Finansijski Prirucnik Za Direktora PDF

FINANSIJSKI VODI ZA
DIREKTORE OSNOVNIH I
SREDNJIH KOLA
Decembar 2009. godine
FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA
Zahvala
Ovaj vodi za direktore srednjih i osnovnih kola, rezultat je zajednikog rada i
napora direktora osnovnih i srednjih kola i predstavnika ministarstava obrazovanja
irom Bosne i Hercegovine, koji su inili radnu grupu za izradu Finansijskog vodia za
direktore osnovnih i srednjih kola:
Zineta Boguni, direktorica Osnovne kole engi Vila I, Sarajevo

Munir Helvida, savjetnik za finansije u Ministarstvu obrazovanja, kulture i
sporta Srednjobosanskog kantona
Jasminka Kurevi, pomonica ministra za ekonomsko-finansijske poslove,
plan, analizu i statistiku u Ministarstvu obrazovanja,
nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona
Ivanko Magani, direktor Srednje kole Silvije Strahimir Kranjevi,
Livno
ore Mrevi, direktor Srednje kole Ivo Andri, Viegrad
Marija Naletili, pomonica ministra za srednje i visoko obrazovanje,
Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta
Zapadnohercegovakog kantona

Ljubomir Radovi, direktor Osnovne kole Mokro, Pale
Muharem Saraevi, direktor Srednje mjeovite Teanj, Teanj

Nenad Sladojevi,
vii struni suradnik za finansije u osnovnom obrazovanju,
Ministarstvo prosvjete Republike Srpske
Vasiljko krivan, direktor Centra srednjih kola Trebinje, Trebinje
Sreten Vuji, direktor Osnovne kole Milo Duji, elinac
Mirjana ili, direktorica Prve osnovne kole,
Brko distrikt Bosne i Hercegovine

ISBN 978-92-9235-346-9
Svako gledite, izjava i miljenje, izraeno u ovoj publikaciji, a za koje

nije izriito naznaeno da potjee iz Misije OSCE-a u BiH, ne odraava
nuno zvaninu politiku Misije OSCE-a u BiH.
Misija OSCE-a u BiH je podrala tampanje ovog materijala.
Sadraj
Sadraj .....................................................................................................................................3
1. Uvod .....................................................................................................................................5
2. Registar pojmova.....................................................................................................................6
3. Pravni okvir..............................................................................................................................8
4. Strateko planiranje................................................................................................................9
4.1. ta je strateko planiranje................................................................................................9
4.2. Zapoinjanje procesa stratekog planiranja.....................................................................9
4.3. Uloga direktora u stratekom planiranju...........................................................................9
4.4. Procjena trenutne situacije.............................................................................................10
4.5. Prepoznavanje kritinih pitanja.......................................................................................10
4.6. Definiranje misije............................................................................................................10
4.7. Osobitosti misije.............................................................................................................10
4.8. Utvrivanje ciljeva...........................................................................................................11
4.9. Karakteristike ciljeva.......................................................................................................11
5. Budet kao dokument...........................................................................................................12
5.1. ta je budet...................................................................................................................12
5.2. Vrste budeta..................................................................................................................12
5.3. Budetski principi............................................................................................................12
6. Planiranje budeta ope smjernice...................................................................................14
6.1. Priprema za planiranje budeta......................................................................................14
6.2. Budetski ciklus..............................................................................................................14
6.3. Budetski kalendar.........................................................................................................15
7. Direktor kole i finansije.......................................................................................................17
7.1. Nadlenosti direktora u oblasti finansija.........................................................................17
7.2. ta treba uiniti prije pripreme budeta kole.................................................................17
8. Prihodi i rashodi kole..........................................................................................................19
8.1. Zahtjevi budetskih korisnika..........................................................................................19
8.2. Izvori prihoda kola.........................................................................................................19
8.3. Budet entiteta/kantona i opina kao izvor prihoda........................................................19
8.3.1. Rashodi za bruto plae i naknade zaposlenih u koli...........................................19
8.3.2. Rashodi za materijal, usluge i kapitalna ulaganja.................................................20
8.3.3. Rashodi za prijevoz uenika.................................................................................21
8.4. Prihodi od drugih nivoa vlasti i nevladinih organizacija..................................................21
8.5. Prihodi od pruanja javnih usluga...................................................................................21
8.6. Vlastiti prihodi.................................................................................................................21
8.6.1. Javne usluge koje predstavljaju vlastite prihode budetskog korisnika................21
8.6.2. Javne usluge koje ne predstavljaju vlastite prihode budetskog kokorisnika.......22
8.6.3. Planirani prihodi od donacija i grantova................................................................23
8.6.4. Neplanirani grantovi i donacije.............................................................................23
8.7. Donacije i grantovi..........................................................................................................24
8.8. Detaljan prikaz stavki prihoda i rashoda za kapitalna ulaganja......................................25
9. Izvjetavanje o izvrenju budeta za kole.........................................................................31
9.1. Izvrenje budeta kole..................................................................................................31
9.2. Knjigovodstvene isprave.................................................................................................32
9.3. Blagajniko poslovanje...................................................................................................32
9.4. kole kao obveznici poreza na dodanu vrijednost.........................................................33
10.Javne nabavke.......................................................................................................................34
10.1. Vrijednosni razredi..........................................................................................................34
10.2. Vrste postupaka za dodjelu ugovora..............................................................................34
10.3. Tenderska dokumentacija...............................................................................................35
10.4. Period vaenja ponude...................................................................................................35
10.5. Osiguranje ponude i osiguranje izvrenja ugovora.........................................................35
10.6. Minimalni rokovi za podnoenje zahtjeva i ponuda........................................................35
10.7. Otvaranje ponuda...........................................................................................................36
10.8. Kriterij za dodjelu ugovora..............................................................................................36
10.9. Obavjetavanje kandidata i ponuaa o rezultatima......................................................36
10.10. Vrste postupaka za dodjelu ugovora ispod domaih vrijednosnih razreda...................36
10.11. Konkurentni zahtjev za dostavljanje ponuda.................................................................36
10.12. Direktni sporazum.........................................................................................................37
11.Popis imovine........................................................................................................................38
11.1. ta je popis imovine.......................................................................................................38
11.2. Vrste popisa imovine......................................................................................................38
11.3. Pripreme za vrenje popisa imovine...............................................................................38
11.4. ta je predmet popisa imovine i kako se vri.................................................................39
11.5. Izvjetavanje o izvrenom popisu imovine.....................................................................39
12.Unutarnja kontrola................................................................................................................41
12.1. Obaveze kole kod unutarnje kontrole...........................................................................41
12.2. Elementi sistema unutarnje kontrole..............................................................................41
12.2.1. Kontrolno okruenje............................................................................................42
12.2.2. Administrativni interni kontrolni postupci............................................................42
12.2.3. Raunovodstveni interni kontrolni postupci........................................................42
12.2.4. Postupci informiranja..........................................................................................43
12.2.5. Postupci komunikacije........................................................................................43
12.2.6. Postupci nadgledanja.........................................................................................43
13.Javno zagovaranje................................................................................................................44
13.1. ta je javno zagovaranje................................................................................................44
13.2. Lobiranje.........................................................................................................................44
13.3. Planiranje i priprema aktivnosti lobiranja........................................................................44
Dodatak 1 Pravni osnov.............................................................................................................47
Dodatak 2 Prednosti i nedostaci grantova i donacija..............................................................52
Dodatak 3 Ideje za iznalaenje sredstava.................................................................................54
Dodatak 4 Osnovni elementi prijedloga projekta.....................................................................55
1. Uvod
Ovaj prirunik je praktini vodi, koji je
nastao kao odgovor na izraenu potrebu
direktora u osnovnim i srednjim kolama
da steknu znanja i vjetine iz oblasti
finansija, koje su im potrebne da bi
uspjeno vodili kole prema postavljenom
cilju kvalitetno obrazovanje za svu djecu.
Vodi je uraen u suradnji s predstavnicima
ministarstava obrazovanja i direktorima
osnovnih i srednjih kola. Svrha mu je da
postane efikasno sredstvo direktorima
kola, posebno onima koji su na poetku
svog rada, u boljem razumijevanju vanih
dijelova
svakodnevnog
upravljanja
kolom, koji se tiu finansija.
Upravljanje finansijama moe zvuati
pomalo zastraujue onima, koji za to
uope nisu obueni. Cilj ovog prirunika
je smanjiti strahove, ali i predrasude koje
direktori mogu imati prema upravljanju
finansijama. Ovaj prirunik JE namijenjen,
prije svega, direktorima kola, jer ukazuje
na one aspekte finansijskog poslovanja
koji su u njihovim nadlenostima i
odgovornostima. Ovaj prirunik NIJE
namijenjen finansijskom osoblju, kao to
su: blagajnici, finansijski administratori,
raunovodstvo i slino, iako bi bilo
korisno da se i oni upoznaju sa dijelovima
teksta, jer im to moe pomoi da bolje
razumiju ta je direktorima potrebno
od informacija u oblasti finansijskog
poslovanja kole, kako bi mogli donositi
relevantne odluke.
Vodi se bavi temeljnim komponentama,

koje su potrebne da bi direktori bolje
razumjeli finansijsko poslovanje kole.
Neke od komponenti obuhvataju strateko
planiranje, osnovne budetske pojmove,
budetske principe, obaveze tokom
planiranja budeta, unutarnju kontrolu i
druge aktivnosti finansijskog poslovanja.
U tekstu smo se rukovodili meunarodnim
finansijskim
i
raunovodstvenim
standardima. Svi savjeti i prijedlozi
u potpunosti su u skladu s vaeim
zakonodavstvom u oblasti finansija.
Nadamo se da e ovaj prirunik, kad
ga proitate, postati sredstvo koje e
direktori osnovnih i srednjih kola koristiti
na mnogo naina. Ne treba zaboraviti
da je, pored svih tabela, raunanja i
brojeva, upravljanje finansijama sredstvo
koje e omoguiti da se novac koristi na
pravi nain, pokazujui osnivaima da
se pridravate zakona, ali i zajednici u
kojoj se kola nalazi, da se rukovodite
ciljevima kojima elite postii kavalitetno
obrazovanje za svakog uenika. Prirunik
bi trebao pomoi da se donose prave
odluke i da se planira kako e kola
izgledati u budunosti.
Dobro upravljanje finansijama utjee na
cijelu kolu; ono dotie sve zaposlene,
ukljuene u odgojno-obrazovni proces, i
utjee, najbitnije od svega, na uenike,
i kvalitet obrazovanja koji se njima nudi.
Direktori ne smiju zaboraviti da su oni
odgovorni za to je mogue efikasniji rad
kole, a veliki dio te odgovornosti ini i
upravljanje finansijama.
2. Registar pojmova
Nakon itanja ovog poglavlja, trebali biste razumjeti:

Temeljne pojmove koji se koriste u finansijskom poslovanju kole
Budet brojano izraen plan,

napravljen
za
odreeni
vremenski
period, koji ukljuuje planirane prihode
(finansijska
sredstva)
i
planirane
trokove, koji e nastati u tom periodu. To
je akt kojim se utvruje plan finansijskih
aktivnosti budetskih korisnika i obuhvata
projekciju iznosa prihoda i primitaka i
utvrenog iznosa rashoda i izdataka za
period od jedne fiskalne godine. Budet se
sastoji iz opeg i posebnog dijela i plana
razvojnih programa.
Budetski korisnici su ministarstva
i ostali organi uprave, i ostali koji su u
budetu uvrteni kao budetski korisnici
(naprimjer, osnovne i srednje kole,
univerziteti, ustanove kulture, i sl.).
Budetski rashodi propisani su
zakonom i planirani u budetu svakog
budetskog
korisnika
po
vrstama
(ekonomskim kodovima) i izvorima
sredstava (budetska, vlastita, grantovi i
donacije, interne transakcije).
Budetski zahtjev zahtjev koji
podnosi svaki budetski korisnik resornom
ministarstvu,
odnosno
Ministarstvu
finansija, za odobravanje potrebnih
finansijskih sredstava (bruto plae i
naknade zaposlenih, izdaci za materijal i
usluge i kapitalna ulaganja) za sljedeu
budetsku godinu, a koji je sainjen po
uputstvu i instrukcijama koje donosi
Ministarstvo finansija.
Depozitni raun u komercijalnoj
banci jedan bankovni raun otvoren u
poslovnoj banci, na koji se polau svi javni
prihodi, a koji se dri u ime Ministarstva
finansija. Porezni obveznici vre uplate na
ovaj raun. Saldo na depozitnom raunu,
na kraju radnog dana, mora biti nula.
Fiskalna godina budet se donosi i

vai za fiskalnu godinu, koja poinje 1.
januara, a zavrava 31. decembra.
Finansijsko izvjetavanje skup
informacija o svim novanim tokovima
budeta za jednog budetskog korisnika.
Glavna knjiga trezora je sistemska
evidencija
transakcija
i
poslovnih
aktivnosti, prihoda, primitaka, izdataka
i drugih plaanja, te stanja imovine,
obaveza i izvora vlasnitva to su u vezi sa
budetom nastali tokom fiskalne godine,
odnosno do odreenog datuma, koji prua
informacije o transakcijama i poslovnim
dogaajima u skladu sa propisanim
raunskim planom i klasifikacijama.
Glavna knjiga trezora, sa Jedinstvenim
raunom trezora, predstavlja osnovni
sistem upravljanja javnim izdacima.
Interna
kontrola
organizacija,
politike i procedure koje se koriste
kako bi programima bili postignuti
namjeravani rezultati; kako bi sredstva
koja se koriste u provedbi ovih programa
bila u skladu sa navedenim ciljevima
navedenih organizacija; kako bi programi
bili zatieni od gubitaka, prijevare i
loeg upravljanja; i kako bi pouzdane
informacije bile dobivene, odravane,
kako bi se o njima izvjetavalo i kako bi
bile koritne u svrhe donoenja odluka
na vrijeme.
Interna revizija odnosi se na onu
reviziju koju obavlja odjel ili jedinica
unutar trezora ili Ministarstva finansija,
ijoj jedinici za reviziju je povjereno
obavljanje procjene sistema i procedura
ministarstva ili organizacije, s ciljem
minimiziranja vjerovatnoe nastanka
greaka, prijevare i neefikase prakse.
Sve jedinice za internu reviziju moraju
biti
funkcionalno
neovisne
unutar
Ministarstva finansija i biti odgovorne
direktno ministru finansija.
Javna sredstva su sredstva koja
ukljuuju budetske i izvanbudetske
fondove, kao i utroke poreznih i
neporeznih prihoda, taksi, naknada
i drugih prihoda nastalih po osnovu
pruanja javnih usluga i aktivnosti, kredita
i grantova (nepovratnih sredstava). Sva
javna sredstva obavezno se polau i
povlae sa Jedinstvenog rauna trezora.
Jedinstveni raun trezora (JRT)
sastoji se od depozitnog rauna
otvorenog u komercijalnoj banci, rauna
za investiranje i zatitu sredstava, jednog
ili vie transakcijskih rauna, i po potrebi,
transakcijskih rauna za gotovinu.
Svi ovi rauni moraju se drati u ime
ministarstava finansija. Svrha JRT-a je da
se centralizira kontrola nad svim javnim
prihodima u ministarstvima finansija.
Mjeseni operativni plan potreban
mjeseni iznos sredstava za pokrie
izdataka koji, na prijedlog budetskog
korisnika, odobrava Ministarstvo finansija,
i koji mora biti u skladu s ukupno
odobrenim sredstvima u budetu za tog
korisnika i za tu fiskalnu godinu.
Vlastiti prihodi su prihodi koje

budetski korisnici ostvare na tritu
pruanjem usluga treim osobama.
Prihodi koje budetski korisnici ostvare
u meusobnim aktivnostima, na istom
nivou vlasti, smatraju se prihodima
od internih transakcija, i moraju biti
planirani u budetu na poziciji budetskog
korisnika.
Trezor je osnovna organizacijska
jedinica unutar Ministarstva finansija,
u kojoj se, u skladu s ovim zakonima i
drugim propisima, obavljaju poslovi,
koji se odnose na planiranje izvrenja i
izvrenje budeta; voenje raunovodstva
i raunovodstvenih politika; upravljanja
novcem i voenje Jedinstvenog rauna
trezora;
otplate
duga,
izdavanja
garancija, nova zaduivanja, upravljanje
neangairanim sredstvima i imovinom.
Transakcijski rauni su bankovni
rauni otvoreni u poslovnim bankama
od strane trezora, a koji se dre u ime
Ministarstva finansija i preko kojih se
vre svakodnevne transakcije, vezane za
trokove budetskih korisnika
3. Pravni okvir

Temeljne nadlenosti trezora

ta je svrha zakon o budetu

ta reguliraju zakoni o izvrenju budeta
Sam pojam trezor ve je objanjen u
registru pojmova, i navedeno je da je
trezor jedinica koja se nalazi u sklopu
svakog ministarstva finansija. Ipak,
zakonima o trezoru detaljnije se utvruju
nadlenosti trezora. Nadlenosti trezora
obuhvataju sljedee:
Otvaranje i voenje svakog rauna
koji ulazi u sistem Jedinstvenog
rauna trezora;
Rasporeivanje javnih prihoda
s rauna javnih prihoda na
transakcijske raune;
Objedinjavanje sredstava u sistemu
Jedinstvenog rauna trezora;
Izvrenje
obaveza,
isplata
ili
prijenosa sredstava u ime i za raun
budetskih korisnika, ili direktan
prijenos budetskim korisnicima na
osnovu odluka o budetima ili na
osnovu finansijskih planova;
Uspostava sistema raunovodstva i
izvjetavanje, te raunovodstvene
evidencije u skladu s meunarodnim
raunovodstvenim standardima za
javni sektor;
Uspostava internih i eksternih
kontrolnih postupaka u upravljanju
sredstvima i u raunovodstvu;
Uspostava informatikih i
funkcionalnih postupaka
za upravljanje finansijskim
informacijama.
Zakonom o budetima ureuje se

priprema, planiranje, izrada, donoenje
i izvravanje budeta entiteta, kantona,
gradova i opina i finansijskih planova
izvanbudetskih fondova, zaduivanje,
garancije
i
upravljanje
dugom,
raunovodstvo, izvjetavanje, nadzor
i revizija budeta i drugih budetskih
korisnika.
Na nivou kantona donose se zakoni o
izvrenju kantonalnih budeta. Ovim
zakonima ureuje se struktura prihoda i
primitaka, te rashoda i izdataka budeta
i njegovo izvravanje, prioriteti plaanja,
opseg zaduivanja i jamstva, upravljanje
javnim dugom, te finansijskom i
nefinansijskom imovinom, prava i obaveze
korisnika budetskih sredstava, ovlasti
vlade, ministarstva finansija i ministra
finansija u izvravanju budeta za tekuu
godinu, kazne za neispunjenje obaveza,
te druga pitanja u izvravanju budeta.
4. Strateko planiranje
Nakon itanja ovog poglavlja trebali biste razumjeti:

Poetak procesa stratekog planiranja

Ulogu direktora kole u stratekom planiranju

Definiranje misije, vizija i ciljeva
Strateko planiranje je organizirani

nain
pomjeranja
organizacije,
iz
trenutne situacije, u onu u kojoj eli biti
u budunosti. To je proces postavljanja
ciljeva, razrade i provedbe planova, kako
bi se ti ciljevi postigli. Strateki plan
omoguit e razradu radnih planova i
tako e osigurati slubenicima smjernice i
jasne ciljeve s kojima se njihov rad moe
usporediti i tako i ocijeniti.
4.1. ta je strateko planiranje
Strateko
planiranje
je
sredstvo
upravljanja, koje osigurava da svi
zaposleni rade za iste ciljeve. Ovo bi
trebao biti stalan proces, radi pomaganja
u procjeni i prilagoavanju ciljeva
okruenju koje se stalno mijenja.
Strateki plan s jasnim ciljevima pomoi
e da se utvrde prioriteti pri donoenju
vanih odluka o tome ta je kljuno, a ta
nije. To je vano sredstvo pri odluivanju
raspodjele resursa. Strateki planovi
mogu se razraditi za razliite ciljeve.
Najefikasniji oblik stratekog planiranja
je uestvovanje.
Strateko planiranje:
Osigurava usmjerenost na budue
ciljeve;
Usklauje lokalne oprene interese;
Utvruje razmimoilaenje izmeu
trenutnih i eljenih aktivnosti;
Daje osnovu s koje
procjenjivati napredak;
se
moe
Jaa osjeaj
aktivnostima
uea
javnim
Proces stratekog planiranja osmiljen

je tako da prui odgovore o nainima
donoenja kljunih odluka o tome:
ta se treba raditi;
Zato se to treba raditi;
Kako to raditi.
Budet
je
jedan
od
kljunih
instrumenata
ostvarenja
stratekog
plana osiguravanjem resursa nunih za
obavljanje aktivnosti postizanja ciljeva
zacrtanih u stratekom planu.
4.2. Zapoinjanje procesa

stratekog planiranja
Vano je da prije poetka bilo kojeg

procesa, poput ovog, postoji razumijevanje
i posveenost onih na koje e plan imati
utjecaj. Ko god da pokrene inicijativu
stratekog planiranja, mora objasniti
njegov cilj, ulogu uesnika, oekivanu
posveenost, te cijenu i koristi od rada
na jednom takvom projektu.
4.3. Uloga direktora u

stratekom planiranju
Ravnatelj kole mora osigurati svu

potrebnu tehniku potporu i pomoi u
pripremi, izradi i realizaciji stratekog plana
kole, te treba osigurati odgovarajue
okruenje za razvoj stratekog plana,
poticanjem transparentnog procesa koji
ukljuuje itavu kolsku zajednicu.
Poveava uinak ulaganja oskudnih

javnih resursa;
Prepoznaje i definira odgovornosti;
4.4. Procjena trenutne situacije
U procesu stratekog planiranja nuna je

analiza. Bez ispitivanja trenutne situacije
u kolskoj zajednici, skoro je nemogue
promijeniti ili poboljati situaciju. To
podrazumijeva prikupljanje podataka i
injenica od razliitih izvora i provjeru
tanosti informacija, prepoznavanje i
provjeru pretpostavki. Zatim, prikupljene
informacije treba organizirati i pomno
istraiti uz pomo SWOT analize. To
je analiza snaga, slabosti, mogunosti i
prijetnji, koja se radi zbog prepoznavanja
poredbenih prednosti zajednice u kojoj se
kola nalazi.
4.5. Prepoznavanje kritinih pitanja
Kritina pitanja kole trebaju proizai iz

SWOT analize i ona mogu biti i pozitivna
i negativna. Tim koji radi na analizi mora
dati odgovore na ova pitanja, a ukoliko to
ne uini, ova pitanja e postati prepreka
koli u ispunjavanju njenih zadataka.
4.6. Definiranje misije
Definiranjem misije precizira se svrha

postojanja kole, te njezinio dominantno
usmjerenje
u
odgojno-obrazovnim
aktivnostima i vrijednosti koje uvaava
i iri. Definiranjem misije utvruje se
dugoroni pogled na to ta se eli postati
i osigurava se praenje napretka kole,
naglaava se jedinstvenost kole, i
elementi na osnovu kojih se jedna kola
razlikuje od druge..
Osim toga, definiranjem misije osigurava
se usredsrijeenost na potrebe kolske
zajednice, a ne na vlastite unutarnje
potrebe. Time kole postaju eksterno,
a ne interno usmjerene u svom radu.
Misija je ideja vodilja za slubenike i
ini poveznicu slubenika u pogledu
ostvarenja zajednikih ciljeva. Nema
modela kako napisati dobru misiju, ali
je korisno ukazati na to da je najbolje
rjeenje pogledati kako su to uinili drugi,
i iz njihovih iskustava izvui najbolje. Pri
tome vodite rauna o tome da kvalitetna
misija mora biti jedinstvena, zasnovana
na kompetentnosti i realna.
10
4.7. Osobitosti misije
Uspjena misija mora biti jedinstvena,

tj. dovoljno specifina da se razlikuje od
misija drugih. Jedinstvenost se postie na
temelju djelatnosti kojom se bavite, ali i
jasnim definiranjem kome je usmjerena.
Neke od najzastupljenijih rijei koje
se koriste u definiranju misije su:
klijenti, kvalitet, vrijednost, zaposlenici,
dioniari, razvoj, okruenje, uspjeh i
najbolji. Zastupljene su i rijei kao to
su: predanost, zajednica, karakteristike,
potivanje, izvrsnost, timski rad, i
druge.
Misija je sveobuhvatni cilj prema kojem
je upravljena organizacija u cjelini, i u
skladu s kojom se rukovodi menadment,
kada donosi odluke. Definiranje misije
odreuje dugoronu viziju izjavom: ta
se eli biti i kome se eli sluiti? I daje
odgovor na pitanja: Ko smo mi? ta mi
inimo? Zato, zbog ega smo tu? Kakva
smo mi organizacija danas, kakva elimo
biti u budunosti?
Sve ovo navedeno precizira se u posebnoj
slubenoj izjavi kole. Misija kole je
svojevrsna poruka, kojom se ukazuje na
karakteristike, s obzirom na elje kole
i njezine specifine potrebe, sredstva i
tehnologiju, kojima se mogu zadovoljiti
potrebe svih. Iskaz o misiji kole je
kratak saetak osnovnog cilja kole, tj.
ta tano ona eli postii svojim radom, te
na koji nain eli komunicirati s vanjskim
svijetom.
Misija jedne osnovne kole:

Mi smo osnovna kola kojoj je u centru svih aktivnosti
uenik. Ljubazni i pristupani nastavnici pruaju znanje
potrebno za ivot, posebno za upis u srednju kolu, s vrlo
strogim kriterijima ocjenjivanja. U naoj koli uenici
e stei visoke drutvene, a posebno interkulturalne
vjetine u sigurnom okruenju.
Vizija jedne osnovne kole:
Mi elimo biti kola u kojoj e jedinstvo razliitosti biti
prednost, a znanje i dobrota najvanije vrline.
4.8. Utvrivanje ciljeva
Rezultati SWOT analize pomau u

odreivanju ciljeva. Nastoje se iskoristiti
prednosti s kojima raspolae organizacija
i mogunosti koje ona ima. Planirani
ciljevi moraju biti jasno napisani, kratko
formulirani i razumljivi zaposlenima i iroj
zajednici.
Naime, jedino ciljevi koji su nedvosmisleni,
precizni i napisani stilom koji je prihvatljiv
za veinu, mogu biti ciljevi koji su i
motivirajui. Sve ovo je izuzetno znaajno
za ukljuivanje svih slubenika u njihovu
realizaciju i ostvarivanje uspjeha, u
konanici.
Svaki postavljeni cilj treba dati odgovor
na sljedea pitanja:
ta se eli postii?
Koliko se eli ostvariti?
U kojem periodu?
4.9. Karakteristike ciljeva
Ciljevi imaju etiri kljune karakteristike.

Osim to su hijerarhijski postavljeni,
ciljevi moraju biti mjerljivi, postojani
i realni. Hijerarhija uvaava ciljeve
razliite vanosti, a svaki cilj mora biti
tako oblikovan da, svi zajedno, doprinose
ostvarenju glavnog cilja..
Jasno odreeni ciljevi kvantitativno su
definirani, a tamo gdje to nije mogue, cilj
je nuno potkrijepiti s vie kvalitativnih
termina, koji takoer podlijeu procjeni.
Ova posebnost ciljeva dolazi posebno do
izraaja kod uvoenja sistema kontrole
realizacije ciljeva. Naime, kontrola je

uspjenija ako se odstupanja mogu
kvantitativno izraziti.
Ciljevi moraju biti postojani i nadovezivati
se jedan na drugi. Osim toga, realnost
je za ciljeve nuna, jer nije opravdano
u ciljeve ugraditi nerealne elje, ve
samo postaviti one ciljeve, koji mogu
proizai iz same kole i mogunosti koje
prua okruenje. Svaka kola ima svoje
specifinosti, ogranienja i mogunosti, o
emu treba voditi rauna pri postavljanju
ciljeva.
Ciljevi jedne osnovne kole:

Svi nai uenici e biti upisani u eljenu
srednju kolu;
Na takmienjima na kantonalnom nivou
iz svih oblasti, biti meu prvih deset
takmiara, a iz oblasti kulture meu prva
tri;
Na takmienjima iz oblasti matematike
i fizike osvojiti prva tri mjesta na nivou
Federacije BiH;
Ostvariti suradnju sa vie kola u svojoj
sredini, regiji i svijetu;
Imati educirane i visoko motivirane
nastavnike, utjecajno vijee roditelja, i
vijee uenika, koji dobro surauju;
Nastaviti trend opremanja kole
sofisticiranom tehnologijom;
Adaptirati u potpunosti kolsku zgradu;
Ostvariti rast vlastite zarade.
11
5. Budet kao dokument

Nakon itanja ovog poglavlja trebali biste razumjeti:

ta je budet
Koje su vrste budeta

Kojih principa se treba pridravati kod planiranja budeta
5.1. ta je budet
Proraun (od latinske rijei bulga, to

znai konata torba, a korijen rijei je
vjerovatno galski), u starofrancuskom
bougette, prenesen u obliku budget u
Englesku, gdje je, u parlamentarnoj
terminologiji, oznaavao onu konu torbu,
u kojoj je ministar finansija imao zakonski
prijedlog o dravnim finansijama. U tom
se smislu spominje prvi put 1760. godine,
pa je, krajem 18. stoljea, u tom obliku
i znaenju rije budet prela opet u
Francusku i rairila se po Evropi. Danas,
rije budet znai dokument u kojem su
sadrani podaci o dravnim prihodima i
rashodima, zajedno s ovlastima za vladu,
da smije rasporeivati prihode i rashode,
u okviru finansijskih zakona, odnosno
zakona o izvrenju budeta. Tako, budet
predstavlja plan prihoda i rashoda u
odreenom vremenskom periodu. U koli,
budet predstavlja finansijski iskazanu
organizaciju ivota i rada te kole.
FBiH (Slubene novine FBiH,

broj: 19/06), a u Republici Srpskoj
Zakonom o budetskom sistemu
RS (Slubeni glasnik Republike
Srpske, broj: 96/03, 14/04, 67/05
i 34/06). Budet obino vrijedi za
jednu fiskalnu godinu.1 U posljednje
vrijeme, donose se budeti za dui
vremenski period, obino za tri
do pet godina, ali koji nisu toliko
detaljni kao jednogodinji budet.
Budet poduzea ili institucije

takoer se izrauje na godinjoj
osnovi. Planiranje budeta gotovo
uvijek zahtijeva posebno zalaganje,
i to je, u sutini, finansijski plan
za novu poslovnu godinu. Ukoliko
izvrenje plana tokom poslovne
godine bude, u globalu, odgovoralo
iznosima prikazanim u budetu,
smatra se da je poduzee ili institucija
uspjeno ispunila svoje finansijske
planove i postigla zadane ciljeve
(i obratno).
5.2. Vrste budeta
Budet moe biti: lini, dravni i budet

poduzea ili institucije.
Lini (ili porodini) budet prikaz

je svih izvora primanja, kao i prikaz
svih izdataka, planiranih kako bi
primanja bila jednaka izdacima.
Dravni budet je sumirani plan
potencijalnih prihoda i rashoda

vlade. U Bosni i Hercegovini, svi
nivoi vlasti imaju svoje budete,
koje donosi zakonodavna vlast. U
Federaciji BiH budet je reguliran
u skladu sa Zakonom o budetima
12
5.3. Budetski principi
Postoji niz principa kojih bi se trebalo

pridravati u sastavljanju budeta.
Najvaniji od njih obuhvataju sljedee:
Princip
uravnoteenosti:
Budetski prihodi i rashodi moraju
biti uravnoteeni. Ovo znai da je
zbir prihoda jednak zbiru rashoda.
Princip potpunosti: Svi prihodi
i rashodi trebaju biti prikazani u

budetu. U sluaju da su prihodi
poveani, ne smiju se izmiljati
nepostojei rashodi.
U veini evropskih drava, kao i u Bosni i Hercegovini, fiskalna godina se podudara sa kalendarskom godinom (od 1. januara do 31.
decembra), meutim, u SAD-u budet se donosi za period od 1. oktobra tekue godine, do 30. septembra sljedee godine.
Princip
razumljivosti: Budet
mora biti razumljivo formuliran, te
predstavljati pregledan prikaz svih
budetskih prihoda i rashoda, i na
taj nain omoguiti sticanje jasnog
uvida u finansijsku djelatnost.
Takoer, treba olakati i osigurati
kontrolu nad zakonitou troenja
javnih prihoda.
Princip jedinstvenosti: Svi prihodi
i rashodi, koji ulaze u budet,

trebaju biti prikazani u jedinstvenom
dokumentu, koji daje cjelovitu sliku
finansijske situacije i omoguava
laku i bru kontrolu nad stanjem
prihoda i rashoda.
Princip
tanosti:
Prihodi
i
rashodi moraju tano odgovarati
predvienim vrijednostima. Kako bi

se iskljuile manipulacije, prikupljaju
se informacije iz okruenja: od
poreznih ispostava, zavoda za
statistiku, i dr.
Princip
prethodnosti:
Budet
mora biti donesen prije nastupanja
perioda za koji se donosi. Ukoliko se
to ne desi, mora postojati rezervni
plan
(privremeno
finansiranje),
koji e vrijediti dok budet ne
bude usvojen. (Po zakonu, u BiH
svi budeti moraju biti doneseni
najkasnije do 31. marta tekue
godine.)
Princip otvorenosti: Sve debate
i diskusije u pogledu donoenja

budeta moraju biti javne.
13
6. Planiranje budeta
ope smjernice
ta se radi prije priprema za planiranje budeta
Kako se odvija budetski ciklus
Kako izgleda budetski kalendar
ta se dogaa ako budet ne bude usvojen na vrijeme
6.1. Priprema za planiranje budeta
Od budetskih korisnika se oekuje da

planiraju svoje aktivnosti za sljedeu/e
godinu/e i da utvrde trokove koji su
vezani za provedbu njihovih aktivnosti.
Javni prihodi se procjenjuju u Ministarstvu
finansija na osnovu prikupljanja prihoda iz
prethodne godine i predvianja poveanja
budeta na osnovu poreznih i neporeznih
prihoda, dok kole vre procjenu vlastitih
prihoda.
Planiranje prihoda i rashoda mora biti
interaktivno, mora potivati:
Prolost;
Sadanjost;
Budunost;
Interaktivno
planiranje
mora,
pri
uspostavi novih naina rada i planova,
potivati uspjehe postignute u prolosti
i sadanjosti, te poticati na ostvarenje
eljene budunosti.
6.2. Budetski ciklus
Budetski ciklus je ciklini proces

upravljanja, u kojem se trae odgovori
na pet znaajnih pitanja:
to treba uraditi u budunosti
(odreivanje razvojnih ciljeva);
Na koji nain e to biti uraeno, jer
postoje razliite mogunosti kako

doi do cilja (odreivanje aktivnosti,
programa i mjera za dostizanje
cilja);
ta koristiti za dostizanje cilja
(prostor, kadar, oprema, znanje...);
14
Koliko e te aktivnosti kotati (faza
implementacije politika djelovanja i

programa);
Kako e se pratiti postignua ciljeva

(praenje izvoenja i procjena).
Direktor sa suradnicima u koli (budetski

korisnik) priprema zahtjev za finansiranje
rashoda i izdataka, i prijedlog plana
razvojnih programa (kapitalna ulaganja),
u skladu s uputstvom o nainu pripreme
zahtjeva, koje donosi ministar finansija.
kolski odbor, u skladu sa Zakonom
o osnovnom i srednjem obrazovanju,
donosi finansijski plan.
Ministarstvo obrazovanja, na osnovu
zahtjeva kola i ostalih budetskih
korisnika iz svoje nadlenosti, izrauje
zajedniki prijedlog plana rashoda i
izdataka i prijedlog plana razvojnih
programa i, najee u ime budetskih
korisnika iz svoje nadlenosti, pregovara
sa ministarstvom finansija oko visine
sredstava u planu za svakog budetskog
korisnika.
Budetski ciklus u BiH zasnovan je
na pristupu planiranja budeta u 10
koraka, kao konceptu srednjoronog
pristupa planiranju budeta, i usklaen
je sa budetskim procesima na svim
ostalim nivoima vlasti u BiH. Svaki korak
ovisi o svim akterima koji, u svakoj od
kljunih faza procesa u toku budetskog
ciklusa, pruaju adekvatne informacije,
te daju preporuke i odluke. Zbog toga,
efikasno srednjorono planiranje budeta
zahtijeva zalaganje i disciplinu svih aktera
ukljuenih u budetski proces, ukljuujui
vlade entiteta, kantona i opina, Vijee

ministara BiH, Parlamentarnu skuptinu
BiH, ministarstva, i sve ostale budetske
korisnike.
Grafikon 1: Srednjorono planiranje i priprema budeta u BiH u 10 koraka
Uraen od strane Projekta jaanja upravljanja javnim finansijama u BiH, kojeg implementira britanska konsultantska
kua PKF, a finansira DFID.
6.3. Budetski kalendar u

Federaciji BiH i RS
Kalendar izrade budeta reguliran je

entitetskim zakonima o budetu.
Budetski kalendar u Federaciji BiH
poinje 1. februara.

Ministarstvo finansija duno je, do
1. jula, dostaviti upute budetskim

korisnicima u pogledu pripreme
zahtjeva za dodjelu sredstava iz
budeta, rokove za podnoenje
zahtjeva za dodjelu sredstava i
ogranienje potronje za sljedeu
godinu.

Budetski korisnici su obavezni, do
1. augusta tekue godine, svoje

zahtjeve
dostaviti
Ministarstvu
finansija.
Do 1. oktobra tekue godine,

Ministarstvo finansija objedinjuje
budetske zahtjeve, sainjava nacrt
budeta za sljedeu budetsku
godinu i prosljeuje ga vladi
kantona.
Do 1. novembra tekue godine, za
sljedeu godinu, premijer podnosi

prijedlog budeta i dokument
okvirnong budeta, kao polazni
element
za
izradu
budeta,
Parlamentu.
Do 31. decembra Parlament

usvajaju predloeni budet.
15
Budetski kalendar u Republici

Srpskoj
poinje
od
juna,
kad
Ministarstvo finansija priprema preliminarni
Memorandum.

Do 1. jula, Ministarstvo izdaje
budetskim korisnicima uputstvo

o nainu i elementima izrade
nacrta budeta za sljedeu fiskalnu
godinu.

Do 1. septembra, budetski
korisnici dostavljaju Ministarstvu
budetske zahtjeve za sljedeu
fiskalnu godinu.
1. oktobar Vlada usvaja konaan
Memorandum, koji je auriran sa
makroekonomskim okvirom.
15. oktobar Ministarstvo dostavlja
Vladi nacrt budeta Republike za
sljedeu fiskalnu godinu.
5. novembar Vlada usvaja nacrt
budeta Republike za sljedeu
fiskalnu godinu i dostavlja ga
Skuptini na usvajanje.
15. novembar Skuptina usvaja
nacrt budeta Republike za sljedeu
godinu.
1. decembar Vlada usvaja
prijedlog
budeta
Republike
za sljedeu fiskalnu godinu i
dostavlja ga zajedno sa konanim
Memorandumom Skuptini.
15. decembar Skuptina donosi
budet Republike za sljedeu fiskalnu
godinu.
16
Meutim, ako prijedlog budeta ne

bude usvojen do zakonski predvienog
roka - 31. decembra tekue godine za
sljedeu godinu, moe se donijeti odluka
o privremenom finansiranju, a najdue
do 31. marta tekue godine. Odluku
donosi Parlament FBiH ili Skuptina
RS. Privremeno finansiranje obavlja se
srazmjerno sredstvima utroenim u istom
periodu prethodne godine, odnosno,
najvie do tromjesenog prosjeka za
prethodnu fiskalnu godinu.
Budetski korisnici ne mogu zapoeti
nove ili proirene programe i aktivnosti,
dok ne bude usvojen budet.
Ukoliko budet ne bude usvojen do 31.
marta, nakon toga se nee realizirati
rashodi u bilo koju svrhu, osim otplate
zajmova, sve dok budet ne bude usvojen.
Ako se u toku budetske godine, zbog
nastanka novih obaveza ili promjena
privrednih kretanja, poveaju rashodi i/
ili izdaci, odnosno smanje ili poveaju
prihodi i/ili primici, Vlada predlae
Parlamentu FBiH ili Skuptini RS izmjene
i dopune budeta (rebalans). Postupak
koji se provodi, jednak je onome kod
usvajanja budeta.
7. Direktor kole i finansije

Koje su nadlenosti i odgovornosti direktora kole
u oblasti finansija

ta direktor treba uiniti prije pripreme budeta kole
7.1. Nadlenosti direktora kole u

oblasti finansija
Direktor kole organizira rad i rukovodi

kolom, zastupa i predstavlja kolu prema
treim osobama, pedagoki je rukovodilac
i odgovoran je za zakonitost rada kole.
Direktor je odgovoran za izvravanje
finansijskog plana, a odgovoran je
kolskom odboru za rezultate odgojnoobrazovnog rada i finansijsko poslovanje
kole.
U sklopu svoje 40-satne radne sedmice,
direktor kole, osim drugih, zakonskim
i podzakonskim aktima propisanim
aktivnostima, obavlja sljedee zadatke,
koji se tiu normativno-finansijskih
poslova:
Prati
i
propise;
primjenjuje
zakonske
Pokree
inicijative, prati izradu

i uestvuje u izradi normativnih
akata;
Utvruje
elemente
za
finansijskog plana kole;
izradu
Pregleda i ovjerava raunovodstvenu

dokumentaciju i izradu godinjeg
obrauna;
Prati
pravovremenu
naplatu
potraivanja po osnovu vlastitih
prihoda, i njihovu realizaciju u
skladu sa zakonskim propisima;
Prati stvaranje obaveza (rashoda)

kole, u skladu s operativnim planom
budetskih i vlastitih prihoda;
Organizira unutarnju kontrolu;
Surauje s resornim ministarstvom

i Ministarstvom finansija;
Surauje sa nevladinim i vladinim
sektorom oko osiguravanja dodatnih

sredstava za kapitalna ulaganja;
Podnosi
izvjetaje
resornom
ministarstvu i kolskom odboru.
Prijedlog budeta kole pravi direktor

kole sa svojim suradnicima, uzimajui
u obzir izdatke za bruto plae i naknade
zaposlenih, izdatke za materijal i usluge i
kapitalna ulaganja u prethodnoj budetskoj
godini, broj odjeljenja, godinji plan rada
kole, 40-satno radno vijeme, jubilarne
nagrade, odlazak u penziju, naknade za
bolovanje, putne trokove, topli obrok i
drugo, u skladu sa zakonom, pravilnicima
i uputstvima ministarstava finansija za
izradu budetskog zahtjeva za sljedeu
godinu.
7.2. ta treba uiniti prije pripreme
budeta kole
Osnovna djelatnost kole je odgoj i

obrazovanje i, u svrhu kvalitetnog
obavljanja funkcije kole i ostvarivanja
postavljenih ciljeva, jedan od osnovih
zadataka direktora kole je kvalitetno
planiranje prihoda i rashoda kolskog
budeta.
Kako bi bilo izvreno pravovremeno i
kvalitetno planiranje prihoda i rashoda
kole, neophodno je izvriti vie
pripremnih radnji, od kojih naglaavamo
samo neke:
17
Izvriti obnovu znanja o propisima
Pregledati kretanje broja uenika u
Prekontrolirati
Analizirati
koji reguliraju ovu oblast;
najnovije izmjene
i dopune zakonskih odredbi i
podzakonskih
akata
(pravilnici,
uputstva) i pregledati finansijske
propise koji se koriste u koli i
vidjeti da li su usklaena sa vaeim
zakonskim propisima;
Izvriti analizu poslovanja u zadnje

etiri godine, posebno u dijelu
izvrenja prihoda i rashoda kole;
18
prethodnim godinama;
dosadanju realizaciju
globalnog etvorogodinjeg plana
rada.
Izvriti realnu procjenu prioritetnih

kapitalnih ulaganja i mogue izvore
njihovog finansiranja u objekte, opremu,
uila, namjetaj, potrebne rekonstrukcije
i investicijsko odravanje objekata,
potreba
za
edukacijom
radnika,
poboljanje uvjeta za rad sa djecom sa
posebnim potrebama, javne nastupe
kola, takmienje uenika.
8. Prihodi i rashodi kola


ta zahtjevi budetskih korisnika trebaju sadravati

Koji su izvori prihoda kola

Na koje vrste rashoda se prihodi mogu rasporeivati

ta uiniti kada kole imaju neplanirane prihode

Detaljan prikaz stavki prihoda i rashoda za kapitalna ulaganja
8.1. Zahtjevi budetskih korisnika
Budetski zahtjevi kola (budetskih

korisnika) su nain na koji kole
predstavljaju svoje procjene prihoda i
rashoda. U skladu sa lanom 17 Zakona
o budetima FBiH i lanom 20 Zakona
o budetskom sistemu RS, zahtjevi
budetskih korisnika trebaju sadravati
sljedee:
Prihode
(ukljuujui i one koji

se smatraju vlastitim prihodima
budetskih korisnika) i rashode
pokrivene svim izvorima prihoda;
planirane rashode za budetsku
godinu po kategorijama kako je
propisano u budetu;
Kratak pregled strukture osoblja;

Objanjenje procijenjenih potreba,
tako da resorno ministarstvo moe
pregledati i analizirati sve prijedloge
kola;
Prijedlog zahtjeva koji su u vezi s
buduim obavezama i dugoronim

rashodima, ukljuujui investicijske
projekte, kao i potrebe za sredstvima,
koje treba podnijeti odvojeno od
procjena rashoda za svaku sljedeu
godinu;
Kapitalni
projekti s procjenom
iznosa, kojim e biti optereen
budet nekoliko godina po okonanju
projekta.
Ministarstvo finansija analizira zahtjev
svakog budetskog korisnika i predlae
Vladi nacrt i prijedlog budeta.
8.2. Izvori prihoda kola
Proces pripreme budeta poinje od

procjene prihoda, to znai da planirana
potronja
mora
biti
prilagoena
raspoloivim
sredstvima.
kole,
uglavnom, mogu planirati prihode iz
sljedeih izvora:
Budet entiteta, odnosno kantona
Budet opine
Prihodi od pruanja javnih usluga i
interne transakcije
Grantovi i donacije
Neki drugi izvori
8.3. Budet entiteta/kantona i
opina kao izvor prihoda
Prihodi iz budeta entiteta/kantona i

opina resporeuju se prema stavkama
navedenim u donjem dijelu teksta.
Detaljan prikaz stavki nalazi se u tabeli
na kraju ovog poglavlja.
8.3.1. Rashodi za bruto plae i naknade
zaposlenih u koli

(konta 6111,6112 i 6121)
Projekcija ovih rashoda uveliko ovisi o

kvalitetno uraenom godinjem programu
rada kole, a posebnu panju neophodno
je posvetiti sljedeim elementima:
Optimalnom broju odjeljenja i
uenika u njima;
Racionalnoj raspodjeli predmeta na
nastavnike;
Racionalnoj raspodjeli vannastavnih
aktivnosti
(sekcije,
odjeljenja,
odjeljenska starjeinstva);
Poto je broj zaposlenih u koli
reguliran pravilnicima, neophodno
19
je stalno pratiti promjene i primati

radnike na mjesta koja su njima
predviena, i na taj nain izbjegavati
zasnivanje radnog odnosa po osnovu
ugovora o djelu;
Raspodjeli poslova za vannastavno
osoblje kole (pomonik direktora,

pedagog,
psiholog,
defektolog,
sekretar, finansijski radnik, radnici
na odravanju istoe, domari,
loai, noni uvari) u skladu
sa pedagokim standardima i
pravilnicima o finansiranju kola;
Instrukcijama ministarstva finansija

za izradu budetskog zatjeva kole;
Kolektivnim ugovorima iz oblasti

obrazovanja;
Cijenama
karata za
javnom saobraaju.
prijevoz
8.3.2. Rashodi za materijal i ulsuge i kapitalna

ulaganja ( 6130 i 8210)
Ovu stavku prihoda, kole uglavnom

dobijaju na osnovu izvrenja u prethodnoj
godini, ili odreenog procenta na bruto
plae i naknade, pa je utjecaj direktora na
njihov iznos ogranien. Ono to direktor
kole moe poboljati kod realizacije ovih
rashoda i izdataka, je sljedee:
Stalno imati u pripravnosti bar
tri projekta za rekonstrukciju i
investicijsko odravanje objekata
kole;
Pravovremeno pripremiti zahtjeve za
grantove za unapreenje odgojnoobrazovnog procesa: opremanje

uilima, opremom, namjetajem,
edukacija nastavnika, itd.
Osnova za planiranja izdataka za energiju
(6132), komunalne usluge (6133) i
unajmljivanje imovine i opreme (6136)
za sljedeu godinu su ugovori i fakture
za koritenje navedenih usluga. U
Republici Srpskoj treba koristiti Pravilnik
o finansiranju osnovnih kola (Slubeni
glasnik Republike Srpske 116/08).
Radi praenja i kontrole utroka navedenih
sredstava rashoda, kola bi trebala uvesti
normative utroka energije, vode, i sl.
(po m2 po m3, po zaposlenom, i sl.), te
ogranienja trokova fiksne i mobilne
telefonije na nivou ministarstva ili kole.
20
Ostale izdatke za materijal i usluge

(6131, 6134, 6135, 6137, 6138 i
6139) treba planirati na osnovu uredbe
o naknadama trokova za slubena
putovanja,
pravilnika
o
koritenju
slubenih i privatnih vozila u slubene
svrhe, broja zaposlenih i vozila u vezi sa
trokovima osiguranja, isplatom trokova
za materijal, odravanjem i ugovorenim
uslugama
u
prethodnom
periodu,
potpisanim i planiranim brojem ugovora
o djelu i instrukcijama ministarstva
finansija za izradu budetskog zatjeva
kole.
Nabavku roba, obavljanje usluga i
radova iz budetskih i vlastitih prihoda
kole, obavezno treba vriti u skladu s
odredbama Zakona o javnim nabavkama
BiH, te organizirati odgovarajue knjige
materijalnih trokova i evidencije, u
skladu sa propisima o raunovodstvu,
radi praenja i kretanja materijalnih
sredstava.
Pomone knjige propisane Pravilnikom o
knjigovodstvu su:
Knjiga ulaznih faktura (KUF)
Knjiga izlaznih faktura (KIF)

Knjiga skladita
Knjiga (popis) sitnog inventara
Knjiga (popis) kapitalne imovine
Knjiga blagajne
Registar plaa
Sadraj i nain voenja ovih pomonih
knjiga propisan je Pravilnikom o
knjigovodstvu. Osim navedenih pomonih
knjiga, koje su obavezne, budetski
korisnici mogu voditi i druge pomone
knjige, iji oblik i sadraj odreuju sami
budetski korisnici.
Za zahtjeve za kapitalne izdatke treba
detaljno navesti iznos kapitalnog ulaganja,
sa tanom namjenom potronje, te navesti
taan ekonomski kod iz analitikog kontnog
plana, sa detaljnim obrazloenjem o vrsti
i obimu planiranih ulaganja, kao i o svim
prekinutim viegodinjim investicijskim
programima.
Direktor kole ne smije ekati da ga neko
inicira za bilo kakvo materijalno ulaganje,
ve on stalno mora biti inicijator.
8.3.3. Rashodi za prijevoz uenika i

nabavku udbenika
U skladu sa mogunostima entitetskih

i kantonalnih budeta, a na osnovu
Zakona o osnovnom obrazovanju, mogu
se planirati sredstva za prijevoz uenika
i nabavku udbenika za uenike osnovne
kole. Kako bi ova stavka bila kvalitetno
planirana, neophodno je:
Analizirati broj uenika korisnika
prijevoza u prethodnoj godini;
Prikupiti pismene izjave
roditelja, date pod materijalnom
odgovornou, da dijete putuje do
kole preko zakonima propisane
udaljenosti;
Pribaviti ponude od najmanje tri
prijevoznika, s utvrenim cijenama
na svim relacijama prijevoza;
Za nabavku udbenika neophodno
je pravovremeno izvriti upis prvog
razreda, te utvrditi brojnost ostalih
uenika, za koje je odobrena
nabavka udbenika; i
Pribaviti ponude ovlatenih kua za
izdavanje udbenika.
8.4. Prihodi sa drugih nivoa vlasti i od
nevladinih organizacija
Kako bi ova vrsta prihoda bila kvalitetno

planirana i realizirana, neophodno je:
Zajednikim nastupom s drugim
direktorima
osigurati
plansko
ulaganje u obrazovanje svake godine
kroz budete ovih institucija,
Pripremiti projekte koje e prihvatiti

srodna ministarstva.
8.5. Prihodi od pruanja javnih

usluga
Prihodi od pruanja javnih usluga

ukljuuju vlastite prihode, prihode od
pruanja usluga graanima, prihode od
pruanja usluga pravnim osobama. U
sklopu ovog podnaslova, kratko e biti
objanjene tekue podrke.
8.6. Vlastiti prihodi
Pod vlastitim prihodima podrazumijevaju

se prihodi koje korisnici budeta ostvare
obavljanjem osnovne djelatnosti i ostalih
poslova korisnika na tritu.
Ove prihode budetski korisnici troe u
skladu s Uredbom o vrsti vlastitih prihoda
i naina i rokova raspodjele (Slubene
novine Federacije BiH, broj: 11/07 i
73/07) i kantonalnih uredbi. U Republici
Srpskoj, planiranje se vri na osnovu
Zakona o izvrenju budeta RS, koji se
objavljuje u Slubenom glasniku RS
svake godine za tekuu godinu i uputstva
o koritenju vlastitih prihoda institucija
osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja,
koje donosi Ministarstvo finansija.
Budetski korisnici obavezni su, na
osnovu planiranih vlastitih prihoda,
planirati rashode i izdatke koje e
pokriti iz tih prihoda.
8.6.1. Javne usluge koje predstavljaju vlastite
prihode budetskog korisnika
Prilikom uplate prihoda od pruanja javnih

usluga, koji predstavljaju vlastite prihode
budetskog korisnika, u polje platnog
naloga pod nazivom: vrsta prihoda,
upisuje se analitiki konto prihoda kako
slijedi:
U Federaciji Bosne i Hercegovine:

Redni
broj
1.
Ekonomski kod
glavna grupa
Analitiki konto
722600
2.
OPIS
PRIHODI OD PRUANJA JAVNIH USLUGA
722631
Vlastiti prihodi budetskih korisnika
Analitiki konto
OPIS
U Republici Srpskoj:
Redni
broj
1.
2.
Ekonomski kod
glavna grupa
722500

722511
Prihodi od organa RS i drugih organizacija

21
Naprimjer, u neke vrste vlastitih prihoda u

oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja,
mogu se uvrstiti:
Prihodi od zakupnina od izdavanja
sala za tjelesni odgoj i sportskih

terena;
Prihodi od naknada za obrasce u
postupku izdavanja uvjerenja i

drugih isprava iz slubene evidencije
budetskih korisnika;
Prihodi
osoba;
od
obrazovanja
treih
Prihodi od vanrednih kandidata;

Prihodi ostvareni od proizvodnje
proizvoda u kolskim radionicama,

kolskim ekonomijama i vrenjem
usluga u okviru praktine nastave;
Prihodi
od uplata roditelja
staratelja, te pravnih osoba na ime
smjetaja uenika u internate i
starateljske porodice;
Prihodi od upisnine (srednje kole);
Prihodi
novina;
od
izdavanja
kolskih
Prihodi od naknada ostvarenih

sufinansiranjem prijema
pripravnika.
Navedene vlastite prihode korisnici

budeta koriste za pokrie rashoda
nastalih obavljanjem tih poslova, a
ostatak za materijalne trokove korisnika,
kapitalne izdatke korisnika, isplatu plaa
u skladu sa vaeim propisima o nainu
obrauna i isplate plaa kod budetskog
korisnika.
8.6.2. Javne usluge koje ne predstavljaju
vlastite prihode budetskog korisnika
Javne usluge, koje ne predstavljaju vlastite

prihode budetskog korisnika, prihodi su
od usluga graanima i pravnim osobama.
Prilikom uplate prihoda od pruanja
javnih usluga, koji ne predstavljaju
vlastite prihode budetskog korisnika, u
polje platnog naloga pod nazivom: vrsta
prihoda, upisuje se analitiki konto
prihoda kako slijedi:

Redni
broj
1.
Analitiki konto
722600
OPIS
2.
722611
Prihodi od pruanja usluga graanima
3.
722612
Prihodi od pruanja usluga pravnim osobama
Analitiki konto
OPIS
Redni
broj
1.
22
Ekonomski kod
glavna grupa
Ekonomski kod
glavna grupa
722500
2.
722521
Prihodi od opinskih organa uprave
3.
722591
Ostali prihodi od pruanja javnih usluga
8.6.3. Planirani prihodi od

donacija i grantova
8.6.4. Neplanirani grantovi i donacije
Prilikom uplate vlastitih prihoda budetskih

korisnika, prihoda od pruanja javnih
usluga, grantova i donacija, obavezno
se popunjava polje platnog naloga pod
nazivom:
budetska
organizacija,
naprimjer: 2303067 ili 08140010 u
Republici Srpskoj.
Prilikom uplate planiranih grantova i
donacija, u polje platnog naloga pod
nazivom: vrsta prihoda, upisuje se
analitiki konto prihoda kako slijedi:
Pod
neplaniranim
donacijama
i
grantovima, podrazumijevaju se donacije
i grantovi uplaeni na depozitni raun,
koji nisu planirani u budetu za fiskalnu
godinu. Pod uplatama neplaniranih
donacija i grantova podrazumijevaju
se uplate izvrene na depozitni raun
trezora, ifru prihoda: 722751 i broj
budetske organizacije kole (naprimjer:
2403067).
Koritenje
neplaniranih
donacija
i
grantova obino je definirano uputstvom
o nainu uplate i koritenja neplaniranih

Redni
broj
1.
Ekonomski kod
glavna grupa
Analitiki konto
730000
OPIS
TEKUE PODRKE
2.
731111
Tekue podrke iz inozemstva
3.
732111
Primljeni grantovi od drave
4.
732112
Primljeni grantovi od Federacije BiH
5.
732113
Primljeni grantovi od Republike Srpske
6.
732114
Primljeni grantovi od kantona
7.
732115
Primljeni grantovi od gradova
8.
732116
Primljeni grantovi od opina
9.
731117
Primljeni grantovi od mjesnih zajednica
10.
732121
Donacije od fizikih osoba
11.
732122
Donacije od pravnih osoba
Analitiki konto
OPIS
Redni
broj
1.
Ekonomski kod
glavna grupa
730000
TEKUE PODRKE
2.
731111
Tekue podrke iz inozemstva
3.
731221
Prihodi pomoi od drave
4.
731222
Prihodi pomoi od Federacije BiH
5.
731223
Prihodi pomoi od opina
6.
731224
Prihodi pomoi od gradova
7.
731225
Prihodi pomoi od mjesnih zajednica
8.
731226
Prihodi pomoi od pravnih osoba i

ostalih institucija
9.
731227
Prihodi pomoi od Republike Srpske
10.
731228
Prihodi pomoi od fizikih osoba
23
donacija i grantova za budetske korisnike

ili zakonom o izvrenju budeta. Nakon
izvrene uplate neplanirane donacije i
granta na depozitni raun trezora, kola
podnosi zahtjev za koritenje neplanirane
donacije ili granta sa potrebnim podacima
resornom
ministarstvu.
Odluku
o
usmjeravanju neplanirane donacije i
Redni
broj
1.
Ekonomski kod
glavna grupa
Analitiki konto
722700
2.
granta u budet kole za fiskalnu godinu

donosi Vlada, na prijedlog Ministarstva
finansija.
Prilikom uplate neplaniranih grantova
i donacija, u polje platnog naloga pod
na-zivom: vrsta prihoda, upisuje se
analitiki konto kako slijedi:
OPIS
NEPLANIRANE UPLATE PRIHODI
722751
Primljene namjenske donacije, neplanirane u

budetu
Prilikom uplate vlastitih prihoda proraunskih korisnika, prihoda od pruanja javnih

usluga, grantova i donacija obvezno se popunjava polje platnog naloga pod nazivom:
proraunska organizacija, primjerice: 2303067.
8.7. Donacije i grantovi
Openito gledajui, prikupljanje sredstava

pada u dvije ope kategorije: grantovi i
donacije, koje dolaze na druge naine.
Grantovi su odreene sume novca koje
se daju od strane donatora. Donator
moe biti Vladina institucija (naprimjer,
Ministarstvo
kulture),
meunarodna
organizacija (UN-ov program za razvoj),
organizacija koja se bavi filantropijom
(Soro fondacija, ili Fondacija Bill i
Melinda Gates), dio korporacije koja se
bavi filantropijom (Pepsi programi za
podrku aktivnosti mladih), ili druge
sline organizacije.
Grantovi se mogu dati za podrku
specifinim
aktivnostima
ili
skupu
24
aktivnosti, ili za podrku osnovnih

operativnih trokova. Iznos granta poznat
je i uspostavljen kada se daje grant,
tako da primalac zna koliko e dobiti.2
Grantovi se mogu dati organizacijama u
cjelokupnoj sumi, u nekoliko unaprijed
dogovorenih rata, ili po primitku rauna
na kojima su detaljno opisani trokovi do
kojih je dolo provedbom aktivnosti.
Donacije dolaze od svih ostalih izvora
prihoda. Ovo se moe odnositi na
novac steen kroz sponzorstvo, novac
steen kroz aktivnosti ili prodaju, i
kroz individualne ili grupne donatorske
doprinose. Negrantovske donacije su
one donacije koje se tipino stiu kroz
aktivnosti za prikupljanja sredstava.
Meutim, uvijek postoji mogunost da se grant/donacija prekine prije nego to je potpuni ili posljednji iznos isplaen, ili zbog finansijskih problema sa
donatorima, ili loe izvedbe od strane onog ko novac prima.
8.8. Detaljan prikaz stavki prihoda i rashoda za kapitalna ulaganja

Redni
broj
Ekonomski kod
glavna grupa
Analitiki konto
1.
OPIS
PLAE I NAKNADE TROKOVA ZAPOSLENIH
2.
611100
Bruto plae i naknade
3.
611200
Naknade trokova zaposlenih
4.
611211
Naknade za prijevoz sa posla i na posao
5.
611221
Naknade za topli obrok tokom rada
6.
611224
Naknade za regres za godinji odmor
7.
611225
Otpremnine zbog odlaska u penziju
8.
611226
Jubilarne nagrade za
kontinuirani rad u istoj organiz.
9.
611227
Pomo u sluaju smrti ili tee invalidnosti
10.
612100
Doprinosi poslodavca
11.
12.
IZDACI ZA MATERIJAL, SIT. INV. I USLUGE

613100
Putni trokovi
13.
613114
Trokovi smjetaja za slubena putovanja u dravi
14.
613115
Trokovi dnevnica u dravi
15.
613124
Trokovi smjetaja za slubena put. u inozemstvu
16.
613125
Trokovi dnevnica u inozemstvu
17.
613200
Izdaci za energiju
18.
613211
Izdaci za elektrinu energiju
19.
613212
Izdaci za centralno grijanje
20.
613213
Izdaci za lo-ulje
21.
613214
Izdaci za ugalj
22.
613215
Izdaci za drvo
23.
613300
Izdaci za komunalne usluge
24.
613321
Izdaci za utroak vode i kanalizaciju
25.
613322
Izdaci za telefonske i potanske usluge
26.
613323
Izdaci za usluge odvoza smea
27.
613325
Izdaci za usluge osiguranja
28.
613400
Nabavka materijala i sitnog inventara
29.
613411
Izdaci za obrasce i papir
30.
613412
Izdaci za kompjuterski materijal
31.
613413
Izdaci za obrazovanje kadrova
32.
613416
Izdaci za sitni inventar
33.
613419
Izdaci za ostali administrativni materijal
34.
613483
Izdaci za namirnice za pripremanje hrane
35.
613484
Izdaci za sredstva za ienje
36.
613491
Izdaci za otpis sitnog inventara
25
37.
613500
38.
613511
Izdaci za benzin
39.
613512
Izdaci za dizel-gorivo
40.
613523
Izdaci za registraciju motornih vozila
41.
613524
Izdaci za prijevoz ljudi
42.
613600
Unajmljivanje imovine i opreme
43.
613611
Unajmljivanje prostora ili zgrade
44.
613621
Unajmljivanje opreme
45.
613700
Izdaci za tekue odravanje
46.
613711
Materijal za opravku i odravanje zgrade
47.
613712
48.
613713
Materijal za opravku i odravanje vozila
49.
613721
Usluge opravki i odravanja zgrade
50.
613722
Usluge opravki i odravanja opreme
51.
613723
Usluge opravki i odravanja vozila
52.
613800
Izdaci za osiguranja
53.
613811
Osiguranje imovine
54.
613813
Osiguranje vozila
55.
613814
Osiguranje zaposlenih kolektivno ivotno osigur.
56.
613900
Ugovorene i druge posebne usluge
57.
613911
Usluge medija
58.
613912
Usluge tampanja
59.
613914
Usluge reprezentacije
60.
613922
Usluge strunog obrazovanja
61.
613924
Usluge za strune ispite
62.
613971
Izdaci za usluge po osnovu ugovora o djelu
63.
613974
Izdaci za rad komisija
64.
613983
Posebna naknada na doh. za zat. od prir. i dr. nes.
65.
613986
Dopr. za zdravstveno osig. iz prim. od samost. djel.
66.
613987
Doprinos za PIO na prim. od samost. djelatnosti
67.
613988
Porez na dohodak od samostalne djelatnosti
68.
26
Izdaci za usluge prijevoza i goriva
Tekui grantovi
69.
614100
Grantovi drugim nivoima vlade
70.
614200
Grantovi pojedincima
71.
614300
Grantovi neprofitnim organizacijama
72.
614800
Ostali grantovi povrat i drugo
KAPITALNI IZDACI prema planu razvojnih programa

Redni
broj
Ekonomski kod
glavna grupa
Analitiki konto
OPIS
1.
821100
Kupovina zemljita, uma i

viegodinjih zasada
2.
821200
Kupovina graevina
3.
821300
Nabavka opreme
4.
821311
Namjetaj
5.
821312
Kompjuterska oprema
6.
821319
Ostale uredske maine
7.
821321
Motorna vozila
8.
821331
kolske knjige i knjige za biblioteke
9.
821332
Opremanje i namjetanje uionica i biblioteka
10.
821361
Maine, ureaju, alati i instalacije
11.
821391
Ugostiteljska oprema
12.
13.
821600
Rekonstrukcija i investicijsko odravanje

821614
Rekonstrukcija zgrada
27
Redni
broj
Ekonomski kod
glavna grupa
Analitiki konto
1.
PLAE I NAKNADE TROKOVA ZAPOSLENIH
2.
611100
Bruto plae i naknade
3.
611200
Naknade trokova zaposlenih
4.
611211
Naknade za prijevoz sa posla i na posao
5.
611221
Naknade za topli obrok tokom rada
6.
611224
Naknade za regres za godinji odmor
7.
611225
Otpremnine zbog odlaska u penziju
8.
611226
Jubilarne nagrade za
kontinuirani rad u istoj organiz.
9.
611227
Pomo u sluaju smrti ili tee invalidnosti
10.
612100
Doprinosi poslodavca
11.
12.
IZDACI ZA MATERIJAL, SIT. INV. I USLUGE

613100
Putni trokovi
13.
613114
Trokovi smjetaja za slubena putovanja u dravi
14.
613115
Trokovi dnevnica u dravi
15.
613124
Trokovi smjetaja za slubena put. u inozemstvu
16.
613125
Trokovi dnevnica u inozemstvu
17.
613200
Izdaci za energiju
18.
613211
Izdaci za elektrinu energiju
19.
613212
Izdaci za centralno grijanje
20.
613213
Izdaci za naftu i naftne derivate
21.
613214
Izdaci za ugalj i gas
22.
613215
Izdaci za drvo
23.
613300
Izdaci za komunalne usluge
24.
613311
Izdaci za utroak vode i kanalizaciju
25.
613312
Izdaci za telefonske i potanske usluge
26.
613313
Izdaci za usluge odvoza smea
27.
613315
Izdaci za usluge osiguranja
28.
28
OPIS
613400
Nabavka materijala i sitnog inventara
29.
613411
Izdaci za obrasce i papir
30.
613412
Izdaci za kompjuterski materijal
31.
613413
Izdaci za obrazovanje kadrova
32.
613416
Administrativni materijal (markice)
33.
613417
Administrativni materijal (takse)
34.
613419
Izdaci za ostali administrativni materijal
35.
613483
Izdaci za namirnice za pripremanje hrane
36.
613484
Izdaci za sredstva za ienje
37.
613491
Izdaci za otpis sitnog inventara
38.
613500
Izdaci za usluge prijevoza i goriva
39.
613511
Izdaci za benzin
40.
613512
Izdaci za naftu i naftne derivate
41.
613514
Registracija motornih vozila
42.
613600
Unajmljivanje imovine i opreme
43.
613611
Unajmljivanje prostora ili zgrade
44.
613621
Unajmljivanje opreme
45.
613700
Izdaci za tekue odravanje
46.
613711
47.
613712
Materijal za opravku i odravanje opreme
48.
613713
Materijal za opravku i odravanje vozila
49.
613721
Usluge opravki i odravanja zgrade
50.
613722
Usluge opravki i odravanja opreme
51.
613723
Usluge opravki i odravanja vozila
52.
613800
Izdaci osiguranja
53.
613811
Osiguranje imovine
54.
613813
Osiguranje vozila
55.
613900
Ugovorene i druge posebne usluge
56.
613911
Usluge medija
57.
613912
Usluge tampanja
58.
613914
Usluge reprezentacije
59.
613922
Usluge strunog obrazovanja
60.
613924
Usluge za strune ispite
61.
613971
Izdaci za usluge po osnovu ugovora o djelu
62.
613974
Izdaci za rad komisija
63.
613983
Posebna naknada na doh. za zat. od prir. i dr. nes.
64.
613986
Dopr. za zdravstveno osig. iz prim. od samost. djel.
65.
613987
Doprinos za PIO na prim. od samost. djelatnosti
66.
613988
Porez na dohodak od samostalne djelatnosti
67.
Tekui grantovi
68.
614100
Grantovi drugim nivoima vlade
69.
614200
Grantovi pojedincima
70.
614300
Grantovi neprofitnim organizacijama
71.
614800
Ostali grantovi povrat i drugo
29
KAPITALNI IZDACI prema planu razvojnih programa

Redni
broj
Analitiki konto
OPIS
1.
821100
Kupovina zemljita, uma i

viegodinjih zasada
2.
821200
Kupovina graevina
3.
821300
Nabavka opreme
4.
821311
Namjetaj
5.
821312
Kompjuterska oprema
6.
821319
Ostale uredske maine
7.
821321
Motorna vozila
8.
821331
kolske knjige i knjige za biblioteke
9.
821332
Opremanje i namjetanje uionica i biblioteka
10.
821361
Maine, ureaji, alati i instalacije
11.
821391
Ugostiteljska oprema
12.
13.
30
Ekonomski kod
glavna grupa
821600
Rekonstrukcija i investicijsko odravanje

821614
Rekonstrukcija zgrada
9. Izvjetavanje o izvrenju
budeta za kole

ta se dogaa tokom izvrenja budeta kole

Kako i gdje knjiiti nastale poslovne promjene

Kada kole postaju obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV)
9.1. Izvrenje budeta kole
Budetska sredstva osiguravaju se

budetskim korisnicima, koji su u
posebnom dijelu budeta odreeni
za nosioce sredstava po pojedinim
pozicijama. kola moe stvarati obaveze
i koristiti sredstva samo za namjene
predviene budetom, i to samo do
iznosa koji su planirani. kole (budetski
korisnici) su odgovorne za potpuno i
pravovremeno prikupljanje i uplaivanje
vlastitih prihoda i naknada na Jedinstveni
raun trezora, za zakonitost, efikasnost i
za ekonomino raspolaganje budetskim
sredstvima.
Nakon donoenja budeta, ministarstvo
finansija, preko nadlenog ministarstva,
duno je obavijestiti kolu o odobrenim
budetskim sredstvima i alokacijama
budetskih sredstava po vremenskim
periodima (operativni planovi).
Korisnik izvrava budetska sredstva u
skladu sa svojim godinjim finansijskim
planom,
i
dinamikom
utvrenom
tromjesenim i mjesenim planovima
koje odobrava ministar finansija, na
osnovu novanih tokova, putem kojeg
se predviaju sve uplate i isplate sa
Jedinstvenog rauna trezora. Korisnici su
obavezni Ministarstvu finansija podnijeti
prijedloge operativnih planova, na osnovu
instrukcije Ministarstva finansija.
Budetskim korisnicima nije dozvoljeno
stvaranje obaveza, odnosno rashoda, ako
ti rashodi nisu odobreni u okviru iznosa
alociranog za tog budetskog korisnika.
Rok za neiskoritene aproprijacije i
optereenja, to jest neutroena budetska
sredstva kole, istie 31. januara sljedee
fiskalne godine, i ta se sredstva ne mogu
prenosti u sljedeu budetsku godinu.
Ministarstvo finansija moe, na prijedlog

kole, donijeti odluku o unutarnjoj
preraspodjeli planiranih rashoda u okviru
ukupnog iznosa odobrenih sredstava, u
obimu i vrsti kako je predvieno zakonima
o izvrenju budeta. Hitni i nepredvieni
izdaci, koji se pojave tokom budetske
godine, podmiruju se iz sredstava tekue
rezerve utvrene budetom, u skladu sa
kriterijima koji su predvieni zakonima o
izvrenju budeta.
Troenje budetskih sredstava mora biti
u skladu sa zakonskim propisima, a sve
nabavke u skladu za Zakonom o javnim
nabavkama BiH.
Ministarstvo finansija priprema i podnosi
Vladi tromjesene izvjetaje o izvrenju
budeta.
Izvjetaj sadri:
Prikaz fiskalnog stanja;

Komparativni pregled odobrenih i
stvarnih prihoda i rashoda;
Prijedlog mjera za poboljanja

situacije po potrebi.
kole su obavezne izraditi godinji obraun

svog finansijskog plana za prethodnu
godinu i dostaviti ga ministarstvu finansija
i nadlenim institucijama, u skladu sa
zakonom, najkasnije do kraja februra
tekue godine.
31
9.2. Knjigovodstvene isprave
Knjienje poslovnih promjena u glavnoj

knjizi i pomonim knjigama kole vri se
na osnovu knjigovodstvene isprave, koja
mora biti uredna i vjerodostojna. Urednost
podrazumijeva
da
knjigovodstvene
isprave moraju biti napisane uredno, itko
i jasno, te da sadre sve potrebne podatke
za knjienje odreene transakcije.
Vjerodostojnost knjigovodstvene isprave
podrazumijeva da je ovjerena od strane
rukovodioca kole ili osobe koju on pismeno
ovlasti, ime se ne umanjuje odgovornost
rukovodioca
za
stvaranje
obaveza,
kao ni za pravilno i zakonito evidentiranje poslovnih promjena. Ukoliko se
knjigovodstvena isprava izrauje elektronskim putem, ona umjesto potpisa moe
sadravati faksimil potpisa ili elektronski
potpis.
Prije
potpisivanja,
ispravu
treba
likvidirati, to znai izvriti njenu sutinsku
i raunsku kontrolu. Kontrola treba
obuhvatiti zakonski osnov za prijem
ili izdavanje knjigovodstvene isprave,
zatim njenu vjerodostojnost koja se
sastoji u utvrivanju injenica da li je
budetska transakcija stvarno nastala,
kao i da li isprava sadri sve elemente
za knjigovodstveno evidentiranje i
eventualno raunske radnje koje su
neophodne.
Knjigovodstvene
isprave
nakon
potpisivanja ne mogu se ispravljati.
Ispravke na knjigovodstvenim ispravama
dozvoljavaju se samo u sluajevima kad
su greke oigledne, s tim da se ispravka
vri tako to se pogrean podatak precrta
tankom linijom da se vidi vrsta greke,
i iznad nje upie ispravan podatak.
Ispravku moe vriti samo osoba koja
je ovlatena za potpisivanje isprave.
Ta osoba, pored ispravke stavlja svoj
potpis.
Prazna mjesta u knjigovodstvenim
ispravama moraju biti precrtana, kako
bi se sprijeilo naknadno upisivanje i
eventualna zloupotreba. kole i trezor
moraju osigurati najkrai put od izdavanja
ili ovjere primljene isprave do njenog
knjigovodstvenog evidentiranja.
32
9.3. Blagajniko poslovanje
Na poetku budetske godine, kolski

odbor ili nadleno ministarstvo donosi
prijedlog odluke o visini blagajnikog
maksimuma za tu budetsku godinu,
u skladu s usvojenim budetom i
tromjesenim planovima. Konanu odluku
ili suglasnost na prijedlog odluke o visini
blagajnikog maksimuma za svaku kolu
(budetskog korisnika) utvruje ili daje
ministarstvo finansija. Ovom odlukom
obavezno se odreuje i osoba odgovorna
za podizanje gotovine.
Na osnovu odluke o visini blagajnikog
maksimuma, svaki budetski korisnik na
kraju dana u svojoj blagajni moe imati
maksimalno onoliko sredstava koliko je
to odlukom regulirano.
Dopuna blagajne do visine blagajnikog
maksimuma u blagajni kole vri se po
potrebi, uz prethodno pravdanje utroenih
sredstava.
Ukoliko se ukae potreba za podizanje
gotovine vee od utvrenog blagajnikog
maksimuma, uz popunjen obrazac:
unos grupe faktura, prilae se odluka
odgovarajueg
organa
o
namjeni
troenja podignutih sredstava (naprimjer,
dnevnice za slubena putovanja). Za
ovu vanrednu isplatu, mora postojati
prethodna suglasnost ministra finansija,
kao planom odobrena sredstva u budetu
i raspoloiva sredstva na Jedinstvenom
raunu trezora.
Putem blagajne
transakcije:
vre
Isplata akontacija,
Obraun i isplata
se
sljedee
po putnom
nalogu,
Povrat akontacije,
Sitna plaanja do iznosa 100,00 KM
maksimalno.
9.4. kole kao obveznici poreza na

dodanu vrijednost (PDV)
Od 1. januara 2006. godine, na snazi je

Zakon o porezu na dodanu vrijednost
(Slubeni glasnik BiH, broj: 9/05).
Prema ovom Zakonu, obveznici plaanja
PDV-a su i one kole koje, osim svoje
osnovne
djelatnosti
obrazovanja,
obavljaju neke dopunske djelatnosti,
kojima ostvaruju dobit preko 50.000
KM, naprimjer, ugostiteljska djelatnost,
tehniki pregledi vozila, djelatnost
autokole, iznajmljivanje prostora na
teritoriju BiH, uz naknadu.
Dakle, kola moe vriti promet robama i

uslugama koje podlijeu oporezivanju, te
ukoliko takav promet na godinjem nivou
prelazi propisani prag od 50.000 KM, kola
je duna registrirati se kao obveznik PDV-a
(suglasno lanu 57 Zakona o PDV-u) kod
Uprave za indirektno oporezivanje.
Porezno oslobaanje iz lana 24 stav
1 taka 4 Zakona, odnosi se na usluge
obrazovanja (predkolskog, osnovnog,
srednjeg, vieg i visokog) i profesionalne
prekvalifikacije, kao i sa njima neposredno
povezani promet dobara i usluga, koje
pruaju osobe registrirane za obavljanje
tih djelatnosti, i pod uvjetom da se vre
u skladu sa propisima koji ureuju tu
oblast.
33
10. Javne nabavke

Postupak i procedure kod javnih nabavki
Ko provodi postupak javnih nabavki
ta se dogaa kad je vrijednost ugovora ispod domaih

vrijednosnih razreda
Postupak nabavke investicijskih dobara
i usluga mora se voditi u skladu sa
Zakonom o javnim nabavkama Bosne i
Hercegovine.3 Javna nabavka odnosi se na
nabavku roba, vrenje usluga i radova, a
provode je ugovorni organi, koji mogu biti
organi uprave na svim nivoima vlasti u BiH,
svaki javni subjekt ili privredno drutvo
osnovano u svrhu zadovoljavanja potreba
opeg interesa, koji ima svojstvo pravne
osobe i koji veinskim dijelom finansiraju
organi na dravnom ili lokalnom nivou
uprave i svako javno drutvo/poduzee
koje obavlja djelatnosti osiguranja ili
rada fiksnih mrea radi pruanja javnih
usluga.
10.1. Vrijednosni razredi
Vrijednost ugovora o javnoj nabavci

procjenjuje ugovorni organ u ovom
sluaju kola, na poetku postupka
nabavke. Ta vrijednost odreuje koje
e se odredbe zakona primjenjivati na
postupak dodjele ugovora:
Domai vrijednosni razredi:
Kada je vrijednost ugovora jednaka

ili vea od 50.000,00 KM u sluaju
roba i usluga, ili 80.000,00 KM u
sluaju radova.
Kada je vrijednost ugovora nia
od 50.000,00 KM u sluaju roba i

usluga, ili 80.000,00 KM u sluaju
radova.
Za provedbu postupka javne nabavke,

vrijednost ugovora vea od 50.000,00
KM i 80.000,00 KM, ugovorni organ
je obavezan imenovati komisiju za
nabavke, dok za provedbu postupka javne
3
34
Zakon o javnim nabavkama BiH 49/04.
nabavke kad je vrijednost ugovora nia

od 50.000,00 KM, odnosno 80.000,00
KM, ugovorni organ moe imenovati
komisiju za nabavke.
Meunarodni vrijednosni razredi:
Kada je vrijednost ugovora u sluaju

roba i usluga jednaka ili vea od
500.000,00 KM za dravne organe,
ili 700.000,00 KM za lokalne organe
ili javne subjekte, ili u sluaju kada
je vrijednost radova jednaka ili vea
od 2.000.000,00 KM, postupak
e biti otvoren za meunarodnu
konkurenciju.
Vrijednost ugovora o javnoj nabavci

jeste procijenjena ukupna vrijednost,
bez ukljuenog iznosa pripadajuih
indirektnih poreza, koju plaa ugovorni
organ za predmet ugovora.
10.2. Vrste postupaka za

dodjelu ugovora
Ugovori o javnoj nabavci roba, usluga ili

izvrenju radova, dodjeljuju se putem
jednog od sljedeih postupaka:
Otvoreni postupak;
Ogranieni postupak s
pretkvalifikacijom;
Pregovaraki postupak s
objavljivanjem obavjetenja o
nabavci;

Pregovaraki postupak bez
objavljivanja obavjetenja o
nabavci;
Konkurs za izradu idejnog rjeenja.
10.3. Tenderska dokumentacija
Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji daje potpune informacije o uvjetima

ugovora i postupcima dodjele ugovora.
Tenderska dokumentacija sadri sljedee
informacije:
Ugovorni organ;
Odabrani postupak dodjele;
Opis datih proizvoda, usluga ili
radova; iznos, obim ili koliina;
Koliinske
specifikacije,
specifikacije, opis posla;
tehnike
Mjesto izvrenja, obavljanja radova

ili isporuke;
Navoenje
mogunosti
za
podnoenje ponuda po lotovima;
Rokovi
za izvrenje, isporuku
predmeta ili trajanje ugovora;
Navoenje
mogunosti
za
podnoenje alternativnih ponuda;
Kriteriji
izbora
koji
utvruju
minimalne uvjete za kvalifikaciju
kandidata ili ponuaa i informacije
za vrenje takve procjene;
Kriteriji za dodjelu ugovora utvreni

kao
ekonomski
najpovoljnija
ponuda ili iskljuivo najnia
cijena;
Uvjeti predloenog ugovora;

Period vaenja ponuda;
Garancija za ponudu, garancija za
dobro izvrenje posla i svako drugo

traeno osiguranje za privremena
plaanja;
Mjesto, datum i vrijeme za prijem

zahtjeva za uee;
Mjesto, datum i vrijeme za prijem

ponuda;
Mjesto, datum i vrijeme otvaranja

ponuda;
Valuta u kojoj se izraavaju cijene;

Informacija o kalkulaciji cijene;
Zahtjev u pogledu upotrebe jezika.
10.4. Period vaenja ponude
Period vaenja ponude odreuje ugovorni

organ, i ne moe biti krai od navedenog
u tenderskoj dokumentaciji, i ni u kom
sluaju nee biti krai od 30 dana.
10.5. Osiguranje ponude i

osiguranje izvrenja ugovora
Ugovorni organ moe zahtijevati da se

efektivnost ponuda garantira putem
odgovarajuih garancija za ponudu
(za ozbiljnost ponude). Garancija za
ponudu nee iznositi vie od 1% do 2%
od ponuenih cijena. Takoer, ugovorni
organ moe zahtijevati da se izvrenje
ugovora garantira putem odgovarajuih
garancija za izvrenje. Garancije za
izvrenje nee iznositi vie od 10% od
vrijednosti ugovora.
10.6. Minimalni rokovi za podnoenje
zahtjeva i ponuda
Ugovorni organ utvruje mjesto, datum i

sat za podnoenje zahtjeva za uee u
ogranienom ili pregovarakom postupku
i za podnoenje ponuda. U sluaju prijema
zahtjeva ili ponude nakon odreenog
datuma i sata, oni se dobavljau vraaju
neotvoreni. Minimalni rokovi za prijem
zahtjeva ili ponuda raunaju se od dana
objavljivanja obavjetenja o javnoj
nabavci u Slubenom glasniku BiH i
ne mogu biti krai od rokova odreenih
zakonom:
sluaju otvorenog postupka,

minimalni rok ne moe biti krai od 28
dana od datuma objave obavjetenja
o nabavci u Slubenom glasniku
BiH;
U sluaju ogranienog ubrzanog ili
pregovarakog postupka, krajnji

rok odreen za prijem zahtjeva za
uee ne moe biti krai od 18 dana
od datuma objave obavjetenja
o nabavci u Slubenom glasniku
BiH;
Krajnji
rok odreen za prijem

ponuda u sluaju ogranienog
postupka, ne moe biti krai od 28
dana od datuma otpreme poziva za
35
dostavljanje ponuda kandidatima u

pretkvalifikaciji.
ili obustavljanja postupka. U obavjetenju

ponuaima ija je ponuda odbijena,
obavezno se navode razlozi odbijanja.
10.7. Otvaranje ponuda
Ponude se otvaraju na javnom otvaranju

ponuda, neposredno nakon isteka roka
za podnoenje ponuda, kako je navedeno
u tenderskoj dokumentaciji. Otvaraju se
na sastanku komisije za nabavke, na
dan i sat koji su navedeni u tenderskoj
dokumentaciji. Svi dobavljai, koji su
na vrijeme dostavili ponude ili njihovi
predstavnici, imaju pravo prisustvovati
postupku otvaranja ponuda. Koverte
otvara predsjedavajui komisije za
nabavke.
Rezultati postupka javnog otvaranja
ponuda unose se u zapisnik prema
obrascu koji utvruje Agencija za javne
nabavke. Zapisnik o otvaranju ponuda
dostavlja se svim ponuaima odmah, ili
najkasnije u roku od tri dana, raunajui
od vremena otvaranja ponuda.
10.8. Kriteriji za dodjelu ugovora
Ugovorni organ dodjelu ugovora zasniva

na jednom od sljedeih kriterija:
Ili
ekonomski
najpovoljnije
ponude za ugovorni organ, a
po osnovu navedenih kriterija
u skladu sa prirodom i svrhom
predmeta
konkretnog
javnog
ugovora (kvalitet, cijena, tehnika
sposobnost, funkcionalne i ekoloke
karakteristike, operativni trokovi,
ekonominost,
datum
isporuke
i
period
isporuke,
ili
period
izvrenja);
Ili najbolje tehniki zadovoljavajue

ponude.
10.9. Obavjetavanje kandidata i

ponuaa o rezultatima
Ugovorni organ e istovremeno, a

najkasnije u roku od sedam dana od
donoenja odluke, pismeno obavijestiti
kandidate, odnosno ponuae, koji su
pravovremeno podnijeli zahtjeve ili
ponude o odlukama koje su donesene u
pogledu pretkvalifikacije, ocjene ponuda
36
10.10. Vrste postupaka za dodjelu

ugovora ispod domaih
vrijednosnih razreda
Ugovor o nabavci roba, usluga ili

radova, iju je vrijednost ugovorni organ
procijenio na iznos koji je nii od domaeg
vrijednosnog razreda, moe se dodijeliti
u jednom od sljedeih postupaka:
Otvoreni postupak;
Ogranieni postupak s
pretkvalifikacijom;
Pregovaraki
postupak s objavljivanjem obavjetenja o nabavci ili

bez njega;
Konkurs za izradu idejnog rjeenja;

Kroz
postupak
konkurentnog
zahtjeva.
Ugovor za nabavku roba, usluga ili

radova, iju je vrijednost ugovorni organ
procijenio na iznos koji je jednak ili manji
od 6.000,00 KM, moe se dodijeliti putem
direktnog sporazuma. Ugovorni organ
duan je osigurati da ukupna godinja
vrijednost takvih kupovina ne prelazi 10%
njegovog ukupnog godinjeg budeta za
nabavke.
10.11.
Konkurentni zahtjev za
dostavljanje ponuda
Konkurentni zahtjev za dostavljanje

ponuda je postupak u kojem ugovorni
organ, radi dodjeljivanja konkretnog
ugovora, upuuje zahtjev za dostavljanje
ponuda
za
snabdijevanje
robama,
uslugama (vrijednost nia od 30.000 KM)
ili radovima (vrijednost nia od 60.000
KM)
odreenom
broju
dobavljaa,
davalaca usluga ili izvoaa radova, a pri
tome taj broj nije manji od tri. Zahtjev za
ponude obuhvata adekvatne i dovoljne
informacije, na osnovu kojih dobavljai
mogu pripremiti svoje ponude, a sadri
i precizan rok i mjesto prijema ponuda.
Dodjela ugovora zasniva se iskljuivo na
najboljoj cijeni tehniki zadovoljavajue
ponude.
U sluaju da su prikupljene manje od tri

odgovarajue ponude, ugovorni organ
ponitava postupak i zapoinje sljedei
obnovljeni postupak.
10.12. Direktni sporazum
Direktni
sporazum
podrazumijeva
postupak u kojem ugovorni organ
prikuplja prijedloge cijena ili ponuda
od pojedinanog dobavljaa, davaoca
usluga ili izvoaa radova i pregovara
ili prihvata tu cijenu kao uvjet za
konani sporazum. Postupak direktnog

sporazuma primjenjuje se za nabavku
roba, usluga ili radova, ija je vrijednost
procijenjena
od
strane
uguvornog
organa na iznos jednak ili manji od 6.000
KM. Ukupna godinja vrijednost svih
nabavki putem direktnog sporazuma ne
smije prijei 10% ukupnog godinjeg
budeta za nabavke ugovornog organa.
Postupak direktnog sporazuma detaljnije
je propisan Pravilnikom o postupku
direktnog sporazuma (Slubeni glasnik
BiH, broj: 53/06).
37
11. Popis imovine

ta predstavlja popis imovine
Koje su vrste popisa imovine
Kako se vri popis imovine
Kako i koga izvjetavati nakon popisa imovine
11.1. ta je popis imovine
Popis predstavlja provjeru postojanja

materijalne i nematerijalne imovine, kao
i osnovanosti potraivanja i dugovanja
kole u odreenom periodu. Popis se
ne moe nadoknaditi niti zamijeniti
drugom procedurom. Popis ima sutinsku
funkciju da osigura u potpunosti istinito
i fer izjanjavanje o imovinskom stanju
kole.
11.2. Vrste popisa imovine
POPIS
IMOVINE
PREMA
VREMENU
REDOVNI
VANREDNI
PREMA
OBIMU
KONTINUIRANI
POTPUNI
NEPOTPUNI
11.3. Pripreme za vrenje

popisa imovine
Kako bi popis bio obavljen pravovremeno,

kvalitetno, i kako bi bila ostvarena njegova
funkcija, neophodno je:
Odrediti komisiju za popis;

Izraditi plan rada komisije sa
detaljno utvrenim zaduenjima i

rokovima, posebno za osobe koje
su materijalno odgovorne, kao i za
lanove komisije;
Izvriti zaduenja pomone i

knjigovodstvene evidencije;
38
Osigurati popisni materijal (liste,

prijedloge rjeenja, itd.);
Pripremiti imovinu za popis
(sortirati, provjeriti identifikacijske

brojeve, izmjeriti koliine, sravniti
dokumentaciju);
Izraditi uputstvo pravilnik o
popisu imovine, sa naglaskom na

popisnu komisiju.
11.4. ta je predmet popisa imovine i

kako se vri
Rad komisije za popis imovine obuhvata:
Utvrivanje stvarnih koliina
imovine koja se popisuje

mjerenjem, brojanjem, procjenom
i slinim postupcima, detaljnije
opisivanje popisne imovne, kao i
unoenje tih podataka u popisne
liste;
Unoenje knjigovodstvenog realnog

stanja imovine u popisne liste;
Utvrivanje realnih razlika izmeu

stanja utvrenih popisom i
knjigovodstvenim stanjem;
Unoenje cijena popisane imovine;

Vrijednosno obraunavanje
popisane imovine;
Sastavljanje izvjetaja o izvrenom

popisu.
Pravna osoba, koja vodi stalnu koliinsku

i vrijednosnu evidenciju o ulazu i izlazu
zaliha, kao stanje po popisu na dan
31. decembra, moe upisati njihovo
knjigovodstveno stanje na taj dan, pod
uvjetom da je komisija za popis najmanje
jednom u toku godine popisala zalihe i
da su vikovi i manjkovi, utvreni tim
popisom, proknjieni na osnovu odluke
nadlenog organa pravne osobe po
okonanju popisa.
Neoteena imovina
pakovanju popisuje
deklaracijskih oznaka i
dostavnice, prijemnice,
u originalnom
se na osnovu
isprava (fakture,
i sl.)
Imovina, ija je vrijednost umanjena zbog

oteenja, neispravnosti, zastarjelosti i
sl., unosi se u posebne popisne liste, ili u
posebne kolone popisnih listi, radi lakeg
utvrivanja vikova i manjkova.
Imovina, koja na dan popisa nije zateena
kod pravne osobe (imovina na putu,
imovina data na poslugu, zajam, uvanje
i popravku), unosi se u posebne liste na
osnovu vjerodostojnosti dokumentacije,
ako do dana zavretka popisa nisu

primljene liste od pravne osobe kod koje
se ta imovina nalazi.
Popis gotovinskih ekvivalenata, gotovine
u blagajni, hartija od vrijednosti i stranih
sredstava plaanja, vri se brojanjem
prema apoenima i upisivanjem utvrenih
iznosa u posebne popisne liste.
Gotovina i hartije od vrijednosti, koje
se nalaze na raunima i depo-raunima,
popisuju se na osnovu izvoda o stanju tih
sredstava na dan popisa.
Popis finansijskih plasmana, potraivanja
i obaveza vri se prema stanju u poslovnim
knjigama, pod uvjetom da je njihovo
usklaivanje sa dunicima i povjeriocima
izvreno najmanje jednom godinje i da
o tome postoji vjerodostojna isprava.
Finansijske
plasmane,
potraivanja
i obaveze za koje ne postoji uredna
dokumentacija, popisna komisija iskazuje
u posebnim popisnim listama.
11.5. Izvjetavanje o izvrenom
popisu imovine
Povjerenstvo za popis sastavlja izvjee

o izvrenom popisu, navodi, kako slijedi:
Stvarno i knjigovodstveno stanje

imovine;
Razlike izmeu stvarnog
stanja utvrenog popisom i

knjigovodstvenog stanja;
Uzroke
neslaganja
izmeu
stanja
utvrenog
popisom
i
knjigovodstvenog stanja;
Prijedloge za likvidaciju utvrenih
razlika (prebijanje manjkova i

vikova nastalih po osnovu zamjene,
nain nadoknaivanja manjkova i
prihodovanja vikova, otpisivanja
neupotrebljivih sredstava, ispravke
sumnjivih i spornih potraivanja,
otpisivanja zastarjelih potraivanja i
prihodovanje zastarjelih obaveza);
Nain knjienja;
39
Primjedbe i objanjenja radnika
koji rukuju, odnosno koji su

zadueni materijalnim i novanim
vrijednostima
o
utvrenim
razlikama, kao i druge primjedbe i
prijedloge komisije za popis i u vezi
sa popisom.
40
Komisija za popis dostavlja izvjetaj

nadlenom organu direktoru i kolskom
odboru i unutarnjoj kontroli pravne osobe,
najkasnije 30 dana prije dana sastavljanja
godinjeg obrauna, odnosno najkasnije
30 dana po izvrenom popisu u toku
godine.
12. Unutarnja kontrola


ta je unutarnja kontrola

Koje su obaveze kole kod unutarnje kontrole

Koji su elementi sistema unutarnje kontrole
Mnogo je definicija interne kontrole, ali

ono to im je zajedniko je da definiraju
internu kontrolu kao skup postupaka
koji oblikuje uprava, rukovodioci i ostali
slubenici, radi sticanja vjerodostojnog
uvjerenja u pogledu postizanja ciljeva
na podruju efikasnosti poslovanja,
pouzdanosti finansijskog izvjetavanja i
usklaenosti sa primjenjivim zakonima i
propisima. 4
Sistem
interne
kontrole
obuhvata
irok spektar specificiranih procedura,
ukljuujui kontrole u raunovodstvu,
nabavkama, razgraniavanju dunosti
i u finansijskom izvjetavanju. Interna
kontrola je, prema ovome, skup svih
aktivnosti usmjerenih na postizanje
ciljeva odreenog organa/organizacije
javne uprave.
Svaka aktivnost budetskog korisnika,
pa tako i kole, bazirana je na odlukama,
koje proistiu iz procesa planiranja,
odnosno utvrivanja ciljeva aktivnosti.
U toku aktivnosti, menadment kole,
odnosno direktori, svakodnevno donose
odluke. Donoenje optimalnih odluka
treba biti bazirano na objektivnim
informacijama. Uspostava funkcionalnih
internih kontrola u koli (organizacijska
struktura, autorizacija, fizika kontrola,
kontrola upravljanja, i sl.) u funkciji je
efikasnog upravljanja aktivnostima i
smanjenja rizika.
12.1. Obaveze kole kod

unutarnje kontrole
kole su obavezne urediti sistem interne

kontrole u skladu sa standardima interne
kontrole i organizirati internu kontrolu
u skladu sa Zakonom o budetima u
Federaciji Bosne i Hercegovine, Zakonom
o budetskom sistemu RS i drugim
propisima. Ministarstva finansija donose
instrukcije za uspostavu i odravanje
sistema interne kontrole, a budetski
korisnici, odnosno kole, obavezni su
donijeti set internih akata, koji svi zajedno
ine sistem interne kontrole (Pravilnik o
internim kontrolama i internim kontrolnim
postupcima, Pravilnik o raunovodstvu i
principu voenja knjigovodstva, Pravilnik
o popisu imovine).
12.2. Elementi sistema

internih kontrola
Djelokrug rada interne kontrole pokriva

irok spektar aktivnosti institucije. Sistem
interne kontrole institucije odrazit e se
na kontrolno okruenje koje objedinjuje
organizacijsku strukturu i pojedinane
osobine svog osoblja, ukljuujui integritet,
etike vrijednosti i nadlenost. Osnovni
elementi efikasne interne kontrole su:
Kontrolno okruenje;
Administrativni kontrolni postupci;
Raunovodstveni kontrolni
postupci;
Postupci procjene rizika;

Postupci informiranja;
Postupci komunikacije;
Postupci nadzora.
4
William F. Messier, Jr. Revizija, prirunik za revizore i studente (Auditing)
41
12.2.1. Kontrolno okruenje
Pod kontrolnim okruenjem podrazumijevaju

se
aktivnosti,
politika
djelovanja i postupci direktora kole,
sekretara kole i raunovoe. Direktor,
sekretar i raunovoa kole duni
su osigurati nesmetane uvjete rada,
protok
informacija
neophodnih
za
pravovremeno i kvalitetno obavljanje
poslovnih aktivnosti, vriti pravilnu
raspodjelu ovlasti i nadlenosti, voditi
ispravnu poslovnu politiku, postupati i
omoguiti postupanje podreenih radnika
u skladu s etikim poslovnim kodeksom i
normama.
Direktor, sekretar i raunovoa duni su
osigurati da se poslovi dodjele ugovora
o javnim nabavkama vre na nain da
se omogui efikasnost, transparentnost,
nepristranost, jednak odnos prema svim
stranama i konkurenciji, u skladu sa
zakoniskim i podzakonskim aktima.
12.2.2. Administrativni interni

kontrolni postupci
Administrativni kontrolni postupci su

organizacijski planovi, politike djelovanja,
procedure, evidencije i ostale mjere kojima se osigurava da se poslovi izvravaju u
skladu s organizacijom i sistematizacijom
poslova kole. Ovi postupci ukljuuju
sljedee:
Proceduru nabavke roba, materijala,
vrenja usluga ili investiranja, a

provode je direktor kole, sekretar,
raunovoa, domar i komisija
odreena od strane kolskog odbora,
na osnovu odluke kolskog odbora u
skladu sa zakonom;
Ugovor o nabavci roba, materijala,
vrenje usluga ili investicijsko
odravanje potpisuje direktor ili
osoba koju ovlasti direktor;
Kontrolu ispostave rauna utroka
elektrine
energije,
vode
i
kanalizacije, provjeru vatrogasnih
aparata, odvoz ljake i dovoz
uglja, vri i sravnjuje s prethodnim
evidencijama o utroku na samom
raunu domar kole;
Ulazna
knjigovodstvena
dokumentacija se istog dana po prijemu,
42
ovjerava prijemnim tambiljom

od strane sekretara i dostavlja
raunovodstvu, a raunovodstvo
uvodi u KUF;
Ulaznu
knjigovodstvenu
dokumentaciju
ovjeravaju
svojim
potpisom direktor, a u njegovoj
odsutnosti
pomonik
direktora,
kao dokaz da je roba ili materijal
zaprimljen,
odnosno
usluga
izvrena u roku od tri dana od dama
prijema;
Podizanje gotovine i isplatu iz
blagajne obavlja blagajnik, uz
odobrenje raunovoe i direktora;
Putni nalog o obavljenom slubenom
putu, mora biti u roku od tri do pet
dana od dana obavljenog putovanja,
itko popunjen i ovjeren od strane
direktora, i onda dostavljen na
realizaciju;

Obraun
linih
primanja
vri
raunovoa i blagajnik, a ovisno
o dokumentima oni ih i potpisuju,
a sve to ovjerava direktor svojim
potpisom ili osoba ovlatena od
strane direktora;
Godinje i periodine finansijske
izvjetaje, raunovodstvo je obavezno raditi na temelju uputa nadlenih
ministarstava, a svu potrebnu
finansijsko-raunovodstvenu dokumentaciju ovjerava svojim potpisom
direktor,
raunovoa
ili
osoba
ovlatena od strane direktora.
12.2.3. Raunovodstveni interni

kontrolni postupci
Raunovodstvenim internim kontrolnim

postupcima u koli utvruju se postupci
prijema, kontrole, obrade i unosa
u poslovne knjige knjigovodstvenih
dokumenata o nastalim poslovnim
promjenama, nainima izvrenja obaveza
po osnovu rashoda, a na osnovu vaeih zakona o raunovodstvu, zakona
o izvrenju budeta, pravilnicima o
raunovodstvenoj
politici,
pravilnika
o
primjeni
meunarodnih
raunovodstvenih standarda za javni sektor i
uputstava o godinjem obraunu.
Interni kontrolni postupci i procedure
budetskih korisnika ukljuuju sljedee:
Obraun plaa i ostalih linih

primanja vri ef raunovodstva
ili blagajnik, ili centralizirano u
ministarstvu finansija na osnovu
evidencije o prisutnosti na radu,
potpisane i dostavljene od strane
sekretara. Evidencija o prisutnosti
na radu dostavlja se najkasnije
do 3. ili 5. u mjesecu za prethodni
mjesec, ovisno o pravnom okviru na
snazi;
ef raunovodstva i blagajnik
obavezni su evidenciju o zaposlenim
radnicima uskladiti s kadrovskom
evidencijom svakog mjeseca, prije
obrauna plae. Obraun poreza
i doprinosa na plae i ostala lina
primanja vri ef raunovodstva,
blagajnik ili ministarstvo finansija u
skladu sa zakonskim propisima;
Obraun ugovora o povremenim
poslovima vri blagajnik na temelju
ugovora o povremenim poslovima,
potpisanog od strane direktora i
izvrioca posla;
Blagajnici popunjavaju obrasce o
linim primanjima plaa i linim
primanjima;
ef raunovodstva i blagajnik
sainjavaju popise plaa i ostalih
linih primanja, za zapo-slene,
po bankama, potpisane od strane
efa raunovodstva i direktora,
nakon upisa u sistem upravljanja
i
finansijskim
informacijama5
sistematsko
odobrenje
unosa,
dostavlja ih bankama na realizaciju;
Blagajniko
poslovanje
obavlja
se po proceduri o blagajnikom
poslovanju;
Visinu blagajnikog maksimuma,
uz suglasnost direktora, za tekuu
godinu utvruje ef raunovodstva
poetkom fiskalne godine ili po
ukazanoj potrebi;
Blagajniku dokumentaciju glavne i pomone blagajne kole,
uz
prethodno
provjeravanje
i
potpisivanje ef raunovodstva,
ovjerava direktor ili osoba koju on
ovlasti.
12.2.4. Postupci informiranja
Postupci informiranja su interni i odnose

se na administrativne i raunovodstvene
postupke interne kontrole, navedene u
takama 12.2.2. i 12.2.3.
12.2.5. Postupci komunikacije
Komunikacija se obavlja po sljedeem

principu:
Komunikaciju moe obavljati i osoba

koja mijenja neposredne izvrioce po
svim osnovama. Komunikacija se obavlja
kada to zahtijevaju konkretni poslovni
dogaaji.
Konane odluke donosi direktor.
U hitnim i nepredvienim okolnostima,
linija komunikacije moe se spustiti za
jedan nivo nie.
12.2.6. Postupci nadgledanja
Postupke nadgledanja provedbe internih

kontrolnih postupaka provodi interna
kontrola koja odgovara direktno direktoru
kole ili osobi ovlatenoj od strane
direktora kole.
Direktor kole moe oformiti povremene
komisije, radi nadgledanja pojedinih ili
grupa internih kontrolnih postupaka.
Interna
kontrola
i
povremene
komisije dune su napraviti zapisnike
o
nadgledanju
internih
kontrolnih
postupaka, utvrditi eventualne propuste
ili odgovornost osoba i predloiti mjere
za otklanjanje utvrenih nedostataka.
Zapisnik se dostavlja u dva primjerka
direktoru kole.
SUFI Sistem upravljanja finansijskim informacijama, ili, na engleskom jeziku: Finance Information Management System (FIMS).
43
13. Javno zagovaranje

ta je javno zagovaranje
Lobiranje kao tehnika javnog zagovaranja
Planiranje i priprema za lobiranje
13.1. ta je javno zagovaranje
Jedna od definicija zagovaranja je: javno

zagovaranje je skup organiziranih napora
i aktivnosti graana i njihovih organizacija
koji,
uz
upotrebu
demokratskih
instrumenata, osnivaju i implementiraju
standarde i zakone koji vode do kreiranja
pravinog drutva.
Javno zagovaranje je drutveni proces,
ija je svrha postizanje drutvenih
promjena. Ono poinje od male grupe
ljudi, koji dijele zabrinutost oko odreenog
problema i spremni su posvetiti vrijeme,
svoju strunost i raspoloive resurse kako
bi doli do eljene promjene.
Javno zagovaranje sastoji se od niza
aktivnosti koje se poduzimaju radi
mijenjanja politika djelovanja, prakse i
stavova. Dakle, neovisno o tome, elite
li promijeniti odredbe zakona koji (ne)
tretiraju odreene drutvene probleme,
uzeti uea u stvaranju urbanistikog
i prostornog plana za ureenje vae
ivotne okoline ili promijeniti kolski plan
i program, javno zagovaranje moe vam
pomoi da ostvarite zacrtane ciljeve.
13.2. Lobiranje
Jedna od tehnika zagovaranja je lobiranje.

Lobiranje se moe opisati kao umjetnost
ubjeivanja, a predstavlja niz akcija
kojima je cilj izvriti utjecaj na donosioce
odluka. Lobiranje je pismeno i usmeno
komuniciranje i ubjeivanje ljudi na
odreenim pozicijama da svoju politiku
mo iskoriste za odreeno djelovanje. Ova
tehnika moe vam pomoi da odaberete
osobe koje su kljune i neophodne za va
uspjeh, radije nego da pokuate djelovati
na sve donosioce odluka i sve sektore
drutva.
44
Ovo se vri iz dva razloga, i to da

rijeimo postojei problem i da unesemo
promjene. Lobiranje obino znai kontakt
sa zvaninim tijelima, kao to su: dravni
organi, lokalne vlasti, kao i predstavnici
vlada ili organizacija. Prije nego to
krenete sa procesom zagovaranja,
potrebno je da imate potrebno znanje
o samom problemu. Takoer se morate
upoznati i sa procesom donoenja odluka,
odnosno, trebate znati ko su kljune
osobe koje trebate lobirati.
13.3. Planiranje i priprema
aktivnosti lobiranja
Sljedei elementi predstavljaju bitne

osnove za kvalitetno djelovanje i ne
moraju se koristiti istovremeno ili
navedenim redoslijedom, jer e svaka
situacija zahtijevati posebnu strategiju:
Formiranje grupe ljudi sa kojima

ete raditi;
Utvrivanje problema i postavljanje

ciljeva;
Istraivanje pouzdanih podataka;

Izrada strategije;
Odreivanje donosilaca odluka;
Stvaranje koalicija;
Rad sa medijima;
Prikupljanje studija sluaja o
aktivnostima zagovaranja.
DODATAK
DODATAK 1
PRAVNI OSNOV
1. MEUNARODNI PROPISI
Meunarodni raunovodstveni standardi MRS,
Meunarodni standardi finansijskih izvjetaja MSFI,
Meunarodni raunovodstveni standardi za javni sektor MRSJS,
Meunarodni standardi revizije MSR,
Uputstva Odbora za standarde meunarodne federacije raunovoa.
2. PROPISI BiH
Zakon o raunovodstvu BiH (Slubeni glasnik BiH 42/04)
Zakon o javnim nabavkama BiH (Slubeni glasnik BiH 49/04).
Pravilnik o postupku direktnog sporazuma (Slubeni glasnik BiH 53/06)
3. PROPISI U REPUBLICI SRPSKOJ
Zakon o budetskom sistemu Republike Srpske
(Slubeni glasnik RS 96/03, 14/04,67/05, 34/06, i 128/06),
Zakon o platama (Slubeni glasnik RS 118/07),
Zakon o raunovodstvu (Slubeni glasnik RS 67/05),
Zakon o inspekcijama (Slubeni glasnik RS 1/08),
Zakon o najnioj cijeni rada (Slubeni glasnik RS 5/08),
Posebni kolektivni ugovor u oblasti obrazovanja
(Slubeni glasnik RS 17/08),
Zakon o ostvarivanju prava na starosnu penziju
Zakon o PIO (Slubeni glasnik RS 33/08),
Pravilnik o vrsti strune spreme nastavnika i strunih saradnika
Pravilnik o ostvarivanju plate za vrijeme privremene sprijeenosti za rad
Zakon o osnovnoj koli (Slubeni glasnik RS 74/08),
Pravilnik o finansiranju osnovnih kola (Slubeni glasnik RS 5/09),
Pravilnik o normi neposrednog rada sa uenicima
(Slubeni glasnik RS 5/09).
4. ZAKONSKI OKVIR U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE:
Zakon o budetima u Federaciji Bosne i Hercegovine
(Slubene novine Federacije BiH 19/06),
Zakon o raunovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine
(Slubene novine Federacije BiH 32/05)
Uredba o raunovodstvu prorauna-budeta u Federaciji Bosne i Hercegovine
(Slubene novine Federacije BiH 10/07 ),
Uredba o utvrivanju vlastitih prihoda i nainu i rokovima raspodjele
47
Pravilnik o knjigovodstvu budeta u Federaciji Bosne i Hercegovine

Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH
(Slubene novine Federacije BiH 22/06 )
Pravilnik o nainu uplate javnih prihoda Budeta i vanbudetskih fondova na
teritoriji F BiH (Slubene novine Federacije BiH 29/06, 46/06, 8/07, 30/07,
82/07, 97/07 i 9/08)
Zakon o Trezoru u Federaciji Bosne i Hercegovine
(Slubene novine Federacije BiH 58/02,19/03 i 79/07),
Uputstvo o izvrenju budeta sa Jedinstvenog rauna Trezora
(Slubene novine Federacije BIH 94/07),
Uputstvo o izvrenju budeta sa Jedinstvenog rauna Trezora
5. ZAKONSKI OKVIR BRKO DISTRIKTA BiH
Zakon o upravi prihoda (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 2/01)
Zakon o platnim transakcijama (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 5/01)
Zakon o finansijskom poslovanju
(Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 5/01, 19/07)
Zakon o Budetu Brko Distrikta BiH
(Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 16/01)
Zakon o raunovodstvu i reviziji u Brko Distriktu BiH
Zakon o izmjeni zakona o raunovodstvu
Zakon o izmjeni Zakona o trezoru
Zakon o izmjeni Zakona o platama
Zakon o izmjeni Zakona o Budetu
Pravilnik o raunovodstvu Budeta
(Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 25/07
Pravilnik o nainu isplate plata budetskim korisnicima
Pravilnik o finansijskom izvjetaju i godinjem obraunu
Zakon o izmjeni Zakona o trezoru
Zakon o obrazovanju u osnovnim i srednjim kolama
Zakon o izmjeni zakona o radu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 25/08)
Zakon o Budetu u Brko Distriktu BiH
6. ZAKONSKI OKVIR U UNSKO-SANSKOM KANTONU
Budet Unsko-sanskog kantona
Zakon o izvrenju budeta Unsko-sanskog kantona6
Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju Unsko-sanskog kantona
(Slubeni glasnik Unsko-sanskog kantona 5/04)
6
48
Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Slubenom glasniku Unsko-sanskog kantona.
7. ZAKONSKI OKVIR U POSAVSKOM KANTONU

Budet Posavskog kantona
Zakon o izvrenju budeta Posavskog kantona7
Zakon o osnovnom kolstvu (Narodne novine upanije Posavske 3/04, 4/04)
Zakon o srednjem kolstvu (Narodne novine upanije Posavske 3/04, 4/04)
8. ZAKONSKI OKVIR U TUZLANSKOM KANTONU:
Budet Tuzlanskog kantona
Zakon o izvrenju BudetaTuzlanskog Kantona8
Uputstvo o izvrenju budeta sa Jedinstvenog rauna Trezora Tuzlanskog
kantona broj:07/1-14-4262/08 od 09.09.2008. godine
Uputstvo o blagajnikom poslovanju (Slubene novine Tuzlanskog kantona 13/04),
Uputstvo o procesiranju transakcija po osnovu promjena stalnih sredstava,
zaliha, potraivanja i blagajnikog poslovanja broj:08-02-7478-2/03 od
28.08.2003. godine,
Uredba o vrsti vlastitih prihoda i naina i rokova raspodjele
(Slubene novine Tuzlanskog kantona 15/07, 4/08 i 8/08),
Instrukcija o procedurama za uplatu vlastitih prihoda, prihoda od pruanja
javnih usluga, grantova i donacija
(Slubene novine Tuzlanskog kantona 2/08 i 5/08),
Pravilnik o procedurama koritenja prihoda ostvarenih od obavljanja osnovne
djelatnosti (Slubene novine Tuzlanskog kantona 5/08),
Pravilnik o procedurama koritenja namjenskih prihoda, donacija i grantova
(Slubene novine Tuzlanskog kantona 5/08),
Uputstvo o procesiranju transakcija iz internih poslovnih odnosa kantonalnih
budetskih korisnika (Slubene novine Tuzlanskog kantona 5/08),
Raunovodstvene politike za budetske korisnike i trezor Tuzlanskog kantona
(Slubene novine Tuzlanskog kantona 09/08)
Zakon o dravnoj slubi u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine
Federacije Bosne i Hercegovine 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06)
Zakon o namjetenicima u organima dravne slube u Federaciji Bosne i
Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH 49/05),
9. ZAKONSKI OKVIR ZENIKO DOBOJSKI KANTON:
Budet Zeniko dobojskog kantona
Zakon o izvravanju prorauna Zeniko dobojskog kantona9
Uputstvo o uplatama i koritenju grantova i donacija za budetske korisnike
(Slubene novine Zeniko dobojskog kantona 11/07)
Odluka o utrvivanju kriterija za finansiranje osnovnih i srednjih kola i
domova uenika na podruju Zeniko dobojskog kantona
(Slubene novine Zeniko dobojskog kantona 9/07).
Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Narodnim novinama upanije Posavske.
Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona
Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Slubenim novinama Zeniko-dobojskog kantona.
49
10. ZAKONSKI OKVIR U BOSANSKO-PODRINJSKOM KANTONU GORADE

Budet Bosansko-podrinjskog kantona Gorade
Zakon o izvrenju budeta Bosansko-podrinjskog kantona Gorade10
Pedagoki standardi za osnovno obrazovanje
(Slubene novine Bosansko-podrinjskog kantona Gorade 5/09 i 6/09)
Pedagoki standardi i normativi za srednje obrazovanje
(Slubene novine Bosansko-podrinjskog kantona Gorade 13/04)
Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju
(Slubene novine Bosansko-podrinjskog kantona Gorade 5/04, 6/09)
Zakon o srednjem obrazovanju
(Slubene novine Bosansko-podrinjskog kantona Gorade 5/04)
Pravilnik o platama i drugim naknadama koje nemaju karakter plate11
11. ZAKONSKI OKVIR U SREDNJOBOSANSKOM KANTONU
Budet Srednjobosanskog kantona
Zakon o izvrenju budeta Srednnjobosanskog kantona12
Pedagoki standardi i normativi
(Slubene novine Srednjobosanskog kantona 15/02)
Pravilnik o platama i drugim naknadama koje ne ulaze u plate za budetske
korisnike (Slubene novine Srednjobosanskog kantona 9/08)
Kolektivni ugovor za osnovno obrazovanje u Srednjobosanskom kantonu
Ugovor o promjenama i dodatcima kolektivnog ugovora za osnovno-srednje
obrazovanje (Slubene novine Srednjobosanskog kantona 3/07)
Pravilnik o primanjima koji ne ulaze u platu
Pravilnik o naknadi putnih trokova
12. ZAKONSKI OKVIR HERCEGOVAKO-NERETVANSKOG KANTONA
Budet Hercegovako-neretvanskog kantona
Zakon o izvrenju budeta Hercegovako-neretvanskog kantona13
Zakon o osnovnom obrazovanju Hercegovako-neretvanskog kantona
(Slubene novine Hercegovako-neretvanskog kantona 5/00, 4/04, 5/04)
Zakon o srednjem obrazovanju Hercegovako-neretvanskog kantona
(Slubene novine Hercegovako-neretvanskog kantona 5/00, 4/04, 5/04)
Uputstvo o obraunu plata i drugih naknada u osnovnom obrazovanju
Uputstvo o obraunu plata i drugih naknada u srednjem obrazovanju
13. ZAKONSKI OKVIR ZAPADNOHERCEGOVAKOG KANTONA
Budet Zapadnohercegovakog kantona
Zakon o izvrenju budeta Zapadnohercegovakog kantona14
Zakon o osnovnom kolstvu
(Narodne novine Zapadnohercegovake upanije 6/04, 8/08, 14/08)
Zakon o srednjem kolstvu
(Narodne novine Zapadnohercegovake upanije 6/04, 8/08)
10
Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Slubenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Gorade.
Svaka kola u kantonu donosi svoj pravilnik.
11
12
Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona.
13
Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Slubenim novinama Hercegovako-neretvanskog kantona.
14
Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Narodnim novinama Zapadnohercegovake upanije.
50
14. ZAKONSKI OKVIR KANTONA SARAJEVO

Budet Kantona Sarajevo
Zakon o izvrenju budeta Kantona Sarajevo15
Zakon o osnovnom obrazovanju Kantona Sarajevo
(Slubene novine Kantona Sarajevo 10/01, 21/06, 26/08)
Zakon o srednjem obrazovanju Kantona Sarajevo
(Slubene novine Kantona Sarajevo 10/04, 34/07)
15. ZAKONSKI OKVIR KANTONA 10
Budet Kantona 10
Zakon o izvrenju budeta Kantona 1016
Zakon o osnovnom kolstvu
(Narodne novine Hercegbosanske upanije 12/04)
Zakon o srednjem kolstvu
(Narodne novine Hercegbosanske upanije 12/04)
16. NORMATIVN AKTA KOLA
Pravilnik o raunovodstvu i raunovodstvenoj politici,
Pravilnik o vrenju popisa i usklaivanje knjigovodstvenog
stanja sa stvarnim,
Pravilnik o internoj kontroli
Pravilnik o sistematizaciji poslova i radnih zadataka
15
Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Slubenom glasniku Sarajevskog kantona.
16
Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Narodnim novinama Hercegbosanske upanije.
51
DODATAK 2
GRANTOVI I DONACIJE
Prije nego to ponete sa razmiljanjem o ulozi koju ova dva naina finansiranja
imaju u vaem budetu, korisno je razmotriti neke dobre i loe strane svake od
njih.
Grantovski izvori sredstava: PREDNOSTI
Grantovi obino mogu biti prilino veliki, dajui znaajnu podrku;
Grantovi od regionalnih i meunarodnih donatora obino su imuni na
specifine ekonomske potekoe koje mogu oteati prikupljanje sredstava iz
lokalnih izvora;
Otvoreni poziv za prijedloge projekata moe kreirati pogodan teren inovativnim
idejama, koje mogu biti jako konkurentne;
Grantovi daju odreeni iznos donacije za poznati, odreeni vremenski period,
olakavajui planiranje budeta i programa.
Grantovski izvori sredstava: NEDOSTACI
Veliki donatori, naroito velike meunarodne organizacije, imaju obiaj da
daju finansijsku pomo organizacijama u onim regijama koje se smatraju
problematinim;
Konkurencija moe biti jaka;
Donatori koji nisu u regiji u kojoj djelujete, vjerovatno nee imati razumijevanja
za regiju ili lokalnu situaciju, koje je potrebno kako bi se donijele dobre odluke
o predloenim aktivnostima na terenu;
Grantovi obino imaju brojne specifine uvjete koji diktiraju koritenje.
Uputstva za koritenje mogu biti nefleksibilna, i promjene predloenih
originalnih programa (ak i ako su prikladni za promjenjivu drutvenu sredinu)
obino nisu doputene.
Donacije: PREDNOSTI
Kroz sponzorstvo specifinih aktivnosti ili generalnog programa i operativnih
trokova, negrantovsko prikupljanje sredstava moe dobiti velike donacije za
krotkoroni ili dugoroni period;
Strateka mjeavina aktivnosti za negrantovsko prikupljanje sredstava moe
pomoi raznolikosti izvora prihoda, inei ih jo otpornijim pri opadanju u
jednom specifinom ciljanom sektoru;
Jedina ogranienja potencijalnim negrantovskim donacijama su energija i
resursi koji su vam na raspolaganju.
52
Donacije: NEDOSTACI
Tee je tano pretpostaviti sredstva koja se mogu prikupiti kroz razliite
metode negrantovskog prikupljanja sredstava, time oteavajui razvijanje
budeta.
Tehnike negrantovskih prikupljanja sredstava mogu zahtijevati mnogo
vremena i resursa, i trae dosta truda pri planiranju i realizaciji.
Negrantovske donacije esto dolaze u malim iznosima, inei prikupljanje
sredstava kumulativnim procesom.
Konkurencija za negrantovske donacije u zajednici moe biti jaka, naroito
ukoliko postoji ogranien broj donatora.
Tri su kljune ciljne grupe koje mogu osigurati fondove: pojedinci, poduzetnitvo i
organizacije.
POJEDINCI
Moe biti lako previdjeti ili potcijeniti potencijal individualnih donatora kada razvijate
strategiju prikupljanja sredstava. Moete se upitati: Zato troiti vrijeme traei
podrku od jedne osobe sa jednom plaom? Meutim, nikada ne trebate potcijeniti
mo pojedinaca. Osoba koju vidite da ide ulicom, moe imati potencijala dati odreeni
doprinos na razne naine. to je jo i vanije, udruivanjem individualnih resursa od
10, 20 i 50 ljudi, moete izgraditi ad hoc bazu za prikupljanje sredstava koja ranije
nije postojala.
PODUZETNITVO
Poduzetnitvo moe biti naroito unosan izvor i direktne i indirektne podrke. Ciljani
poduzetnici mogu biti lokalni poduzetnici i davaoci usluga, kao i vee regionalne,
nacionalne i meunarodne firme.
ORGANIZACIJE, UDRUGE I SKUPINE
Moete kontaktirati druge organizacije u potrazi za finansijskom podrkom. U ovom
sluaju, rije organizacija koristi se za bilo koje organizirane grupe graana,
ukljuujui: profesionalna udruenja, diplomatske misije, filantropske grupe,
saveze, udruenja graana, izviaka udruenja, klubove ena, itd. Isprva ovo
moe zvuati udno: Kako jedna organizacija moe traiti finansijsku podrku od
druge organizacije? Meutim, to je upravo duh suradnje koji je potreban za jako
graansko drutvo.
53
DODATAK 3
IDEJE ZA PRIKUPLJANJE SREDSTAVA

Nekoliko tehnika za prikupljanje sredstava mogu se grubo podijeliti na sljedee
sekcije: sponzorstvo, direktni apeli i aktivnosti za prikupljanje sredstava. Sugestije
o aktivnostima i dogaajima za prikupljanje sredstava naroito se odnose na
konkretne ideje koje su koritene na drugim mjestima, i koje se mogu u cijelosti,
ili prilagoene, koristiti u Bosni i Hercegovini. Koristite ove sugestije, ne samo kao
primjere specifinih ideja, ve kao okvir za vae vlastito razmiljanje o moguim
aktivnostima za prikupljanje sredstava, koje e odgovarati za primjenu u vaoj
zajednici.
DESET IDEJA ZA AKTIVNOSTI PRIKUPLJANJA SREDSTAVA
Aktivnosti i dogaaji mogu biti dobar nain za prikupljanje sredstava, kojim se moe
dosei veliki broj potencijalnih donatora: pojedinaca, poduzetnika i organizacija.
Organiziranje dogaaja moe imati nekoliko namjena. Kao prvo, moe pruiti mjesto
gdje je mogue prikupiti sredstva kroz obavezivanje davanja sredstava, prodaju
karata, i sl. Drugo, dogaaji osiguravaju forum u kojem se moe pojaati utjecaj
u zajednici kroz promotivne aktivnosti prije dogaaja i kroz sami dogaaj. Tree,
aktivnosti za prikupljanje sredstava mogu postati aktivnosti izgradnje zajednice,
okupljajui ljude koji uivaju u dogaaju, uz istovremeno prikupljanje sredstava.
Grupne trke/etnje
Sportske aktivnosti
Umjetnike izvedbe/predstava talenata
Aktivnosti za unapreenje zajednice
Koncerti
Susret sa slavnim linostima
Drutvena suradnja
Prodaja
Sajmovi i bazari
54
DODATAK 4
OSNOVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA PROJEKTA

BiH, od 1996. godine, uglavnom ovisi o donatorskoj pomoi. Naroito u periodu
poslije rata, kada je bilo dosta novca na raspolaganju, i relativno malo organizacija
za dobivanje i efektivno distribuiranje te pomoi. Proces pisanja prijedloga projekata
obino je bio vrlo neformalan u ovakvom okruenju, jer je bilo malo stvarne
konkurencije, i adekvatnih resursa za njihovo proirenje na vei broj organizacija.
Meutim, dosta promjena desilo se u posljednjih nekoliko godina. Na raspolaganju
je sve manje grantova, jer su se donatorske organizacije premjestile na druga
uarena podruja, ili su poele osjeati donatorski umor na podruju BiH.
Ove promjene uinile su proces takmienja za dobivanje grantova ozbiljnijim i
teim, i samim tim, nainile proces apliciranja prijedloga projekata vanijim. Morate
dokazati da imate inovativne ideje i dokazanu sposobnost da realizirate program koji
planirate, kako biste se efektivno takmiili za ograniene iznose donacija.
Umjetnost pisanja prijedloga projekata je zasebna tema, i na Internetu postoji
dosta resursa koji vam mogu pomoi da budete jo uspjeniji. Meutim, sljedea
pitanja daju pregled nekih osnovnih informativnih elemenata, koji su dio jakog
prijedloga projekta.17
Ime, adresa i kontakt osoba informacije? Ko je glavna kontakt osoba za bilo
koja pitanja u vezi prijedloga?
Koje potrebe zajednice pokrivate?
Gdje ste smjeteni? Gdje su smjetene zajednice kojima pruate usluge?
Koliko finansijske podrke traite?
ta predlaete da ete uraditi sa donacijom koju traite? Hoe li donacija biti
koritena za specifine aktivnosti? (Ukljuite i detaljan budet!)
Na koji nain predlaete da ete implementirati predloene aktivnosti i u
kojem vremenskom okviru?
Kako ete procijeniti uspjeh vaeg programa? Koje planove za izvravanje
procjene imate na umu?
Koje usluge i programe ste proveli u toj zajednici u prolosti? Koji su vai
predloeni planovi u blioj i daljoj budunosti?
Ko su kljune osobe u vaoj organizaciji? Koje su njihove sposobnosti?
Jesu li vai programi u prolosti bili uspjeni? Kako znate da su bili uspjeni?
Sa kojim donatorskim organizacijama ste radili ranije?
17
Koliina informacija koju moete napisati u prijedlogu projekta bit e ograniena brojem stranica koji je stavljen kao limit u vodiu za pisanje
prijedloga.
55
NEKA ZLATNA PRAVILA PRIPREME PRIJEDLOGA PROJEKTA

Odlina ideja ne garantira odlian prijedlog projekta. Imajte na umu sljedee:
Pratite upute! Neki pozivi za prijedloge projekata ukljuivat e veoma specifine
upute za aplikaciju, kao: informacije koje moraju biti ukljuene, ogranienje
stranica, zahtjev za dostavljanje preporuka, i drugi zahtjevi. Drugi pozivi e biti
nejasni, i mogu dati malo ili nimalo prijedloga o tome kako ispuniti aplikaciju.
Vodite rauna o tome da pratite bilo koje upute koje dobijete, ukljuujui i
naznaeno ogranienje broja stranica. Nazovite donatorsku organizaciju da
pitate za bilo kakva pojanjenja.
Budite specifini! Objasnite tano ta namjeravate raditi, kako to namjeravate izvesti i ko e biti ukljuen u to. Uradite svoj dio posla, koji se odnosi
i na sagledavanje rezultata koje ste nedavno ostvarili, kao i na sagledavanje
zadataka i interesa donatorske organizacije, kako biste dokazali postojanje
komplementarnosti.
Ukljuite komponentu evaluacije u va prijedlog projekta, kako bi potencijalni
donator razumio kako planirate procijeniti uspjeh vaeg programa. U mnogim
aplikacijama trait e se specifini planovi za evaluaciju. ak i ako ne budu
traeni, kratak, ali precizan saetak vaeg evaluacijskog plana (naprimjer,
procjena u sredini i na kraju projekta) pokazat e ne samo da ste usredsrijeeni
na zavretak projekta, nego i na njegov uspjeh.
Vodite rauna o tome da aplikacija bude uredna, ista, organizirana,
profesionalna i laka za itanje. Iako moda mislite da opis vae organizacije
i prijedloga projekta mora biti dug i detaljan, vanije je zapamtiti da je va
prijedlog samo jedan od mnogih koji e biti pregledani. Vodite rauna o tome
da va prijedlog projekta bude itljiv, i da osoba koja ga bude pregledala
moe brzo pronai sve informacije koje su joj potrebne.
Budite svjesni krajnjeg roka za dostavljanje aplikacije, i to potujte! U
najgorem sluaju, zakasnjele aplikacije nee biti uraunate od strane donatora;
u najboljem sluaju, kanjenje e biti povezano sa vaom organizacijskom
i menaderskom praksom. Nakon toga to dostavite vau aplikaciju,
kontaktirajte donatora, kako biste dobili njegovu potvrdu o primitku vae
aplikacije.
Nakon to predate va prijedlog projekta, razmotrite i to da nazovete donatora,
kako biste pratili status procesa pregledavanja, i ponudili se da odgovorite na
bilo koja druga pitanja koja mogu imati. Ovo e naznaiti va ozbiljan interes za
takmienje, i poveat e line kontakte izmeu donatorske organizacije i vae
kole.
56

Finansijski Prirucnik Za Direktora PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Finansijski Prirucnik Za Direktora PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FINANSIJSKI VODI ZA

Decembar 2009. godine

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

Zineta Boguni, direktorica Osnovne kole engi Vila I, Sarajevo

Muharem Saraevi, direktor Srednje mjeovite Teanj, Teanj

Svako gledite, izjava i miljenje, izraeno u ovoj publikaciji, a za koje

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

Vodi se bavi temeljnim komponentama,

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

Budet brojano izraen plan,

Fiskalna godina budet se donosi i

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

Vlastiti prihodi su prihodi koje

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

Zakonom o budetima ureuje se

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

Strateko planiranje je organizirani

Proces stratekog planiranja osmiljen

Vano je da prije poetka bilo kojeg

Ravnatelj kole mora osigurati svu

Poveava uinak ulaganja oskudnih

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

4.4. Procjena trenutne situacije

U procesu stratekog planiranja nuna je

Kritina pitanja kole trebaju proizai iz

Definiranjem misije precizira se svrha

4.7. Osobitosti misije

Uspjena misija mora biti jedinstvena,

Misija jedne osnovne kole:

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

4.8. Utvrivanje ciljeva

Rezultati SWOT analize pomau u

Ciljevi imaju etiri kljune karakteristike.

realizacije ciljeva. Naime, kontrola je

Ciljevi jedne osnovne kole:

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

5. Budet kao dokument

Kojih principa se treba pridravati kod planiranja budeta

Proraun (od latinske rijei bulga, to

FBiH (Slubene novine FBiH,

Budet poduzea ili institucije

5.2. Vrste budeta

Budet moe biti: lini, dravni i budet

Lini (ili porodini) budet prikaz

Dravni budet je sumirani plan

potencijalnih prihoda i rashoda

5.3. Budetski principi

Postoji niz principa kojih bi se trebalo

Princip potpunosti: Svi prihodi

i rashodi trebaju biti prikazani u

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

Princip jedinstvenosti: Svi prihodi

i rashodi, koji ulaze u budet,

predvienim vrijednostima. Kako bi

Princip otvorenosti: Sve debate

i diskusije u pogledu donoenja

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

Od budetskih korisnika se oekuje da

Budetski ciklus je ciklini proces

to treba uraditi u budunosti

(odreivanje razvojnih ciljeva);