DISCIPLINA U KOLI

Didaktika
Sveuilite Jurja Dobrile u Puli
Dr. sc. Elvi Pirl

UVOD - to je disciplina?
Openito, skup pravila i propisa koji
osiguravaju funkcioniranje neke ustanove,
organizacije, grupe ili pojedinca u skladu s
postavljenim ciljevima i zadacima (SpajiVrka, Kuko, Bai, 2001., 109).
Disciplina u razredu je red koji se u
uionicu uvodi kao mjera djelotvornog
pouavanja i uenja. Pedagoki je
opravdano govoriti o disciplini u smislu
samokontrole uenika, to je pretpostavka
zajednikog rada u razredu, grupi ili paru
(Spaji-Vrka, Kuko, Bai, 2001., 109).

 Ostvaruje

se u ozraju slobode u
kojoj je mogue izraavanje i obrana
vlastitih stavova te dijalog izmeu
uenika i uitelja.
Disciplina nije tiina, slijepo
pokoravanje i bezuvjetna poslunost,
nego ukljuuje zajednikim pravilima
ureen razgovor, raspravu,
propitivanje miljenja autoriteta, i sl.

 Disciplina

je pretpostavka rada u
grupi, ali i samostalnog rada.

to

je vano imati na umu za

disciplinu?
... da su za postizanje potrebnog reda
vanija umijea djelotvornog
pouavanja nego nastavnikov odnos
prema uenikom neposluhu.

 Ako

su nastavne aktivnosti dobro

isplanirane i pripremljene, ako obrada
nastavne jedinice potie i odrava
ueniku pozornost, zanimanje i
sudjelovanje te ako su aktivnosti
izazovne i pruaju realistine izglede
za uspjeh, tad e se uspostaviti
potreban red.

Umjeno pouavanje, temelj je za

uspostavu discipline.
Pogreno je promatrati disciplinu kao neto
ime se rjeavaju problemi uenikog
neposluha odvojeno od nastavnikovog
pouavanja.
Jo je vea pogreka pokuati uspostaviti
disciplinu tako da se kao najvaniji cilj
postavi dominacija (utjerivanje straha u
kosti kao strategiju guenja nespoluha).

 Zato

je takav oblik nepoeljan?

Usporit e uspostavu pozitivnog
razrednog ozraja potrebno za
uspjeno uenje i odvratiti
nastavnikovu pozornost kako od
kvalitetnog pouavanja uiniti
najdjelotovornije sredstvo za
postignue reda.

1. Priroda uenikog neposluha

Ueniki neposluh uglavnom je prilino

djetinjast. Vrste uenikog neposluha koje
nastavnici najee navode su:
brbljanje ili upadice
galama (verbalna, npr. dovikivanje s drugim
uenikom na drugom kraju uionice i
neverbalna, npr. lupanje stolcima, itd.)
odsutnost duhom
neizvravanje zadaa

 bezrazlono

odlaenje s mjesta
ometanje drugih uenika
kanjenje na nastavu.

Ti

se problemi mogu ublaiti dobrim

pouavanjem ili dogovorenim pravilima
o ponaanju kojih se uenici
pridravaju. No, sve vie se susreu i
ozbiljniji tipovi neposluha (kao,
verbalna agresivnost prema drugim
uenicima, psovke, neprihvaanje
autoriteta i tjelesna nastrljivost).

Kada govorimo o uenikom neposluhu,

trebamo znati da je neposluh spektar na
ijem su jednom kraju prilino nevani, a na
drugom prilino ozbiljni postupci.
tovie, standard oekivanog ponaanja
varira od nastavnika do nastavnika. Jedan
nastavnik moe zahtijevati potpunu tiinu
za vrijeme nastavnog sata dok uenici rade,
dok e drugi dopustiti prilinu galamu.

Osim toga se razlikuju i miljenja uenika o

tome to je dobro vladanje. Neki e uenici
smireno i u tiini ekati dok nastavnik uzima
opremu, dok e drugi jedva doekati priliku
da ponu divljati.
Disciplina u razredu ovisit e ne samo ...

o nastavnikovom ponaanju i oekivanjima, nego i

o oekivanjima uenika, i to je najvanije,
o obiajima kole.

2. Uzroci uenikog neposluha

Openito

se moe pretpostaviti da e
svi uenici rado uiti i da e loe
vladati tek kada za to postaju posebni
razlozi ili motivi. Stoga je
nastavnikova zadaa uenicima
olakati koliko je mogue da se dobro
vladaju.

2. 1. Najvaniji uzroci neposluha

Dosada. Ako su aktivnosti organizirane tako
da ne uspijevaju pobuditi i odrati ueniko
zanimanje ili ako je aktivnost preduga i nije
poticajna ili ako je aktivnost prelagana ili
nevana, uenicima e vjerojatno postati
dosadno.
Dugotrajan umni napor. Veina kolskih
aktivnosti zahtijeva trajni umni napor i to
iscrpljuje. Svima je teko a ponekad i
tegobno, dugo izdrati umni napor.

Nemogunost da se izvri aktivnost.

Uenici mogu ne uspjeti uiniti to se od
njih trai jer je zadatak preteak ili jer ne
znaju to im je initi.
Drueljubivost.Uenici u kolama ive
sloeni drutvenim ivotom sklapaju se
prijateljstva, izbijaju sukobi, stvaraju se
zajedniki interesi. Aspekti tih drutvenih
odnosa izmeu uenika esto e se odraziti
na nastavu.

 Niska

kolska samosvijest. Nekim

uenicima nedostaje samopouzdanja
kao uenicima; moda su u prolosti
esto doivljavali neuspjehe pa se
nevoljko ukljuuju u rad jer se boje
novog neuspjeha.Takvi uenici mogu
potpuno odustati od kolskih
oekivanja koja su dio pozitivnog
razrednog ugoaja.

 Emocionalni

problemi. Neki uenici

mogu imati emocionalne probleme.To
im oteava prilagodbu zahtjevima
ivota u koli i tijekom nastave a
javlja se kao posljedica toga to ih u
koli zastrauju ili kod kue
zanemaruju.Takvi uenici esto ele
privui pozornost i zapravo uivaju
kad svojim neposluhom privuku
nastavnikovu pozornost ili pozornost
svojih drugova.

Negativan odnos. Pojedini uenici

jednostavno moda ne cijene dobar uspjeh
u koli, pa kad im je rad predosadan ili
preteak, oni se iskljue. tovie, neki e
pokuati izbjei rad tako da kasne na
nastavu ili se pritaje i rade najmanje to
mogu. Ako im nastavnik prigovori, moda e
se ispriati ili biti drski, ali e i dalje malo
raditi. Neki uenici namjerno dosauju kako
bi stvorili malo uzbuenja.

3.Uspostava autoriteta
Klju za uspostavu dobre discipline u
razredu je u uenikom prihvaanju da
nastavnik ima pravo usmjeravati njihovo
ponaanje i napredak u uenju. Nastavne
aktivnosti ne mogu se uspjeno provoditi u
razredu s 30 uenika ako nastavnik nema
autoriteta koji se ogleda u upravljanju i
usmjeravanju uenikovih aktvnosti.
Nastavnik ima autoritet zato da bi
organizirao uenje uenika, a ne da poslui
kao izvor moi.

 Uspostava

autoriteta nastavnika
uglavnom ovisi o 4 najvanija obiljeja:
iskazivanje nastavnikovog statusa
kompetentnog pouavanja
organizacijskog nadzora
uspjenog rjeavanja uenikog
neposluha.

3.1. Iskazivanje nastavnikovog statusa

Velik dio nastavnikovog autoriteta potjee
iz statusa koji ima u toj funkciji i
potovanja i uvaavanja koje skoro svako
drutvo iskazuje nastavnicima (ili bi trebalo
iskazati!?). No, najvanije za status nije da
ga nastavnik ima nego da se ponaa kao da
ga ima.
Uenicima nastavnik pokazuje svoj status
ako se ponaa oputeno, sigurno i
sampouzdano a to moe postii glasom,
dranjem tijela, izrazom lica i gledanjem
uenika u oi.

 Upute

koje nastavnik iskazuje trebaju

biti reene leernim tonom koji e
pokazai kako se oekuje da ona bude
posluana i izvrena bez pogovora.
Nastavnik treba znati zapoeti
razgovor, usmjeravati ga i privesti
kraju; odluiti kada e se pojedine
aktivnosti zapoeti odnosno zavriti .

3.2. Kompetentno pouavanje

Drugi najvaniji izvor nastavnikovog

autoriteta je kompetentno pouavanje. Ako
uenicima nastavnik pokae da vlada
znanjem o nekoj temi ili predmetu, da ga
zanima i da moe struno organizirati
nastavne aktivnosti, tada e uenici
potovati nastavnikovo umijee pouavanja.
To e s pravom potvrditi da nastavnik
upravlja uenikovim ponaanjem.

3.3. Organizacijski nadzor

Trei najvaniji izvor nastavnikovog
autoriteta je njegov organizacijski nadzor u
uionici. Da bi se aktivnosti odvijale
uspjeno, nastava mora poeti pravodobno,
uenici trebaju biti ukljueni u aktivnosti a
prijelazi iz jedne u drugu aktivnost
neprimjetni.
Najvaniji aspekti organizacijskog nadzora
ukljuuju uspostavu jasnih pravila
ponaanja i oekivanja u vezi s uenikim
ponaanjem te nametanje nastavnikovog
stajalita u situaciji kada izbije sukob.

3.4. Kako preduhitriti ueniki neposluh

Najkorisnije mjere kojima se moe
preduhitriti neposluh mogu biti:
pogledom preletjeti po razredu kako bismo
vidjeli imaju li neki uenici problema i
ukoliko imaju, prii im i na poticajan nain
ispitati o emu je rije i potaknuti ih na
rad;
pruiti pomo kako da izvre pojedine
aktivnosti ili ih potaknuti na rad;

pojedinano ispitati znai ravnomjerno

rasporediti pitanja itavom razredu a ne
samo nekolicini uenika, to e potaknuti
sve uenike da paze i budu aktivni na satu;
mijenjati aktivnosti ili brzinu rada moe
doprinijeti veem angamanu uenika u
sudjelovanju u pojedinim aktivnostima;
uoiti neposluh kako bi se ueniku dalo do
znanja kako ste to primijetili; dovoljan e
biti pogled, stanka u izlaganju ili malo stroi
pogled.

4. Uzroci neposluha i savjeti

Ispitati uzrok i dati savjet nain je kojim
se pristupa neposluhu kako bi se doznala
priroda problema. Uenika se moe upitati:
U emu je problem? Tonom glasa mora
se pokazati ueniku kako je nastavniku
stalo do toga da se on to prije posveti
poslu i to manje ometa nastavnu aktivnost.
U takvim okolnostima, uenik e moda
priznati da ima problema s uenjem ili e
pripisati neposluh dosadi ili izazivanju
drugog uenika ili neem drugom.

Glaser (1969.) predlae sedam koraka za

rjeavanja problema s jednim uenikom:
uporaba komunikacijskih vjetina da bi
nastavnik ueniku pokazao da mu je stalo
do njega;
opisati svoje ponaanje da bi postao
svjestan to je on sam inio/inila u
situaciji;
pomoi ueniku da prosudi je li njegovo
ponaanje poeljno, pomae li ikomu;

 uvidjeti

neodgovarajue ponaanje koje

postaje uvjet razrade plana za promjenu
ponaanja. Plan mora biti specifian, ali
jednostavn;
provjeravanje razumiju li nastavnik i
uenik plan i dogovor o njegovu
provoenju;
praenje provoenje plana;
izrada novog plana, ako prvi plan nije
doveo do promjene.

Slian postupak rjeavanja problema

predlae i Gordon (1974.). Nakon
preciznoga odreivanja to je problem,
odnosno koja ponaanja su izvor problema i
odluke to se eli, produciraju se razliita
mogua rjeenja. Producirana se rjeenja
tada evaluiraju i izabire se najbolje
rjeenje te se planira njegova primjena.
Nakon primjene izabranoga rjeenja
procjenjuje se koliko je bilo efikasno i
odluuje treba li unijeti kakve promjene.

Nastavnik moe pomoi uenicima i u

rjeavanju njihovih meusobnih sukoba i
prblema. Uloga nastavnika je da potakne
pravu komunikaciju izmeu sukobljenih
strana. On treba omoguiti svakom ueniku
da iskae svoje vienje onoga to se desilo,
to je tada osjeao i to misli da se moe
uiniti. Nastavnik takoer treba osigurati
da drugi uenik uje to je reeno,
zahtjevom da parafrazira ono to je uo.

5. Strategije pri nepoeljnom ponaanju

Pri nedovoljno poeljnom ponaanju

nastavnik sam moe poticati ponaanje kroz
prozivanje, davanje prilika za angairanje,
zadavanje zadataka, itd. Kada se poeljno
ponaanje pojavi, treba ga neposredno
potkrepljivati. Postupak oblikovanja je
koristan pri izgraivanju novih oblika
ponaanja jer se potkrepljuju i mali pomaci
prema eljenom ponaanju.

 Nastavnike

u provoenju discipline
treba poduprijeti jasan, poten i
konzistentan disciplinski program u
koli. Taj se program mora temeljiti
na stvaranju pozitivne okoline koja
potie na uenje i na pomaganje
uenicima da razviju vjetine koje su
im potrebne da bi postali odgovorne
osobe koje upravljaju same sobom.

ZAKLJUAK
Upravo zato to je i uvjet i cilj pedagokog
djelovanja, disciplina je jedna od
najzanimljivijih, ali i najkontroverznijijh
tema znanosti o odgoju.
Osim vlastitog poeljnog nastavnikovog
ponaanja u razredu, veoma je vano u
provoenju discipline i jasan, poten i
konzistentan disciplinski program u koli
kao i suradnja s roditeljima.