLADNOG SISTEMA Zimskim danima (bez posebnog elektro- gfijaca) prakticki nemoguée. Ukratko: startati motor odmah na plinski pogon moguce je i isplati se samo u toplim let- nim danima, Znatno boli princip je: hlad- 1 motor viek palit na benzin, 2 tek Postigne radnu temperaturu (u voznji) nakon 2—5 minuta — prebaciti na Znaéi brad pogora mee bi ne por cit sbenzin« u Gasu startanja elektropo- kretaéa. Vozite zatim neko vijeme i biraé krenite udesno za 90° na pozicit «me- upolozajx. Time se elektromagnetskim ventilom zatvara dovod benzina. Vozite je i kad motor pocne skaéljucati« (zna- Gi benzin v pia nestaje) Siggeina za sljedecin 90° na polozaj »pline. Elek- tromagnetski ventilu plinskom vodu otva- a dovod plina — i motor odmah, bez prekidanja voznje, mimo dalje radi na piinski pogon. Topao motor, u toku dnevnih prekida voinje, bez potesko¢a. mozete odmah startati na polozaju biraca »pline. Tek na- veter ili prije duzeg prekida voznje motoru morate osigurati sutraénji benzinski startle, irae crete opet za 90 na »medupolozaj« u m se zatvara dovod pina spared é ne »kaSljucati«, znaci da je plin potrosen, pebacujte beat na »benzini posed ilometar do parkiraliéta ii garaze vozite nna benzin. Takav svakodnevni sistem, bez obzira ‘na topao dan, ima smisao u tome da se benzinski vod i raspiinjaé uvijek pomalo 562 SAM IRAE POGONA PLIN-BENZIN BAKRENA CUEV benzin? Pogon plinom nayvise se isplati u gradskoj start-stop voznji i na dugim ravnim dionicama. Na planinskim usponima, na- FoGito ako su, zbog niza opasnosti, potrebna snaznija i Zivahnija ubrzanja bolje je prebaciti na benzinski pogon. U sluca- uBio kakvh nespravnest u dovodu go- iva, jednog ili drugog (na primjer: otka- Zivanje benzinske crpke, zaceplienja® sapnica ii cjevovoda, kvara isparivaca ili blokiranja elektromagnetskin venti), Sanse za nastavak voznje automobila $ PROIZVODACI PLINSKI UREDAJA Najpoznatiji evropski proievodaéi_plin- shih uredaja nalaze se u ali. To su »Ben- nic iz Modene, »Tartarinic i sWebere iz Bologne i sLandix iz Reggio Emilie. Stan- _darcni uredaj za osobni automobil zapre- ‘mine 1000 — 2000 com sa spremnikom 60 ~ 80 fitara stoji oko 130.000 lira a montaza ‘oko 50.000 fra. Tom iznosu valja pribrojii zno 2000 dinara carinskin. davanja fontaza takvog uredaja kod nas — u Cvladtenom servisu — kota oko 1509 dinara. Dakle, »pinofikacijae osobnog automobila ukupno sioji 6500 — 7000 dinara. Plinske uredaje kod nas uvozi »Agro- strojx_ iz. Ljubljane, Colovéka 34, tel 313-062, a specijalizieni servis za ugrad- nyu | odtzavanje th wedaje (edi) je »Avtomontazas, Ljubljana, Celovika 182, tel, 956-455, RADNI PRITISAK MAX. 1 BARA (ATMOSFERA) SPREMNNIK ZAPREMINE 60-80L. vojnim pogonom su — dvostruke. Ako ‘otkaze benzin, automobil se moze potpu- lee rivaé zagrijete jacim fenom ili polieva- jem Pe vodom. akon koliko kilometara se lepiat plinski uredaj? Uz danasnje cijene obaju goriva (5. V 1979), dakle 10,50 d litra super benzina 1448 d litra plina — u Zagreby, i realni ‘odnos iskoristivosti (1,2 litre plina odgovaraju efektu 1 litre benzina, premda proizvodaci u ine svthe obicno daju odnos 1:1) ragunica bi izgledala ovako: ‘automobil koji trodi 12 | benzina na 100 km kod prelaska na plinski pogon uste- diet Ge na 10.000 km oko 4000 d, To nije malo, ako kompletan uredaj danas stoji (15. V 1979) 6500 d — bi se vec nakon 14.000 km. No kako Gete barem 1/3 ukupne kilometraze prevaiti rna benzinski pogon realno mozete racu- nati (uzimajuci u obzir i kontrolu i servi- siranje plinskog uredaja) da ce se investicija isplatiti nakon 20.000 do 30.000 km — uz znacajan dobitak koji je teSko iz- raéunati: do 30% duZi vijek trajanja motora Ugradnja plinskog uredaja isplati se u automobil zapremine 1000 — 2500 com, koji ee koristi Monge skoj voznji i prevaljuje najmanje 20.000 km godiénje. Trenutno stanje Prema podacima INA-PLINA danas samo u Zaarebu 3500 automobila pogoni >NA KOJE SE TIPOVE AUTOMOBILA MOZE UGRADITI PLINSKI UREDAJ? Uzeli smo u obzir kod nas nejéedée tipove. ‘smo da. su tehniGki idealni Getverotakini benzinski motor ‘zapremine 1000 — 2500 com, omjera kemprosje 8:1 do 10:1. SM rabrojen ‘automobil koji nemaju nepropusnu rmetalnu pregradu izmedu_putnickog i straznjeg prijaznika moraju imati plinski spremnik sa_ventiranim zasitnim omota&em 8 oduSkom na najnizem dijelu prijaznika. Na ‘automobile sa predniim priljaznim prostorom i motorom stage (Skods, 3, NSU, Renault & i 10, ‘1900 spans sient s gone za tualna moguénost postavijanja na krovu teh § ‘ekonomski ne isplati se @ ALFA ROMEO (evi tinovi) @ AUDI 50, 60, 80, 100 © AUSTIN 1300, 1800 (i ostali British Leyland) @ BMW 1502, 1602, 516, 318, 520, 520, 525, 528, te ‘start 1800 i 2500 © CITROEN GS 1220, D i DS model, Cx.2000 (© CHRYSLER: Simca 1100, Horizon, 1807, Sunbeam 1200, 1500 © DACIA 1300 © FIAT: 1300, 1500, 124, 125, 131, 152 © FORD: Escort 1100, 1300, svi Cape, svi Taurus i svi Granada © LADA: svi model @ MAZDA 818, 323, 616, 1500 S @ MERCEDES: svi modeli s benzinskim motorom © MOSKVIC: noviji, model © OPEL: Kadetti snage iznad 52 KS, sy Ascona, vi Rekord 1 Mena (© PEUGEOT: 304, 404, 504, 604 © RENAULT: 12, 14, 15, 16, 17, 20 © VOLGA: svi model © VOLKSWAGEN: Golf, Passat, Scirocco - © VOLVO: 142, 164, 264 © ZASTAVA: 101, 1300, 800, 125 P Pre ugradnje u »Zastavu {le | shone automobile kod kojin putnicki prostor prakticki nije odijeljen od prijaz zo abe kena Stanicu za tehnicki pregled. NAJCESCI KVAROVI | NJIHOVO OTKLANJANJE * blokiranje elektromagnetskog venta za plin © pregorio namotaj. — treba ga zamijeriti (servis) ne * zaGepljenje pinskog presistaca neéistocame (masnocama) u plinu il rfom iz spremnika © cfisiti ulozak presistata i njegovo kueiste Go) * plin ne dolazi i: dolazi u premaloj koiéini u isparivaé ‘© cslabljene opruge u izlaznom venti: na spremniku (servis) © znatnije uprian plinski predistaé (xx) dekt caput voc psa bunch aka chev fal © pregoriel osiqurati u elektroinstalaci. Treba naci kvar w instlacji i zamijeniti rage SPinjova vaca powcteie pine _@ odteSene il otvrdnule membrane u reduktoru isparivaca, treba th zamijenit (servis) aoc cal ei pote ur webs prem pe © propustanje plina u sistemu cjevovoda i ventila © zapijan predistaé zraka na rasplinjacu motora isptianje nepropusnost instalacija (izlaza iz spremnika, cjevowoda, elektromagnetskih ventia,isparivaéa) © promazivanjem sumajiih mjesta pripremijenom sapunicom, a rikako plamenom, samo na otvorenom prostoru (xx) * prepunjen spremnik za plin © 20g rastezanja plina spremnik se smije napuniti samo do 80% ukupne zapremine, U sluéaju prepunjenja odmah, na otvorenom prostoru i daleko od izvora vate il iskrenja \zoz venil za prainjenje ispustitvigak plina. Ako je viéak manji ne ispusiajle ga vec ‘odmah krenite (dok je pin u spremniku jo§ hladan) na voinju (x) ~ dual prekid vo2nje plinskim pogonom © zatvorit izlazni vent! na plinskom spremniku. (xx) Radove oznagene sa xx moze izvrsiti svaki spretnji samovac. U sludaju bilo kakvog ‘otvaranja plinske instalacije po zavrSetku radova nepropusnost treba obavezno provjeriti ‘premazivanjem sapunicom. Pojava mjehuriéa znaéi propustanje plina pa brivijenje treba ponowit. ‘AUTOMOBILSKIH TEKUCIM PLINOM: ‘SR CRNA GORA (BUTAN GAS — PROMET) itograd, Buda Tomovica bb Rijeka, Soici Slavonski Brod, Kumiciceva 151 Split — Kastel Sucurac, Partizanski bb Fada Bibin Zagreb, Ragnich cesta 216 Zagreb, Plinara Pretko — otvara se 25. 5. 1979. uspjel prkuptl podatke za ostala podria u Jugoslavji. Stoga molimo poduzeés koja distibuiraju pogonsti pin na tim podruéjima da nam jave ‘mjesta pumpnih stanica na kojima se auiomobilski spremnici pune tekucim ppinom pa cemo ty obavijest objaviti u Kozina — graniéni prijelaz s haljom rarednom broju »Samax.D> tekudi natini plin. Unatoé uvjerenju to vise SS ENS“ SEINCIN nis preleino voz tks shzbe (vedna taksista prelazi na jos ekonomicnij dizel-pogon) — vec uglanom automobili rad orgenizaca i prvaina voria, Za- nv lo znaéajan bro} vijuSkara Ta rade pretezno u zatvorenim hala- wa pap ocd 0 plnsion pogonu do- nesona prenetono u aero fr teresu radhika ~ jor, sak smo, ae nije je potpuno, bez izbacivanja ugiiénog monoksida i otrovnih olovnih spojeva u ‘Siiéna je situacija i u sm ve- ‘cim gradovima Jugoslavije, u manjim mje~ tine spiiwfikacijae aulomoblia oS Je U = ponajvige 08 vtlo malobrojaih za Saget ‘prema ome i Picco iscsi r U Bask goa napoina ohn seagenapon benzinske rong me a cromanae or reina vozila, apa ena ste i plin koji nema direktno naftno pori- isto = zami pin, Tak ured vot 8 ‘eksploatacy ae ea totespo ela» za i, pat Stan zo tench preg do i fobri i unese u podatke o vozilu. este lnk spre, non So is See eee pope si Toki pre nee ents pt iz Zagreba, Tole sane | tehnigkih pre ugradnie pinskih uredaja u osobne auto. mobile, Kombi | manjetereina voz po- ina benzinskim motorima konzultrali oa ‘stuck INAPUNA. ie costo ‘nog saobracaja Josipa Mal Gel odjela tenth postova Votote va Markovica te »Centar za vozilax (bivéi CN) Zagreb, stwénog suracnika ine Rivomie't sera! Mario Saletto ‘564 SAM | 4 za tehnicki pregled vozia. U inazemstwNeprilike s ugradnjom tome, da bi ee vorio maglo regi seban okvir 28 motor kog tre- acne nee be elastiono ovjest, Jednoc 2 of dervllnom mason, shege lindricne motore karakterizira {ora morala bi iznosit: najmanje Ter TW Gas KO powveass —W7Nemiran rad, posobno na motora LDA 450, 21. maj iz Rako- Praznom 1, pa ovjes mo- vice, u prospektu za Ova] motor tora treba kvalitetno rijesiti da etna naivacu,snogu od 7.3 dijelovi karoserije ne bi poceli kav po DIN 70020, 94 pucati KW po SAE 3816. Na Zalost, nema Podotaka 2a snagu po JUS Prilagodavanje zamaiinja- USteda goriva pri danaSnjim Modu, 20S o-ring NK, Intron Sra cijenama i ogranicenju potrosnje {po 1084) Sraga metora io ve" go na. motor LDA. Jedha ‘od snazan je mamac i poticaj ka 2. so cara 750 og og patina to care eta trazenju svakojakih rjesenja. Teas hora ace ee ea TeSkoce u prijevozu ponekad Mirae Spence ae een poprimaju dramaticne razmijere, pa jivecom je Govjek spreman na mnogo toga = vezi resto Veza kuéiéta spojk da.bi osigurao koliko-toliko Beare cat ean a ee normalan Zivot uz zadovoljavanje ir onobe soa ears mace 2 maa sore uti apofte sauthoo 760 svih obaveza. Stoga je na velik Test) oa ings. Nuesom LDA motorn interes naiSla informacija da se u ‘pre i Pokretanje nageg starog, stand ficu acest oon moze ugraditi dizi motor i tako se voziti... mnogo i jeftino. (pea ce Diets ie prvo sli2beno upozore- nje. Centar 20. vozia,Fivatske ‘pozoro nas je da zastave 750 u Wbje au naknedno ugradent cil maton ne. zadovoljavaju. zakon- Sie ot 2a dabone wite ja Koje fe rwsino za Buduei da su so.u SAMU potel pojavijvali oglasi na temu takve ‘nadi su sirutnjaci po- ‘drobnije ispitali sve okolnost koje sus tim u vezi. Prvo Como se osvnuti na za- kanske odredbe o atestranju od. ‘sigumast Strukcijske osobine, Lugrednja motora koji nije serijski vader cra ase art porusame, Sdgovarjuco] instil, ade ce Grier posuplas oko regiare- ‘ay rm je vorla. U Sk Hevatsko} vje- tena 0 zadevavana nvinjeia 2a pubianje vorka omet daje Centar za vorla Hr: onjecrn snageme Po jugeal ; Misko, Zee, Wea 15 Nenakom staaderdy? 7 hovete TEHNICKI PROBLEMI strie, tada treba ugracts oe U vezi 8 ugradnjom motora dozvoljene mase vozila izrazene ., _Rerator koji se inace nalex LDA 450 u zastavu 750 treba na Oni Zakonskih, trebe rije- AG. ieee sBocate: ens ates pe oe See ee Ispusni sistem. Trebs = zakonskim —propisima inane 43 WC Re to diti ili prilagoditi postoes: Sereeinas snage motora izra- __Najveca dozvoljena masa za- motora. Najvje- puni sistem, pazeci ne ae ene u kilovatima, odnosno u stave 750 iznosi 925 kg. Prema sojetnfe to rebel oot ‘cu dozvoljene buke. 458 SAMKomends crpke za ubriz yenje goriva. ‘Posto - mnatele od Zeklopke Pa onegu treba prilagoditi novo}. crpki za ubrizgavanje goriva i ugraditi nove komande za gaSenje motora. , @ pitanje je da li font’ tempactven to plog zraka bile dovolina Prikejuéenje spremnika za gorivo. Ukoliko LDA motor ne osjeduje crpkus niskog priti ska za dobavu goriva, nego gorivo. délazi slobodnim pa- dom, treba pri tons 2a gorivo, koji je ugraden u vozilo, osigurai pogon i smjestaj niskotlacne crpke za dobavu goriva. VOZNA SVOJSTVA Ugradnjom LDA motora vvozna svojsiva fie znatno bi se pogoriala, jer je najveca Erzia vrtnje motora oko 3000 o/min. _S-_nepromijenjenim mmjenjaéem, osovinskom redukcijom i pneumaticima, na- iveca brzina vozila iznosile bi oko 70 km/h, ukoliko motor posjeduje dovolino snage da razvije tu brzinu, Ubrzanje vozila ovisilo bi 0 snazi ugradenog motora, al bi svakako bilo neusporedivo Blabije nego kod vozie s zZinskim motorom, POTROSNIA eee nja specifiéna efektiv- ra povoes jects _ LDA motora prema prospektu Bi gitWh Tato bi npr: pre- 9 jako bi npr. prema slobodnoj procjeni potro- Snja na ravnom putu pri stal- 1no} brzini od oko 70 km/h, Sto sigumo zahtijeva i najvecu snagu motora LDA 450, iznosila oko 255 litara/100 km. Pre- ‘ma mjerenjima, motor zastave 750 bi pri stalnoj brzini od 70 km/h tro8io §,5 1/100 km. Znati, u voznji s LDA moto- tom trebalo bi otekivati oko sto posto manju potrodnju. U normalnoj\ voznji _prosjecna potrosnja zastave 750 iznosi ‘oko 7 1/100 km. Ako bi se motor koristio samo do brzine vyitnje od oko 3000 o/min, keo ‘to su moguénosti LDA moto: ‘se snaga zasta- Za priblizan proraéun uste- denog goriva, mozemo uzeti patoens prt stalnoj brzini od 70 km/h, se slucaju s LDA motorom ustedi oko 28 1100 km. U sluéaju koridtenja raspolozive snage motora zastave 750, prosjecna potro- Enja iznosi oko 7 1/100 km, pa uiteda iznosi oko 45. 1/100 km. FINANCIJSKI EFEKT Prema danainjim cijenama gota benzin requir 68 4 izi gorivo 50 SP ubtodo iz: ‘nosi oko? 351 dna 100 km. Ci- jena novog motora LDA 450 je ‘oko 79.000 d. Prema tome, no- vac ulozen u kupnju motora isplati se tek nakon oko 22500 prijedenih kilometara. Prema nao] procjeni, cijena ovo moore tupac eno, si najmanje 120000 4, sto 2znaéi da se cijela investiciia isplacuje nakon 34.100 km i motora prigusila na sna- JA motora, smatramo da i Se potrosnja zastave 750 a benzinskim motorom smanjila z8 30 posto, pa se moze redvidjeti potrosnja od oko 5 47100 km, mozda jo8 i manja. UDA 450 tvornice »21. maj ber sumnje je dobar motor, ali samo ako ga se primijeni u svrhe za koje je konstru- iran. Kako sada stvari stoje, ugradnja u zastavu 750 tu ne spada. tek tada_potinju eventuaine uStede. Gornje procjena vazi za standardni motor zastave 750. ‘Ako bi se snaga vet po- stojecem benzinskom motoru smanjila. 5. obzimom voznjom ‘0d 2/3 gasa i potrosnja goriva bi se smanjila na oka § 1/100 km, ps bi se na 100 km uste- dilo oko 215 d, @ investicija bi se isplatila tek nakon 56.000 _ km, \splativost se moze procije- niti i's druge tocke gledista, ako investicija za pregradniu iznosi oko 120.000 d, po da- ‘naSnjim cijenama za to se mo- Ze kupiti oko 1765 litera benzina. As tim je benzinom mo- quée prijeci oko 25.200 km. ZAKLIUCAK Zakjuéak prepustamo via- sricima “zastive 760, Nati Proraguni su samo priblizni, te daju okvimu ocjenu pre- gradnje, ali, nademo se, i dovolino elemenata da svaki talac sam procijeni dali mu se financijski, s tehnicke i zakonske strane, ulozenog truda i ‘vremena, te bitno pogorsanih karakteristika vozila, isplati krenuti u zahvat ugradjo fed jed- nocilindriénog diz zastavu 750.100 km 20 Salieu Kaue U Zagrebu je registriran prvi automobil s elektriénim pogonom, iako nije i prvi koji je izraden u nas jo8 je daleko od savréenstva — put kojeg moze prijeci j nim punjenjem baterija palo je ograni kabine jo8 nij nosti poboljganja. No, esrb je zadovoljio sve nor- me sigurnosti, udoban je u voznii,tih, ne truje pjesake ispugnim plinovima, a Sto je od nesagledive vaznosti — za 100 prijedenih kilometara utroai »goriva« u vri- jednosti — »duple kaves, lako bi konstruktor time mogao biti vide nego zadovoljan, on ve¢ radi na daljnjim poboljéanjima.Prvi elektriéni automohil u praktiénoj upotrebi rode li pokraj vas gotovo besumno Pizseni fiéo zagrebacke registracije, pa ako primietite da nema ispusne cijevi, moiete biti sigumi da je to prvi registrirani elektromobil u SR Hrvatsko), a yjerojatno iu Jugoslavil Njegov viesnik i tvorac, inzenjer elek: trostrojarstva.Zletko Safranko iz Velike Gorice pokraj Zagreba, dvije je godine stvarao taj nas elektromobilski pruijenac, koji po svojim performansama ne zaosta- je za elektromobilima Sto ih eksperimentalno izraduju pojedini proizvodaci vozila wu svijetu. U nas, a i u svijetu, malo je literature koja se bavi problematikom izrade elektromobila, pa je inzenjer Safranko morao gotovo sve sam ispitati, izmjerti i prora- Eunati Kako vjerujemo da ée se jo8 poneki, ako veé nisu, sami odiuéiti da naprave elektromobil,u ovom napisu éemo se de- taljnije osvrnuti na neke probleme koji se javijaju pri takvom poslu. Prikazat como i crteze i dijagrame kako bismo pomogli samovcima buducim konstruktorima elektromobila, a ujedno pozivamo one koji su se vet prihvatil slicnog posia da nam se jave. Mi Gemo vam pomoci da se i ostali Lupoznaju s vasim radom i dostignucima jer medusobnom izmjenom iskustava ce sto se moze raditi brie i jeftinije. Veti dio dijagrama i crteza napravien je na bazi rezultata ispitivanja Zlatka Sa franka kojem Eestitamo na_njegovom i rnasem (jugoslavenskom) pruijencu i Zel- mo mu mnogo uspjeha u daljnjem usavr- Savanju njegovog ELEKTROFICE. ELEKTROMOBIL ZLATKA SAFRANKA Figo naieg samovca Z. Safranka po vanjskom se izgledu ni po Gemu ne razlikuje od svoje brace. Jedino je vidlivo da mu je zadnit kraj, i kada je prazan, jako optereéen, donji dio zadnjin kotaca gle da malo prema varw, i nema ispusnog lonca. No kada se podigne poklopac ne- kadaénjog prostora za motor i lau je jasno da se ne radi o vobicnome fici, vee © elektromobily ili kako stoji u Atestu i Prometnoj dozvoli: Marka = Zastava, Tip = 750 ELEKTRO — C 10481 U donjem su dijolu éeti: akumulatora od 12 Vi 135 Ah, koji su potpuno ispunili nekadasnji motorni prostor. Jedan siuzi 2a napajanje upravijackog dijola elektro: ogona i signalizacije, a ostala tri za na- ajanje elektromotora strujom. lznad akumulatora je metalna horizontaina pregra~ da, a iznad nje na stijeni koja granici s naslonom zadnjeg sjedista poluvodicke diode i elektromagnetske sklopke koje sluze da se u odredenim uyjetima voznje ‘akumulatori i elektromotori mogu medu- ssobno spajati u paralelne ili serijske veze ii paralelnoserijske veze. Diode sluze za- to da se izbjegne dvostruko veci broj elektromagnetskih sklopki, odnosno, da u odredenim spojevima sprijeci kratki spoj medu akumulatorima, Ispod keroserije vidi se da je fico do- 3ivio znatne promjene. Odstranjen je motor, mjenjaé s diferencijalom, hiacnjak, poluosovine te kompletan zadnji ovjes. Na novom ovjesu (vilicama) montiran je na svaki kotaé istosmjerni elektromotor snage na osovini 1,8 kW, nazivne snage 2,2 KW (40 V 55 A). Motori su kuplieni na otpadu, skinuti sa starog viljubkara i inze: njer Satranko ih je uredio i uz manje iz mjene prilagodio svojim potrebama. Na esovinu motora montirana je redukcija (zupéanik) u omjeru 1:2,88, pa pri punom broju okretaja motora od 1800 o/min ko- taéi imaju 686 o/min. Ta se brzina postize s kotaéima od 12 cola i tada brzina elektromobila iznosi 57,2 km/h. Zbog ugradivanja novog motora i sistem za aktiviranje pomoéne (ruéne) koe~ nice pretrpio je znatne preinake, a i samo uévrééenje amortizera. Ovjesi zadniih ko- taéa (vilice) potpuno su novi, prilagodeni ovom. pogonu, Napravijeni su od 5+ milimetarskog Geliénog lima, Jasno je da ovako preuredeno vozilo treba posebno atestirati sto je obavijeno uCentru za vozila Hrvatske, Poslovne zajednice za tehnicku ispravnost vozila S atestiranjem i registracijom Z. Sa- franko nije zavrsio svoj rad na elektromobilu. Upravo radi na ugradnji sistema za Punjenje akumulatora pri kocenju, odnosno kad Ge se elektromobil kretati usiijed inercije, a ne pogonjen snagom elektro> ELEKTRICNI AUTOMOBIL motora pri voznj nizbrdo | kad Ge to za hijevati prometne prilke. Cim skine nogu 5 papudice gasa potisnut Ce nekadasnju papucicu spojke i time ukluciti sistem za punjenje akumulatora koji Ce se sastojati ‘od alternatora BOSCH od 28 A i grupe za regulaciju. Alternator ée biti montiran direktno na osovinu elektromotora Inzenjer Satranko i dale nastavija s eksperimentiranjam. Trenutno se bavi is- pitivanjem elektromobila s raziictim di- menzijama pogonskih kotaéa zbog opti- malnog iskoristenja kapaciteta, akumulatora | poveéanja akcionog radijusa. Za sada jo8 nije rijesio problem zagrijavanja kabine niti odmaglivanja voza- Gkog stakla (vjetrobrana). No nije sve u izradi elektromobila bilo jednostavno i lako. Da bi do’ao do ate- stiranog i registriranog elektromobila Z. Safranko je utrosio oko dvije godine svog slobodnog vremena i oko 50.000 dinara. Zaposeo je jo8 1979. godine. Za taj, nazovimo ga »prototip i Z. Safranko 86 ko- Tistio nosivim okvirom i donjim postrojem VW-bube. Za pogon je montirao dva elektromotora u paru s direktnim pogonom na osovine kotaca. »Prototip lx bio je na nosivom okviru vlastite konstrukcije, tako da je na_njoj mogao bez vecih zahvata izvesti razne promjene pogona. Na tom »prototipu lle nai je samovac ispitao i dotjerao pogonski stup koji je zatim ugradio u skoljku fiée. 'S obzirom da o elektromobilima i njiho- vu pogonu nema gotovo nikakve literature, Z. Safranko je morao sam vrsiti mje- renja i eksperimente kako bi dosao do ‘osnovnih saznanja pomocu kojih je ugra- ivao dalinja pobolganja i vrsio toénije eksperimente, Koliko je eksperimentirao i s kakvim se sve problemima susretao necemo detal ‘no opisivati, no ipak treba spomenuti da je zbog eksperimentiranja s elektomobi- {om zamalo ostao bez vozacke dozvole. Da bi ispitao pojedine sklopove u voznji, a_i akcioni radijus, morao je sa svojim prototipovima na javne prometne povisi- he. Kako pak njegovi prototipovi nisu bil registrirani, a nisu ni zadovoljavali_ sve propise 0 tehnicko| ispravnosti vozil, ja~ sno je da ga jo prometne mic kad 96d ga je zapaziia — &to nije bilo tesko jer ti prototipovi osim pogona, nosivog okvira (Gasije) i sjodite nisu imali nista drugo — iskiucivala iz prometa. Vo2NIA Nokon poduzeg razgovora_inzenjer gehatoy (Pag sutednik gph su U ELEK- TROFICU i krenuli. Evo kraceg raporta s te voinie. Vrijeme hladno, prosinacko, magiovito. Snijeg lagano pada. Sjedamo u elektromobil na kojemu je, jo8 dok je bio prazan, bilo vidlivo prema polozaju zadnjih kota- a da je temeljto opterecen. Tamnozeleni fiéo izvana se ni po éemu ‘ne razlikuje od svoje subrace. Tek ako bolje pogledate vidjet cete da nema ispusne cijevi. 204 SAM OSNOVNI TEHNICKI PODACI ELEKTROFICE IZVOR ENERGUE ZA: upravijanje i signalizaciju pogon elektromotora .. 3 akumulatora 12 V, 135 Ah Pogonski motori .. istosmjerna el. motora 1,6 kW trajne snage na osovini nazivne snage 2,2 kVA (40 V, 55 A) Transmisija kumulator 12 V, 35 Ah direktno na prirubnici motora (zupéanici) s omjerom 1:2,88 ..nazivni 1800 o/min, u praksi 1600 o/min kod max. broja okretaj Broj okretaja motora Bro} okretaja kotaéa Maksimalna brzina .... AKCIONI RADIUS $ JEDNIM PUNJENJEM AKUMULATORA: ‘99,2 km pri konstantnoj brzini od 30 km/h vue 50 km u gradskoj i prigradskoj voznji se 740 kg Najveéa ukupna masa Poluvodiéke diode Sklopke RADI VELIKE MASE PRAZNOG VOZILA REGISTRIRAN JE SAMO ZA DVIJE OSOBENai_samovac_daje kontakt standar- nim Kljuéem, prebacuje sklopku koja se nalazi na nekadaénjem polozaju rucice mienjaca u polozaj za voznju unaprijed. No, jo8 se niéta ne dogada. Polako je ppriisnuo paputicu »gasae. Iz _nakada- Enjeg prostora za motor cuje se dosta glasni »klake. Auto je krenuo, bez bruja- nja, prakticki bez ikakva Suma. [zlazimo iz dvorista, vozaé »daje gas« i opet ono »klak« (2vuk elektromagnetskih sklopki) brzina se povetava bez trzaja. Jo8 jaci pritisak na papucicu i opet »klaks. Elektro- mobil veé ide brzinom od oko 25 krvh. Kod slijedeceg »klakax do sada potpuno beSumna voinja dobiva neke zvukove, kao lagano brujanje kojeg vierojatno iza- Zivaju redukcije (zupéanici) s motora na kotaée, te Sumovi kotrjanja kotaéa po putu. No ti su zvukovi ipak tolko slabi da bi i viasnici najskuplih automobila bili za- dovolini da im automobil kod te brzine samo stako malo« bruj Jo8 jedno »klak« i nakon 0,6 do 0,8 km naga je brzina maksimalna (prema mjerenjima Centra za vozila Hrvatske) 57,2 km/ hi. Pri ovoj probi na elektromobil su bil ‘montirani kotaci od 12 coli s gumama 145 SR 12 cola. Vozikali smo se tako tridesetak minuta glavnim i sporednim ulicama Velike Gori- ce. Svaki Gas Gulo se ono »klak: DESNO: Tek kada se digne poklopac (nekadasnjeg) prostora za motor, vidi se da se ne radi o sobiGnome fic, veé 0 elektromobilu, odnosno kako u atestu br. C 10481/81, Centra za vozila Hrvatske, u rubrici Marka pide ZASTAVA, a u rubrici Tip: 750 ELEKTRO — C 10481. je ELEKTROFICO ubrzavao ili usporavao prema potrebi bez trzanja, lijepo i konti- nuirano, uz neke Sumove Kod vecih bri 1na, koje, da nisam imao »dobro hos, ne bil iti Guo. Svakako ti Sumovi u odnosu ‘na ostala motoma vozila gotovo ne postoje, pa elektromobil Z. Safranka treba proglasiti besumnim. IZVORI ~ENERGUE Nejvedi je problem pai zr elekto- mobila kvalitetan izvor elektriéne eneraije — akumulator. Sto je zapravo akumulator? To je sekundarni izvor olektriéne energije. Tokom punjenja elektriéna ener- ija Se u njemu pretvara u kemijsku ener- Giju, a tokom praznjenja ta se akumulira- na kemijska pretvara u elektriénu energiju. Koligina elektriéne energije koju. aku: mulator moze dati tokom 5-satnog praznjenja zove se kapacitet akumulatora i mjeri se u Ah (ampersatima). Razikujomo dvie ospome vate aku: 0) mulatora koji se mogu koristiti za pogon elektromobila. To su: olovni i alkalni aku mulatori OLOVNI. AKUMULATOR U pravilu se koristi kao izvor struje u svim cestovrim vozlima na motorni po gon. Za napajanje svih komandi signalizacie, te rasvjete, sludi jedan akumulator (12 V 135 Ah), dok ostale tr sluze za pogon. Napajanje svih komandi ide preko releja kojeg vidite na slic. CC Ah LDEVO: Uz vozatko sjedalo ostalo je sve gotovo po starom. Jedine vidljive promjene su sto viSe nema paputice aktiviranje kvacila, a na tunelu u sredi vozila nalazi se umjesto rucice mjenjaca, kutija. za kontrolu i upravijanje. SAM 205od dvije olovne ploce uronjene u razbla- enu sumpornu kiselinu. Osnovni (pojed- nostavijeni) princip rada je slijedeci: u sumpornoj_kiselini na povrsini olovnih ploéa stvori se sloj olovnog sulfita (PbSO,). Nakon prikljuéivanja ploca na istosmjerni napon povrdinski sioj pozitivne ploée (anode) prelazi u olovni superoksid (PbO,), a na negativno} ploZi (katodi) re- ducira se povrdinski sloj na éisto metalno olovo. Punjenie traje tako dugo dok se s povriine ploéa ne skine sav olovni sulfat. Moderno konstruirani olovni akumulatori su svakako neito razlicitii od ovdje opisanog principa, te se kod nih na pozitivne ploce vec unaprijed ugraduje »ak tivni slojs (PbO:) i time im se povecava kapacitet. Nakon punjenja plode (elektrode) su postale razliite | s elektrolitom cine gal- vanski élanak 8 elektromotornom silom od oko 2 V. Kada se na takav élanak prikuéi po- trosaé, kemijska reakcija krece u obrnu- tom smjeru. Kemijska reakcija u olovnom akumulatoru moze se prikazati sliede- om jednadzbom: struje u ce- s osnovna im je primjena za napajanje elektronskih uredaja. Kao elektrolit koriste vodenu otopinu kalijevog hidroksida (KOH), kao vaktivni Mote te serode, nikalhidroksida ), a kao saktivny masue negativne elektrode kadmij ili Zeljezo. Populamo takve akumulatore nazi mo: rikal-kadmij akumulator ili nikal- Zeljez0 akumulator, ii jednostavno »Gelic- ri akumulatore Gesée se. upotrebijavaju nikalkadmi akumulatori. Napon Glanka alkalnih akumulatora je oko 1,3 V. Postoje jos i alkalniakumulatori koji vaktivni sloje na elektrodama_ koriste srebrni_oksid i cink. Napon élanka im je oko 15 V. Koriste se najcesce u obliku malin baterija za napajanje uredaja gdje ie potrebne ocredene energie uz mint mainu tezinu, Vrlo su skupi. Kemijski proces koji se odvija u rikal- kadmijskom akumulatory moze se prikazati sledecom jednadzbom: Celija olovnog akumulatora sastoji se | DIAGRAM PUNJENJA | PRAZNJENJA OLOVNOG AKUMULATORA | v | PUNIENIE /MIROVANIE PRAZNJENJE MIROVANJE |} 30 20 = (——_1 aon 15 DOBRE | LOSE STRANE POJEDINE VRSTE AKUMULATORA Kako pogonska spremnost elektromobila u prvom redu ovisi o izvoru elektric- ‘ne energie, odnosno 0 akumulatorima, nyihovom kapacitetu i naponu, to cemo covdje navesti neke dobre i lose strane akumulatora koji se mogu upotrjebiti kao izvor pogonske energije elektromobila, Olovni akumulator Dobre strane: razmjemo jettin, ako se nabavija, ima veliki napon po celiji (oko 2M). Lose strane: tezak je, ne podnosi na- gla prainjenja, odnosno kod njega se ne ‘moze iskoristiti puni kapacitet_naglim prainjenjem. Vijek trajanja mu je razmjer- ro kratak, moze podnijeti 300 do 500 pu- njenia i praznjenja. Kod niskih temperatura jako pada kapacitet. Za svaki 1°C pod 20°C kapacitet opada za 1 do 2 po- Sto. Primjerice, kod temperature od -10°C ‘olovni akumulator ima samo oko 50 posto nazivnog kapaciteta Alkaini akumulator Dobre strane: podnosi i do 2000 pu- njenia i praznjenia, laksi je od olovnog za isti kapacitet (ali manji napon). Lose strane: vrlo je. skup, mali napon po Celi (oko 1,3 V), zbog éega ih treba za pogon elekiromobila znatno viée, pa su | te2! od olovnih. Primjer: za napon og 36 V (kao u elektromobilu samovca Z. Safranka) treba baterija od 18 Celja olovnog akumulatora ili 28 Celia nikl-kadmijskog akumulatora. 2Ni(OH), + Ca(OH), —— GORE: kz dijagrama jivo da nakon kraceg vremena smitivania poslije punjenja napon éelije pada s oko 2,7 V ‘na napon do 2 V, @ nakon praénjenja ada je napon pao na 1,7 Vu mirovanju ela se vrlo brzo xoporavijax i napon poraste do oko 2 V. RAZLICITI SISTEM! UPRAVLJANJA 1. ew { a iL a 0 © 8 Regulacija breine pomocu predotpors akumulatorskom krugu. Gubici su zbog pada napona na’ predotpors | ttroska struje na njegovo zagDIAGRAM NAPONA NA STEZALIKAMA CELIJE OLOVNOG AKUMULATORA | GUSTOCA ELEKTROLITA KOD 2 i 5-SATNE ‘STRUJE PRAZNIENJA v 20} 19} a & (—leusto¢a—-——naPon 5 h 2 3 4 5 ————> sal PRAINIENA $$ Kod jakih struja pradt (kiseline) broz opada, pa naglo opada i napon. Kako kod nja (2-satnog) koncentracija elektrolita bbrzog prainjenja ne sudjeluje sva »aktivna masac u kemijskom procesu ne moze se iskoristi sav kapacitet akumulatora, ZALIJETANJEM ISTOSMJERNIH ELEKTROMOTORA | BILANCE GUBITAKA SNAGE P= ) 5 —— DIAGRAM OVISNOSTI STUPNIA DJELOVANIA OLOVNOG AKUMULATORA © STRUII PRAZNJENJA 0g os o7 SULA 06 Os lz gomjeg dijagrama je vidljivo da opterecujemo fi éelij olovnog akumulatora vecim strujama od petosatne struje praznjenja (\), efikasnost éelija pada po prikazanom dijagramu. Primjer: Akumulator sa strujom praénjenja |, =10 A ‘opterecujemo kroz 2 sata strujom od 20 A (V/l, =2) i moci emo iskoristiti samo 80 posto (0,8) od kapaciteta. Poveéamo 1 struju prainjenja za 4 puta moci cemo iskoristiti samo 60 posto kapaciteta, 4 of a 100. rH) 80 60 40. P mot. 20: 1 V%0 o 2 0 6 HO 60" 8 100 tegulacija pomocu impulsivnog RIESENJE KOJE KORISTI Z. SAFRANKO NA SVOM FICI. joguénoséu Regulacija ista kao iu prethodnom sluéaju, ali u kombinaciji s dva elektromotora 1 mogi prespajanja u serijki | parle rad Upravjanja (COPER-a). Dabo, ali skupo Fjesenje. Gotov se sklop tesko nabavija, Za samogradnju je potrebna dobra ema i elektrotehnicko znanje i dosta ijelova koji se ne mogu nabaviti u nagim prodavaonicama. Gubici su veliki samo pri pokretanju vozila s mrive tocke, i paralelni rad. fegulacija napona na 6, 12, 18, 241 36 V u otcjepima uz neprekidno napajanje, Velo veliko iskoristenje snage s vrio malo gubitaka i kod pokretanja. Ovaj nagin regulacije moe se razmjernd lagano izvesti u samogradnji i s domadim materijalom.DEVO: Najbliée vozaéu nalazi se sklopka na kojoj se osim »0« nalazi i polozaj za prebacivanje pogona za voinju naprijed i natrag. lznad sklopke j i kontrolira stanje akum ad njega amperm kojem se u voznji oéitava struja koju »vuce« pojedini motor. iad ampermetra je prekidaé za prebacivanje instrumenata na lijevi ili desni motor. skiop, fe koje smanjuju broj skiopki, a omoguéuju ile energijom, odnosno spreéavaju pri jevima da dode do kratkog spoja, te dest ‘elektromagnetskih sklopki za paraleleno serijsko presp: akumulatora i motora. ‘SHEMATSKI PRIKAZ REGULACIIE NAPONA (UBRZAVANJA) IZVEDEN NA ELEKTROMOBILU INZ. SAFRANKA. Uvjetno reéeno Z. Safranko u svom ELEKTROFIC! ima »pet br- inas. Prespajanjem akumulatora i motora u paraielne | serijske veze, odnosno u razne medukombinacije koje. su prikazane na ‘rtezima na clektromotore dovodi za pokretanje (startanje) 6 V, aide mali napon, ai koristi veliku snagu da bi pokrenuo elektro- ‘mobil s mrive tocke. Gim je auto krenuo prespaja se na drugu ombinacju spajania(ubrzane ) kod kojeg napon na motorime iznosi 12 V. Elektromobil ubrzava bez trzaja | kod odredene brzine prebacuje se u strecu brzinu« (ubrzanje ll) kad je napon na motorima 18 V. enon postizaia ocedene bez, prepare ve a sGetvrtus (ubrzanje i) kada je napon na motorima 24 V. prebacuje se u »petux (maksimaina brzina) kod koje motori dobi- valu svin 36 V I elekiromobil postze maksimalnu brzinu od 87.2 nuta pri koriétenju kotaéa (naplataka) od x 45", pri naponu od 36 V na motorima, ti su st kotaci vitjeli s 1800 /min, Preko redukcije od 2,88 vrtjell su 5 ‘8 588,20/min, @ brzina ELEKTROFICE bila je 57.2 km/h. Prespajanie pojedi ina spajanja vrai se jednostavno pritiskom na papucicu gasa (akceleratora). lemedu strainjeg dijela | skoljke nal kroée éeliéno uze pokretano papucicom vac telio taj dio sacuvati kao malu taj ‘Fegulator koleg PO- Tri akumulatora u paralelnom spoju — napon 12 V. Motori u Snimil, ne serjskom spoju dobivaju svaki po 6 V. Ovaj spo koristi se pri pokretanju vozila s mrtve tocke, UBRZALLIE 3 Dva akumulatora paraleino s jednim u seriju — napon 24V. Tri akumulatora spojena serijski daju ni Motori u serijskom spoju dobivaju svaki po 12 V. Brzina vozila seriskom spoju dobivaju napon od 18 se postepeno povetavs povecava. 208 SAMPokusat cemo vam ga opisati. Radi se zapravo 0 neato modifici- Fanom regulatory brzine voznje od elektroviljuskera. Uze pokrece polugu koja je uévrécena na osovini na kojoj se nalazi pet cks- .gova. Pokretanjem osovine ekscentri aktiviraju pri- fa¢ koji ukopéava struju za namotaj odredene klopke. U biti, unutrasnji dio podsjeca na unutraénjo: stroja za pranje rublja. U samom regulatory nalai 3e ugradeni sistem (hidraulléni) koji t pritisku na papudicu gasa ukopéavi ada izvrsi br sekundi Neke od varijanti pogona elektromobila s tromotorima, koje danas najéesée upotreblj eksperimentiraju s elektropogonom: impulsni tvomice koje akumulatori regulator brzine — menjas te HH (reduktor) elektromotor Sistem prijenosa snage od pogonskog elektromotora preko mje- ‘njaca na mehanicki diferencijal | preko osovina na pogonske ko- tage, certeZi: Massimo Compagnoni Kao iu »ubrzanju le akumulatori su spojeni dva jedan u seriju Sto daje 24 V. Motori su sada spojeni paraleino pa svaki dobiva puni napon od 24 V. Brzina je jo3 vise povecana. impulsni regulator brzine | akumulatori qu elektromotori Sistom s dva elektromotora. Zupéasti prijenos (redukeija) direktno ‘na kotaéu. Otpada mjenjac i diferencijal, te poluosovina, impulsni regulator brzine akumulatori tf Lf diferencijal elektromotor tska transmisija omoguéava kod vozila lagani start bez trzaja i kontinuiranu promjenu brzine, uz konstantnu snagu. Maksimaina brzina postiie se s tri akumulatora w serju, éto daje 36 V, a motori u paraleli dobivaju svaki puni napon od 36 V. >ELEKTRICNI AUTOMOBIL GORE: Pedale za kvatilo nema, jer nema mjenjaéa. Koénica nije dotivjela nikakve promjene. Pedala »gasae sad ima ulogu akceleratora i kvatila odjednom. Pritiskom na nju dolazi do pokretanja, odnosno ubreavanja, a skidanjem noge s ngasae dolazi do smanjivanja braine odnosno prekida dovoda struje na motore. DESNO: Motori snage 1,6 kW (snaga na ‘sovini) odnosno 40V i 55A montirani su zajedno s redukcijom 1:2,88 direkino na kotaée tako da se pri demontazi motora ne moraju skidati | kotaéi i obmuto, pri demontazi kotaéa nije potrebno skidati motor. Da bi se mogli ugraditi akumulatori u prostor za motor bile su slici po polozaju motora i kotaéa koji stoje kao da je auto potrebne neke preinake na skolici od kojih je svakako najvea _maksimalno opterecen na straznjem kraju. izgradnja dovoljno jakog dna da podnese teret éetiriju akumulatora. Da je njihova tezina zaista velika, vidljivo je na NASTAVAK NA 275. STR 210 SAMELEKTRICNI AUTOMOBIL_- NASTAVAK SA STR. 210: ZA SALICU KAVE PROSJECNI OTPOR VOZNJE tz dijagrama P={(v) vidljvo je da otpori zraka ne utjeéu bitno pri manjim brzina- ma, pa se u proraéunima zanemaruju, ali postaju vrlo vazna komponenta u prora- Gunima kod vecih brzina od 60 km/h. PROSJECNI OTPOR! VOZNIE 2 3 Lew, 6 L "4 2 4 1 wy (Jen) 2 4 60 80 100 Primjer: pri voznji s 20 km/h otpor zra ka je zanemariv, a otpor kotljanja i drugi otpori voznje sviadavaju se snagom ne- 3to_vecom od 2 KW. Da bi se saviadao otpor kretanja, odnosno z@ voEnjy brzinom od 100 km/h potrebno je 18 kW. ‘Ovaj dijagram napravien je na temelju prosjecnih otpora pri voznit ficom. RACUNICA U gradskoj voznji elektromobil tro izmedu 85 do 140 Wh/km. Ako uzmemo najvecu potrosnju od 140 Whikm, znaéi da na 100 km troai 14 kWh. Ako (racuna- mo teoretski) se 5 jednim punjenjem akumulatora prede 100 km, posiije cega treba akumulatore puniti, za punjenje nam je potrebno 14 kWh iz gradske mreze preko ispravijaca. NaS samovac puni akumulatore tokom noéi po jeftinijoj tarifi kada 1 kWh stoji 1,48 d. Raéunica dakle glasi: 14 kWh x 148.4 = 2072 d To opet znagi da se 100 km moze prevesti za 20,72 dinara ili, prakticki, za Sa- lic kave. No, kao Sto smo rekli, to je teoretska {aéunica po kojo} e elektromablom mo- Ze prevesti 99,2 km pri konstantnoj brzini od 30 km/h. Da bi se mogli ugradti motor bilo je potrebno ized na strazni su od skupliih ovjesa na hidrauliénoj presi kod nekog obrtnika, naé je samovac platio 2500 dinara. vezivanja za ovj Potrebi mogu skinuti bez nekih vecih zahvati tako da se uvijek po PraktiZki s jednim punjenjem akumula tora prede se 60 km, pa racunica izgleda ovako: jedno_punjenje s 14 kWh stoji 20,72 dinara. To znaci da jedan km voz- je stoji 20,72 d: 60 km = 035 d Dakle, 100 km voinje stoji 35 dinara. to je vide nego jeftino, pa se odmah nameée pitanje za8to se elektromobili ne proizvode serijski. Ne proizvode se zato Sto je raéunica koju smo naveli do kraj ‘ost pojednostavijena. Napisali smo da olovni akumulator moze podnijeti od 300 do 500 punjenja i praznjenja poslije Gega je neupotreblv. Ako se vozite svaki dan Pogled na dno karoserije s donj pokazuje nam da je i sistem za aktiviranje pomoéne (rune) koénice, radi novog ovjesa, pretrpio znatne promjene. Na polugu koja izlazi iz karoserije ugraden Je samopodesivi sistem preko kojeg ide éeliéno uze na koénicke sisteme obaju kotaéa. oko 50 km to znaéi da nakon najvise 500 dana morate promijeriti sve akumulatore. ‘Ako se s cijenom amortizacije akumulatora izraéuna cijena voznje 1 km dobit ce- ‘mo puno veéu svotu, koja je opet jeftinija ‘od voanje benzinom koji je opterecen ccestarinom. No, ni to nije osnovni raziog to se elektromobili ne proizvode serijski, veé je to mali akcioni radijus s jednim unjenjom.”"Buduénost -elektromobila tako ne ovisi 0 proizvodacima vozita veé 0 proizvodatima akumulatora. Tek kada se proizvedu akumulatori duzeg vi- jeka trajanja s vecim kapacitetom i ma- injom tezinom, proizvodnia elektromobila bit ce rentabiina, SAM 275 potpuno nove oscilirajuce rame ‘automobile. Napraviieni su od 3- milimetarskag éeliénog lima i jelova ugradenih u elektromobil. Samo za savijanje pojedinit >‘Na novom ovjesu trebalo je na nov nadin i sistem Poluge. za aktiviranje ruéne kotnice, te dovoda ulja za hidrauliénu koénicu. Svaka od ovih promjena izvedena je Prema postojecim propisima o izradi motornih cestovnih vozila, lradom, atestiranjem ir elektromot Sada su ni STO KAZU STRUCNJACI ske Poslovne zajednice za tehniéku is- kona je atesta o ispravnosti vozila Drug Simatovié nas je upozorio da i how zakon o tehnickim karakterstikama 1 motornih vozila vide na rukus samoveima graditeljima elektromobila, jor trazi da zadovolit, jer su j Su opet preopterecivali nosivost itd. registriran. te Posietil| smo i Centar za vozila Hrvat- _Dakle, da ponovimo zahtjev novog za- Fees voila u Zagrebu. Od ingenjera___ Osobno vozilo mora imati snagu moto- Zvonka Simati¢a saznali smo da unatoc ra od 5 kW. Po jednoj toni ukupne mase Yelikih simpatija kojima su gledali na pot- vozila. Teretno vozil, mara went snagu vat Z. Safranka nije moglo biti nikakvihmotora od 3 KW po toni ukupne mase ram Zentimentalnosti pri atestiranju ELEKTRO- vozila. Prema tome, FICE. Svaki sklop morao je u potpunosti dite elektromobile, atorolilt zakonske propise za izdava- podacima kad se upustate u (pre)gradie elektromobila. Nazivna snaga motora 7a ficu mora biti minimaino 4,4 kW, koliko ma i Z. Safranko u svom ELEKTROF!. _ Samovci buduéi gra- vodite raguna 0 ovim ‘motorno vozilo ima na tonu tezine snagu Nakon detaljih isy motora od § kW. Do sada minimalna sna- pojedinog novou 92 bile je veca i bilo ju je mnogo teze brzine 1 snage pitivanja svakog igradenog sklopa, te NA POMOLU NOVE BATERIIE {rioremajuéi ovaj napis cal emo da u njomu uopée ne spominjemo pokusaje pojedinih proizvoda~ 2 automnobia trom eta na konstukci lektromo. bila, pa ni energetsku krizu i ekologiju. No, ipak, sme. tamo nagom obavezom da vas obavijestimo o najno- vijim dostignuéima na polju pronalazenja novih, kva. litetnijih izvora istosmjerne struje. Gvojica znanstvenika iz LLNL W SAD, John Cooper energetskom krizom i sve Prisutnijom potrebom za proizvodnju elektromobila | zaétite Covjekove okoline prihvatili su se ekeperimen. tiranj izvorima istosmjeme struje pogodne 2a pogon elektromobila. Imali su dosta tezak zadatak, jer su pred sebe postavili i dosta teske uviete. Nove baterije morale su biti znatno lakée od dosad poznatih, 8 veéim kapacitetom i vijekom trajanja, Nakon duzih istrazivanja odludili su se da porade na bateriji koja bi kao anodu koristila aluminij, kao katodu uglik i teflon, a kao elektrolit vodeni rastvor natri-hidroksida, Krajem 1980. napravili su bateriju za pogon elektromobila. Tezila je 240 kg i pokretala je vozilo s 5 Putnika brzinom od 90 km/h. Baterija je (barem kako sada izgleda) vieéna i jedino sto treba raditi je da se svakih 500 km dolije vode, a svakih 1600 do 4800 prevezenih kilometi iene aluminijske anode. Vrijeme promjena ploca ovisi 0 njihovoj deblji ‘Sam proces u bateriji nije take jednostavan kao Sto je na pocetku opisan. Baterije moraju imati pumpu za cirkulaciju elektrolita, 2a dodavanj sik Pospjesuje reakciju) te sistem za pritiskivanje anoda koje se troge, a za optimaini rad moraju biti na stainoj udaljenosti od katode. i treba vjer baterije, koje ‘tromobil ; Centar 2a Pogonski motori za- vozila Hrvatske izdao je atest br. C htijevali | veci kapacitet akumulatora, koji 10481/81, na temel = = iu kojeg je automobi e Feet = eg j Px[mot Wats92402 =I Kao to je i sam elektromobil neéto posebno, tako je i prometna dozvola razligita od ostalih. Podatke o »Radnon franka, odbacen nosivi okvir kog je on ‘obujmue (kubikadi) ici »Bro] motorae stoje Sasije BM ISETE da bi obavio prve eksperimente i pomoéu tih va broja, a u rubrici »Snaga motora« stoji 2 x 1,6 KW. saznanja se prihvatio izrade elektromobila, Da put do atestiranja i registracije elektromobila jednostavan i lak najtjeditije govori ovai, Poslije sata voinje gradskim ulicama dodli smo do saznanja_ ada smo pripremali ovaj napis Z. Safranko nas je nazvao i da je struja koju avuéee motor najéesée izmedu 50 i 80 A. Pri obavijestio da je izvadio jedan motor kako bi na. njemu pokretanju elektromobila s mrtve toéke struja koja prolazi kroz napravio prikjuéak za altemator koji ée pri kodenju | voinji motore poraste i do 140 A, no to traje samo nekoliko sekundi. nizbrdo puniti akumulatore, SAM 277> ELEKTRIGN AUTOMOBIL Direktno u osovini rotora istokaren je dosjed za osovinu altematora. To znaci da ce se alternator vrtjeti istom brzinom kao i motor. Na sii 10 kako na& samovac nakon subacivanjac rotora stavija na motor éetkice. S druge strane motora dolazi kudiéte redukeije u kojem se nalaze zupéanici, Direktno na osovinu motora dolazi maniji zupéanik, dok se veliki nalazi uévrscen na osovini kotaéa fide. Da bi se on mogao uévistiti na osovinu kotaéa, jasno je da je cijeli sistem za prijenos snage na kotaé morao biti preureden. Vv Nakon sklapanja motora naé je samovac u leziste ugradio i sve Getkice. Ima ih osam, koliko ih je potrebno da bi mogle s provodnika (kablova) prenijeti i najvecu struju na kolektor rotora motora. Motor se zatim uévrsti na vilicu (oscilrajuée rame) fie, a na motor ée biti uévrééen alternator. BUDUCNOST Naveli smo. vee cime se Z. Safranko bavi momentaino i Gime ce se baviti jos neko vrijeme, kako bi poboljSac perlor- manse svog elektromobila, no nas je 73- nimalo Sto posiije toga. Ni tada nas samovac ne kani stati. U daljnjoj buducnosti on namjerava ugraditi riklkadmijske akumulatore kojima 6° sam izraditi kuti (oklope) da bi im smanjio tezinu. S tim akumulatorima, kako racuna, povecao bi efektivni akcioni radijus na 100 km, Takoder namjerava_na krov montirati bateriju solamih éelija, éime bi dopunja ao akumulator tokom cijelog dana bez obzira da |i je elektromobil u pogonu i Pokusat Gemo ponovo ostvariti sured nju 8 organizacijama udruzeng rada. Do- sad mu to, na zalost, nije uspjelo. Jedina pomoé koju'je do sada imao na koju raéuna u buduénosti je pomoe prijatelja i znanace, bez koji, kako nam Je rekao, ne bi napravio elektromobil. Z molio nas je, a mi to eto i cinimo, pa se U njegovo ime zahvaljujemo svima koji ‘mu svojim radom i savjetima pomogh de svoj elektromobil postavi »na kotace: Pripremio i snimio: Ivo Saletto ‘Struéni konzultant: inz. Ziatko SafrankoELEKTRICNI AUTOMOBIL NUE OD DANAS matra se da je prvo elektriéno vozilo sagradio Robert Anderson tz Skot- ske jo8 1839, no ono se nije moglo jeri s parnim voziima, koja su od 1825. krstarla cestama i tracnicama Engleske. lemedu 1890, | 1910. izumitelji H. Tudor iT Edigon sa. suradnikxom Sungnerom, ppronasli su princip danasnjeg akumulatora, Tudor je naGinio olovne akumulatore, ‘a Edison i Jungner od nikla i éelika. Ti su pronalasci uvelike omogucili izgradnju elektrinih automobila. Tako je npr. »The Pope Manufacturing Co. iz Harttorda (Connecticut, SAD), podela proizvoditi elektriéne automobile 1897. i u dvije godine proizvela je 500 vozila. Godine 1902. The Studebaker Brothers Manufacturing Companys izradivala je ak pet raziiith modela elektriénih vozil Vee 1904. u New Yorku, Chicagu i Bo- stonu trecina taksija bila je na pogon po- motu baterj. athe Gectie. Veh Companys izradivala je i elektriéne ka- mione i autobuse, no oni su bil teak i nisu. mogli prevalvati veée udaljenosti, pa se vec tada uvidjelo da je potrebno izgraditi stanice za punjenje ispraznjenih akumulatora. "Oko 1910. bilo je jasno da je pobijedio ailtomobil s’ pogonom na benzin, pa je dalinjin 50-ak godina zamrlo istrazivanje elektriénog pogona. No, veliki problem zagadenja zraka, a zatim i prva energet- ska kriza potakli su struénjake da nastave rad na usavrSavanju elektriént bila. Tako je 1967. napravijen MUTA — dvosjed. Iste godine uspjesno in preraden | RENALLT, a i] olepert mentalni éetvorosjed poznati je pod na- Tivom MARS IL General Motorse acu: Je svoj GM-512 1968, Dvie godine post: le pojavijuje se ESB SUNDANCER — ta- ‘oder samo 2a dvije osobe. 1973/74 proizvedeno je 107 BATTRONIC kombija, ‘ 1974/76. Eak 2000 dvosjeda pod nazi- vom CITICAR. Godine 1975. je »American Motors« dao na testiranje 352 elektriéna kombija_postanskoj sluzbi. | druge su kompanije testirale elektriéna vozila. U 1980. godini proizvode se eksperimental- ‘ii automobili u ‘SAM 279> cuENA ELEKTRICNI ATUMOBIL Cijena tvornicki proizvedenih elektrié- nih automobila je zasad visoka. Podinje ‘od 4500 dolara pa navige. Raziozi su: baterije, jaéa konstrukcija, novi dijelovi i to je najvaznije — mala serijska proizvod- nj. | to je jedan od razioga da mnogi po- jpcinc! preureduiu svoje viestte automo- lle u elektriéne. U SAD racunaju da je a to potrebno oko 1200 radnih sati i oko 1500 dolara. PREDNOSTI Danas u_energetskoj krizi_ proizvod- njom elektriénih vozila predvida se velika usteda nafte — éak oko 60 posto. Zagadenje zraka smanjilo bi se Gak za 90 posto, a smanijit ce se i prometna bu- ka. Ostale prednosti su neznatne. Tezina elektriénin automobila zasad je vyeca zbog tezine akumulatora i pojaane konstrukcije. Elektriéna voziia sadaénjeg tipa i ubu- duce ce imati izvjesna ograniGenja kao to su voinja nocu, ogranigena elekt energija uskladitena u baterijama, punje- nje_ ispraznjenih baterija kroz relativno ide vrijeme (nekoliko sati odnosno preko noéi). No, vremenom ée se vjerojatno sapradtstanice za punjene u gradovima i uzdué auto-cesta. U Juzno) Kalifor- nili veé je postaviieno stotinjak takvih stanica. Za 10 minuta, dok popijete kavu ili neko drugo osvjezavajuce pice, elektrié- no ée se vozilo osposobiti da prijede jos daljnjih 30-ak kilometara. Donosimo dvije adrese na koje se mo- Zete obratiti za informacije o elektriénim vozilima ELECTRIC VEHICLE COUNCIL (EVO), 1111 Nineteenth Street NW, Washington, D. C. 20036 USA, Director: John S. Ma: kulowich. EUROPEAN ELECTRIC ROAD VEHICLE ‘ASSOCIATION (AVERE), Place du Trone 1, B-1000 Bruxelles, Belgium, Sacretary: Ferdinand Dierkens. ‘SPREMNIK BENZINA ‘SREDISNII TUNEL S AKUMULATORIMA ETV-1 eksperimentalno elelariéno vozilo proizvodnje »General Electric i »Chrysle POGONSKI MOTOR Po narudzbi ameriéke viade — odjela za energiju, GRADNJA ELEKTRICNOG AUTOMOBILA Prijelazni oblik s benzinskog na elek- ‘inl pogon su tv, brid elekrén automobil koji imaju benzinski motor li Cak motor od kosilice. On pokraée generator istosmjeme struje od 100 ampere. Gene- ‘ator napaja serijski vezane 12-voltne baterije Gija se struja koristi za pogon elektromotora. Za tu se svthu pokazao veo- ma pogodan elektromotor — starter za avione, koji ima 7500 okretaja u minut Maksimaina brzina_ takvog _ hbridnog elektriénog automobila je 145 km na sat S rezervoarom od 55 tara moze voziti 1800 km bez zastoja ili sa 30 litara oko 1000 km. Cijena preuredenja postojeceg ‘automobila je ispod 1500 dol Uobiéajeno je da hibridni automobil koriste manje motore do 3,7 KW na benzinski ili naftni pogon. Talijanski »Fiate je naéinio hibridne autobuse, koji su uspje- Sno poloiili testove. Detalni planovi s ‘uputama (na engleskom jeziku) mogu se dobiti na slijedecoj adresi: IMPORT— EXPORT, 3-195 Hamilton ‘St, Cambridge, Ont. Canada NSH 3G1 Vjerujemo da ¢e vas zanimati iskustva jednog ameriékog vozaéa koji je svoj )ATSUN 1200 preuredio na elektriéni po- jon: On eb dude vejeme razmibio. sam kako da preuredim svoj automobil na elektriéni pogon. Odluku sam donio tek kad mi se dogodio tezi kvar na motoru Umjesto da potrosim oko 700 dolara za Popravak, skinuo sam cjelokupni stroj sa ‘vim pratecim dijslovima kao sto su re- zervoar za benzin, sve dovodne i odvo- ‘ADRESE AMERICKIH KOMPANDA KOJE PROIZVODE ELEKTRICNA VOZILA 1. B & Z ELECTRIC CAR, 3346 Olive Ave, Signal Hil, Calf, 90806 2, BATTERY POWER UNIT CORP, Rt. 3, Box 700, Golden Colo, 80401 3. Die Mesh Corp, 629 Fith Ave, Pelham, New York 10803 4. ELECTRIC FUEL PROPULSION CORP, 2191 Eliott Ave, Troy, Mich. 48084 5. ELECTRIC AUTO CORP, 2237 Eliott Ave, Troy, Mich, 48084 6. ELECTRIC PASSENGER CARS INC, 5127 Galt Way, San Diego, Cali, 92117 7. ELECTRIC VEHICLE ASSOCIATES INC, 9100 Bank St, Valley View, Ohio 44125 8. GENERAL ENGINES Co. INC, 591 Mantua Blvd, Sewell, N. 1. 08080 8. GLOBE-UNION Inc, 5757 North Greenbay Ave, Milwaukee, Wis. $3201 10. HM VEHICLES Inc, 6276 Greenleaf Terrace, Apple Valley, Minn, 55124 11. HUMMER Inc, Box 2099, Wichita, Kans, 67201 12. HUBER ENGINEERING CO, Box 17, Galva, ll, 61434 13. HYBRICON Inc, 11483 Chandler Blvd. North Hollywood, Call, 91601 14. JET INDUSTRIES Inc, 4201 South Congress, Austin, Tex 78745 18. JM) ELECTRONICS Corp, 4415 Highline. Blvd, Oklahoma City, Okla. 73125 16. KAYLOR ENERGY PRODUCTS, 1918 Menalto Ave, Menlo Park, Calif, 94025 17, PALMER INDUSTRIES, Box 707, Union Station, Endicott, New York 13760 18. REAL ELECTRIC VEHICLES, 727 N. E. Fifth Ave, Gainesville, Fla. 32601 419, 3-£ VEHICLES, Box 19409, San Diego, Calf. 92118 20. U. S. Electicar Corp, White Pond Rd, Athol, Mass. 01331 21, Marathon Electric Vehicle Lid, 8305 Le Creusot St, Montreal, HiP 2A2, Quebec, Canadade cijev, ispusni lonac, hladnjak, requla- tor ispusnih plinova, grijac, alternator, gulator napona, aniaser, precistaé zraka i blok—motora. Sistem koji nije povezan 3 benzinom ostavio sam nedimut. Dapa- €0, ostavio sam i straznja sjedista, tako da’ se u mojem automobily i dalje mogu voziti 4 osobe. Prijazni prostor sam preuredio tako da u njega stane osam 6—voltnih akumulatora od 244 ampersata, koji se upotreb- Vjavaju za golf — automobile. Masa baterija iznosila je 270 kg. Zbog toga sam do- dao po jedan dodatni list opruge iznad strainjh kotaéa. U prijazni prostor ugra- dig sam dva sigumosna uredaja, osigu- rac od 400 ampera i veliki prekidaé koji se mogao zakretati ruéno s vozaéeva siedista. Te uredaje spojio sam serijski kablovima koji su vodili ispod_nosivog lca do, predhjeg dliole| gdje ¢e. bit ‘elektrigni pogon. Akumulatore sam priévr- stio pomoéu éeliénih skavezaw 2a pod. Zatim sam jo ugradio _utikaé — prikljuénicu tamo gdje se dosad ulijevao benzin, Nabavio sam istosmjerni elektromotor ~ zapravo starter za avione od 22 KW. Prijatelj_mi_je pomogao da napravimo specijalnu prilagodnu ploéu za vezu tog ‘motora s postojecim prijenosom od 4 brzine naprijed i jedne unatrag. Cesto sam posjetivao trgovine s elektronskim dijelovima, a kupovao sam potrebne stvari | od prijatelja odnosno poznanika. U unutra- ‘njost sam ugradio 12 V sat—metar, po- kazivaé temperature, paputicu za Glek- tronski akcelerator i prednju vozacku plo- Gu odabranim instrumentima za pokazi- é Hibridni elektriéni automobil; 1-12 voltne automobilske baterije, 2 — benzinski motor od 3,7 kW, 3 — kontrolni uredaj, 4 — starter za avione 7500 o/min, 5 ~ diterencijal, 6 — transmisija, 7 — generator istosmjeme struje od 100 ampera, 8 — Klinasti pogonski remen, vanje napona i struje. Izradio sam i 2 pu- njaca baterija i to jedan za 12 V, a drugi za 72 V. J08 sam kod straznjin sjedista tavio 4 akumulatora, od ukupno 12 ‘i Su namijenjeni za pogon automobila (oj prijatelj inzenjer elektrike, poma- .g30 mi je da konstruiramo kontrolor brzine, @ koji Ge omoguéavati kontinuiranu voinju od gotovo 0 pa do maksimaino 90 km/sat. Gotovi kontrolor brzine imao je ‘opseg 400 ampera za istosmjernu struju, opseg napona 36-120 V. Dakle, univer- zalan pa prema tome pogodan za moj plan. Bilo nam je potrebno tjedan dana da ugradimo pogonski akumulator, prla- godnu ploéu i kvatilo. S velkim strplie- ‘njem povezivali smo i ugradili 2 hladnjaka koji €e raditi na 12 V napona. Prvi ce hia- diti glavni elektromotor, a drugi kontrolor brzine. Dodatne uredaje ugradili smo na plogu od Giste prozime plastike debliine 5 mm, tako da se vidi motor i sv djelovi ispod' nje. Dapaée, ugradili smo i malo svjetlo te tako jo8 vige osvijtili prostor ispod montazne ploce. | kontrolor brzine zalvorili smo poklopcem od diste plast- ke, pa su lijepo vidljva i 24 snazna tran- zistora i hladnjak dug 55 cm. Na kraju ‘smo ugradili otpornike, specijalni konden- 3 mmE/OB V kao | priiu- zator od 14. . Nakon otpriike 1200 radnih. sali i 1870 utrogenih dolara sve je bilo gotovo. lako je svaki dio prije ugradnje bio paz ljvo ispitan, ipak sam sa zebnjom oceki- vag pry vOEnI : polio sam kontakt i lagano pritisnuo elektronski"akumulator. Guo. sam. ljop 2zvuk motora koji se okretao do 7000 puta \u minuti, Pustio sam da spadne broj okretaja i prebacio u prvu brzinu, Lagano sam otpustio kvadilo i — krenuo. Vozio sam ulicama, kao da sam oduvijek u elektric- nom automobilu. Glasno sam se smijao vozaéima koji jo8 ovise o benzinu... Kad je na semaforu crveno svjetio iskjucim tore, tako da so energie ne trol uze- lud. Na zeleno automobil krece postepeno ubrzavajuci bez ikakvog trzaja ili buke. Normalna je voznja gradom 50-60 km/ Sat, @ na auto-cesti do 90 km/sat. ZA BUDUCE GRADITELIE Evo nekoliko opéih uputa Prvo se odabiru baterije a tek onda prema njima kontrolor i odgovarajuéi mo- Eksperimentalni automobil proizvodnje »Copper Development Associates« s akumulatorima od 545 kg ima domet od 4120 milja, tor, te dodatni dijolovi kako bismo dobil maksimalno dobre osobine: malu tezinu i visoku efikasnost uz najmanju moguéu cijenu. Dosad_su_najpopulamiji_istosmjerni motori s:éetkicama (komutatorom). Takvi motori imaju ograniéenu brzinu i zahtije- vaju povremeno odrzavanje éetkica. Sna- {92 treba da im bude oko 30 kW ili 40 KS. lemjeniéni motor ne treba odrzavati, moze raditi na veéo} brzini i proizvodi vi- Se snage u odnosu na tezinu motora. No zahtijeva_telativno skup i kompliciran kontrolni sistem, koji takoder zahtijeva da se istosmjema struja pretvori u izmjeni¢- ‘nu, kako bi mogao radi redaj moze biti vilo jedno- 3toji se od elektromehanickih ‘spojenih na baterije i otpornika Urazlicitim kombinacijama. No tako se ne dobiva kontinuirana brzina automobile Elektronski kontrolor je skupli i ko ciranij, ali omoguéava kontinuiranu brzit bez neugodnih trzaja. Koristi poluvodiée i tranzistore. Transmisija se moze potpuno izbjeéi jer se brzina regulira kontrolo- rom. Tekoder, praktcki se moze elminrs- 4i i diferencijal upotrebom dva odvojer motora koji Ge pogoniti svaki kotac 2 sebno. Svejedno je upotriebi li se predinji ili straznji pogon Pripremio: Josip Klobuéar TEHNICK! PODACI ZA NEKE ELEKTRICNE AUTOMOBILE 2 OSO8E Mase | Main [ort rons Ube, 250 kmh FORD COMUTA ser [su] x2 | at = cy omst2 168 | sor] 36 | ot @ 5 [cmcar 1974-76 a | ® a 139 | ES®_ SUNDANCER 1970 | 76] a7 | 78 105, 128 CDA_TOWN CAR 176 [1539[ 37_| 204 101 134 4 05086 RIPP-ELECTRIC (Datount200)] 1974 [1314] 56 | 156 21 148 EVA METRO Renault) | 1975 | 1429] 68 | 6 5 164 [ears 1 Roney [ser [aso a7_|a01 07 156AUTO PO : NACRTU ‘aravno da velika industrija nece Nigeecereee budenom zanimanju za gradnju elektrignih automobile Popularno-strucni Casopisi pogotovu u SAD preplavjeni su oglasima koja so ude nacrti za izradu elektricrih automobila No, iz popratnog teksta odmah sazna- jete da vam industrija nudi vee priprem- ljene dijelove, gotovo, na tanjuru. Takvi su nacrii, dakle, naprimjenijiv za nase potrebe. Donosimo »rentgenskie prikaz jednog takvog automobila naruéenog u paket kojeg je zaista jednostavno sastaviti ako se industrija pobrine za rjesavanje glav- nih, sklopova. A zasio ne bi? \UTOMOBI ‘ELEKTRICN, Udoban ulazak u skuéen prostor Sportski nagnuta sjedala osiguravaju U tunelu koji se nalazi izmedu sjedala, a esigurava mogucnost podizenja krove. _udobnu voinju uz dobru predglednost | na njega su vozadi ionako naviki, Dva clini pod pritskom neutazraju viadanje komanda smjestene su éetiri pogonske baterije. tezinu. Okvir sa svim pogonskim dijelovima gledan straga. Lijepo je sam pogonskih akumulatora smjestenih vodoravno u T elektroniéki kontroliani prijenos, cmi valjak u stedini je glavni sistemu povezani su serijski. Niihov nizak smjestaj u ogonski motor, desno je akumulator 2a pogon pomocnih mnogome doprinosi stat mobi ‘uredaja i instrumenata, @ naprijed, u sredini, povratni motor. 282 SAM ry fs)Ree Pe eae SIN ae) SELES En ueNed | Pray i om Seana Ly rg Btegecu eed Conny rere roe Pa ened Y =~ nC eA AMORTIZER i formed i or nian SE MOE LZVLACITL ee aii CRE STABILIZACIONA we . Pa eS ota No CREA] Lest Held Rec} Vert) ici: Modularni meteni iz Kalije stize vijest 0 novim automobilskim motorima Promjenljive zapremine koji Smanjuju potrosnju goriva do 24 posto 4 Cetverocitingriéni modulami motor, starta sa sva Getiri cilindra, kao i sobi- Gane motor, od kojeg se, naoko, bitno ne razibaje. kad vozilo dostigne putnu brzinu motor Rotinje raditi samo na dva cilindra. Me- Sutim, ako pritisnete papucicu gasa, dale ako Zelite protjecati, ako se penjeto ii jednostayno Zelite pojurti auto-cestom obit Gete punu snagu motora koji prora- i sa sva Ceti clindra. Sve se cae aus tomatski: ugraden kompjutor donosi sve Botrebne odluko. U Romeue ide ‘se na taj nagin postizu ustede u tron goriva Gak do 24% u usporedbi 6 jednakim voziiom u koje je ugraden kla- SiGni motor. Istodobno je pocela i proiz- ‘Yodnja vozila u koja se ugraduje ovaj novi modulami motor. Tvomica »Alfa’ Ro- meos namjerava u toku 1983. godine izvesti oko 1000 vozilas takvimn motorom, | iskliudivo za domaée triiite. Na prémaciji ovog novog motors, koja je neciavno odréana 1 U potetku, kad modulgmi motor krene, rade sva Cotiri ciindra. Cim se tempera- ‘ura rashiacnog sredatvapodigne na se clindra iskjusuju i prelaze nna regim rada u prazmom hodu. ‘Sve fe ako podeseno da rade clindri 1 i 4 ii 2 ‘Milanu, prisutni no- cilindara, 2 sva Setiri cilindra ponovo se Yinari izrazili su sumn) 1 usyeh koje Usiuguis prtiskom ne Papucicu gase & Seneca eee 0 «mm Pokvane voenie pote ‘mjenlvom zapreminom ie Sve navode proizvodace, @ posebno je tien "ltroneh neat see cena Medutim, predstavnici »Alfa Romeac tvr- mjenjuje parove cilindara u radu. Pri spo- z Bc2 je ihova elektronike bolje od podatke koji dolaze od senzora u moto monuioy Bromocy Mecsas eee “General Motorsoves. »Alta Romeos kori- fu. Ti senzori nadziru polozs} leptina a ‘lov | su takoder da se radi j na mode & ‘St usavréeni mikroprocesor koji analiza zrak,broj okrotaja motora, taktove moto. lamom motasvan & canac: = 858 SAMBEZ AUTOMOBILA NE MOZEMO SluSamo lijepe price o javnom prometu i prednostima pjesacenja, a kruta je zbilja da nam je zivot pretrpan razlicitim aktivnostima do te mjere da bismo bez viastitog prijevoznog sredstva bili izgubljeni. Doduge, cijene benzina u svijetu zaustavile su se prije nekoliko mjeseci na najvisoj tocki i pocele padati. Kod nas, na zalost, jos dulje vrijeme mozemo o¢ekivati samo porast pa je to jedan od dobrih razioga da se vise no Mnogi drugi zainteresiramo za druge moguénosti pogona i zamjenu benzina nekim drugim gorivomsim eksperimenata u vezi s prime ‘nom i drugih vista goriva, uz ben- in i plinsko ulje, u Klasiénim moto- ‘rma s unutrasnjim sagonievanjem mnogo se istrazuju i druge vrste pogonskih ag- regata kao sto su sting motor, plinska ‘para turbina, parni stapni stro}, elektro- ‘motor i drugi. PARNI STROJ Prvi automobil koji se zaista sam kre tao konstruirao je 1770. Francuz Cugnot. Pokretao ga je peri stroj koji je samo po nacinu rada siéen danasnjim strojevima. Suvremeni parni_stapni stroj ima neke osobine koje ga cine zanimhivim proizvodacima autemobila. Ima vrlo povolino sugtvo de gor izgara konstaino juz stalan odnos goriva i zraka, izvan radnog «ilindra, Ispuéni plinovi su vrlo cisti te mo- 2e koristti blo koje gorivo. Zakretni moment takvog stroja je vrio povoljan te je ‘moguée pojednostavit Klasiéan mienjaé ‘brzina il ga Gak potpuno ukinuti. Naravno, ima i negativnih svojstava: ekonomiénost, ‘moguénost zemrzavanja vode, vrio visoki radhi pritisci te potrebno vijeme da se rnakon paljenja stvori radni pritsak pare. ‘Mnagi svjetski proizvodaéi su izrail pro- totipove vozila s parnim strojem, ali izgleda da ni jedan nije do denas pokazao bolja svojstva od benzinskog ili dize! motora. FIAT je izraaio stroj snage od priblizno 40 kW (50 KS) a i tvornica oe Je uspjela prowzvesti pari stroj koji se moie smjestiti u vozilo SAAB 99 i ima snagu od priblizno 110 kW (150 KS) te je direking vezan za diferencia, bez ‘mjenjaca brzina i spojke. U SAD je izraden prototip vozila za potrebe taksi sluz- be sa sij ‘osobinama: motor parni stapni farski obyjma 492 cont i snage priblizno 80 kW (108 KS) pri 100 5-1 (6000 0/min). Maksimalna brzina je 35 m/s (120 km/sat), @ potrosnja oko 14 Ina 100 km gradske voinje. Uz pami stroj trebalo bi spomenuti i amu turbiny, koja je takoder nasia mjesto u vozilu. Godine 1974. je-u Nevadi ugradena parna turbina u autobus za 50 putnika. Kerakteristike turbine su sijede- Ge: snaga 130 kW (177 KS), maksimalni zakretni moment 100 Nm, stupanj iskori- Stenja 0,63, promjer turbine 177 mm deb- fina 76 rm. Maksimalna brzina autobusa iznosi oko 88 km/sat. ELEKTRICNI POGON AUTOMOBILA Eiektriéna energija nije izvor energie, ona je samo sredsivo da se bli energije (benzin, glen, pin, nu- klearna energija, vjetar) pretvori u neki drugi oblik, npr. kretanje automobila, Elektricni auto moze raditi bilo gdje, npr. u pustinji, ali samo ako ima izvoree struje (npr. vjetrenjaéa koja pokrece generator struje). Nesto sliéno se & ji ostvanio kada su se astronauti na Mje 5 secu kretali u automobilu koji je suncevu & energiju pretvarao u elektriénu, potrebnu © 7a pokretanje, Medutim, za stvarni, ze- imaliski elektriéni auto, moraju se rijesiti neki drugi problemi Nedostatak elektriéne energie je da & 0 ne moze uskladstii Onog trenutha > kada je proizvedena mora se i trositi, sim ako se ne pretvori u neki drugi oblik pr. kemijski, a tome onda sluze baterije i akumulatori. Upravo su ti akumulator jedan od glavnin problema pri konstrukeii elektriénog automobila. Olovni akumula tor tezi prblizno 20 kg, ima kapacitet od priblizno 40 Ah i napon od 12 V, sto od: ‘govara energii od 480 Wh, a to daje spe- Gifénu energiju od 24 Wh po kilogramu. Za usporedbu kilogram benzina ima energitu od priblizno 42 MJ (10.000 kcal) ESTO odnosno 11.630 Wh. Prema tome, za istu akumuliranu energiju elektriéni auto mora Nnositi oko 480 puta vecu tezinu od automobile pokretanog klasiénim benzinskim ili dizel motorom. S energetskog stajalsta potrosnja elektriénog automobila nije predstavjena U elektriénoj energiji potrebnoj da se po- rnovno napune akumulatori, nego kao potrosnja primame energije u elektricnoj ccentrali, potrebne za punjenje akumulato- 1a. Od energije goriva u termoelektrani u elektriénu mrezu se Salje priblzno 40 posto, Duz Zica i pri punjenja akumulatora gubi se jos oko 10 posto energije. Aku ‘mulator u toplinu pretvori oko 8 posto, @ elektromotor izgubi dalinjh 4 posto. Pre- ma tome, na kraju, do kotaca stize oko 18 posto od ulozene energie. Ta vrjed- Stapni parni stroj FIAT snage priblizno 40 kWnost edgovaraiskorstvostibenznshg motora, dok dizel motori imaju jos be ‘stupanj iskoristenja. Elektricne centre gu hort uglier, « ine-patie rere: devine, zatim nuklearnu ji energju vode Sto mode biti povolnijie u Konacnoj bilan oi Do sada su proizvedeni elektricni auto- ‘mobil mali velo malu autonomiju, oko 100 km uz maksimalnu brzinu od priblizno 70 kee to 5900 vise nna tetak a opis gledano, a ‘automobill ‘su relativno U pravilu, pogonski se "ioe ssastoji od elektromotora, ‘akumulatora i reduktora. Uz pomo¢ elektronike rjesavaju se problemi u vezi s po- kretanjom, ubrzanjem i kocenjem vozila, Pri kocenju motor moze raditi kao generator te puniti akumulatore. Mozemo zakljuciti da na danaénjem stupnju razvijenosti tehnike opcenito, a BP>posebno uz veliku tezinu akumulatora. s Dera automobilima praktiéni preos- ta samo gradska, It voinje na kracim su za gradsku voznju [za orn pe loess Akumulatori srebro-cinke HIBRIDNI POGON ae Sisto kektiéi pogon named se i deja o om pogonu. Ono sto se dlogada u termoelekrani to se nastof rebaciti uv automobil Izgaranjem nekog goriva pokrece so radh sto} kaj pokre- ¢@ generator koji proizvodi elektricnu struyu potrebnu za punjenje akumulatora ochosno za pokreane woz, pita su ‘sa STIRLING, benzin- tee motorom, gorivom eee Elektromotor na iamjeniénu struju Chevrolet CORVAIR s elektromotorom od 70 kW i akumulatorima srebro-cink aerated ne ee enPretvaraé istosmjeme struje w izmjonigmu ‘Akumlator Pogonski elektrom Femjnisnw stale stor a Geljama i zamaénjakom. Kod motora koji energiiu proizvode sagorijevanjem nekog ‘goriva omoguceno je da oni rade pri naj- povolinijem rezimu, znaci, najekonomicni- je, @ time su 1 ispusni plinavi Gisci. Prema nekim vijestima GENERAL MO- TORS namyerava za 4 do 5 godina lansi- rati na americko triste automobil 8 po- _gonskim sklopom koji se sastoji od mase 4 rotaciji — zamasnjaka i dva elektricne ‘motora koji rade naizmjeniéno kao motori i kao generatori. Zamasna masa u rotacii pomaze pri ubrzavanj vozila, predajuci dio svoje energije na kotace. Pri kocenju voziia motor koji je vezan na kotace radi kao generator, te puni akumulatore i ubr- Zava zamasnjak. Takav uredaj predstav- {ja rezervu energije koja osigurava vozilu erformanse sicne onima kod konven- Opel kadett '§ hibridnim pogonimacionalnog automobila, uz izuzetak auto- << Nomije koja je i dalje relativno mala. TURBINSKI POGON AUTOMOBILA Plinska turbina za pogon automobila ima neke prednost u usporedbi sa stap- nim strojem. Odluéujuca prednost je mo ‘gucnost koristenja bilo kog tekuceg goriva. Gorivo izgara u vrlo povolinim uyet- ‘ma, pa mu je iskoristwost priténo dobra, 8 i spusni plinovi vrlo cist. Automobil po- ‘gone turbine manjih snaga, oko 100 kW Pri brzini vrinje i do 1000 s-1 (60.000 o/ ). Hladnake UMJESTO BENZINAW min) Prema »Chryslerovime proraéunima prvi senjski automobil s turbinom u SAD bi stajali oko 6 puta vise od konvencronainih Kombi GENERAL MOTOROS peas 8 gorivim éelijama seca Reneeautomobile iste snage. Tek bi u velikin ‘senjama turbinski automobil postali kon- kurentni danasnjim automobilima Velik problem kod turbina je velike brzina vrtnje pogonskog vozila koju treba ijelin nizom zupéanika reducirati na brzine pogodne za pokretanje kotaca vozila, Svi su ti zupéanici priléno buéni, Sto nije zanemarivo za putnicka vozila Pri ubrzavanju turbine treba proci iz- vjesno vrijeme (ponekad i nekoliko sekundi) da se turbina poéne brie okretat. 20 posiiedica javja se i zakasnjolo ubrzanje vozila, sto u prometu moze pred- stavijati problem, Prototip gradskog vozila GENERAL MOTORS hibridnim pogonom. zapremine 196 em’ vezan je 8 elektromotorom od 6 k'Problem je i pustanje u rad i requlacja' rada turbine, sto zahtijeve dosta kompl- Cciranije uredaje nego kod stapnog stro- fa UMJESTO BENZINA YWSto rade samovei wartourg ne plin nine nrc ep cera! annem abe Led Noyes no ipak je istina: Zagrepéanin Brenko Zvonimir ‘onaj Karakteristican mii, Tirta, kof era cae mane da Sa opisao za SAM. 8 1972, moj brat i ja vozili smo se na plinski pogon, dakako u wartburbu. lako to danas lage jdnostavno, u pote je bilo poteskoea s podmazivanem motora. nam je poznat sistem podmazivanja, rom sebnom uljnom pumpom koju je razvlatvtka sBosche 2a ‘automobile AUTO UNION DKW 1000 S, te kasnije F 101 iF 102. Nez- goda s podmazivanjem bila je u tome de se Br malom broju area ule tlio u kota stem | fe nezgode su otkionjene. Kasnijom razradom sistema za podmazivanje uoéil smo dda je najboje da ulje ulazi u motor na semom ‘eoSjoss Do 180 godine rol sm 803 ‘im wartburgom 260.000, a s drugim 150.000 km, bez generaine reparature motora i bez 's podmazivanjem. (Ova) miadi wartburg i danas je u voznom ot poe registiran vjemo sludi v hh nao} ob iS fan bratprvaioj od Sera Tele come sigarti cake ene rie freak Peet Roo ont fo weeholn-siee njegov »jakodimi« ne lspudta peace eee samo limarija se nije uspjela oduprijeti zubu vreme- 98 olpisal ie aaa dna takvin se alomobiima : mode popravial ‘A sada de vam malo ces obj jasrim wart: ous rads sano ome oe cj jot a {aj ured}. No, evo.poj TAKO SMO TO ‘NAPRAVILI ‘Automatski uredaj 2a uljem sa ree re oj aca rea DR i uvela u Sroka ovoid 1061. ina sijedets © pri Cenju irate exooko 1 posto potroinji goriva i time postaje >» inal poole presjotnog Severin 2; © polochosminile frces page oot vom, jer seu spremni lj © prakticki vise nema sprecavanjem nasloga ula u sistemu is- ‘pune cijevi otKlanja se miris izgorenog ulja; © smanjuju se nepozelini ostaciu prostoru 2a sagofijevanje kao i na syjedic, klipu i Geli Gilindra te u ispusnim i usisnim kanalima ‘Spremnik ulja sa. pumpom smjeéten je u prostoru za motor. Pumpa, Koju tjera motor preko klinastog remena, dovodi motorno ulje iz spremrika do rasplinjaéa. Doziranje uja Lvjetovano je brojem okretaja i opteredenjom motor. Kontron prekidaé koji je ugraden u davod zatlje omogucuje konvolu dovoda ja umo- 1 4snelpom selon ne nstumant los. ‘Spremnik sa pumpom za ulje uévrécu) izmad fspuéne grane pomsu nosate od kit WARTBURG NA PLIN sspréivaca izviaci ulje iz raspréivaca_ eae 18 maga (sitne kaplice) pomi- jesanu s to omogucuje dobro podmazivanje lezajeva radilice u svim rezimi- ma rada 2 Spremnk ula ‘smjesten je iznad ispu- Sne grane tako da je remenica pum- Be ujstom nivou s asta dvije remenice, ‘Smjeétaj spremnika ulja iznad ispuine grane, posiije zagrijavanja motors, omoguéuje uvijek istu temperaturu i viskozitet ulja. 3 Venti na pumpi za le povezan jo ‘sajlom s papucicom akceleratora, pa dodavanjem »gasae pumpa Salje u raspli- ‘jae vecu koliginu ulja, i obrnuto, prioduz!- manju »gasae koligina ulja uw mjesavini ce smanjuje. 4.2 same pump naa davaé koji pall ictument dr naimajem poremecaju —— ne — Prildjuéak plina koji je fleksibiinom otopenom sew poveran spar vacem za pli rasplinjacu kako to pokazuje naga slika izmedu leptira oka i leptira »gasae. (Opaska redakcije: Gini nam se da je isparivaé neprikiadno smjeéten, pa mu je os je nepravilnosti u ‘motora iy pribeesonih a ain) 856 SAMely mige] profila pod. vjcima ispuine artis snes vrcchanteert fas duge svane ga uéécyemo vein rosaéem pod vik ispuine cjev. Za pogon pumpe potrebno j¢ promijeniti standarchi Ki hasti remen s duzim (dimenzije 1250 x 12 a Na rasplinjaéu.eba napravitisijedece preinake: '@ na miesio diljastog cilindriénog vijka, ko- jim je uévré6en raspréiva’, ume Se cijev za dovod ulja; © izbudi se druga polovica grane raspréi- ‘© dover plina u raspréivaé izvodi se izmo- du _leptire gasa i oka na rasplinjacu. Sve otto na plik tac cok jo kao kod Getverotakinih motor GDJE SE GROESILO Kad smo se pojavil sa wartburgom na ski pogon, neki vozati su i sami pokusalt iz vsti siéno, Kako nisu obraill paznju na vet ‘spomenute probleme s podmaziva su napravil prikjuéak ulja 8 ne em mjestu motor bi im zarbao, Takoder je velika gre8ka ako se stavi dovod ula na tvor- nigkiprikjuak rasplinjaca, 5 DKW-ovin automobila — SOLEX 40:ICB, Nepriladnost pri- imjene tog rasplinjaéa je u tome da je dovod tulja napravijen kod glavne miaznice za ben- Zin, kako bi se benzin i ulje mijegali u cjevi 7 beateme. ije pokazuju gdje treba probuditi rupu u raspréivaéu, za dovod ulja_u rasplinjaé. Spremnik plina od 80 fitara lako se 8 ugraduje u dno prijadnog prostora | zauzima malo mjesta. 0 mijeSanje, tj. raspréivatu. Kad se vozimo na plinski pogon u éadici resplinjaés nema benzina, » motor radi s malim brojem okretaja ul praznom hodu, podtlak je premali da bi po- digao ulje kroz raspréivaé pa je i motor ostao bez podmazivanja, PREDNOST PLINSKOG POGONA Pogonom na pin za wartburga se né stvara neugodan mirs, motor mimije radi i time se trajnost motor povetava. Unatoé relativno malom kompresionom omjery motora, -potro- Snja plina je zadovoljavajuca i krece 0 u gra- ‘cicama od-9 litera na otvorenoj cesti do 11 litara u gradskoj voznji. Buduei da w plinu nema sumpora, olova i ostalh kruth sastojaka, na svjecicama se ne taloze knute materje im podulve Wok raja | omogutxe bo fe Kad se jo k tome ima na um da oovo, ‘sumpor i drugi sastojci koji izlaze iz ‘spun Gijewsbenznaca vel zagadivetiovjekove okoline, dobivamo doista ist wanbburg.

Alternativni Pogon

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Alternativni Pogon

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like