Mr. TATJANA NEIDHARDT, dipl. inz. arh. GRADEVNE KONSTRUKCIJE II. izdanje Zagreb, 2004.SADRZAJ uvop .. 1. GRADITELJSKA TEHNIKA | OBJEKTI VISOKOGRADNJE ..... 1.1 GRADITELISKA TEHNIKA LLL. Objekti visokogradnje 1.1.2. Objekti niskogradnje i hidrogradnje . 1.2, ELEMENTI GRADITELISKIH KONSTRUKCHA 1.2.1. Konstruktivn’ (nosivi) elementi zgrada 1.2.2, Nekonstrubtivni (nenosivi) elementi zgradi 1.2.3. Konstuktivni sustavi objekata visokogradnje 1.2.4. Prostori zgrada Crtanje u omjert 2. PRIPREMNI RADOVE Benes bere eee usr aoe eee guess 15 2.1, RADOVI KOJI PRETHODE GRADENIU, 15 2.1.1. Urbanisti¢ko planiranje 5 : beeen 15 2.1.2, Projekuranie See seen see : 15 2.13, Pomavanje i ispitivanje ta : Sees 19 2.1.4, Organizaeija gradilista i pripremni radovi ie -20 2.2. NEPOSREDNI PRIPREMNI RADOVI : : al 2.2.1, Iskoléavanje tla za buducu zgradu ces a 2.2.2. Nanosna shel a 2.2.3, Zemljani radowi on . . 21 3. TEMELJENJE ZGRADA I HIDROIZOLACUE. oe. eee eeeee ener A 2d 3.1. TEMELH 1 TEMELJENJE : : . 224 3.1.1, Cinitelji koji utjegu na nagin temeljenja cece 24 2. Materijali za izradu temelja 2.6... : : : 25 . PLITKO TEMELJENJE : — cee 25 3.2.1. Trakasti temeljt 25 3.2.2. Temeljne stope rr Ll 26 3.2.3. Temeling ploge ispod eijele povrsine zgrade : 228 3.2.4, Temelji oslonjeni na pojaéano zemljano tle : : — 29 3.3, DUBOKO TEMELIENJE 2» 3.3.1, Temelienye na pilotima 2 3.3.2. Temeljenje na bunarima wee eee eee 3 3.4. HIDROIZOLACHE : : ee weve eeeeeeee BI 3.4.1. Materijali za hidroizolaciju . . a a3 3.4.2. Horizontalna i vertikalna hidroizolaeija - ; 32 3.4.3. Zastita objekta od potiska podzemnih voda . sess Shae 35 3.4.4, Odvodnjavanje (drenaza} : - : 35 3.4.5. Naknadno izvodenye izolacije 30 4, ZIDOVIL OTVORIU ZIDOVIMA ...-..- Soe care deoee ood 4.1. ZIDOVI : 4.1.1. Podjela zidova prema polozaju, konstruktivnim osobinama, materijalu i naginu izrade 2. Modularna koordinaciia freee Seeoae a8 2674.2. IZVODENJE ZIDOVA U TRUSNIM PODRUCJIMA 40 4.2.1. Osnovni propisi.... : Sere bee 4.2.2. Zidane konstrukeije 4.2.3, Armiranobetonske konstrukeije 4.2.4, Montazne konstrukeije 4.2.5, Celigne konstrukeije 4.2.6. Drvene konstrukeije 4.3. ZIDOVL OD CIGLE 43.1.Veste cigle 4.3.2. Mortovi i lepila 4.3.3. Zidanje zidova eiglom 4.4, ZIDOVI OD CIGLARSKIH BLOKOVA 4.4.1. Veste ciglarskih blokova 4.4.2. Zidanje zidova ciglarskim blokovima 4.5. ZIDOVE OD BETONSKIH BLOKOVA 4.5.1, Blokovi od betona 4.5.2. Blokovi od lakog betona 4.6. OPLATE 4.6.1, Oplate za povrsinske konstrukeije 4.6.2. Oplate za stupove 4.7, VISESLOJNI ZIDOVI : ol 4.7.1. Zastita zidova od vlage i kondenzata vodene pare G2 4.7.2. Zvuena izolaeija zidova . beeen es 63 4.7.3. Toplinska izolacyja zidova : feet eee 63 4.8. PRIMJENA KAMENA ZA ZIDOVE : cn Bee cone OB 4.8.1, Kamen kao gradevni materijal : : os 4.8.2. Zidovi od kamena : 6 4.8.3. Oblaganje zidova kamenom n 4.9. PREGRADNI ZIDOVI : : n 4.9.1. Materijali za pregradne zidove = ceceees 7 4.9.2. Izvedba pregradnih zidova a fence eee n 4.10, SKELE : ; cece TD 4.11, OTVORI U ZIDOVIMA See : si 4.11.1. Otvori za prozore : xt 4.11.2. Owvori za vrata : 84 5. DIMOVODNI T VENTILACISKI KANALI ap co = 86 5.1, DIMNJACL | DIMOVODNI KANALT 5 ase 5.2. VODENJE DIMOVODNIH KANALA U ZIDU OD CIGLE 88 5.3. MONTAZNI DIMNIACI coe ea peee eae 90 $.3.1. Dimnjaci od blokova icijevi. 66.2... eee oe 90 5.3.2. Monta?ni katni dimnjaci See oee shoe con 93 3. Rezervni dimnjaci ; oe ween ee eee 96 $4. VENTILACHSKI KANALI eo 6 5.4.1, Pojedinacni ventilacijski kanali ' we : 96 $4.2. Zbirm ventilacijski kanali Bae cee opbeeeae 8 5.5. KANALI ZA ODVOZ OTPADAKA : on 5.5.1. Kanali od biokuva : loo 5.5.2. Katni kanali za odvoz otpadaka : 100 2086. ARMIRANOBETONSKE MEBUKATNE KONSTRUKCUE ......- eee 01 6.1. ZNACENJE | PODJELA Baca : eee OL 6.2. RAVNE PLOCE : : fe 101 2.1, Monolitne plogaste medukatne konstrukeije a : Wl 6.2.2. Montane plogaste medukatne konstrukeije : 106 6.2.3. Oplata armiranobetonskih plota ........ : . 109 63. PLOCE S GREDAMA : - 109 6.3.1, Monolitne ploge s gredama Eee : 109 6.3.2. Montazne ploge s yredama 109 EDNE ARMIRANOBETONSKE MEDUKATNE KONSTRUKCUE mW 6.4.1, Monolitne gredne medukatne konstrukeije im 6.4.2. Polumontazne wredne medukatne konstukeije : id 6.4.3. Montaane gredne medukatne konsteukelje vee eee eee HE 6.5. PODOVI - lis 6.5.1. Struktura poda 115 6.5.2, Drveni podovi : veces : . | 123 6.5.3. Podovi o¢ pritodnog kamena 5 : seve 127 6.5.4. Podovi od pecene zemlje Bee EY 6.5.5, Podovi od pluta. ce boesHe : Se le 6.5.6. Podovi od umjemog kamena .... eee cere e eee Sees 129 6.5.7. Podovi od magnezitnih betona . — bioaee 430 6.5.8. Sinteticki podovr . coves ist 6.6. STROPNE KONSTRUKCUE 133 6.6.1, Ugraden stropowi : 2133 6.6.2. Priljubljeni stropovi - 133 6.6.3. Odvojeni stropovi : : aa 6.6.4, Viseéi (spusteni) stropovi ... eee boree eee 137 7. VERTIKALNE KOMUNIKACIJE, epee dnc u ee couc ade : ee 138) 7.1, STUBISTA I STUBISNI PROSTOR : . weve BS 7.1.1. Veste stubista prema obliku i broju krakova : : es \ 7.1.2, Vrste stubista prema polo2aju u prostoru : | as 7.1.3, Viste stubista prema namjeni : - 139 7.1.4, Viste stubista prema materijalu : - 139 7.1.5, Veste stubista prema nacinu izrade 139 7.2, ELEMENT! STUBISTA | DIMENZIJE 139 7.2.1, Osnovni elementi stubista : 139 7.2.2. Dimenzije stubiSnih elemenata 6... eee Sere 2139 2.3. Dimenzioniranje stubisnog kraka so Roos : 139 4, Stubisne odmoriste : sees : 140 7.2.5, Stubisni prostor : ve ceet eee eee 140 7.2.6. Konstruktivni sustavi stubist fe 140 7.3. KONSTRUKCUE ARMIRANOBETONSKIH STUBISTA : eevee 40 7.3.1, Monolitno izvodenje : coos 140 7.3.2, Momtazna armiranobetonska stubista : : 142 7.4. DRVENE STUBE 147 1. Naalijebliene stube : aa 147 7.4.2, Unliyebliene stube . las 7.4.3, Nalijezuce stube . 148 7.4.4, Prilagodene stube : cence : 148 26916, 17, 18, 79. 7.10, POKRETN! METALNE STUBE 7.3.1, Metalno stubist gazistima preko bognih nosaga 7.5.2. Metalno stubiste s gazistima izmedu boénih nosata 7.5.3. Spiralna metalna stubists ULAZNE STUBE 7.6.1, Ulazne stube s betonskim temeljem na nosivom thu 4 od armiranog betona 7.6.3, Ulazno stubiste nia posebnim temeljnim zidovima 7.6.2. Ulazne stube s konzoinim ploi 7.6.4. Montazne ulazno stubiste PODRUMSKO STUBISTE TAVANSKE STUBE STUBISNE OGRADE UBE TAL, DIZALA 8. RAVNI KROVOVI 81 9. DRY ot 93. 94, 270 VRSTE RAVNIH KROV! OVA 3.1.1. Viste ravnih kroveva prema nagibu slivnih povrsina B12 8.1.3, Viste ravnih kroveva prema prohodnosti 8.1.4. Obrnuti ravi krovovi 8.1.5. Dupli krov ELEMENTI RAVNOG KROVA DETALJ] RAVNOG KROVA 8.3.1, Dilatacijske razdjeinice ravnog krova 8.3.2. Odvodnjavanje s ravnog krova oo 8.3.3. Ograde, atike i drugi detalji zavrSetka ravnog krova 8.3.4. Detalji prodora kroz ravi kroy ¥.3.5, Prijamnici sunceve energije na ravnom krova Viste ravnih krovova prema naéinu provjetravanja 4. ZAOBLJENE ARMIRANOBETONSKE KROVNE KONSTRUKCUE 8.5, ARMIRANOBETONSK! KOSI KROVOVI NE KONSTRUKCHE .. DRVO | DRVENA GRABA 9.1.1, Piljena drvena grad 9.1.2, Tesarske veze drvenih elemenata 9.1.3. Vezivna sredstva 2. DRVENI ZIDOVI 9.2.1. Puni deveni zidovi 9.2.2, Kosturni drveni zidovi 9.2.3. Montazni drvent zidovi DRVENE MEBUKATNE KONSTRUKCUE 9.3.1, Drvene stropne grede 9.3.2. Stropovs drvenih medakatnih Konstruketja 9.3.3, Podovi divenih medukatnih konstrukeija DRVENE KROVNE KONSTRUKCHE 9.4.1. Obliei krovova 94.2, Elementi krova 9.4.3. Tipovi devenih krovnih konsteukeija . 148 150 150 150 153 153 153 153 153 153 154 - 154 1569.5. DVOSTRESNI KROVOVI .....--- oon so a1 197 9.5.1. Sednostavan krov . 5. . Boe Honea onosane 17 2. Krov s razuporama, pajantama ae 9.6. KROV S PODROZNIACAMA (ROZNJACAMA) - KROVNA STOLICA 9.6.1, Jednostruka stojeéa stolica 9.6.2, Dvostruka stojeca krovna stolica 9.6.3, Jednostruka kosa krovna stolica 9.6.4, Dvostruka kosa krovna stolic: 9.6.5, Krovovi s nadviSenjem (nadzitkom) 0.7. KROVS PODROZNIACAMA. KROVNA VISULJA 9.7.1, Jednostraka krovna visulja 9.7.2. Dvostruka krovna visulja 9.8. KOMBINIRANI DVOSTRESNI KROVOVE 9.8.1, Kombinaciye stoliea i visulja 9.8.2. Popreéni nosivi zidovi kao krovni vezaci 9.8.3, Uzduani nosivi zidovi kao oslonci krovne konstruke 9.9. JEDNOSTRESNI KROVOVI 9.9.1. Krovna stolica 9.9.2. Krona visulja : 9.9.3. Kombinirani jednostresni krovovi 9.10. CETVEROSTRESNI KROVOVI 9.10.1. Cetverostresni jednostavni krov 9.10.2. Jednostruka stojeéa stolica Getverostresnog krova 9.10.3. Dvostruka stojeéa stolica 9.11, SLOZENI KROVOVI 9.12. KROVNI RESETKASTI NOSACI 9.13. KROVNE KONSTRUKCUE LAMELIRANOG DRVETA 9.13.1, Gredni nos: : 9.13.2. Konzolni nosae od lametiranog deveta 9.13.3. Okvitni i luéni nosadi od lameliranog drveta 9.13.4. Lomijeni nosadi od lameliranog drveta 9.13.5. Lamelirani prednapre nuti nosaci 10, CELICNE KONSTRUKCE «0.0.0.0 cece renee rece es 10.1, CELICNI NOSACLU MEBUKATNIM KONSTRUKCUAMA 10.2, CELICNI RE: KASTI SUSTAVI : 103. PROSTORNE (TRODIMENZIONALNE) RESLTKE 11, POKRIVANJE KROVOVA .... 11.1, VRSTE KROVNOG POKRIVACA 111.1. Viste krovnih pokrivaga prema materijalu od kojeg su napravijeni 11.1.2. Viste pokrivaca prema nagibu kroyne strehe 11.2. KROVNI POKRIVACT BILINOG PORIIEKLA 11.2.1, Pokrivanje slamom i trstikom 11.2.2, Pokrivanje daskama : 11.2.3, Pokrivanje sindrom 3. POKRIVACI OD KAMENIH PLOCA I PRIRODNOG SKRILJEVCA 11.4. KROVNI POKRIVACI OD CRUEPA 11.4.1. Pokrivanje krovova ravaim erijepom 11.4.2. Poktivanje krovova oAlijebljenim (utorenim) erijepom11.4.3. Crijep s koritastim oflijebljenim poveSinama 11.4.4, Valovitt oflijebljeni crijep 5 inje kanalicom (2lijebnjakum) .. .. eee Ss 23) 11.4.5. Pokriva 11.4.6. Betonski crijep 233 1.8. VLAKNASTO - CEMENTNI KROVNI POKRIVACI : 233 11.5.1, Ravne vlaknasto-cementne ploce : beer eee 22 «236 11.5.2. Pokrivanje valovitim plocama — salonit : 238 11.5.3. Pokrivanje krovova rebrastim plocama - salonitkama ....... : 238 11.6. KROVNI POKRIVACI OD METALA os beeen cece 239 11.6.1. Pokrivanje krovova ravnim limovima : cece 239 11.6.2. Pokrivanje krovova naboranim limovima - = 239 11.6.3. Pokrivanje krovova aluminijskim sendvig-panelima been e eee eens 242 1.7. POKRIVACI OD KROVNE LJEPENKE : : 242 11.7.1, Jednostruko pokrivanje krovnom Ijepenkom : : 243 11.7.2. Dvostruko pokrivanje krovnom Kjepenkom beeen eee 243 ILS. POKRIVANJE KROVOVA BITUMENSKOM SINDROM . : 243 11.9. KROVNI POKRIVAC! OD STAKLA I PLASTICNIH MASA 244 11.9.1, Valovite ploge od sinteti¢kog materijala 244 11.9.2, Pokrivanje krovova staklom : 24a 11.9.3, Pokrivanje krovova polikarbonatnim panelima 5 244 11.10. ODVODNJA VODE S KROVA : : 2246 1.10.1, Oluei i oluéne eijevi : 246 11.10.2, Oluéne vertikale ... : : 246 ILL, POKRIVANIE KROVOVA KOD KORISTENOG TAVANSKOG PROSTORA (POTKROVLIA) 247 LULL, Uyjeti za pravilno izvodenje stambenog potkrovlja. . 247 ILLL2. Potkrovije s nadzitkom i be7 nadzitka (nadvi8enja) 247 1.11.3. Toplinska izolacija potkrovija oi 1.11.4. Prozor kosog drvenog krova peso eccduee : 247 HLILS. Prijamaiei sunée = 247 12, MONTAZNO GRADENJE fae Sere = 251 12.1, NACIN GRADENJA 251 12.1.1, Tradicionaln gradenja 251 12.1.2. Razvijeni tradicionalni nadin gradenja 251 12.1.3. Metoda potpune montaze 251 12.2. MONTA2NI ELEMENTI 2 12.2.1, Obliei elemenata 2 12.2.2. Sastay monta?nih elemenata 2 12.2.3, Funkeija montiznih elemenata 2 12.2.4, Materifali za izradu montaznih elemenata : 2 12.3, KONSTRUKTIVNI SUSTAVI OBJEKATA VISOKOGRADNIE 12.3.1, Linijski konstruktivni sklop — kosturni 12.3.2. PovrSinski konstruktivni sklop — panelni 12.3.3. Prostorni konstruktivni sklop ~ celijasti 12.3.4, Mjedoviti konstruktivni sustavi 00... 12.4, KOSTURNO ~ MONTAZNI SUSTAV GRADENJA 12.4.1, Elementi kosturnog sustava ee 12.5. PANELNO ~ MONTAZNI SUSTAV GRADENJA 12.5.1. Podjela panela prema veligini 12.5.2. Elementi paneInog sustava 12.6, PROSTORNI I MJESOVITI SUSTAVI RJECNIK .. 81. GRADITELJSKA TEHNIKA I OBJEKTI VISOKOGRADNJE 1.1, GRADITELJISKA TEHNIKA Graditeljska tehnika, kao oblik materijaliza~ cije prostornih vizija Govjeka, oblikuje od prirod- nih i umjetnih materijala nove predmete i objekte koji ée koristiti covjeku i drustvu. Ostvarenja gra- diteliske tehnike trebaju biti u suglasju s priro- dom. Njihovu zavisnost i nedjeljivost uogavamo w izyradnji suvremenih naselja Prema namjeni, graditeljstvo se dijeli uw tri podrugja: - visokogradnju, - niskogradnju. - hidrogradnju. 11.1. Objekti visokogradnje Podrugje visokogradnje obuhvaéa objekte Nzvedene na zemlji. namijenjene Zivotu, radu i odmoru {judi Prema namjeni, objekte visokogradnje dije- limo na stambene objekte, javne objekte za drustvene potrebe ljudi i gospodarske objekte (industrijske i poljoprivredne) Stambeni objekti mogu biti razligiti_ po veligini, obliku, rasporedu i katnosti, pa ih dije- limo na; individualne (obiteljske) objekte, dvojne, objekte w nizu. slobodne stambene traktove ili stambene blokove, stambene kule ili nebodere, a moze biti i grupna stambena izgradnja kombinira- nog tipa, U novim urbanisti¢kim aglomeracija~ ma’, najéeSée se donje etaze stambenih objekata (podrum, prizemlje, |. kat), ponekad i tavanski prostor, koriste kao prodavaonice, gar za potrebe di poslovni prostori, itd ervisi, iveno-politi¢kih organizacija, kao Jayni drustveni objekti obuhvaéaju veliki broj objekata razligitih po namjeni ali jedin- stvenog zadatka da udovolje svim_potrebama drustva i Ijudske zajednice uopée. Mozemo ih podijeliti na viSe grupa srodnih po uZoj namjeni: = zdravstvene i socijalne institucije (ambu- lante, dispanzeri, zdravstvene ustanove, bolnice, sanatoriji, klini¢ki centri, razni zdravstveni insti- tuti, domovi za zbrinjavanje starih i nemoénih, itd), ~ kultumo-prosvjeini objekti (Skole, fakul- teti, radnitka veleuéilista, domovi kulture, knjignice. kazalista, kina, izloZbeni prostori i sl.) ~ administrativno-poslovni i drustveni objekti (poste. banke, sudovi. nakladnitke i novinske kuée, objekti drustvenih i politigkih organizacija, itd.), -trgovatko-ugostiteljski objekti i servisi (robne kuée, prodavaonice, samoposludivanja, ir2nice, hoteli, moteli, restorani, kavane, itd.), - sportsko-rekreacijski objekti (sportski cen: tri, stadioni, sportski tereni, plivaéki bazeni, izletista, planinarski domovi. itd.), - objekti za promet i transport (Zeljeznitke i autobusne postaje, zraéne luke, pristanisni objekti, veei objekti za garaZiranje vozila, depoi za vozila, itd.) Gospodarski objekti obuhvaéaju industri- jske i poljoprivredne objekte. Industrijski objekti, zavisno od toga da Ji pripadaju teskoj ili lakoj dustriji, imaju razligit konstruktivno oblikovani tretman. Vrlo esto, prema potrebama drastva, rade se veliki industrijski kompleksi koji, osim proizvodnih pogona i skladista, administrativnih objekata, objekata infrastrukture, imaju i niz pratecih objekata: restorane, ambulantu, djedje vrtiée i sl. Poljoprivredni objekti sluze za preradui smjeStajproizvoda: ratarstva, stogarstva, rstva i vinogradarstva, zatim obuhvaéaju staje za stoku, peradarnike, veterinarske objekte, objekte za proizvodnju ranog povréa (staklenici, plastenici) i objekte za prateéu mehanizaciju voéa 1.1.2. Objekti niskogradnje i hidrogradnje Podrugje niskogradnje obuhvaéa promet, odnosno bavi se projektiranjem i izvodenjem objekata rijeénog, pomorskog, suhozemnog i zratnog prometa (putova, pruga. mostova, tunela, vijadukata, luka, zragnih luka i sl.), a hidrogradn- ja se bavi vodotokovima i objektima vezanim za jib (cjevovodi, kanali, ustave, brane i sl.). Pojam gradevne infrastrukture obuhvaéa ekonomsku i organizacijsku podlogu za razvoj prometne mreze. sustava vodoopskrbe, poste, telekomunikacija, energetike i komunalija, Duz infrastrukturnih trasa i gradevina moraju se uspostaviti zaStitni infrastrukturni pojasi i to uz putove, pruge. dalekovode, cjevovode. oko zratnih luka, radio i TV postrojenja ili veza i vodoprivrednih sustava. Istodobno s izgradnjom prometnica. rade se i plognici, zasaduju nasadi, rade parkirni prostori (eventualno podzemne garaze), vodovodna, kanalizacijska, elektro, tele- fonska, toplovodna, plinska mreza i ostalo. 1.2, ELEMENTI GRADITELJSKIH KONSTRUKCIA Graditeljske konstrukcije (ili arhitektonske konstrukcije) cine elementi konstrukcija jednog objekta. Da bi objekt bio u skladu sa suvremenim nadinom Zivota i odgovarao svojoj namjeni, svi prostori u njemu i njihove funkcije, elementi i konstrukeije, izbor materijala, proraéuni. stabil- nosti i sl. trebaju biti zasnovani na znanstvenim spoznajama i tehnitkim dostignuéima suvre- menog covjeka. 10 Elementi konstrukeija objekata visokograd- nje tijela su razligitih oblika, materijala i funkcije, Gijim spajanjem zatvaramo prostor i formiramo yradevinu. Mogu biti konstruktivni (nosivi) i nekonstruktivni (nenosivi). KROV SS STUBISTE MEDUKATNA KONSTRUKCIJA z10 TEMELY Slika 1.1. 1.2.1, Konstruktivni (nosivi) elementi zgrada Konstruktivni (nosivi) elementi objekta preuzimaju i prenose sva optereéenja preko oslonaca do nosivog tla, a obuhvacaju: temelje, zidove i stupove, medukatne konstrukeije, ver- tikalne komunikacije i krovove (slika 1.1.). Temelji su horizontalni nosivi elementi koji imaju zadatak da sva optereéenja od viastitog, korisnog i pokretnog tereta cijelog objekta prene- su na nosivo, gradevno tlo ispod sebe. Razlikuju se po obliku, materijalu i konstrukciji. Mogu biti: trakasti temelji (grede i kontragrede), plogasti i temelji samci, a u posebnim sluéajevima koriste se i armiranobetonski sanduci, piloti’, rostilji oddrvenih greda itd, Od materijala mogu se koristiti cigla, kamen, nabijeni (nearmirani) beton, armi- rani i prednapregnuti beton. Nosivi (konstruktivni) zidovi su vertikalni elementi koji ne samo da preuzimaju optereéenja sa svih horizontalnih i kosih konstrukcija objekta i prenose ih na temelje, nego mogu ogranigavati objekt od vanjskog prostora ili stvarati niz manj prostora unutar objekta (vanjski i unutrasnji zidovi). Izvode se od raznih materijala: drveta, kamena, cigle i ciglarskih proizvoda, betona i betonskih montagnih proizvoda. U zidove se ugraduju vrata koja medusobno povezuju pro: tore. prozori radi osvjetljavanja i prozrativ: prostorija, vertikalni dimovodni i ventilacijs kanali za odvodenje Stetnih plinova, razne insta- lacije (vodoved, kanalizacija, grijanje, struja) i drugi elementi za funkcionalno ili dekorativno uredenje objekta. Najmanja debljina nosivog zida je 15 cm za armirani beton, a 19 cm za zid od montaznih proizvoda (blokova). Stupovi su vertikalni nosivi elementi objek- ta, Mogu se raditi od cigle, kamena, drveta, Geli- ka, armiranog i prednapregnutog betona. Stupovi od armiranog betona koji se rade na sugeljavanju nosivih zidova, zovu se vertikalni prstenovi i sluze za ukruéivanje objekta (slika 1.2.). \ toplinska izolacija unutragnji rid horizontatni presiek Slika 1,2. Medukatne konstrukeije (tavanice posljed- nje etaze) su horizontalni konstraktivni elementi zgrada koji dijele objekte na katove (etaze) po vertikali, preuzimaju sva optereéenja objekta i prenose ih na vertikalne nosive elemente objekta, a oni dalje preko temelja na tlo (slika 1.3.) PRSTEN Slika 1.3. Gotova medukatna konstrukcija, osim nosive konstrukcije, sadrzi i podnu i stropnu kon- strukeiju, Nosive medukatne konstrukcije dijelimo na ploge, plogaste medukatne konstrukcije s gredama i greditne medukatne konstrukcije, a prema nadinu izvodenja dijelimo ih na monolitne, polumontazne i montagne. Grede u sklopu medukatne konstrukcije mogu biti od drveta, éeli- ka i armiranog ili prednapregnutog betona, a ploge od armirahog betona. Horizontalni pojasi Sine Gvrsto povezanu konstrukeiju otpornu na seizmiéka ili druga pomicanja tla i udare. Vertikalne komunikacije’ obuhvacaju dijelove objekta koji medusobno povezuju katove s okolnim terenom a mogu biti: rampe, stupnje- vite rampe, stubi8ta, Ijestve, dizala, Pojedini ele- menti stubi3ta mogu biti od drveta, kamena, cigle, éelika, betona i armiranog betona, zavisno od opterecenja i namjene. Osnovni elementi stubi8ta su: stubigni krak (skup stuba) i stubigna odmori8ta koja mogu biti u obliku greda i ploga, horizontalnih. kosih i izlomljenih (slika 1.4.), Sastavni dio svakog. stubiSta je i ograda koja moze biti napravijena od raznih materijala, ODMORISTE oomoRIsT Slika 1.4. Krov je zavrna konstrukcija zgrade i ima zadatak da zaStiti objekt od vanjskih utjecaja. Sas- toji se od nosive krovne konstrukcije i krovnog pokrivaéa, Nagin izrade krova i izbor materijala za pokrivanje zavisi od nagiba krova, klimatskih iauyjeta, namjene objekta. NajéeSéa podjela prema nagibu krova jeste na ravne i kose krovove. a razligit je i pristup rjeSavanju ovih vrsta krovova (slika 1.5. RAVNI KROV KOSI KROV Slika 1.5. 1.2.2, Nekonstruktivni (nenosivi) elementi zgrada Nekonstruktivni (nenosivi) elementi prenose na oslonce samo vlastitu tezinu, Nekonstruktivn- im elementima objekta pripadaju: nenosivi zidovi, koji mogu biti zidovi ispune i pregradni zidovi. prozori i vrata, razne instalacije (vodovod. kanaliza gtijanje, elektriéne instalacije ...). zavisni_radovi (pokrivanje krovova, limarski radovi, stolarski, bravarski, staklorezagki radovi, soboslikarsko-ligilagki, Zbukanje, itd.). 1.2.3. Konstruktivni sustavi objekata visokogradnje Konstruktivni sustav objekata visokogradnje je skup onih elemenata koji prenose sva optere- Genja preko temelja na nosivo tho. Prema sklopu. vrsti i polozaju elemenata u konstrukeiji objekta razlikujemo vise konstruktiv- nih sustava ~ masini. konstruktivni sustay prenosi optereéenje preko nosivih zidova koji mogu biti uzduani i popreéni, ~ kosturni konstruktivni sustay optereéenje prenosi preko stupova - sustav prostornih kon- strukcija obuhvaéa sve konstrukcije zakrivijenih i specijalnih oblika (kupole, svodovi. konoidi, itd.) (slika 1.Sa) Prema natinu izrade (tehnologiji gradenja), konstruktivni sustavi mogu s na: tradicio- nalan, polumontazni i montagni nagin gradenja izves PROSTORNI SUSTAY ~ MASIVNI SUSTAV Slika 15a.1.2.4. Prostori sgrada Medukatne konstrukcije dijele objekt_ po . koje mogu biti: podzemne (podru- mi). polupodzemne (suteren) i nadzemne etaze (prizemije i katovi, potkrovlje) visini na etaz Prizemlje je prva etaza koja se natazi iznad zemlje, a ako se nalazi iznad suterena, zovemo je visoko prizemlje. Iznad prizemlja nalaze se katovi koje brojimo prema gore, kao prvi kat, drugi, itd. Kod objekata s Klasignim kosim krovom, izmedu krovnih povrsina a iznad posljednjeg kata nalazi se potkrovije ili tavan (slika 1.6.). Ako objekt za- viSava ravnim krovom, moze se koristiti kao tera- sa koja moze biti i djelomigno natkriven prostor. U etazi, razligitim postavijanjem zidova mozemo dobiti otvorene, poluotvorene i natkri- vene prostore koji ne samo da se mogu racionalno Koristiti kao prostor nego mogu izuzetno o: plastiku fasade. Ovamo pripadaju: trijemovi. (istaknuti zatvoreni dijelovizgrade), lode, (natktiveni prostori s jedne strane otvoreni i s ogradom), balkoni, (natkriveni prostori obrubljeni i strane ogradom), verande ako su natkrivene i zastakljene (slika 1.7.) n POTKROVLJE KAT ’ " VISOKO PRIZEMLJE — SUTEREN PODRUM Slika 1.6. Trijem je udubljeni prostor u prizemlju, sa zidovima bar s jedne strane. Ako s jedne strane (prema slici) ima niz stupova naziva se kolonada, Takav niz stupova povezanih lukovima nazivamo arkadama. PasaZi su pjeSacki prolazi kroz objekt u razini ulice. Mogu prerasti u pokrivene hale s funkcijom unutranjeg trga. Mogu biti prizemni i visekatni. —LTERASA —} BALKON TRIJEM Slika 1.7. 1.25. Crtanje u omjeru Zavisno od veligine predmeta koji crtamo, odredujemo i omjer na criezu kojim éemo taj predmet prikazati, odnosno pomoéu omjera uspostavljamo odnos veligine slike i prirodne veligine predmeta, Crtez u prirodnoj veligini je u omjeru 1:1, ako predmet smanjujemo na ertezu: 2,5. 1:5, 1:10, 1:20, 1:50, 1:100, 1:200, 1:500, 1:1000 itd., a ako ga poveéavamo: 2:1. 5:1, 10:1, 13itd. Na primjer. u omjeru 1:50 (slika 1.8.). pred- met u prirodi 50 puta umanjujemo da bismo ga prikazali na crteZu, odnosno 100 cm:50=2 em, sto znaéi da jedan metar u prirodi prikazujemo sa 2 cm na crteZu. Sve tehniéke crteze crtamo u odredenim omjerima (slika 2.2., slika 2.4.) i u odredenim pozicijama gledanja, zavisno od toga da li ertamo situaciju (pogled odozgo na jedan ili vise objeka- ta), tlocrt ili osnovu objekta (sve ono sto vidimo gledajuéi odozgo kada objekt presjecemo hori- zontalnom ravninom priblizno jedan metar visine od poda), presjek objekta (sve ono sto vidimo, presijecajuéi objekt vertikainom ravninom), aksonometriju’ ili perspektivu (kada Zelimo pros- torni prikaz predmeta). 0 1 2 3 4 Liti ti ty tm OMJER AT] 1:50 cm O 1 23 45 6 7 eg Slika 1.8, ‘2. PRIPREMNI RADOVI 2.1. RADOVI KOJI PRETHODE GRADENJU Da bi se moglo pristupiti izvodenju nekog objekta, treba uéiniti niz predradnji, izraditi nacrte i odgovarajucu dokumentaciju, pribaviti niz odobrenja koja reguliraju prikljuéke na javne prometnice, vodovodnu, kanalizacijsku, elektrignut i telefonsku mrezu, grijanje, itd. Urbanis ‘ko planiranje Urbanizam u Sirem smislu (od lat. urbs - grad) jest skup djelatnosti koje se bave pros- tornom organizacijom naselja, a u uzem smisle podrazumijeva izradu prostornih, urbanistickih i drugih planova koji utvrduju opéu namjenu povrsina, trase infrastrukturnih sustava, razmjeé taj javnih namjena i gradevina, zastitu okoline, itd. Neki od znagajnijih elemenata pri izgradnji gradevina i naselja jesu regulacijski i graditeljski pra c. Regulacijskim pravcem utvrduje se granica gradevne parcele prema ulici, a prema nadinu izgradnje odnosi se na zgradu ili ogradu, Graditeljski pravae oznaéava polozaj zgrade prema ulici ili njenom regulacijskom_praveu (slika 2.1.) OBJEKT —.—. —.— FESEESI_ . GRADITELISKI PRAVAC REGULACUISKI PRAVAC EE OBUEKT REGUL. I GRAD. PRAVAC Slika 2.1. 2.1.2, Projektiranje Kada treba izgraditi novi objekt, investitor — narudilac (poduzeéa ili pojedinci koji ulazu finan- cijska sredstva i koji su najéeSée i korisnici objek- ta) pristupa rjeSavanju niza zadataka i procesa koji se rade u odredenim fazama. Osnova realizacije svakog objekta je investi- cijski nacrt ili projektni zadatak kojim investitor (naruéilac) nacrta definira svoje zahtjeve i osnovne zamisli buduéeg nacrta. Zatim se pristupa izradi nacrtne dokumentacije i pribavijanju neophodnih suglasnosti i odobrenja. U urbanim podrugjima ne moze svatko gra- diti kako hoée. Postoje planovi (urbanisticki, regulacijski planovi, urbanisti¢ki nacrti) koji propisuju nagin gradenja, pa se i planirani objekt, svojim polozajem, oblikom, katnoS¢u, izgledom, prikljucenjima na javne prometnice, na postojece instalacije itd., hora uklapati u planiranu sliku naselja. Posebnu paznju treba obratiti zastiti cov- jekove okoline, Sto reguliraju zakoni sredine u kojoj se gradi. Nakon pribavljenih suglasnosti i odobrenja, udinjene nacrtno-tehni¢ke — dokumentacije, rijeSenih imovinsko-pravnih odnosa u vezi s lokacijom, pristupa se gradenju koje se sastoji od slijedecih faza: - pripremni radovi na gradilistu, - gradevni radovi, - montazni radovi, - ostali radovi. Nadzor i kontrolu tokom gradenja preuzima nadzorni organ kojega imenuje investitor. Kada se zavrSe radovi slijedi tehni¢ka kontrola objekta i primopredaja izmedu investitora, izvodaéa i ostalih sudionika u tom poslu te izdavanje uporabne dozvole 15Idejni nacrt na osnovu erteza i teksta pruza osnovne podatke o sadrZaju, izgledu i cijeni kos- tanja objekta. Treba sadrzavati: = nacrini zadatak i dokumentaciju (nacrini zadatak sadr@i_situacijski plan s_urbanistigko- tehnigkim uvjetima koji utvrduju dimenzije objekta, regulacijski i graditeliski pravac, granice parcele, strane svijeta i konfiguraciju terena, = tehnigki opis (tekstualni opis materijala koji ée se primijeniti, sustav gradenja, konstruk- tivni sustay, viste instalacija i opreme, itd). - erteze (slika 2.2.): osnove, presjeke, izglede, u omjeru 1:200 (za vege komplekse moze 1:500, a za manje objekte 1:10). Crtezi trebaju biti izradeni_na _paus-papiru ili na kompjutora radi moguénosti umno: na odredenom formatu, = priblizan staticki proracun s orijentacijskim dimenzijama i obiljezenim (pozicioniranim) kon- struktivnim elementima za svaki kat posebno (temelji se obiljezavaju sa TI. T2, T3.... stupovi SI, $2. S3..., ostali elementi od armiraneg seiona Pozs brojevima, na primjer za podrum oz 01,02, 03.... za prizemlje Poz 11, 12. 13... za L. kat Poz 101, 102, 103..., za drugi kat Poz 201, 202... (slika 2.3.), ~ grubi predmjer i predragun radova, kojim dobijemo priblizne cijene graditeljskib, zanatskih i instalaterskih radova Glavni naert radi se na osnovu odobrenog idejnog nacrta, w omjeru 1:100 a treba sadrzavati: - crteze (osnove temelja, podruma, prizemlja, svih katova, potkrovlja i krova; uzdwani i popreéni presjek: sve fasade objekta), = togan si ticki proracun kojim su utvrdene toéne dimenzije nosivih elemenata s njihovim presjecima i ucrtanom armaturom (nagin pozi- cioniranja je isti kao kod idejnog nacrta), = predmjer i predragun gradevnih radova obuhvada sve vrste radova (zidarski, betonski, grubi armiranobetonski radovi, pokrivanje krovo- va, stolarski, bravarski, limarski, staklorezacki soboslikarsko-lidilaéki, tapetarski, keramigarski, terasarski, fasaderski, kamenorezacki, parketarski, gipsarski, itd., s kratkim opisom radova i materi- jala za svaku vrstu radova), ao UZDU2NIM Z100VIMA = Slika 2.3. - nacrte instalacija s cijenama (za vodovod. kanalizaciju. elektrigne instalacije, grijanje i druge instalaterske radove rade se posebni naerti s prilozenim predraunom za tu vrstu radova), ~ konagnu rekapitulaciju koja sadr2i zbroj svih cijena (yrubih gradevnih radova, zavrSnih zanatskih radova, vodovoda i kanalizacije, elek- troinstalacija, grijanja, klimatizacije, odzrativa nia, dizala i sl.) 17Izvedbeni nacrt (polirski’) je spona izmedu crteza i realizacije, odnosno to je detaljno razraden glavni nacrt, ali u veéem mjerilu (1:50) i dopunjen novim detaljima koji razjaSnjavaju kon- strukciju i time olakSavaju izvodenje. Izvedbeni nacrt treba sadrzavati + crteze u omjeru 1:50 (slika 2.4.): osnove ja, podruma, prizemlja, katova, potkrovlja, krova: vertikalne presjeke uzduzne i popretne. s ucrtanim podnim i stropnim konstrukeijama, s ucrtanom hidroizolacijom (broj slojeva i vrsta) za podrumske zidove i podove, krovove, terase i sl.; precizno nacrtane fasade, s oznakama elemenata pri montaznoj izgradnji. DIO [ZVEDBENOG NACRTA OBITELJSKE KUCE ae : + Ki. 9 4O t =i pe 414 Slika 2.4. P2225 m O60 m 076.12 m= plan oplate i specifikaciju armatures detaljima za sve armiranobetonske radove koji se rade na licu mjesta. na gradilistu, = plan montaze u kojem se vidi redoslijed monta nu gradenja, ¢ clemenata pri industrijaliziranom nai = detalje posebnih i slozenih elemenata koji se rade u mjerilu 1:23, 1:20, 1:10, 1:5, 1:1 (stubis- na ograda, oblaganje stuba, izrada prozora i vrata specijalnog oblika, itd. pri tradicionalnom naginu gradenja, a detalji veza uw sklopovima i drugih slozenijih elemenata pri montaznom gradenju). u mogu iu pre: ju potrebe, pojedine faze projektiranja Kodi ili spajati 2.1.3. Poznavanje i ispitivanje ta Zemijiste koje je planom namijenjeno za izgradnju naselja, za stambene, privredne, infra- strukturne gradevine i jayne povrSine, naziva se gradevno zemijiste, Da bi objekt bio évrst i stabi- Jan, to mora biti i tlo ispod njega, pa moramo poz- navati sve osobine gradevnog zemljista (fizi osobine, kemijske, dubinu zamrzavanja, nosivost tla, poroznost i debljinu slojeva, vlaznost i razinu podzemne vode, itd.) jo8 prije izrade naerta, da bismo mogli izabrati odgovarajuéi naéin temeljenja ‘Vfundiranja’). U tu svrhu treba ispitati_ sas nosivost zemljista na kojem ée se graditi objekt Ispitivanje sastava zemijista (sondaza tere- na) radi se buSenjem sondaznih jama na karak- teristignim tokama terena ili iskopom sondaznog okna ili zasjeka terena Sondiranje u pravilu treba raditi na svim karakteristiénim tockama objekta i tla, medutim, zavisno od prve orijentacijske sonde koja nam daje opéu sliku 0 karakteristikama zemljita, odreduje se i ukupan broj ostalil mjesta sondiran- ja, Dubina sondiranja raguna se od dna temelja prema dolje, a zavisi od: dimenzija i tlocrta abjekta, opterecenja, raspolozivih podataka o temeljima, sondiranju i slijeganju oblianjih objekata, slojeva zemljista i predvidenog nagina temeljenja buduéeg objekta. Polozaji sondaznih iskopa ili bugotina moraju biti takvi da ne ujecu na izvodenje i stabilnost temelja, pa i njihovo zatrpavanje mora biti u skladu s tim. Sondazni iskopi izvode se kao: sondazne jame, sondadna okna i sondaZni zasjeci Sondazne jame trebaju biti duge najmanje 2 metra, a Siroke najmanje 1 metar. Ako je teren vlagan, klizav, rastresit, jame treba razuprijeti ratnu ili kruzZnu Sondazna okna imaju ki osnovu i moraju biti toliko velika da se omoguéi rad na dnu okna, Sondazni zasjeci kopaju se na nagnutom terenu, Ukoliko se sondaZa radi ispod razine podzemne vode, voda se izbaci erpljenjem. Cilj sondiranja je vadenje uzoraka promjera najmanje 125 mm, a visine najmanje 250 mm svakog sloja, da bismo na osnovu njih mogli dobiti podatke o zemljistu. Svaki uzorak, nepore- meéen, neosteéen, zastiéen od isusenja i propisno obiljezen, treba dostaviti, Sto prije, geotehniékom laboratoriju. Sondiranje pomoéu buSotina radi se cijevima $ najmanjim unutragnjim promjerom 150 mm. Neporemeéene uzorke tla, koji se tim cijevima izvade, Saljemo geotehniékom laboratoriju. Da bi svi podaci bili pravilno zabiljezeni, vode se sondazni zapisnici u koje se unose svi potrebni podaci o svakoj sondi i svakom sloju zemlji8ta. Uz sondazni zapisnik, prilaze se i ertani presjek zemlji3ta $ oznacenim visinskim poloza- jem svakog sloja kao i situacijski plan gradili8ta s obiljeZenim mjestima sondiranja. Od svih podata- ka koje sondiranje ovakvim ispitivanjem daje, najvazniji su: slojevitost zemljista, visina nosivog tla i njegova debljina, dubina podzemne vode, moguénost klizanja slojeva i drugi. Ukoliko je raspored sondi pravilan, moguée je nacrtati cijeli presiek terena sa svim slojevima. Zemijistima pogodnim za gradnju pripadaju: zdrave stijene u horizontalnim slojevima, évrst i kompaktan Sljunak bez primjesa, pijesak ili mjeSavina pijeska i Sijunka bez primjesa rastvor- Ijivih u vodi, glina bez vode (kaolin, lonéarska glina, ilovaéa), les od krupnih zma gline s kre- menim zmima osZemijista nepogodna za gradnju koja se mogu osposobiti za odredenu nosivost su: trosne stijene koje mozemo ofistiti i zastititi od dalinjeg raspadanja, ispucale stijene koje mozemo oéistiti i pukotine ispuniti betonom. Zemljista s puno humusa, treseta, nasipa, moévarna zemljista, klizi8ta, itd. nisu pogodna za gradnju. Nosivost zemijista je osnovna karakteristika za gradenje. Izrazava se u kgicm®. Granicu izmedu dobro nosivog i slabo nosivog tla pokazuje eganje zemijista 3-4 cm pod optereéenjem od 1,5 do 3,0 kg/cm. Ispitivanje nosivosti zemljista radi se: na osnovu podataka o susjednim objekti- ma. putem probnih optereéenja, laboratorijskim ispitivanjima i geotehnigkim proraéunima. Ova ispitivanja daju nam podatke ne samo o nosivosti zemijista nego i o dubini slijeganja tla pod odre- denim optereéenjem. Dopustena dubina slijeganja (orijentacijski) iznosi; za stambene objekte sa sta- ticki odredenom nosivom konstrukcijom 8 do 12 cm, za stati¢ki odredene konstrukcije s masivnim temeljima 12 do 20 em, za privremene i pomoéne objekte 20 do 40 cm, za osjetljive industrijske objekte 3 do 5 cm, itd. Kod objekata koji zauzimaju veliku povrsinu i koji imaju razlidgitu katnost, samim tim i teZinu, dolazi do razligitog slijeganja pojedinih dijelova objekta koje bi izazvalo pucanje s manjim ili veéim posljedicama, Da bi se to izbjeglo, na kri- tignim mjestima i na odredenim razmacima postavijaju se dilatacijske"” fuge (razdjelnice) koje odvajaju objekt za 2 do 3 cm od temelja do krova. 2.1.4. Organizacija gradilista i pripremni radovi na gradilista Da bi se objekt realizirao kvaliteino. u pred- videnom vremenskom roku i ekonomiéno, veoma su vazni organizacija i uredenje samog gradilista U tu svrhu se radi nacrt organizacije gradenja dije je znagenje damas veée u cjelokupnoj doku- mentaciji i sagledavanju problema gradenja, jer moze donijeti znagajne uStede u konaénoj cijeni objekta, 20 Nacrt organizacije gradenja sludi za: izvo- denje pripremnih radova na gradilistu, organizaci- ju procesa gradenja i procjenu cijene kostanja, odnosno predraéuna izvodata. Sastoji se od: = nacrta organizacije yradilista (sheme gradilista) s prijedlogom gradevne mehanizacije i tehni¢kim opisom, = naerta pomoénih objekata, - predmjera i predracuna pripremnih i zavrs- nih radova na gradilistu, ~ naerta vanjskog transporta, ~ organizacije procesa gradenja s terminskim planom gradenja.s iskazanim potrebama glavnih gradevnih i pogonskih materijala, kadrova i meha- nizacije. Naert organizacije gradenja podrazumijeva i higijensko-tehniéke zastitne mjere na gradilistu, odnosno brigu o Zivotu i zdraviju radnika, sto je regulirano posebnim propisima, kao Sto su: ko- panje zemlje, postavljanje skele” za rad navecim visinama, ograde, dostava materijala na veée sine, dizalice, radna odjeca, rusenje zgrade itd. Na osnovu raznih Ginilaca koji imaju utjeca- jana odredeni objekt (veligina zadatka, operativni plan gradenja, veligina i oblik gradilista, poloZaj gradiliSta, izvori opskrbe materijalom za grade- nje, vodom, pogonskom energijom, itd.) i postavljenog zadatka, utvrduju se: prilazni putovi, deponij za materijal, poloZaj mehanizacije i stro- jeva, polozaj radionica, razvod pogonske energije i vode na gradilistu i smjestaj kancelarija te drugih objekata za potrebe radnika. Nakon izrade ovakvog plana uredenja gradilista, pristupa se uredenju samog gradilista Gradilite treba o@istiti od svih nepotrebnih stvari koje bi mogle smetati pri gradenju novog objekta (stari objekti se ruSe, grmlje i nezdravo drveée posijece, a zdravo zastili, itd.) gradiliste se ogra- di, podiZu se privremeni objekti za potrebe grad- nje, radi se potrebno osiguranje gradnje, itd. Sve vrijeme gradenja objekta prati se reali- zacija pojedinih radova u odnosu na predvidene rokove, potrosnju materijala, raspored radnika, ekonomiku gradenja, itd. i usporeduje s pred- videnim nacrtom organizacije gradenja.2.2, NEPOSREDNI PRIPREMNI RADOVI 2.2.1. Iskoléavanje tla za buducu gradu Kad su sve predradnje na gradiliStu obav- Jjene, pristupa se obiljezavanju buduéeg objekta na terenu (iskoléavanju). Obiljezavanje i mjerenie mora biti togno prema situacijskom planu. Duzine mjerimo Geligénim ii plastiénim vrpcama, a kutove geodetskim instrumentima. Prvo odmjeri- mo onu stranu objekta koja lezi na graditeljskom praveu, a njene krajnje tocke obiljezimo zabija- njem kolgiéa (A iB), toénije Gavlima na jemenu svakog kolca, Zatim se, nanosenjem duzina i kutova iz tih togaka, odrede toéke ostalih kutova objekta. Tognost se kontrolira dijagonalnim mjerenjem i raéunanjem hipotenuze (slika 2.5.). S razvojem suvremene tehnologije spomenuta mjerenja se jednostavnije i todnije rade kompju- toriziranom opremom. . GRADITELISKL PRAVAC c o ey et Slika 2.5, 2.2.2. Nanosna skela Da ne bismo prilikom iskopa izgubili tovke odredene iskoléavanjem, potrebno ih je togno prenijeti na nanosnu skelu. Na svakom kutu na udaljenosti od 0.5 do 2.0 od koléiéa, postave se tri nova kolca, a na njih prikuju dvije daske paralel- dvije strane objekta (BA i BD). Na tim sjecima se obiljeze: rubovi sirokog otkopa, unutrasnji rub konstruktivnih - nosivih zidova te razapnu Zice, éime dobijemo pra rubova iskopa, temelja i zidova, Nanosnu skelu postavijamo na svim kutovima konstruktivaih ~ ac nosivih zidova, Sa zategnutih zica viskom se mogu odrediti i obiljeziti sve potrebne tocke (slika 2.6). 2.2.3. Zemijani radovi Nakon obiljezavanja objekta potrebno je uéiniti odgovarajuée zemljane radove. Priprem- nim zemljanim radovima gradili8te se dovede u potrebno stanje za posetak gradevnih radova (Gi8éenje terena, sjetenje Siblja, skidanje humus- nog sloja, itd.). Neposredne zemljane radove mozemo podijeliti na: ofkop (skidanje zemlje iznad_ projektirane razine buduéeg terena oko objekta), iskop (vadenje zemlje ispod razine terena) i nasipanje zemljom radi podizanja razine terena na projektiranu visinu Iskop moze biti u Sirokom i uskom obujmu. Iskop u Sirokom obujmu ~ Sixoki iskop primjenjuje se kod objekta s podzemnim etazama (podrumom). Zavisno od kvalitete tla radimo i zastitu bocnih strana iskopa od obruSavanja zeml- je. Ako évrstoéa i struktura tla to dopustaju i ako su radovi privremenog karaktera, boéne strane iskopa mogu biti nezastiGene, vertikalne ili prib- ligno vertikalne. Ako je dubina veéa, iskop se izvodi stubino (slika 2.7.) Ako je tlo losije kvalitete, radi se podupiran- je kratkim drvenim pilotima na odredenom raz~ maku (slika 2.8.), Dublje temeljne jame ili istraz- ni bunari u Jogem tlu mogu se osigurati rudarskim naéinom razupiranja. i naéin zastite boénih strana iskopa je izrada priboja” - oplate od zaobljenih talpi koji potpuno ili djelomigno spregava prodor vode u gradilignu jamu i preuzima optereéenje tla i vode. Rade se od drveta, specijalnih éelignih pro- fila i od armiranog betona (slika 2.9.). Oplate mogu biti izvedene kao konzolne, sidrene, ukli- jeStene ili razuprte. Iskop u uskom obujmu - uski iskop radi se 2a temelje objekata (trake, samci), za polaganje vodo- va raznih podzemnih instalacija, itd. Zavisno od viste tla, osiguranje ovakvih rovova radimo talpa- ma horizontalnim ili vertikalnim, zbijenim ili raz~ maknutim, plofama i razuporama (slika 2.10.). eitaksonometrijski prikaz Slika 2.6.Moguéi nagin osiguranja temeljne jame je i tz. dijafragmama, Ovaj sagin rada omoguéava kopanje uskih usjeka i rovova bez mehanickog razupiranja, Mehaniékim uredajima s povrsine terena kopaju se usjeci do Zeljene dubine, istodobno se rov popunjava suspenzijom'* ben- tonita i gline u vodi koja svojim hidrostatitkim pritiskom odrZava u ravnoteZi bogne strane rova. Iskopani usjek zatim se ispunjava betonom ili gli- nobetonom, pomoéu uredaja za podvodno betoni- ranje koji ima veéu obujamsku tezinu pa istisku- je suspenziju i ispuni iskopani rov, Djelovanjem suspenzije na boéne strane iskopa stvara se tanka membrana (dijafragma) koja smanjuje propus- host materijala usjeka i time st astitnu opnu. Slika 2.7. SIROKI 1SKOP. Slika 2.8. PODUPIRANJE. éelicne talpe € & WAVES betonske talpe Rt ue 30°S0gn USKI ISKOP. Slika 2.10. deta RAZUPIRANJE gorep 23aksonomettijski prikaz Slika 2.6.Slika 2.7. Moguéi nagin osiguranja temeljne jame je i ty. dijafragmama, Ovaj nagin rada omoguéava kopanje uskih usjeka i rovova bez mehanickog razupiranja. Mehani¢kim uredajima s povrsine terena kopaju se usjeci do Zeljene dubine, a istodobno se rov popunjava suspenzijom" ben- tonita i gline u vodi koja svojim hidrostati¢kim pritiskom odrzava u ravnotezi boéne strane rova. Iskopani usjek zatim se ispunjava betonom ili gli- nobetonom, pomocu uredaja za podvodno betoni- Slika 2.8 PODUPIRANJE ranje koji ima veéu obujamsku teZinu pa istisku- z enziju i ispuni iskopani rov. Djelovanjem se tanka a (dijafragma) koja smanjuje propus- nost materijala usjeka i time stvara zastitnu opnu S1ROKI ISKOP OPLATA TEMELUNE JAME OL, ig drvene talpe 20-25.cm fo €elicne talpe VAS | betonske talpe 30°50 gn Slike 2.9. gh USKI 1SKOP goagem i b Slika 2.10. 233. TEMELJENJE ZGRADA I HIDROIZOLACHE 3.1. TEMELJI | TEMELJENJE, Temelji su konstruktivni dijelovi objekta koji imaju zadatak da cjelokupno optereéenje koje prime preko nosivih zidova prenesu na tlo na kojem se objekt nalazi | trajno se povezu s njim Temeljenje ili fundiranje podrazumijeva izbor vrste temelja i nagina ukopavanja u teren zavisno od svih podataka 0 objektu, sastavu i osobinama zemljista, klimatskoj zoni, itd 3.11. Cinitelji koji uijecu na nacin temeljenja Zem|jiste utjege na nacin temeljenja (moraju se udiniti sva potrebna ispitivanja koja su odredena propisima), prvenstveno polozaj nosivog tla, razi- na podzemne vode i dubina zamezavanja. Ako se nosivo tlo nalazi na s terena ili relativno plitko, primijenit Gemo direktno-plitko temeljenje. Ako je nosivo tlo rela- tivno duboko (preko 8 do 10 m) pa ne moZemo primijeniti plitko temeljenje, primjenjujemo indi rektno-duboko temeljenje pri kojem se optere- Genje s objekta prenosi na dublie slojeve nosivog da pomocu posebnih konstruktivnih elemenata moj povrsini chanics TRMATAVANGA a Slika 3.1 U slugaju da zemljiste nije dovoljno évrsto da primi tezinu objekta, moze se pojaéati njegova nosivost ubacivanjem kamenja, boljeg zemljista ispod temelja, injektiranjem (cementiranjem) tla, kemijskim uévrS¢ivanjem, itd. Dubina zamrzavanja tla razligita je, zavisno od klimaiske zone u kojoj se objekt gradi. Za predjele sa sredozemnom klimom i nadmorskom visinom manjom od 500 m, dubina zamrzavanja je 0.40 m, za predjele s kontinentalnom klimom 0,80 m. Na ove dubine dodaje se, radi sigurnosti, jo8 10 do 20 cm. Podzemna voda sa svojim promjenjivim vodostajem, vlaZenjem tla i pritiskom na temelje moze stvoriti velike probleme ako se na vrijeme ne vodi raéuna 0 njoj i ne primijeni odgovarajuéi nagin temeljenja, Podaci o objektu koji utjetu na nagin teme- jenja su: veligina i oblik tlocrta, broj katova, namjena objekta. izbor materijala i konstruk- tivnog sustava koji utjecu na ukupno opterecenje koje se prenosi na temelje (vlastita teZina pokretna tezina), Podaci o naginu gradenja su: nagib terena (temelji_ se moraju_prilagoditi takvom terenu, vodeéi raguna o granici zamrzavanja) (slika 3.1.), okolnosti naknadnog izvodenja temelja uz posto- jee objekte (slika 3.2.) (ukoliko stari temelj i novoprojektirani nisu na istoj razini, oni se pri- likom izvodenja moraju dovesti na istu visinu) TEMELS “povo2As TEMELIA SUSJEOME ZGRADE Slika 3.2.3.1.2. Materijali x ‘adu temelja Za izradu temelja mogu se koristiti kamen, cigla, beton za pojasne temelje (slika 3.3.), za temeljne stope (samci, neboderi) samo izuzetno. ali s ugi stukom za usidrenje armature, minimalne visine 30 cm (slika 3.4.); za sve ostale nagine temeljenja koristi se armirani beton. denim armiranobetonskim j TEMELUI OO KAMENA Slika 3.3. ast0-1$.cm £-S062¢ TeMELJI 90 C:GLE asgpem ant0-15em geez vens6o Slika 3.4. AB. JASTUK STUBISTA STOPA OD CIGLE KAMENA IL] BETONA ig}| | £750-70° 3.2. PLITKO TEMELJENJE Pri plitkom temeljenju najmanja dubina temelja treba biti 1.00 m, zavisno od konstrukeij- skog sustava objekta i klimatskih uvjeta. Plitke temelje dijelimo na tri grupe - temeljne stope (pojedinaéni temelji, samci, neboderi), - trakasti temelji (grediéni), - temeljne ploge (povrsinski). 3.2.1. Trakasti temelji Trakasti temelji (slika 3.5. i 3.6.) su horizon- talne grede koje primaju opterecenje s nosivih zidova ili stupova, Mogu se taditi od kamena (kvadratnog, pravokutnog i stubisnog presjeka, visine stope 30 do 60 cm, Sirine stope 70 do 90 m), cigle (pravokutnog i stubiSnog presjeka, Sirine temeljne stope od 60 do 80 cm, visine 40 do 60 cm, dubine ukopavanja u zemlju 70 do 120 cm), nearmiranog betona (oblik temeljne stope moze biti pravokutan, trapezast, stubigni, Sirina stope od 40 do 100 cm, visina takoder (slika 3.3.) i armiranog betona (pravokutnog presjeka, trapezastog najpovoljnijim nagibom kosine 1:3,5, s armaturom u donjoj zoni 8 do 32 mm). (slika. 3.7.) Slika 3.5. : TEMELJNI ZID TEMELUN STOPA Slika 3.6. 5-60¢m 25a) Trakasti temelji ispod masivnih zidova Rade se u obliku armiranih ploga bez rebara (sl. 3.7.) ili s rebrima (ako je tlo slabije i nejed- nake nosivosti); (sl. 3.8.). a= min,.Scm Hy X= 30-400 g q . 150-300¢m Sika 3.7, Slika 3.8. b) Trakasti temelji ispod niza stupova Izvode se u sluéaju da su stupovi blizu jedan drugom a nose veliko optereéenje ili lee na sla- bom terenu. Temeljne trake sligni su kontiuiranim nosagima preko vise oslonaca a optereéeni su odoz- do i imaju oblik obmutog “T” — nosaéa (slika 3.9.). Slika 3.9. Ploga temeljne trake moze biti istog presjeka ili s kosinama ako je debljina veéa od 20 do 25 em, rebra temelja mogu takoder biti ravna cijelom duZinom ili s pojaéanjima u obliku vuta (slika 3.10.). Slika 3.10. Slika 3.11. ©) Trake temelja mogu igi i u dva smjera ~ trakasta reSetka (slika 3.11.) 3.2.2, Temeljne stope (Temelji samci, neboderi) Primjenjujemo ih kada se konstruktivni sus- tav zgrade sastoji od stupova éiji je razmak velik, a optereéenja takoder (slika 3.12.) pa nam je drugi nagin temeljenja neekonomiéan. Slika 3.12. Najbolji oblik temeljne stope je kvadratni, a prema obliku mozZe biti piramidalan ili stubisni (kod sredignjeg opteredenja). Najpovoljniji_kut prenoSenja pritiska kroz armirani beton je tg¢ 45° za lomljeni kamen tga=2 odnosno 63°30", za nabijeni beton tga=1,5, odnosno 56°30"Slika 3.13. a) Centralno optereéeni temelji Piramidalni temelji mogu imati razlidit oblik popreénog presjeka, Na izbor oblika i presjeka utjeéu: optereéenje, utrosak betona i armature. jednostavnost izrade oplate, stabilnost objekta, itd, (slika 3.13.) Stubisni temelji mogu se raditis jednom stubom (rjede) ili e8ée, s dvije stube (ako je visi- na do 90 cm) i pri vecim opterecenjima (ako je visina veéa od 90 cm) is tri stube (slika 3.14.), Najpovoljniji oblik temelja je kvadrat, a ako iz nekog razloga (blizina drugih podzemnih objekata ili sl.) damo temelju pravokutan oblik onda odnos strana treba biti maksimalno 3:1, Za~ visno od kvalitete tla na koje polazemo temelj, zastini sloj betona moze biti do 7 em (prirodno vlazno tlo, bez podloge), 3 em (suhi évrsti Slju- nak, bez podloge ili kod vlaznog tla s podlogom od Sijunka ili tucanika zalivenih cementnim mor- Yom). Slika 3.14. Rebrasti temelji samei Ploga s rebrom obrnutog “T” ~ presjeka primjenjuje se samo onda kada je prostor za temelj veoma ogranigen, (slika 3.15.) Slika 3.15. Krigni temelj primjenjuje se onda kada su potrebne velike povrsine nalijeganja. Izrada ovakvih temelja je skuplja od piramidatnih i stubiSnih, pa se primjenjuje samo u posebno opravdanim slucajevima (sl. 3.16.) Slika 3.16. b) Necentralno optereéeni temelji Necentralno optereéenim temeljima smatraju se oni na koje, osim vertikalnih optereéenja djeluju i horizontalne sile (potisci) ili momenti ukljeStenja (ako su stupovi uklijesteni u temelje). Mogu biti piramidalnog i stubi8nog oblika (slika 3.17.). Slika 3.17. 27Montaini kutijasti temelji primjenjujemo pri montaZnom naginu gradenja kosturnih sustava (slika 3.18), <> ano Slika 3.18. 3.2.3. Temeljne ploce ispod cijele povrsine zgrade Ako je optereéenje stupova ili nosivih zido- va toliko da bi pojedinaéni prsteni ili. trakasti rostilji bili nedovoljni, radi se temeljna ploga ispod cijele povrsine objekta. Optereéenje se ravnomjerno prenosi na tlo i osobito se primjen- juje u slugaju slabog tla ili tla s izragenim prom- jenjivim osobinama. a) Ravne ploge Kod ovakve temeljne ploge, glavna armatura jeu yornjoj zoni. Mogu se izvesti kao ravne ploce (bez greda) (SI. 3.19.) ili kao rebraste (kasetirane) (sl. 3.20.) konsteukcije temelja. Primjenjuju.se kod visokih objekata, silosa, itd. Slika 3.19. Slika 3.20. \ b) Gljivaste plote Primjenjuju se kad je raspored stupova prib- lizno kvadratni, a proSirenja stupova u podrumu ne smetaju (sl. 3.21.). Ispod niza stupova u oba pravea mogu se izvesti kontinuirane grede pa bi se srednji dio povrSine pote izveo kao kasetiranprooccrccct Slika 3.21 ©) Rebraste ploge Razmak stupova kod ovakvih ploéa treba biti maksimalno 6-7 m. Rebra mogu biti okrenuta na gore ili na dolje. Obiéno se u rebara izrade vute radi poveéanja tocki oslanjanja i smanjenja posmignih naprezanja. Ispod rebara i plote treba izraditi podlogu (sl. 3.22.) Slika 3.22. 3.2.4. Temelji oslonjeni na pojatano zemljano tlo Plitko temeljenje moze se izvesti i na slabije nosivom terenu ako prethodno ojaéamo tlo. Ojaéa- vanje tla moze se postigi: ~ slojem Sljunka ili tucanika ispod temelja, koji omoguéava prenosenje optereéenja na vecu povrsinu (slika 3.23.), = zamjenom sloja tla od slabog materijala slojem boljeg materijala, - sabijanjem slabog tla, koje postizemo zabi- janjem drvenih ili betonskih pilota na malim raz- macima, + cementiranjem zemljiSta injektiranjem tla rastvorom cementa pod pritiskom, - ubrizgavanjem raznih rastvora za stvrdnja- vanje zemljista, = temeljenje na drvenoj reSetki Koristi se u slugaju visoke razine podzemne vode. Koriste se hrastove ili borove gredice dimenzija najéesce 20x20 cm, (sl. 3.24.). 320 St 60 50,100 ,50, 60 Slika 3.23, NPV io DRYENA RESETKA Slika 3.24 3.3. DUBOKO TEMELJENJE Prenogenje dptereéenja na nosivo tlo koje je na veéoj dubini moze se postici: - pomoéu pilota, - bunarima, 3.3.1. Temeljenje na pilotima Prema naginu izrade, piloti mogu biti: montazni (drveni, armiranobetonski, metalni), - radeni na licu mjesta, - buseni piloti. Prema naginu prenoSenja sila, pilote moze- mo podijeliti na stojeée pilote (koji svojim vrhom dodiruju nosivo tlo), lebdece pilote (koji trenjem prenose optereéenje na okolno tlo) i pilote za zbi- janje tla i dreniranje. Zabijanje pilota u zemlju radi se makarom"* (rugnom, mehaniékom, parnom, vibracijskom). Pac)i 625 35cm. Drveni piloti primjenjuju se kod podvodnih terena, rade se od borovog i smrekovog drveta. Glava pilota ojacava se Seli¢nim prstenom, a veh Lignom papucom. Promjer drvenog pilota je od 25 do 35 cm, a duzina od 5 do 15 m (slika 3.25.). Metalni piloti mogu biti kovani (kruznog presjeka 20 em, puni), Ijevani (cijevi od 30 do 90 ‘ni (od cijevi od 35 do SO cm). Na vrhu ovakvog pilota nalaze se vijci, pa se ovi piloti u zemlju postavijaju uvrtanjem (sl. 3.26.). Slika 3.26. Piloti od armiranog betona mogu biti kruznog, kvadratnog ili viSekutnog presjeka, presjeka od 25 do 40 cm, dugine od 5 do 15 m (slika 3.27.). Piloti radeni na licu mjesta najéesée se izvode kao lebdei pilot, zabijanjem cijevi na licu mjesta koje se zatim izvlaée, a nastala Supljina popunjava se betonom (armiranim ili ne), sljunkom, pijeskom, itd. Najvie su u upotrebi wy. “Franki-piloti” koji se zabijaju u zemlju 30 POLOZAJ PILOTA U OSNOVI temelj samac temtraka Slika 3.25. ager, aera BETONSKI PILOT! 420 Slika 3.27. Slike 3.28. i ‘ou bE £ i Lpnoss o» jm ma1vios [sea wosive Tee preko Gepa od betona na dnu cijevi maljevima do Zeljene dubine, zatim se cijev zadrZi, a betonski éep dalje nabija, pa se odvoji od cijevi. Uz pos tupno izvlagenje cijevi dodaje se pripremljen beton i tako formira betonski oslonac za temelj. Najéesée se koriste cijevi promjera 406 i 520 mm (od 300 do 600 mm). Visina pilota je maksimalno 20 m, a optimalna od 8 do 12 m (slika 3.28.). Kod busenih pilota napravi_ se takoder Supljina izvlagenjem zemlje uz zastitu cijevi ili uz zastitu isplake od stabilizirane gline.Kod “Benoto” ~ pilota moguée je nastav- Yanje cijevi (promjera 60 -150 cm), visina im je od 15 do 30 m (pa i do 100 m), Zabijaju se u tlo makarama. Materijal iz cijevi vadi se posebnim Zicama, a betonira betonom minimalne marke MB 20. 3.3.2. Temeljenje na bunarima Bunari se primjenjuju u sluéaju da je évrsi tlo na dubini do 10 m. Okruglog su ili sandu tog presjeka. min. promjera I m, debljine zida od armiranog betona 12 cm i vie, armirani su dvo- strukom mregom armature. Najéedée se rade od prethodno napravijenih prstenova visine od 1,5 do 3,0 m. Bunari se postave na odredeno mjesto i potkopavanjem unutar bunara spustaju se do odre- dene kote (zemlja se ranije izbacivala kantama, a u novije vrijeme pneumatskim ili hidraulignim ejektorima” ili ekskavatorima"). Kada se bunar spusti do zadane dubine zatrpa se betonom, a na niz takvih bunara (razmak od 3 do 5 m) postave se armiranobetonske rede, odnosno temelji (slika 3.29.) nosivo 100 get Slika 3.29. 3.4. HIDROIZOLACIE Svi elementi objekta koji se nalaze u zemlji ili neposredno na njoj izlozeni su djelovanju kapi- larne vlage zemljista, atmosferske vode koja prodire kroz njega ili podzemne vode. Viazni zidovi i prostorije Stetno se odrazava- ju ne samo na trajnost objekta nego i na Ijudsko zdravlje, pa se objekt mora zastititi od vlage i vode. Zbog toga se postavlja izolacija na ele mente objekta koji su ugroZeni i to s one strane s koje viaga dolazi. Izolacija protiv vlage zove se jo8 i hidroizolacijom". Veoma je vazno da se hidroizolacijski radovi izvedu kvalitetno, jer su posljedice teske, a naknadni radovi komplicirani i skupi. 3.4.1. Materijali za hidroizolaciju Moraju biti vodonepropusni, trajni, postojani na niskim temperaturama, elastiéni, dobro prion- Vivi za podlogu'i moraju se brzo i jednostavno ugradivati Bitumen se dobiva kao ostatak pri destilaciji nate, rijetko ga ima u prirodi. Koristi se kao hlad- ni ili vruéi premaz (140°-180°C) u kombinaciji s Ijepenkama ili izolacijskim trakama, rijetko kao samostalni premaz. Asfalt je prirodna ili umjetna mjeSavina bitumena i mineralnog agregata, upotrebljava se u vrucem stanju kao samostalan premaz. Katran se dobiva suhom destilacijom kame- nog ugljena. Stabije je kvalitete od bitumena, upotrebljava se zagrijan (70°- 110°C) kao premaz. Emulzije i rastvori bitumena i katrana Koriste se najvise kao hladni premazi, prije vrucih premaza ili kao dodaci betonu i mortovima radi njihove vodonepropusnosti. Izolacijske trake su gotovi industrijski proizvodi za hidroizolaciju objekta. Ima ih vise vrsta zavisno od ulo8ka koji je u njih ugraden i naéina izrade. Ulozak za hidroizolacijske trake moze biti sirova ljepenka, juta, stakleni voal", staklena tkanina, bazaltna tkanina, poliesterski file”, aluminijske folije, bakrene folije. 31Ovi ulosci mogu imati jednostran ili dvos tran premaz bitumenom sa zastitnim slojem od sitnog posipa pijeskom, talkom, plastiénom foli- jom, kvarenim pijeskom, skriljcem, granulama pluta, itd. Premazi bitumena u si lacijskih taka mogu imati dodatke (oplemenji- vate) radi poboljSanja kvalitete. Pri upotrebi hidroizolacijskih traka treba voditi raéuna o tome da katran i bitumen ne idu zajedno, jer se medu- sobno razaraju. avu izo- Hidroizolacijske trake mogu se na razligite nagine postavljati na podlogu i ugradivati, zavisno od vrste trake i namjene: - ugradivanje veucim namazima bitumensko- izolacijske mase, ~ ugradivanje zavarivanjem, Hidroizolacijskih traka ima mnogo vrsta i s raznim nazivima, zavisno od tvornice koja ih proizvodi. Folije za hidroizolaciju napravijene su od polimernih® materijala (PVC) i predstavljaju brz, suvremen, jednostavan i ekonomigan naéin rjes vanja problema hidroizolacije u graditeljstvu. Paste i hidroizolacijski premazi na bazi kauguka, bitumena, polimera, vlaknastih materi- jala, itd., mogu biti jedno ili dvokomponentni. a naéin nja biti premazivanjem, prskanjem, lopaticom, éetkom itd. Mogu se upotrebljavati samostalno ili_u kombinaciji s hidro - izolacijskim trakama, Prednost ovih pre- maza je u tome Sto nema sastava. spojeva i Sto masa prije stvrdnjavanja prodire u podlogu, elastignost, itd., sto im daje prednost u odnosu na asiéne izolacijske materijale. nanos moze Hidroizolacijski mortovi i betoni nanose se \jéeSee u vide slojeva i predstavljayu homogenu i kvalitetnu hidroizolaciju, naroéitoprostorija ispod razine zemlje (podrumi, garage, tuneli i sl.). Pogodni su i za sanacije, kao i za prodore arma- ture ili cijevi pri izolaciji zidova (slika 3.31.) Dodaci (aditivi) mortovima i betonima za postizanje vodonepropusnosti mogu imati i druge osobine: da povedaju évrstoéu, smanje utroSak vode. plastificiraju betonsku ili mjeSavinu morta, poveéaju prionljivost, poveéaju otpornost na smrzavanje, itd 32 Slika 3.31. ~hidroizolacijski mort Sredstva za prekidanje toka kapilarne vlage u zidw Veoma su znagajna za saniranje postojecih objekata kod kojih je hidroizolacija oSteéena ili zbog nekog razloga ne zadovoljava. Sadrze aktivne komponente koje kemijskom reakcijom u zidu stvaraju netopivu silicijevu, kremenu. kiselinu i silikate. Primjenjuje se tako sto se u zidu (od kamena, betona, cigle) izbuSe rupe u raz- maku otprilike 15 cm, koso u zidu (pod kutom od 30 do 40), promjera 3 cm, pa se u te rupe postavl- Jene cik-cak, ulije sredstvo koje uw procesu otviséivanja, okremenjivanja trajno zagepi sve pore i kapilare, vodootporno je i ne djeluje korozivno na Zeljezo (slika 3.32.), NOVI YODONEPROPUSNT- HORT HLOROTZOLACTISKI. SLOM! RASPORED RUPA Slika 3.32. 3.4.2. Hovicomtatna i vertikalna hidroizolacija Horizontalna hidroizolacija treba sprijeéiti prodor viage u pod i zidove podrumskih ili prizemnih prostorija. Vertikalna izolacija spre¢a- va prodor vlage u zidove podruma, Izolacija poda, izolacija iznad temelja i vertikalna izolacija moraju Giniti jedinstvenu zastitu objekta gdje god je on uw dodiru sa zemljom (i jos 30 em iznad zemlje), bez prekida prodora i moguénosti vlazenja.Na tradicionalan naéin horizontaina i ver- tikalna izolacija od vlage rade se s dva sloja liepenke i tri vrué lijepljenim prek- lopima od [0 em vrugim bitumenom, a na su meniji nagin s primjenom hidroizolacijskih traka, pasti, premaza, morta, itd. Vertikalnu izolaciju treba zaatititi od oSteéenja. Moze to biti zidié od cigle (6.5 ili 12 em), betona, elemenata, siporek- sa. lakih gradevnih ili izolaeijskih ploga, lima, itd. 1 premaza Horizontalna izolacija podova izvodi se tek kada su gradevni radovi na cijelom objektu zavrseni, kada je slijeganje objekta i nasipa djelomigno zavrSeno, pa dolazi do spajanja s izo- lacijom ispod zidova, koja je ugradena u toku nje- govog izvodenja. esto se w praksi na temelj ili temeljni zid postavi neka montazna ploca (omnia), pa slije- ganje nasutog tla u tom sluéaju ne utjece na dinamiku gradevnih radova (sl, 3.33.). Medutim, tada se moraju postaviti sve cijevi i instalacije veé U prvoj fazi gradenja objekta. deton Ridrotzotacia betor te Slike 3.33, Primjeri horizontalnih i vertikalnih izolacija u prizemnim podrumskim prostorijama s prim- jenom raznih hidroizolacijskih materijala dati su na slikama 3.34; 3.35; 3.36; 3.37. Slika 3.34 HOR (201, Z100V—A, HOR IZOL. PRIZEMLA Cis rat annes 30 HOR.1Z9L. PODRUMA Slika 3.35. roRoreou acs Lacton soem S.uuNe 10em MOGUCNOST IZOLIRANJA STAMBENOG PODRUMSKOG PROSTORA rmirani beton 16 ¢m B[toplinska izolacija 6 cm bigroizotacija Tabi} harotzolacije CeaSirans stitopor odvodna cijev 21cm keramitke plotice. jarmirani plivajuti estrih Jdvostruka PVC “tolsja ftoplinska izolacija 8 cm hidroizolaciia beton cm stjunak 30cm a USO Syreaawaneeea |_FASAONA CIGLA TOPLINSKA IZOLACIJA 6.0. cm +0,60 = SZ I cista 1 vont 1 PRIZEMLJE ORT. RABIC-MREZA—— HIDROIZOLACTJA-+ O16 TOPLINSKA Harta POONA OBLOGA 1 cm SIPOREKS 15 cm PODNA PODLOGA 6cm 1 PLJEPENKA | FTOPLINSKA IZOLACTJA 5 cm Ou) i ARM. BET. PLOCA 15 cm _ POORUM Slika 3.36. 15 8,1 tasadna cigla eee te rite aratni prostor EARL 5 topl. 2vuéna izolacija wa nosivi Zid (0G letvica *Q3? i podna obloga podna podloga toplinska izolacija nidroizolacya betonska podloga nabijeni Stjunak t ab. plota toplinska izolacija hidroizotaciia betonska podloga nabijeni tucanik +—b Slika 3.37. ab. zid topl. zvuna izolacija Siporeks -plode mort eton beton hidroizolae astitni zid Po—rabic-mreta plot nik’ Pod cigie hidroizolacijski mortzastitna voden ae cL _ zbirno okno . rE zbirna cijev Slika 3.38. 34.3. Za Kod objekata s visokom razinom podzemne vode nije dovoljno hidroizolaciju samo zastititi slojem betona, jer podzemna voda éini i odreden pritisak pa bi je svojom snagom mogla i pokidati. Da bismo to sprijetili, hidroizolaciju w podrumu moramo pritisnuti, na kontra-plogom ili izvesti na neki drugi odgovarajuéi nadin, suvreme- nim materijalima i metodama (slike 3.38 i 3.39.) ita objekta od potiska podzemnih voda SSlika 3.39. KON TRA-PLOTA CEM.GLAZURA 2cm AB PLOCA 25cm HIDROIZ. 3+4 BET. PODLOGA 8-10cm cem.. mort 3.4.4. Odvodnjayanje (drenaka®) Jedan od nagina da se objekt zastiti od pod- zemnih i atmosferskih voda je odvodnjavanje zemljista na kojem se objekt nalazi. Od konfigu- racije terena i polozaja zgrade zavisi kako éemo odvodnjavanje napraviti i kamo éemo odvesti vodu. Odvodni kanal mora biti od 30 do 50 cm ispod kote podruma. U njega se postave odvodne perforirane cijevi (betonske, keramitke, itd.), preko njih se nabaca SIjunak ili tucanik i na kraju natrpa zemlja. Ove odvodne kanale treba odvesti do obliznjeg potoka ili rijeke s nizim vodostajem (slike 3.35, 1 3.40.), an, = —— “# ~~ kosi tereg Y, Slika 3.40. Vp, Zi) rayni teren chNaknadno odenje izolacije Kod objekata kod kojih izolacija od vlage nije nikako ili je lose izvedena ili je naknadno doSlo do njenog razaranja te je poremeéena njena funkeija, zbog djelovanja vlage dolazi do postup- nog razaranja morta i zida, pa je potrebno njeno naknadno izvodenje, odnosno popravak. Taj poduhvat nije nimalo jednostavan pa se pre- poruduje padljivo i temeljito izvodenje izolacije Cesto je potrebno naknadno izvodenje i horizon- talne i vertikalne izolacije da bi se potpuno spri jecio prodor vlage u zid. Pri izvodenju horizontalne naknadne izo- lacije w zidu se, na odredenom razmaku, probiju otvori Sirine do 1 metat, visine od 30 do 50 cm vertikalnom izolacijom i s izolacijom poda. Preko izolacije stavlja se sloj zaStinog morta, a kada on otvrsne, otvor se zazida. Posljednji sloj cigle ili blokova, zavisno od éega je zid napravijen, treba dobro uglaviti izmedu novog i starog zida. Ako se nna ovaj nagin radi naknadno izvodenje izolacije meduprozorskog ili nekog drugog stupa, taj stup mora se prethodno poduprijeti tako da potpore preuzmu cijelo optereéenje stupa (slika 3.41.) Ukoliko je takvo rje8enje zadovoljavajuée, naknadna horizontalna izolacija moze se izvesti i sredstvima za prekidanje toka kapilarne vlage u zidu. Vertikalna izolacija izvodi se naknadno kao i pri gradenju novog objekta. Teren oko zida se otkopa, spojnice na zidu i cijela povrsina zida Pai a i J _t esse Ltt ; C. a 1 zadtitni ¥ mort IE eee Nem Breklof zoladye tr Slika 3.41 Udaljenost ovib otvora zavisi od optereéenja zida i materijala od kojeg je zid napravljen. Dno otvo- ra izravna se cementnim mortom, a kada on oévrsne, izvodi se horizontalna hidroizolacija, éji krajevi se prepuste na svaku stranu po 10 cm radi preklopa i spoja s izolacijom iz drugog otvora, s 36 . Zid se ostavi da se dobro osusi, zatim se izravna slojem cementnog morta i na to postavi izolacija. Ukoliko nije moguéa vanjska, moze se raditi j izolacija s unutragnje strane zida, iako ona ima daleko manje efekte nego vanjska.Radi sprjetavanja ulaska podzemne vode w Vertikalna izolacija radi se s unutrasnje podrumsku prostoriju, izolacija se izvodi na pos- strane do visine najmanje 30 cm iznad najvise tojeéem podu kao podlozi, iznad izolacije stavija_razine podzemne vode. Za8tita i potreban pritisak se zastitni sloj. a iznad njega napravi se nosiva na izolaciju postize se armirano-betonskom kon- konstrukcija od armiranog betona, ako to visina — strukcijom oslonjenom na jake konzole ugradene podruma dopusta. Ako ne, onda se pod i svi nje- uw zid (slika 3.42.) i povezanom s horizontalnom govi slojevi sruse i radi se osiguranje i izolacija _armirano-betonskom plogom protiv podzemne vode, na uobigajeni nagin a —__Je L | L Lispuna od betona | abploéa ojaéana rebrima hidroizolacija stari pod podruma Slika 3.42. 374, ZIDOVI I OTVORI U ZIDOVIMA 4.1, ZIDOV Zidovi i stupovi su vertikalni elementi objekta (zidovi povrsinski, a stupovi linijski) koji imaju viSestruku namjenu: da preuzimaju i prenose optereéenja, da ukrute objekt, da uokvire objekt prema vanjskom prostoru i dijele jedins- tven prostor objekta na niz manjih prostora, da zadovolje funkcionalne i estetske potrebe Ijudi Koji Ge u njima boraviti, raditi, itd 4.1.1. Podjela zidova prema polotaju, konstruktivnim osobinama, materijalu i nadinu izrade Prema polozaju w objektu, zidove dijelimo na vanjske i unutrasnje, a prema visinskom polo- Zaju na podrumske, prizemne, katne i tavanske, zavisno od katnosti objekta (sl. 4.1.). Prema Konsteuktivnim osobinama, zidovi mogu biti konstruktivni (nosivi) i nekonstruktivni (nenosivi) zidovi, Stupovi su gotovo uvijek nosivi. Neki zidovi (vanjski, zidovi izmedu stanova itd.) imaju, osim ostalog, i funkeiju feplinsko- zvudnog izolatora, Za zgrade s razmakom izmedu krajnjih zidova veéim od 30 m predvidaju se po propisima pro- tupotarni zidovi od negorivih materijala i bez otvora, s istakom iznad krova od 30 cm. Prema materijalu od kojeg su napravijeni, zidovi i stupovi mogu biti: od drveta, kamena, cigle, ciglarskih montaznih elemenata, betona, i be~ tonskih montaznih elemenata, armiranog betona. Osim toga, pregradni zidovi, zbog lakoée i izola- cijskih osobina, mogu biti od gipsa, stakla, raznih staklenih prizmi i elemenata, pluta, od Jakih gra- devnih plota, ugradbenih ormara, regala i drugo. 38 Slika 4.1. Radi poboljSanja_ izolacijskih _osobina, nosive i pregradne zidove mozemo raditi kao videslojne: od cigle, blokova od ciglarskih_ mon- tani elemenata, od betona, lakih_materijala, lima, itd \ Naéin izrade zidova moze biti tradicionalan (to su oni zidovi koje zidamo od sitnijih elemenata ~ kamena, cigle, blokova i sl..i veziva~ morta, na licu mjesta) i montazni (razne vrste zidnih eleme- nata ili cijeli zid koje samo montiramo na gradi- list) 4.1.2. Modularna koordinacija Rimljani sui svoje prve mjerne veligine, ne za gradenje, nazivali MODULIMA*.Da bismo mogli primijeniti industrijski nacin grade- nja, odnosno montazne elemente i da bi ta primje- na bila masovna, jednostavna, na Sirem podrugju, usvojen je sustav modularne koordinacije s osnovnom jedinicom: modul M10 cm iz kojeg proizlazi osnowna modularna mreza (M/M10/10 cm). Iz nje se razvija projektantska mreza koja se u fazi projektiranja koristi za lociranje funkcio- nalnih elemenata i njihovo dimenzioniranje. a predstavlja mrezu modularnih linija, odnosno ravnine MR, s viSestrukim iznosom osnovnog modula, Najveéa je konstruktivna mreza“K" koja se koristi za lociranje elemenata konstruktivnog sklopa (slika 4.2.). Projektantska i konstruktivna mre2Za mogu imati stranice nejednakih velicina, ne moraju biti kvadratne. ve7Postavijanje elemenata u odnosu na pomoé- ne ravnine j. projektantsku mrezu: a) elementi se mogu postaviti tako da se nji- hove osi poklapaju s linijama projektantske mreze (slika 4.3.), U tom slucaju, standardne dimenzije montaznih elemenata ne mogu se uklopiti, Pre- porucuju se za kosturne sustave b) finkcionalni elementi oslanjaju se jednom povrsinom na ravninu projektantske mreze, ali dobijemo duzine prostora koje se ne uklapaju u mrezu (slika 4.4.). ¢) pomoéne ravnine projektantske mreze razmicu debljinu unutrasnjih konstruktivnil: zidova i formiraju tzv, diskontinuitet. Vanjski zidovi su izvan mreZe, oslanjaju se unutraSnjom stranom na nju, a unutragnji pregradni zidovi leze jednom stranom oslonjeni na ravninu mreze. Ovaj nagin preporucuje se za panelne sustave. (slika 45.). Modulame veligine pojedinih montaznih elemenata mogu biti veoma razligite: rina panela medusobne konstrukeije, krege se od 9M do 20M, - dubina lode od 12M do 20M, ~ debljina zidova ustanovijava se prema unutrasnjem konstruktivnom panelu (dl) pa je d4=d2=d1+M (sl. 4.6.) Ako bi svi zidovi bili homogenog presjeka s dovoljnom toplinsko-izolacijskom_ sposobnosti, unifikacija spojeva bila bi jednostavnija pa bi moglo biti dl=d2=d4. Duzine panela konstruktivnih zidova, vanjs- kih i unutrasnjih moraju koordinirati sa Sirinama panela medukatnih konstrukcija, pa je: A, A*d, A+A/2. nxA. (slika 4.7,). Pregradni vanjski i unutrasnji paneli moraju. imatidimenzije koje se prilagodavaju ostalim panelima; A-d3, A+(d1-d3), nxA-d3. é FHSSEEEH Es tee il eT te g t 2 tihohts tt -projektantska rnreky Cosnoyna velitina pomocne mreze koja se odabere) Slika 4.2. AA LALA ALATATATA Slika 4.4. 1 a2-aiM 2 unutrataji Vanjski yogtradnl —vaisky nosivipanet Towvi'panet — Bregradet Begin panel Banet Slika 4.6. Slika 4.7, axa di Hay aVisine katova, a samim tim i visine elemenata zidova, takoder su odredene propisima. U vertikalnom presjeku kroz zgradu modu- lama ravnina postavija éistih medukatnih konstrukeija na 1/2 zidne spojnice (slika 4.8.) e iznad gotovil Slika 4.8. Konsiraktivna visina (Ky) kata jeste razmak od polovice spojnice iznad nosivog dijela medukatne konstrukeije jednog kata do polovice spojnice iznad nosivog dijela medukatne kon- strukcije sljedeéeg kata, a iznosi 27M (270 cm), 28M (280 cm), 29M (290 cm). Preporucuje se 28M (280 cm). Visina kata (Vk) je vertikalni razmak od gornje povrsine poda jednog kata do gornje povrSine poda sljedeéeg kata. Ako su podovi iste ine, visina kata je jednaka konstruktivnoj visini (27, 28, 29M) Visina prostorije (Vp) je razmak od gornje povrsine poda do donje povrsine stropa u jednoj prostoriji (Gista visina), a u prostorijama koje se koriste kao stambeni prostor, ne moze biti manja od 24 M (240 em), izuzeino 21 M (210 cm) za pomoéne prostorije. Paneli unutragnjih konstruktivnih zidova imaju uglavnom visinu prostorije (Vp), a vanjski konstruktivni zidovi visinu kata (Vk) zbog profila za preklop dva vanjska panela, 40 Kod manjih elemenata za zidanje modularna mjerila odnosi se na sredinu spojnica izmedu njih, a proizvodna mjera je za 2x1/2 spojnice manja od modulame (slika 4.9.). Is M4 g pe v2 {i i tein Slika 4.9. 4.2. IZVODENJE ZIDOVA U TRUSNIM PODRUCJIMA 4.2.1, Osnovni propisi Pri izboru konstruktivnog sustava zgrade, projektant mora voditi raéuna, osim 0 velikom broju zahtjeva (namjena objekta, ekonomske i tehnoloske moguénosti, tokalni uvjeti tla, itd.) i 0 problemu aseizmitkog gradenja u smislu sigur- nosti stanovnistva i materijalnih dobara. Podrugje RH zonirano je na regije odgovarajuéeg stupnja seizmickog intenziteta, oznaéene po MCS-skali (Mercalli-Cancani-Sieberg iz 1917. godine), ogranigene izolinijama da bi se lakSe utvrdio naéin gradenja (stika 4.10.). Osim “intenziteta potresa” (po MCS-skali) kao kriterija za ocjenu snage i efekta potresa, koristi se jo8 i “jagina” (snaga) potresa za koju primjenjujemo devetostu- panjsku (1-9) Richterovu lu (C.F. Richter USA, 1935.), a koja ozni ‘a koliginu oslobodene energije u samom hipocentru Slika 4.10. Scizmoloska karta Republike Hrvaiske za povratni period T = 500 godina (autor: Me. se. Vlado Kuk)Da bismo pravilno izabrali_konstruktivni sustav u “opasnim” podrudjima (7.8. 1 9. stupanj MCS) moramo poznavati razne tipove konstruk- cije, pri Gemu treba posebno obratiti paznju na vertikalne elemente konstrukcije koji uglavnom preuzimaju horizontalna optereéenja pri potresima (horizontalni elementi_ konstrukeij prenogenje optereéenja). Pri tome nam pomazu propisi svojim odredbama i ogranigenjima. sluze za Zidane konstrukeije Najpovoliniji nagin rasporeda nosivih zidova (4219 cm) wu tlocrtu, jeste da se nosivi zidovi pruzaju u oba smjera, popre’nom i uzduzZnom s ogranivenjem njihovog razmaka, Na jednoj et ne smiju se kombinirati nosivi elementi od razlicitih materijala, npr. zidovi od betona i zidovi od cigle, kao ni primijeniti razligiti. sustavi gradenja po etazama (npr. armiranobetonski kos- tur u prizemfju, a nosivi zidovi na katovima i sl Medukatne konstrukeije moraju biti krute radi ravnomjernog rasporedivanja sila i deforma- cija, a po nasim propisima to mogu biti - monolitne armiranobetonske medukatne konstrukeije. - montazne armiranobetonske medukatne konstrukeije, ~ polumontazne armiranobetonske medukatne ‘konstrukcije s taénom plosom debljine min. 40 em. Obavezno je izvodenje horizontalnih pojasa preko svih zidova debljine d>19cm koji se izvode u sklopu medukatne konstrukcije. Visina pojasa treba biti minimalno kao visina medukatne kon- strukeije, a Sirina, kao i Sirina zida, eventualno manja za debljinu toplinske izolacije (cca 5 cm) kao Sto je prikazano na slici 4.11 PRSTEN, POJAS, SERKLAZ —TARMIRANOBE TONSKA I MEDUKATNA 1 KONSTRUKCIUA Sem Slika 4.11 Krovna konstrukcija treba biti povezana s konstrukcijom zgrade sidrima. Pri projektiranju dimnjaka treba voditi raéuna o njihovoj stabilnosti; ako je slobodnostojedi treba ga tretirati kao zas ban objekt, a ako je u sklopu objekta, njegov prodor kroz krovnu konstrukeiju treba odvojiti razdjelnicom (dilatacijom). Sirine otvora kod zidanih konstrukcija ne smiju biti veée od - 2.5 m u zoni VIIL. i IX stupnja seizmignosti i - 3,5 mu VIL. zoni seizmiénosti. Zavisno od Sirine otvora odredene su i Sirine meduprozorskih stupova. Konzolne konstrukcije dopuStene su samo kao kontinuirano produzenje medukatnih armiranobetonskih. Konstrukeija, a nikako kao ukljetenje samo u zidove (ovo se osobito odnosi na konzolna stubista) (slika 4.12.), Obigne zidane konstrukcije su one kod kojih se zidovi rade od cigle i drugih materijala za zidanje povezanih produznim mortom najmanje évrstoée M25. Ogranigenje katnosti je sljedeée: - u podrugjima IX. stupnja intenziteta gradenje nije dopusteno, - u podrugju VILL stupnja intenziteta: P+1, = u podrugju VI. stupnja intenziteta: P+2. Kod objekata zidanih kamenom pozeljno je izvodenje Sto veéeg broja prstenastih pojasa (po visini, pojase treba postavljati u razmaku od 2,0 m u podrugju VIIL. stupnja, a 3,0 m u podrugju VIL. stupnja intenziteta). Zidne konstrukeije s vertikalnim pojasima imaju sljedeéa ogranigenja katn - u podrugjima IX. stupnja intenziteta: P+2 = wpodrugjima VIIL stupnja: P+3 - u podrugjima VI. stupnja: P+4, Vertikalni pojasi moraju se povezati s temeljima (sidrenjem) i s horizontalnim pojasima (mreZa pojasa) da bi djelovali kao cjelina i osigu- rali opéu stabilnost objekta (slika 4.13.). 4l—a ' F | POGRESNO PRAVILNO Slika 4.12. Vertikalni pojasi postavljaju se : = na kutovima objekta, ~ na mjestima sudara svih nosivih zidova, = na svim slobodnim krajevima zidova éija je debljina d19 cm, - kod zidova veée duzine (vertikalne pojase postaviti na razmaku najvise 5.0 m) Najmanji_presjek vertikalnog pojasa je 19x19 em, najéesée ima dimenzije zida, eventual- no umanjenog za debljinu toplinske izolacije maksimalno 5 cm (sl. 4.14.) Postavljanje pojasnog okvira oko otvora, na zabatnim zidovima (zaStitnim), na nadzidovima, itd.. pazljivo povezivanje pregradnih zidova s horizontalnim i vertikalnim nosivim konstrukcija- ma doprinose otpornosti cjelokupnog sustava pri trusnim oscilacijama objekta OPLATA VERTIKALNOG POJASA Slika 4.13. Armirane zidane konstrukeije imaju do- puStenu katnost P-+7 u svim stupnjevima seizmi¢- nosti, 80 govori o njihovoj podobnosti za izvodenje u trusnim podrudjima. Nosivi zidovi izradeni ciglom, blokovima od cigle ili betona armiraju se u horizontalnom ili vertikalnom praveu ili u oba pravea (slika 4.15.). U novije vrijeme za betoniranje vertikalnih pojasa za trusna podrugja proizvode se posebni elementi. Njihovom primjenom izbjegava se oplata i toplinski most, a izvodenje je jednostavno. (slika 4.16.). letvice na 50-60 cm tT-—stupié 10 Slika 4.14. 42Armiranobetonske konstrukcije Kosturni sustavi veoma su povoljni za uyjete aseizmigkog gradenja. Pri_projektiranju treba voditi ra¢una: - o dimenzijama presieka = os zida ispune treba se poklapatis osi stupa ili okvira (slika 4.17.), = zidovi ispune trebaju biti od Sto laksih upovinva (npr. kod zidova ispune od Suplje cigle veza sa stupovima okvira ostvaruje se betonskim zeljeznim_ profilima postavljenim wu spojnice zida i povezanim s armaturom zida) (slika 4.18.), materijala i povezani sa - priévrScenje 2a temeljnu konstrukeiju moze biti zglobno ili s ukljestenjem. Stika 4.16. = podloga na kojoj se objekt gradi treba biti tvrda. Najpovoljnije je stjenavito tlo. Sustavi od armiranobetonskih zidova postavljeni u oba pravea objekta stabilan su sus- tay na djelovanje seizmitkih sila ukoliko postuju izyjesna ogranigenja odnosno povrSine popretnog presjeka zida prema bruto-povrsini tloerta objekta, zatim odnosa visine prema Sirini svakog. zida (b:a=2), debljine zida (min. 15 cm), i druga. Ver- tikalni i horizontalni elementi moraju biti dobro povezani, Raspoted zidova treba biti Sto ravno- mjeniji i priblizno simetrigan. Kosturni sustavi u kombinaciji sa zidovima i ispunama pokazuju vrlo dobro ponaanje pri seizmitkim vibracijama, ako se dovoljno vodi raguna © rasporedu i broju elemenata ovakvog sustava, Slika 4.15. 4BPOGRESNO- PRAVILNO. Slika 4.17. ine konstrukeije Priprema elemenata od armiranog i pred- napregnutog betona za ove vrste konstrukeija radi se u tvornicama, Uglavnom razlikujemo dvije vrste sklopa: kosturni ~ za koji vaze svi prethod- ni navodi, i koji su u prethodnim zemljotresima pokazali veliku izdrAljivost (s izuzetkom zidova ispune), - parelni montazni oblik zidanih, pa je i njegovo ponasanje prilikom yibracija u skladu s tim. Sustav popreénih zidova (2,5-4,0 m razmaka), sustav uzduznih zidova (5,0-8.0 m) i horizontalne medukatne konstrukci- jes kojom su évrsto povezani gine prostomni priligno krut sustav (kutija). Preporucuje se najviSa katnost P+12. Posebno treba obratiti paznju na spojeve panela jer oni predstavijaju osjetijiva totku ovakve konstrukcije. stav je savrSeniji 4.2.5. Celicne konstrukcije Ukrugenja kod éelignih konstrukcija mogu biti u obliku éelignih spojeva ili kao armiranobe- tonske dijafragme, ispune. Cvorovima kostura treba posvetiti posebnu paznju. Celiéni spojevi za ukrucivanje postavljaju se i u horizontalnom i u vertikalnom praveu, i toi u popregnim i u uzduznim smjerovima objekta. Ulogu vertikalnih spojeva mogu uspjesno odigrati vertikalnosamostalne dijafragme ili ispune, pove- zane pogodnim vezama s kosturom. 4.2.6. Drvene konstrukeije Katnost ovih objekta prema klasignom naginu gradenja ne prelazi P+2. Drvene konstruk- cije dobro reagiraju na zemljotresna opterecenja (lagani: materijal velike elastiénosti), ali zbog male krutosti dogadaju se znatni pomaci, pa se mora obratiti posebna paznja na sustax veza (tesarske veze, vijei, Eavli, moZdanici, skobe, klamfe*) i druge. VERTIKALNA ZELJEZA ZA VEZU 6/150 i AB. KOSTUR / HORIZONTALNA ZELJEZA ZA VEZU @ 6/50 =| E=S-71D ISPUNE Slika 4.18. 4443, ZIDOVI OD CIGLE 4.3.1. Veste cighe Cigla je jedan od najstarijih gradevnih materijala uopée, a prvi koji je Covjek proizveo na umjetni nadin za svoje potrebe. Pecenje pravilno oblikovanih i osusenih glinenih komada datira jos iz 3.000. godine pre. u starim civilizacijama koje nisu obilovale kamenom (Mezopotamija, Egipat) Cigla se proizvodi od gline s togno odrede- nom kyalitetom i sastojcima. U suvremenim ciglanama proces proizvodnje velo je jednostavan, za razliku od ranijih procesa mijeSanja, odle%: vanja, Senja, pecenja, itd., koji davali neujednacenu kvalitetu i trajali duze. Za- visno od polozaja zida u zgradi, njegove namjene i nagina zidanja izabiremo i vrstu cigle. Veéina cigli radena je po standardima sto znaéi da njihova dimenzija i kvaliteta svakog gotovog proizvoda mora odgovarati propisima koji reguliraju i naéin itivanja. Cigla treba imati odredenu évrstocu ha pritisak, otpornost na promjene temperature i atmosferske utjecaje i dobre izolacijske osobine (toplina i zvuk), zavisno od namjene. Prema obliku, ciglu dijelimo na standardnu (za zidanje i oblayanje) i specijalnu ciglu (za posebne namjene). rezanja, _ Obigna puna cigla ima dimenzije 25x12x6,5 cn, tezinu oko 3 kg. Kvalitetu cigle odreduje njena évrstoéa na pritisak koja predstavlja marku cigle (5. 10, 15 kg/cm). Koriste se za sve vrste zidova (slika 4.19.) Slika 4.19, Suplje cigle imaju dimenzije 25x12x6,5 em, sa Supljinama u uzduznom ili poprecnom pravcu, horizontalne ili vertikalne, sa sacastim ili pravil- nim rasporedom Supljina. Koriste se za vanjske i unutragnje zidove (slika 4.20.). Fasadne cigle mogu biti pune, sa Supljina- ma, s glatkim ili odlijebljenim povrSinama. Marka cigle moze biti 10,15 i 20 (kg/cm’). Koriste se za vanjske ili unutrasnje zidove koji se ne Zbukaju (fugirana cigla). Ove cigle trebaju imati posebnu otpornost na atmosferske utjecaje pa se u tu svrhu dodaju razni dodaci (silikatna cigla koja se proizvodi od kremenog pijeska, pe’enog vapna i vode itd. (slika 4.21.) ee Ss eaSe Slika 4.20. a ~~ @B oof Klinker-cigle imaju bolju kvalitetu od obiéne cigle jer se dobivaju pegenjem na temperaturi od 1200°C. Otporne su na atmosferske utjecaje, kise- line, vatru, ne propustaju vodu. Upotrebljavaju se za nosive zidove, fasade, podove. Specijalne cigle mogu biti: radijaine (za zidanje tvorni¢kih dimnjaka) posebno modelirane (za izradu posebnih elemenata objekta), Samotne (za izradu lozista, industrijskih pedi), silikatne cigle, i druge 454.3.2. Mortovi i ljepila Mort je kaSasta: masa (mjeSavina_ pijeska, vode i veziva) koja se koristi kao spojni, zastitni ili ukrasni element za zidanje, Zbukanje i izradu umieinog kamena Vezivno sredstvo 2a mort moze biti razligito (cement, vapno. gips) pa se i mortovi najéesée nazivaju prema vezivu: cementni mortovi, pro- duzni, vapneni, gipsani Mortove dijelimo na zratne i hidrauliéne, veé prema tome na koji naéin stvednjavaju (na zraku i u vodi). Cementni mort je smjesa cementa, pijeska i vode, stvrdnjava i na zraku iu vodi. Primjenjuje se za zidanje zidova i stupova, za Zbukanje povrsina koje tebaju biti vodonepropusne, za polaganje ploga od kamena ili keramike na zidove ili podove, za podne obloge, itd. Omjer mijeSanja morta zavisi od namjene, a moze biti 1:1 za Zbukanje zidova otpomih na viagu i za zidove od fugirane cigle. 1:2 za pregradne zidove i stupove, - 1:3 1 1:4 za nosive zidove, 1:41 1:5 za podrumske zidove Prodini mort je smjesa cementa, vapna, pijeska i vode u omjerima razliditim, zavisno od primjene morta, Ako je potrebna vodonepropus- nost. veéi je udio cementa pa se koristi omjer 1:1/4:3 (cement, vapno, pijesak), inage se koriste omjeri 1:1/2:7, 1:1/2:6, 1:1/4:3. Ako u mortu ima vise vapna onda se koriste omjeri 1:1:5, 1:16, 1:2:5, 4 1:3:9. Vapneni mort je smjesa gasenog vapna u prahu, pijeska i vode. Koristi se za zidanje i Zbukanje. Ovo je iskljugivo zraéno vezivno sred- stvo pa ga shodno tome treba i primjenjivati Omjeri- mijeSanja su najéesée (vapno. pijesak) 1:2 13 i 4, Gipsani mort je vode mjesa gt devnog gipsa i Produéni gipsani: mort sastoji se od gipsa, vapna i pijeska uw omjeru 1:3:9, 1:2:6, 1:1:5 i 2:3:6, a koristi se za zidanje i za unutragnju obradu zidova 46 Specijalni niortovi (za posebne elemente ili uvjete) dobivaju se dodavanjem specijatnih dodataka mortu. Najéesée su to dodaci za poboljsanje hidraulignih osobina morta, kao sto su: pucolan, mljevena sljaka iz visokih peéi, mijevena glina i drugi Posebnu grupu morta gine fasadni mortovi, kojih ima vise vrsta Klasiéni mortovi za fasade obubvacaju: ~ Sgrafito” je stari nagin za izradu ornamen- talnih fasada, Na grubu podlogu nanese se neko- liko tankih slojeva finog morta u raznim bojama, a kada posljednji sloj otvedne na njemu se naerta- ju Sare i mort se po njima grebe do pojedinih obo- jenih slojeva. Na taj nagin dobiju se na fasadi ornamenti u jednoj ili vise boja. - Vapneni mort za fasade radi se u omjeru 1:2 i 1:3 (vapno:pijesak), predstavija najjeftiniju ne- kvalitetnu obradu fasade, pa se primjenjije za pomoéne, sporedne objekte. Radi se u dva sloja (grubi i fini). Produgni mort za fasade priprema se u omjeru 1:1:5 (cement, vapno, pijesak) ili 1:2:5. Osim vapna, vezivno sredstvo u ovom mortu je i cement koji moze biti: portland-cement (brz0 vezujuci), portland-cement visoke otpornosti (istog sastava kao portland-cement, sa sirovinama bolje kvalitete i finijim mljevenjem. koristi se tamo gdje je potrebna veéa évrsto¢a i brze stvrd- njavanje), topljeni cement (lafarz) (sadr2iv aluminij-oksida, pogodan je za rad na niskim tem- peraturama j otporan je na kemijske utjecaje), bijeli cement (s minimalnim oksidom Zeljeza, bijele je boje i koristi se za ukrasna Zbukanja. Osim Sbukanja (grubi i fini sloj), produznim mor- tom mozemo i prskati fasade. - Cementni mort za fasade radi se u omjeru 1:3 (cement:pijesak) i 1:4 (geubi sloj) i 1:21 1:3 (fini sloj). Pogodan je za izradu dijelova fasade, naroéito izlozenih vlazi (cokI™ i sl.). - Plemeniti mortovi (“Teranova”, “Ter abona”) su proizvedeni mortovi koji se sastoje od hidraulignog vapia (1 dijela), mljevenog kamena (3-5 dijelova), oksidne boje i liskuna koji mu daje svjetlucavost. Zbukanje se radi u dva sloja.Donji, grublji sloj debijine 2 do 2,5 cm priprema se od gaSenog vapna, cementa i pijeska, a gornji, fini sloj nanosi se tek za 6 do 8 dana kada se grubi sloj osusi i to u debljini od 1,3 cm. = Umjetni kamen je ukrasni mort koji se sas- toji od prirodnog mljevenog kamena i cementa u omjeru 1:2. Prvi sloj je od cementnog morta debljine 1,5 cm (1:3), izbrazdan zidarskom Zli- com da povrs ne hrapava, drugi sloj se nabacuje na jo8 vlazan prvi sloj. a sastoji se od cementa i mljevenog kamena (1:2). Nakon 5 do 10 dana masa umjetnog kamena oévrsne i tada se povrsina obraduje posebnim tehnikama na o Suvremeni mortovi za fasade zauzimaju sve znagajnije mjesto u graditeljstvu: - Plastiéni mortovi sve vise potiskuju klasigne zbog svojih izvanrednih osobina, jednos- tavnosti ugradivanja i trajnosti. To je tvornicki pripremljena smjesa koja se razrjeduje vodom ili razrjedivagem - Toplinski mortovi su novija vrsta mortova koji osim drugih kvaliteta imaju i poveéanu toplinsku vrijednost Ovi materijali koriste se za toplinsku izo- laciju fasada. Na primjer ako na zid od cigle debljine 30 cm nanesemo 4 em “Termona”, on ima toplinsku zastitu objekta kao zid od 60 cm od cigle. U debljini od 4 em postaje i vodootporan. ~ Fasadne plasti¢ne premaze moZemo podi- jeliti u dvije grupe: 1. grupa fasadnih premaza: sastoje se od razrjedivaéa (voda, organska materija) u kojima su otopliene sintetske smole, uz dodatak boje i drugih dodataka (puni Hi. grupa fasadnih premaza ili nova gene- racija fasadnih premaza na bazi silikona (to su proizvodi koji se dobivaju od kremena i moze se smatrati da su na granici organskih i anorganskih materija), ima dobru sposobnost prodiranja, pos- tojanost na toplinu, hladnoéu, kemikalije, odbija vodu ali ne sprjetava “disanje” fasade. Moze se postavljati na podiogu od cigle. klinkera, lakih betona, kamena. Nanosi se na podlogu mazanjem ili prskanjem. Ljepila Prema porijeklu sirovina, Ijepila mogu biti Zivotinjska, biljna i sinteti¢ka, Predmeti ili njihovi dijelovi, sljepljuju se pomoéu elastiénog filma koji évrsto prianja na povrSine koje sljepljujemo. a koji nastaje isparavanjem otapala (voda ili organsko otapalo) ili kemijskom reakeijom (reak- tivna Kjepila). 4.3.3. Zidanje zidova ciglom Cigle i dijelove cigli (sl. 4.22.) redamo u horizontalnim slojevima prema pravilima za zidanje s vezivnim sredstvom izmedu njih, i na taj naéin formiramo zid. Cigla se moze postaviti na dva nagina, pljos timice (kada veéom povrsinom leai u horizontal- nom polozaju) i botno (kada lezi na boéno} uzoj strani - kant) ‘ae PUNA CIGLA TRICETVRTINA ee 2 B CE . Ee CETVRTINA Slika 4.22. Cigle koje su postavljene tako da im je duzina u praveu zida, zovu se uzduéne cigle, a ako su u praveu debljine zida zovu se vezne cigle (slika 4.23.). Slaganje uzduznih i veznih cigli pri zidanju radi se u slojevima, s preklapanjem cigli od 1/2 i 1/4 ili 3/4 duzine. Sloj je niz cighi horizontalno poredanih i medusobno povezanih mortom. Taj prostor izmedu dva sloja cigle nazivamo horizon- talnom leZignom reskom, a Sirok je otprilike 1,2 cm. Prostor izmedu susjednih cigli ispunjen mor- tom je vertikalna reSka i Sirok je priblizno Jem 47nja cigle uw zidu zavisi od debljine zida. Najvise se primjenjuje uzduzna veza (za zidove debljine 6,5; 1 12 1 25 em), (sl. 4.24.), vezna (okomita) veza (za zidove od 25 cm slika 4.25.), veza u bloku (dva sloja sastavljena od veznih cigli i uzduznih cigli, slika 4.26.), krizna (sloZeniji nagin postavljanja cigle u 4 sloja slika, 4.27.). Krizanje zidova postize se tako da se pro- pustaju naizmjeniéno slojevi jednog pa drugog zida (slika 4.2 Suéeljavanje zidova rjeSava se takoder naizmjenignim propustanjem zidova. Moze biti pod pravim ili kosim kutom (slika 4.29.) Slika 4.24 “a Slika 4.25. Kutovi izmedu zidova mogu biti pravi, oStri 4 4 i tupi (slika 4.30.). Kod rjeSavanja prvog kuta : 7 ; vaze ista pravila naizmjeniénog propustanja sloje- t 7 ‘ va dvaju zidova. kod debljih zidova propusteni : u zid ne ide do kraja drugog zida nego do reda __ VEZNA (OKOMITA VEZA) UZDUZNA VEZA uzduane cigle u njemu Slika 4.26. Slika 4.23 ‘ I u 1a _ 1 Lao, * y H Ia 7 ' Ny o ig I 4 Slika 4.27. * 1 ' ~ it f iy 1a t io] 3 ' * oe: * 1 ! | 1 - \ lo) 1 1 i \ 1 1 u 7 ae : ie 48Slika 4.29. Slika 4.30, \ 38, ey ad stom (toe atom Eo a4.4, ZIDOVI OD CIGLARSKIH BLOKOVA Veste ciglarskih blokova Ciglarski blokovi su Suplji elementi od pevene gline, vecih dimenzija od obiéne cigle, lakSi i boljih izolacijskih osobina. Zidanje ovim ciglarskim blokovima mnogo je brze, potrebno je mnogo manje morta, a postize se bolja toplinska izolacija zida. Dimenzije ciglarskih blokova mogu biti nemodularne (kada visina bloka proizlazi iz cigle: 10.40; 14,20; 21.90: 18.00 em) i modularne (kada blokovi imaju duzinu, Sirinu i visinu od 1 do 3 modula, M10 cm, smanjene za debljinu leZi8ta spojnice od | cm). dimenzij Ciglarski blokovi mogu imati_ vertikalne Supljine (giter blokovi) i horizontalne Supljine (blok-cigla) u odnosu na lezi8nu ravninu, (slika 4.31), koje mogu biti postavljene iskljugivo u vertikalnom ili uzduznom smjeru zida. Nosivost ciglarskog bloka odreduje se na cijelu povesinu zajedno sa Supljinama. Marka cigle za odredene vrste zida togno je odredena propisima i iznosi: M-2, M-5, M-10, M- 15 i M-20. Presjek Supljine treba biti do 6 cm2 da bi blok zadovoljavao u toplinskom smislu. Slika 4.31. 50 Dimenzije blokova mogu biti: modulame {na primjer, 290x190x190) i nemodularne (na primjer, 250x190x140). Visine blokova najéesée su 190 i 140, a rede 160 § 200 mm, ostale dvije dimenzije: 190.240,250,290,340 i 380 mm. 4.4.2. Zidanje zidova ciglarskim blokovima Zidanje zidova ciglarskim Supljim blokovi- ma (slika 4.32. 1 4.33.) mnogo je jednostavnije od zidanja klasi¢nog zida ciglom. Zavisno od veligine blokova i pologaja Supljina u njemu, koriste se za: nosive vanjske i unutrainje zidove, (39, 34, 29, 25 i 19 em), pregradne zidove (19), za ispune u objektima s okvimom i kosturnom kon- strukeijom (39, 34, 29, 25 1 19 cm), za vigestojne zidove. Treba napomenuti da veéina standardnih ciglarskih blokova ne zadovoljava propise o zvuénoj izolaciji, a toplinski eventuaino samo za klimatske zone 1. i IL, tako da vanjski zidovi tre- baju imati dodatnu toplinsko-zvuénu izolaciju. Osim pravilnih blokova za proizvode se i specijalni blokovi: zidanje, Slika 4.32. . == blok za prozorski stup, = polublok za prozorski stup. = polublokovi za veze na kutovima i suelja- vanje zidova uz pojasni stup, itd. - kutni blok za oblaganje AB stupova, = manji elementi za oblaganje fasade, itd. 219 0D SuPLutH GLINENIH BLOKOVA toplinska izolacija 2 cm hidroizolacija 263 beton Bem Sijunok 15m ~~ fi | in oy Cn LIARS (litte eae ms natant oe Slika 4.33. blokova | | zid od Supliih S - Za zidanje ciglarskim Supljim blokovima koriste se: vapneni mort (1:3), produzni mort (1:1/2:8, cement:vapno:pijesak), cementni_ mort (1:4, cement:pijesak), elektrofilterski mort (1:3:12, vapno:elektrofilterski pepeo:pijesak). Suplji izoblok od gline (slika 4.34.) primjenju- je se za vanjske nosive zidove (38 cm), za zidove veée povrsine koje treba armirati kao ispune armi- ranobetonske kostume konstrukcije. Ima visoku kyalitetu zvuéne i toplinske izolacije prema propisima za IIL. klimatsku zonu. Zbog velikog formata, prilikom zidanja postize se uSteda u rad- nom vremenu oko 40%, a u mortu oko 70%. Suplje ploge od gline (slika 4.35.) koriste se za pregradne zidove, za oblaganje vanjskih zidova, kao toplinska zaStita horizontalnih i vertikalnih pojasa, za vieslojne (sendvig) zidove i za ograde. Dimenzije mogu biti duzine 25, 39, 49, cm, Sirina 6,8 10 cm, visina 19,5 cm. Fasadni_ silikatni_ blokovi (slika 4.36.) proizvode se od kvarenog pijeska, gaSenog vapna, vode i anorganskog pigmenta. Primjenjuju se za nosive, obimne temeljne, pregradne zidove, itd Zbog izvanrednih osobina (homogenost materi- jala, velika évrstoéa, bez naknadnih procesa, otpornost na kemijsku agresiju atmosfere, na habanje, itd.) i lijepog izgleda, sve se vise koriste (kao i silikatna cigla) za fasadne nezbukane zidove. Za zidanje najpogodniji je produzni mort u omjeru 1:2:8 (cement, hidratizirano vapno, pijesak). Stiropor ploge 20:20-3emLzobtok -mineralna yuna stropna ploga “Omnia* Slika 4.34. Ta Slika 4.35. a5 ve Lomiljena fasadna cigla i elementi za obla- ganje fasade i interijera (slika 4.37.) zbog svog rustikalnog izgleda nalaze sve znaéajnije mjesto u suvremenim objektima. i Slika 4.37.o0}4 200 C 290 Slika 4.36. 4.5. ZIDOVI OD BETONSKIH BLOKOVA Blokovi za zidanje od betona mogu biti: plji blokovi od betona, \ + Suplji blokovi od lakog betona. 4.5.1, Blokovi od betona Svi betonski blokovi imaju_ vertikalne Supljine koje su razligitog oblika i rasporeda, a s jedne strane su zatvorene. da bi se preko njih mogao rasprostirati mort (slike 4.38.): (slike 4.39. i 4.40.). Blokovi od betona za zidanje rade se od obiénog betona (vezivo je cement, a agregat mine- ralni ili umjetni) éija se évrstoéa postize vibrira- njem: Uz cijele blokove rade se i lijevi i desni cijeli i polovni komadi za izradu otvora vrata i prozora (slika 4,38.a.). 4.5.2, Blokovi od lakog betona Blokovi od lakog betona za zidanje proizvode se od vise vrsta agregata: topioni¢ke troske™ (poznati pod imenom Shjako-blokovi) (slika 4.41), od elektrofilterskog pepela (“EFE"- blokovi) (slika 4.42.), ekspandirane gline (ker amzit), drvenih viakana (durisol) (slika 4.43.), iufa" ili slignih lakih agregata, plinbetona (éeli- jastog), jednozrnog agregata i drugih. Svi ovi blokovi mogu biti raznih- dimenzija, ako imaju Supljine, one sus jedne strane zatvorene, radi rasprostiranja morta, a mogu imati veé tvornitki ugradenu dodatnu toplinsku izolaciju. Blokovi od durisola (mineralizirani drveni otpadak kao agregat) proizvode se u pet vista. Otpomi su na atmosferske utjecaje, nezapaljivi, nisu podlozni insektima, dobri su izolatori. Supljine u blokovima idu cijelom visinom bloka, a pregrade u njima nemaju visinu ejjelog bloka. Nalijevanjem betona u Supljine bloka, (nabijanje ruéno ili s igha-vibratorom) dobiva se betonski zid s izgubljenom oplatom od durisol blokova (slika 4.43.) Siporeks-elementi, Siporeks je plin-beton, proizvodi se od kvarenog pijeska, cementa i vode s drugim dodacima za dobijanje porozne struk- ture. Vrlo je lagan materijal, porozan, dobar toplinski izolator, lako se obraduje, nezapaljiv, vodootporan, dugotrajan, itd. Proizvode se od njega: krovne ploge, stropne ploge, zidne hori- zontaine ploée, zidne vertikalne ploée, zidne pre- gradne ploge (armirane), grede, izolacijske ploée i zidni blokovi (slika 4.44.). oesSlika 4.39. Ay hy a Slika 4.40. ; KUTNI BLOK TOPLINSKI BLOK "S TIBO” yy LF ig LE = A “pp Slika 4.41.ti (Ce tor *EFE'-MODULARNI BLOKOVI "EFE"-IZOLACIJSKI BLOK Slika 4.42. SIPOREKS - BLOKOVI armirani a to 20° 20° nastavci za dimnjake (slika 5.4.). MEIQINGEROVA PLOTA MINMALNA VISINA DIMNJAKA NAD KROVOM Svi dimnjaci moraju imati pristup do najvise ¢| ‘ 4 to&ke (penjalice s ledobranima ili mostovima sa © SSL susjednog objekta) i svaki dimovodni otvor mora Slika 5.2. 20° <20° biti pristupaéan za ci8¢enje. 87Veatasea dimnjaka mogu biti limena i beton- ska, a sluze za Gi8éenje éadi i izgorjele grade koja se § vremenom talozi na du kanala, Ako zgrada ima podrum, postavijaju se u podrum, ako nema, Gi8Genje se predvida u svakoj etazi (slika 5.5. Dimnjacimoraju biti toplinski izoirani, otporni na vatru, visoke temperature i na kemij- sko-fizikalne osobine dimnih plinova. Unutrasnji zidovi dimnjaka trebaju biti glatki s dobro izve- denim spojnicama. Dimnjaci mogu biti pojedinaéni i skupni s veliginom otvora minimum 140 cm’, s najmanjom debljinom zida od cigle 12 em ili njegovim toplin- skim ekvivalentom, a u tavanskom prostoru 25 em. U dimovodnim sustavima centralnog grijanja po vyrsina presjeka dimnjaka dobije se proracunom, a w novim gradnjama obavezna je primjena troslo- jnog dimnjaka: prvi sloj temperaturno otporan, drugi sloj toplinsko izolacijski i treci slo} omotaé kao nosiva konstrukeija za vlastitu tezZinu dimnjaka, Najpovoljniji oblik dimovodnog kanala je kruani, zatim kwadratni pa tek onda pravokutni dimnjaka u zgradi treba biti takav da su gubiei Sto. manji ~ treba ih grupirati, po moguénosti postaviti Sto blize sredini zgrade, ali tako da ne ugroZavaju konstruktivne elemente objekta. U vanjske zidove nije dopusteno smjestiti dimovodne kanale. 5.2. VODENJE DIMOVODNIH KANALA U ZIDU OD CIGLE Svaki kat ili etaZa mora imati svoj dimovodni anal. Na jedan dimovodni kanal mogu se prikljuditi jedna ili dvije peci samo s jednog kata. Sve drvene konstrukcije oko dimnjaka mogu biti udaljene min, 20 cm od dimovodnog kanala i izolirane slojem betona ilt tri sloja crijepa u vap- nenom mortu Dimovodni kanali zidaju se u produznom ili cementnom mortu, Zida se pomoéu drvenih kalu- pa visine 80 ~ 100 em, presjeka 12x12 em ili se radi kontrola Sablonama (slika 5.7.). Prikljudak za peé radi se na visini od 2m, a ako su na istoj etazi dvije peci, drugi prikljutak 88 = Slika 5.7. PRIKLUUGAK ZA PEC 12 414, js 19 15 Be PIMBAR slike s. mora biti na visini od 2.3 m. Ulaz.u dimnjak mora biti w obliku luka od 45 ili 60° i mora biti izveden najkragim moguéim putem (slika 3.8. Dimenzije dimovodnog kanala su 14x14 em, 14x20,5 20,5x20.5, itd. Najudinkovitije vodenje dimovodnih kanala je vertikalno, Ali ako imamo vise katova peéi, a Zelimo zadr2ati isti polozaj peci, dimovodni kanali povijaju se maksimalno za kut od 30° u odnosu na vertikalu (slika 5.9.) Paralelno ili vertikalno vodenje kanala kroz vise etaza uzrokuje razligit polozaj pedi u tlocrtu.Se eee Ako objekt ima podrum, vratasca za ¢i8éenje éadi ima svaki kanal, a ako nema podrum, onda dimovodni kanal podinje u onoj etazi gdje su logista, s vratageima za éiS¢enje ispod prikljuéka (primjeri “A” i “B™ na slici 5.10.) Vodenje dimovodnih kanala sa_skretanjem 1 isti tlocrini polozaj pedi, na isto] vertikali, gledajuéi presjek éenje Cadi radi se u podrumu (primjer enje mogu biti iu svakoj etadi ispod prikljucka (primjer “D”.) Vodenje dimovodnih kanala s_hladnim kanalom ima prednost nad prethodnim slucajevi- ma, jer imamo jedan kanal (hladni) koji ide od podruma do krova i koji ima vrataca za G8éenje u podrumu, a poloZaj peéi u tlocrtu svake etaze je isti (primjer “E”) Najmanja debljina zida od cigle kroz koji prolazi dimovodni kanal je 38 cm, to znagi da je dimovodni kanal odvojen od ruba zida za 1/2 cigle (slika 5.11.). De hie [i eel) fo | ae _, jee | I | | | ne sm - : 4 tae od Br ot : [la] Fla) la] fa) (a) eae Slika 5.11. 895.3. MONTAZNI DIMNJACI 5.3.1. Dimnjaci od blokova i cijevi Shunt zhirni dimnjaci U objektima s nim naginom gradenja primjenjuju se 2birni dimnjaci ili kanali Sastavljeni su od montaznih elemenata, zauzimaju malo mjesta, jednostavni su za izvodenje i dobro funkcioniraju. Najée3éi naéin izvodenja ovakvih dimnjaka je tzv, Shunt dimnjak. Sastoji se od maticnog (primarnog) kanala presjeka 20/20 cm koji ide od podruma do krova i sekundarnog kanala presjeka 12/20 cm koji odvodi dim iz peci \sisavat—am min. 825 Slika 5.12. 90 PRESJEK R-R u matiéni kanal i ide samo od kata do kata (slika 5.12.), Na jedan matiéni kanal mogu se prikljuciti sekundarni kanali s najvise 5 etaza. Ako zgrada ima viSe etaza, od Seste etaze postavlja se drugi shunt-dimnjak (slika 5.13.). Elementi shunt-dim- njaka rade se od montaznih betonskih elemenata razligitih oblika i dimenzija (slika 5.14.), koje sla- ganjem formiramo u dimovodni kanal koji sam sebe nosi i mora imati temelj. Unutar zgrade kanal se obziduje ciglom 12 cm, udaljenom od kanala min. 3 cm. Na vrhu kanala, na krovu je usisavaé koji omoguéava pravilnu cirkulaciju zraka i osigu- rava pravilan izlazak dima bez obzira na vjetar i kigu (slika 5.15.). Ll. Ie sie Ir \—— zidi¢ od cigle 12 en pee tm presjek AA om 8B Slika 5.13, 10 KATOVAnormalni element. element s prikljuckom q l ea ~ BLS element za primarni kanal poklopac podmetat prsten isisavaé Slika 5.15. Troslojui zbirni dimnjaci Upotrebljavaju se kao zbirni dimnjaci_s prikljuécima u razligitim etaZama Sto je vrlo ekonomigno. Razmak izmedu dva prikljuéka ne smije biti manji od 0.3 m, niti veéi od 4,0 m. Na istu vertikalu mogu se prikljuditi samo peéi prib- lizno istog kapaciteta Rade se od montaznih elemenata u tri sloja: - vatrostaine cijevi ili elementi @amot), = toplinsko izolacijski sloj. - omotaé (vanjski sloj) Slika 5.14. element za skretanje Primjenjuju se za sve vrste goriva. Promjer otvora je 13.5; 16.0 i 20,0 em itd., od tega zavisi broj prikljugaka na jednu vertikalu (1; 2 i 4 itd). Medusobno povezivanje Samotnih cijevi radi se specijalnim vezivom, a povezivanje obloznih elemenata produznim mortom (slike 5.16, 5.17. i 5.18.). Proizvode se kao jednostruki, dvostruki, a mogu biti kombinirani s kanalima za odzraéivanje. Slika 5.16. ZL = aS Peta 91Slika 5.17, : a | vatrostaini prikijuzak e € 16,20 | 4 Bee pig oben le Btrelenent onotaca '—izolacijske plote vatrostalna Cijev beton hidroizotacija temel} Troslojni samostalni dimnjaci Dugotrajno gradenje samostalnih dimnjaka U proslosti (za potrebe tvornica, kotlovnica itd.) uspjesno su zamijenili armiranobetonski troslojni montazni dimnjaci. Sastoje se od istih slojeva kao troslojni zbimi dimnjaci, samo Sto se u elemente omotaéa ubacuje armatura za prijenos optereéenja zbog vlastite teZine. potresa ili vjetra (slika 5.19.). Svi samostalni dimnjaci zamisljeni: su tako da su visestraki dimnjaci sastavijeni od jednos- " tukih. Na taj nagin omoguéena je fazna izgradnja vecih postrojenja, jer se dimnjaci mogu dogradi- vati ees Slika 5.19. Slika 5.18. SAMOSTALN! DIMNIAK 1OOem 128-184 erm sitver__— sieverorapad —usmierivad j-zavr§na ploca odvedei prsten zaStitna cigla Limeni_opdav cries rogovi nosiva plota etementi omotata izolacijske plote | ____vatrastaine cijevs izotac ha "EL medukatna ! konstrukci jaPromjer otvora je od 50 do 100 em, sto se izraéunava prema propisima, na osnovu kapaciteta loZista, visine dimnjaka itd. za svaki_primjer posebno. 5.3.2. Montaini katni dimnjaci Izradeni su prema zahtjevima montagne izgradnje, ekonomigni za visoke viseetazne objekte. Rade se kao troslojni - vatrootporni sloj (koji je u dodiru s plinovi- ma) moze biti od Samoinih cijevi, cijevi od ple- menitog éelika, Sljako-betona, itd., ZBIRNI DIMNJAK za 20 etaza za 5+3 etade - toplinsko izolacijski sloj, - vanjski sloj, omotaé moze biti od armira- nog betona s mreZnom armaturom, najéesée od. lakog betona. Proizvodni program je vrlo razligit: elementi s dva otvora, a dimnjak funkcionira kao zbimni (za 20 etaza), elementi s jednim otvorom (s mogué- noscu prikljuéka na 12 etaza), elementi s dva jed- naka otvora s moguénos¢u prikljuéka na 8 etaza i to prvih pet na jedan, a ostale tri na drugi, ele- menti namijenjeni individualnoj izgradnji visine od 30 do 50 cm, itd. (slika 5.20., 5.21. i 5.22.). DVOJNI ZBIRNI DIMNJAK za 4 etaze JEDNOSTRUKI DIMNJACI DVOUNI ETAZNI DIMNJAK Slika 5.20. aSz avr Setak dimnjaka zavrSna plota odvodni prsten prokrom-tim Leryot 0.cm ervolgecm omotat’od Lako betona aoc ——utvrSéenje hidroizolacije Zastita hidroizotac ije hidroizolacija ==Armirani betoniqocm mslojevi ravnog krova stropna konstrukcija jednostruki etaini dimnjak 280, 260 280 10 260, 280 260 10 280, 280 195 Op 260. 4280 JO 280) 260 5 280.10 260). | t-omotat od lakog betona o f+ toplinska izolacija g L-Limene cijevi # 161 20 % 2 otvor za prikliutak BA dvojni etakni OQ dimnjak ‘ i - L-beton 29 +i Slika 5.21, Standardni dimovodni katni elementi imaju konstrukeije transportne kuke (armatura za dizanje) visinu 270 i 280 cm sto odgovara modulamim — saviju se u stropnu konstrukeiju i povezZu s nje- visinama stambenih etaZa. Osim katnih elemenata, nom armaturom, zatim se ploga betonira. proizvode se poéetni i zavrini elementi sa 2. Ugradivanjem elemenata na gotovu zavrsnom kapom i aspiratorom® ili Meidin- — medukatnu konstrukeiju (slika 5.24.). Ugradivanje gerovom plocom, zavisno od namjene dimnjaka. se radi takoder savijanjem transportnih kuka i nji- Svi tipovi montaznih etaznih dimnjaka mon- _hovog zavarivanja na prethodno ugradene éeliéne tiraju se na dva nagina: plogice, okvire ili sidra u medukatnu konstrukeiju. 1. Ugradivanjem elemenata istodobno s U oba slugaja dimnjak je, u stvari, objegen 0 betoniranjem armiranobetonske medukatne kon- gornju medukatau konstrukeiju. strukeije (slika 5.23.). Prije betoniranja stropne 94Slika 5 ee ab ploca Samotna cijev toplinska izolacija L_ab. obloga Slika 5.23. vlaknasto uze # Sem ayareno ‘el plpa 100*100%8 mm. armiranobetonska 3 RY stropna plota Os dimovodna cijev toplinska izolacija obloga armatura za Tapm25 dizanje 2020 a Savijena armatura za dizanje Slika 5.24. 953. Rezervni dimnjact Predvideni su “Propisima o tehnigkim mjera- ma za termi¢ku zastitu zgrada” za klimatsku zonu 1 u-zajednigkim stambenim zgradama, bez obzira av grijanja. Uvjetuje se moguénost zagrija- vanja bar jedne prostorije w stanu (slika 5.25.). na su: Rezervni dimnjaci proizvode se od vatrostal- nih montaznih elemenata katne visine (280 cm) razligitih oblika, dimenzija i kapaciteta (priklju- éak od 6 do 18 peéi). Funkcioniraju kao zbimi dimnjaci, s jednim prikljuckom na svakom katu, i to tako da dimni plinovi odlaze kroz zbirni kanal (primarni), dok je sekundami kanal, u stvari, produzetak svake peéi = éeliéna cijev 12 cm koja se nalazi u svakom betonskom dimovodnom bloku, a vadi se, montira i na njega prikljuéi peé tek prema potrebi Nakon prvih 6 etaza (na blok D-1 moze se prikljugiti samo 6 peéi) koje imaju_presjek dimovodnog kanala 600 cm’ postavijaju se dimo- vodni elementi (D-2) veéeg presjeka, 900 cm* Slika 5.26. VENTILACIJA (PROVJETRAVANJE) S POJEDINACNIM KANALIMA. dovod sviebeg zraka 9 PRESJEK CLEMENTI (14 pedi tz6LED x3 =e 30 E ihe st robyencm cilom max. bri Leanjevs pees imagu ulogu setundarnsh kana)a Slika 5.25. 5.4. VENTILACISKI KANALI U_ suvremenim koncepcijama objekata visokogradnje zbog racionalnog koristenja pros- tora imamo prostorije bez prirodnog osvjetljenja i provjetravanja. Po propisima u takve prostorije postavljaju se kanali za provjetravanje. Rade se od montaznih elemenata manjih ili veéih dimen- zija. lzvode se kao pojedinacni i zbirni, S41. Pojedinaéni ventilacijski kanali Pojedinaéni ventilacijski kanali izvode se posebno za svaku prostoriju koja se provjetrava i to od te prostorije do iznad krova za objekte visine od 5 etaza (slika 5.26.) Ako je objekt visi, rade se zbirni ventilacijski kanali.fo ia POJEDINACNI VENTILACLISKI KANALI Slika 5.27. = a i 4 CO & a 24l, - 3, i kanali od elemenata DB Ea eae visine 33cm 5 4 , . 8 fee ee ett 00006] [ooog) S72 : 60.4 etaZni ventilacijski kanali SANITARNI BLOK -vedoved ‘8v0d oborinste vode kuHiNuA AE oavadna kanatizacia rovjeteavanie kuninje orovjeteavanje kugaonice odvodna kanalizaciia timnjake UPAONICA Slika 5.29. Slika 5.28. Sustav provjetravanja moze biti prirodni (do ) ili prisilni (provjetrivatima ili ventila- torima). Za posljednje dvije etaze svakog objekta preporucuje se provjetravanje prisilnim putem. Po moguénosti, ventilacijske kanale treba postaviti uz dimnjake koji su esto w upotrebi ili uz grijane prostorije. Ne postavljaju se u vanjske zidove. Presjek ventilacijskog kanala moze biti okrugao, kvadratni ili pravokutan sa_svjetlim otvorom 150 em‘, moze biti od blokova visine 33, em ili visine etaze (slika 5.27.) Ventilacijski blokovi od lakog betona mogu se postaviti i u sklopu zida (slika 5.28.). Sanitarni blokovi (slika 5.29.) takoder imaju u svom sastavu kanale 2a provjetravanje. Ventilacijski elementi mogu biti od materi- jake za cigle, betona od drobljene cigle, lakog betona, Samota ili materijala sligénih osobina. ee5.4.2. Zhirni ventilacijski kanali Zbimni ventilacijski kanal je kanal koji se izvodi od najnize etaze objekta do iznad krova i na njega se prikljuéuju sekundami, prikljuéni kanali prostorija koje provjetravamo sa svih katova. Na zbirni ventilacijski kanal mogu se prikljuciti najvi8e dva sekundarna ventilacijska kanala s jednog kata, i to iz jednog stana. Oblici i polozaji primamog i sekundarnih kanala mogu biti razliditi (slika $.30.). Ovakvo provjetravanje koje se zasniva na razlici temperature izmedu zraka u prostoriji koju provjetravamo i okoline (toplinski uzgon) moze biti efikasno u stambenim zgradama (najéesée za ventilaciju sanitarija bez prozora) do 12 katova, Kod visih zgrada i kod nekih teZih uvjeta ventilacije, neophodno je primijeniti ventilaciju na mehanigki uzgon s ventilatorima. Ventilacijski otvor prostorije zadnjeg kata mora biti udaljen S m od vtha zbirnog kanala. Sekundarni kanal najviseg kata mora biti visok najmanje 2.5 m. Zagadeni zrak iz prostorija ulazi u sekun- darne kanale kroz otvore postavljene 20 cm ispod stropne konstrukcije, zatim odlazi w maticni kanal pa preko usisavaéa na vrhu ventilacijskog kanala u atmosferu. Dovod svjezeg zraka u prostorije koje provjetravamo radi se preko proreza (debljine 2 cm) koje ostavljamo na vratima ili ispod njih. Ako strujanje zraka u zbirnom kanalu nije dovoljno, dovod ¢istog zraka predvida se horizontalnim kanalima_ispod _podrumske medukatne konstrukeije. ZBIRNI VENTILACISKI KANALI am OC 2455 VENTILACIJSKE SUSTAY “SHUNT™ presser = De rac ‘a PRESJEK BB |e Slika 5.31. U prostorijama s veim zagadenjem zraka predvidamo sustave za ubacivanje svjeZeg zraka unjih. Zbirni ventilacijski sustavi mogu se izvesti od manjih montagnih elemenata (slika 5.31,) ili elemenata visine etaze (slika 5.32.). 5.5. KANALI ZA ODVOZ OTPADAKA U objektima s velikom koncentracijom Ijudi, najéeSée u stambenim zgradama, postavljaju se kanali za odvoz otpadaka. Kanali 2a odvoz otpadaka izvode se na isti nagin kao zbirni dimovodni ili ventilacijski kanali. Rade se takoder od manjih ili veéih montaznih elemenata. 2247 25/385 28/53 2/435 25/58 visina elemenata se 33cm debijina | : je 25cm 920 \#9 ‘824 Sse {924 visina a2s sie elemenata 33/40 40/60 0/60 Je 2701280¢m Slika 5.30. 98PRESJEK prizemlje|{ PRR OSI Kuhinja ni kupaonica Slika 5.32. ELEMENT 2 30 oO) | 24(26,29) kos KO rs 5 DETALJ ODVODA S OKRUGLOM ROZETOM - ay \ | 1H (Po, IZGLED aELEMENTI PRESJEK af St S-6 prizemtie B : Slika 5.33. 5.5.1. Kanali od blokova Shunt ~ elementi za odvoz otpadaka imaju posebne oznake S-1, S-2, $-3, S-4 i S-6. Oni formiraju matigni i sekundarni kanal (30x30 i 20x20 cm). Zidovi kanala su 2.5 cm, a rade se od lijevanog betona, viaknastog cementa, itd. Na svakoj etazi postavljaju se vrataSca za ubacivanie otpadaka koja mogu primiti samo odredenu koliginu otpadaka da ne bi doslo do zagusenja krupnim predmetima, Ona imaju takav meha- nizam da je sprijeceno vraéanje neugodnih mirisa u prostor namijenjen 2a to ili. stubisni prostor. Zbirni kanali za odvoz otpadaka zavrsavaju w podrumu. u posebnoj prostoriji za prikupljanje i odnosenje otpadaka (slika 5.33.) 5.5.2. Katni kanali : Montazni elementi za odvoz otpadaka imaju visinu etaZe i predstavijaju samonosive suplie stupove (slika 5.34.). Zbirni kanal sastoji se od donjeg dijela (bunker za prihvacanje deponiranog odvoz otpadaka 100 smeéa za krage vrijeme), srednjeg dijela (ver- tikalni kanal za prihvat i provodenje smeca do deponija) i gornjeg dijela (usisavac ili elektriéni ventilator). Gormji dio ili glava zbirnog kanala mora biti najmanje 50 cm udaljena od krovne povrSine. U nekim zemljama, pri izgradnji novi naselja, prakticira se postavljanje fiksnih kanala za bacanje otpadaka na karakteristiénim mjestima stambenih ulica, s podzemnom mrezom kanala koji na principu ogromnog usisavaéa odvode otpatke na sredisnji deponij. armatura za dizanje 269 ee _ salonitna cijey armirani beton Slika 5.34.6. ARMIRANOBETONSKE MEDUKATNE KONSTRUKCIJE 6.1. ZNACENJE I PODJELA Medukatne konstrukcije su horizontalni nosivi konstruktivni elementi objekata visoko- gradnje koji dijele objekt po visini na katove, a imaju zadatak primiti sva_stalna optereéenja (vlastita tezina i tezina poda i stropa) i pokretna optereéenja (zavisi od namjene objekta) te ih prenijeti na vertikalne ostonce (zidove i stupove). Osim toga, kod vigekatnih objekata moraju djelo- vati i kao ukrugenje protiv eventualnih horizon- talnih sila (potresi). Dijelimo ih na: - ravne ploze, - ploge s gredama, - gredne armiranobetonske medukatne konstrukcije. Prema nadinu izvodenja mogu biti monolitne (izvedene na licu mjesta u oplati), polumontazne (djelomigno izvedene s montaznim elementima, a djelomiéno monolitno) i montazne medukatne konstrukcije (svi elementi prethodno su izradeni wornici, a na gradilistu se radi samo montaza i eventualno betoniranje vezivnog pojasa, SLOBODNO OSLONJENA; UKLIESTENA PLOCA dL presjek B-B presjek 4A eet oP te 6.2. RAVNE PLOCE 6.2.1, Monolitne plocaste medukatne konstrukeije Amiranobetonske medukatne konstrukcije kao monolitne masivne ploce primjenjuju se za sve vrste objekata visokogradnje. Mogu se izvesti samo prema odobrenom statiékom proraéunu, nacrtima savijanja armature i nacrtima oplate. Prema statitkoj funkeiji mogu biti: jednos- tavne ploge éiji su oslonac dva zida, uklijeStene ploge (izvedene zajedno s vezivnim pojasom), konzolne ploge s osloncem na jednom zidu, kon- tinuirane ploge s osloncem na vise zidova ili pod- loga, krizno-armirane ploge s osloncem na sve Cetiri strane i gljivaste ploge éiji je oslonac jedan stup u sredini ploe Jednostavne plove primjenjuju se u sluéaje- vima kada osovinski razmaci oslonca iznose 2,5 do 4,0 m (najracionainije), a moze i do 6,6 m, PLOCA UKLUESTENA NA 4 STRANE 5) presjek D-D tloert erklaz presjek Slika 6.1 101Jednostavna ploca Slika 6.2.Slike 6.3 2 42cm) a sy Le a 4 ee oC es C2 a" aera Debljina plode dobije se statiékim pro- racunom, a kreée se od 8 pa i do 40 cm (najra- cionalnije od 12 do 20 cm). Ploge mogu biti: - slobodno oslonjene na oslonac, s leZistem na zidu min. 8 cm, - uklijestene ploge (naj Sée) (slika 6.1.). Armatura jednostavne ploge sastoji se od: = glavne armature 8: 10; 12 mm, razmaka maks. 25 em, = razdjelne armature 6; 8 mm, razmaka maks. 30 cm. Glavna armatura postavlja se preko oslonca po kraéem rasponu, u donjem dijelu ploge, a razd- jelna okomito na nju. Armatura treba biti podignuta od oplate (zastitni sloj) 1,0 cm u zasti¢enim prostorijama, a 1,5 cm u nezasti¢enim. Klasiéni nagin postavljanja armature s reza- njem, savijanjem, postavljanjem na oplatu i pove- zivanjem komadi¢ima Zice (sve na samom gradi- listu) prestao je biti iskljudivi naéin armiranja. NajéeSée se kombinira kao dodatna armatura zavarenim armaturnim mreZama, armaturnim nosaéima, itd., ili se koristi kod objekata posebne namjene, oblika i dimenzija. Zastitni sloj od 1,0 ili 1,5 cm, postize se podmetanjem komadiéa Kkamena, granula nekih materijala ili posebnim plastiénim podmetagima (graniénicima) (slika 6.3.). Zavarene armaturne mreze napravijene su u tvomici, a sastoje se od Sipki armature (glavne i razdjelne ili glavne u oba smjera) povezanim posebnim postupkom toékastog zavarivanja (slika 6.4.). Armaturne mreze mogu biti od glatke Zice, rebraste Zice, mogu biti tipske ili posebne (sa Stedljivim bridovima, s dvostrukim uzduZnim. Zicama po cijeloj Sirini, itd.). Proizvode se od CBM-50: = promjer Zice je od 4,0 do 8,0 mm, = razmak Zi¢a: uzduzni (a) jeste 10-15 cm, popreéni (b) 25 cm, = duzina mreze je 5,05 m, - Sirina mreze je 2,15 m, 200 a. Ll 6810 oss | 1 : 8S , 100 , 85 200 ++20 200 Slika 6.6. 200 08:10 0, 103Slika 6.4. : + E | ee Uf Es on me te € Be R it & - ° [ ay Ty : I i #25 mm-+4 $0-150 mm e--22)7) Slika 6.5. Slika 6.7. 104 - prilikom postavijanja mreze_preklopi moraju biti minimaino 3 razdjelnika (reda) mreze (slika 6.5.), - oslonae na zidu mora biti minimatno 5 cm. ReSetkasti armaturni nosaéi su vista gotove industrijski proizvedene armature za primjenu u armiranobetonskim konstrukcijama, Proizvode se od hladno vugene Zice CBM-50 (slika 6.6.) Konzolne ploce koriste se w slugajevima kada je moguée koristiti samo jedan oslonac (nadstresnice, balkoni, terase izvana, a galerije w unutrasnjosti objekta) (slika 6.7.). Glavna armatura konzolnih ploca postavlja se u smjeru oslonca, Ove ploge mogu imati pojacanja u obliku rebara Kontinuirane ploée ostanjaju se na gredne nosage (podloge) koji lege na stupovima. Slika 6.8. Slika 6.9. TREE U Ea eT raspored armature u tlecrtu krizno armirane plocearmatura kruine ptoze manjeg pronjera +-—_9__+ pt prespk armirane kapitela osnova Slika 6.11, armatura gljivaste plote Slika 6.12. Osnove mogu biti pravokuinog presjeka ili s pojasima. vidljive ili skrivene, Prema propisima, debliina ploce moze biti min. & em, odnosno 1/35 razmaka izmedu oslonaca, Ova vesta ploge pogodna je za kosturni natin gradnje (slika 6.8.) Krizno armirane ploce karakteristiéne su po tome Sto se optereéenje prenosi u dva ortogonal- na pravea. Rasponi oslonaca za ovu ploéu krecu se od 4.0 do 8.0 m. Odnos strana mora biti najvi8e 1:2. Debliina ploge od 12.0 do 18,0 cm. Kriane ploge mogu takoder imati podloge kao oslonac (slike 6.9. i 6.10.), Slika 6.10. armatura kruzne plote veceg promjera Gljivaste stropne ploée izravno se oslanjajs na stupove sa ili bez pojaéanja glave (kapitel). Raspon izmedu oslonca je od 5,0 do 7,0 m. Armi- ranje se radi krizno u dva pravea (slike 6.11. i 6.12.) Radi ustede u oplati, br2eg i jednostavnijeg izvodenja, monolitne armiranobetonske medukatne konstrukcije vrlo Cesto se rade s tzv. izgubljenom oplatom u obliku traka od betona s ugradenim armaturnim nosaéima (slika 6.13.), ploéa velike povrsine poznatih pod imenom “omnia” ili “fili- gran” (slika 6.14, 16.15.) i drugih ploéa ili eleme- nata (slika 4.58.): Prednost ovakvih medukatnih konstrukeija je u tome Sto se izbjegava oplata (potrebno je podupiranje na svaka 2 m), Sto se dobije ravan strop i Sto je armatura i donje i gomje zone ugradivanjem armaturnih nosaéa dovoljna (ako nije, dodaje se potrebna armatura). Slika 6.13. CLEELEELLLT EEE CEESlika 6.14. be 230cm S00— 900 cm 6.2.2, Momtatne plocaste medukatne konstrukcije Medukatne konstrukcije od montaznih ploca zauzimaju sve znagajnije mjesto u sustavu indus- trijskog gradenja. Kod ovih konstrukcija obavez~ na je izrada plana montaze. Nagin obiljeZavanja (pozicioniranja) u planovima moze biti isti kao kod klasi¢nih medukatnih konstrukeija. Pune armiranobeton. rade se od montaznih panoa (panela) raznih dimenzija. Ploce mogu biti od teskih (slika 6.16.) i lakih betona (keramzit-beton, siporeks, durisol, i drugi), ¢ montane ploce 106 Slika 6.15. erm ptotice lcem, mort néro%t04 lbeton za pod Polunontaga ab. konstrukcija Hola FILIGRAN - pod w kupaonici tervalPunih ploga od lakog betona ima vise vrsta. Mogu biti homogene (na primjer siporeks, slika 6.17.), mogu biti ojaéane elementima predna- pregnutog betona (slika 6.18.) ili slojevite (slika 6.19,). Armiranobetonske montane ploée sa suplji- nama rade se od armiranog ili prednapregnutog betona raznih veligina, rasporeda i oblika Suplji- na (kruzne, eliptiéne, pravokutne, itd.). Supljine ovih medukatnih konstrukcija osim sto doprinose maloj tezini elemenata i toplinsko-zvuénoj izolaciji mogu posluziti i za postavijanje raznih instalacija (slika 6.20.). Valovite (naborane) tanke armiranobetonske mon- rene ploce i ploce juskastog tipa jo nemaju masovnu Labi Beton onuti beton primjenu zbog mnogih nedostataka, (slika 6.21.). PRESJEK AA Slika 6.16. velowte torke at, montaine plote meduiatna ob konstrkeye j tuskastog toe cementni mort Slika 6.19. . Slika 6.21. STROPNE PLOCE “SIPOREKS" UZDUZNI PRESJEK POPRECNI PRESJ. & cem. mort 1:3 ceMM. on A oR h?em min. =| ico a i i zakosenje ruba pioce armatura u donjem dijelu pees 300-600¢m ‘ pdodatna seman i t : Slika 6.17. 107Slika 6.20. Montazna medukatna konstrukcija od montaz. plota sa Sup]jinama Tmax. 520) 108 detalj B-BOricte 23 ravny aloes = gredice ; teleskooske rosaé ial a) HHA Slika 6.22. Monolitne ploée s gredama Ploga s gredama, nazvana po autoru jos i Hennebique jedna je od prvih vesta armiranobe- tonskih medukatnih konstrukcija. Primjenjuje se jo8 i danas u prostorijama u kojima ne mora biti ravan strop odnosno gdje vidljive grede ne smetaju. Postoji mogucnost da se napravi ravan strop ali to nije ekonomigno. Oplata izvedena na tradicionalan nagin prie ligno je komplicirana (slika 6.24.). 6.3.2. Montaine ploce s gredama Radi veée nosivosti i moguénosti vedih raspona, najéeSée se rade od prednapregnutog betona. Grede (rebra) mogu biti okrenute prema gore, tako da se dobije ravan strop, (slika 6.25. i 6.26.) ili prema dolje (slika 6.27. i 6.28.). Rebra mogu biti postavljena u jednom ili dva smjera. Slika 6.24. ee ban ‘Slovne greve Slika 6.23. sporedne orede 6.2.3. Oplata armiranobetonskih ploéa Opiata armiranobetonskih ploga najéeSée se radi od vodootpornih ploéa Sperploce ili lesonita s potkonstrukcijom teleskopskim nosagima i Selid- nim podupiracima (slike 6,22. 1 4.43.). U slugaju stropne konstrukeije “omnia” potrebno je podupi- ranje na svaka 2 m (slike 6.13. i 6.14.). Koriste se i toplinsko-zvuéne ploce koje se postavijaju na oplatu a nakon skidanja oplate ostaju trajno vezane s betonom (slika 4.59.). Osim toga primje- juju se oplatai stotovi, tunelska oplata i dr. 6.3. PLOCE S GREDAMA Ploge s gredama su armiranobetonske medu- katne konstrukeije koje u svom sklopu imaju ploge ojaéane gredama. Mogu biti jednostavne, kon- tinuirane, sa ili bez oslonca (slika 6.23.) Ne i Mi greasy 109presjek 1zgled odozgo ws, Sika 6.25. +H S| 018m is sa strane h=20-45em prednapregnuti betonski elementi ablnornja plota 2ratni stoj [—————._ zwina izotacija -———— zraéni prostor neoprenski graniénici plastigni mort podna obloga Slika 6.26. poduSni presiek -detali Ostonca vigestojni Zid 110Prednapregnute betonske stropne ploce 5 rebrima “GORICA” satonit 10mm 8 ploga 2 8 aD 448.05 ~ 3 475 475 42 po q } \ 4 120 Slika 6.27. Slika 6.28. 6.4, GREDNE ARMIRANOBETONSKE MEDUKATNE KONSTRUKCUIJE 6.4.1. Monolitne gredne medukatne konstrukeije Gredne monolitne medukatne konstrukcije u svom sklopu sadrZe ploge i rebra (sliéno gredama ali manjih dimenzija i na kraéem razmaku) (slika 6.29.). Ako su rasponi izmedu oslonaca (zidova ili podloga) vei, postavljaju se rebra za ukrudivanje ito: - za raspone od 3 do 5 m ~ jedno rebro za ukrugivanje, -za raspone od 6 do 9 m — dva rebra za ukruéivanje, ~ zarraspone od 9 do 12 m tri rebra za ukruci- vanje. Oplata za grednu medukatnu konstrukciju moze biti drvena, limena i izgubljena (slika 6.30.). ORVENA OPLATA Slika 6.30. i LIMENA OPLATA i, \ : YT estes af ReSlika 6.29. Leebro za uk Darket 22cm Dodna ‘Bodtoga 3¢m daske mort Monolitne gredne_kasetirane medukatne konstrukcije, To je-posebna vesta grednih medu- katnihy konstrukeija koja, gledajuéi odozdo, Jidi na Sahovsko polje. Primjena ove konstrukcije u graditeljstvu ponovo ozivijava zbog manje koligi- ne Gelika koja je potrebna za armaturu u odnosu na druge konstrukcije (slika 6.31.). Oplata za ovu Konstrukciju najéesée su plastiéne kutije oblika i veligine kasete koje se nakon skidanja peru i éiste i tako se omoguéava kori8tenje vise puta. Monolitne gredne konstrukcije sa. supljim tijelima ispune. Suplja tijela ispune su glineni elementi visine od 8 do 20 em, dudine i Sirine najéeSée 25 cm koji predstavijaju izgubljenu oplatu. Donja povrsina (strop) moze se izravno Zbukati (slika 6.32.) 2 toplinsko = zviéne izolac. 3 trstika ‘enje iti Letve Bem DETAL B-B sustay "ren eae sustav "TH" sustav “super 20"), Slika 6,32.Kasetirane monolitna ab. konstrukcija 4 U blok-ispune pijesak 3 nasip goo blok-ispune xR oy ab.rebro— I I SS = nasip blok-isp. ab.rebro Slika 6.31 ‘ferjan" a wot 2 at i (8S) sa 1 is 2 23731 wlinow 228328 5 288. 338 40, 40 sustav "zehel" 4,20 6 ab.rebro J3nead) sustav "“tehnikabeton® Slika 6.35. BETONSKE GREDE (STOPE) SARMATURNIM NOSACIMA Slika 6.34. Slika 6.33. 36.4.2. Polumontaine gredne medukatne Konstrukeije To su najéesée gredne medukatne kon- strukeije kod Kojih su nosiva rebra industrijski oblikovana, montazna, a armiranobetonska ploga se preko rebara izljeva na licu mjesta, monolitno. Razlikujemo dvije grupe: - konstrukeija s montaznim rebrima i mono- litnom plogom (potrebna oplata izmedu rebara), ~ konstrukcija s montaznim rebrima, indus- trijski_ oblikovanim Supljim blokovima kao izgubljenom oplaiom i monolitnom plogom. Ova konstrukeija ima ravan strop. Polumontaine medukate konstrukeije s montaznim rebrima i monolitnom plocom naj- GeSée se izvode s limenom oplatom koja se na razne nadine oslanja na montazna rebra (slika 6.33. i 6.34.) 4 element ispune Slika 6,37. reSetkasti nosac Polumontaine medukatne konstrukcije s montaznim rebrima, Supljim blokovima i monolit- nom plocom predstavljaju nagin izrade medukat- nih konstrukeija bez oplate (slika 6.35., 6.36. i 6.37.). 6.4.3. Montaine gredne medukatne koustrukeije Osnovno pravilo pri postavljanju svih hori- zontalnih montaznih elemenata (ploéa, greda, itd.) jeste da se postavljaju preko oslonca (nosivih zidova, stupova, podloga) po kracem rasponu. Tipovi montaznih medukatnih konstrukeija su: - Medukatne konstrukcije od montaznih rebara (s rebrima presjeka “I”, “I” i ¢elijastim elementima na principu rebara).PolumontaZna medukatna konstrukcija min.7 cm 1h he 420 Octal) ‘& “ prednapregnute grede Slika 6.36. 1SSie ELE TTT TTT AN AAW nnn Slika 6.39. Vel (ie Ce 1 ele sustav "perkovic" sustav "howel" oe pep J TET sustav "turk" leg ' 1st Te esse gs a Slike 6.42 + Medukatne konstrukeije od montaznih rebara i ploga (s rebrima presjeka “I” i “T", sa sustav "siegwart" pljim gredama, s kutijastim elementima na ©, ae tr Medukatne konstrukcije od montainih rebara imaju u svom sklopu samo rebra kao nosive elemente, Rebra su od armiranog betona, Slika 6.43. 4 mogu biti razligitog oblika i dimenzija (slika 6.38.). Medukatne konstrukcije od montaznih rehara i ploca mogu biti: = Medukatne konstrukeije 5 rebrima presjeka “1° i plogom (slika 6.39., 6.40. i 6.41.) —, Stika 6.44. [P77 - Medukatne konstrukcije s rebrima presjeka a 6. “T" i ploéom (slika 6.42.) = Medukatne konstrukeije sa Supljim zgredama i plotama (rijetko se upotrebljava) (slika 6.43). = Medukatne konstrukcije kutijastim ele- mentima (slika 6.44.) 16MONTAZNA MEDUKATNA KONSTRUKCIJA S REBRIMA I PLOCAMA ry a a LY 4 m + } att Ly ig IL | Ql toplinsko zvucna izolacija ab, ploca Slika 6.41. M76.5. PODOVI 6.5.1. Struktura poda Pod se ugraduje posljednji, svi gradevni ra- dovi na objektu moraju biti zavrseni, a prostorije otiséene Nosiva medukatna konstrukeija ne smatra se sastavnim dijelom poda, dok u prizemnim pros- torijama podlozni slojevi ulaze u sastav poda. Slojevi poda, pogevsi od medukatne kon- strukeije (slika 6.45.), su: - sloj za nagib ~ postavija se samo u pros- torijama gdje treba vodu odvesti u slivnik ili na terasama i balkonima, - paronepropusni sloj postavlja se prema potrebi tamo gdje je velika viaznost zraka i gdje su naglaSene temperaturne razlike ambijenta, = toplinska i zvuéna izolacija polaze se u prostorijama za koje postoji stambena ili tehno- loska uvjetovanost, - zaitita izolacije ~ polaZe se samo kada izo- laciju treba zastititi od vlage iz slijedeceg zornjeg sloja poda, - hidroizolacijski sloj radi se u mokrim pros- torijama, w prizemlju i podrumskim prostorijama kao zastita od podzemne vode i penjuée, kapi- larne vlage, tz, izolacig Slika 6.45. 118 = podna obloga mora biti évrsta, Zista, ravna i suha, ~ sloj za izravnavanje i vezujuci sloj posta- vija se samo tamo gdje to zahtijeva postupak polaganja poda, - podna obloga. Jedini slojevi koji su uvijek nuzni su: nosiva konstrukcija i podna obloga, drugo se sve mijenja prema namjeni prostorije i potrebi naruéitelja. Svaki pod mora udovoljiti odredenim uvjeti- ma: stabilnost, trajnost (otpornost na habanje, mehanitke, kemijske i fizitke utjecaje, udobnost (podovi koji su toplinski i zvugno dobro izolirani i ugodni za Zivot i rad), lako odrzavanje i lijep izgled. Izbor zavrSnog sloja poda, odnosno podne obloge. najvise zavisi od namjene prostorije. U stambenim prostorijama podovi trebaju udovolja- vati sasvim drugim uvjetima nego u industrijskim objektima gdje pod prvenstveno treba biti otporan na mehanicke, fizicke i kemijske utjecaje, u labo- ratorijima da je otporan na kemijske utjecaje i na elektri¢ni udar, itd., u uredskim prostorijama i prostorijama za javnu uporabu trebaju biti tihi, lijepo izgledati i da ih je lako odrzavati. Sloj za nagib izvodi se najéesée od laganog, betona, betona MB 10. MB 15, zatim od perlita, pijeska, i dr. Paronepropusni sloj postavlja se samo u prostorijama s velikim postotkom vlaznosti, Izo- latori mogu biti PVC-folija, specijalne ljepenke i izolacijske trake. (tatting-tepih) Iptivayyci estrih pplastigna tolija toplinsko zvuéna izo. tab plota ‘mort fant oblogaZaitita izolacije kao paronepropusni sloj Padloga, :vucna i toplinska zastita podova, Plivajuéi pod je najbolje rjeSenje da bi se sprijedilo Sirenje buke (i zraéni i udarni zvuk) Podna podloga je vrlo esto monolitna ili mon- tazna podlozna ploga (preporucuje se od lakog betona) postavijena je preko elastiénog sloja koji se povija uza zid (“pliva” u “bazenu” zvuéne izo- lacije) (slika 6.46.). Ako je izolacijski slo} od mekog materijala (pod teretom armirano- betonske plode sabija se i do 50% svoje debljine) podlogu treba armirati (rabic-mreZom ili armatur- om 4 na 20 em razmaka), a ako je izolacijski sloj stabilan, podlogu ne treba armirati ali treba imati debljinu min. 3 cm. Vrlo éesto u praksi pa i fiter- aturi jedna grupa podloga ni ~ va se “estrih’ Osim obiéne cementne (betonske) podloge koja se proizvodi od sitnozrnog agregata MB15, imamo jo tvrdobetonske, drvnobetonske, asfaltne podloge, itd Plivajuéu podlogu treba podijeliti. (za podove veée povrsine od 20m) rastezljivim spoj- nicama u manja polja Osim plivajuéom podlogom, pod mozemo izolirati od zraéne i udarne buke oblaganjem povr- Sine poda elasti¢nim materijalima koji upijaju zvuk, umetanjem elastiénog sloja u konstrukeiju, preko kojega neposredno postavijamo podnu oblogu (na primjer parket na stramit-plotama ili poroznom lesonitu), zatim izradom masivnih visecih stropova, velikom masom medukatne konstruk- cije, a kod drvenih stropnih konstrukcija ugradi- vanjem pijeska, sljake, itd. u masu drvene konstruk- cije, izradom stropa sa zasebnim stropnim gredama nezavisno od medukatne konstrukcije. U industrijskom naginu gradenja “mokri postupei”. kao Sto je izrada plivajuéeg poda, uspo- ravaju i oteZavaju finalizaciju montaznih gradev- nih proizvoda, pa bi izrada poda bila drugaéije 1) Tekstiina obloga na posebnoj spuzvastoj podlozi od zida do zida. iGo tetva —zvuéna izolacija - Toplinsko-plastigne obloge sa slojem tvrde pjene, cime bismo rijeSili zvuénu izolaciju poda, a izravnavajuéi sloj bio bi rijesen u sklopu medukatne konstrukcije prilikom betoniranja u tvornici. 2) Bitumeniziran zvucni tepih koji bi se postavio na armiranobetonsku konstrukciju prije montaze pregradnih zidova jo8 je jednostavnije rjeSenje. Bitumenizirani zvuéni tepih (slika 6.47.) sastoji se od vunenog filca koji s obje strane ima zaStitu od sinteti¢ke mase na bazi bitumena. Donja strana je pripremljena za lijeplienje ili lemljenje na podlogu, a na gornju se postavlja zavréna podna obloga (keramika, tekstil, toplinsko- plastiéna bloga). Podloga mora biti ravna, suha, évrsta i Gista (ne masna), Uzdu%na spojna mjesta zatvaraju se spojnicama od PVC-a. Pri izboru poda treba voditi racuna o nizu Ginitelja: - vlaga povrSinska (od pranja), kapilarna vlaga (koja se penje putem kapilara), dugotrajna viaga (u praonicama, kupalistima, industrijskim objek- tima s mokrim tehnoloskim postupkom. itd.), vlaga nastala u prostorijama iznad negrijanih pro- stora, koju prouzrotuje kondenzirana para, itd., ~ mraz, - visoke temperature, itd. Opiivanje rubova poda radi se drvenim ili metalnim profilima, plasti¢nim trakama ili od materijala od kojeg je napravljen pod. Moraju se postaviti tako da ne dodiruju cijelom povrsinom pod i zid da ne bi pravili zvuéni most preko kojega bi se buka koraka prenosila preko zida u susjedne stanove (ako su od krutih materijala), Slika 6.47. IZRAVNAVAJUC! SLOJ BITUMENIZIRAN| ZVUCNI TEPIM zavr$ni sloj poda betonska podloga(‘pliva’) Slika 6.46. esPREMA NAMJENI PROSTORIJA, POD MOZE BITI Slika 6.49. 120 AL 12 eee 2 faye 5 5 10 410. 404-046) ULAZI LODE ,ODMORISTA... keramicke plocice cementn} mort cementni estrin MB15 ab, ploca KUHINJE,PREDSOBLJA ... vinaz_ vareni cementni estrinMB 15 natron-papir impregniran Tervol | ab, ploca lagana boja SOBE... lamelni parket lakiran cementni estrih zagladen natron-papir impregniran tervol | ab. ploca lagana boja KUPAONICE | keramicke plocice cementni mort cementni estrihMB 15 hidroizolacija uct premaz verbilll vruci premaz hladni premaz _ natron-papir impregniran Tervol | ab, ploca | lagana boja WC NA TERENU keramitke plocice cementni mort. hidrozolacija 1+2 tervol cementni mort hidroizolacija 2U+thl+3vr etonska podtogaMB15 (\akoarmirana) s\unak GARAZE , SUPE zariban betonMB 15 hidroizolacija 2+ inl prs vr.pr) bet. podloga ae s glazurom (lako armirar sljunakPlastiéne trake mogu biti zalijepljene cijelom povrsinom za zid i pod (slika 6.48.). Suyremeni tipovi rubnih letviea su profili- rani tako da omoguéavaju provodenje insta~ lacijskih vodova. Rubne letvice od dasaka 8-12 cm Sirine i 2 cm debljine pokrivaju se mesinganim éavlima 2a pakne* u zidu na svakih 50-60 em, a plastiéne i protilirane drvene letve se lijepe ili pribijaju za podlogu Prema namjeni prostorija biti razligit (slika 6.49.) stav poda moze Podna konstrukcija na Wu c Slika 6.51. Slika 6.50. Podna konstrukcija na etadi Sc i HE Slike 6.52. hidroizolacija izolacija kutna plodica 1.2% See ELE C LUMEN! PROFIL Slika 6.48. cem. estrih vc. = folija Hoplinsko zvuéna izolacija rhidroizolacija , etonska ploéa ce obloga podna obloga cemestrih pye-tolija toplinsko zvutna izolacija had. plofa jkeramitke plofice Fcementni mort }hidroizotacija rnagibni beton Fplastitna tolija | toplinsko zvuéna lzolactja ab. plofa Slika 6.54. 121Podna konstrukeija na terenu (slika 6.50.) tjeSava se razliito zavisno od toga da li se u pros- toriji boravi (slika 6.51.). ili se koristi kao garaza, ostava ili sligno (slika 3.35.) Podna konstrukeija na etazi (Slika 6.52.) uglavnom se radi kao plivajuéi pod, a sastoji se od toplinsko-zvuéne izolacije s odgovarajuéom zastitom podne obloge (slika 6.53.). U_mokrim évorovima (WC, kupaonica) postavija se sloj hidroizolacije i to iznad podne podloge koja u ovom sluéaju sluzi i za postizanje nagiba 1-2% prema slivniku (slika 6.54.) ali, zav- isno od izbora materijala za toplinsko-zvuénu izolaciju i drugih uvjeta, moze imati i drugatiji polozaj (slika 6.49,). Izrada “mokrih évorova” u stambenim i drugim objektima, zbog skudenosti prostora i zastite zidova od vode, éesto trazi hidroizolaciju uz cijeli zid ili djelomigno (slika 6.55.). Podna konstrukeija u potkroviju (slika 6.56.) rjeSava se zavisno od toga da li se u njemu boravi, da li je prohodno ili ne (slika 6.57. 1 6.58.). Podna konstrukeija nad negrijanim podrumom i otvorenim prolazima (slika 6.59.) zbog velike razlike u temperaturi, mora biti dopu- njena izolacijom stropa, sto postizemo postav- Ijanjem nekih gotovih izolacijskih ploéa, po moguénosti s veé ozbukanom stropnom povrsi- nom (slika 6.60.). \zrada_mokrih Cvorova u stambenim i drugim zgradama kada hidrotes plus beton za pad BREE iesesene COE SRR ONS scasecotataateenetet hidrotes plus zid siporeks ker. plocice ; Hort rabiciran Slika 6.55. pa 122Podna konstrukcija u potkroviju Slika 6.57. PROHODNO POTKROVLJE toplinsko zvucna izolacija : cem.estrih armiran 5 cm krovna \jepenka toplinska izolacija 7cm +Pvc folija “4 Lab. ploca 15 cm J DJELOMIGNO PROHODNO POTKROVLJE 7 ;Novolit — ploce 5cm PROTA | tervol 6cm ab. ploga 15cm tervol MP 5-8cm [tenet TP 2cm ab. ploca 15cm . : Podna konstrukcija nad VRSTE PODNIH OBLOGA podrumom i protazima 6.5.2. Drveni podovi 5. veni podovi ao Usprkos tome Sto je plastika zadnjih dese- tljeéa osvojila svjetsko trzi8te w izradi velikog dijela Covjekovih potrepstina. drvo ipak ostaje ee nezamjenjiv “djelié prirode”, najljep$i_ ukras svakog interijera Prije upotrebe drvo mora biti pravilno no i zaétiéeno. Dopustena koligina vlage je 12%. podna obloga cementni estrih plasti€na folija zvu€na izolacija ab ploga izolacijske ploce Ss cem. mortom Manje koriStene drvene obloge su: drvene oblice. kocke, ploée. blanjane daske, brodski pod {spajanje dasaka na pero i utor), (slika 6.61., 6.62., 6.63.) dok je upotreba parketa najmasovnija. Slika 6.60. eelSlika 6.61. ZS spojevi dasaka Pod od parketa Izraduje se od hrastovog, bukovog, jase- novog i drugog tvrdog drveta, Klasican parket proizvodi se u vise dimenzija: debljine 18 — 22,5 mm. ine 50 — 58,0 mm duzine 120 - 550 mm Brodski pod 124 Osim standardnih dimenzija proizvode se parketne daséice drugih dimenzija: debljine 24-26 mm Sirine 25-95 mm duzine 190-560 mm (slika 6.64.). ZZ Kvaliteta svake vrste parketa odredena je u standardu klasama (hrastovog parketa imamo 5 klasa, bukovog i jasenovog 3 klase) Slika 6.63. Parket se moze ugradivati pod kutom od 45° (riblja_kost) ili u obliku brodskog poda (slika 6.64.) Klasigni nagin ugradivanja parketa na “sli- Jepi pod” (ukucavanjem na dastanu podiogu), ukucavanje dascica na podlogu od blindita (smje- sa magnezijevog klorida, magnezita i drvene pi- Yevine) ili polaganje parketa u vruéi bitumen — napusteni su, Danas se parket lijepi na podlogu cijelom povrsinom ili *suhim” postupkom u koje- mu se lijepe samo rubovi parketa za podlogu od brodski pod 22cm gredice G/4cm min. vuna 25cm zwuéna izol, tem hidroizolacija 04cm betonska ploéa 15cm nab. tucanik 20cm Slika 6.62.-_ WS) 4 Oe Slika 6.65 konstrukcil@ mozoik-parket Slika 6.66. ozaik-parket \yepito pivare estrih qzolaci ska proce ‘ab, rebrasta POSbetona ili od raznih lakih gradevnih izolacijskih ploga: fazer ploge debljine 10 mm bitumeni- zirane, ploge lesonita debljine 20 mm, stramita debljine 50 mm (sjeckana slama), stabilne plas- ligne pjene (poliuretan ...), ili u podtogu od pijeska za izravnavanje. (slika 6.65.) Podovi dija je podloga ujedno i toplinsko- zvucna izolacija pripadaju ekonomignim podovi- ma. Mozaik parket Parketne dastice za ovu vrstu poda mogu biti razligitih dimenzija: debljina 6-8 mm Sirina 18-25 mm duZina 90-165 mm. Usporedujuéi ga s klasignim parketom, usteda u kvalitetnom drvetu iznosi i do 200%. Daséice se isporucuju u kvadratnim plogama, dimenzija 36 do 66 cm, prilijepljenim na papir koji se nakon polaganja parketa odlijepi i sas- truze. Jednu plogu cini 16-25 kvadrata slozenih daitica priljubljenih jedna uz drugu. Podloga za mozaik-parket_ mora biti ravna, évrsta, Gista i suha, Ljepljenje se radi posebnim PVA Ijepilima. Podloga moze biti plivajugi estrih i druge mono- litne podioge i sve vrste montaznih izolacijskih ploga (slika 6.66.). Nakon ugradivanja brusi se finim brusevima, a zatim se lakira Lamel parket Radi se od hrastovog, bukovog, jasenovog i borovog drveta. Debljina parketnih daséica je 8 mm. SloZene su kao i kod mozaik-parketa u ploée dimenzija 40x40 do 50x50 cm. Na poledini se nalazi sinteti¢ka mreZica koja lamele drzi medu- sobno povezane. Lamel-parket se ne smije ugradivati_na vlaznu podlogu jer dolazi do podizanja i odljep- Vjivanja dascica. Pogodna je suha montazna pod- loga od raznih izolacijskih ploga. Ako se postav- Ija na podlogu od plivajuéeg, cemeninog estriha, treba Gekati 3-4 tjedna da se dovoljno osusi. Podloga ne mora biti cementna, moze biti i od dru- gih “mokrilt” materijala (fluorbit, magnezit i sliéno). Panel-parket Ovaj podni element istodobno je i podna 126 Slika 6.67. podloga i podna obloga — tipi¢an je proizvod suvremene drvne industrije, koji se lako i br20 ‘suho” montira. Panel-parket ima u principu dva sloja: gor nji, habajuéi sloj napravijen od lamela tvrdog drveta debljine 3-5 mm slozenih u Zeljeni oblik, donji, nosivi sloj ili konstruktivni sloj, koji dine letvice Zetinjata ili listopadnih stabala debljine 14-16 mm. Za évrséu vezu ugraduje se i medusloj za kompenzitanje pritiska. Panel-parket ima: ukupnu debljinu 18-22 mm Sirinu 20-30 em duzinu 100-250 cm s utorom i perom sa strane. (Slika 6.67. i 6.68.) Podna podloga za ovu vrstu parketa mora biti suha (maksimalno 5% vlage), évrsta i rela- tivno ravna, preko podloge postavija se policti- lenska folija radi zastite od prodora viage. Pogodno je preko podne podloge ugraditi i “prigusujuci” sloj u obliku nasipa (bituperlit, perlit, korobit, drobljeno pluto ili sl.) ili u obliku traka-ploga (iverica, fazer-ploge, stiropor, poliuretan, mine- ralna vuna, itd.). Preko prigusivata bi trebalo opet postaviti polietilensku foliju ili samo bitumenizi- ranu krovnu Ijepenku. Ugraduje se tako da se u utor ulijeva brzo- vezujuce ljepilo i odmah spaja. Parket-tepih Ova vrsta parketa nema joS masovnu prim- Jenu. Sastoji se od lamela ili plogica raznih vrsta drveta, obojenih i lakiranih, prilijepljenih na pod- logu od sintetiékog filca kao prigusivaéa. Parket- tepih slobodno se postavlja po prostoriji.