Koncesiono preduzee Hidroelektrane (HE) Bistrica iz Foe kasni sa gradnjom malih

hidroelektrana na rijekama Bistrica i Janjina u istonoj Bosni. Kaldera Company iz Laktaa,

veinski vlasnik ovog preduzea, ne uspijeva nai novac za investiciju, a Vlada Republike Srpske
(RS) ne raskida koncesioni ugovor, ve im produava rok za gradnju i daje druge povlastice.
Planirana je izgradnja etiri male hidroelektrane na rijenom slivu koji je, prema navodima
nadlenih institucija RS-a, jedan od energetski najznaajnijih vodotoka na Balkanu. Koncesija
za gradnju ovih hidroelektrana je 2006. godine dodijeljena Elektrodistribuciji Pale, preduzeu
za prenos elektrine energije koje posluje u sastavu vladine kompanije Elektroprivrede RS.
Projekt je procijenjen na 106 miliona KM, a predstavnici koncesionara tada su rekli da je novac
za ovu investiciju obezbijeen.
Dvije godine kasnije, u poodmakloj fazi priprema za gradnju, Vlada je 90 posto koncesionih
prava ustupila privatnom preduzeu iz Laktaa. Ovakav potez je opravdan odlukom
Elektroprivrede RS-a da nee ulagati u male hidroelektrane, snage do 20 megavata.

Od Elektrodistribucije do Kaldere
Prema koncesionom ugovoru koji je u augustu 2006. godine potpisala sa Ministarstvom
industrije, energije i rudarstva RS-a, Elektrodistribucija je trebala graditi tri hidroelektrane na
rijeci Bistrici i jednu na rijeci Janjini.
Istraivanja Elektroprivrede RS-a su pokazala da je gradnja ovih hidroelektrana isplativa. Prema
trenutnoj prosjenoj cijeni elektrine energije, ove etiri elektrane bi mogle proizvesti
elektrinu energiju u vrijednosti od oko 19,5 miliona KM godinje. Dakle za 30 godina, koliko
traje period koncesije, koncesionar moe ostvariti prihod od pola milijarde KM.
Elektrodistribucija Pale se ugovorom obavezala da e do 2007. godine krenuti sa izgradnjom,
ali se to nije desilo.
Nakon potpisivanja ugovora preduzee je platilo koncesionu naknadu i priloilo garancije za
izvoenje radova u iznosu od oko 1,1 milion KM.
Do kraja 2006. godine je raspisan i tender za izradu urbanistike i tehnike dokumentacije. Taj
posao su dobili banjaluko preduzee Projekt i njemako Krebs und Kiefer International GmbH
& Co. Dokumentacija je Elektrodistribuciju kotala gotovo pet miliona KM.
einski vlasnici Projekta su Miroslav Vujatovi bivi direktor Urbanistikog zavoda RS-a, Borko
uri predsjednik Privredne komore RS-a i Milenko ii vlasnik Kaldere.
Prije nego su projektanti isporuili dokumentaciju Elektrodistribuciji, ii je u martu 2008.
godine uputio preduzeu sa Pala pismo namjere u kojem je ponudio da Kaldera postane njihov
partner, sa udjelom od 90 posto vlasnitva u koncesionom preduzeu.

Iz pisma je vidljivo da je ii bio upoznat sa rokovima, garancijama, visinom ulaganja i

ostalim podacima iz koncesionog ugovora, iako ugovor, prema tumaenju nadlenih institucija
RS-a, nije javni dokument. Vlasnik Kaldere do podataka iz ugovora mogao je doi posredstvom
preduzea Projekt iji je suvlasnik.
ii je lan Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i prijatelj tadanjeg predsjednika
Vlade RS-a i lidera ove stranke Milorada Dodika.

Krenje koncesionog ugovora

Ljubimir Mrda, direktor Elektrodistribucije, kae za CIN da je uprava Elektrodistribucije u to
vrijeme znala da nee moi finansirati projekt. Meutim, u izvjetaju Nadzornog odbora ovog
preduzea iz jula 2008. godine navodi se da su sredstva za finansiranje hidroelektrana
obezbijeena iz vlastitih izvora i kredita.
No, Elekstrodistribucija je prihvatila ponudu Kaldere, a potom su to uinili i Elektroprivreda,
Ministarstvo i Vlada RS-a. Oni su time prekrili koncesioni ugovor u kojem se navedi da se
koncesiona prava prije izgradnje hidroelektrana ne mogu prenijeti na drugog i da novi
koncesionar ne moe imati vea prava od prethodnog.
Predrag Akrabi, predsjednik Komisije za koncesije RS-a, kae da koncesioni ugovor nije
zakon: Kada bi se tako vrsto drali, nikada se ne bi nita ni uradilo.
Drugi potencijalni ponuai nisu ni mogli znati da Elektrodistribucija trai stratekog partnera,
jer ovo preduzee nije raspisalo javni poziv za izbor. Mrda objanjava da tada nisu imali
zakonsku obavezu da raspisuju javni poziv.
Elektrodistribucija je u martu 2008. godine osnovala koncesiono preduzee HE Bistrica u koje je
do tada uloila 7,5 miliona KM u dokumentaciji i novcu. Prema ugovoru o kupovini udjela HE
Bistrica, Kaldera je u roku od tri mjeseca morala Elektrodistribuciji uplatiti 90 posto tog iznosa,
odnosno 6,8 miliona KM.
Dva i po mjeseca nakon potpisivanja ugovora Kaldera je dobila kredit od Vladine Investicionorazvojne banke RS-a od 5 miliona KM. Meutim, ona je udio u koncesionoj kompaniji otkupila
tek krajem prole godine.
U razgovoru za CIN Mrda kae da je koncesioni ugovor prebaen sa Elektrodistribucije na
Kalderu i zbog toga to je Elektroprivreda RS-a donijela odluku da nee ulagati u hidroelektrane
snage do 20 megavata. Meutim, Elektroprivreda je ovu odluku donijela devet dana nakon to
je Komisija za koncesije RS-a dala saglasnost Kalderi da preuzme projekt.
Nakon toga nisu zabiljeeni prenosi koncesionih prava sa drugih preduzea iz sastava
Elektroprivrede na privatne firme. Elektrokrajina Banja Luka i dalje ima koncesiju za izgradnju
male HE Delibaino selo u blizini Banje Luke koju je dobila 2007. godine.

Aneksima do dozvola i novih rokova za gradnju

Od prenoenja koncesionih prava na Kalderu nadleno Ministarstvo je sa HE Bistrica potpisalo
sedam aneksa na ugovor. Direktor ovog koncesionog preduzea Drago Stanivukovi, kae da su
neke od njih traili potencijalni finansijeri kao zatitu za svoju investiciju.
HE Bistrica je aneksima, izmeu ostalog, dobila od Vlade RS dozvolu da prodaje elektrinu
energiju u zemlji i izvozi je.
Meutim, u nadlenim komisijama za izdavanje dozvola za trgovinu i izvoz elektrine energije,
kau da im takva odluka nije poznata i da bez njihovih dozvola to pravo nita ne vrijedi.
Drugi koncesionari s kojima su razgovarali novinari CIN-a kau da nisu upoznati sa ovom
mogunou.
Vlada je HE Bistrica, takoer, produila rok za poetak gradnje do isteka 2010. godine,
navodei da u suprotnom moe doi do raskida ugovora na tetu koncesionara.
Meutim, Regulatorna komisija za energetiku RS-a im je tek u decembru 2010. izdala dozvole
za gradnju u trajanju od etiri i est godina. U dozvolama je navedeno da izgradnju elektrana
na Bistrici mora krenuti do decembra 2012, a Janjine do juna 2012.
Novinari CIN-a su poetkom jula posjetili sve etiri lokacije. Na dvije nije bilo nikakvih
aktivnosti, dok su na dvije zapoeti radovi na ureenju pristupnih umskih puteva.
U Regulatornoj komisiji za energetiku RS-a kau da se rad na putevima ne moe smatrati
poetkom gradnje hidroenergetskih objekata, dok je za direktora Komisije za koncesiju RS-a to
dokaz da je firma krenula sa radovima.

Koncesije na ekanju
Prema podacima Komisije za koncesije RS-a u proteklih est godina potpisano je 115 ugovora o
koncesijama za male hidroelektrane. U rad je puteno njih pet, a deset je u izgradnji.
Komisija je predloila Vladi RS-a da raskine 36 koncesionih ugovora, a do sada je raskinuto est.
Ni jedan nije raskinut zbog probijanja rokova za izgradnju.
U izvjetaju Komisije za 2008. godinu navodi se da je vie od 80 dodijeljenih lokacija sporno za
izgradnju. Neke od lokacija su u nacionalnim parkovima, a dio njih nije uveden u prostorne ili
regulacione planove.
Meutim, lokacije za hidroelektrane na Bistrici i Janjini nisu sporne. Drago Stanivukovi,
direktor HE Bistrica i jedan od direktora Kaldere, kae da nemaju novca za gradnju i da
godinama pokuavaju nai partnera kojem bi prodali udio u koncesionom preduzeu.
Prole godine su pregovarali sa Ki Kelagom iz Austrije kojoj je ponueno 51 posto udjela u HE
Bistrica, dok bi Kaldera ostala sa 39 posto vlasnitva, a Elektrodistribucija sa 10 posto.
Meutim, kompanije se nisu uspjele dogovoriti o zajednikom ulaganju.

Raskidom ugovora sa HE Bistrica, Vlada RS-a bi mogla zadrati vie od milion KM koje im je ovo
preduzee do sada uplatilo na ime koncesione naknade i garancija, ali i dobiti priliku da
dodijeli lokaciju nekome ko ima novac za gradnju.
Akrabi kae da se raskidanjem ugovora nita ne bi postiglo. Prema njegovim rijeima niko se
vie ne interesuje za male elektrane, a ovako postoji vjerovatnoa da e ih neko izgraditi.