Professional Documents
Culture Documents
5.prijedlog - Prijedlog Mjera Za Smanjenje Negativnog Uticaja Na Životnu Sredinu S Akcionim Planom Mjera Za Smanjenje Negativnog Uticaja Na Životnu Sredinu S Akcionim Planom
5.prijedlog - Prijedlog Mjera Za Smanjenje Negativnog Uticaja Na Životnu Sredinu S Akcionim Planom Mjera Za Smanjenje Negativnog Uticaja Na Životnu Sredinu S Akcionim Planom
PRIJEDLOG MJERA
Vazduh
Nacionalna strategija upravljanja kvalitetom vazduha sa Akcionim planom za period 2013-2016 usvojena je u
februaru 2013. godine. Donoenjem ovog dokumenta objedinjeni su ciljevi zatite i poboljanja kvaliteta vazduha iz
drugih planskih i stratekih dokumenata u ovoj oblasti vezanih za ispunjavanje meunarodnih obaveza Crne Gore, a
naroito u pogledu sprjeavanja prekograninog prenosa zagaenja, ouvanja ozonskog omotaa i prilagoavanja i
ublaavanja negativnih efekata klimatskih promjena. U skladu sa Zakonom o zatiti vazduha predvieno je da
Strategija pokriva period 20132016, uz definisanje odgovarajuih mjera koje je mogue sprovesti u tom periodu,
imajui u vidu prepoznate probleme, dostupna sredstva, kao i postojei pravni i institucionalni okvir.
Mjere predloene Akcionim planom svrstane su u etiri grupe:
1)
Horizontalne mjere koje se ne bave odreenim konkretnim problemom kvaliteta vazduha, ve se tiu
unaprjeenja pravnog i institucionalnog okvira, izgradnje kapaciteta za upravljanje kvalitetom vazduha, poboljanja
mehanizama za sprovoenje mjera i integrisanja politike kvaliteta vazduha u druge sektorske politike.
2)
Preventivne mjere kojima se ukazuje na neophodnost primjene principa odrivog razvoja u oblasti
prostornog planiranja, razvoja industrije, saobraaja, poljoprivrede i sl., promocijom istih tehnologija i zdravijih
stilova ivota, podizanjem javne svijesti i organizovanjem promotivnih aktivnosti s ciljem upoznavanja javnosti sa
tetnim uticajima upotrebe odreenih proizvoda i tehnolokih procesa.
3)
Mjere za smanjenje emisija zagaujuih materija koje u skladu sa Zakonom propisanim sadrajem
Strategije sadre mjere vezane za razliite probleme kvaliteta vazduha i razliite tipove izvora zagaenja. U skladu s
tom podjelom razlikuju se sledee mjere za smanjenje, odnosno ublaavanje:
zakisjeljavanja (acidifikacije),
eutrofikacije,
formiranje prizemnog ozona,
izloenost suspendovanim esticama,
emisije dugotrajnih zagaujuih organskih materija (POPs),
2
emisije/depozicije tekih metala,
kao i mjere koje se odnose na odreene izvore emisija:
Akcioni plan sadri 54 mjere s razraenom dinamikom realizacije i 49 preporuka, ijom bi se realizacijom znaajno
unaprijedio kvalitet vazduha u Crnoj Gori. Akcioni plan sainjen na osnovu Informacije o stanju ivotne sredine za
2013.godinu, sadri mjere predviene za 2014.godinu.
Na osnovu lana 21 Zakona o zatiti vazduha (Sl. list CG, br. 25/10), u zonama gdje koncentracije zagaujuih
materija prelaze bilo koju uspostavljenu graninu ili ciljnu vrijednost, uzimajui u obzir granice tolerancije ukoliko su
propisane, Ministarstvo, u saradnji sa Agencijom za zatitu ivotne sredine i organima lokalne uprave na ijoj se
teritoriji zona nalazi, donosi plan kvaliteta vazduha da bi se u to kraem roku dostigle vrijednosti utvrene Uredbom
o utvrivanju vrsta zagaujuih materija, graninih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta vazduha.
Zbog prekoraenja dozvoljenih graninih vrijednosti koncentracije PM 10 estica u vazduhu u martu 2014. godine
doneen je Plan kvaliteta vazduha za optinu Niki. U ovim dokumentima su detaljno analizirani uzroci zagaenja,
dat je pregled stanja, kao i prijedlog mjera za rjeavanje postojeih problema.
Akcionim planom u okviru Plana kvaliteta vazduha za optinu Niki definisano je 20 mjera u cilju smanjenja emisija
iz neindustrijskih kotlarnica i individualnih loita, emisija koje potiu od poljoprivrede, emisija koje vode porijeklo od
saobraaja, emisija iz industrijskih postrojenja, emisija koje potiu od odlaganja otpada i opte mjere za smanjenje
emisija zagaujuih materija u vazduh. U okviru Akcionog plana precizirani su rokovi za postizanje mjera, kao i
nosioci aktivnosti.
3
Radi bolje ocjene stanja kvaliteta vazduha na cijeloj teritoriji Crne Gore preporuuje se uspostavljanje lokalnih mrea
za praenje kvaliteta vazduha.
Vode
Vodna tijela su osnov upravljanja ivotnom sredinom u skladu sa Okvirnom direktivom o vodama i osnov su za sve
aspekte praenja stanja ivotne sredine i izvjetavanja. Iz tog razloga neophodno je izvriti delineaciju vodnih tijela u
Crnoj Gori.
U narednim godinama potreba za sloenijim podacima o kvalitetu voda znatno e se poveati, pa je neophodno
dopuniti i unaprijediti Program monitoringa voda koji bi bio u skladu sa preporukama i smjernicama Okvirne direktive
o vodama.
Od izuzetnog znaaja je i izrada Planova upravljanja rijenim basenima/slivnim podrujima, jer se njima odreuju
elementi upravljanja vodama i postavljaju okviri za razvoj hidroenergetskih objekata.
Uspostavljanje Vodnog informacionog sistema bi omoguilo efikasno i sveobuhvatno korienje svih raspoloivih
podataka i informacija o vodnom reimu.
Zemljite
Strateka dokumenta iz oblasti kvaliteta zemljita (Nacionalna strategija odrivog razvoja Crne Gore, Pravci razvoja
Crne Gore ekoloke drave, Prostorni plan Crne Gore do 2020-te godine) upuuju da je poljoprivreda, zajedno s
turizmom i uslugama, na vrhu prioriteta privrednog razvoja Crne Gore.
Na osnovu navedenih stratekih dokumenata i rezultata analiza zemljita u 2013. godini, a u smislu gazdovanja
zemljitem na odriv nain, kako bi se ouvala njegova sposobnost pruanja ekoloke, ekonomske i drutvene
dobrobiti, a i sauvala njegova vrijednost za budue generacije potrebno je:
Obezbijediti zakonske propise, usklaene sa EU direktivama, kojim bi se jasno definisale sve vrste zemljita
(prije svega prema njihovoj namjeni) i regulisalo upravljanje istim. U skladu sa tim, obezbijediti kvalitetniji
monitoring zagaenja zemljita kroz obezbjeivanje zakonski definisanih koncentracija zagaujuih supstanci
za svaku propisanu vrstu zemljita.
Upravljanje otpadom
ak i ako se propisno prikuplja i odlae, otpad koji se nekontrolisano proizvodi, koji se ne upotrebljava ponovo i ne
reciklira, ne doprinosi zatiti ivotne sredine, ve joj teti.
Kako bi se postojei resursi koristili racionalno i na odriv nain neophodno je:
Vriti prevenciju nastanka otpada, odnosno smanjiti koliine proizvedenog otpada (ne stvarati otpad
nepotrebno),
Podsticati ponovnu upotrebu i reciklau otpada,
Planirati pravilno odlaganje otpada kao poslednju opciju.
Takav mehanizam upravljanja otpadom ne dozvoljava nekontrolisano jednokratno korienje resursa, ve podstie
njihovu racionalnu upotrebu i smanjuje negativan uticaj otpada na segmente ivotne sredine i zdravlje ljudi.
U tu svrhu, neophodno je:
-
Istrajati u naporima da se prekine sa praksom odlaganja otpada na neureenim odlagalitima, kao i u vrenju
pritiska na lokalne samouprave da ispune svoju zakonsku obavezu po pitanju sanacije istih.
Kako bi se maksimalno izbjegla praksa odlaganja otpada na lokacijama koje za to nisu predviene, neophodna
je izgradnja to vie reciklanih dvorita, kao i ograenih boksova u kojima bi graanstvo odlagalo kabasti
otpad.
Uloiti maksimum u dalju realizaciju izgradnje modernih postrojenja za tretman otpada, kao i odlagalita
opasnog otpada koji zadovoljavaju sve propisane standarde.
Iako u Crnoj Gori postoje Reciklani centri i firme koje se bave sakupljanjem, transportom i preradom otpada,
kao i one koje se bave preuzimanjem pojedinih vrsta opasnog otpada i izvozom istih, javnost s time nije
5
dovoljno upoznata, pa je potrebno razviti mehanizme koji bi im omoguili da svoju ulogu u drutvu realizuju na
to uspjeniji nain.
-
Dalje ulaganje u oblikovanje javnog mnjenja i pripremu graana na ispunjenje zakonskih obaveza Crne Gore
kad je u pitanju, prije svega, selektivno odvajanje otpada.
Uloiti napore u iznalaenju rjeenja za uspostavljanje mehanizama koji e obezbijediti efektivnu praksu
dostavljanja podataka od strane relevantnih subjekata, kao i za kreiranje i voenje kvalitetnih baza podataka
u oblasti upravljanja otpadom.
Uspostaviti sistem stroge kontrole odlaganja otpada u skladu sa postojeim regulativama, kao i buduim
zakonskim aktima.
Biodiverzitet
U kontekstu efikasnije zatite biodiverziteta i rjeavanja identifikovanih problema na istraivanim podrujima
smatramo da bi bilo neophodno sprovesti sledee mjere:
Kanjon rijeke Morae
Neophodno je zabraniti neadekvatnu i nekontrolisanu sjeu ume na ovom prostoru, kao i eksploataciju
umskih plodova.
6
Svi radovi na eksploataciji ljunka i pijeska se moraju izvoditi tako da ne izazivaju znaajne izmjene
morfolokih karakteristika korita Lima i pritoka, u potpunosti je zabranjeno svako ugroavanje stabilnosti
korita rijeke.
Transport i eksploatacija rijenog nanosa iz korita rijeke Lim moraju biti vreni tako da se onemogui bilo
kakav negativan uticaj na kvalitet i ostale karakteristike rene vode, to se moe negativno odraziti na grupe
vodenih organizama.
Uraditi sanaciju deponija i poboljati estetsku vrijednost predjela.
Sprovesti mjere unaprjeenja kao to su poribljavanje, zatita od posledica erozionih voda i izrada
salmonidnih objekata i uzgajalita.
Predlae se uvoenje zabrane ulova u svim devastiranim stanitima u trajanju od najmanje jedne ili vie
godina za: lipljena (Thymallus thymallus), blatnjau (Salmo labrax), mladicu (Hucho hucho) i tuku (Esox
lucius).
Kako je rak kamenjar zatiena vrsta u Evropi predlae se stavljane na listu zatienih vrste u Crnoj Gori.
Kad su u pitanju vodozemci i gmizavci neophodno je sprovesti zatitu stanita, sprijeiti nedozvoljeno
sakupljanje, sprijeiti odlaganje otpada uz korita rijeka.
Sprijeiti nesavjesno eksploatisanje umskog ekosistema.
Sprijeiti antropogeni uticaj kao to je ilegalna gradnja objekata, kao i ilegalan lov.
Murinska rijeka
Adekvatna zatita vlanih stanita sa vrstama Alnus spp.
Zatita indikatorske vrste gljiva na nacionalnom nivou
Skadarsko jezero
Napraviti Planove upravljanja sa Akcionim planovima (AP) za svaku pojedinanu biljnu vrstu i habitat koje su
bile predloene za praenje monitoring.
Vrstu Caldesia parnassifolia ukljuiti na listu nacionalno zatienih vrsta.
Planskim i programskim dokumentima potrebno je planirati kontinuirano praenje lovora i lovorovih zajednica,
kako na ostrvima, tako na svim podrujima gdje se lovor javlja.
U cilju zatite lovorovih uma, unaprijediti fiziku zatitu ostrva estim kontrolama ostrva, a posebno ostrva
obraslim lovorovom umom.
Predlae se za vrstu Salmo farioides stroga zabrana svih komercijalnih aktivnosti i ilegalnog ribarstva
pogotovo na Rijeci Crnojevia (Obodska rijeka i Orahovtica). Sportski ribolov se moe dozvoliti u odreenoj
mjeri.
Za vrstu Salmo marmoratus neophodno je sprovesti strogu kontrolu ilegalnog ribolova u periodi proljenog
mrijeenja.
Za vrstu Acipenser naccarii predlae se nastavak monitoring aktivnosti paralelno sa primjenom mjera koje bi
podsticale i ograniavale uzvodnu migraciju od Jadranskog mora ka Skadarskom jezeru.
Za jegulju Anguilla anguilla predlae se nastavak monitoring aktivnosti i istraivanje migracionih puteva.
Kad je rije o invazivnoj vrsti Perca fluviatilis u cilju redukcije broja populacija predlae se komercijalan ribolov
ribolovnim mreama proporcija koje odgovaraju lovu ove vrste.
Kontrola eutrofikacije i reavanje pitanja otpadnih voda.
Unapreenje i nastavak monitoring aktivnosti za vrste gmizavaca i vodozemaca.
Unoenje u privredne i sportske ribolovne dozvole zabrane bacanja mrea i bubnjeva ispod mostova, u blizini
kanala i na uima pritoka gdje je uoena vidra. Prilikom unoenja ove zabrane, potrebno je donijeti Odluku na
nivou JPNPCG kojima je ova zabrana i pravno donesena. Takoe, s obzirom da je vidra zakonom zatiena,
potrebno je i odrediti i precizirati kaznene mjere ukoliko se prekri ova zabrana.
Zakonom o divljai i lovstvu trajno zabraniti i lov vidre.
Postaviti saobraajni znak na kome se vozai obajetavaju da prolaze kroz podruje na kome boravi vidra i da
su u obavezi da prilagode vonju odnosno smanje brzinu.
U kontekstu efikasnije zatite biodiverziteta i rjeavanja identifikovanih problema na polju zatite prirode generalno
smatramo da bi bilo neophodno:
Nastaviti detaljna istraivanja flore i faune Crne Gore, u skladu sa EU metodologijom i praksom, kao i u potpunosti
realizovati izradu vegetacijskih karata stanita.
Unaprijediti zakonski okvir za zatitu biodiverziteta, s tim u vezi neophodno je uskladiti kategorizaciju zatienih
podruja na nacionalnom nivou sa IUCN kategorizacijom, takoe neophodno je i pripremiti i Uredbu o
uspostavljanju ekoloke mree
Unaprjeenje sistema upravljanja zatienim podrujima, kroz odreivanje upravljaa za sva zatiena podruja
po svim kategorijama zatite i kroz izradu planova upravljanja za sva zatiena podruja.
Poveati nacionalno zatiena podruja prirode na 10% teritorije (kako je predvieno i Prostornim planom) i
zatititi najmanje 10% obalnog podruja.
Utvrivanje metodologije za procjenu brojnosti populacija divljai kao i utvrivanje brojnosti divljai za sva lovita
pojedinano, angaovanjem strunih organizacija i pojedinaca iz odgovarajuih strunih oblasti (ornitolog,
mamolog i dr).
Izgraditi neophodnu infrastrukturu za adekvatnu zatitu biodiverziteta koja se prije svega odnosi na izgradnju:
Zoo vrta i azila po standardima i uslovima koji e na adekvatan nain rijeiti problem nelegalnih i neuslovnih
privatnih zoo vrtova kao i zbrinjavanja oduzetih ivotinja.
9
Formiranje banke gena biljnih i ivotinjskih vrsta koje su rijetke, zatiene i kojima prijeti izumiranje.
Obezbijediti sredstva za aktivnosti na izradi Crvenih lista i knjiga.
Buka
Rezultati monitoringa buke u 2012. i 2013. godini su potvrdili da je buka koja potie od saobraaja najvei izvor buke
u ivotnoj sredini Crne Gore.
Imajui u vidu negativan uticaj buke na zdravlje ljudi, neophodno je preduzeti mjere u cilju kontrole nivoa buke u
ivotnoj sredini.
Mjere zatite su date kao kratkorone i dugorone.
Kratkorone mjere zatite:
ogranienje brzine kretanja vozila
zabrana saobraaja za pojedine kategorije vozila i njihovo usmjeravanje na pravce manje osjetljive na buku
bolja regulacija saobraaja, kontrola nivoa buke koju emituju vozila, popularizacija/ vea upotreba gradskog
prevoza.
Dugorone mjere zatite:
Periodino provjetravati sve prostorije koje se nalaze u prizemlju, sve prostorije u kojima se boravi vie od
nekoliko sati i to: ujutru oko 7 asova, sredinom dana oko 12 asova i poslije podne oko 17 asova.
Provjetravanje treba da traje od 15 do 30 minuta u svakom od tri ciklusa u danima bez vjetra i po 10
minuta u danima sa vjetrom.
Stalno treba provjetravati sve prostorije koje se nalaze u prizemlju, sve prostorije u kojima se boravi vie
od nekoliko sati i to: najmanje 30 minuta prije poetka nastave i nastojati da tokom nastave makar jedan
prozor bude stalno otvoren.
Mjere se primarno primjenjuju u hladnom periodu godine ( naroito u toku sezone grijanja)
3. Broj stanica koje vre on-line monitoring jaine apsorbovane doze zraenja u vazduhu nije dovoljan i ne
pokriva kompletnu teritoriju Crne Gore. Za sada postoji jedna mjerna stanica, u Podgorici. Jedna sonda nije
dovoljna ni u kvantitativnom ni u kvalitativnom smislu i neophodno je postaviti mreu od ukupno barem 5
mjernih stanica koje bi pravilnim meusobnim rasporedom pokrile cijelu teritoriju Crne Gore. Takoe, svi
mjereni podaci sa ovih stanica koji bi predstavljali i dio sistema za ranu najavu nuklearnog akcidenta, trebalo
bi da budu dostupni Agenciji za zatitu ivotne sredine 24 asa neprekidno.
4. Na teritoriji nae zemlje postoji jedna pumpa koja vri uzorkovanje vazduha i nabavka rezervne se smatra
neophodnim, kao i nabavka i instaliranje vie njih, na itavoj teritoriji Crne Gore.
5. S obzirom da postoji samo jedan kolektor koji uzorkuje padavine, instalacija vie njih (pogotovo u regionima sa
obilnim padavinama) se smatra neophodnim
6. Treba poveati broj i vrstu uzoraka graevinskog materijala (npr. analizirati opeku) na kome se vre mjerenja
koncentracije radionuklida.
11
7. Posebno je vano istai potrebu zvanine statistike podataka o potronji hrane po pojedincu u Crnoj Gori, to
bi smanjilo sistematsku greku ukupne efektivne doze zraenja po stanovniku unijetu ingestijom. Osim toga,
poveanje broja uzoraka hrane nad kojima se vri analiza bi uticalo na poveanje reprezentativnosti
monitoringa.
8.
12
AKCIONI PLAN
SEGMENT
IVOTNE
SREDINE
VAZDUH
PREDLOENA MJERA
NOSIOCI AKTIVNOSTI
ROK
REALIZACIJE
1.
U sluaju da tokom 2013. u nekoj od zona
kvaliteta vazduha gdje koncentracije zagaujuih
materija prelaze bilo koju uspostavljenu graninu ili
ciljnu vrijednost, uzimajui u obzir granice
tolerancije, donijeti Plan kvaliteta vazduha
Ministarstvo
odrivog 2015. god.
razvoja
i
turizma,
Agencija
za
zatitu
ivotne sredine, lokalna
uprava
na
ijoj
se
teritoriji zona nalazi
2.
Donijeti propis o nainu voenja inventara
emisija zagaujuih materija i inventara GHG gasova
Ministarstvo odrivog
razvoja i turizma
decembar
2014. god.
3.
Unijeti u Zakon o ivotnoj sredini odredbe
kojima se zabranjuje upotreba PCB u zatvorenim
sistemima
Ministarstvo odrivog
razvoja i turizma
decembar
2014. god.
4.
Unijeti u Zakon o ivotnoj sredini odredbe
kojima se zabranjuje povean sadraj tekih metala
(ive i kadmijuma) u baterijama i akumulatorima
Ministarstvo odrivog
razvoja i turizma
decembar
2014. god.
Ministarstvo
odrivog III kvartal
razvoja i turizma
2014.
6.Ostvariti
punu
transpoziciju
Direktive
o
maksimalnim nacionalnim emisijama i punopravno
lanstvo Crne Gore u Protokolu o suzbijanju
eutrofikacije, acidifikacije i prizemnog ozona
Ministarstvo
odrivog 2015.
razvoja i turizma
Ministarstvo ekonomije
Agencija
za
ivotne sredine
podataka
2015.
zatitu 2014
13
VODE
Agencija
za
zatitu 2014
ivotne
sredine,
Ministarstvo
odrivog
razvoja i turizma
Ministarstvo
odrivog
razvoja i turizma
Gore
kroz
2014
2015
Ministarstvo
odrivog 2014
razvoja
i
turizma,
Ministarstvo saobraaja i
pomorstva,
lokalne
samouprave
1.
Izraditi strategije zatite voda, zatite od voda
i korienja voda
Uprava
za
vode, 2015. god.
Ministarstvo
poljoprivrede i ruralnog
razvoja i Ministarstvo
odrivog
razvoja
i
turizma
Uprava za vode, Uprava kontinuirano
za inspekcijske poslove
Uprava
za
vode, kontinuirano
Ministarstvo
poljoprivrede i ruralnog
razvoja,
Agencija
za
zatitu ivotne sredine i
Zavod
za
hidrometeorologiju
i
seizmologiju
2.
Sprijeiti
nekontrolisanu
eksploataciju
materijala iz rjenih korita
3.
Unaprijediti program monitoringa voda koji bi
bio u skladu sa preporukama i smjernicama Okvirne
direktive o vodama.
14
4.
Uvesti odreeni broj automatskih stanica za
kontinuirano praenje stanja kvaliteta voda
Uprava
za
vode, kontinuirano
Ministarstvo
poljoprivrede i ruralnog
razvoja,
Agencija
za
zatitu ivotne sredine i
Zavod
za
hidrometeorologiju
i
seizmologiju
5.
Nastaviti s implementacijom Master plana
odvoenja otpadnih voda Crnogorskog primorja i
Prijestonice Cetinje i Stratekog master plana za
kanalizaciju i otpadne vode u centralnom i
sjevernom regionu Crne Gore, posebno u dijelu
izgradnje PPOV i sanacije postojee kanalizacione
infrastrukture
6.
Uspostaviti zakonom propisane zone sanitarne
zatite
7.
Implementirati HACCP u svim vodovodima
lokalne
samouprave, kontinuirano
Ministarstvo
odrivog
razvoja i turizma, DOO
Vodacom,
DOO
Procon,
lokalne
samouprave
8.
9.
Izraditi
Planove
upravljanja
basenima/slivnim podrujima
10.
rjenim
11.
Obezbjeivanje podataka o kvalitetu voda kao
i hidrolokih podataka za vodotoke koji nijesu
obuhvaeni redovnim sistemom monitoringa
1.
Izraditi Zakon koji e transponovati odredbe
Okvirne Direktive o Morskoj strategiji
lokalne samouprave
kontinuirano
optinska vodovodna i
kanalizaciona preduzea
Ministarstvo
poljoprivrede i ruralnog
razvoja, Uprava za vode
Ministarstvo
poljoprivrede i ruralnog
razvoja, Uprava za vode
Ministarstvo
poljoprivrede i ruralnog
razvoja, Uprava za vode
Ministarstvo
poljoprivrede i ruralnog
razvoja,
Zavod
za
hidrometeorologiju
i
seizmologiju
Ministarstvo
odrivog
razvoja i turizma
kontinuirano
kontinuirano
2020. god.
2017.-2018.
god.
kontinuirano
2015. god.
15
MORSKI
EKOSISTEM
2.
Definisanje
vodnih
tijela,
tranzicionih (boatnih) i obalnih voda
kopnenih,
Ministarstvo
kontinuirano
poljoprivrede i ruralnog
razvoja
Lokalna samouprava
kontinuirano
4.
Nastaviti s praenjem morskog biodiverziteta i
istim obuhvatiti sve grupe organizama
Agencija
za
zatitu kontinuirano
ivotne
sredine,
Ministarstvo
odrivog
razvoja
i
turizma,
Institut za biologiju mora
Ministarstvo
2014. god.
poljoprivrede i ruralnog
razvoja
3.
ZEMLJITE
1.
Izvriti izmjene i dopune Pravilnika o
maksimalno
dozvoljenim
koncentracijama
zagaujuih supstanci u zavisnosti od namjene
zemljita, jer postojei tretira samo poljoprivredna
zemljita (s dosta strogo odreenim MDK), kako bi
se dobila prava slika o kvalitetu zemljita u Crnoj
Gori
2.Obezbijediti zakonske propise, usklaene sa EU
direktivama, kojim bi se jasno definisale sve vrste
zemljita (prije svega prema njihovoj namjeni) i
regulisalo upravljanje istim. U skladu s tim,
obezbijediti
kvalitetniji
monitoring
zagaenja
zemljita kroz obezbjeivanje zakonski definisanih
koncentracija zagaujuih supstanci za svaku
propisanu vrstu zemljita.
Ministarstvo
kontinuirano
poljoprivrede i ruralnog
razvoja
1.
U cilju uklanjanja i sanacije neureenih lokalne samouprave
odlagalita potrebno je pored obezbjeivanja
finansijskih sredstava, pripremiti i odgovarajuu
dokumentaciju, planove za odlagalita ija je
procijenjena zapremina od 100 do 1000m 3, a za
odlagalita ija je zapremina vea od 1000m 3
neophodno je uraditi projekte sanacije
2.
U skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, lokalne samouprave
kontinuirano
2015. godina
16
UPRAVLJANJE
OTPADOM
u cilju
organizovanja selektivnog sakupljanja
otpada, lokalne samouprave treba da pripreme
planove selektivnog sakupljanja otpada u okviru
urbanih cjelina
3.
Smanjiti broj nelegalnih deponija i izgraditi
odgovarajua postrojenja za tretman komunalnog
otpada u skladu sa EU standardima
4.
Potrebno je da lokalne samouprave, koje to do
sada nijesu uradile, pripreme lokalne planove
upravljanja otpadom kojim bi planirane aktivnosti
uskladile sa Dravnim planom i definisale izvore
finansiranja i dinamiku realizacije.
5.
Izgradnja to vie reciklanih dvorita, kao i
ograenih boksova u kojima bi graani odlagali
kabasti otpad.
6.
Organizovati
javne
kampanje
u
cilju
oblikovanja javnog mnjenja i pripreme graanstva
na ispunjenje zakonskih obaveza Crne Gore kad je u
pitanju selektivno odvajanje otpada
7.Zapoeti
realizaciju
projekta
Upravljanje
industrijskim otpadom i ienje, u saradnji sa
Svjetskom bankom u cilju sanacije i remedijacije
identifikovane 4 crne ekoloke take (Kombinat
Aluminijuma Podgorica,Jadransko brodogradilite
Bijela,Termo-elektrana Pljevlja i Rudnik uplja
stijena Pljevlja i rjeavanja problema opasnog
otpada na nacionalnom nivou
8. Uspostaviti sistem stroge kontrole odlaganja
otpada u skladu s postojeom regulativom
Ministarstvo
odrivog 2020. god.
razvoja
i
turizma,
lokalne
samouprave,
PROCON
lokalne samouprave
2015.god.
Lokalne samouprave
kontinuirano
Ministarstvo
odrivog kontinuirano
razvoja
i
turizma,
lokalne samouprave
Agencija
za
zatitu 2015
ivotne
sredine,
Ministarstvo
odrivog
razvoja
i
turizma,
Ministarstvo
finansija,
Ministarstvo ekonomije
lokalne
samouprave, kontinuirano
Ministarstvo
odrivog
razvoja i turizma
17
BIODIVERZITET
9.
S obzirom da je Crna Gora ratifikovala
Stokholmsku
konvenciju
(o
dugotrajnimperzistentnim zagaujuim materijama POP-s) treba
nastaviti sa realizacijom ovog monitoringa
Agencija
za
ivotne sredine
1.
Sprovesti reviziju statusa zatite Ratca sa
utokrlicom (obaveza iz Akcionog plana uz
Informaciju o stanju ivotne sredine za 2011.godinu)
Agencija
za
zatitu 2015. god
ivotne
sredine,
JP
Morsko dobro, Optina
Bar
2.
Zatititi od dalje sjee i antropogenog uticaja
jo uvijek ouvana podruja pod makijom na Jazu
(obaveza iz Akcionog plana uz Informaciju o stanju
ivotne sredine za 2011.godinu)
Ministarstvo
kontinuirano
poljoprivrede i ruralnog
razvoja,
Uprava
za
inspekcijske
poslove,
Optina
Budva,
Ministarstvo
odrivog
razvoja i turizma
Ministarstvo
kontinuirano
poljoprivrede i ruralnog
razvoja,
Agencija
za
zatitu ivotne sredine,
Optina
Kotor,
Ministarstvo
odrivog
razvoja i turizma
Agencija
za
zatitu 2015. god
ivotne sredine, Optina
Tivat,
Ministarstvo
odrivog
razvoja
i
turizma,
Uprava
za
inspekcijske poslove
3.
Onemoguiti krenje kestenove ume u
Kotorsko risanskom zalivu (obaveza iz Akcionog
plana uz Informaciju o stanju ivotne sredine za
2011.godinu)
4.
Izraditi plan upravljanja za podruje Tivatskih
solila koji e omoguiti identifikaciju mjera
adekvatne zatite ovog podruja(obaveza iz
Akcionog plana uz Informaciju o stanju ivotne
sredine za 2011.godinu)
5.
Sprovoditi intenzivniju kontrolu ribarskih
aktivnosti na Skadarskom jezeru i intenzivniju
kontrolu restorana i pijaca, u vrijeme lovnih zabrana
kako bi se putem trita uticalo na smanjenje
krivolovnih aktivnosti.
zatitu kontinuirano
6.
Uraditi sanaciju deponija na rijeci Cijevni i
time unaprijediti estetsku vrijednost predjela
Glavni
grad, kontinuirano
Ministarstvo
odrivog
razvoja i turizma
7.
Organizovati sistem zatite od poara na
teritoriji Crne Gore, naroito tokom ljetnjih mjeseci
8.
Vriti nadzor nad sprovoenjem aktivnosti iz
Godinjeg programa upravljanja NP Durmitor, a
tiu se valorizacije ovog nacionalnog parka
9.
Intenzivnije sprovoditi akcije i inspekcijske
kontrole usmjerene ka krivolovcima na podruju
Durmitora (obaveza iz Akcionog plana uz Informaciju
o stanju ivotne sredine za 2011.godinu)
10.
Izraditi plan valorizacije rijeke ehotina koja
ima izuzetan potencijal za sportski ribolov (obaveza
iz Akcionog plana uz Informaciju o stanju ivotne
sredine za 2011.godinu)
Optina
Pljevlja, 2015.
Ministarstvo
poljoprivrede i ruralnog
razvoja
11.
Finalizovati studiju zatite Regionalnog parka
Komovi i uspostaviti funkcionalnu upravljaku
strukturu (obaveza iz Akcionog plana uz Informaciju
o stanju ivotne sredine za 2011.godinu)
Ministarstvo
2014.-2015.
poljoprivrede i ruralnog
razvoja,
Ministarstvo
odrivog
razvoja
i
turizma, Glavni grad,
Optina Kolain, Optina
Andrijevica
Agencija
za
ivotne sredine
14.
Poveati izdvajanje
realizacije
Programa
biodiverziteta u Crnoj Gori
Ministarstvo
odrivog kontinuirano
razvoja
i
turizma,
Agencija
za
zatitu
ivotne
sredine,
Ministarstvo finansija
sredstava za
monitoringa
potrebe
stanja
zatitu 2016.god.
15.
Pripremiti Uredbu o uspostavljanju ekoloke
mree
Ministarstvo
odrivog 2015. god.
razvoja i turizma
Ministarstvo
odrivog 2015. god.
razvoja
i
turizma,
lokalne samouprave
prirodnih
Ministarstvo
odrivog 2015.-2016
razvoja
i
turizma, god.lokalne
samouprave, kontinuirano
Agencija
za
zatitu
ivotne sredine
Ministarstvo
kontinuirano
poljoprivrede i ruralnog
razvoja,
strune
organizacije
Ministarstvo
kontinuirano
poljoprivrede i ruralnog
razvoja,
Biotehniki
institut
20
Ministarstvo
odrivog 2017. god.
razvoja
i
turizma,
Agencija
za
zatitu
ivotne
sredine,
Ministarstvo finansija
Agencija
za
zatitu kontinuirano
ivotne
sredine,
Ministarstvo
poljoprivrede i ruralnog
razvoja
Optina Ulcinj, UIP
kontinuirano
Optina Ulcinj
kontinuirano
Lokalna
samouprava, kontinuirano
Uprava za inspekcijske
poslove,
Ministarstvo
poljoprivrede i ruralnog
razvoja, lovaka drutva
Ministarstvo
kontinuirano
poljoprivrede i ruralnog
21
razvoja,
Ministarstvo
odrivog
razvoja
i
turizma,
Javno
preduzee
za
upravljanje nacionalnim
parkovima, Optina Bar,
Prijestonica
Cetinje,
Agencija
za
zatitu
ivotne sredine
Ministarstvo
kontinuirano
poljoprivrede i ruralnog
razvoja,
Javno
preduzee
za
upravljanje nacionalnim
parkovima
Ministarstvo
kontinuirano
poljoprivrede i ruralnog
razvoja,
Uprava
za
ume,
Uprava
za
inspekcijske poslove
Ministarstvo
kontinuirano
poljoprivrede i ruralnog
razvoja,
Uprava
za
inspekcijske poslove
Ministarstvo
odrivog 2014-2015.
razvoja i turizma
god.
Ministarstvo
odrivog kontinuirano
razvoja i turizma, Javno
preduzee
za
upravljanje nacionalnim
parkovima, JP Morsko
dobro,
lokalne
22
samouprave
34. Nastaviti istraivanja flore i faune Crne Gore, u
skladu sa metodologijom i praksom koja se
primjenjuje u EU
Agencja
za
zatitu kontinuirano
ivotne sredine, Javno
preduzee
za
upravljanje nacionalnim
parkovima, Ministarstvo
odrivog
razvoja
i
turizma,
Ministarstvo
poljoprivrede i ruralnog
razvoja
Agencja
za
zatitu kontinuirano
ivotne sredine, Javno
preduzee
za
upravljanje nacionalnim
parkovima, Ministarstvo
odrivog
razvoja
i
turizma,
Ministarstvo
poljoprivrede i ruralnog
razvoja
,Uprava za ume
Uprava za inspekcijske kontinuirano
poslove,
Ministarstvo
poljoprivrede i ruralnog
razvoja
termofilnih
listopadnih
23
uma
Izrada plana upravljanja za indikatorske vrste
gljiva
Zabrana sakupljanja vrste glijve Amanita
caesarea
Zatita vrste gljive Chroogomphus helveticus
nacionalnom legislativom
Adekvatna zatita uma
poljoprivrede i ruralnog
razvoja,
Uprava
za
ume,
Agencija
za
zatitu ivotne sredine
24
Planskim
i
programskim
dokumentima
potrebno je planirati kontinuirano praenje lovora i
lovorovih zajednica, kako na ostrvima, tako na svim
podrujima gdje se lovor javlja.
Javno
preduzee
za kontinuirano
upravljanje nacionalnim
parkovima, Agencija za
zatitu ivotne sredine,
Ministarstvo
odrivog
razvoja
i
turizma,
Ministarstvo
poljoprivrede i ruralnog
razvoja,
Uprava
za
inspekcijske poslove
25
Unapreenje i nastavak monitoring aktivnosti
za vrste gmizavaca i vodozemaca.
26
BUKA U
IVOTNOJ
SREDINI
2.
Kontrola nivoa buke koju emituju vozila i
modernizacija javnog gradskog prevoza
3.
Donoenje zakonske regulative koja e
regulisati nivo buke iz sistema izduvnih gasova
motora s unutranjim sagorijevanjem
4.
Postavljanje krunih tokova. Na raskrsnicama
gdje je to mogue, postaviti vremenske semafore i
obezbijediti potovanje gaenja motora za vrijeme
ekanja na semaforu. Na svim raskrsnicama gdje je
to mogue uvesti zeleni talas.
1.
Uspostaviti mreu od ukupno barem 5 mjernih
stanica koje vre on-line monitoring jaine
apsorbovane doze zraenja u vazduhu, a koje bi
pravilnim meusobnim rasporedom pokrile cijelu
teritoriju Crne Gore.
Centar
za
ekotoksikoloka
ispitivanja, Agencija za
zatitu ivotne sredine,
Ministarstvo
odrivog
razvoja i turizma
Ministarstvo
odrivog
razvoja
i
turizma,
Agencija
za
zatitu
ivotne sredine, Centar
za
ekotoksikoloka
ispitivanja
Centar
za
ekotoksikoloka
ispitivanja
Ministarstvo prosvjete
2.
Nabavka barem jedne rezervne pumpe koja
vri uzorkovanje vazduha
RADIOAKTIVNO
ST U IVOTNOJ
SREDINI
3.
Instalacija vie kolektora koji uzorkuju
padavine (pogotovo u regionima sa obilnim
padavinama)
4.
Predlae se remedijacija u kolama:
2018.
2016. god.
2017. god.
2015.
5.
Predlae se da se stanarima individualnih
zgrada u kojima je uoeno prekoraenje nivoa za
stare stambene objekte daju instrukcije kako mogu
da utiu na smanjenje koncentracije gasa radona u
njihovim prostorijama
6.
Zavrti realizaciju Programa izrade radonske
mape Crne Gore
Ministarstvo
odrivog
razvoja
i
turizma,
Agencija
za
zatitu
ivotne sredine, Centar
za
ekotoksikoloka
ispitivanja
Ministarstvo
odrivog
razvoja
i
turizma,
Agencija
za
zatitu
ivotne sredine, Centar
za
ekotoksikoloka
ispitivanja
7.
Poveati broj i vrstu uzoraka graevinskog
materijala na kojem se vre mjerenja koncentracije
radionuklida
Ministarstvo odrivog
razvoja i turizma,
Agencija za zatitu
ivotne sredine
8.
Poveanje broja uzoraka hrane nad kojima se
vri analiza zraenja po stanovniku unijeta
ingestijom
Ministarstvo odrivog
razvoja i turizma,
Agencija za zatitu
ivotne sredine
kontinuirano
31.decembar
2016
(IAEA
tehnika
pomo 20142015
kroz
projekat
Mapiranje
radona u Crnoj
Gori
i
unapreenje
nacionalnog
sistema
zatite
od
radona
)
2014.
goddodatna
aktivnost
u
Programu
ispitivanja
sadraja
radioaktivnos
ti u . sredini
2014.
goddodatna
aktivnost
u
Programu
ispitivanja
sadraja
radioaktivnos
28
9.
Poveanje broja i vrste uzoraka stone hrane
na kojima se vri analiza
Ministarstvo odrivog
razvoja i turizma,
Agencija za zatitu
ivotne sredine
10.
Shodno Odluci o sistematskom ispitivanju
sadraja radionuklida u ivotnoj sredini (Sl. list
SRJ, br. 45/97) treba vriti specifina mjerenja 90Sr
u vazduhu, vrstim i tenim padavinama, rijekama,
jezerima i moru, zemljitu, hrani i vodi za pie
Ministarstvo odrivog
razvoja i turizma,
Agencija za zatitu
ivotne sredine
ti u . sredini
2014.
goddodatna
aktivnost
u
Programu
ispitivanja
sadraja
radioaktivnos
ti u . sredini
2014.
goddodatna
aktivnost
u
Programu
ispitivanja
sadraja
radioaktivnosti
u . sredini
29