sella Rel akg U doba skupe nafte vozaci automobila, Be CEC ACSC een mee COONS VaL CeCe EN ete Ch eas Cn ee ame ely a COMORES Ceara ST ae US COR eT mae Because OLR CCM mic ane te ard Pee Ca tee Pues RI a Sor eee Seen peer CS e re cn istim uvjetima koristenja vozila. Od te se eee eit ell WC nee eae ea OC a mee ery PAU mele tT rea 1c NT tee Waser tty Vas acorn> See es ee eee | valja_objasniti_ osobine benzina. tije_svega pies og goriva je ona kol no snergie Koju moze razvit'oslebodt za koriStenje 1 kilograma goriva pri svom otpunom sagorijevanju. Srednja donja toplinske moé obaju benzina iznosi oko 44 Mi/kg (10500 kcal/kg). Prema_tome osnovna razika izmedu REGULARA i SUPERA je oktanski_ bro} (OB). REGULAR koji se prodaje na nasim ‘erpkama ima oko 86, a SUPER oko 100 oktana. U Laboratorju za motore i vozila_na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Za- grebu ‘su isptivanja na motoru zastave 1300. To je celverociindrigni Yedni OTTO motor, maksimaine snage, prema tvornickim podacima, 60 KS pri 5400 ofmin. | ‘su provedena na hidrauliéno} koénici je bio pode- Sen prema tvorniékim uputama (kut pret- mina : © Prvo ispitivanje — snaga i potroanja ‘SUPER benzina pri maksimalnom optere- Eenju motors. Drugo ispitivanje.— snaga i potro- nj yednakom pajenjo Keo i 2a SUPER (154, feée ispitivanje — snaga i potro- ja REGULARA pri smanjenom uty Pretpaljenja (7,5"). Meerenja su dala sijedece rezuitate: ‘naga motora je u sve ti slucaja bila pr- biizno jednaka — odgovarala je tvorni- {kim podacima. Potrosnja ben. Zina porasia je od 2 do 5 posto uz kut pretpaljenja 15°. U skoro cijelom podrué- ju rada javiilo se detonanino izgaranje. Hidrauliéna koénica na: kojo} su vrsena ispitivanja koristenja SUPER i REGULAR benzina Kada je smanjon kut pretpaljenja na 7,5°-KV potrosnja je jos malo porasia, ali se intenzitet detonacije znatno ‘smanijo. Gornji rezultati prikazani su na nasem di- jagramu (na susjednoj stranici — gornji ijagram), Ispitivanja su takoder vréena i u Ma- darskoj na vozilima LADA 1200. Vozila su ispitivana na benzin od 92 oktana mada proizvodaé preporucuje onaj od 98. Testovi su izvedeni u dvije serije. Prva serija sastojala se u radu motora pod pu- rim gasom. Nakon odredenog vremena motor je postao nesposoban za pogon. Rastavijen je i ustanovijona su 0: Pregorjeli su ispusni venti i primijecenc je nenormalno istroSenje dijelova. Druga seria testova simulrala je vor nj automobile u normalnim uvjetima ko- ristenja. Ovaj test nije izazvao nikakva anski bro} oznaéava otpornost goriva 1, na naglo eksplozivno j2garanje koje dovodi da. wio visokih pritisaka | temperatura u ciindru OTTO mato- ‘2, 310 moze motoru nanijeti velke Stete. De- tonanino izgaranje se oéituje kao lupanje u rmotoru, kao da se jako Guju venti motora, Pri dlonaninom izgaranju rjeé. je 0 sijedecoj pojavi: Kod paljenja komprimicane smjese elektié- nom iskrom u prostoru za izgaranje ise pla- ‘meni val. Pri tom se nezapaljvi dio smjese jos vie komprimira te moze doci do samozapa- Fjenja na nekom drugom mjestu w ciindru, To ‘samozepaljenje ima eksplozivi karakter 2bog ‘omoguéavanja brze i energiéne molekulame ‘ksidacije goriva, Kao ito je reéeno oktanski broj (08) je ot- paral gna door. Sf rl fo} (OB) vei i otpomnost na detonaciju je epee bole eoett troj man oF pornost na detonaciju je manja. To znati da ¢e pri upotrebi REGULAR ben- Zina prije doéi do delonatnog izgaranja nego fi upalteb. SUPER benzina.u istom motor De bi se mogao izvesti zakljuéak o mogué nos konstonja REGULARA umjsto SUPER, STO SU TO treba prvo razmoti faktore koji uijeéu na po- javu detonainog izgaranja To su: 1} Stupanj kompresije € Yw+¥, Ye ‘Stupanj Kompresije (E) je omjer volumena koji saginjavaju ciindar (V,) i prostor sagorije- vanja {V,) prema volumenu samog prostora 5) rode ‘oktanski broj (OB) ritoda_goriva. — i 3) Opteretenje motora , 4) Temperatura usisane smjese pi casoaimie 6) Broj okretaja motora 7) Temperatura sredsiva za bladenje 8) Sastav smjese gorivo — zrak 9) Obl prostora izgaranja 10} Naslaga éadi u kompresionom prostoru. Prvo treba elimina faktore na koje vozae ‘odnosno struéna asoba ne moze utjecati bez velkin zahvata u konstrukciju motora. — OKTANI? STUPAN] KOMPRESDE — Odreden je konstrukcijom motora. Kreée se kod sureme- nih automobilskin motora za putnicka vozila od priblizno 7:1 do 10:1, pa éak i do 13:1 za tr ka¢e motore. Granica upotrebe SUPER benz: na je priblizno 8:1. Pri manjim_vrijednostima kompresije proizvodaci vazila propi su REGULAR a pe vein vrjednostina SU PER benzin. Ves suipan| komprsij Ge uz ii bencn priie dovesti do detonantnog izgaranja PRIRODA GORIVA — oktanski broj je oc: reden urate TEMPERATURA USISANE SMIESE ~ dje Jomiéno pod utjecajem vozaéa — ovisna je © nekoliko faktora: lemperaturi okoline, polo Zaju usisne cijovi na fitery za zrak —' moze se prilagoditi da se usisava top i:hladni rok. Viga temperatura usisane smjese pove ava opasnost od detonantnog izgarania. TEMPERATURA SREDSTVA ZA HLADE NIE — odredena je konstrukcijom motora ‘emperaturonr okoline. Vide temperatura srec ‘iva za hladenje ubrzava detonantno izgare: nije.P= Kut protpaljenja (" koljenastog vrata) +45% 1%] o8teéenja: na_motoru. To je potvrdilo pr cu da motor u voznji ne zahti- [ree ick ivan benzin kako se mish, | ovih razmatranja mo: da je upotreba umjesto SU- PERA moguce, blo zbog stedne ‘zbog nestatice. Pri upotrebi REGULARA umjesto SU- PERA treba smanjiti pretpaljenie te vozit tako da se motor ne opterecuje. To znaé\ +75% + iti Pod _nesto visim brojem okretaja motor (ri stupanj prjenosa) s pepuc cu za_snagu ne pritiskati do. kraja. Ne treba naglo ubrzavati pri vozni sa nizim brojem okretaja, Pri odluci: REGULAR ili SUPER paznju vali obratit naj jednu pojav, lpitva- nja provedena kod nas i u svijetu poka- zala su da je potrosnja visokooktanskih i do 5% manja od potrosnje niskooktan- skih benzina. To vrijedi za isto vozilo pri ‘stim Klimatskim.uvjetima. Prema tome, moze se dogoditi da ¢e se uiteda wna: bbavnoj cijeni smanjiti zbog povecane po- trosnje, Veca usteda moze se postici smanje- ‘njem potrosiije goriva odgovarajucim na- inom voinje, ispravnoséu vozila i drugim faktorima 0 Eemu je vec bilo rijeci u 8 as ask 8 Minimaino potreban oktanskl broj(R.0.B.) B 50 Potpritisak 8 100 usisavanja (mm Hg) pa 10 5 r Potpritisak usisavanja (x 10° Pa) SASTAV SMIESE: GORIVO — ZRAK od- reden je izvedbom rasplinaca. Djelomicno se jecali ako se pravino o a6 zraka i pravino podesi ras tia smjesa ubrzava detonanino izgaranie. OBLIK PROSTORA IZGARANJA Odreden je konstrukcijom motora. NNASLAGE CADI U PROSTORU IZGARA- NIA. Na njih se. ne moze uljecat, ima ih u vim motorima koji su neko vrijeme u upotrebi. Vece naslage Gadi pridonose detonantnom iz. ‘garanju. Sljede faktri koji uljegu na detonaciju, 2 na koje se moze manje ili vige utjecati. Pret- ppstavjeno je da su stupanj kompresie i ok- fanskd Bro stl OPTERECENJE MOTORA ~ Sto je optere- Tkm = 2km oziti se moramol Beskonaéna je f- sta razloga ZA. Radno mjesto dale ko, vrtié na drugom kraju, obaveze akon rada, svi u obiteli zaposleni... a javni prijevoz ispod krike. Malo je razio- ga PROTIV al svi eu vio jak Cjona ben Zina__veé ozbilino optereéuje obiteliski budiet, a savjest nam ne dozvoljava da zaboravimo kako smo élanovi drustva ko~ je skupo i te’ko dolazi do potrebne natte. Savjest koja bi trebala jednako voditi i one sretnike kojima »novac nije u pita jue A ako netko zaboravi da je élan dru- Stva valida Gemo na¢i nacina i utjecati da olako ne potrosi i onaj benzin koji je ne- kome drugome prijeko potreban. SAM je Okupio svoje strucnjake i stavio im u za- datak da jednostavno i kratko objasne Sto uraditi i kako voziti da se ne bismo morali odricati_prijeko potrebnog auto: mobila, Evo njhovih proporuka Nisu nas navéili voziti Ne pokuSavajte prijatelu ukazati na neku greéku u naginu voznje — ono sto je nekad autio, njegov »sie, ostaje jednom zavuijek Treba uvijek imati na umu da su nas instruktori uéli znakovima, pravilima, nacinu parkiranja dakle, svemu oriome sto bismo ako nacopunili istustvom. O étedjvoj voznj, opteresenju vo- Zia, tporu zreka... obiéno ni rijeé. A tokom dvadeset il Getrdeset godina vozatkog staza {aj se propust moze mjeri cisternama baée- 10g goriva NACIN VOZNIE ne znati samo zestoke startove i nagla koéenja, uzetno je vaino ni Prerano ni prekasno promijeit stupan| pri sa u mjenjaéu, fj »prebacitc brzinu, Pripre- mili smo jednostayne dljagrame koji vrlo zor. 10 pokazuju da je poroSnja gorva izravno ovezana s odabranim stupnjem prjenosa i brzinom voinje. Ako ste pogrjesil u tom od- osu: ‘Stupanj prijenosa: brzina voinje 2najte da benzin neiskoristen izbacujete kroz ispusnu cijew. Prem smo stoga dijegrame 22 jedan cio vozla koja se susrecu kod nas. Lista nije potpuna i narawno rikada neée bit Medutim, dok ne pripremimo nove dijagrame zakinutis vozaGi mogu se posludit tablicom sorijentacione potrosnje goriva u_razlitim stupnjevima prjenosa za vozilo srednje kla- see Za’one koji vole razumjetii teoretsku stranu Stvari objasnit Cemo je na detajnijem dijagra- mu VOLGE GAZ 24, ‘Analizrajuci dijagram odmah Gemo zaklju- Gai da je na horizontalnom ravnom putu u IV stupnju prijenosa najekonomiénija voEnja ka- Crtez prikazuje koliko ée kilometara jednom litrom goriva prevaliti pojedini automobil pri stalnoj brzini od 80 km/sat na ravnoj cesti. Medutim, veé kod brzine od 120 km/sat automobili se sve vige jednaéavaju u rastrognosti dda motor ima 3000 do 3500 okretaia u minu- fi Sijedeti podatak koji uoéavamo je da se 1 tom podrugju broja okretaja motora nalezi- ‘mo u stabilnom podrugju rada, tj. gledajuéi na krivuju zakrenog momenta u podrugju desno od maksimalnag zekretnog momenta, Voznja automobilom u stabinom podrugju rada moto "@ omogucuje seviadavanje eventualnin do (Gre eee 1104 SAMdatnih otpora bez promjene stupnia prijenosa, Dakle, voznja je udobnija i sigurnija, 2 ostaje i ekonomiénia Najbolie u éetvrtoj a_bismo medutim uopée dosli do te eko- rnomiéne voznje u \V slupnju prijenosa (opse- Fito u direktnom stupnju prijenosa) moramo ‘svakako za kretanje i postizanje dovoline br- zine korstti i 1 odnosno I ll stupanj prije- nosa. Kao &to je viljivo iz djagrama orjentaciona potrognja goriva (konkreina vijednost ovisi i mmijenja se od auta do auta) u nigim stupnje- vimma prijenosa mnogo je veda od potrosnje Udirektnom stupnju prijenosa. Odnosi potro- fnje vijede, uz manja odstupanja, za sve au- tomobile, ao znaéi, da kod istog broja okre- taja, motor u | stupnju prijenosa troai vise ne- 90 dvostruko od koliéine Koju trosi u direkt- ‘hom stupnju prijenosa, pri emu se vozlo kre 6e otprike Getii puta. eporie Jasno je da se vozilo, zbog povetanih ot- por, mora pokretai s ulliuéenim prvim stup- jem prijenosa, a nekon toga, kao Sto je vee reGeno, mora se takoder iskoristii sveki pre- ostalistupan| prijenosa do direkinog, No, sva- i i ki od tihritin stupnjeva moze se i trebso bi se koratti samo do nizih brojeva okretaja mo: tora kako bi se u sto kracem (a ipak potreb: ‘nom) vremenu dos do direkinog stupa pri jenosa (ponavjamo), najekonomiénijeg rada motora) Dobro je znati unapried da voinja na us porima, odnosno, na vio krakim.cionicame, te tokom preticanja Ina kraju voznja s mak simalrim brzinama ne mogu pretendirati da boudu ekonomigne. Medutim, u konkretnim si tuacijama nuzni su takvi regimi voznje, @ na nama je samo da ih nastojimo svesti na naj manju moguéu mjeru kada je to uopée mogu- és Poznavajusi dijagrame specitizne potrosnje goriva mogi bismo uz pomoé brojaéa okretaja ‘ORDENTACIONE POTROSNIE GORIVA U RAZNIM SSTUPNIEVIMA PRIENOSA ZA VOZILO SREDNIE KLASE 1 stupanjprijnosa (prvabraina) EI etypan) prienosa (druga brzina) IM stuparprijenosa (tweea brzina) IV stupanj prijonosa a (Ro eo ee ee ZN f ‘ aaa (!zZOkm/h BALLAS V/ SL> km = 2km ‘motora (tahometra) u svakom stupnju prijeno- a koristi upravo najekonomiénij bro} okreta ja (ako je to uopée moguée u odredenim pro: metnim uvjetima). Kako, na Zalost, dobar dio automobila nema brojac okretaja motora, izra dili smo dijagrame izmjerene potrosnje goriva u odnosu na brzinu voznje uvijek u direktnom stupanju u prienosa (obiéno IV brzina), Sto kau dijagrami? Usporedujuéi potrosnju goriva raziiiih au ‘omobila, koja se mijenja s promjenom brzine voinje, u pravilu ktivulje potrosnje goriva is- kazuje trend porasta s porastom brzine vod jZemo zaklusit, da kod manjih i automo- bila sa slabijim mototima (koji inace i apsolt no manje troée kod nizih brzina) potrosnja br: 2e raste s porastom brzine no kod automobila 8 velkim i elastiénim motorima, Konkrotan je i incikatvan primjer za to 2a Hiugak oj sijedi iz razmatranja povoinje Gztva za CITROEN VISA CLUB (motor zap imine 652 com i 25,2 KW kod 5250 o/min) CITROEN CX PALLAS (motor zapremine 1995 com i 78, KW kod $600 0/mnin. Pri 60 km/h VISA CLUB tro8i 535 | na sva ki 100 km puta, a CX PALLAS 6.43 | na sva- kth 100 km puta. Medutim, pri 120 km/h VISA CLUB troSi 10,10 I na svakih 100 km puta, a CX PALLAS 933 itara Zakiiuéak koji se sam nameée, 2 mozemo ga generalizrat, kazuje nam da Su manj av tomobii (s motorima male zapremine) ekono- ‘ini samo pri nizim brzinama, a da su velk asipici goriva ve6 pri onim brzinama (ime tu 100 i 120 knvh) gdje su automobili sa mo: torima vecin zapremina jo8 dosta ekonomié Mora se medutim konstatrali da su auto mobil § motorima velke zapremine neekono mini Kod maksimalih brzina, samo Sto su to znatno vige brzine. Stanje se mijenja i jo8 je nepovolnije za ‘automobile s motorima male zepremine u shi Eaju maksimalnog opteresenja vozia, {z prilozenih dijagrama, koji su svi dobiveni rmjerenjem na tehnicki ispravnim | optimaino podesenim motorima i automobiima, vio lako mozemo vidjeti podruéje ekonomiéne vo3- nie. ipl. ind. Josip Stepanic \VANISKE KARAKTERISTIKE MOTORA VOLGA GAZ-24 1106 SAM 4 5 Broj okretaja motora x 1000 STO OSIM VOZNJE? Stupanj kompresije Kod danasnjih modela voziia stupanj kom: presije je 7 do 10 pa i vise, lako su istrazivanja pokazala da se najveci teoretski stupan) dje- lovanja motora, odnosno najmanj uirosak go- riva po. prijedenom kilometru, ppostize kod stupnja kompresije 17, nema maogo vjerojat nosti da ce se sadasnji stupanj kompresije bitno promijenit, jer bi to zahtijevalo uvodenje posve novih procesa prerade nafte. Usteda ‘na gorivy, ostvarena povecanjem stupnia (ol ol hea Cees Crater ane)kompre: Loda kompresija._motora.mo znatnih gubitaka, N- brtvi, slomjeni klipni ¢ ke Ispra je, ponista a bi se pos vigim oktanskim brojem. enti nino. novi i istrogene st ompre- qubit- jac pola, to uzrokuje vis w gorivy i me Goriva smjesa obro mijeganje rasp 1 na snagu motora t potrosnje goriva, Z projektraju tak enih brzina voz, kilometru_prijedenog ila, Odnos va stom brzine izmedu elektroda, gd praznjenje Razmak izmedu elektroda mm: goriva i zraka regulira se uglavnom p zaklopke u_rasplinjacu. Me visi 0 razini goriva v lonéicu ri jut, azina dati opcenito bogati plov vuputama za motora, Svjecice ozajem taj odnos plinjaca, jer ju goriva. Razina ka prema raspii n osiguravaju razmak pali komprimirana gor mmm, 80 predstav izmedu uvjeta rada motora i punom opterecenju 10m hod elektrig 2 smjess. vatirati od obzirom na t ka i gori klanja_ pov da, tako da elektiéna kroz gorivu smjesu, Me: Ci elektroda traze 21 stvaranje iskre, & tim paljenjem gorive nama, Tada veéa gusto¢a gorive smjese ¢ preskakanju isk kiroda. Ope reporuéuju nje moze izostati, To se ot anjem razmaka izmedu elektr kta. prelazi. dulji put pet rezultra neredo iromasne smi izmedu elekt Tokom upotrebe pov lektroda ava se razmak izme: og elektricne exozi Ta CITROEN VISA CLUB a aac t FORD ESCORT 1300 GL an a Z| be F i a a ar) 1 r 7 Coker ek y okey None EnCn € CMa Ron A FORD FIESTA " 10 ee [(_— ——— a oT a ee EUR ez, Came Ee Cae Ro) 1 " H a N a C rc nr es 60 ‘a0 a ty 7 COCs Ss eC Pynjeno nepotpuno izgaranje. Ako se koriste vjecice manje toplinske vrjednosti od po: trebne, se pregijavali i uzroko vaii_nekontrolrano paljenje gorive smjese i ojavu detonacije, Usijed nered nia i izmedu elektroda. Taj talog elektriénu struju, koja povremeno ii p tog pune ‘ida rad svjetice. Sve to za posliedicu ima ranje koje iza- ke i temperature wi ciln ra, S10 moze znatno oétetiti motor. Detonanino izgaranje se oéituje kao lupanje ru, kao da se jako éuju /ako vozilo zahtijeva gor € wijednost. Ako se medulim upotreblja va gorivo nize oktanske vijednost, pojavit ce se detonanino izgaranje sto dovodi do étetnih vibracija, pregrijavanja motora, gubita ge i vece potrosnje goriva, a i do otesenja motora. Detonantno izgaranje moze nastat i pri upotrebi goriva preniske oktanske vr Rosti pri odredenim radnim uvjetima motora, SU: preoplerecenje motora, pre: nije smjese na uzarenim elektrodama svject i rubowima pregrijanih ventia, ii na uzarenim cama taloga u kompresionom prostoru. Zahtijevani oktanski broj snizuje se svjeci ima _odgovarajuce toplinske vijednost, ppravno podesenim pretpalienjem i odgovara Snigavanje ra temperature motora, ispravnim hladenjem, ta koder znatno pridonosi snizenju zahtjeva ok tanskog broja i ju ekonomiénosti vo astav go 1 njegovu potrosnju. Goriva viseg ‘oktanskog broja sadrze pretezno a komponente, koje imaju vesu specifénu ‘nu od ravnoianéanih ugijixovodika, Specifiéno teza goriva sadrée u jednojliti gon energie po iit, te Ce, u istim uvjetima ek ploatacije potrosnja super benzina biti niza od potroSnje regular benzina. ‘Odrzavanje vozi To je nesumnjivo najvazniji nagin za post anje minimalne potroénje goriva. Trenje v vo 2ily, te izmedu line, tro rad raz jen u motoru, te koje trenje, ujedno smanjuju i potr aC) A GPL = Gael a = 8 A Fy =a) bad a" Aa 7 ae $7 j gy g7 oo an ae a ty sH l Z _ | rey Cr a rT ar) Coed oR Cees a FIAT RITMO 60 CL a Cee) — OPEL REKORD DIESEL 8 gs | 8 0 10 of _ A 5 o 6 | a s A err ar rT om 100 A arte le) meV 97-9 a OPEL KADETT 1,0 & PEUGEOT 30 T GR i S® g ES 8 0 w 0 A A A A Hl A | 1 o | a ch o F , f Cr rr rn ey 4 o 0 m0 era SC ae MT cs cdREZULTATI ISPITIVANIA 222.0005 prsicce's 1 tae to to loncla (npr. zastava 101). No, isto vozilo moze trositi i do TEA U'~[oonmnan] SE nosto vise goa.” Djagramima su pkazani usreDa Ure _| GoDKs24 | nial apvaja na veeem bj woe ka vorto Tetorens | so pokaziju Kolko pojedin nice) ujedu na polosnju __|grad | “costa | cesta] ULITRAMA| Goriva, Godisnja usteda je ragunana za prosjecno Proplen Taku gumeme 25%| 15% | 10%| 251 | voallo srednje klase na osnovi prijedenit 13.000 km prilainika na krovi [0% | 5% [10% | 401 1s godinu dana, Od toga 1200 km auto-cestom, uz a [ose—[-tata[tste[—a5 1 —] _potodnju od 10 1100 en, 700 km obiénom cestom Prednis spl dee [ee fet ast] Ue potty od 81400 kn 14800 ken gradske seek seein epoher ote [ae | a Yodnje uz potodnj od 121/100 kn [izmona-zapvanog va zaka [3s [ae [am | wi | Prslatna powodnja takvog fiktivnog voz izosi Podesavanje rasplinjaéa | palionja| 5% | 5% | 5% | 651 Neraioo,-ovl es tenidist ine noee sia Pravilan piisak zraka u gumama, pravodobna _njaiodredene temperature 2raka, Rad motora - izmjena ljenog i zimskog uija, umjereno pri- pri nim radrim tomperaturama povecava po- ELAM tezanjc lezajeva v osovinama kotaca, podeso- trosnju goriva. Pokus! su pokazali da se i vanje_obloga koénica tako da u normaho} umjetnim povecanjem radne lemperalute po vo2njine dodinyu tame povréine ~ najjedno- vecavaju Qube Stavmje sui vil uspjesne metode smanjenja“Usinskom periodu garadirano vorilo tri trenja, koje maze vio lako provesti svaki ¥O- do 50 posto manje gota za polpuno zagri = javanje motora nego vozilo parkirano na otvo- Propustanje goriva na prikjuécima i brlve- renom prostoru. rim povréinama, naroéito na rasplinjagu i crpki goriva mogu biti izvor znainih gubitaka, tim Ce een ac) \8e Sto se tedko primjeduju zbog brz0g ispa- PRAKTICNA ISPITIVANJA Favanja goriva.Treba naglasi da e\opasnost “BOvG-smo Wns slandardhm’ MOOT tiv treba najhtnie. sprject ee Svoki motor ima neku odredenu radu ter Prv je odredivana snaga | polroinja goiva petaturu Koja je stalna kod stanog oplerece- za super benzin uz maksimaino opt reaee oy ‘OVISNOST POTROSNIE GORIVA 0 RAZMAKU ELEKTRODA NA SVJECICAMA OVISNOST POTROSNIE GORIVA 0. 'BRZINI VO2NJE | OPTERECENIU VOZILA IV stupan) Pienosa MERCEDES 240 D 1 stupan potroinja gra vi00 km 2 OA 08 08 10 12 ‘azmek elektrods mm cry ie arial OVISNOST POTROSNIE GORIVA O VISINI PLOVKA U RASPLINIACU i OVISNOST POTROSNIE GORIVA © PRETPALIENDU 80 visina plovka u rasplinjaéu mm 7 a Cerro pretpalinje pele GMT (KV) SAM 1109D> 122102 potom 2a regular uz ist fut prtpe- Ijenja kao za super (15* KV). Trece isptvanje Je provedeno s regularom ali s kulom pretpa: & enja na 75" kv. ‘ex, Mietenja'motora zastave 1300 dala su sl jedece rezultte (snaga motora je u sva ti 4 sluéaja bila priblizno ista — odgovarajuca E Nornickim podacima): potrosnja regular ben & Zina je porasla od 2 do 5% uz kut pretpaljenja ‘= 18° KV. U skoro cijelom podruéju rada javiialo se detonantno izgaranje. Kada je smanjen kut pretpalienja na 7,5" KV potrosnja je jos malo porasle, ali se intenzitet detonacije znatno ‘smanjio. Rezutati su prikazani na nagem gra- fikons Na motoru zastave 750 ispitivai smo kako a potrosnju goriva utjetu: brzina vitnje mo- tora na praznom hodu, brzina voz, optere Cenje vozila, kvaliteta goriva, bogatstvo smije- Se, pretpalienje i razmak izmedu elektroda na svjecicama Potrosnja goriva u praznom hodu motora exisno 0 brzini voinje, pokazala su da potro- Snjo goriva u Il stupnju prjenosa lineamno ra ste s povecanjem brzine voznje ali samo za brine izmedu 45 i 65 km/h. Kod manjih br- Zina potroSnja naglo pada, Pri istom opterecenju voznja u IV stupnju Prijenosa je ekonomignija. Krivulja pokazuje minimum kod brzine od oko 0 km/h. Dalinjim smanjenjem brzine voznje potrosnja goriva postepeno raste Povecanjem opterecenja vozila raste i po- tro8nja. goriva Promjenom sastava goriva mijenja se i po- troSnja, Pokazalo se da je polrosnja super benzina bila oko 6 posto volumskih dijelova ‘manja od poroSnje regular benzina Podesenost plovka Mierenja su vréena pri Konstantno} brzini voanje od 70 km/h, Iz diiagrama je vidlvo da ppottofnja opada s porastom udaljenosti plov- ka od poklopca komore, ali do jednog optimu- 'ma, dale povecanje udaljenostiplovka po- vecava potrosnju goriva, a kod udaljenost od 10 mm nije bilo moguée ubrzati vozilo iznad brzine od 45~50 km/h, Optimum potrosnje se ppoklapa s preporukama proievodaéa o udalje ost plovka od poklopca, Svietice Ovisnost potrosnje goriva o razmaku elek troda na svjecicama prkazana je na dijagra "mu. Isptivanja su provedena pai brzni voznje od 70 kim/h, Kod razmaka elektroda od 0,2 ‘mim motor je trosio ilo mnogo goriva i snaga mu je. znacajno opala ~ 260g neredovitog palienja gorive smjese. Pri poveéanju razma- ka elektroda potrosnja goriva se smanjivala do razmaka 05-06 mm ato i preporucuje roizvodaé. Dalinjim povecanjem razmaka dobiveni su nepravini rezulat Pretpaljenje Ovisnost potrosnie goriva 0 pretpaljenju prkazana je na dijagramu. Ti se podaci odno- se na brzinu voinje od 70 km/h. Minimalna Palroénja je zabijezena pri pretpaljenju od 15° KV. Proizvodac preporuéuje pretpaljenje 6 10° KV, Sto se po potrognji gorva vlo malo razliuje Od optimaine potrosnje. Medutim, u tom sluéaju motor zahijeva super benzin, ai Ge troSiti neznatno manje gorva i imate ne- 3t0 bolja ubrzanja. Regular ili super? 'z nagih razmatranja moze se zaklucti da je upotreba regular benzina umjesto super benzina, ii supera umjesto regulara moguca. Pri upottebi regulara_umjesto supera. treba smanjii kut pretpalienja. Opcenito. treba ga smanjti za 310° KV. To se odnosi na motore 2a koje je propisan super benzin. Sto je 2a neki motor propisani staticki kut pretpaljenja manji, 0 ga treba i smanjii 2a mani tznos. Za vozila koja imaju stupanj kompresie izme. du 8 i855 moguca je eventualna primjena re- gulara i bez promjene kuta pretpaljeaja il sa ‘manjom izmjenom istoge, Pri upotrebi regulara Lumjesto supera, a bez promjene huta pretpa- ljenja, treba voziti na taj nacin da se ne op- {erecuje motor. To znaéi vorit 8 nesto vig brojem okretaja motora (nti stupanj prijeno- sa). te ne drZati papucicu asa priisnuty do raja. Ne treba naglo ubrzavati pri voznji s nigim brojem oktetaja motora ‘Sven Certek RO eV OREM wae ne Pee ae eS Cee aE) a eC eee eT) {2 slninog« Vjesnika industrije nafte od 31. 10. 1981. prenosimo zanimlji EI D SU Doda mprodjinchernme|iiaome se otone gone Zapadno-evropskim zemijama, ako tu nema usporedbe i o plateznim moguénostima ipak so moze procijeniti da naga zemja Sinise ne odskace i po cijenama riti po visini ukupnih davanja, bar ne onoliko koiko smo to skloni vierovai kada benzin kape Sieemlk automobile, a novac mlazom istjece iz dzepa, Sigumo je samo toda se u pogledu cjena ne moze obekivatl neko olakéorte picaa treba oéekivati od proizvodaca sve ekonomignije automobile, a od vozaéa sve mudrije 1 stediivije beratanie tim venlon, [MOTORNE BENZIN-REGULAR Prodajne] Ukupae | Wate cijene | takse | cijene MOTORNE. BENEIN7 Prodajae cijene PREATUM DIZEL GORIVO D-2 Prodajne cijene Tkupne | Nets takse | cijene Uiupne takse 24,59 29,66 26,36 28,32 27,36 24,90 12, 68 9,45 13,51 16,86 12,38 8,61 12,91 20,21 12,85 11,46 14,38 16,29 26,28 30,86 27,78 29,42 28,36 25,49 13,24 9,45 14,32 17,02 43,13 8,61 13,04 21,41 13,46 12,40 15,23 16,88 24,84 21, 50%! 20,56 12,85 18,57%/ 21,44 11,92 4,27 8,57 2,19 5,75 7,52 Belgija Prancuska (Fariz) Ttalija | Nizozenska Njemaska sR(ara1) */ Svedska (samopo- siuga) Svicarska 24,59 26,48 11,25 11,69 13,34 14,79 25,00 26,68 1,25 11,97 13,75 [oa 13,08 25,68 2,05 12,44 26,53 | 12,13 | 14,40 27, 12,57 | 15,11_| 19,95 43,179 | 15,321 Miesnik industrije nafte sastavio je tablicu prema izvoru »Petroleum Times Price Reporte 1/1981/12, od 15. rujna @ Po teéajnoj listi (srednji teéaj) od 13. listopada 1981. Znakom x oznaceni su prosjeci 1110 SAMS litrom benzina preci-cete mozda samo Ee 6 kilometara, a mogli biste 12! Kako? "5 Na&i su strucnjaci sakupili sva najbolja i najjednostavnija iskustva u pogledu uStede goriva i zakljucili da za pametnog vozaca moze biti: Tem =2km. Namjeravate fi i dalje voziti procitajte ovaj Clanak ali svakako i prethodni u SAMU Rr aaret/1103. "Ako mi- slite da Stednja ne vrijedi truda pokuSajte bar pri- blizno izracunati koliko ste na benzin utroSili prosle godine. A tu biste svotu mogli prepoloviti! Ili u naj- manju ruku smanjiti za trecinu. SAMU 12/81 nist mogi mimoiéi automobile, ali obubvatit Cemo one kojh Oirome karalteroske | conowe rezk U prow seca rash ‘suse najvige u nas ima — pa ineke motocikle ke tih_dvaju modela_su: ja automobiizma — na do- domeée proizvodnje. tipove 2 abi vozaé nije, reegs megane! coves eee ameino unio kada bi ~vo}. iagram ees ae = audio napamet li ga precriao i ke mozemo reci snapedajue Pri vain zimskim a je ina eee eee ee okonomcnost,”"Konetructor oes coz able wt 3 fore are ae oe sporju (i opremil automobile motorime Ko} zepre- ras taj postlak fo sve kode nema sega brea von moze ustedet lire 1 ire pen saeco oy : pete ina. to ; : 5 prone. ARNO retin von. jg tim om treble bi kot Smo kad fo mii podatke za bai sve marke i tipove ekonomignost se moze i povecati iznad Pripremio: dipl. ind. Josip Stopanié110120130 _ka/n TaABANT oT 1/100 Km man TaPOROEEC 968 1/100 tm un Brooa 100 1/100 ka | BA | “ron 20 rrr 1/100 kn io aie kat ‘SKODA 120 L 7,7 8,5 1/100 km 18 ta | Twanmnonc 355 1/100 kw | mn woenvid a2 1/100 ke | iat | porssxrx rrar 125 2 9,6 1/100 km | wi ia | “aon 1200 «wa 20 3.8 10.7 1/100 tm ! wie 83 i Tana 1500 (WAT 203) 96 10,7 12,2 4/100 fm wert 15:3 Tr aaa TaSTAVA 750 E 1/100 kn ir TaSTAVA 102 9.3. 18,2 12 1/100 kw wort 183 art | TALBOT SUNBEAM 930 GL | 4,66 5,00 5,47 6,10 7,10 8,40 10,05 1/100 km Uva 20700 8/38 1ey39 1dlo8 anise 19198 wh ‘CITROEN 2CV SPACEK 4,04 4,47 5,06 5,77 6,58 7,70 1/100 km hot AAT Ste ia esse rer ian FIAT 126 (600 com) 40 40 408 4,08 5,59 6,73 1/100 km 25/2 atta? ania’ ars’ zis” 83 un Tan 500 i sm ase 435 ee 1/100 km 26133 28550 28,95 2838 20007 aed kan worm Simson 550 ~—~*E LB 2,3 77100 km | 'S50°ca) ran Moroniome we iso ~«A aS |S? 7100 ke ee man | “woromomé wa 250 a3 a7) ES OO 1/100 tm (G50 com's bein) unAutomobilist Zima nam je ove godine pokazala polarne zube. I more nam se smrzavalo. Unatoé tome nije trebalo da nam automobili budu izbaceni iz prometa.Proéitajte odgovor na to pitanje, jer zima jo8 nije prosia. A pripremili smo vam doista opéiran odgovor, tako da var ubuduce nite ne moze lznenadil. 4 stali? Odgovor je kaki jasan: kv fo Sto se usiied niskih temperatura kristali- ziralo u dovodno} cijevi od spremnika do motora. Problemi voinje zimi vozilom s dizi- motorom: @ oteZano startanje (uputivanje moto- tora uz velo mab KRIVO JE GORIVO © neraynomjeran,nepouzden rad mo- ‘ostvarenu snagu. Motor ‘omoguéuje tek vtlo sporo kretanje, malo, bride od pale, ito samo po revno} co- ve lela. leksian manila istrosenih, starih i nepodedenih diz * motora veé i kod novih, odnosno potpu- 10 ispravnih i, dakako, dobro podedenih dizk-motora, Razlog tim prisutnim zato im i kod mnogih vozila Skocama jest gorivo, Gori- Wo za dztmotore pozneto fe vom nafta, odnésno piinsko ulj. sm Zeliih i uvijek prisutnih netistoca kao i ostalih pratecih sastojaka. Svojstvo da se kod niske temperature stinjava i kristalizira, i samo kod nekih to temperaturi tek malo nizoj od O°C, @ kod drugih na. mnogo nizim temperaturama Temperatura pri kojoj d nja nazvana je tockom stiniéta, @ za dizi goriva koja su posebno pripremijena za KoriStenje zimi todka stinista kreGe se od =20 do —30°C. Dakle, i pri upotrebi naj- ju sva dizl-goriva dogada vec na fo stinjava- kvalitetnijhh zimskih dizl-goriva problemi ‘obavezno nastupaju vec kod okolne tem- erature od —20°C. Kod goriva.k sadrzava ve¢i postotak parafina (obav an sastojak diz-goriva) problemi nast paju i prije. Naime, izdvojeni kristali pa fina postepeno zaéepliuju. protistaé 2 gorivo, a pri sve nizim i nizim temperatu- ama i cijevi od spremnika do precistat za gotivo, buduci da se ti kristali paraf tepeno spajaju. Najprije se izdvajaju ristal parafina na povrsini, a zatim za- hvacelu ojelo gorvo. Kristal se padom temperature medusobno povezuju, im ‘ve vide i vide pa u potetky sv kao vrlo fing, prozima, paucinasta spud- va. Kad se temperatura jo8 vise snizi iz- dvojeni kristali parafina prelaze u homo- genu neprozimu grudu koja se spusta prema dnu spremnika. Medutim, to nije sve. Parafin se izdvaja iu lugacko, hladnoj i viazno} dovodno} ind ioe sais red vodla registaca | u samom precistaéu. To Sanaa bom fanog pa | potpunog prekida protoka tekuéeg dijela goriva do Pumpe za ubrizgavanie. Kod nadih dizl-goriva, buduéi da nema posebno pripremijenih’ zimskih Parafin se potinje izdvajati priblizno na —9°C, pa se pri vecem snizenju tempe- rature’vrio brz0 potpuno prekida dovod goriva. Motor prestaje raditi, e dok se ne ‘Zagfie cijeli sistem za dovod goriva vo- zilo se ne moze ponovno pokrenuti Da bi se motor lake pokrenuo gorivy se dodsje petrole ii obian benzin, ovi- ‘sno 0 okolnoj temperaturi. Veée kolidine benzina treba dodavati vrlo pailivo i sa- ‘mo u izuzetnim sluéajevima. Naime, ben- iin ispire precizno obradene povraine vi- ‘sokotlagne pumpe za ubrizgavanje gori- va, Gime se smanjuje podmazivanye i ubr- zava trosenie. ‘Ako se u motor ubrizga gorivo s vibe od 30 posto benzina to moue iazvali v- lo te8ke posljedice. Zato je bolje, iako kompliciranije, odvojiti vet! dio izdvoje- ‘nog parafina iz goriva. Parafin se odvaja tako da se gorivo najprije uli u kanistar i izlozi niskim okol- nim temperaturama, tako da se parafin veé u kanistru kristalizira 1 odvoj. Pali PREPORUKA TVORNICE »VOLKSWAGEN« O PRIMJENI DIZL-GORIVA S DODATKOM PETROLEJA IL! NORMALNOG BENZINA U ZIMSKIM UVJETIMA VOZNJE ‘Temperatura okolice * “ed OC do -15°C 70% Ijetno dizl-gorivo + 30% ac normaini ir] 100% zimsko dizl-gorivo (D1) ‘Temperatura okoline od -15C do —30C > 70% zimsko dizl-gorivo (D1) 430% peuclel Mt nemalel borain NAPOMENA: ne smije se dodavati euperbenzin; maksimaini dodatak normainog benzina je 30 posto; petrole| se mote dodati eventuaino do 50. posto. ‘SAM 165> vim ulievaniem, po moguénost proko ga- 28, u spremnik so uljeva samo tekuca 5 faze. Ako to razdvojeno gorivg uljete u @ spromnik u kojem jos ima i kristaliziranog g2tiva, pobolsat co se primoniinost go- twa 1 U otezanim zimekim uvjtims ‘expke obavezno opskrbljuju zimskim diz!- {erivom, To se gorivo ber problema ko- fisti do —18°C, a za temperature do — 25°C dodaje se petrole| ili normalni ben- in. Normalni benzin -smije se dodavati do najvige 30 posto, a petrolej do 50 po- Najskuplie, ali i najkvalitetnije rjesenje peep phelies ica ea popes bonsinom ik pnskenufer: Take ‘gredt uugriju toplim zrekom kabinu voziia 1 stor motora, @ uz poseben dodatni krug i rashladnu tekuéinu motora. U posi ‘jem dodatn’ gre! ukjucays se dae sto — to je i bole rjegenje. Osim odgovarajuéeg goriva gotovg svi proiavodadl vozila nude | dodainu opre- {jinskim beziénim upravjadem. Dodatne griiace na pogon plinskim uljem, u neko- fiko velitina, ‘proizvodi kod nas »Avto- jev ugrijati u toploj garai li radionici, od. Poae> Propuhat Je komprimiranim 2r@- ty za zimsku von Ne\sebte. fe vo montafae u’Llublent, ; Mian tlt, 2} 90 napa Se: ine tekucine, koji se napaja elektric- STO SE RADI U nom energijom iz. gradske mreze. Dake. INOZEMSTVU ko, napajanje strujom postaje komplicira- Pripremili: mr ivan Mahalec lo no ako vozilo nije u gar dvoristy, pa Josip Stepanic Yyeot iz SR Njomadke, Svedske i jos bi trebalo i neka perkiraita opremiti ‘Snimili: Zarko Mahovié i nekin zemalje, govore da se benzinske —elektricnim prikljuccima. Silvestar Kolbas JESU LI DIZL-MOTORI MORAL STATI? 2 Je gorivo bilo odgovarajuée kvalitete motor zacijolo ne D)tisa0Gts Stondarst promuia ave vane cetcocrens D> 1D2, svako od njih u ljetnoj i u zimsko} kvalitet. Dizi-gorivo, JUS B.H2410 D1 2. =Te +1C lieti upotrebijive do Ire =sC "zinl temperature g 005 Ot vode, maks. postotak vol. dodatak dizi (ed ido 50 pono, overs 6 tmperrh Pare? 2. »Veda naftins, proizvodaé STO SE SSK fmoieer te PROIZVODI . KOD NAS? oko 170 d, ali ga trenutno 1. sExpress. start sprays, nema. Namjena: dodatak _dizl- piozvodad »Nattagas-Hins, Kao 8to se vidi iz tablice, zimsko gorivo D1 upotrebljvo je do temperatre od — 17°C da ga jo bio, ono bi pucker guralo normalan rad motora. Najlosiie ‘su prosli oni koji su u ‘Spremnicima vozila jo8 imali letnog goriva D2. ’ $TO KAZE INA? Nazvali smo rafineriju u Sisku, direktora OOUR-a Proizvod- ature stinja- is iy osobom) j-Dorree 10 minat | Ppisk'aa keke fed amrattgoes Dn ee koliko i gdje ima dizl-goriva D1’ ubazan odgovor rae dice: 3D! 89 proizvod, li u manjim koléinama. Od colicine iva za sinac ‘84 planirano je samo oko 1 posto D1, a na koje zinske crpke se Di distrbuira to treba pitati INA-Trgovinus, Zaéto se s nailaskom zime postepeno ne pri- tina na 100 | goriva, kod tem- perature ispod — 15°C dozu treba poveteti za 50 posto. Dodaje se jo8 potpuno teku- em gorivy, jer ne moze ra- ‘stvoriti vece nastale kristale gorivu i lozivom ul radi sni- Sad, Namjena: olaksa- vanje stata oto i dizi motora. Pakovanjo od 200 g stoji_ 147 dna _benzinskim parafina fade na protzvodijyiskuévo D1, odnosno zaito'se ne prot Stanicame INA To je sted Autobusi _ »Zagrebetiih rene 1 stvo na bazi etera, ubrizga- transportas su uz pomoe : aTo 80 nikad dosed nije prakticralos. (Za va se u kudite fitra ze zrak naftinauspjeéno Sdoljli pas oo Coes (najbolje za vrijeme okreta- hladnoéama unaéoj zemij, ; »Samove dojam: Gini se da je ipek zima kriva za sve. Opet "SSfizigenoes ‘biBt desetak benzinskih crpki. Ni na jed- smo ih crpki. Nina 10) sieu imal gorivo D1, @ mnoge od nj nemaju ni spremoik za D1. DIZL-GORNV) ‘ja motora), paputica za gas treba pri tom biti prit- snuta, DODACI ZA POBOLISANJE ali pred onim znatno nizim ino] Evropi pak su po- Za rad u zimskim uvjetima vaino je znati temperatura okolice moze bili i za stu: Napomene: lo le ese @ gonomoze Bare is od tothe rabinst eee ce orci ore pres istaé, odnosno filter ici navedeni u tablici snizavaju tocku za mlazne motore) daju inti fitrabilnost). U praksi najniza _fitrabilnosti dizi-goriva. ‘efekt kao i motorni petrolej. Ovo su 166 SAMu zimsko doba | fitrabiinosti ‘¢ | Motori petrolej | White spirit | Normaini benzin. Dt -0 10 10 0 ms D2 “1 a 5 = w -12 5 2 1 a = -B - (toéka i = = ¥ = filtrabiinosti-9°C)} “is, - iS > : 2. Eventusino pregledati starter te odistiti kolektor | zamijeniti istroéene etkice. Ako je akumulator ispravan starter mora priliéno brzo okretat! motor (60 do 100 o/min kod osobnih vozila). 3, Akumulator mora biti ispravan, po moguénosti zagrijan preko nodi u toplom stanu. 2) rudicu mjenjace staviti u neutralan poloza| 5) peidenut cokrele spelke (de starter ne mora vitieti | mjenjaé) | startati motor viijeme nical ove ootale slaving ‘© motor ne prihvati niti nakon pola minuta, prekinuti startanje i ponoviti ga nakon minutne pauze.Potrabas enege za statanle, postotak ZASTO SU STALIZ'W ‘smjesom ulja j benzina koja se ne zguénjava i ne lijepi dijelove u medusobnom dodiru, poput samog ulja, a ima- ju i znatno manje pokretnih dijelova. Ako se gase »pod Gokomes ti motori startaju velo lako; AKUMULATO) eT ruju. Zbog togs s padom temperature na glo taste snaga potrebna za startanje rotors. Da nezgoda bude veéa, istodob- no opada i kapacitet akumulatora, Nor. na 20°C akumulator ima samo 40 posto od kapaciteta pri +20*C. Osim toge, na Kepachet skumulatora, postotak 20°C otpori pokretanja motora su dva i pol puta veci. Ako je akumulator nav, ali premalenog nazivnog kapaciteta, moze uslied hladnoce toliko oslebiti da nee moci pokrenuti motor, No, jo& manji je kapacttet istrosenih akumulatora, 340420 oo Temperatura °C ~ eG st +m Temperatura °C me) oO wi ‘Nepunjenost, postotak NE ZABORAVITE: kiselina u ispraznjenom akumulatoru smrzava se vee na —10°C (u punom na —70°C), ‘Ako je akumulator dok ga punite ostao ugraden w vozily, skinite prikjuéak s minus pola (klemu) da struja punjenja ne opterecuje diode alternators, ZABLUDA: Savjet — prije startanja treba kratkotrajno upaliti farove, jer se time podize kapacitet akumulatora — zaboravite to prijet Na taj nacin samo bespotrebno trosite lonako oskudnu | dragocjenu elektricnu energiju Ako j oko 1,27 kg/dm’), 168 SAM gustoca elektrolita manja od 1,2 kg/dm* vase aku- mulatoru je hitno potrebno punjenje (kod potpuno punog Kod startanja uz pomoé drugog akumulatora prikijuénice produinih kablova driite évrsto pritisnute na polove obs ‘akumulatora. U protivnom ée kontakt biti preslab pa ce star- ter presporo okretati motor.kivane eksplozije nista. ‘Ako ste pomislli da je rijeé 0 nekom madioni¢arskom triku, prevarili ste se. Bio ie to samo dio prezentacije »ANTIEX- Or uredaja, nedavno odrzane u Vatro- gasnoj Skoli RSUP-a u Zagrebu. 'ANTIEXPLO je specijaina konstrukcja reietkasto-okruglasta ta ieradene od posebne sluminiske ele. pre ane 20 oe sere ‘automobi- BB" plovia,plinaih boca, vorla koja pro- a Zapaljive materiale. Zadatak mu je do spriedt blo aku ekoploziu. ako se tim kuglicama puni cijeli spremnik, zbog svog izuzetno malog volumena (resetka~ napunjen benzinom probijen jim metkom. Benzin koji je co feicetean owes_ Zanimljivosti ee STOP EXSPLOZUI ase sta folija) zauzima samo 2 posto prostora remnikt. * ako se protezan dio rafnerskh pro- i2voda transportira tankerima, auto i va~ ‘gonskim cisternama, a i u baévama i sit- nijoj_ambalazi, vrijednost ANITEXPLOA Zapravo je nemieriiva. Isto je i s osobnim automobiima kojma se, kad se, zapale, niko ne ueuduje pri, for jor zna da sijedi eksplozija | tako esto Zalost i putnici Predvidena cijena ANTIEXPLOA je od 220 do 250 d po itri zapremine sprom- rika, Sto iznosi oko 10,000 dinara za pro- sje€an automobil. No, to nije puno za via- stitu, alii sigumost suputrika Ne treba posebno spominjati &to bi taj turedaj znaéio u plinskim bocama, Sietimo {zgori auto, ali na ge aio take nogrote kad je u zagre-- kad postane obavezan do. eomobigke backom naselju Zaprude eksplodirala opreme i plinskih boca (u SR Njemackoj plnska boca, Posiecica su bile hudske | Aust veé se duije vremena prodaju), Srive | Seti stana potpuno unitene. — kada como ber straha od ekeplozjo mo: ANTIEXPLO proizvodi Viasta Furch, ¢i prici svakom zapaljenom automobily i 41000 Zagreb, Kozjak 53, i poet Ge se _plinskoj boci. Jer, priéi znaGi i mo 22,70 keh, 2 ba’ to je podrutje mak 8 g 2 's masom je proveden preko opru fp ular od Seg rosin Ke Se potisne papucica za snagu valjcic (1) se pomakne i u tom trenutku: knee 6 anos Zatvori strujni te Zaruljica (8) za- ‘svijetli. Udaljenost opruge (2) od valjéi- €a(1) odreduje trenutak palj ve Zoro 1 sam indikator vo je jedhostavno Kon: struiran, "Umjesto. originainog vaisica kroz koj prolazi cna fica peputice za ‘snagu, izradili smo novi prema nacrtu na (crtefu 2) Originalan je bio prenizak, pe ne bi dosezao do opruge. smo ga. skinul i zakovali novi, istokeren, na njego- ‘vo mjesto. Oprugu (2) smo savili od ce- lids Stic cae oe se teza 3. Tone mere najbalia je provjeri nna motoru. Opruga (2) uévescens je ich ma (5 i 6) za nosaé (3). Dimenzije nosaca dane su na ertezu 4. Nosaé je izraden “RaRsacoeun od limene trake debljine 1,5 do 2 mm, te vijeima uévrécen na pregradnu stijenu iz- medu motora i kabine vozila. Visinu na Kojo} se ubwrééuje nosaé trebe odedit tako da opruga moze dotaknuti valjcic. ri uévrSéivanju nosaéa na stijonu izbusi- te u njoj dva provrta te djelomiéno ukio- nite plasticnu’ oblogu strazno.stiene kabini vozila, da. bi mogle a enc je vikom (6) uévréena za ‘nosaé. Pri tom pazite da dobro izvedete elektricnu izolaciju, tako da je opruga izo- lirana od nosaéa. To smo izveli s gume- ‘nim podlocima i gumenom ili plastiénom) cijevi kao Sto je prikazano na ertezu 5. Vijak (6) sluzi za podesavanje udaljenosti mses os Bletere plogu je montirana zarul 8 Pron sakione Tatve oo‘ ace koriste u kamionima. Elektriéni provodnik iz motora spojen je s grlom zaruljice, dok je drugi pr od gra spojen proko ‘osiguraéa s akumulatorom. U kuti $ osi- guragima smo odabrali jedan koji je pod PODESAVANJE MOMENTA PALJENJA INDIKATORA Priblizno smo podesili da valjéi¢ (1) do- takne gira na oko 2/3 hoda papu- ice zaklopke za snagu. Zatim ‘smo na ravnoj horizontalnoj cesti ubrzali do brzine od oko 70 km/h i zapamtili po- 1039) papucice za snagu. U nasem sluca- Zaruljica se palila vec kod 60 km/h. ‘smo vijkom (5) malo udalili oprugu, tako da se Zaruljca palila kad se vozilo kretalo stainom brzinom od 70 km/h. Ne taj nagin vozaé zna kad je u podruéju maksimalnog momenta u IV stupnju prije- ‘Nosa na ravnom horizontainom , ‘ako je potrebno, vozilo se moze i dalje ubrzavati jer opruga ne sprecava dalje pokretanje poluzja zaklopke. NACIN VOZNJE S odredenim polozajem Sto je opisano, motor razvij 12 KS ph oko $000 o/min, teu prijenosa brzinu od oko 70 km/h. Da ‘ste iu nizim stupnjevima prijenosa posti- zali iste: Prk fo ee be 00 Jace potiskivati ice za gas, a brzine one motora ne bi smjela prijeci 3000 min. ‘S obzirom da nismo imali instrument za registriranje brzine vrinje motora, oznacii smo na brzinomjeru do kojih se brzina ‘voinje smije ubrzavati u pojedinim stup- njevima.prjenosa: ie goriva je opala_ oko 26 posto, prema uobiéajenom natinu voinje. ‘Svijetioci indikator s potrebnim modifi kacijama moze se ugraditi u bilo koje vo- ilo, Treba napomenuti da bi za vozila s Tegistar rasplinjacem indikator trebelo ta- ko podesiti da se Zaruljca pali u trenutku ‘otvaranja zaklopke drugog grla rasplinje- a. Na taj se natin vozi samo s prim freer espisiaca, pa\ je: poroanjs-scey manja. Pripremio: dipl. ind. Sven Cerlek