SAHOVSKA

NAKLADA

RZ ZA IZDAVACKU DJELATNOST
SA HOV S KO G
SA VEZA HRVATSK E

BIBLIOTEKA SAHOVSKE NA K LADE

R
B
. 113

I ZDANJE : SAHOVSKA NAKLADA, ZAGREB

Tisak Vjesnik, Zagreb

GEORGIJ MIHAILOVIC LISICIN

STRATEGIJA
1
TAKTIKA
I. DIO

ZAGREB

1986

izdavaca Sahovska naklada RZ Sahovskog saveza Hrvatske

dipl. . BITANGA
Pridrzava sva autorska prava, uklj ucivsi p ravo p revodenj a
na strane jezike
Copyri ght 1986 Sahovska naklad a, Zagreb

Naslov ruskog ori ginala :

STRATEGIJA I TAKTIKA SAHA
Preveli :
Dr SLAVKO PETROVIC i ZLATKO KLEMENT
Recenzenti :
DRAGOLJUB MINIC

ERVIN SINDIK

N aslovna stranica :
ALEKSANDRA B OMAN
Tehnicki urednik :
ZLATKO KLEMENT
Korektor :
DUBRAVKO KLEMENT
Tiraza : 5.00 0

YU ISBN 86-717-005 -2

PREDGOVOR

Pred jedrza neoicno inteesantna i vrijedna knjiga po

kojnog meunarodnog majstora Georgija Mihailovica Lisicina. U po
pl avi dana.snje sahovske !iterature ta knjiga potpuno nezasluzeno
potisnuta zaborav, jer, kao sto se citatelji vrlo z uvjeiti,
njezin sadrzaj od trajne vijednosti i vrijeme koje poslo od
njezinog izdan
ja nije ni najmanje umanjilo njezinu vijednost.

Uslijed njezina velikog opsega, izvona knjiga sadzi, naime, 544

stanice, i zbog toga ila i glomazna i nepakticna za ukovanje,
odlucili smo izdati tri dijela. Njezin. sadzaj veoma pogoduje
tome1 se citava materija i s astoji od ti podjednako velika po
glavlja, koja cine cjelin1i za sebe. Ipak valja napomenuti da su sva
ti dijela medusobno idejno i sadrzajno povezana, tek zajedno
daju kompletan pregted st,ih. ideja i dosadasnjih teoretskih dostignuca
najtezoj i najkompliciraijoj fazi sahovske partije - sedisnjici.
Djelo pvi puta izdao 1952. god. i to pod azivom Stategija
i taktika sahovskog umijeca. edutim, pokazalo se da kjizi ima
dosta poglavlja koja se mogu poboljsati i ispaviti sam autor
uz Abramova i Konstantiopoljskog 1958. god. kjigu di
i izdao pod danasjim aslovom Strategija i taktika saha. U tom
novom izdaju izbacena su dva velika poglavlja i to zbog osoitih
razloga. d od izbacenih poglavlja poglavlje sahovskim otva
anj'ima jer se otvaanja vlo rzo mijenjaju, i kjiga zbog tih
prorn_iena izguila S'L'ju vrijedost. Dugo su gotove, komentiane
patije, zbog istog azloga, dio koji sadrzi tv podlozan
promjenama tc;,ko da taj dio kasije izda kao zasebna kjiga.
Ostalo opce1iiti sadzaj koji i t sahistima, osoito
mladima razvoju, da i rnogli pavilno ocijeiti poziciju i snaci se
odreaenim stateskim i taktickim pozicijama, taj tip liteatue, z
obzia veliko oilje mateijala, jako deficitaa svim jezic
ni p odrtt cjima
Uz to i htjeli rcci nekoUko rijeci t Georgiju Mihailovicu
.

Lisicin1l, vlo jakom so1,jetskom dd majstou, koji

sigurno irriao snagu jakog velemajstoa, ali imao tu s da
zivio vijeme kada ilo vlo malo meduaodih ti, tako
da rd l nije postigao afimaciju. godi-

1 Lisici vrsja k Botviiku i pripada geeraciji sovjet

skog saha koja se izborila za ds pozicije sovjetskog saha
svjetskim razmjerima, tj. cvrsto su zauzeli prvo mjesto, koje
ispustaju vec vise od pola stoljeca.
Lisici zivio Len.jingradu i i trostruki prvak Lenji
grada, sto samo za sebe vec govori vrlo mnogo. Osim toga ucestvovao
deset puta fialu prvenstva Sovjetskog Saveza, sto , takoaer,
svojevrsta podvig. U tim sampioatima, i kojem slucaju, nije
igrao sekudaru ulogu, vec zauzimao stalo solida mjesta,
ekim sampionatia ostvario i vrlo visok plasma. Npr. 8.
sampionatu podijelio 3-5 jesto, 21. sampionatu, koji i
osoito jak, zbog togo. sto vec lada ga1da pocela potiskivati stare
igrace, Lisici12 se ni.1e dao i podijelio s Petrosjanom 4-s. rnjesto.

Zbog svojih dobrih rezultata i uvrste s iraim sovjetskim

majstoria 1935. god. eduarodi turir Moskvi i tu zauzeo,
izgled, s1cromno 15. jesto. Meduti, kada se l pogled a taj
plasman, vidi se da postigao 9 bodova, samo 4 od pobjed
nika Botvi.ik a i Flohra, iza g su ostali plasmau tako jaki
velemajstori kao sto su: Stahlberg i Pirc. Drugi jegov astup
d l i 1946. god., kad vrlo jakom turniru
elsikiju zauzeo 2. mjesto, sto omogucilo d a se afirmir a
kao t'rlo jak praktia igrac meduarodim okvirima.
Druga vrijednost Lisicina su njego1'e kjige, koje su ostale iza
jegove prerane smrti. u prvom redu kjiga koja pred ,
osim toga tu i se ogla izdvojiti izvareda kjiga sahovskim
konacicama, koja izda1ia 1956, zatirn d sahovska pocetnica,
knjiga sampionatu SSSR-a 1939. itd.

Inace Lisici i iz i redovo obavljao svoje d

zadatke, tako da se nije 1iikad mogao t posvetiti sahu. Osim
tih djela istakao se kao teoretica - dao veliki doprinos razvoju
i tretiranju Retijevog otvaranja.
Prevodilac

METODlKI SAVJETI
U ovoj knj izi izlaze se kurs
taktike i strategij e saha, koj i
ilustriran mnogobroj nim primje
rima iz prakse sovj etskih igraca
i sahovskih komp ozitora. Glavni
cilj ovog djela da se svestra
no upozna citatelj s kompleksom
suvremenih strateskih i taktickih
idej a .
PosLije izucavanj a prvog i dru
gog dijela citatelj vec stanj u
steci jedan takticki osjecaj , ko
ji dozvoliti da dalj njem
toku razumije elemente strate
gij e i stvaranje strateskog pla
na. Kada se upozna s elementi
ma t aktike i strategije, citatelj
moze pristupiti analizi s ahovskih
parti j a cjelosti .
Izgleda da naj teze s ahu
shvatiti proracun komblnacij a
ocjena pozicije, sto vezano s
odredenim stvaralackim apstrak
tnirn misljenjem i mastom. Pro
racun komblnacij a dan odre
denom razdjel drugog dijela,
ocjen pozicij e na kraj u treceg
dijela ove knj ige . Treba primi
jetiti da vrlo kompli cirano kod
sebe raz.viti mogucnost apstrak
tni)g miIenj a i stvaralacke ma
ste. ZbtJg tga mozemo preporu
citj ci t atel jima, prije nego sto
pogled a rj esenj e odret1en og pri
mjera, neka pokus,a lijes.iti taj
primj er samostalno i to tako da

se kocisti samo dij agramom ibl.

p ozi cij om na sahovskoj tai, ali
da ne pom1ce figure . Ako to
ka 10 minuta ne uspije naci rje
senj unda neka pogleda tekst.
Paralelno s proucavanj em teo
rij e svaki sahist se mora baviti
i praksom. U cesce na natjecanj i
ma, kao sto pokazuj e iskustvo,
acava i prosiruj e teoretsko
znanj e. Postepeno svestrano u
poznavanje sa sahovskom teori
j om i to suradnj i s praksom
daj e ono sto se danas naziva sa
hovska tehnika. Cim visi teo
retski nivo sahiste, cim sira
nj egova praksa, tim visa iti
i nj egova tehnika, koj a zapra
vo sinteza teorije i prakse .
Medutim, kada sahist ovlada
tehnikom s aha, on nema pravo
pocivanj a na lovorikama. Potre
bno svakodnevno pratiti ra
zvoj teorije, svakodnevno treba
raditi na svoj oj tehnici. Ukratko
receno, treba ici korak s ra
zvojem s aha.
Na zalost svi sahisti nemaj u
toliko strpl'j enj a i marlj .i vosti.
Zbog toga se neki od njih sla
ije snalaze pitanj ima sahov
ske taktike . Oni slijepo vjeruju
strateske ideje, dobru i lo
su p ozicij u svojih figura i neke
druge sahovske zakone. Drugi su,
medutim, opsj ednuti sahovskom
"

taktikom i ignoriraj u strateske

ideje. Oni . dobro komblniraj u,
katkada im uspij e sprovesti sj aj
nu ataku na protivnicku pozici
j u, ali nece postici velike rezul
tate . Treba pamtiti da put
prema majstorstvu uvijek uvje
tovan svestran im proucavanjem
saha.
B rzi rast s ahovske tehn ike za
visi mnogom samokriticnosti
i kriticnosti onih koji igraj u od
lucuj ucu ulogu stvaralackom
usavrsavanj u. Kriticka analiza
majstora, velemaj stora, obj ektiv
na analiza vlastitih pogresaka,
potpuno odsustvo umisljenosti i
nekriticnosti i jedna smirenost
pomazu brzom formiranj u sahov
skog maj stora.
Za vrijeme sahovske partije
veliki znacaj ima prilaz igri. -

trebno se prisiliti da se po
vuce potez tek nakon sto se od
redi odredeni cilj i nakon sto se
konkretno pregledaj u sve mo
gucnosti. Uj edno se treba nauci
ti igrati plan u, uz to pra
ti ti mogucnosti svog proti vnika.
sto ukazao eks -sampion
svij eta Botvinik
(napisano u
Sahmaty v SSSR 1949. g. br.
3) , talent, karakter, fizicke mo
gucnosti i priprema, to su 4 vr
lo vazne komponente koj e odre
duj u uc;;p jeh ovog ili onog sahi
ste. Zbog toga svaki s ahist mo
ra obratiti paznju pitanj ima fi
zickog odgoj a. Vazno se pri
viknuti i prisiliti da se ne uzbu
duje za vrij eme partije i da ne
upadate paniku i depresiju
slucaj u poraza. Uglavnom, j e
dnom rijecj u, treba iti miran i
uvjeren sebe.

 PITANJA SAHOVSKE BORBE

Kod analize primjera, kojim se
ilustriraj u elementi taktike (u
prvom i drugom dijel u) ili ele
menti strategije (u trecem dije
lu) i strateski plan, mi ne-

izbjezno susresti nekoliko pita

n j a od opceg znacenj a. Sva ta
pitanj a razmatraj u se ovom
poglavlj u.

OSOBITOSTI SAHOVSKE BORBE

Sahovska borba borba neo
icnog tipa. Ovdj e ne rjesava
uvijek materij alna ili poziciona
prednost, kao sto prednost u
kolicini figura ili pjesaka, ili
prednost smislu boljeg raspo
reda figura ili pjesaka uspo
redi s figurama i pjesacima pro
ti vnika. Katkada se moze pobl
jediti s manjom kolicinom bor
'
benih snaga, ili cak situacij a
ma kada imas losiju pozicij u.
Kako se to moze obj asniti ?
Specificnost saha se prije sve
ga sastoj i t da postoj i oso
ita uloga kralj a sahovskoj
borbl . Ako obj avljen sah, on
da treba prije svega zastititi kra
lj a . Ako se dogodi da napad
nuta ilo koj a druga figura, nju
moguce ostaviti bez ilo ka
kvih posljedica, ili cak odgovo
riti na taj udar protuudarom.
Ako nema mogucnosti da se spa-

si kralj od saha, onda borba

zavrsena bez obzira na materi
j alnu i pozicionu prednost je
dnog ili drugog igraca. Osoita
uloga kralj a j avlj a se sluca
ju pata, vjecnog saha itd .
Br. 1

. KERES

Biieli vue i doiva

(Mat

ceti ri poteza)

U zadatku . Keresa materi

jalna prednost na strani crnog,
ali doblva ijeli zbog toga jer
crni kralj kra jnje nepovol jno po
stavl jen : :L. Lg5 ! Tf7 2. Lf4 Sc6
. Ld2 -i 4. L mat, od cega
nema obrane.
Br. 2

blj eli daje mat. 1. Dh6 : + ! Kg8

(lli 1. . . . Kh6 : 2. Th3 mat) 2. f7
mat.
Kod napada na rohadnu pozi
ci ju vrlo cesto treba zrtvovati
figure ili p jesake sa ciljem da
se razblj e p jesacka obrana.
Br. 4

BATU JEV-ABDUSUMA TOV

(Prv. Truda-<-<, 1 95 1 )

Remi

Bijeli ima tri pjesaka vise, ali

crni ima osiguran remi zbog pa
ta : 1. f6 Lf6 : + ! 2. Kf6 : p at.
Br. 3

SAMKOVIC-POLJ
(Lenjingrad 1 953 )

Biieli vu!e i doiva

(Mat u dva poteza)

Sanse su na strani crnog koj i

ima jake slobodne p jesake, ali
10

Biiel i vu e i doiva

Bij eli doio na slijedeci na

cin : 1. Lh7 :+ ! Kh7 : (lli 1. . . .
Kf8 2. Lh6 !) 2. Lf6 ! Lf6 : (N
2. . . . gf 6 odlucu je 3. d Lf8 4.
Th3 + Lh 6 5. Dh4, na 2. . . .
Lf8 sli jedi 3 . d Dc6 4 . h +
Kg8 5. f i nema obrane od 6 .
Dh4) . ef6 i b ljeli doblva.

crni p redao mu
j ednako lose : 1 . . . . Tf8 zbog
2. Sf6 + [ 1 . . . Tg7 : 2. hg7 i ne
ma 1n.
1. Dg7 ! i

Br. 5

KAN-ARATOVSKI
( Lenj ingrad 1951)

Br. "1

Moie li crni i g ra ti

Lg2 :?

Crni morao dati kvalitetu :

1
Tf5 : (Do mata i dovelo
1 . . . . Lg2 : ? 2. Se7 + Kh8 3.
Dh7 : + !) 2. Tf5 : D : + 3. Khl
Lg2 : + 4. Dg2 : 8 5. Dd5 + Kh8
6. f i ijeli uskoro doblo.
Druga osobltost koja ima ve
liki upliv na tok sahovske borbe
pravilo promocij i pj esaka
figuru zelj i.

Biieli vue i doiva

Vidimo tipican pjesacki pro

dor : 1. 6 ! 6 2. 6 ! Lb8 . a"l!
S a7 : 4. 7 i ijeli doblva.
Br. 8

RESHEVSKY-BOLESLAVSKI
(Ziirich 1953)

Br. 6

NEJSTADT-GORBULIN
(Moskva 1946)

Crni vue i remizira

Biieli vue i doiva

Poslj ednj i potez ijelog i

1. d7 ?. Pravilno ilo 1. Td8
i sada crni mogao postici vr
lo j ednostavn o remi igraj uci 1.
7! sa ciljem da odvuce to. .

11

 i provede pjesaka damu.

Interesantno primijetiti da su
tu mogucnost previdjela pro
tivnika.
Nismo se sluaj no zaustavili na
tim osobltostima sahovske bor
be. S vremenom uvidj eti

veliki utjecaj tih sahovskih spe

cifi cnosti ne samo na komblna
cije nego i na strateske planove
igre . Osobl to uloga kralj i pro
mocij a
pjesaka
kompli ciraj u,
prosiruj u i obogacuj u mogucno
sti oij u strana .

SAHOVSA PARTIJA
Citav proces sahovske borbe od
prvog poteza do momenta kada
se jedan od protivnika priznaje
pobljedenim ili dok ne uslij edi
sporazum na remi, nazivamo sa
hovskom partijom. Nj u mozemo
podijeliti na dva osnovna dije
la: 1 ) borba s pasi vnim uescem
kraljeva i 2) gdje jedan ili
kralja imaju aktivno ucesce . (Na
ovaj pasus su kasniji suradnici,
koj i su preradili knjigu, stavili
primjedbu da to malo previ
se formalna podjela, tako da ni
je kasnije potpuno prihvacena) .
Prvi dio partij e takot!er se
moze podijeliti na dva stadij a :
) borba s neodredenirn i nede
finiranim pozicij ama - to se u
glavnom desava prvih 15 po
teza - kad raspored figura i
12

pjesaka os nije poprimio kon

kretne konture i ) borba od
redenim pozicij ama, kad lini
j a pjesackih lanaca i raspored fi
gura poprimio konkretne oike.
Stadij mi katkad nazivamo
t v r n (pocetak) , sta
dij >> nazivamo s r d i s n i
c (sredina igre) . Drugi dio sa
hovske partije mogli nazvati
kon ac igre odn . k n n i .
Ovdje treba primijetiti da se taj
dio partije cesto ne poj avlj uje.
U sredisnjici se borba cesto mo
ze zavrsiti matnim napadom ili
tako velikirn gutkom borbenih
snaga da svaki daljnj i otpor po
staje besmislen . Ali vecini par
tij a, osoto medu maj storima i
velemaj storima, borba cesto pre
lazi kon acnicu i to s aktivnim
uces cem jednog ili dva kralj a.

SAHOVSKE POZICIJ E, ZADACI 1 STU DIJ E

u pocesu

sahovske partije po
j avlj uje se citav niz naj razlici
tij ih pozicij a. Pod terminom po
zicija p od raz u mi jeva se raspo
red figura i p j e saka oblh strana
i l o koj em momentu sahov
ske patije. U rasporedu poje di
ne figure ili pj esaka uvijek
bolj e govori ti kao polozaju
kralj ili polozaju top a itd . Ko
licina mogucih sahovskih pozi
cij a n eoblcna velika. Euwe
jednom napisao : >>Kada i
1 2,000. 000 sahista neprekidno po
kusavali istraziti naj bolj e pote
ze svim logicnim pozi cij ama
i kad i na svaku potrosili sa
mo j ednu desetinku sekunde,
trebalo i im trilion vj ekova da
i otkrili sve mogucnosti .
Za vrijeme igre svakom sahi
sti pripada zadatak da ocijeni
pozicij e koj e se poj avlj uj u, za
tim da pravilno ocijeni poziciju,
sto znaci da razumij e njezine
dobre i lose strane, zatim to
znaci da mora vidj eti moguc
nost za plan dalj nj e borbe i tre
ba n aci pogodnosti ove ili one
operacije koj a omogucuj e da se
stvori dobar plan daljnje igre.
Pravilna ocjen a pozicij e
stvari zalog uspjeha .

pozicij e iz prakticne sahovske

partij e.
Pogledaj mo nekoliko studij skih
i proemskih pozicij a :
Br. 9

S. LIMBACH

(Mat

osam poteza)

Biieli vue i doiva

u

Vrlo poucan proem Limba

cha koj i tretira proem iznu
dnice . 1. De4 ! D 2. D : + Tgl
. D7 + 4 (Ako i crni igrao
3.
. . Tg2 onda slijedi 4. De4
Kgl 5. Del mat) 4. De4 : + Tg2 5.
D + Tgl 6. D7 + Tg2 7. De4
K gl 8. D e l mat .
.

su
Zdi i stdi
umjetne pozi cij e, koj e su na
stale kao iezultat procesa stva
ranj sahovskih kompozi tora. U
proemima ij eli daje mat cr
nom kralj u odredenom broj u
poteza, u studij ama postoj i od
redeni zadatak - ij eli oblcno
mora dovesti borb u do j asno do
ive n e pozicije ili do remi-pozi
cij e. Proucavanje proema ili
studij a vrlo korisno, narocito
ako su nj ihove pocetne pozicije
prirodne, tj . da podsjecaju na
-

13

Br. 10

V. OLEJNIK

Bijeli pocinje i postize remi,

bez obzira sto slablj i za dva
p j e s a ka . 1. Th7 + I<g 2. 7
(Ako crni pt"ihvati zrtvu topa
onda ij eli pa t u) 2. . . . Td8
3. Td7! 8 4. 7! itd. - sli
j edi vj ecni napad na crnog topa.
Br. 12

D. LOLLI, 1768

=
.

Biieli vu e i doiva
(Mat u tri poteza)

Crni ima vrlo opasnog slobo

dnog pjesaka, ali ijeli ga uopce
ne pokusava zadrzati i igra : 1.
Tg7 ! 4 (lli 1 . . . . hlD 2. Lg4 +
sa slij edecim 3. Sf5 mat. Na 1 .
. . . Kh6 slijedi 2. Sf5 + i 3. Lg4
mat) 2. Sf5 + h : . Tg3 mat.
Posl ije 1. Tg7 crni moze igrati 1.
. . . Sg6 . U tom sl ucaju do mata
dovodi 2. Th7 + sa s bl jedecim 3.
Se4 mat.
Br. 11

. SALI, 1634

Biieli vue i remizira

14

Crni vue i remizira

Crni

postize

remi

putem 1.

Dh4 + 2. Dh7 Dd8 + 3. g8D

(lli 3. gBT Df6 + , ako 3. gBS ili
3. g8L onda 3. . . . Dd4 + ) 3
Df6 + 4. Dgg7 Dd8 + 5. Dhg8
Dh4 + 6. D7h7 Df6 + . U slucaj u
2. KgB k remij vodi 2. . . . Dd8 +

3. Kf7 Dd7 + 4. Kf6 Dd4 + 5 .

Kg6 Dg4 + 6. Kh6 Dh4 + .

SAHOVSKA T EO R IJA, I 1 STRATEGIJA

Shvsk
tri
op cenito iskustvo obogaceno ra
dovima analiticara i kompozito
ra . U danasnje vrijeme pot
puno nezamislivo nastupati na
ilo kakvom natjecanj u bez po
znavanj a, makar osnova, s ahov
ske teo1ij e.
Znacaj an razvoj doblla teo
rij a otvaranj a i teorij a konacnica.
Tome su dopr. i nij eli radovi mno
gih sovjetskih s ahista. Iskustvo
sredisnj ici nije za sada
ni priizno analiticki iscrplj e
no, iako ucinjeno mnogo po
kusaj a tom smislu . Suvremena
teorij a sahovskih otvaranj a, sre
disnj ice i konacnice razmatra
pitanja relativne vrijednosti fi
gu1a i pj esaka, zatim tzv. dobre i
lose pozicije borbenih jedinica,
strateske i takticke ideje i ele
men te komblnacij a, slozene tak
ticke ideje, strateske planove, ta
koder i teoretske pozicije (tipi
cne p ozicije otvaranj u, sredi
snjici i konacnici) .

01ganizacij a sahovskih snaga

detaljno razmotrena trecem
dij elu ove knj ige, medutim, i
ovdj e treba nesto malo reci
tome sto pomoci izucavanj u
taktike, koj a opisana prvom
i drugom dijelu ove knj ige.
U partij i se cesto provode ta
kve operacije, kod koj ih po
t1eno dati svoje figure ili pje
sake da i za uzvrat un istili ilo
kakve fi gure ili pjesake protiv
nika. Kod toga se racuna s ap
sol utnom vrijednoscu figura. Da
nas se smatra da su otprilike
vrijednosti lovca i skakaa pod
jednake, svaki od njih da vri
jedi otprilike tri pjesaka . Zatim,

top svoj oj snazi otprilike

jednak lakoj figuri s dva pje
saka . Dama otprilike podje
dnaka snazi dvaj topova ili tri
lake fi gure. Medutim, snaga figura nij e uvijek vecina koj a
konstantna i postoj ana, i zavisi
od broj polj koj se nalaze
pod njezinim udarom odn. dj e
lovanj em. Z atim, od slobode nje
zinog pomicanj a, tj . pomicnosti
i drugih faktora. Npr . s tocke
gledista snage, najpovolj nij i
polozaj figure sredistu ploce,
tj . n t r 1 i z i figure .
N it aj nacin sahovskoj partij i
relat'i vna vrijednost figura kole
ba .izvjesnim dj elovima i nij e
uvijek jednaka njezinoj aps olutnoj snazi.
U ocjeni polozaj a kralj a veliki
znacaj ima f aktor s i g u r n o
s t i. U vezi s time kao pravilo
se moze smatrati da dobar
kralj onaj koj i zasticen pje
sacima i figurama, ali pri tom
treba uzeti obzir i mogucnosti
i napada i obrane. Tek u kona
cnici kao pravilu faktor si
gurnosti kralj a vise nij e tako
vazan vecin i sliu cajeva po
staje vrlo korisno centralizirati
kralj a, tj . postaviti ga u samu
sredinu ploce .
Relativna vrijednost pj esaka u
mnogim sluajevima, naroito u
konacn - i ci, 1ovisi od stupnja nje
gove pomicnosti.

Relativna vrij ednost figura i

pjesaka cesto se mijenj a . >>Losu
figuru<-< moze se poj acati tako da
se prevede na drugu tocku,
ili obratno dobru figuru<-< se
moze oslablti tako da se potisne
losu poziciju . Vazno za stra
teski plan igre da se raspolaze
15

s figurama i pj esacima tako da

svaka od nj.ih svoj im dj elovanjem
ne ometa djelovanje dugih fi
gura i to se naziva h a r m o n i
j f i g r i s k . Sa
mo se sebl razumij e, da to
pravilo kao i mnoga druga, tre
ba shvatiti sa stvaralacke strane,
j er poziciona igra nedjelj iva
od takti cke, tj . komblnacione.
Desi se da se i l ose rasporede
nim figurama i pj esacima katka
da uspijeva doblti partij u za
hvalj uj uci tome sto protivnik
ima j os losij e rasp oredene svoj e
borbene snage.
Navest ovdje strateske
ideje, ili, drugim rijecima, ele-

mente sahovske strategij e, koj i

su osnova izucavan j u st1ate
skog plana :
1 . Mobllizacij a figura i cent1
lizacij a pj esaka (razvoj figura
otvaranj u) .
2. Poboljs anje polozaj a figura
- potiskivanje figura protivni
ka.
3. Razmj en a figura <lose za
dobre) .
4. Pobolj sanje i ucvrs civanje
\rlastite pozicije - oslaj ivanje
pozicij e proti vnika.
5 . Ogranicenj e protuigre pro
tivnika.
Pogledaj mo primjere :

Br. 13

Br. 14

KOTOV-BARCZA
(Moskva-Budimpesta, 1949)

KERES-BARCZA
(Savno-Zdroj 1950)

Biieli vue i doblva

Biieli na potezu

Bij eli ima pj esaka vise uz bo

lj i polozaj kralj . U partij i
slijedilo 1. d6 (Sa ciljem da se
zahvati tocka 5) i crni predao
1 . . . . Sa8 + 2. 5 s putovanjem kralj a na 6-7 gubl. Po
moeu 1. d6 bijeli sproveo stra
tesku i dej u 1p otiskivanj a fi gura
protivnika.

Keres ispocetka
svoj u pozicij u figura i pjesaka :
1. d6 Dd7 2. 4 Kf8 (Inace
nemoguce uvesti igru topa) 3.
Df (Dama se prevodi na cen
Kg7 4.
tralnu tocku d5) 3
(Bijeli kralj treba uporiste
sl ucaj odlaska topa s prvog re
8 5. Dd5 Ld4 6. Td4 : !
da) 4
(Odstranj uje obranu pjesaka 6)

16

6.

(Ako i crn1 igrao 6 .

. . . ed4 onda i slij edilo 7. Sb6 :
Tcl + 8 . Kh2 Dd8 9 . Dd4 : s do
itkom zbog toga sto ij eli ima
materij alnu i poz1c1onu pred
nost) 7. Sb6 : ! (I bljeli odgovara
Td5: 8. Td5:
protuudarom) 7.
Df5 (Ili 8 . . . Dd8 9. d7 Kf7 1 0 .
5 ) 9. d 7 i crni predao. U tom
pobolj sanj e
vi dimo
primj eu
pozicij e dame centralizacij om
( n t r 1 i z i
f i g r ) ,
zatim ucvrs civanj e pozicij e vla
stitim potezom ij elog (2. 4) i
razlici te takti cke idej e koj e
razradi ti dalj em toku
knjige.
Sada cemo n abroj iti elemente
t aktike :

Osnovni elementi

Dv ni dr
tkrivni n d
tkrivni sh
1 v zi vn
vzivn

1.
2.
3.
4.
5.

Takticki elementi i kom ina

cij e mogu se primij eniti za posti
zanj e materij alne ili pozicione
prednosti, zatim za ostvarivanje
ilo koj e od strateskih ideja, ali
naj ce s ce od svega oni su vezani
s idej om prema jednom od slije
decih cilj eva :
2 . t ( opcenito)
2. t n s 1 d n m
red
3. U g s n i m t
4 . t n r t s 1 d
n j e m r edu
5. R s n s k
obrane kralj a
6. t
7. n v 1 n t ez
8 . r t s k i i z i i o
n i re m i
9. r m i s k .

K od provo denj a taktickih ko m

in acij a i operacij a treba imati
u vidu j os dvije takticke ideje :
1. r t i v d r
2 . d t z.

Pomocni elementi

6. N v 1 n
7. d v 1 n
8. d s t r n i v n
obrane
9. r k r i v n
10. 1 k d
11. s 1 d n 1
12 . I z n d n i .

Pogledaj mo nekoliko primj era :

Br. 15

STEINSAPIR-ESTRIN
(Moskva 1 946)

Treba reci da se ta kic kd ele

menti ostvaruj u praksi p omocu
saha, ztvom, iZJmj enom figura,
napad om silablje fi gure na j acu,
prijetnjom mata itd. Drgim r,ije
ci1 m a, sve taticke ideje zasno
vane su na nek oj prinudi. U
p rak i se t a kt i ckli elementi vrlo
rijet ko p m1 J en J UJ U izoliran, o .
Oblc no se on i susrecu oiku
komblnacije koj a kompleks
taktic kih i deja.
-

C rni vue i doblva

(Mat

tri poteza)
17

Dd2 + ! (Takticki ele

1.
ment - odvlacenje) 2. Ld2 : Tf2 +
3. Dg2 Tg2 : mat. Komblnacij a
crnih ujedinila takticke ele
mente - odvlacenje s idej om
mata. Zrtvom dame proveden a
ta komblnacija.

Br. 17

BONDAREVSKI-MACKEVIC
(Lenj ingrad 1950)

Br. 16

SCHALLOP-CIGORI N
(Podj ebrady 1896)

Biieli vue i doiva

Crni vue i doiva

1.

Le5 ! s prijetnj om mata

jednom potezu. Bijeli pre
dao, j er poslije i zn udenog 2. Se5 :
(Ili 2. f4 Lf4 : ) 2.
Tdl : + 3.
Ldl : De l + doblva mat. Ova
kominacij a se sastoj i od protivudara i odvlacenj a (1 . . . . Le5 !)
i
oslobadanj a polj a (2. . . .
Tdl : +).

Komblnaci ja Bondarevskog, ta
koder, sadrzi nekoliko t aktickih
idej a :
18

Samo potezu 1. Se6 ! sumira

se istovremen o i odvlacenje (pje
saka f7) i oslabadanje polja (d4)
i otkriveni napad (na tocku g7)
i protivudar, (zbog toga sto
ij eli ostavio svog topa pod u
darom figura proti vnika) . Sve tri
razmotrene komblnacij e provo
dile s u se sa zrtvom fi gura. N
takticke operacij e mogu iti i
bez zrtava.
Br. 18

CAPAB LANCA-MARSHALL
(6. . meca, 1909)

Biieli vue i doiva

Slijedilo 1. Lf8 !. ( nije

zrtva lovca, j er crna dama ve
zana zastitnom kralj a od aha i
to samo napad na nj u) 1
Dh7 : 2. Th"l : + ( Dvoj ni udar) 2.
. . 8 3. "1 : i crni predao .

otkrivanje vertikale i dij agonale,

s a slijedecim prodorom pozi
ciju protivnika.

Br. 19
EUWE-SAMISCH
(Stuttgart-Neuheim 1937)

Br. 20

Biieli vue i doiva

O dlucu je 1. Sf4 ! i bez obzira

kuda i crni top isao ijeli pr o
vodi odlucujuci udar. Ne p omaze

6 + zbog 2. Dh6 : !,
ni 1.
cime se odstranjuje obrana to
c ke g6, j e r na 2
Lh6 : 3. Sg6 +
odluuje. Slabo 1. . . . D:
zbog 2. Se6:+.

Strateske ideje su, t a ko der,

ic no dio slozenih zamisli. Ce
sto se one is p replic u s t a kt i ckim
i dej ama. Izgradnja
strateskog

plana uvijek slijedi neki odre

<1eni cilj i uvijek nedjelj ivo
vezana s osobltostima ove ili one
pozicije. Tako np r. u po zi cij i s
pozicionom prednoscu moze se
susresti plan napada i odgova
rajuci tome slablj a strana ima
plan obrane . U po zicij i s otp ril i
ke j edn aki m sansama za
strane, strateski plan ima cesto
za cilj zahvat vaznih toaka,

Biieli vue i doiva

Pred nama dobro poznata

pozicija iz teorije konacnica. Bi
jeli mora doblti. Kakav ovdje
p l an igre? Dama se ne moze
obracunati sa crnim kralj em i
pjes ak om bez pomoci svog kra
lj a. Znaci, da i doblo crnog pje
saka, potrebno prevesti svog
kralj s polj 8 n a polje .

Kako to mo guce p os ti c i ?
Taktickim putem primijenjujuci
okadu: 1. D + ! (Crni
prinuden okirati vlastitog pje
s aka) 2. 7 2 3. Dc2 ! Kal 4.
Da4 + (Pjeak opet o

kiran vlastitim kraljem) 5. 6

itd.

19

Br.

Br. 21

22

WISKER-Mac DON ALD

Bijeli doblva

Ova pozicij a vrlo vazna za

sahovsku teorij u i praksu. Bijeli
mora prevesti pjesaka damu
ili za nj ega osvoj iti topa. Sto
stoj i na putu ostvarivanj a po
stavljenog cilj a ? Crni kralj i crni
top. Treba dakle poduzeti odgovaraj uce mjere : 1. Tel + ! (Da
i se potisnul10 1 c rnog kralj a od
Kd7 2. 4 ! (Pr. i
pj esaka) 1
prema 3. Kf7, sto odmah ilo
nemoguce odn . nekorisno zbog

sahova crnim topom) 2.

3. Kf 7 Tfl + 4. K g6 Tgl + 5. Kf 6
Tg2 (Ako i crni nastavio 5 . . .
fl + slijedilo i 6 . Kg5 Tgl +
7 . Tg4 i ijeli i doblo) 6. 5 !
Tf2 + (lli 6. . . . Tgl 7 . Tg5) 7.
Kg6 Tg2 + 8. Tg5 (Prekrivanje)
i pjesak prolazi u damu.
Kod izgradnje plana uvijek
treba uzeti u obzir mogucnosti
protivnika . Tako ako npr . po
zicij i postoj i prednost i nju treba
realizirati, onda se oblcno stvar
svodi na to da se ogranici protu
igra protivnika.

Biieli vue i doiva

Kako se ovdje moze doblti ? U

partiji ilo igrano 1. '1 + ? ?
8 i
(Tipicna greska) 1 .
nastala remi-p ozicij a zbog to
ga sto ovdje potpuno besko
risno nastavi ti 2. 6 Tg6 + 3.
6 6 : + , ili 2. Td7 5 : + ! 3.
4 5 + ! i pozicij a i ila
remi. Umjesto 1. 7 + ?? trebalo
nastaviti 1. Td7 ! s idejom d a
se polozaj kralj a i pjesaka i da se sprij eci aktivnost crnog
topa. Dalje i moglo slijediti 1.
5 2. 6 Th6 + 3. 5 (S
5 +
prijetnj om 6-5) 3.
4. 6 Th6 + 5. Td6 ! (Prekriva
Th8 (lnace slijedi mat
nje) 5
3 poteza) 6. 6 ! (Sada po
zicij a ijelog znatno poj acana i
dobltak vise nije tako komplici
Tg8 '1. 6 (Plan i
ran) 6.
jelih s astoj i se t da se iz
mij ene topovi. Kod tog plan a
ijeli treba izbj egavati patne
Td8
komblnacije protivnika) 7
(Ovim potezom sprecava se 8.
Kd7 i 9. 8) 8. 7 8 9. '1
8 (Ili na eventualno 9. . .
8 + 1 0 . Kd7 7+ 11 . 7 i
blj eLi doblva) 10 . 6 (Crni se
Th8
nasao iznudn ici) 10.

. .

IAI
.=:

20

(Ili 1 0 . . . . 8 + 1 1. Kd7 s iz
mj enom topova) 1 1 . Kd7 Th7 +
12. 7 8 13. 8 + s lakim
dobltkom.
Mnogi strateski prolemi rje
savaj u se poj acavanj em pozicij a
figura, potiskivanjem figura pro
tivnika i slajenj em nj ihovih
pj esaka.
Br. 23

ZUBAREV-ALEKSANDROV
(Moskva 1915)

h4 onda 1 5. gh4 gh4 1 6. Sg 2 h

1 7 . Sf4 s osvaj anj em pjesaka i
dobltkom partije) 15. h4 (Fiksira
pj esaka na h5) 15.
gh4 (Ili
15 . . . . g4 1 6. Sg2 sa slij edecim
17. Sf4) 16. gh4 Le4 (Inace slijedi
17. Sg2) 17. Sfl ! ( pocetak
dugog putovanj skakaca, poslij e
koj eg on dolazi na tocku f4) 17.
Lf3 18. Sd2 Le2 (Ili 1 8 . . . .
Ldl 19. S L : 20. s do
ivenom pj esackom konacnicom)
.

19.

Sb3 Lg4 20. Sd4 Lh 21. Se2

Lf5 22. Sf4 Lg4 (Dalj e vrlo

j ednostavno. Treba samo iznuditi

da na potezu protivnik) 23.
4 ! Kd7 24. 6 Lf3 25. 6 :
6 26. Se6 : i crni predao.
Br. 24

LISICIN-HOLMOV

(Kij ev 1954)

Biieli

potezu

1. Kf2 (Plan ijelog sastoj i se

poj acanj u pozicije kralj a i ska

kaca) 1. 7 (N 1 . . . . Kf7

slij edi 2. 2 Kg6 3. Kg5

4. g i kralj putuje preko d3-d4-c5, kao sto pokazao Gri gor
j ev) 2. Kd8 3. Kd4 7 4.
5 Lc8 5. S4 L7 6. g (Spre
cava potez d5-d4) 6. . . . Lc8
(Crni prisilj en na pasivnu o
branu. Sto sada radi ijeli ?) "1.
S d 3 ! (Skakac se prevodi na kra
lj evo krilo da i tamo stvorio
pjesacke slaboce) 7.
. Ld7 8.
Sf4 g6 (lnace slijedi 9 . Sh5 g6
1 0. Sf6) 9. Sh3 h6 10. Sf4 g5 11.
Sh5 (Da i poslije manevra Sh5-f 6-g4 jos vise oslablo crne pje
sake) 11.
. Le8 12. Sf6 Lf7 13.
Sg4 h5 14. Se3 Lg6 (Ako 1 4 . . . .
.

Biieli vue i doblva

Bijeli ovoj pozicij i proveo

slijedeci plan : 1. Lf4 ! (Ucvrscu
j uci pj esaka d6, ijeli istovre
meno oslobada svoj u damu) 1.
7 (Poslije 1 . . . 8 odlu
cuj e 2. Dc6 : ! Dc6 : 3. d7 + i 4.
d8D + . Slicne kombln acije se
razmatrati poglavlju Promo
cij a pjesaka-<-<) 2. Kh2 (Polozaj
kralj a na ovom polj u sprecava
protivi gru crnog) 2.
6 (Ili

. .

21

2. . . . 5 . h4 8 4. h5 4 5.
Dc4 s osvaj anjem pjesaka 4 ili
h7. Crni prisilje n na pasivnu
obranu) 3. h4 ! (Pomicanj e pje
saka na h-linij i poj acava pozi
cij u bljelog. On zeli stvoriti bazu na polj u g7 . Ako i npr, sli
jedilo 3. . . . 8, onda i islo
4. h5 7 5. h 6 8 6. g ! 7
7. Le5 ! s a slij edecim 8. Kf4. U
dalj em toku i preveo damu na
g7 i ijeli i izmijenio dame i
osvoj io pjesaka na f5) .
h5
(1 ova obrana se pokazuj e kao
nedovolj na) 4. Ddl ! S4 (Ako i
slijedilo 4. . . . Df7, ond a razu
mlj i vo ide 5. d7) 5. Dh5 : Sd5 6.
Ddl Sf 4 : ( I li 6. . . . De6 7. Dd4 !
i 8. h5) 7. Df + (Dvojni udar)

6 8. Df4 : 5 9. h5 ! Df7
7
10. h6 6 11. Dh4 Dh7 12. Df6
f4 13. d7 + ! i crni predao. U

ovom planu sumiraj u se mnoge

strateke i takticke ideje i ele
menti.
Br. 25

SAPOSNIKOV-BORISENKO
(Lenj ingrad 1953)

Cmi na potexu

g4 ! (Posljednj i potez i

jelog Kf2 s idej om da se

kralj prevede na damino krilo,
22

ali vec ilo kasno) 2. hg4

Sg4 : + ! (Da i se oslobodilo po
lj e f6. Sada crna dama stupa
igru) . fg4 Dh4 + 4. Kgl hg4
5. Lg4 : (Inace slijedi 5. . . . g)
5.
Lg4 :. Stvara se pozicij a

koj a beznadna za ijelog. Npr . :

6. Le5 : Se5 : 7. Se5 : Df6 (Tocnij e
od 7. . . . f kao sto ilo
partij i) ili 6 . Se5 : f ! 7 . Sg4 : Tg4 :
8 . 5 Tag8 9. f : Se5 : 10. Le5 :
Del + 1 1 . Tfl D + .

elemenata,
Osim strateskih
komblnacij a i plana i gre, su
vremena s ahovska teorij a razma
tra mnoge sahovske pozicije. U
obl caj eno da njih nazivaj u
teoretskim bez obzira da li se one
odnose na otvaranje, sredisnj icu
ili kon acnicu . Broj teoretskih pozicij a se svakim danom poveca
va, zahvalj uj uci pra ksi i radu
analiticara .
Svaki sahist treba izucavati
suvremene teoretske pozicije za
to sto se one mogu mnogo puta
susresti u partij ama v ili
drugom oiku. Znanje teoret
skih pozicij a olaksava proracun
taktickih operacija i strates kog
plana i pokazuje se kao i tna
pomoc kod ocj ene pozicije . Zbog
toga zajedno razmatrati
neke teoretske p ozicije sa strate
skim i taktickim elementima.
Treba reci j os nekoliko rijei
izgradnj i sahovske komblnaci
je i strateskog plana igre. 1 komblnacij a i plan s astoje se iz va
rij anata, pod cime mi podrazu
mijevamo nekoliko poteza ije
lih i crnih, vezanih medusobno
logikom sahovskog razmislj anj a .
Mnoge varij ante su forsirane, tj .
iznudene. Sahovske komblnacije
se zapravo zasnivaj u na forsira
nim varij antama, istovremen o
u strateskom planu isto tako -

se poj avlj ivati iznudene, ali

i ne forsirane varij ante.
U zaklj ucku ovog poglavlj a re
ci nesto s h v s k
t k t i i i s t r t g i i. Sa
hovska taktika istrazuje borbena
svojstva figura i pjesaka i mo
gucnosti da ih se primijeni za
vrijeme partije. U ci nas kako da
provedemo s uspjehom poj edinu
borbenu operacij u koj a od lo
kalnog znacaj a, kako da prove
demo proracun pojedine borbene
operacij e. U pojedin im slucaj evi
ma sahovska taktika moze imati
samostalni znacaj , koj i odlu
cuj uci za ishod borbe.
gu

Dio sahovske teorij e koj i istra

zuje pitanja organ izacij e sahov
skih snaga, zatim izgradnj e i o
stvarivanj a strateskog plana, na
zi va se s h v s k s t r t e
g i . Ona nas uci kako n aj bo
lje mozemo rasporediti svoj e bor
bene snage na ploci, kako da iza
beremo cilj i sasta vimo plan za
postizanje tog odredenog cilj a,

kako da realiziramo taj odrede

ni plan. N taj nacin sahovska
strategij a cesto uklj ucuje sebe
i sahovsku taktiku. Zbog toga
sahu, bez obzira na mn ogobroj
ne iznimke, postoj i jedna pozna
ta formula : >>Taktika samo je
dan dio strategije i ona se mora
potciniti strategij i i sluzi za nje
zi n o provodenje-<... .
I tako svim fazama sahov
ske partije, neovisn o stanj u po
zicij e i od postoj anj a pozicione
ili materij alne prednosti, neopho
dno r ukovodenje strogo us
mj erenim strateskim planom, ko
j i izgraden na osnov"i stra
teskih ili taktickih elemenata s
uzimanj em obzir svih osobl
tosti situacije koj a nastala
toku borbe . Plan igre obl cno
samo orijentacioni. On se kon
kretizira i mij enj a zavisnosti
od dogadaj a koj i se desavaju
partij i. Svaki potez strateskom
planu mora iti potpun o izracu
n at i takti cki osn ovan.

SAHOVSKA PARTIJA 1 SAHOVSKA TEORIJA

Sah stvaralacki proces koj i
se zasniva na dubokom pronica
nj u sahovsku pozicij u, koj i
isto vrijeme zahtij eva konkretnu
analizu . Nije dovolj no znati i ra
zumijeti ucenje relativnoj vri
jednosti fi gura, elementima
taktike i strategij e, komblna
cij ama i planu igre i ocjeni
pozicij e. Treba to sve nauciti
primijenj ivati sahovskoj prak
si, to zahtijeva od sahista stva
ralacki prilaz. Tak10 se npr . po
j edini m pozi cij ama moze postici
i materij alna prednost pomocu
komblnacij e, drugima -

trebno i neophodno voditi j ednu

dugotraj nu plansku borbu s pa
zlj ivim pracenj em rasporeda fi
gura i pjesaka i mogucim taktic
kim operacij ama. K atkada treba
dati prednost dobrom rasporedu
svoj ih snaga za provodenj e odredene komblnacij e ili, naprotiv,
odreci se sj aj ne komblnacije, ko
j a i, eventualno, mogla donije
ti materij alnu doblt, ali i uj e
dno pogorsala raspored vl astitih
snaga .
Kad sahovski majstor vuce po
teze odredeno g plana, on se u
23

principu ne drz i j edne strates ke

ili takticke idej e. Ovdj e se uvi
jek sumira citav kompleks azli
citih okolnosti.
Br. 26

ENEVOLDSEN-ALJEHIN
(Tunir nacij a, 1939)

Crni na potezu

U ovoj poz1c1 J 1 crni i prema

poznatom principu razvoj a figu
ra (mobllizacij a figura i centra
lizacij a pj esaka) trebao naciniti
ili rohadu ili razvoj ni potez lov
cem . Medutim, Alj ehin, koj i
ocij enio osobltosti ove pozicije,
povukao 1
Dd'7. Zbog cega
se crni odlucio zagraditi put
svom lovcu ? Odgovor j asan.
Bij eli prij etio zahvatiti tocku
f5 skakacem poslij e 2. 4 i 3. Ld3,
cime i se postigao pritisak na
pozicij u protivni ka. Zbog toga
crn i sprij ecava taj plan ijelog.
Sada i na 2. 4 slij edilo 2. . . .
Dg4 s dvoj nim udarom na ska
kaca na h4 i pj esaka 4. U par
tij i dalje slijedilo 2. g3 Dg4
3. Db3 Sg6 (Tim potezom crni
predlaze izmj enu skakaca ili iz
nuduj e povlacenje ijelog skaka
ca) 4. f3 Dd7 5. Sg2 0-0 6. 4
Dd8. rezultat tog manevra
crni sprijeci o razvoj ini cij ati
ve protivni ka, drugi m rij ecima

24

ogran ici o nj egovu protivigru.

Na tom primj eru vidimo da isku
sni s ahist vrlo cesto tezi da pri
j e svega ograni ci protivigr svog
proti vnika .
Istovremeno ocjena pozicije
usporedba snage i mogucnosti i
ij elih i crnih, to vezano
ne samo sa strateskim elementi
ma nego i s taktikom. Prema to
me postoj anj e lose figure kojj
puta moze iti minus, koj i se
moze kompenzirati ilo kakvim
drugim plusevima . Zbog toga kod
ocj ene pozicije treba uzeti ob
zir sve strateske i takticke ele
mente cjelini. Ip ak pitanj e sa
hovskog stvaralastva ne treba n i
naj manje smetati znacaj u teori
j e. Ne smije se zaboraviti va
zn osti svestranog proucavanja
kompleksa suvremenih sahovskih
idej a, jer to uvi jek daj e j ednu
neophodnu pomoc kod izbora naj
bolj eg poteza, kod proracuna
komblnacije ili kod izgradnj e
strateskog plana. Krace recen o,
teorij a znatno utj ece na proces
sah ovske borbe, no s nj om se
treba sluziti vjesto, stvaralacki
nikako ne d ogmatsik i .
Sahovska
teorij a p ocel a se
stvarati vrlo davno. Mn oge tak
ti cke idej e ile su poznate prij e
400-5 00 godina. Strateske ideie
su se p oj avile nedavn o. Princip
brzog razvoja figura, koj i mi n a
zivamo mob l lizac i j a figura i cen
tralnih pjesaka, doblo opceni
to priznanje drugoj polovi ni
proslog vi jeka, druge strateske
ideje, bez obzira na njihovu pri
mjenu u partij ama u periodu iz
medu 1 890- 1 9 1 0. postal i su do
bro poznati tek poj avom djela
n Nimcovica >> sistem<-<.
U tom dj elu Nimcovic polozi o
kamen temelj ac strateskim idej a
ma kao sto su prepokrivanje,

profi l aktika, izmj ena figu1a . Nim

covic se tu dotakao i naj vaznijeg
stntes kog elementa - poboljsa
n j a pozicij e figura.
Vel iki utj ecaj na dalj nj i razvoj
sahovske teorij e imalo i dje
lo Romanovskog >>Sredisnj ica< iz
1929. g. U toj knj i zi autor de
monstrirao ci tav niz strateskih i
taktickih idej a, koj e su se bazi
rale na interesantnim primj eri
ma iz sahovskih partij a.

U Strategij i i takti ci sahov

skog umij eca< 1952. i uci -

njen pokusaj da se p oveze kom

pleks strates kih idej a s ucenj em
relativn oj vrij ednosti figura .
ila dana i klas ifikaci
ja takti ckih elemenata .
S ah ovska teoij a ne stoj i na
mj estu. Svake godine ona se obo
gacuj e n ovim materij al ima koj i
su neoblcno vrij edni za praksu.
Cim sire znanj e i pozn ava
nje teoretskih idej a, to se vise
prosiruj e predstava sahovskom
umij ecu i time razgranatij e sa
ovsko stvaralastvo.

25

VjEZBE ZA SAMOSALNU ANAL!ZU

26

Br. 1

Br. 2

Biieli vue i doiva

Biieli vue i remizira

Br. 3

Br. 4

B i ieli vue i doiva

Biieli vule i doiva

Br.

Bijeli vue i doiva

Br.

Biieli vue i remizi ra

Br.

Crni vue i doiva

Br.

Biieli vue i doiva

Br.

Bi ieli vue i remizira

Br.

10

Ociienite pozici iu (iieli vue)

27

Br. 11

Br. 1 2

Nadite plan doitka za i ielog

Nadite plan dobltka z a biielog

Br. 13

Br. 14

Nadite plan do itka za i ielog

Br.

15

B i ieli vue i doiva

28

Bi iel i vue i rem izi ra

Br.

16

Biieli vue i doblva

RJ ESENJA VJ EZBI
Br. 1 : 1 . D eS + (Sa ciljem da s okira polje f7 i odvuce lovac)
Lf7 2. D e4 + . (Lutikov-Arseneev, Lenjingrad 1 955)

1.

Br. 2:

1. s + ! Kg7 2. 7+ Kf6 (Ili 2.... Kg6 3. 6 + Kh5 4. 5 +

?
5
.
5
2 6. 2 : s dobl tkom. Pravilno 4. . .. Kg6 s remijem) 3 .
Kh4
6 + 7 (Kralj prisiljen stati na e-liniju) 4. 3 : ! elD 5 . 3 + De3 : +
6. 3 : Teoretski remi.
.

Br. 3 : 1. e8S (Ako i .ijeli igrao 1. e8D Hi 1. 8 i1i 1. e8L onda

remi vjecnim sahom) i crni bez orane. Interesantno da partiji
ilo odigrano upravo 1. e8D? (urnir u Frankfurtu na/M, 1924)
Br. 4: 1. Ld5 + ! Kd5 : 2. ed7 g2 3. d8S ! gl D 4. 4
Br. 5:

mat. (G. Rinck)

1. Dh5 ! S prijetnj 2 . Tg8 + + ) 1 . . .. Tg2 : + (Ako i crni igrao

1
Kd7 onda ide 2. e8D + ) 2. Tg2:+ Th5: . 2: : + 4. Kgl i da
lje jednostavno, jer ijeli ima kvalitetu vise s boljom pozicijom (Ma
roczy-Romi, San Remo 1930).
.

Br.

(Za odvla cenje pjesaka g7) 2 . . . . gh6 3.

g7+ Kg8 4. gf8D + Kf8 : 5. Td8 : + D e8 6. TeS :+ 8 : 7. Sg3. Rezultat sve
ga da ijeli ostao sa skakacem vdse (opaev-Alatorcev, Lenjingrad
1 938) .
6: 1. g6 ! h6 2.

Dh6 : + !

Br.

7: 1. a8 L + ! (Samo ne 1. a8D + ? 8!, i crni doblva) 1 . . . . 8

(Ili 1 . .. 8: 2. 7+) 2. 7 + . Pat sa zagradenim lovcem (Kraj studije
. Gurvica iz 1928).
.

Br. 8 :

D c8 :

1. DfS + Kf6 2. DhS + Kf5 . g4 + ! hg4 4. Td5 + ed5 5 . D c8 +

pat.

Br. 9: 1 . ... Tf4 + ! (S idejom da se prekrije polje f. Ako 2. Lf4 :

Sf mat). B i j el i pred a j e. jer na
ond a 2. ... Dg2+ sa sl ijed e c i m 3 . .
2. Tf4: slijed i 2 .
. . 7 : 3 . Tf8 + 8 {Av erbah-G0id enov. Minsk 1952).
.

29

Br. 10 : Crni ima kolosalnu prednost u borbenim snagama, ali mu

kralj nalazi matnoj mrezi . P os l i j e 1. Tgl ! bljeli fors irano doblva :
2. Tg8 + 1 (Z a odvlacenj e to pa) 2 18 : 3. Sf7 mat. (. Romanovski-A.
Romanovski, 1907)
se

Br. 1 1 : Plan pobj ede s astoj.i se u korltenj u loe pozicije crnog krau damu. Zog toga blj elom kor isno odigrati 1. 6 i l i 1 . 6, na sto slij edi 1 . . . . 4 : + ili 1 . . . . 2+ . Kako

lj a i provot1enj e pj eaka d6

p o s t i c i cilj ? U p omoc n am dolazi taktika : 1. 5 ! !, npr : 1 . . . 5 : + 2.

6 i l i 1
fe5 2. 6 ili 1 . . h3 2. 8 + K d 7 3. 6 + ili 1 . . . . Td2 +
2. 6 8 3. 8 + 7 4. Th8 6 5. 8 + 7 6. d7 (Schlec hter-Perli s ,
Karlsbad 1911) .
.

Br. 12 : Plan do,itka sastoji se u prevo t1enj u blj elog kral.i a na tocku
6. Cmi osigurati remi ako nj egov kralj na vrij eme zahvati toCku 5.
Treba igrati 1. Kg5 2 2. Kg6 1 (S prij etnjom . Tg8) 2 6 + 3. Kf5
7 (Zahvalj uj uci 2. Kg6 1 i:jeli d vazan tempo) 4. 5 5. Kd5
4 6. 5 ! (S prij ecava 6 5 na lto slij edilo 7. 8 Th7 : 8. 8+)
6 s + 7. 6 s + s. 6 s 9. 8 + sa slij edecim 10. h8D (Stu
d i j a . Rom anovskog) .
Br. 13 : Pla n dobltka g4-g5, Ta7-h7, g6-g7, Th7-h8 + .

Br. 14 : 1. Sf2 + g (Na 1 . . . Kh4 ? 2. 7) 2. 7 2 3. Se4 + f (3.

. . Kg4 4. c8D + , 3. . . . Kh4 4 . cd8D + ) 4. Sd2 + 3 5. Sc4 + 4 6. Sd2 +
it d. (Stu,dij a . Tro icmog)

Br. 15 : 1. Ld6 + Kf7 2. Lf4 (Na 2. Lc5 Kg6 . Kg8 : Kg5) 2. Kf8
3 . Lh6 + Kf7 4. L Kf8 5. Lc5 + KfJ 6. Lgl : K f8 7. Lc5 + Kf7 8. Ldl Kg6
9. Kg8 : (Studij a V. Nistadta) .
Br. 16 :

30

1. Dc7 : + 7 : 2. 7 + s a slij edecim . Tg7 :.

ELE MENTI TAKTIKE 1 JEDNOSTAVNE KOMBINACIJE

Sahist prij e svega d\lZan da

izgradi dobar strateski plan i da
se nj ime rukovodi sahovskoj
partij i. Medutim, svaki j aki sa
hist mora blti ne samo strateg,
nego i dobar takticar. Nedovolj
no npr. da on provodi stra
teski plan mobllizacije i pobolj
sanj a pozicij e figura otvaranju
i da pri tom pregleda vrlo j edno
stavan takticki trik protivnika.

N eki sahisti smatraj da ne

moguce jednostavn o n auciti vi
dj eti-<-< slozene takticke operacije.
Smatraj u da za to potreban
poseban talent. Medutim, to nije
istina.
Razumij evanje
slozene
takti cke borbe zavisi od nivoa
i gre, tj . od _znanj a oasti teo
rije i iskustva koj i nakuplj en
ka o rezultat analiza pojedinih
pozicij i sudj elovanj na natje
canj ima. Proucavanje sahovske
taktike treba poceti od naj jedno
stavnij eg, tj . od taktickih eleme
nata. Neophodno razumjeti
uzroke od koj ih nastaj u poj edine

takticke operacij e i sredstva tak

tickog djelovanja. U dalj njem to
ku moze se prici k slozenij im
taktickim pitanj ima.
No, takticka i gra ne smije sa
ma sebl iti cilj . Vrlo vazno
s ahu shvatiti harmonij u i jedin
stvo strategije i ta1ktike. Ako i se
igralo samo n a takticke trikove
i zamke - to i znacilo ograni
citi svoje stvaralacke mogucno
sti sahovskom umijecu. Prema
tome svaki sahist, koj i zeli do
stici i vrhunac svom sahov
skom umijecu, mora ovladati
strateskim i taktickim idej ama,
stil sahovskog maj stora mo
ra blti mn ogostran. Da i se je
dnostavni je i udobnije mogao i
zucavati , takti cki materijal
razbljen n a dvij e glave : opci poj movi i elementi taktike daj u se
prvoj glavi, slozen ij i primje
ri navedeni su drugoj glavi,
gdj e , takoder, prikazan proces
proracun a taktickih operacija.

31

SAHOVSKE KOMBI NACIJE

Komblnacij om n azivati
takticku operaciju koj a se sasto
j i iz dva ili vise elemenata tak
tike koj i su objedinjeni zajedni
ckim ciljem. Sve sahovske kom
inacije, ako ih se promatra s
gledista postign utih rezultata, di
jelimo na :

- patn a komblnacij a, koj a svo

j oj kompozicij i ima idej u pa
ta,

- odl ucuj ako se kao rezul

tat komblnacij e postize mate
rij alna prednost ili se iznudu
je mat ili pat, ili se stvara
pozicioni remi i td.,

sto pozn ato,

sahovskoj partij i protice uslo
vima ogranicenog vremena za
razmislj anj e, koje se kontrolira
sahovskim satom. Zbog nedosta
tka vremena neke komblnacij e
nij e moguce do kraj a izracuna
ti svim detalj ima. U tom slu
caj u pribjeze se proracunu samo
glavnih nastavaka i ocjeni naj
vaznijih pozicij a koj e se poj a
vlj uju pojedinim varij antama.
Na taj nacin katkada su pitanj a
provoden ja kom nacije vezana
i rjesavaj u se intuitivno i zasni
vaju se na pozicionom osjecaj u.

- pozicione, kada se kao rezul

tat komblnacij e postize jedi
no promjena si tuacije sa
hovskoj borbl,
- konacn o, p ostoj e j os nepravil
ne, odn. pogresne komblnaci
j e, koj e ne vode do cilja ko
j i i predviden kod po
duzimanja komblnacij e.
Treba spomenuti i neke termine koj i se cesto susrecu :
matna komblnacij a se naziva
takva komblnacija 11 sa
stav ulazi element mata,

- remi- komblnacij e, koj e ima

ju za cilj postizanje remij a
putem vj ecn og saha, ponavlj a
nj a pozicije itd.

Mi razmatrati detaljn o
samo tocne komblnacije. Pojedi
ni primj eri orij entirajru cih kom
inaoijia b.it naveden i ce
tvrtoj glavi ove knj ige.

POJAVA TAKTlKIH OPERACIJA

U procesu borbe poj edine to
cke mogu prelaziti iz ruke ru
ku. Katkada ijeli katkada cr
ni postizu pivremeno dominaci
ju centru ili na kilima. Do
minacija na pojedinim tockama
zavisi cesto od odnosa snaga na
p ada i obrane. Ako j acina na
pada ij elih figura i pjesaka na
ilo koj u tocku ve ca nego 32

cina obrane od strane crn og,

onda takvu tocku nazivati
jakom za ijelog, odn. slabom za
crnog. U slucaj u podj ednake
snage napada i snage obrane na
jednu tocku - nazivati
kriticnom.

Svaki sahist se mora brzo sna

laziti , >>vidj eti kri ticne, slabe i

jake tocke, kako taboru pro

ti vnika, tako i vlastitoj pozi
cij i. K1"iticne i slabe tocke su
osnovn i uzroci poj ava takti ckih
operacij a.
Vidj eti kriticne i
slabe tocke znaci vidjeti moguc
nost ostvarivanj a takti ckih ele
menata i komb lnacij a. Vazno
primij etiti da treba posebnu pa
znj u obratiti kriticnim i slablm
tockama oko vl astitog kralj a.

U partij i
Berlinski-Rj umin
prednost crnog sastoj i se ne sa
mo j akom slobodnom pj esaku.
Pozi cij a oko ij ele rohade puna
kriticnih tocaka npr. (2 , )
i slablh tocaka (, ) . edno
stavno se namece idej a da se od
strani pjesacka obrana radi isko
ristivanj a tih .s labosti . Rj umin
izvanredno rij esio taj proem :
Br.

ki znacaj z a pocetnika ili neisku

snog sahistu, j er ga to osloba
da od mogucih previ da - sta
vlj anj a pod udar svoj ih figura
ili pj esaka. Jer , zapravo, dj elo
vanj e na polj e nije n ista drugo
nego slabe o dn. j ake tocke.
Sada n am nece i ti tesko na
ci dobltnu kombln acij u koj a
n astala partij i Alj ehin-M ike
nas. U pozicij i ijelog su tri kri
ticne tocke (2, 4, f) koj e mo
gu iti iskoristene od protivni
ka.
Br.

28

ALJEHIN-MIKEN AS
(Kemeri 1 937)

27

BERLINSKI-RJUMIN
(Moskva 1931)

Crni vue i doblva

Mikenas odigrao : 1 . . . Le4 :

2. De4 : De4 : 3 . 4 : 2 i sacu
va10 malu prednost, koj u na
kraj u nije uspio rea l i z irati kroz
daljnj ih 40 poteza . Umj esto 1 .
. . . Le4 : trebalo igrati 1
2 ! i ako i ij eli nastavio 2 .
Dc2 : onda 2. . . . Df3 : + 3 . K g l
Lh i mat neizbjezan .
.

Cmi vu e i doblva
1.

3 ! (Tocka ovom

momentu pripada crnom zbog

toga sto se top ne moze uzeti,
pij eti 2 . . . . : + 3. D :
mat) 2. 3 : 3. Sb3 : D +
(Moze se igrati i 3 . . . . D : ) 4.
2 3 mat. Prekrasno finale !
Sposobn ost da se brzo vide
slabe odn. jake tocke ima vel i -

. .

C esti slucaj kriticnih tocaka su

nebranj ene figure i pj es aci koj i
nisu nicim napadnuti . Medutim,
njih takoder treba vidjeti i ima
ti vi du.
33

U partij i Grn feld-Aljehin

pozicij u ij elog mozemo smiono
nazvat i losom zbog toga jer se u
njoj nalazi citav niz kriticnih to
caka (2, 2, d l , 2, !) i slaih
tocaka npr. 4. Aljehinu
dalo mogucnost da p artiju zavr
si komblnacij om.

Br. 30
B ONC-OMOLOVSKI-RAGOZIN

(Lvov 195 1 )

Br. 29

G RtJNFELD-ALJ EHIN
(Karlsbad 1 92 3)

Biieli vue i doiva

Crni vue i doiva

Dc4 !. (Ako
Slij edilo 1 .
i sada ij eli nastavio 2. S, sli
jedilo i 2. . . . De2 : sa cilj em
da se odstrani zastita ijelog to
pa : 3. Se2 : Tdl : +. Povlacenj e
dame na el nepovoljno zbog
gubl tka skakaca na 2) . U par
tij i dalj e slij edilo 2. Dc4 :
Tdl : + ! ( tzv. medupotez )
. Dfl ( Ili 3. Kf2, nakon cega cr
ni ostaj e s topom vise) 3.
Ld4 + (D a i odvukao kralj a od
zastite dame) i ij eli predao
zbog neizbjeznog mata.

Dobar primj er znacaj a taktike

mozemo vidjeti pozi cij i iz par
Bonc-Osmol ovski-Ragozin .
tije
34

C ini se da crn om ne prij ete

ni kakve neprij atnosti . No, ako se
bolj e pog,led a, vidi se da se cr
ni kralj nalazi velikoj opasno
sti nema polj a za odstup,
crna dama nije nicim branj ena
i to kri ticna tocka . Bijeli
doblo p omocu otkrivenog napa
da. Slijedilo 1. Sd5 ! i crni
i prisilj en n a predaj u zbog gu
itka dame.

& _1_ &

Osim kriticnih i slablh tocaka
kao osnovni uzrok ave tak
tickih elemenata i komb lnacij a
mogu iti lose figure i pjesaci.
Maksimalne neugodn osti donosi
los kalj .
U partij i Cigorin-Steinitz i
j eli postigao izrazitu prednost.
Crni kralj , na kraju ploce po
stavlj en vrlo lose :

Br. 31

C IGORIN-STEINITZ
( 1892)

Nesto sl ozen ij a partij a Ko f

man- K ot l erma n :
Br. 33

KOMFAN-KOTLERMAN
(Prv. Ukraj ine, SSSR 1 9 47)

Slij edilo 1. 4 : ! i Stei n itz

se momentalno predao. Na 1 . . . .
D4 : s li j edi 2 . D c6 : + s matom
nekoliko poteza.
U part ij i Kro g i us-Lisicin cr
ni lak o doblva zbog vrlo lose za
sticenog bljelog kralj a.
Br. 32

KROG IUS-LISICIN
(Lenj ingrad 1 951)

Biieli vue i doiva

Crni ima slabog kralj a koj i j os

nij e rohirao. Kako to iskoristiti.
j er skakac ipak vezan ? Naj
prij e neophodno naci put for
siranom razvezivanj u skakaca :
1 . Dg6 + Kf8 2. 6 ! ! (Citava
stvar ovom ostroumn om po
tezu) 2.
. Dc5 (Da crni na
stavio 2. . . . Le6 :, slijedilo i 3.
de6 i mat neizbjezan) 3. Tf6 : + !

ef6 4. Df6 : + Kg8 5. Dg6 + Kf8

6. Se6 + i ij eli doblva.

Paznj u zasluzuje i jedno s tavna

damska konacnica :

Crni vue i doblva

{Mat

sest poteza)

2 : + 2. 2 : D4 + 3.
1
Kal Da3 + 4. 7 + 5 . 2
2 + 6. Kcl Dal mat.
.

Bez obzira na to sto crni

na potezu, ijeli daje forsirano
35

Br. 34

NEUMANN-N. N.
( 1887)

Ovdj e crni gubl zbog izrazito

lose dame i loseg kralj . Posli
j e 1 . Se5 : ! Kotov i p rinu
den na momentalnu predaj .
Treci uzrok poj ave taktickih
elemenata i kombln acij a dis
harmonican raspored figura i
pjesaka.
Br. 36

Bi ieli doblva

mat. 1 . . . . Kh2 2. Dh5 + , ili 1 .

. . . Kgl 2. Dg5 + , ili 1 . . . . Db2
2. g + , ili 1 . . . D + 2. Kf2 + ,
i l i 1 . . . Dh4 2. Dd l + Kh2 3.
De2 + , ili 1 . . Del 2. Dh5 + Kgl
3. Dg4 + .
Katkada se moze pokazati da
vrlo opasan izlozeni p olozaj
dame ako se na ploci nalazi
mnogo lakih fi gura. dobar
primj er za to moze nam poslu
ziti pozicij koj se avila
partij i Keres-Kotov :
.

Br. 35

KERES-KOTOV
(Piarn 1 94 7)

Crni vue i do iva

Bijeli odigravsi Ddl-c2 kao

da zaboravio na moguce o
pasnosti. posljedica te po
greske ij ela dama oduzela
polje 2 ij elom lovcu. Pomocu
vrlo j ednostavne komblnacij e cr
ni osvaj a zlosretnog lovca. 1
4 ! (Oslobadaj uci polj e 5 za
dvojni udar i zavlacenje lovca)
.

2. Lc4 : Dc5 + .

Biieli vue i doiva

36

slij edecem primj eru kao zr

tva disharmonicnog
rasporeda
ijelih figura postao top na
gl.

cificnost sahovske borbe. Tu tre

ba nagl asiti posebnu ulogu kra
lj a, zatim promocij u pjesaka, pat
itd. N tome izgradeno vrlo
mnogo taktickih operacij .

Br. 37

G URFINKEL-TIHOMIROV
(Rostov na Don 1 950)

Primjer na dij agramu 38 ispri

cat nam vrlo interes antnoj
remi-komblnacij i : 1. b8D + ! (Zr
tvuj e novorodenu damu sa ci
lj em zavlacenj a) 1
8 : i re
mi zbog pata ijelom kralj u.
Slijedeci primjer daj e nam
odredenu predstavu snazi ot
krivenog saha :

Br. 39

SCHMIDT-ROSSOLIMO
(N j emacka 1 949)

Crni vue i doiva

Crni doblo pomocu 1.

Sf3 ! (U koliko se ne uzme ponu
deni skakac gubl se kvaliteta) 2.

gf3 Tf3 : 3. Tg2 Lc3 : 4. Td2 !

..
(Poj avlj uje se prijetnj a 5 .
Tdf2 :) 5. Sdl (lli 5. Kgl !) 5
Tg3 ! 6. fg3 Dg3 : 7. Se3 Dh : +
8 . Kgl De3 : + Kh2 Dg + i i

j eli prinuden na predaj u.

Cetvrti uzrok poj ave taktickih
elemenata i kombln acija speCrni vue i dobiva

Br. 38

Tg2 : + ! (Da se odvu

kao kralj p od otkriveni sah) 2.
Kg2 : Tf2 : + ! (S idej om da se od
1.

vuce lovca i oslobodi put crnom

pj esaku) . Bijeli predao jer
poslij e 3 . Lf2 : + 4. Td5 Df2 : +
5. Khl Del : + 6. Kh2 Df2 + 7.
Khl 2 mat neizbj ez an.

Biieli vue i remizira

Kad znamo uzroke poj ave tak

tickih elemenata i komblnacij a
mozemo ih ne samo vidjeti ne
go i predusresti.
37

SREDSTVA PRISILE U TAKTIC KOJ BORBI

Vecina taktickih operacij o
snovana na prisili. Da i
ostvari o svoj u t akticku zamisao
neophodno prisiliti protivnika
da igra tako kao sto predvi
deno proracunima. Medutim,
kako dj elovati na protivnika, ka
ko ga prisiliti da ide susret
zamislj enoj taktickoj operacij i ?
Glavno sredstvo dj el ovanj a n a
protivnika - zrtva. edan od
protivnika daje iz odredeni h ra
zloga svoj u vrijedn iju, apsolu
tnom s1misl u, figuru, za manj
vrijednu figuru ili pjesaka. Zbog
posljedica materij alnog gubltka,
mogu iti i neki drugi razlozi,
zrtvu oblcno nije moguce otklo
niti i protivnik se prisilj ava pot
puno odredenom odgovoru, koj i
dalj njem toku nazivati
-

iznut1eni potez.

Br. 41

SMETANA-DOLEZAL
(Prag 1 949)

Crni vue i do iva

U ovom primj eru pozicij a i

j ele rohade vrlo slaba i zbo g

toga crni postize pobj edu. 1

Tf3 : ! 2. gf3 Dg3 + 3. Dg2 Del +

4. Dfl Lh2 + 5. Kg2 Dg3 + 6. Khl
Sf2 + 7. Df2 : Df2 : , Smetana
predao vec poslij e 4. . . . Lh2 + .

Br. 40

GOLOVKO-CIST AKOV
(Moskva 1950)

Br. 42

CAPLINSKI-USTINOV
(Lenj ingrad 1 951)

Crni vue i doblva

U dvosjekloj pozicij i crni

dobro
prove o
napad : 1 .
Lb2 : + ! 2. 2 : (B ijeli mora u
ciniti taj iznudeni potez, ina
ce slij edi 2 . . . L : ) 2
Td2 : +

. Lc2 5 4. Td2 : Dd2 : 5. g4 Td8.

.

Bijeli predaje.
38

Biieli vue i doiva

U ovoj pozi cij i blj eli posti

gao p obj edu zahvalj uj uci vl o lo
soj zastiti crn og kralj a. Slij edilo

 : 1. Td7 ! Dd7 : (Ako i c1 ni

odigao 1 . .
Sd7 :, on da se pe
kriva obrana tocke f7 i slij edilo
i 2. Df7 : mat) 2. Dh8 + 7
(Sada se pokazuj e da crni
kralj navucen na tocku 7 , po
sljedica toga da ij eli uzima
cenog skakaca sa s ahom, napa
daj uci istovremen o topa n a 8)
3. De5 : + De6 4 . Dc7 + ! (Poslj e
dnj a p reciznost z ahvalj uj u C i ko
j oj se i crni top unistava sa sa
hom) 4. . . . Kf8 (N 4. . . D d 7
blj eli odgovaa 5 . Tf7 : + ! - tak
ti cki element o dvlacen j a - i o
svaj a se dama) 5 . Db8 : + i cn i
d.

Br. 44

ARATOVSK I-PODOLNI

(Vilnus 1 949)

Crni vue i doiva

Br. 43
KERES-A LATORCEV

Poslij 1.

. Lf 1 + ! 2. Df 1 :
Df3 : + 3. K h2 S c5 ! 4. Tcl Df4 +
5. Kh2 Se4 blj eli predao.

(Moskva 1 950)

Z rtve se katkad primij enj uj u

i remizn im taktickim opeaci
j ama. Npr. slucaj u pata. Slije
deca pozicij a mogla nastati
partij i Milster-Radviir. Ona
i nastala ukoliko i crni pog r i
j e s io.
.

Br. 45

MILLISTER-RANDVIIR
(Tallin 1957)

Crni vue i doiva

U gornjem primjer u crni ima

pj esaka vise na , ali se cini
da on osuden na propast. M e
dutim, taj pj esak odlicno odi
grao svoj veliku ulogu : 1. .

2 ! ( Dobro odigrano) 2. 2 :
2 : 3. De2 : Sd4 : ! (Skakac s f 3

poluvezan . t pogledati
pod poglavlj em poluvezivanj e<-<)
i ij eli ostao bez pj esaka lo
sij oj pozicij i. s pa rtij i
odig r ao 2. Tf2 i n akon 2 . . Lg3
ostao bez kvali tete i partij n i
je uspi o spasiti.
.

Biieli vue i rem izi ra

39

Ovdje se ijeli spasava tako da

da sve svoje teske figure : 1.

Br. 47

KAN-LEVENFIS
(Tbllisi 1 93 7)

DhS + ! ! Kh8 : 2. 8 + Kg7 3.

De5 + Tf6 4. Tg8 + K g8 : 5. De8 +
Kg7 6. Dg8 + Kg8 : i remi j er

bljeli kralj pati ran.

sredstvo prisile katkada se
primj enj uj e i izmjena.
Br. 46

KAN-C ERNOV
(J ar oslav 1950)

Biieli vue i doiva

Slij edilo 1. Sd4 : ! Td4 : 2. Le2 !

Tdl : 3. Ddl : Dg5 (lnace slijedi
4. Dd7 s osvaj anj em jednog od
lovaca) 4. h4 Df6 5. 5 ! (S na
padima odvlaci crnu damu) 5
Dg 6 6. Dd7 Lg2 : 7. Kg2 : L4 :
8. Dd ! Dd : 9. Ld : i ij eli
doblo.
.

Biieli vue i dobiva

Bijeli doblo putem 1. Lc4 !.

Prij eti izmjen a lovaca i promo
cij a dame 2. c8D. Zbog toga
crni lova vezan. Crni odlu
cio odmah poloziti oruzj e zbog
varij ante 1. . . . 7 : 2. Le6 : + .

Nebranj eni crni lovci omogu

cili su Kan u idej u za provode
nj e interesantne komblnacije :
40

Vrlo cesto se takti ckim ope

racij ama koristi sah, koj im ta
koder moguce prisiliti protivni-

Biieli vue i doblva

ka na prinu dene p oteze. U pri

mj eru 44 vidj eli smo primj enu
te mogucnosti sa 4. . . . Df4 + .
Osim nabroj enih sredstava pri
sile kao zrtva, razmj ena, sah, su
srecu se i druge mo gucnosti, npr.
napad ili prijetnj a koj ima se
moze pisiliti protivn i ka na iz
n udene poteze.

Br. 50

CAPABLANCA-ALJEHIN
( 1 927)

1. S ! 5 (Ili 1 . . . . S : 2.
Td 7 : + K g8 3. : s figurom vi
se za bljelog) 2. Se4 5 (Inace
se gubl pjesak na 5) 3. Sed6
5 4. Sb7 7 5. Sba5 :.
U jednoj partij i Lilienta1
igrao ijelima i poslije otvaranj a
postigao pozicionu pred n ost.

Br. 49

Crni vue i doblva

Dobltku vodi 1.
De7 ! (Po
mocu napada navlaci topa na 8
ili 8) 2. 8 D c 7 3. Tf8 Kg7 4.
8 D7 ! i neizbj ezan mat iH
gubl tak topa.
.

Br. 51
. LASKER-RAGOZIN

(Mos kva 1936)

Crni vue, iieli doiva

Povlacenje crne dame na d8

omogucilo i bljelom organizira
nje n apada na kralj . Zbog toga
se crni odluc i o na 1
Se4 : . No,
koristeci se taktickim elementi
ma zavlacenj a i poluvezivanj a,
ij eli osvoj io skakaca : 2. 4
(Zavlacenje pomocu napada) 2.
.

. .

Df5 3. Dc2 Sd4 : 4. Sd4 : cd4

5. Le4 : De5 6. f4. Crn i predaje.

Crni vue i doiva

Isto tako slijedecoj poziciji

crni i ma sve osnove da potrazi
takticku opE!raciju zbog toga jer
ij eli kralj los, ijeli top ni
je banjen.

U partiji Em. Lasker-Ragozin

ilo odi gran o 1
Lc7 ! 2. Tf6

(Iznuden i potez inace slijedi

2 . . . . Lb6 osvaj an jem d ame) 2.
41

 . .

Ld8 (Nastavlj a proganj ati to

pa koj i ne moze pobj eci sa 6. re

da) 3. Td6 (Kvaliteta se gublla
i posl i je 3. Df3 Da7 + 4. Df2
Df2 : + 5. Tf2 : Lb6) 3. . . Le7 4.

Br. 53

LJUTOV-BOTVINIK
(Lenj ingrad 1 95 2)

6 Db6 : ! 5. Db6 : Lc5 + 6. Dc5 :

5 : i osvoj ivsi kvalitetu za pje

s aka velemaj stor Ragozin reali

zirao svoj u p redn o st kona
cnici.
Br. 52

N. GRIGORJEV

Crni vue i doiva

U partij i Lj utov-Bot v inik cr

ni mora doblti zbog vrlo lose po

zi cij e bljelog kralj a koj i stoj i n a
kraj u ploce. B otvinik nalazi vr
lo efektno rj esenje 1.
. . h5 !
(Zbog prij etnje g4 + ij eli mora
uzeti pj esaka na h5, time se
ijela dama udalj ava od borbe)
2. Dh5 : Dhl + (Navlacenje kralj a
pod dvojni udar) 3. Kg4 D dl +
4. Sf3 (Jedino, jer inace pada i
j ela dama) 4.
Dd7 mat.
U drugim varij antama, ko
j ima ijeli ne igra 2. Dh5 :, cr
ni doblva, npr : 2. g4 hg4 + 3 .
Dg4 : Dh l + 4 . K g 3 De l + s osva
j anjem skakaca ili 2. Db7 + Kh6 !
i ij el i nema zadovolj a v aj uce o
brane od 3. . . . g4 + .
Koristeci prij etnj u kao sred
stvo prisile mogao Euw e
slij edecoj p ozicij i osvoj iti pje
s aka :

Biieli vue i doiva

Ova studij N. Grigorj eva

prekrasna ilustracij a
prijetnje
kao sredstva takti c ke prinude.
1. f4 ( l zn u deno zbog prije
tnj e odlaska pjesaka damu .
Ako i crni nastavio 1 . . . . d5,
onda se f-pjesak p romovira da
mu sa sahom i ijeli doblva) 2.
d5 (Opet iznuden o zbog pri
j etnj e da se provede h-pjes ak
damu, slucaj u 2 . . . . 5 i
j eli pj esak dolazi na h8 ranije
i napada p olje al) 3. f5 5 4.
h5 ! d4 5. f6 ! Kd6 6. h6 ! d 7. f7 !
7 8 . h 7 d2 (Lako uoci ti da

su poslj ednj i

crnog ili
izn udeni) 9. f8 D + ! ( zrtva
cij i cilj navlace n j e , kao po
sljedica toga h-pjesak odla z i
dam u sa sahom) 9. . . . Kf8 : 1 0 .
h8D + ! i ij eli doblva.
42

potezi

U ovoj studij i Troickog ij eli

p ostize remi zahvalj uj uci kom
pleksu razli citih prij etnji. 1. Sd7 !
Ld6 ( j edina obrana od pri
j etnje f8D) 2. f8D ! (Zrtva sa ci
Lf8 :
ljem okiranj a dame) 2
3. Se5 ! (Prij eti osvaj anj e dame
p oslij e 4. Le2 + ) 3.
Dg8 (Ili
3. . . . Dh7 4. Ld3) 4. Lc4 ! Dh7
5. Ld3 (Skakac i lovac ne pusta
j u crnu damu na slobodu) 5
Dh6 (Nista drugo ne preostaje,
no sada okiran o polje h6
sto garantira ijelom vj ecni sah)

Br. 54

EUWE-ALJEHIN
(Ztirich 1934)

6. Le2 + 7. Sf3 +
S e5 + 9. Sf + itd.
Biieli vue i doiva

Kh5 8.

Tako aktivni potezi j edne stra

ne vezan i sa zrtvama, sahovima
napadima i prijetnj ama izaziva
ju potpuno odredene odgovore
druge strane . Zbog toga se ti od
govori nazivaj u f orsirani ili iz

Slijedilo 1 . 4. Umj esto to

ga trebalo igrati 1. 4 ! i po
j avlj uje se prij etnj a 2. 5 (tzv.
>+vilj uska
vidi poglavlje
>+Dvoj ni udar) , koj om osvaj a po
slije povlacenj a skakaca pj esaka
de4
na h7. Ako i slijedilo 1
onda 2. Se4 : Se4 : (Ova izmjena
iznudena inace pada pje
sak na h7) 3. Le4 : 8 4. Lh7 : + .
.

nudeni.

Br. 56

Br. 55

. TROICKI

Biieli vue i doiva

(Mat u tri poteza)

U pozicij i na dij agramu ijeli

igra 1. Dh5 + i iznud j e 1
g6. Zatim slijedi 2. Dg6 : + hg6 3.
Lg6 : mat . Ovdj e kompleks - ak
ti van potez i izn udeni odgovo r
- ponavlj a se dva puta.

Bi ieli vue i remizi ra

43

Br. 57

ALJEHIN-FREEMAN
(Ne w York 1942)

Dh6 : 3. Tf8 : + Kf8 : 4. Dd 8 mat.

Svi p otezi crnog s u ili iznudeni

i kompleks - akti van potez i
izn udeni od govor - p oj avio se
tri puta.

pozicij e gdj e se taj

kompleks ponavlj os vise puta.
Ako tih iznudenih poteza vi
se, onda se ta serij poteza na
ziva forsirana varijanta. Drugim
rij ecima - forsirana varij anta
ogranicena kolicina poteza ko
j oj su svi odgovori j edne od stra
na izn udeni.
,

Biieli vue i doiva

(Mat

cetiri poteza)

Ovdj e ijeli od igrao 1. 8 +

Sf8 2. Sh6 +
izn uduj uci 1.

Kada smo objasnili uzroke po

j ave taktickih operacij a i sred
stva prisile taktickoj borbl, mo
zemo prijeci k razmatranj u tak
ti ckih elemen ata i komblnacija.

DVOJNI UDAR
Dvojnim udarom nazivamo ta
kav takticki elemen t kod kojeg
Br. 58

Biieli vue i doiva

44

f igura ili pjesak napada na dva

ili vise obj ekata u protivnickom

taboru. Prij e svega mi raz
motriti dvoj ni udar konacni ca
ma. Ovdj e se on moze ostvariti
s ilo koj o m figurom cak i
s kralj em.
1. D + s istovremen im, odn.
dvoj nim napadom na kralj a i to
pa.
Tko doblva pozicij i na di
j agramu 59 ako na potezu cr
ni ? Izgleda na prvi pogled da
partij remi, zbog toga sto pje
saci istovremeno prelaze damu
ako se racuna samo 4 poteza.
Medutim ipak d oblva crni, za
hvalj uj uci dvojnom udaru : 1

Br. 59

Br. 61

Crni vue i doblva

Crni vue i dob lva

2. h5 3 3. h6 2 4. h7 D

5. hSD Db2 + s osvaj anj em ij e

le dame.
Dama vrlo pogodna figura
za nanosenj e dvoj nog udara zbog
svoj e velike udarne moci.

Td2 + .
Crni doblva poslije 1
Interesantan dvoj ni udar
slij edecoj pozici j i koj a se dosta
cesto S USeCe U sahO\ SkOj praksi :

"

Br. 62

Br. 60

Bi iel i vue i doiva

1. Th8 ! 7 : (Inace slijedi 2.

b8D i crni mora zrtvovati topa)

2. T h7 + i pada top .

Biieli vue i doiva

Bij eli doblva poslij e 1. Dc5 na

padaj uci istovremeno dvij e ne
branj ene lake figure. Poslij e 1
Lb8 (Ili 1 . . . . Ld8) moze se
uzeti skakaca ili na pocetku cak
lovca sa 2. Df8 + . Pogresno i
ilo 1 . De8 + Kh7 2. Dc6 zbog
2 . . . Le 5 .
Dvoj ni udari topom vrl o su ce
sti kon acn icama.

N koj i n acin s e moze poblje

diti pozi cij i na dij agramu 63 ?
Za pobj edu potrebno osvo
j i ti ili skakaca ili lovca. se
45

Br.

63

pata. Zbog toga, da i slomio

otpor svog protivnika, ijeli mo
ra igati 4. Sd5 + 4 5. Sc3 +
Kf4 6. Se2 +
8. Tf .'5 + ! i td.

4 7. Sg3 +

Kf4

Br. 65

B i ieli vue

doiva

postize p u tem 1. 7 ! (Paralizira

crne figure) 1.
Kf6 2. 7.
Po slj edica dvoj nog udara ta
da crn i gui j ednu od figura. Za
tim, nap1eduj uci svoj im kralj em
i pj esakom, ij eli potiskuj e crnog
kalj a i doiva partij u.

Br. 64

Bije l i vue i doiva

Za dvojne udare vrlo povo

lj an skakac, 1. Se7 + s osvaj a
njem dame.

G. RINCK

Br. 66

B i ieli vue i doiva

Biieli vue i doiva

Vrlo interesantna Rin ckova stu

dij a ! 1. Sf6 + Kd4 2. + 5.
Stice se utisak da doitak
vrlo
j ednost avan . Dovolj no
uciniti dvoj ni udar 3. 5 + i sve
g ot o vo. Medutim, crn i na to
odgovara 3. . . . Kf4 ! i pokazuj e
se da n ij e dobro uzeti damu zbog

Bez obzira na skakaca vise,

ij elom nij e tako jednostavno
nadigrati proti vnika zbog toga
j er crni ima vrlo opasnog pje
saka . Nakon 1 . Lg6 ! (S prije
flD (Ne
tnj om 2. Lf5 mat) 1
spa s a v a 1 . . . . Kd7 2. Ld 3 6 :
3. h6 Kd6 4. h7 Ld4 + 5. Kg 8 itd)

46

2. Lf5 + '. ( I i dej da se zavu

. .
. . ..
da m dvo J ll! u d a i) - 2
.
Ld2
Df5 : 3. Se7 + Kd7 4 . s f
.
"
5. h6 6 6 . g6 Lc3 7 . Sg 7 +
'
7 8. h 7 1. b 1 J eli d o b iva.

Br. 69

LUBLINS KI-KAM ISOV

(Mo skva 1 949)

1
- '" -

.t.
.t. 8 w
.-
.& .
u
.

:
ill

WD

g
u
.

Br. 67

- !?i,if,j

:
"

iid .
-
. ."
" ,.

l
" "t
.
=

:
.i
1

Crn1 vue i dob'1va

- 1
1!8 .
1
Moze li

rn 1 igrat'1

Kd6 :?

p oslij e 1 Kd6 ". ". 2 : Tdl +

7 3 . d8 :. Cmi : d . Beznadn 3 . . .
4. Lb6 : +
5
Kd7 . L a 5 : ili 3 . 8 .. . . 5 : 4.
Tb 8 d5 5. ' 6 : .

.
Se5 cmi osva. Potezom 1
kval itetu .
z natn o rj d
susre ce se dvoj ni udar lovc
:

.-.- 1

--

:r:

Br. 70
1

Br. 68

-
. . . ... .
-?<!

-/:L :
.

.
. .
-..

8
.
.

Crni vue

. Potezom 1

topa

d ob .1va

Lf5 + crn 1 osva

. ..,
U part"
1 1 . Luinski- am1sov
crni p o zur1 0 s uzima
n em
S aka n d6 i iz gub l
lovca

Moze li

rn 1 igrat'1

Td6?

.
. . i rni da 1
U ovoj poz c1J
.
se obran io o pr1 J etnj e h5 -h 6
.
od1grao 1 Td6 ? ( Pravilno
. .
]
il 1 . . . . K h 7 ) 1 lZgublo . k va.
. .
.
litetu. Sl lJed d vojni ud ar ..

2. Le5 Tde6 3 . Lc7 : 7 .. 4 h6

.
Kh 7 5 g7 . + g7 : 6. hg7 i crn1

predao

47

.
U kona cv ? 1ci m oguC dvoj nl
udar '. k ralJ em :
Br. 71

"

Br. 73

-- 1

1
d

:
-
.

.
..%-
. .

. .
.

i',! ..... .
- .

-
. k
B 1 1 e l i vue . remizira

Crni vu" 1 rem"1z1 ra

Crn i postize
v

rem'

pomoCu 1

Kf 7 2. K f3 g8 : 3. K f4

4. Kf5 Kf8 ! 5
g6 Kg8 6 ' g5
Kf7 7 4! 5 Kf8 8 . 6 8 9.
f7 + Kf8 10 Kf6 pat .

r7

D voj ni d ar kr i Jem

omogucu ijelom d se spas1 s 1I J. e d ,

.
co J poziciJ. 1 ..

.
Pozi cij. a I. J elog na ovo dij agamu izg l eda tuZn o . P eti g
.
.
__
sa sliJ edec1m
Kf4 1 nap re d ova.
n.
Jem h Jesaka

. Izbavl ga dvoj ni ud ar p oslij e 1 Lg4 : ! Sg4 : 2.

Kh

Dvojni ud ai" pj esak om susrece

.
se d os t rij etko z og t oga sto
v
on oc1gledan
eduti m , moZe

ti sastavni d io
kom inac

.
I J e .
Br. 74

Br. 72

"
1 1eli

Biieli vue
1.

remizira

L ' s 3 : 2 . i rem I ,

.
J er Jedna od crn1h figura pada .
.

48

'

vue

.
d ob1va

.
Ovdj e ij eli moz 1grat i 1. Lf7
.
slij edi 2. g
J er na l.

+ 1;7: :
3. Th ; ;

4. gh7 :
fg7
o
5 . Kg4, S t o d vodI do dobltka .

Sad pro analizi ati ekoli

ko primj era gdj e s e dvoj ni udari
isprepl icu sa drugim taktickim
elementima.
Br. 75

ij eli svej edno postize uspj eh po

mocu takti ckih elemenata zavla
cenj a i dvoj nog udaa. 1. 4 !
(Ovu ostroumnu zrtvu topa nije
rnoguce otkl oniti zbog prij etnj
ij elog 2 . h mat. Sada i
odvlaci crnog topa n a 4 . red)
1 . . . 4 : 2. Th3 + K d 4 3. Tl1 4 +
i to dvo j n i udar.

Br. 77

V. BRON

D,
"
t

".

.

-

"
/;

Moie li crni igrati

Le4?

U ovoj dvosj ekloj pozicij i ilo

i pogresno i grati 1.
Le4 ?
zbog 2. ThS + (Zavlacenj e) 2
7 3. Sd6 + (Dvoj n i udar) i cr
ni i izgu io lovca.

Br. 76

R ukopis Ferdesi
(1501)

Biieli vue i doiva

Izvanredna pozicij a svo

j oj logici i elegancij i studij i
Bron a. Izgleda kao dio sahovske
patij e. Rjesenj e studije se zasni
va na navlacenj u s dvoj nim u
darom . 1 . 8 ! Da3 ( j edini
potez, na 1. . . Df7 slij edi
2 . Sd6 + ) 2. Sd4 + 6 3. s +
5 (Kod svih ostalih odgovora
pada dama) 4. 5 + Kd6 5.
Td5 + 7 (Ili 5 . . . . 7 6. Sb5 + )
6. 5 ! Da5 : (Sada crni ne moze
ptkloniti zrtvu topa) 7. Sc6 + i
blj eli doiva.

Biieli vue i doiva

Vrlo interesa n tna starins ka ko

nacnica ! Los rasp ored bljelih figura izgleda omogucuj e crnom
izbj egavanje poraza. Medutim.

U sahovskoj praksi vrlo cesti

su usptni dvoj ni udari .
49

Br. 78

dati lovca zbog prij etnj e

mata.
Br. 80

Biieli vue i doiva

Ovdj e odlucuj e 1. h : ! (Od

vlacenj e dame s odstranj ivanjem
obrane i zavlacenjem pod dvoj
n i udar) 1
Th3 : (Nij e bolje
ni 1 . . . . Tg6 2. g ! g : .
Le6 : + Kg7 4. g :) 2. Le6 : +

Kg7 3. Lh :.

otvaranj u i sredisnj ici sa

hovske partije dvoj ni udar se
moze p oj aviti mnogim pozici
j ama.
U

Bijeli vue i doiva

Ov:dje ijeli provodi dvojni u

dar napadaj uci kriticne tocke 7
i f7. 1. D ! De7 (Ako crni na
stavi 1 . . . . Dd7 onda 2. Db7 :
Dc6 3. Lb5 ! s osvaj anj em dame)
2. Lf7 : + sa slij edeCim 3. Db7 :.
Br. 8 1

Br. 79

Biieli vue i doiva

Biieli vue i doiva

Ovdj e vidimo jednostavan slu

caj dvoj nog udara. Bij eli osvaj a
figuru koristeci kri ticne tocke 5,
7 i h7. 1. Da4 6 2. De4 i crni
50

U ovom slucaj u dvoj nom uda

ru prethodi odvlacenj e pomocu

vezi vanj 1. Lb5 ! Db5 : 2. Sc7 : +
i bljeli doblva.
Dvoj nom udaru vrlo cesto pre
thodi i odvlacenje.


.
Ovdj e dV O J ni ud ar p ipremlj en
tvom pj eS aka. izvodi
m 1. TdS +
se da
g7 2. f5 !
Lf5 . 3 D cS ! i sada nema rane
. gubltka 1 ovca.
od m t na f 8 ili
Zbog toga se anovsk"I predao.

Br. 82

CHAI-STARUH IN

(Moskva 1 949)

Bijeli vue i d IYO

Crni skak " st 1 na kritiCnoj

t oCki. Bijeli mogao osvoj iti f'

iguru nasta v kom 1. f7 + ! (:Zrtva
.
pje S aka zb og zavl acenj a kral]
.
Kf7 .. 2.
pod dvoj n 1 u dar) 1.

4 : ! 4 . 3 S g5

edn ostavn o

g7

4. Se4

.
' epo doblo
i 1 iJ

igorin
anovskog :

oze i ti uperen
. Dvoj ni ud _r;i
na k
na takve 1 ti ne toxk
\,;
.
.
c

f"lgure

t
1ma
ne
prot1vniCk
s
] .
]
1 1 1 p J eSac1.
Br. 84

Br. 83
C IGORI N-JANO VSKI
(Pariz 1900)

!?.

B i iel i vue i d IYO

1. Se6 L . (I zn u d
eno Jer
Kf7 slij edi 2
1

c +

na

mat) 2. Dboi. s 7dvojnlm

6:
7 na tocke as 1 7.
udarom

51

OTKRIVENI NAPAD
Napad ilo koj e figure na pje
sake i figure ili na strates ki va
zne tocke nije tesko primij etiti.
Od takvog napada se oblcno Ia
ko brani. Opasn ij metoda napa
da otkriveni napad. K od tog
taktickog elementa napad na o
bj ekte protiynika desava se onda
kada se ilo koj f igura makne
s linije na koj oj rasporedena
tzv . >>linij ska f igura<-<, to su da
ma, top ili lova c. Cesti slucaj
.
otk.c1venog
napada otkriven i
sah. Kod toga dj elovanje li
nij ski h figura upravlj eno protiv
protivnickog kralj a.
Medutim
pogresno i ilo smatrati da
otkriveni sah i otkriveni napad
jedno te isto. dva t akti cka
eI;n enta, naizgled, imaj u veliku
slicn.ost . N , zbog osoblte ul oge
kral J a oni se razlikuj u svom
sadrzaj u.

sto se vid i uzrok gu i tka

crnog i prvo odskok lovca
s e-Linij e p oslij e koj eg se crn a
dama nasla pod udarom.

ili pj esak koj i s\oj im

sa linije cini mocrucim
n apad linijske ftgure,
n azvati - udarna ili
medufigura. Isto tako razmo
tren om primj eru prema navede
nom i udarna fi gura i lovac
na 5. Dogada se da i udarna fi
gura istovremeno napada jedan
drugi obj ekt protivnickoj pozi
cij i, cime se poj acava efekt otkri
ven og udara.
Figura
odlaskom
otk iveni
moze se

Br. 86

FLOHR-GEREBEN
(Mec-turnir
Moskva-Budimpesta 1 949)

Br. 85

ZUKERTORT-B LACKBURNE
(Lon don 1883)

Biieli v u e i doblva

Biieli v u e i doiva

partij i
Zukertort-Black
burne ij eli doblo jednostav
no : 1. Lg7 + ! Kg8 (Ili 1 . . Dg7 :
De8 mat) 2. De7 : . Crni preda
]e.
U

52

Vec vrlo teskoj pozicij i Gere

ben odigrao Sd4 : i previdio
jednostavnu komblnaciju otkri
venog napada : 1. Sg6 + ! Tg6 : 2.
7 : . Crni predaje. On ne moze
uzeti damu zbog mata na h7. Ako
i pak igrao 2 . . . . Th6 : onda sli
jedi 3. cd 4 s velikom materijal
nom prednoscu bljelog.
,

Otki veni napad se moze pri

mij eni ti svakom stadiju parti
je - tako i otvaranj u. Npr.
p oslij e poznatih teoretskih pote
za 1. 4 5 2. Sf3 d6 3. d4 cd4
4 . Sd4 : Sf 5. Sc3 g 6 ( tzv.
Zmaj eva varij anta Sicilij an
skoj obrani) 6. f4 Lg7 ? (Greska
Neophodno na ovom mjestu
i g1-ati 6 . . . . Sc6) 7. 5 de5 8. fe5
Sg4 9. Lb5 + Kf 8 ? i nastaj e po
zicij a koj oj ijeli osvaj a damu
s 10. Se6 + ! fe6 11. Dd8 : + itd.
U ovoj taktickoj operacij i linij
s ka figura ila dama, udarna
fi gura ij eli skakac, obj ekt na
p ada - crna dama. Ujedno tre
ba primijetiti da ovom slu
caj u prisutan i dvoj ni udar,
crna dama ila napadnuta
i udarnom f igurom.
Korisno znati i drugu teo
retsku poziciju koj a nastaje
Francus koj obrani poslij e 1. 4

Dd4 : 10. Lb5 + (Otkriven i nap ad)

10.
Lc6 11 . Dd4 :.

Sad, kada smo skupili vec ne

sto iskustva, pogledaj mo dvije
pozicij e iz partij a starih majsto
ra :
Br. 8 8

C IGORIN-TARRASCH
(Monte Carlo 1902)

6 2.

Sf6

d4 d5 3. Sc3 de4 4. Se4 :

5. Sf6 : + Df6 : (Nesto bo

l j e 5. . . . gf6 jer crna dama

ovdj e lose postavlj ena) 6. Sf 6 ?
( Treb alo se vratiti damom na d8
i l i odi grati 6 . . . . h6) 7. Ld (Do
bro i 7. Lg5 Dg6 8. Ld3 s pred
n o s c u ij elog) 7 . . . . Lb'i

Biieli vue i doiva

Br. 87

Veliki ruski sahist Cigorin na

krasan nacin pobljedio Tarra
s cha. 1. h ! (Pogresno i ilo
odmah igrati 1. Sg6 + zbog 1 . . . .
hg6 2. h Th7 3 . Th5 : Th5 : i cr
ni ostao s figurom vise, jer
pada dama za topa. Interesantno
da Tarrasch racunao upravo tu
varij antu kad vukao svoj po
slj ednji potez Tg8-g4) 1
Tfg7
2. Sg6 + ! (Otkriveni napad) 2
hg6 3. f g6 ! (Vazan medupotez ko
j i sluzi da prekrije obranu topa
na g4, koj i sada neizbj ezno pada
i to poslije izn udenog nastavka)
3
Dh : 4. Dh : + Kg 8 5. Dg4 :.
Crni predaje.
.

Biieli vue i doiva

Bij eli osvaj a damu p utem 8.

Lg5 ! Lf3 : ( ed ina obrana) 9. Dd2

. .

53

Br. 89
ANDERSSEN-G ILLEL

Otkri veni napad moze i ti i

bez saha . Primjere za to smo vec
vidj eli kod analize pethodnog
polozaj a . Medutim, treba primi
j etiti da otkriveni napad bez sa
ha cesto ima zamaskirani oik
i da ga vrlo tesko otkriti.
U ovoj pozicij i Marco pre
dao smatrao da gubl lovca
na d4 . Medutim, taj lovac nij e
i vezan nego samo pol uvezan.
Umjesto kapitulacije crni sam
trebao doblti poslije 1.
Lgl !
( Otkriveni napad bez saha) 2.
Kg l : (Ili 2 . Dd7 : Dh2 : mat,
ako 2. Dh3 onda 2. . . . Tdl) 2
. .

Biie l i vue i doiva

Jednostavna, ali l ijepa kom ...

nacij a dogodila se ovoj An
derssenovoj p artij i. 1. Lg5 Dg5 :
2. Df5 + ( odigrano da se
dama odvuce od obrane topa na
Df5 : 3. TdS : + Kd8 :
d8) 2
4. 8 mat .
Kasnije velemaj stor Reti po
kazao da Anderssen mogao
dobi1ti znatn o jednostavn ij e : 1.
Td8 : + Kd8 : 2. Lg5 + (Otkriveni
napad) 2.
. Dg5 : 3. 8 mat.

d :.

Svakom sahisti vrlo korisno

znati os j edan cesto vi dlj iV'i
oik otkrivenog napada :
Br. 91

Br. 90

POPIL-MARCO
Biieli vue i doiva

Crni vue i doblva

54

1. Se4 : ! Ld2 : + 2. Sd2 : i ij eli

ostaje sa skakacem vise. Slicnih
slucaj eva i se moglo vrlo mno
go demonstrirati, ali sam tip
komblnacij e gdj e postoj i opozi
cij a lovaca ili dame na dij agona
li, medusobno su podijeljeni
udarnom figurom skakacem, uvi
jek ostaje nepromijenj iv . Kombl
nacij e tog tipa mogu se naci u
ilo kom stadiju sahovske parti
je.

Sve sto receno otkrivenom

napadu odnosi se i na konacnice
U mn ogim slucaj evima se kao
udarn a figura poj avlj uje pj es ak.

ila mogucnost koj a se

nij e poj avila partij i. Na prvi

Crni vue i do iva

pogled cini se da ij eli stoj i lo

se zbog poluvezivanj a skakaca d7
vertikali. N , kako da to cr
ni iskoristi ? Ako nastavi 1. . . .
Le8 ?, onda slij edi 2. Sf6 ! (Polu
\ e z ivanje
preslo otkriveni
napad) 2. . . . 8 (Ne ide 2 . . .
Td6 : zbog 3. Se8 : + s viskom ska
kaca) 3. Se8 : + 8 : 4. 6 : i
ijeli mora doblti. Iz tog razlo
ga, isto tako, nij e dobro 1. . . .
Kh8 (Sa cilj em da se pripremi
manevar Lf7-e8) 2. Se5 ! Tf8 3.
6 : s prednoscu ijelog. Zbog
toga crni prisiljen igrati 1
5 s povlacenj em obranu

Ovdj e odlucuj e : 1. .
Se3 : ! 2.
3 : d4 s osvaj anjem kval itete i
partije.

Zahvalj uj uci velikoj manevar

skoj sposobnosti dame, baterij a-<
koj oj ucestvuj e dama se cesto
poj avlj uj e s tempom.

Br. 92

>>

-<

Narocito su interesantni pri

mj eri kada udarna figura ska
kac.
Br. 93

K ONDRA JEV-LISICIN
(Lenj ingrad 1950)

U ovoj p ozicij i crni igra 1

Dg5 + i stvara punu shemu ot
.

Crni

potezu

krivenog n apada petom redu.

B aterij a koj a se sastoj i od dame
35

Br. 95

Br. 94

Crni vue i doiva

Biieli vue i do iva

i lovca protiv obj ekta napada ovom slucaj u dame . Poslij e iz

nudenog 2. Kfl, inace i
jelom mat, crni doblo s 2
Lg2 + .

Ovaj primjer i dentican pret

h odn om. 1. Dd4 ! 4 : (Na 1 . . . .
7 slij edi 2. Sd6 -+- sa slij edecim
3 . D g4 : ) 2. De4 : i ijeli dobl
\r en.

56

OTKRIVEN I SAH
Sah dan1om, topom ili l ovcem,
koj i se poj avlj uj e kao rezultat
odlaska ilo koj e figure s linij e
dj elovan j a spomen utih figura,
nazi va se - otkrivenim sahom.
Br. 96

Biieli vue i doiva

(Mat u dva poteza)

Pomicanje topa sa d6 na ilo

koje polje stvara otkri veni sah
lovca s g crnom kralj u.
Br. 97

Biieli vue i doiva

(Mat u dva poteza)

Na ovom dij agramu pomak

skakaca s g4 stvara otkriveni sah
topom s gl .
Mi dalj njem toku na
zivati tu fi guru ili pj es aka, cij i
pomak otkriva sah, medufigu
rom ili udarnom figurom. Prema
tome na dij agramu 96 udarn a fi
gura top, na dij agramu 9 7
skakac.
Znacenj e otkrivenog saha sa
s to i se tome da se udarna f i
gura premjesta na takvo polj e
s kojeg ona sa svoj im slijedecim
potezom moze nanijeti osjetlj iv
gubltak protivniku. Katkada
korisno istovremeno naj aviti sah
i sa udarnom figurom.
d vostruki sah.
Sada vec nije tesko razumij eti
kako treba ijeli igrati razmo
trenim pozicij ama. U prvoj od
njih dobro 1 . Td2 + (J os
1 . 6 + zbog toga j er pjesa
ci 7 i d7 ograni cavaj u pokretlj i
vost crnog kralj a i on doblva
mat . Ako i maknuli s ploce
pj esaka 7 ili d7 tom sluca
ju i j edini ispravan potez i
1. Td2 + ) da i slij edecim pote
zom mogao osvoj iti crn u damu.
Isto se desava pozicij i na dru
gom dij agramu. Moze se igrati
1 . Se5 + i crni gubl damu. No,
j os 1. Sh6 + + i 2. Tg8
mat. Ako i crni lovac staj ao na
polj u h4 umjesto na 7 onda i
praviln o ilo 1. Se5 + i in a
ce kralj pobjegao preko f8 i 7.
Dvoj ni sah se naziva takav
otkriveni sah kada i udarna fi
gura napada na kralj a protivni
ka. Dvostruki sah potez ogro
mne snage. Od dvostr ukog saha
postoj i samo jedna moguca o
brana, to pobjeci kralj em.
Na dij agramu 97 na 1 . Se5 + cr57

ni moze odgovoriti 1 . . . . D g6 f
zastititi se od saha, sluca
j u 1. Sh6 + + potez Dg6 vise ni
je mo guc i crni pri n uden na
Kf8 i li Kh8 . M oze se postaviti
pitanj e kako da se praks i
stave takve pogodne pozicij e s
otkrivenim ili dvoj nim s a hom .
Poglectaj mo dij agra me 98 i 9 9
koj i se ne razlikuj u mn ogo o d
pret h o dnih dij agrama.
...

pj eha zrtvom top a, kako i na

vukao crnog kralj a pod djelova
nje otkrivenog saha. Navlacenje
n ij e jedina mogucn ost za pripre
mu otkrivenog saha . On se mo
ze pripremiti i drugim takti ckim
sredstvi ma.

Br. 98

Br. 100

UTJUZANOV-KONOVALOV
(Kr asnodar 1950)

Bi ieli vu e i doiva
(Mat

tri poteza)

Br. 99

Crni v ue i doblva
(Mat

tri poteza)

U ovoj pozicij i

Biieli vue i doblva

(Mat

tri poteza)

Ako ih usporedimo mozemo

ustanoviti da se slucaj a
desava to da ijeli dolazi do us58

ij eli svoj im
poslj ednj im potezom Lf7-h5 po
kusava sprij eciti prijetnj u mata.
M edutim, taj pokusaj nije urodio
plodom crni imao vec una
prijed pripremljenu komblnaciju
koj a se bazira na dvostrukom sa
Dg2 + ! !
h u. Slijedilo 1.
(Zavlacenje) 2. Kg2 : Sf4 + + 3.
.

Kgl

S mat.

Br. 101

damu crn1 odgovorio 1

Db4, ali na to se dogodilo nesto
j os gore : 2. Lb5 + + ! Kd8 3. 8
mat, ili 2. . . . Kf7 3. Le8 mat.
Dajemo mogucnost samim itate
lj i ma da se uvj ere da poslije 1 .
Tel sto god odigra crn i gui da
mu ili doblva mat .
Analogni mat, ali j ednoj slo
zenoj f ormi sa navlacenj em kra
lj a na verti kalu, i ostvaren
partiji Reti-Tartakower .
.

. .

Br. 103
Biieli vue i doiva

RETI-TARTAKO\VER
( 1 9 1 0)

primj er onom
pretho dnom. Zrtvovavsi damu bl
j eli odvukao kralj a pod udar :
Ovo

slican

1. Dc7 : + ! t 7 : 2. Sd5 + + ! 8
3. S b 6 mat.

Svracamo paznj u citatelj u i na

to da su poslije 2. Sd5 + + i i ...
jeli skakac i ijeli lovac ili pod
udarom crnih figura, me d utim,
on se n ije mogao time okoristiti .
Otkriveni sah vertikali ta
koder vrl o opasan :

Bijeli vue i doiva

(Mat

Br. 102

tri poteza)

1. DdS + ! KdS : 2. Lg5 + + 8

3. Td8 mat ili 2. . . . 7 3. Ld8

mat.

I I I
Crni vue, iieli doiva

Poslj ednj i potez ijelog ovoj

pozicij i i Tel , s prij e t njom
da se osvoj i dama. Da i spasio

Do sada smo analizirali takve

primj ere gdj e se kao rezultat
otkrivenog saha j avlj a mat kra
lju protivnika ali, se to ne de
sava uvijek. U mnogim slucaje
vima stvar se zavrs ava osvaja
nj em materij ala .
59

Br. 104

Br. 105

Biieli vue i doiva

Biieli vue i doiva

Poslij e 1. 5 : ! De5 : 2. Db7 : + !

7 : 3. S c4 + ijeli ostaj e s to

notezu, nego cak postize pred

nost : 1. 7 : + 8 2. Tf7 : +
Kd8 3. 7 + ! (Da i se iznova
postavila shema otkrivenog saha)
3 . . . . 8 4. Tg7 : + 8 5. 7 + !
8 6. 4 + !.

pom vise.
Na kraj u ovog dj ela treba reci
nekoliko rijeci i tzv. mlinu-<-< .
Na ovom dij agramu ij eli ne
samo da post ize materij alnu rav-

POLUVEZIVANJE
Poluvezanom nazivamo on u fi

Br. 106

guru ili pjesaka koj i bllo ko

j oj linij i stiti neku drugu svoju
figuru,

pj esaka ili neku

vaznu

tocku od napada protivnicke li

nij ske

fi gue.

Na

dij agramima

1 06-1 10 navode se primj eri po

luvezan i l1 fi gura i pj esaka.
U ovom p1"imj eru lovcem sa g5
pol uvezan skakac na f 6 koj i
brani damu
60

Biieli vue i doiva

Br. 107

Br. 109

Biieli vue i doblva

Biieli na potezu

Ovo slican primj er - blj eli

skakac poluvezan crnim l ov
cem sa g4.

Dij agram 1 1 0 pokazuj e primjer

poluvezivanj a topa . B i j eli ovdj e
gubl kvalitetu.

Br. 108

Br. 1 10

Bi ieli vue i doblva

Ovdj crni lovac pol uvezan

sedmom redu na koj em se na
lazi ij eli top, ijelim topom
s el poluvezan crn i pj esak
na 6 . Znaci crni lovac i pjesak
brane svoj u damu.
Ovaj slucaj takoder se o dnosi
na pol uvezivanj e. Ovdje po1 uvezan crni lovac koj i pokiva
tnatnu tocku d8.

Bijeli na potezu

Svaki sahist mora nauciti da

za vrijeme i gre uoci sve poluve
zane figure i pj esake kako svo
jem, tako i protivnickom tabo
ru. Poluvezana figura ili pjesak
su oblcno potisnute i ogran icene
svom dj elovanj u. Ipak, za ra
zliku od vezanih figura i pj esa
ka (gledaj dalj njem tekstu) one
se mogu pomicati cijenu ma
terij alnih gubltaka. Oclatle dola61

zi naziv ovog taktickog elementa

kojeg cemo dalje razmatrati.

Pogledaj mo j os jednom na di
j agramu br. 1 07. Iako skakac
s f poluvezan, igraj uci 1. Se5 : !
Ldl : '? (Bolje 1 . . . de5 2. Dg4 :.
i ako crni ostaje bez pj esaka) 2.
Lf7 : + 7 3. Sd5 daj mat. Bi
jeli efektn o zavrsio partij u
svoj u korist .
.

Greska i ila osvaj ati pjesa

ka d5 na dij agramu br. 1 06, ako
i tu idej u bazirali na tome da
ne moze skakac s f6 vuci zbog
gubltka dame Poslije 1. cd5 ed5
2. Sd5 : ? umjesto osvaj anj a pje
saka ijeli gubl figuru : 2
S d5 : ! . Ld8 : L4 + ! (Vrlo vazan
me dup otez) 4. Dd2 Ld2 : + 5. Kd2 :
.

Kd8 :.

Znaci, kad god se igra na po1 uvezi vanje treba pazlj ivo raz
motriti posljedice naglog pomi
canj a naoko nepokretne figure
ili pjesaka . U protivnom slucaj u
moze se desiti gruba pogreska .

Ip ak ogromnom broj u sluca

jeva poluvezane fi gure ili pjesa
ci ne mogu se pomicati bez ilo
kakvih ustupaka. One su isto ta
ko kao i vezane figure krasan
cilj za protivnicku ataku. Tako
npr. lJ poziciji na dij agramu br.
1 08 ij eli osvaj a kvalitetu na
stavkom 1. Se5 Tfd8 2. Sc6 ! Dd6
3. Sd8 : pozicij i na dij agra
mu br. 1 09 ij eli osvaj a lovca
poslij e 1. 4.
,

Pitanj a koje se odnose na po

make poluvezanih figura i pje
saka detaljno su razmotreni u
poglavlju >>Otkriveni napad.
Sada prelazimo na analizu po
zicij a koje su nastale iz partij a
maj stora
.

Br. 1 12

CIGORIN-B LACKBURNE
(Lon don 1883)

Br. 111

Biieli vue i doblva

Moie

li

iieli igrati

1 . 1 ?

U ovoj pozi cij i blj eli sma

trao da se top s ne moze po
maknuti zbog gubltka dame
odigrao 1. Tel ?, n o poslij e 1.
3 : + pala nj egova dam a

. .

62

Dobro is koristio poluveziva

nj e Cigorin svoj oj partiji s
B lackburneo m . 1. Ld5 ! (Bijeli ne
samo da napao poluvezanog
lovca nego i prijeti matom dva
poteza. Crni i prisiljen dati
kvalitetu zbog toga j er ne ide
1 . . . . Lc2 : + , ijela dama
branjena) 1. . . Tcl : + 2 . K cl :

Del + 3. 2 7 (Zbog prij etnje

mata dva poteza ne moze se

uzeti ijeli top) 4. Td4 Lf5 5. 4

5 6. 5 d c5 7. Dd2 8. 7 +
6 9. Lb7 + 7 10. Lg 2 + 6
11. Lfl + 4 1 2. Lc4 : + . Crni pre

daje.

1 . . . . Da5 zbog 2. Lb2 itd) 2. Dd6 !

f6 (Ako i crni nastavio 2 . . . .
Se7 onda odlucuje 3 . Db4 : D4 :
4 . 4 : Lfl : 5. + ) . Tf cl Dd3

4. : g5 5. Td4 Db5 6. 4 D7
7. 7 D + 8. Tdl. Crni pre

daj e.

Prije nego se povuce slijedeci

potez treba ga uvijek pazlj ivo
provj eriti s takticke tocke gledi
sta da se ne i previdjela ilo
kakva kombln acij a protivnika.
Treba primijetiti da se sahu
vrlo cesto susrecu dvojni udari,
ve zivanj a i poluvezivanj a.
Br. 114
GOTHILF-KISELJEV

(Moskva 1931)
Polozaj dvij u figura iz jednog
tabora na ilo koj oj otkrivenoj
linij i cesto daje mogucnost da se
stvori poluvezivanje.
Br. 113
ALJEHIN-CHAJES

(Karlsbad 1 9 1 1 )

Moie l i cmi igrati

1.

S?

Crni bez provj ere odigrao

Sc3 s nadom da ili raz
1.
mij eni ti skakace i zatim napasti
pj esaka d4 ili ga jednostavno
osvoj iti s 2. . . . Se2 + . Ali ijeli
odgovori o, ne kao sto oce
kivao crn i Sd6, nego 2. Dd2 ! i
crni zbog poluvezivanj a izgu
io skakaca, Istina, realizaci j a
postignute prednosti pokazala se
vrlo slozenom, jer crn i uspio
za skakaca osvoj iti dva pj esaka.
Td4 : 3. Dc3 : (N aravn o, ne
2
. Se2 + ) 3
3. D d4 : ? zbog 3 .
.

Biieli vue i doiva

Ovdj e bljeli postize pobj edu

poslije : 1. ! La6 (N ide 1 .
. . . Dc5 zbog dvoj nog udara 2. Tcl . Lose isto tako 1 . . .
Dc4 zbog 2. Da4 !, takoder i
.

De5 : 4.

Sd2

. .

Dd5 5 . Sc4.

63

I konacni cama, bez obzira na

pojednostavljenje pozicij e, cesto
susrecemo poluvezivanje.

Br. 116

Br. 115

Biieli vue i dobiva

Bij eli doblva lovca ili skaka

ca : 1. Tcl 6 2. d4 Ld4 : . 8 :
Za konacnu pobj edu bljeli mora
samo prici pj esaku 6 k1alj em i
dati topa za lovca i pj esaka 6
ili organizirati napredovanje h
-pj esaka.
.

Crni vue i doiva

Poslije 1
Td4 ! crni top ve
ze djelovanje dvij u bljelih figu
ra i nema obrane od 2. . . . Lf8
s osvaj anjem lovca ili kvali tete.
.

. .

VEZIVANJ E
Vezanom figurom se naziva ona
figura koj a stiti svog kralj a od
protivnicke linij ske figure. Na
dij agramima od 1 1 7-1 21 navode
se primj eri vezanih f igura i pje
saka. Tako na dij agramu 1 17
crnim lovcem 6 vezan blj eli pje
sak n a f2.
Svaki sahist mora nauciti da
za vrij eme igre pazlj ivo uoci sve
vezane f igure i pj esake kako kod
sebe tako i taboru protivnika.
Treba, takoder, dobro zapamtiti
da vezana figura ili pjes ak ne
mogu blti zastitnici ilo koje
druge f i gu r e i l i pjes a ka osim
64

Br. 117

Crni vue i doiva

kralj a. Jedino slu c aj u kada fi

gura ili pj esak obj avlj uj e sah i
alazi se pri tom pod udarom
s a m o g kl'alj a. Zbog toga na di
j agamu 1 1 7 crni moze slobodno
igati 1. .
Dg3 : ! i ne treba se
boj ati ijelog pjesaka na f2. Zbog
prij etnje mata ijeli mora odgo
vori ti 2. Lf3, na sto slij edi 2
Lf3 : i ijeli se ne moze spasiti.
Sada i pj esak s g2 vezan cr
nom damom.
.

g7, na dij agrnu 1 1 9 crni m

topom n a h2 vezan ijeli p j e
sak na 2 . na dij agramu 12 0 i -

na

Br. 120

Br. 1 18

Crni vue, iieli doblva

Bi ieli vue i dobiva

jelim topom s el vezana crna

dama. Na dij agramu 1 2 1 ijelom
d amom vezan lovac crnog na
polj u 7.
Br. 121
SMISLOV-ALATORCEV
(Moskva 1946)

Na dij agramu 1 1 8, pri potezu

ij elog, treba igrati 1. Sh6 + zbo g
toga sto ne ide 1.
gh6 i kao
rezultat toga pada crn a dama .

Na dij agramu 1 1 8 ijelom da

mom s g4 vezan crni !Jjesak
Br. 119

Crni

Crni vue i doblva

potezu

I z istoga razloga na dij agramu

1 19 crni moze uzeti topom ije
log skaka c a na d.
Sva su dj elovanj a vezanih fi
gura i pj es aka gotovo sasvim pa
r alizirana. Npr. na dij agramu 1 20
crna dama vezana blj elim to
pom s el i zbog toga se moze
pomicati samo e-lin iji.
65

Sad se mozemo oken uti malo

slozenij im primj erima. U partij i
ij eli
Makogonov- C eh over
svoj im poslj ednj im potezom po
sao kalj em s gl na f2.
Br. 122
MAKOGONOV-CEHOVER
(Tb l li s i 1 937)

tieba vise nikakvih azj asnjenj a.

Vezane figure i pj esaci su o
snova za provo d enj e raznih tak
ti ckih operacij a jednostavnih
slozenih. Tako np1. vezivanj e ce
sto prethodi takti ckom elementu
zavlacenj a.
U ovoj dvosjekloj pozicij i crni
j esava ishod borbe pomocu 1
. . + ! 2. : Dg5 :.
Kako postici pobj edu slij ede
cem primj eru ?

Br. 124

Crni vue i doiva

Plan j asan - zeli kralj a

prevesti na damino krilo i sa
mim tim i izbavio svoj u damu
od prij etnj i N p ravilna misao
ij elog trebala tocn u formu.
Trebalo igrati 1 . Kfl. Crni
iskoristio gresku protivnika na
Tf8 ! 2. Td8
slij edeci nacin : 1
(Protuvezivanj e) 2.
Dh 4 + !
interesantan potez cij a
(Vrlo
snaga gore navedenim svoj
stvima vezanih figura) . Dalje ne
.

Br. 123

Crni vue i doiva

66

Biieli vue i doiva

Izmj ena 1 . Td8 : + Dd8 : 2.

Lc7 : + Dc7 : nista ne daj e, ali
1. Lc7 : + Dc7 : 2. TdS : + dovodi
do pobj ede.
Moze se pomisliti, da u ko
nacn icama vezivanj e nije j ako
primjenj ivo, ali to nije tako !
Br. 125

Biieli vue i remizira

U ovoj poziciji upravo zahva

l j uj u ci vezivanj u lovac postize
emi protiv dva topa : 1. 4 i
Kd6
ako sada crni nastavi 1.
onda kralj prekriva zastitu topa
na d5 i nakon 2. Ld5 : nastaje
teoetski remi . Nista ne daje 1 .
. . . Td7 zbog 2 . Lf3 Td6 3 . Le4
itd. Jednom rj ecju, cni se ne
moze osloboditi vezivanj a.
Vezivanj e se cesto susrece ve
zi sa drugim taktickim elemen

tima.

cenj topa) 2. .

5 : 3. d4 Sd7
4. de5 + Se5 : 5. Lf4 i zbog neiz

bj ezne iznudice crni gu jol

skakaca.
lnteresantan sl ucaj desio se
partiji Ragozin-B olesl avski :

Br. 127

RAGOZIN-BOLESLA VSKI
(Moskva 1945)

Br. 126

Moie li crni igrati

Biieli vue i doiva

Kf7?

U zelj i da zadrzi slobodnog pje

saka crni povukao prirodni
potez 1.
Kf7 (lspravno 1 .
. . . 8 s vj eroj atnim remi1jem) 2.
e8D + ! (S idej om da se navuce
8 :
kralj pod vezivanj e) 2.
. La4 i crni predao.

1. Tel Kd6 (Na 1 .

. Sd7 sli
j edi 2 . d4 Kf6 3. de5 + Se5 : 4 .
Le5 : + i td) 2. 5 : ! (Zbog navla.

NAVLAENJ E
Kod provodenj a taktickih operaoi j a vise puta treba navuci fi
guru ili pjesaka protivnika na
ilo koje polj e. takticki ele
ment nazivati navlacenje.
On se izuzetn o cesto susrece i

vec smo ga susretali proslim

poglavlj ima.
N avlacenje figure ili pjesaka
slij edi uvijek nekakav zamisljeni
cilj - mat, dvoj nj udar, veziva
nje, vjecni sah, pat itd.
67

Br. 128

Br. 130

Biieli vuce i doiva

( M at u ceti r i poteza)

Bijeli vue i doiva

(M at

dva poteza)

. ij eli momentalno doblva po

sl1J e 1. Tes + ! ! (Zr t va sa ciljem
da se navuce kralj ) 1.
8 :
2. De7 mat.
.

Br. 129

mat : 1. Lh7 + ! K h 8 2. Lg6 +

Kg8 3. Dh7 + Kf8 4. Df7 : mat.
se slucaj navl acenj a kralj a
cesto susrece praksi.
Mnogo koristi imati ako
pazlj ivo razmotrimo slij edecu iz
vanrednu studij u :
Br. 1 31

L. KUBBEL

Bi ieli vue i doiva

U ovom primjeru do pobjede

dovodi 1. Lf6 + ! Kf6 : (Svi drugi
odgovori vode do gubltka dame)
2. Df8 mat.
Navlacenje neprij atelj skog kra
lj a moze iti izvedeno i be z
zrtava !
Bijeli sa sahovima navlaci cr
nog kralj a i istovremen o pripre68

Bijeli vue i doblva

Bijeli pomocu navlacen j a kra

lj a usp ij eva doblti partiju bez ob
zira na materij alne gubl tke ! 1.
Se3 + ! Kg 3 (Do mata vodi 1 . .
Kh2 2. Df2 + itd) 2. D g4 + Kf2
3. Df4 + 2 (Ili 3. . . Kel ali
ne 3. . . . Kgl zbog 4. Df 1 + i ma.

t om

slij edecem potezu) 4. Dfl +

Kd2 (Ne smije se uzeti skakac
zbog gubltka dame) 5. Ddl +
6. Dc2 + (6 . . Kd4 7.
Sf5 + ) 7. Db2 + S (lnace
mat dva poteza nakon 8. Sc4 + ) .
Nastala pozicij a koj u vidimo
na dij agramu 1 3 2.
.

Br. 132

L. KUBBEL

Sada cemo razmotriti niz pri

mjera navlacenj a figura sa ciljem
dvoj nog udara :
U ovoj zna caj noj partij i crni
doblo poslij e : 1.
g5 + ! 2.
Kg5 : (Na 2. 5 : slij edi 2
Dc3 mat) 2.
Sf7 + (Dvoj ni
udar) , lovac na d5 polu
vezan .
N avlacenje i dvoj ni udar ilu
strira Rinckova studij a :

Br. 134
G. RINCK, 1903

Bi ieli vue i doiva

Sta blj eli postigao tim du

gotraj nim navlacenjem kralja na
damin o krilo ? 8. D + ! ! (Poslj e
dnje, odlucuj uce navlacenje cr
nog kralj a) 8.
: 9. Sc2
mat.

Br. 133

Em. LASKER-TARRASCH
( 1 908)

Bijeli vue i doiva

Bijeli uspio osvoj iti damu :

1. 8 1 Da2 (Jedinstveni p otez.

Poslij svih drugih poteza dama

strada zbog dvoj nog udara ili
vezi vanj ) 2. 4 : 1 Dg8 3. 8 !
Dh7 4. Lg6 ! ( posljednje
Dg 6 : 5. 6 + .
navlacenje) 4

Crni vue i doblva

U ovoj znamenitoj studij i na

vlacenje i dvojni udar se harmo
nicno ispreplicu s idej om mata.
69

Br. 135

V . i . PLATOV, 1909

Crni ima pjesaka manje i cini

se da mu poraz neminovan.
Medutim, pomoc dolazi navla
cenje s dvoj nim udarom i odvla
cenjem (gledaj dalj nj em tek
4 + ! 2. 4 : (Ako
stu) : 1.
i slijedilo 2. , onda odlucu
j 2. . . . D 7 i 3. . . . 3 + ) 2
. Sb6 + 3. 6 : DcS :. U dalj nj em
toku partij e crni postigao remi
proganj aj uci ijel og kalj a da
mom.
"

Bi ieli vue i doiva

1. Lf6 d4 2. Se2 ! (Jedino. Na 2.

Sf3 alD 3. Ld4 : + Dd4 : 4. Sd4 :

K1d4 : 5. Kg4 d : 6. Kg5 4 7.
Kh6 Kf5 8. Kh7 Kf6 i ijeli ne
alD 3. Scl 1
moze doblti) 2.
(S neocekivano m prijetnj om mata
j ednom potezu) 3
Da5 (Ne
spasava 3. . . . h6 zbo g 4. Le5 ! ili
zbog 4. Sb3 + ) 4.
3. . . . Kd2
Ld4 : + ! (Zavlacenje pod dvoj ni
Kd4 : 5. Sb3 + i i
udar) 4
jeli doiva.
Interesantnu komblnacij u pro
veo velemajstor B oleslavski :
"

Navlacenj e vezi s drllgim

kominatornim elementima i i
dej ama razmatra s e odgova
raj ucim poglavlj ima. Sada cemo,
da i upotpunili sliku, pokazati
nekoliko primjera :
Br. 137

RATNER-POKORNY
(Moskva 1946)

Br. 136

FLOHR-BOLESLAVSKI
(Stockholm 1948)
Biieli vue i doiva

Crni na potezu
70

Jedn ostavno i lako doblo

Ratner ovu partij u : 1. Lb2 ! Dg6
(U slucaj u 1 . . . . Db2 : onda po
mocu odvlacenj 2. Th6 : + ijeli
osvaj a damu, na 1. . . . De7
slij ed1 2. Th6 : mat) 2. Lh5 Dh7
3. Le8 : 8 : i dalje se sve svodi
na realizaciju postignute pred
nosti.

! ! (J os j edno na
vlacenj e, ali ovaj puta dame . Isto
vremen o se unistava crni pjesak)
5.
D d6 : pat. Izvanredna stu
dij a.

Br. 1 3 8

dl D

5.

Td6 : +

Br.

140

BORISENKO-MEZEN J EV
( Kijev 1950)

Bijeli vue i doblva

U ovom primj eru ij eli doblva

navlaceci crnu d amt1 pod otkri
veni n apad : 1. 7 ! De7 : 2. Db4.
Da ne i doblo mat crni mora
dati damu.
Br. 1 3 9

Crni vue i doiva

V. i . PLATOV

Krasno mogao doblti Meze

nj ev Borisenka. 1
f2 ! (U par
tij i ilo odigrano 1. . . . 4
p oslij e cega su se protivnici su
glasili na remi) 2. Tg7 L ! (Lo
va c se zrtvuj e da i se kralj a
zavuklo na prvi red i tako se
d vrlo vaz an tempo) 3. :
(Ili 3. Tf7 + Lf5 sa slij edecim
i zvlacenj em dame) 3.
flD + .

Br. 141

V. C EHOVER
Biieli vue i remizira

U ovoj pozicij i rezultat se mo

ze postici j edino navlacenj em : 1.
Th 3 + ! (Crni se kralj navlaci sa
sahovima n a f-lini j u ili na 6. red)
1.
Kg7 2. Tg3 + K h 6
(Ako
crni nastavi 2. . . . Kf6 onda slij edi 3. Td3 ! Lf3 + ? ? 4. Tf3 : + sa
slijedecim 5. Td3 ili ako crn i na
stavi 2 . . . . Kh7 slij edi 3 . Th3 +
i crn i kralj p rinu d en stati na
6. red) 3. Td3 (Sada taj potez

pravovre men) 3 . . . . Lf3 +

4.

Bijeli vue i doblva

71

U pozici j i na dij agramu ijeli

mora doblti zahvalj uj uci svoj oj
(udaljeni
pozicionoj predn osti
slobodnj ak i na drugom krilu je
dan pj esak zadrzava dva protiv
nicka pj esaka) . Bijelom samo
vazno pobolj sati pozicij u svog
kralj a. Medutim, ne treba zabo
raviti ni prij etnj 1 . . . . f5 2 . gf5
g4 i dame se tom slucaj u na
istovre meno.
poj avlj uj u
ploci
Zbog toga treba igrati : 1. 5 !
5 2. 2 f5 ! (Na 2 . . . . 5 3.

5 : 4 . Kd4 5 5 . 4 6
6. Kf5 Kd7 7 . Kf6 : 3 8 . K g5 :

Kf7 9. Kh6) 3. gf5 g4 4. f6 ! (Po

j avlj uj e se prijetnj a da pjesak
Kd6
ude damu sa sahom) 4

5. 6 g3 6. f7 7 7. 7 g2 8. f8D +
(N avlaci kralj a na 8. red) 8.
Kf8 : 9. aSD + i ij eli doblva. lli
Kd5 2. 2 f 5 3. gf5 g4 4.
1.
6 (Opet se postavlj prijetnj

da i ela dama izade sa sahom)

5. f6 g3 6. 7 Kd7 7.
f7 g2 8. a8D + i 9. f8D + . Poste

pen o napredovanj e dva pjesaka,

korak korak, prvo ilo pri kazano dij agramu br. 5 2. (N.
Grigorj ev) .

ODVLAENJ E
Takticki element odvlacenja
provodi se onom slucaj u kada
p ot rebn o odvuci jednu od ak
tivnih figura s vaznog djela bor
benih djelovanj a. rezultat
odvlacenj a oblcno se des ava to
da narusena bran a, sto do
vodi do momentalne katastrofe ili
do materij alnih gubltaka. Odvla
cenj e vr l o vazan element koj i
se susrece vrlo cest o. On se pri
mijenjuje ne samo za vrijeme
napad na kralj , nego i kod
napada na druge obj ekte .

U ovom primjeru crni gubl da

mu poslije 1. Th8 + Kh8 : 2. Df7 :.
Br. 143

MORPHY-konzultanti
(Pariz 1 8 59)

Br. 142

Biieli v u e i doiva

U ovoj poziciji Morphy po

ijedio primij enivsi odvlacenje :
1. Ld7 : + Sd7 : 2. DbS + ! (Zbog
Sb8 : .
odvlacenj a skakaca) 2
Td8 mat.
N isti nacin postize se i po
bj eda pozicij i na slij edecem
dij agramu :

Biieli v u e i doiva
72

stranj ivanj a obrane (gled aj da

lj e) , gdje se pj esak ili figura koj a
brani, krace recen o zastitn ik,
ne odvlaci, nego se unistava.
dobar primjer za to moze nam
posluziti slij edeci primj er :

Br. 14!

Br. 146

C EHOVER-SOKOLJSKI
(Lenj ingrad 1946)

Biieli vue i doiva

(Da i se odvukla dama

od obrane tocke g5) 1
Dc8 :
(Ili 1 . . . . Dd2 : 2. 8 : mat) 2.
Dg5 + Kf8 . Dg7 mat.
1.

8 !

Br. 145
Crni vue i doblva

Napad crnog dostigao kul

minacij u, ali kako nakon svega
toga doiti ? Crni obratio paz
nju na kriticnu tocku f2, koj a
branj ena kraljem i damom. Ako
se odvuce dama, onda ijeli do
iva mat. Zbog toga crni
odi
1 i pr1L6 " i IJ
grao : 1
silj en na momentalnu kapitula
cij u.
Ovdje crn i doblo odvlaceci
damu pomocu vezivanj a. sto
daljnjem toku vidj eti.
odvlacenje i vezivanje se susrecu
vrl o cesto.

Crni vue 1 doblva

(Zrtvom kvali tete

top se odvlaci od obrane lovca
1.

Tf2 : !

2. Tf2 :

D : + 3.

Tfl

Ld4 + !

(Ovaj sah iznuduje odvlacen je

kralj ) 4. Dfl : mat.
Znaci, odvletcenje se primij e
nj uj e onda, kada potrebno
pris iliti j ednu od figura ili pje
aka protivnika da ode, da i se
zatim nanio odlucuj uci udarac.
Samim time se odvlacenj e raz
likuje od srodn og elementa - od-

Slijedeci primj er uzet iz va

rij anata partije Tolus-Smislov"
Ova pozicij a mogla nastati
slucaj u da cni pogrijeio.
U stvari crni igrao drugacije
partija zavrsena remij em. Bi73

Br. 1 4 7

Br. 149

TOLUS-SMISLOV
(Moskva 1950)

Biieli vue i doiva

Biieli vue i doiva

j eli daje mat dv a poteza : 1.

Tg8 + ! (Da i odvukao topa) 1.
Tg8 : 2. Sf7 mat .

ovoj poziciji ijeli poslije 1.

Df5 ! s prij etnj om mata iznuduje
1 . . . . g6, s odstranj ivanjem za
stite tocke f6 i kao rezultat toga
ostaj e s l o vce m v i se .
U

Odvlacenje figura i pj esaka

protivnika postize se na razne
na c i n e , n e samo pomocu zrtava.

Br. 150

TRIFUNOVIC-RAGOZIN
(Mos kva 194 7)

Br. 148

Cmi vue i doiva

Biieli vue i doiva

U ovoj pozicij i ijeli doblva

poslij e 1. f6 , sto ne samo da stva
ra uporiste na f6, koj e neopho
dno za odlucujuci napad, nego i
odstranj uj e, zbog iznudenog 1
'
. . . g6, zasti tu tocke h6. D alje
s l i jed i 2. Dh6 i 3. Dg 7 m a t .
74

U part i j i Trifunovic-Ragozin
crni odvukao topa napavsi ga
5 ! 2. Tg4 (Jos
pj esakom : 1
j edno, ova'j put odlucll'j uce odvl'a
cenj e s istovremeni1m oslobada
2 : ! i i j el i
njem polj a) 2
p r eda o Na 3. De2 : slijedi 3.
. . D + 4. Dc2 Dc2 : mat.

Br. 1 5 1

Br. 153

CEHOVER-KASPARJ AN
(Erevan 1 936)

Mofe li crni igroti

eli vue i doiva

Bijeli O dvukao crnu

od. obrane skakaca pomocu
t . ta : 1. h5 ! Dh5 :
lIJed1 2. Dh8 mat) 2. De6 :
us koro predao.

damu
prije
(lnace
i c rni

Br. 152

FLOH R-KOTOV
(Piarnu 1 947)

1.

De7?

Gruba greska ila 1

De7 ? ?, jer i na to slij ect i . 2
Tg7 : + (Odvlacenje) s dob t o
dame . . . Pavilno 1. .
8 i
ako b1Jeli nastavi 2. Tel onda 2
:
f : + ! (Odvlacenje) f
Del : 4. Dg7 : s remijem.
C esto . se susrecu odvlacenj a s
_
vez1vanJem.

Br. 154

Bi ieli vue i doiva

Biieli vue i doblva

F!ohr osvoj io kvalitetu po

mocu 1. Lg5 ! jer lovac napao
na damu i topa, njega se ne
" uzeti .
moze
1 P_?gldaj mo sada primjere od
v acenJ konacnicama :

?.
.
b1J ll

i proveo pjesaka u dam u

. odvlaci lovca : 1. Ld3 ! i
crn1 ] P 1:isiljen na predaj u jer
asava 1
Kf6 zbog 2.
5 t
Odvlace ? je se cesto poj avlj uj e
topovsk1m konacnicama.

[ :

75

Br. 157

Br. 155

Em. LASKER

Crni vue i doiva

Biieli vue i do iva

5 ! (Odvlacenje s vezi
vanj em) 2. 5 : dlD + 3. 4
1.

(Ako bljeli igra 3. Kh6 Dhl + 4.

Th5 Dg2 dovodi do mata) .

Del + 4. 5 De2 + .
Br. 156
. TROICKI

1. 8 ! 2 + 2. 8 2 3.
Tf6 + 5 4. 7 2 + 5. 7
2 6. Tf5 + 4 (Ni ranij e ni

s ada crni kralj n ije mogao stati

na b-liniju zbog 7 ili 8)

1. 7 2 + 8. 6 2 9. Tf4 +
3 10. 6 (S prijetnj om 11.

Tf2 :) 10

2 + 11. 5 2
12. f + 2 13. Tf2 : ! (
odvlacenje s vezivanjem) 13
Tf2 : 14. cSD i bljeli doblva.
.

Kod lose pozicije kralja u kutu

odvlacenj e moze iti poetak
matne komblnacije.
Br. 158

Biieli vue i dobiva

U ovoj studij i Troickog bljeli

doblva koristeci se idej om od
vlacenja. 1 . h7 Th2 2. Tf l + 2
3. Tf2 + Tf2 : 4. h8D ili 1 . h7 Td8
2. 6 + Kd2 3. Td6 + Td6 : 4. h8D.
Na istoj idej i zasn iva se studij a
. Laskera.
76

Biieli vue i doiva

(Mat u dva poteza)

Ovdj e ij eli daj e mat dva

pote z a : 1. Da6 : + ! 6 2. Ld5
mat.
K atkada se zahvalj uj u ci odvla
cenj u doblva samo j edan tempo,
ali se on moze pokazati kao od1 ucuj uci . s te to cke gledista vrlo
interesantn a studij a Centl1i
n ij a :
Br.

159

L. CENTURINI,

1 3 -17

tako rusi z amisao ijelog. Ipak

cni nij e stanj ll izbj eci poraz :

1 . Lg5 5 2. Le3 6

3.

Lc5 !

(Sada crni prisi lj en vuci lov

cem) 3.
Lf4 4. Le7 1 (S prije
tnj om Le7-d8-c7, sto prinuduje
crn og kralj a na vracanj e na 6)

4.

5 5. Ld8

6 6. Lg5 !

(S ovim odvlace c im potezom d o

iva se neoph odan tempo) 6

Le5
Lb8

( Ovo

7.

Ld4

Lg3

8.

La 7

Le5

9.

1 0. Lh2 La7 11. Lgl !

poslj ednj e

1 1. . . . Lgl : 12. bSD

iYa.

Br.

odvlacenj e)
i h-ijeli d o

160

Biieli v ue i dobiva

Plan dobltka ovdje dovolj

no j asan. Bij eli igra manevar s
Ld8-g5-e3-a7-b8, istiskuj uci cr
nog lovca s duge dij agonale.
Medutim, tom planu se moze su
protstaviti crni kralj , koj i se pra
vovremeno u n a 6

Bi ieli vue i doiva

(Mat

dva poteza)

1. 8 + ! S c8 :

2. Sf7

mat.

ODSTRANJ IVANJE OBRAN E

Takticki element - odstranji
vanje obrane primijenj uje se u
onim slucaj evima kada nuzno
pojedinu tocku pozicij i po
ti vnika lisi ti podrs ke. Radi se
likvidacij i ili odstranj ivanj u ob
rane pojedinih karika protivn i -

cke pozi cije. Odatle s e taj ele

ment tako i naziva.
U ovoj pozicij i Ufimcev za
mislio plan s ko r istenjem kriti c
nih tocaka g7, h6 i h. Slij edilo
77

Br.

161

UFIMCEV-T AJMANOV
(Lenj ingrad 1949)

K oj i ovdj e naj bolj i p otez ?

p a eti j i slij edilo 1. . . . Tg2 : !

s a ciljem da se odstrani zastita

ki ti cne tocke f. Bi j eli i
prisilj en n a mater ij alne gubltke
zb og silne prij etnje 2 .
. . Sf +
i osvaj anj em da me .
.

N toj

osnovi crn i Ll slijede

cem primj eru lako dosao do po
bj ede :
Br. 163

Biieli vue i doiva

(Sa ciljem da se od
strani zastita pj esaka h6 i pri
premi dvoj ni u dar) 1
Kg7 : 2.
4 (Crni ne moze spasiti lovca
jer mu pijeti mat) 2
Db6 .
1. Lg7 :

: 5 4. 7 8 5. De2 Tdc5
6. 5 : Tcl + 7. K g2 Dc6 + 8.
Kh3 Tf8 i sada naj jednostavnije
od svega 9. Dg4 + Dg6 (Inace
slij edi 1 0. Dg5 mat) 10. Dd4 : +
Df6 11. Tg5 + .

Pred nama j os jedna inte

resantna pozicij a :

Crni vue i doblva

Lel :

2 : ! 2. 2 : Lc3 : 3. Dcl

itd.

Br. 164

BOTVINIK-C EHOVER
(Moskva 1 935)

Br. 162

Bijeli vue i doblva

edina

Crni vue i doiva

78

figura koj a brani crnog

kralj skakac. Poslije likvida-

cij e skakaca ij eli odstra n j uje

zastitu tocke h7 . 1. Tf6 : ! Lf6 : (Na
1 . . . . gf6 slijedi mat dva po
teza) 2. Dh7 + Kf8 3. Tel ! (Na
taj nacin odrezan kralj u put,
tj . o d s tu p nica) 3
Le5 4. D h8 +
7 5 . Dg7 : + Kd6 6. De5 : + Kd7

. .

7. Df5 + 6 8. d5 + 5 9. L +
4 : 10. De4 + 3 11. L4 +

Slicna idej i po z i cij a na

dij agramu br. 165, koj a se cesto
p oj avlj uj e konacnicama. Bij eli
mora igra ti 1. Tcl Kd5 2. 4 :
f : + 3. Kf3 : 4 : 4. 4 s r em i
j em.
Br . 166

2 1 2. D mat.

Br. 165

Biieli vue i doiva

Bijeli doblva odstranivsi obra

nu crnog skakaca. 1. 5 : fe5 2.
Td6 : i crni predao.

Biieli vue i remizira

PREKRIVANJ E
Medu taktickim idej ama vidno
mj esto zauzima prekrivanje. 0vaj element se primijenj uje ta
da kad treba bilo koj u tocku na
ahovskoj ploci odrezati od linij
skih figura protivnika koj e u
tom momentu zasticuj u. Oblcno
se takticka operacij a prekrivanj a
izvodi sa zrtvom figure ili pje
saka sa oiljem da se prekine
odn. prekrije dj elovanje linijskih
figura.
Pogledaj mo zavrsetak partij e
Ki rilov-Vatni kov.
Ovdj e crna dama brani crnog
od prij etnj e ijelog 1 . Lg8 + .
Kako da se n dama makne od
zast ite tocke g8 ? Odvlacenje ili

Br. 167

KIRILOV-VATNIKOV
(Vilnus 1 949)

Biieli vue i doiva

79

odstranj ivanje obrane ovdj e nije

moguce. J edino ig 1' aj uci 1. 8 ! !
ijeli moze p ostici uspj eh. Npr. :
De8 : (N 1 . . . . Le8 : sli
j edi 2. Lg8 mat) 2. Le8 : LeS : 3.
De6 La4 (Ili 3 . . . . Lg6 : 4. hg6 +
Kh8 5 . De8 + Lf 8 6 . Df 8 : mat)
4. Df5 : 8 (N 4. . . . slij edi
5. Se7 + Kh8 6. Df8 + sa slij e
1.

takoder vodilo 2. De7 : Dh + 3

Tg2 f itd.
C esto se moze susresti preki
vanj e vez i sa losom z ast itom
posljednj eg re da.
Br.

169

ZUBAREV-ROMANOVSKI
(Moskva 1 920)

decim 7. Dg8 mat . Pomocu po

teza 5. Se7 + prekriva<-< se ob
rana polj f8) 5. Se5 + Kg8 6.
De6 + Kh7 7. Dd 6 : itd. Razmo
trivsi sve te varij ante Vatnikov
se pos lij e 1 . 8 predao.
Isto tako zavrs i la partij a iz
medu Zuravlj eva i Borisenka :
Br. 168

ZURAVLJEV-BORISENKO
(Moskva 1949)

Crni vue i doiva

U ovoj partij i slij edilo 1 .

Tel + ! 2. Sel : Dfl + 3. Kh2
Le5 + 4. g3 Dh3 : + 5. Kgl Ld4 +
6. Tf2 Dg3 : + 7. Sg2 Lf2 : + i i
.

j eli predao . Zrtva topa 1 . . . .

Tel + odvukla skakaca i do
zvolila prekrivanj e vazne tocke
fl .

Br.

1 70

RETI-BOGOLJUBOV
(New York 1 924)
Crni vue i doiva

Crni i mogao brzo doblti po

mocu 1 . . . . f, ali pomicanj u
pjesaka smeta ij ela dama koj a
cuva tocku f. Odvu c i ili od
strani ti damu nij e moguce i zbog
toga treba p ribj eci prekrivanj u.
Slij edilo 1
d ! 2. Ld : f
3. 3 (Ili 3. De7 : Dh3 + 4. Kgl
. Dhl + 4. Tgl
Dhl mat) 3.
Dgl : + i ijeli predao zbog
neizbj eznog mata (5. Kgl : Tdg8 +
6. Kfl Thl mat) . Do poraza
.

80

Bijeli vue i doblva

K rasno doblo Reti B ogolj u

b ova vaznoj pa rtij i na pozna
tom supe- turnir N ew Y o r ku
1 924 : 1. Tfl ! Td8 (Druga obrana
i mogla iti 1 . . De7, ali tada
odlucivalo 2. Lf7 +
Kh8 3.
L d5 ! - p rekrivanj e i otkrivanje
te otkri veni na p ad - 3. . . . Df6
. Dd8 onda
4 . D c8 itd . , ako 1
2. Df7 + Kh8 3. Df8 : + Df8 : 4 .
Tf8 mat) 2. Lf7 + Kh8 3 . Le8 ! !
( Efektn a z r tva sa c i l j em p rekri
vanj a) i crn i predao.
U vezi s tim velem tij stor
Ragozin p roveo got ovo istu kom
i n acij u, i stina u n e s t o drugaci
j i m okoln ostima :
.

Br. 172
LIPNI CK I-S O K O LJS K I

(Ode s a 1 949)

Biieli vue i doiva

Br. 171
RAG O Z I N-T AJMANOV

(Le nj in grad 1 945)

dutim, dalj nj i tok p ar t ij e p oka

zuj e da ij eli moze forsirano os
voj'i ti kvali t etu koristeci niz tak
tickih elemenata. 1. Sd8 ! (Sa ci-

lj em da se prekrij e zastita topa

na 8 i da se odv u c e dam a s p o
De7 ( Los e 1 . . . .
lja 7) 1
Td8 : zbog 2. 7, na 1 . . . Dd5
slij edi 2. Tfdl) 2. De4 !. O r i gi
nalno !
Prekivanje moze iti samo je
dna od varij anti ilo kakve slo
zee komblnacij e

. .

Br. 1 73
C I G O RIN-SCHOW A LTER

Bi ieli vue i doblva

( 18 98)

1 . Se4 ! (Vazn o prevodenj e ska

kaca, bez koj eg komblnacij a
blj elog nezamisliva . Pr i j ev re meno
ilo odmah 1 . Df7 : + Kh8 2.
Df6 + Kg8 3. D e 6 + Kh8 itd) 1.
Lf8 2. Df7 : + Kh8 3. Sf6 !
.
Lg7 4. Se8 ! ( N e samo da prij eti
5. Dg7 : mat n e go i prekriva polje f8 s p r i j e tnj om 5. Df8 + Lf8 :
6. Tf8 mat) . Zbog toga se crni
predao.
Cini se da za crnog ne:ma ni
kakvih opasnosti na vidiku . -

Bi ieli vue i doblva

81

Ovdj e odlucuje, kao sto se de

silo i partij i, 1. f6 + ! ! za oslo
badanj e polj a f5 i napada na
skakaca g4, zatim za napad na
kralj a i djelomicno zbog prekri
vanja obrane lovca na 7, ako i
crni odgovorio 1. . . . Tf6 :. Po
Kf6 : ijeli bez
slije 1.
muke postigao p objedu igraj uci
2. Df5 + Kg7 3. Tg4 : + , tu
ne pomaze 3.
Dg4 : + 4. Dg4 : +
Tg6 z bog 5. Tg8 + ! Kg8 : 6. Dg6 : +
itd.

Br. 175

FRIEDSTEIN-ARON JIN
(Moskva 1944)

Br. 174

BOLESLA VSKI-DUS
-HOTIMIRSKI
(Moskva 1 942)

Biieli vue i doiva

Ovdje ijeli moze dobl ti poslije

1. 7 Da2 (Ili 1 . . . . De4 + 2. Kh2)
2. Lb5 + 7 3. La4 ri ijeli pje
sak prolazi damu .
Br. 176

Biieli vue i doblva

Bij eli dominira na tocki g7 (tri

napada prema dvij e obrane) i
zbog toga i mogao odmah uzeti
crnog pjesaka. N , znatno
, kako odigrao velemaj stor
Boleslavski, 1. Sde7 ! povezuj uct
j edni m potezom dvije takticke
ideje - prekrivanje tocke g7 i
otkri veni napad na tocku 6.
Crni i pisiljen na predaj u.
Prekrivanje moze iti prove
deno i pomocu j ednostavne ideje
da se ilo koj a figura ili pj esak
postavi na vertikalu ili dij ago
nalu sa cilj e m da se ogranici ak
tivn ost figure protivnika.
82

Moie li iieli igrati

1.

Dd6 :?

Greska i ila uzeti pjesaka na

d6, jer na to crni odgovara 1.
Sd + ! (Zrtva za prekrivanje
tocke d6) , s osvaj anjem kvali tete
(istina za dva pj esaka) .
Prekrivanje se susrece i otva
ranj u i konacni ci.
Pogledaj mo teoretsku poziciju
na Ov"om dij agramu. Ona se -

Br.

4 4 + 6. g + 7 . Kf2
2+ . + 9 4 4 +
+ 12.
10. 5 5 + 1 1 .

Kd7 7 + 1 3. Sc7 I bljeli doiva.

..
.
. .
Nesto dnostav a stud1]B

1 77

Kg

Lazara :

1 79

Br.

F. LAZAR

Bijeli vuce ' doiva

"

. Sicilijan sko. obran1

javlj ue
.
prednot oslije L
Bijeli I? ost "
Lb 5 + r I nuduje 1 : g Sd7
s P rekri van J obran e I ub l
Sc6
tkom 8 kakaCa na g4 ili 1 .
g
(Beznadno . i 1 . .Ld7 z
vezi 2. J:? g)4 . gdJ e se pojavl u
vane 2 Sc6 : 6 3 L c6 . +

Interesant stu ct i J a vele majstora va ..

Br.

1 78

A. KOTOV

" "m

'
. ltJ
.

.
. -- .

. m B

Bijeli vuce ' doiva

"

: + 2
f . . rekrio
(Bijel1
1.

f6 8 3. S 8

l f8 i p nCrnom . P reostaje je-

jeti 4 . fri
dino ? u aj isko 1sta y anj a p od st v a - v eCnog !l a
sljedn J eg s re
+ 4 Kg 5 + 5.
ha) 3.
.

Biieli vue

1 . f4 + 6 2. 6 8 (Inae
nasta e P rekrivan e . otezom 3 .
Sd8) . gSD ! (Ovo . z" rtva n ovo o ene dame s i de i:n da se
Tg . 4 . Sf8 !
odvuce top) 3
. Sada se j oS cml
(prekrivan]
"
pokusava spas1 t1 patom) 4

Tg5 5. Sg6 , li
5 . . . . 5 + ! 6

ne 5 . S D ?. ?.
D e5 : pat.

Br. 180

z bog

.1

HE LGARTEN-DIMER

1-
-
.. .
.t.

7..

. 11 -
.
-

d
.

. . m.
. - 1
-

!'.!

Crni vuce

doiva

83

Prekrivanj e se cesto susrece i

topovskim konacnicama. (Po
gledaj dij agram br. 21) .
Crni postigao uspjeh za
hvalj uj uci prekrivanj u i djelo
micno odvlacenj u. 1.
h5 + !
(Da i odvukao kralj a od obra
ne pjesaka f5 i samim tim pri
premio slijedeci potez. Crni
prisiljen prihvatiti zrtv u pj esaka,
jer i na 2. Kf 4 slijedilo 2. . . .
h4 itd.) 2. Kh5 : 5 ! ( Sprecava 3 .
Kg4, na sto i crni odgovorio 3 .
. . . Td4 + 4 . Kf3 4 s prekriva
njem b-linije) 3. ( Neocekiva
no se bljeli nasao iznudnici.
Potezi kraljem su nemoguci,
potezi topom dovode do gubltka
pjesaka f5) 3. . 2 (Crni ceka
dok se iscrpe potezi a-pjesakom)
4. Kg4 (Ovo jednako kapitu
laciji, ali spasa ionako vise nije
4 + 5. f ! !
ilo) 4
(Krasan primjer prekrivanj a) i
crni doblo .
Zahvaljujuci prekrivanju b l jeli
se spasava u slij edecoj interesan
tnoj pozicij i :

me na h1. Remij vode ostali

potezi kralj em : 2. Thl : Lh l : 3.
5 :.

Tesko si predstaviti da ij eli

moze doti slijedecu p ozicij u :
Br. 182

V. PLATOV

Br. 181

L. KUBBEL

Bijeli vue i doiva

Crni ima vrlo mnogo moguc

nosti obrane kao sto su : 1 . . .
Thl + i 2 . . . . Tgl + , 1 . . . . Td4 +
i 2. . . Tg4, 1 . . . . Td8 2. Lf8
Td4 + i 3 . . . . Tg4. Medutim, i
jeli svejedno postize uspj eh s
(Prekrivaj uci polje d8
1. Ld6 !
sada prijeti 2. g8D Th l + 3. Lh2 !
Th2 : + 4 . Kg3 s dobltkom) 1
Td4 + (Ako i crni n astavio 1 .
. . . Tgl, onda i dobltku vodilo
prekrivanje s 2. Lg3, ako pak,
odmah 1 . . . . Thl + , onda 2. Lh2 ! !
Th2 : + 3. Kg3 Thl 4. Kf2 ! Th2 +
5 . K f 3 Th3 + i ijeli marsirajuci
f-liniji osvaj a pjesaka f5 ,
zatim se vraca kraljem na g 2)
2. Kh5 Tg4 3. Lf 4 + 2 (Poslije
3 . . . . Tf4 : nastaje teoretski iz
guljena pozicija) 4. Lg5 ( os
jedno prekr'ivanje) i pjesak odlazi damu.
praksi vrlo
u sahovskoj
rasprostranjen slijedeci oik pre
krivanj a :
.

Biieli vue i remizira

i uzimanje
ij elog topa dovelo do pata, na
1 . . . . 6 prek1iva se zastita da1. + !.

84

Sada

Br. 1 8 3

Br. 1 84

O. DURAS

Moze li iieli igrati

1.

Tg4 : ?

Ako i j eli i g 1-a 1. Tg4 :, ond a

s l i jedi 1.
Sd4 + i, kao poslje
d i c a zrtve sa sahom, prekriva se
zastita t op a . Sada crn i taj koj i
treba doblti . Na 2. cd4 (Ili 2 .
Tgd4 : c d4 3. cd4 Tg4, d o i t ku
vodi takode 2. Tad4 : cd4 3 . Tg6 :
Kg6 : 4. cd4 Kf5 5 . d Kf 4 6 .
2 g 7 . Kfl Ld 4 : sa slijede
Tg4 :.
c im 8. . . . h5) 2.
Bijeli, koristeci prekrivanje zbog
zastite od vjec n o g saha i l i .

Bijeli vue i doiva

navlj a n j a pote za, dob l va . P re

p rivanj e se ovdje postize pomoc u
zrtve topa : 1. Tdl + ! 7 2. Td6 ! !.
C rni p r i n ud en uzeti ponude
nog topa prekivajuci d - linij u
cime se pos t i ze d obltak. 2.
K d6 :
(N ije bolje ni 2 . . . . 2
z b o g 3. 6 ! ! 6 : 4 . 7 ili 3 .
. . . Td2 4. Tcl s prije tnj om Tal)
3. 8 2 + 4. Kd8 i nema zasti
te od b8D.
,

BLOADA
U sahovskoj praksi se ne je
damput sus recu takve pozi c1i je
koj'i'ma poi re bno prisiliti
protivnika da zauzme jednom od
svoj ih figura ili pjesakom b llo
koj u tocku. T akav takticki ele
ment se n a zii va okadom. On se
osoblto cesto p rim ij en j u je po
zicij i kod napada na kr a l j a i
kod s l obod n i h pjesaka.
Zahvalj uj uci okadi , polj a, f i
gure il i pjesa c i se pregra du j u , i
druge f igure iz isto g tabora ne
maj u pistup k njemu, sto ob1i
cno dovodi do narusavan j su
ra d nje i zmedu figura i p j esa ka
,

i do
dica.

d rugih

ne p r i j a tn i h poslje
Br. 185

Biieli vue i doblva

(Mat

dva poteza)

85

Crni ima lose postavljenog kra

lja, ali za to on ima veliku ma
terij alnu prednost. Bijeli gubl
jer mu ne uspijeva matirati cr
nog kralj a. Medutim u pomoc
dolazi okada : 1. d6 + Ld6 : (Sa
da polje zaokirano i crnom
kralj u odrezan posljednj i put
za i eg) 2. Lh4 + Tf 6 3. Df 6 : +
8 4 . Dg6 mat.

izlaz crnom kralju i nakon toga

slijedi 2. Dh8 mat. Drugi od g o
vori nisu takoder zadovolj ava
juci . Npr. 1 . . . . Kd8 2. Tdl + ili
1 . . . . Td7 2. Lg5.
Br. 187

Br. 186

BOTVINIK- KERES
(Mec-turnir 1948)

Biieli vue i doblva

Ovdje ijeli ne igra

1.

Dg6 + ,

i na to crni kralj otisao na

f8, nego 1. Dg8 + ! i poslije iznudenog 1.

Lf8 s okiranjem
posljednjeg izlaza svom kralj u
slijedi 2. Dg6 + 7 3. LM :
mat.
Sto se tice okade slobodnih
pjesaka i stvaranja pregrade gle
daj drugu knj igu.

Biieli vue i doiva

Ova pozicij mogla nastati

partij i Botvin1i k-Keres. Ovdje
doblva 1. Lb5 + s idej om da se
izazove 1. . . . Ld7, sto okira

OSLOBAf>ANJ E POLJA
Katkada se desava da vlastita
figura ili pjesak smeta provo
denju takticke operacije.
posljedica toga poj avljuje se po
treba da se figura zrtvuje s ide
jom da se oslobodi odn. deokira
polje koje ona zauzima ili zbog
odlucujuceg otvaranja linija, di
jagonala i horizontala.
86

Najjednostavnii j i pr1m]er za
delokiranje pozicije slijede
ci primjer :
sto se vidi,

vlastiti top
smeta ijelom da da mat na g7.
Sta da se radi ? Potrebno od
mah osloboditi polje g7 od topa
ilo koju cijenu. U partij i

Br. 188

LISICIN-ZAG ORJ ANSKI

(Moskva 1 9 36)

kralj a na predposljednj i red i

sada na 1 . . . 7 : slijedi 2. De7 +
6 3. Dd7 mat, ili 2. . . 8 3 .
Tf l s lakim dobl tkom) 1
5
.

. .

2. De7 5 3. Dd7 + 6 4.
i crni predao. Na 4 . . . De8

slij edilo 5. 7 + ! (Potez od

vlacenj a) , ako crni na s t av i 4
. . . Sa3 :, da i zastitio polje 5,
onda j e dnotaYn ije 5 . 6 : +
.

6 : 6 . Dc6 mat .

Br. 190

LIBERMAN-SIMEANU

(Rumunjska

1 9 5 0)

Biieli vue i doiva

(Mat

tri poteza)

ilo odigrano 1 . 7 + ! (Zrtva sa

ciljem delokiranja) 1.
7 :
2. D g 7 mat.

Br. 189

KOTOV-KERES

(Budimpesta

1 950)
Crni vue i doiva

Zavrsetak ove partije jedno

stavan i dobar primjer . Crni
postigao efektnu pobjedu na
stavkom 1.
4 ! (Oslobada po
lje 5 sa ciljem da se otvori dij a
gonala al-h8) 2. Df5 : Dc3 : +
(Prekrasna zrtva dame) . Bijeli
prisiljen n a kapitulaciju, jer
i 3 . 3 L : dovelo do mata.

Biieli vue i doiva

Kotov, da i slomio svog pro

tivnika, ira naj kra6i put k po
bjedi koristeci takticku idej u za
oslobadanje polj a. 1. 7 : + ! (0slobodivsi polj e 7 za damu sa
istovremenim zavlacenjem crnog

Ost oumna komblnacija Ro

manovskog osnovana uglavnom
na deokiranju. Crni tek sto
uzeo ijelog skakaca na d5. Cini
se da ijeli mora uciniti to isto,
medutim, ijeli pripremio ma
lo iznenadenje. Slijedilo : 1.
Lb5 ! (Sada dami osloboden
87

Pjesak 5 uvelike smeta odlu

cuj ucem napadu ij elog, jer on
ogranicava dalekometnog lovca s
2 . 1 . 6 ! Le6 : 2. Tg6 : + ! Kf8
( se nij e smio uzeti zbog ma
ta na h8) 3 . Dh6 + 8 4. Tg8 +
Tf8 5. Tf8 : + Lf8 : 6. De6 : + Se7
7. Lb5 + 6 8. La4 : Db6 9. Se5

crni d .

Tako smo obj asnili, da se

procesu borbe pojedine figure i
pjesaci pokazuj u kao suvisni i
nek o risni, te cine samo stetu.
Br. 193

Biieli vue i doblva

put na h5 i prij eti 2. Th7 : +

K h 7 : 3. Dh5 + L h6 4. Dh6 : mat.
Sve se to dogodilo zahvalj uj uci
oslobadanj u polj a 2) 1 . . . . Lh6
2. Ld 7 : Lg5 : 3. ed5 Td8 (Gubl,
takoder, 3. . . . Sd7 : , zbog 4.
Th7 : + ! K h 7 : 5 . Dh5 + Kg7 6.
Dg5 : + Kf8 7. Dh6 + Tg7 8 . Tg4
ili 5 . . . . Lh6 6. Th4) 4. Th7 : + !

LISICIN-SOKOLJSKI
(L e n j ing ra d 1 9 47)

Kh7 : 5. Dh5 + Lh6 6. 4 Sg4 7.

T g4 : Tg4 : 8. Dg4 : Td7 : 9. f6 ! i

cn i predao.

Br. 192

NENAROKOV-ABAZA

(Moskva

18 99)

Biieli vue i dobiva

Ovdje se kao >>suvisna< f igura

pokazao top na f. On t u
stupiti svoje mjesto lovcu. Po
slij 1. Tg6 : + ! fg6 2. Lf6 Kf7 3.
Ld3 (S prij etnj om 4. Tfl) 3
Sd2 4. 5 ! ( os jedno deokira
nje ; prijeti 5 . Lg6 : + Kg6 : 6.
Dg5 + Kf7 7 . Dg7 mat) 4
5 :
5. Le5 : de5 6. Dh7 + i crni
predao, su neizbjezni teski
materij alni guici.
.

Biieli vue i doiva

88

Zahvalj ujuci otkrivanju linije

pomocu deokirar1j a ceski maj
stor Pokorny z realizirao
svoj u pozicionu prednost :

Br. 194

POKORNY-BERNDSSON
(Cehoslovacka-S\1edska 1 93 0)

Patija Sokoljski-Saigin zavr

sila j ednost a vno i vrlo elegan
tno. Bijeli nasao izvanredno
rjesenje : 1. Tf3 ! ! gf3. Crni pri
nuden prihvatiti ponudenu zrtvu
topa inace sli j edi 2. Dh7 mat,
n o istovemeno sad ulazi igru
oslobodeni lovac cl. Poslije za
klj ucnog udara 2. Lh6 : Saigin
i prinuden n a predaj u, jer
neizbjezan mat neko l ik o po
De7 (Ili 2. . . .
teza. Npr. 2.
7) 3. D7 + K f8 4. D h 8 + (Za
vlaci kralj a s idejom prekriva
n j ) 4. . . . Kf 7 5. Dg7 : ma t .

Bi ieli vue i dobiva

Bijelon1 ovdj e smeta vlastiti

pjesak na f5. Zbog toga slije
dilo 1. 5 : ! ( Zbog odvlacenj
pjesaka f6) 1. . . fe5 2. f6 ! (De
oki e a l a se toc ka f 5) 2
ef6 3.
Tf6 : ! ( S prij etnj om 4. Th6 : + ) 3.

Oslobadanje polja moze se pri

mijenj ivati ne samo za vodenje
napada, nego i z a obran u.
primj e r cemo uzeti zavrsetak
partije Smislov- Mikenas.
Br. 196

SMISLOV-MIKEN A S
(M o skv a 19 49)

. . . K g8 4. 6 :
( os

5. 8 +

jedno deokiranje da i se
oslobodio put dami) i crni
pi-e dao zbog mata u dva poteza.
Br. 195

SOKOLJSKI-SAIG IN
(Kijev 1 9 5 0)
Biieli vue i remizi ra

posljedica odlicne obrane

crnog, napad, koji ijeli vo

dio na kraljevom krilu, pot

pU'n o isp a r i o Sada ije l i trazi
nacin da se spasi poraza. Kako
da se to ucini ? Smislov n a
.

sao

izvanredan

izlaz :

1.

Le3 ! !

Ovim ostroumnim potezom blje

Biieli vue i doiva

li rj esava nekoliko itnih pitanj a.

prvo oslobada se polje h6
89

s idej om vjecnog saha. Zatim,

ako i crni nastavio 1 . . . L :,
onda se prekriva polj e e l i po
slije 2. Tf7 ! sto ranij e ilo
nemoguce, ij eli cak i doblva.
Zbog toga su se protivnici spora
zumjeli na remi , stvarno,
De3 : slij edi 2. Dh5 +
nakon 1
.

Br.

198

TARTAK OWER-SCHLECH TER

( 1 908)

K g8 3. Df7 + Kh8 4. Dlt5 + Kg8

(Ali nikako 4. . . Kg7 ? zbog 5.

Tf7 + Kg8 6. Dh7 mat) 5. Df7 +
itd., s vjecnim sahom.
.

Crni vue i doblva

(Mat

Takticki element oslobadanj a

polj a primij enj uje se i konac
nicama. Pokazat kao pri
mj er cet,i ri interesantne konacni
ce iz maj storskih partij a.

ceti ri p oteza)

Druga pozicij a mogla na

stati partij i Tartakower-Schle
chter. Ovdj e crni daje mat 4
poteza : 1 . . . . Tf2 + ! (Delokiranj e
polj a f) 2 . 2 + ! (Zavlace
nj e) 3. Kh2 : Sf3 + 4. Tgl :
mat .
Br. 199

Br. 197

Bi ieli vue i doiva

Biiel i vue i doblva
{Mat

dva p oteza)

U prvoj od njih ij eli posti

gao uspj eh zahvaljuj uci deo
kiranj : 1. 8 + ! Le8 : 2. D g7
mat, ili 1 . . 8 : 2. De7 mat.
.

90

U ovoj pozicij i pjesak f5 sme

ta bljelom oko provedbe dvoj nog
udara . Jednostavna racun ica po
kazuje da se moze igrati 1. f6 + !
Kf8 (Ili 1 . . . . gf 6 2 . Sf 5 + ) 2.
fg7 + Kg8 3. Sf5 i crni nema

obrane od prijetnje 4. Th2 ili 4.

2 s prodorom na poslj edn j i
re d

Br. 200

Interesantan put do dobl

tka ovoj pozicij i. Koristeci se
de okiranj em i dvoj nim uda
rom crni forsirano osvaj lov
ca : 1.
dlD + ! (Deokira se
polj e d2) 2. Ldl : Dd2 (Zbog mo
gucnosti ovog poteza zrtvovao se
i j aki slobodni pj esak) 3. Df2 :
.

Ddl : + 4. Del Del : + 5. Kel : Sf4

6. Kf2 K g6

i ijeli predao.

Crni vue i doiva

IZNUDNICA
Svaki s ahista tezi da svoj po
tez iskoristi sa sto vecim efektom
za postizanje nekog cilja. U ot
varanju npr. prednost prvog po
teza ostavlj a ijelom dugotrajnu
inicij ativu. Medutim, postoje i
takve izuzetne pozicije koj ima
pravo na potez iz odredenog
razloga nepogodan i bolje i ilo
da se pravo na potez preda pro
tivniku.
Br. 201

Biieli doiva
(Mat u dva poteza )

takav polozaj fi
gura ili pj esaka, gdj e j edna od
s,tana ima 1m aterij alne ili pozi
cione gubltke zbog svog poteza.
Iznudnica

Naj kraci put do pobj ede pri

mj eru 201 : 1. 8 (Ili ilo koj i
dugi potez topom a-liniji)
koj im se predaj e red poteza pro
ti vniku. 1.
Kcl 2. Tal mat.
.

Br. 202 i 203

Bi ieli doblva
91

Ovd j e ijeli d o b l va ovako : 1 .

8 !. Sada crni iznudnici .
On m o ra o d g o vo r i t i 1 . 6 i l i
1 . . . . 5 , o n d a slij edi 6-17
-b8D + .
.

Br.

205

U dijagran1u 203 d ob l t a k se
pos ti ze gotovo na isti nacin : 1.
Kf7 ! h6 2. h5 ili 2. Kg6 : hg5 3.
hg5. A ko u. po c et n oj pozi cij i
na potezu crn i , onda na 1
h6
odlucuje 2. h5 ! K h 7 3. Kf7 gh 5
4. g6 Kh8 5. g7 + itd . , n a 1 .
h5 d o b l va 2. Kf7 Kh7 3 . Kf6 Kh8
4 . K g6 : .

. .

Biieli vue i doiva

(Mat

dva poteza )

U ovoj pozicij i blj eli daj e mat

u dva poteza ! Potez ij elog l,
Kf7 iznuduje ilo koj i potez lov
cem, na sto slijedi 2. Lg7 : mat.
Ne predstavlj a osoblti m
ni slijedeci primjer :

Br. 206

Br. 204

Biieli doblva

Biieli doblva

Od l ucuj e ako bljel i na po

tezu, 1. 4 , sto stvara izn udnicu
,

5 2. 5 K h 7 3. Kf7 :

itd,

kod poteza crn og 1.

5 po
trebno od i grat i 2. 3 ! i opet
nas t ala iznudni ca.

92

Nista ne daj e 1 . Tg7 + 8 i

bl j e l om ne preostaje n ista drugo
nego da ponov i pozicij u s 2.
Tg8 + . Jedin o j edan pr ic e kni po
tez topom osmom redu, kao
npr. 1. Th8 , daje nam potreban
rezultat zbog toga sto sad crn i
mora igrati 1 .
Kd6 2. 6
Tf7 3. 7 7 : i crni ostao
bez topa .
.

Br. 207

Br. 209

L. KUBBEL

Crni doiva

Pomocu iznudni ce neki m po

zicij ama top doblva protiv ska
kaca ili protiv lovca. Ovdj e
potre bno odigrati samo 1 .
7 da se preda potez ijelom.
.

Br. 208

B ii g

-

Crni vue, iieli doiva

i

zbog neophodne potrebe da mora

vuci potez. N 1 . . . . 4 ili 1 .
. . . 5 slij edi 2 . Da3 mat. Nije
dovolj no za spas 1. . . . Df2 zbog
2. Dc3 + sa slijedecim Da3 mat.
Ako crni nastavi 1 . . . Dcl (Ili
1. . . . Da l 2. Dc3 + 4 3. 3 +
itd) onda slij edi 2 . Da3 + 4 3 .
3 + i ijeli doblva .
.

Br. 210
VERBAH-LUBLINSK I

(Moskva 1950)

Biieli doiva

Ovdj e odlucuj e 1. 8 Kh8 2.

Tf8 : mat. C1-ni kralj i po

tisnut k nepovolj nom uglu (radi

se crn om polj u kod crnopolj
nog lovca sto mozete usporediti
na dij agramima 293 i 346) .
Ovaj pimjer nam ilustrira iz
nudni cu damskoj konacnici.
Crni gubl, iako ima pjesaka vi
se, zbog loseg p olozaj a svog kralj a

Bijeli vue i doiva

Poslije 1. h5 crni dosao

iznudnicu i predao. Ne preostaj e
nista osim 1 . . . . Ld7 (Ili 1 .
93

4 2. 4 Lb5 3. Lf6 : ) 2. Lf6 :

. h 6 sto , naravno, bez
nadno .

materij alnim gublcima i i . matu4

npr. .. 2 . Dd6 D d4 : mat 1 11 2 . g
Dh2 mat .

RAGOZIN-RAUZER
(Lenjingrad 1 936)

Br. 213

gfG

Br. 211

C IGORIN-SCHIFFERS
(Petersburg 1900)

Crni doiva

D a i postigao poje u crni

mora prepustiti protivn 1k -k_o2

tez ! 1
Lg6 ! 2. 4 (I11_ .
4 3. 2 Ld : ! 4 L d : h2) 2.
_.
4 !. Bijeli preda e .

Br. 212

SZILY-BALOGH
(D opisna p artij )

Biieli vue i doiva

U ovoj poziciji ij li . odi

grao 1. Tg5 !, ogran 1c1y1 pok
tljivost crne dame. Crn1 pr:
v

:
J

er moze vuCi samo p esac 1 m,

] t" potezi brzo presah ti .
ij li moZe prisiliti crnog na 1
nudnicu i potezima topom -liniji.
Br. 214

I . KLING i . HORROWITZ,
1 85 1

Crni vue i doblva

O S1 IJ
. .e

Kh7

ijeli

pre d J er dosao iznudn 1 cu.

Svaki nj egov potez vod1 ve i I kI m
94

Biieli vue i doblva

D a i se ogranicila pokretlj i
vost protivn ickih figura j edna od
stran a moze katkad pribj egnuti
zrtva m a.

Br. 216

. MORPHY

U o voj studij i ij eli, zahvalj u

j uci zrtvi lovca f orsirano posti
ze pozicij koj svaki potez
crnog vodi gubltku. 1. Lf + Kgl
2. Lhl ! ! K hl : 3. K fl (Crni u
d5 4. ed5 4 5.
iznudnici) 3.
,

d6 6. d7 2 + 7. 2 : K gl 8.
d8D D 9. Dd4 + Kh2 10. Dh4 +
Kg2 11. Dg4 + Kh2 12. Kf2 i i
jeli d oblva.

Pozicij a na slijedecem dij agra

mu poznata vec j ako davno :

Biieli vue i doiva

(Ma t u dva poteza)

Th6 ! gh6 ili (1 . . . . L 2. Th7 :

Br. 215

mat) 2. g7 mat.

Br" 217

SZILY-BALOGH

Biieli doiva

Kako da ij eli realizira mate

rij aln u prednost ? Ako nastavi 1 .
Sg7 : Kg7 : i H 1 . Sh6 : gh6 n astaje
teoretski remi. Do pobj ede vodi
1. Sg Kg8 2. Se4 Kh8 3. Sf6 ! !
gf 6 4. Kf7 i s l ijedi mat dva
poteza ili 1.
K g 8 2. Sg 8
3. S e4 Kg8 4. 8
(Predaje se
potez proti vniku) 4.
K h8 5.
.

Sf6 ! ! gf6 6. Kf7.

Ovaj proem . Morphya rje

sava se pomocu iznudnice : 1.

Biieli vue i do iva

1. Kg8 ! Lg4 (Na 1 . . . Le 4 i

jeli moze odgovoriti 2. Se6 : ) 2.
Sg6 ! Ldl 3. Sh8 ! Lh5 4. Kg7.
Crni se nasao u iznudnici i on
neizbjezno prvo gubl pjesaka f7 ,
zatim i part i j u .
.

Najve c u pri m jenu iznudn i c a

nalazi kon acnicama . U otvaa
nj u ili sred i s nj ici iznudnica se
sus rece vl o rij etko.
95

U konacnici da i se predao
potez protivniku cesto se primje
nj uj e metoda tzv. triangulacije.
Ona se susrece uglavn om pje
s ackim konacnicama. C itav smi
sao te metode sastoj i se tome
da kralj marsira stranicama
trokuta i cini tri poteza, isto
vremeno kralj protivn ika nema
te mogucnosti. rezultat toga
nastaj e pocetn a pozicija, ali s
drugim igracem n a potezu.
Br. 218

ALATORCEV-Konzultanti, 1934

U Cinio tri poteza, 1i ktalj za

to vrij eme samo dva. Dakle igrac
na potezu u pocetn oj pozicij i se
promij enio. Znaci tom se ma
nevru stranicama t to kuta i
ci ta va metoda sastoj i.
Vratimo se razmotenoj pa1"
tij i. Tu potrebno primij etiti da
poslije 1. Kel ! ne spas a\a 1
d4 (Umj esto 1 . . . . Kf5) 2. ed4
Kd4 : (Ili 2 . . . . Kf 4 : 3. Kd2 4
4. ) 3. Kf2 4 4. 3
5. f5 ili 5. Kd4. S duge strane
ilo i pogresno igrati 1. K d l ?
ili 1 . Kd2 ? zbog 1 . . . . d: ! 2 . ed4
K d4 : ili 1 . Kfl zbog 1 . . . . d4 !
2. ed4 Kf4 : ! i cni i p ost igao
remi .
.

Br. 219

FAHRNI-ALAPIN

Biieli doiva

Kad i sada crni n a pote

zu, nasao i se situacij i da
brzo gubl. Npr. : 1. . . . d4 2. ed4
Kd4 : 3. f Kd5 4. 6 5.
4 Kf6 6. Kd5 Kf5 7. 5 Kf4 :
8 . 5 5 9. 5 : Kd6 1 0. 6
Kd7 1 1 . 7. Poslije 1 . . . d4
2. ed4 Kf4 : 3. d zadatak blje
log posve jednostavan. Kod
povlacenj a crnog kralj a s 1 . . .
Kf5 d obltku vodi 2 . d 6 3.
Kd4 Kd6 4. f5 6 5. 5 , ali
partij i na potezu ij eli ! Po
stavlj a se pitanj e da li se ta
pozicij mogla postic1i , ali da
na potezu crni ? Pokazuj s e da
to moguce ako ij eli nastavi
1. Kel ! Kf 5 2. Kd2 4 3. 2.
Sada zahvalj uj uci tome sto
kralj isao trokutu e2-e l - d 2 i

B i ieli doiva

96

U partij i Fahrni-Alapin, kod

crn og na potezu, ijeli i odmah
doblo, npr : 1 . . . . 7 2. 3
3 . 6 ili 1 . . . KdB (1 . . . . 8)
2. K1d6 3 . 7. Medutim, na
potezu ijeli i on morao
koristiti metodu trokut a odn.
tiangulaci j u i slij edilo : 1.
4 8 (Ne mij enj a n ista na
stvari 1. . . . Kd8 ili 1 . . . . 7
zbog 2. 5) 2. Kd4 8 3. Kd5 !
i crn i se nasao u iznudnici.
.

Metoda triangulacij e moze se

primijeni ti ne samo u pjesa ckim
k o n a c n i cama.

Br. 220

I. RABINOVI C , 1 938

. 8 slijedi 2. De8 ma t) 2.
Dal + 8 (Inace slij edi 3. Dh8
ma t) 3. D a5 . Vratili sm o se u
p ocetnu pozicij u s tim da n a
potezu crni, s t o i i c i l j ci
tavog manevr a. se s a da mo
ra odmaknuti od kralj a i on se
lisava nj egove podrs ke. Kod toga
su topu dostupna samo ij ela
p olj a, jer se pokazuje da na cr
nima momentalno p ogiba zbog
dvoj nog udara. Npr. 3 . . Tg7 4 .
De5 + ili 3 . . . . 7 4 . Dda + . O d
mah gubl i 3. . . . 8 zbog 4.
Da6 ! ( Vezivanj e) . Medut im i na
ijelim polj ima top for;iran o
pada. Zbog primj era razmotrit
. B i j eli n a s tavlj a
3
4. De5 + 8 5. Dh8 + 7 (5 .
. . . 8 6 . Dal mat) 6. D h 7 + .
1.

Biieli doblva

Bijeli postize pobj edu pomocu :

1. K d 8 ! 8 2. Kd7 Kg8 3. 8
i nastala pocetna pozicij , no

na patezu crni.

Br. 221
. PHILIDOR, 1 7 77
::::::::::3

'

. .

Pr e porucuj emo citatelj u da sa

mostalno poradi na poj edinim
detalj ima Philidorove pozicij e da nade pobjedu na 3. . . . 3,
3 . . . . Tf7 i 3 . . . Th7. Ta koder
obra camo paznju cit atelj ima na
cestu gresku koj a se desava ne
iskus nim sahistima. Umjesto da
p redaj u potez proti vniku meto
dom trian gul acije, oni igraj u
pravolinijski 1 . Da6 ? 7 + 2.
6 ? ? i p adaj u u j ednostavnu
patnu komblnaciju 2. . . . 6 + !.
.

Br. 222

Biieli doblva

Ovdje ij eli za pobjedu treba

prepustiti potez protivniku me
todom triangulacij e. Medutim,
trokut ne opisuj e kralj nego da
ma. 1. De5 + ! 8 (Ne mijenj a
nista na stvari 1 . . . . 7, na

Tko vue

doiva !
97

Osim metode tro kuta cesto se

primj enj uje druga metoda i gre
na iznudnicu, koj a se moze na
zvati > metoda prod uzavanj a pu
ta<<.

Ovdj e crni doblva p omocu 1.

Kd2 ! 2. Kf4 d 3. Kg3 :
.
itd. Da i postigao uspjeh i p o
stavio bljelog u iznudnicu, crni
kralj donekle produzio svoj u
marsutu na tocku d, sto i
dovelo do predavanj a poteza pro
tivniku . Pogresn o ilo, odmah,
1. . . . d, z b og 2. Kf 4 i iz
nudnicu crni. K od bljelog
na potezu pobjeda se postize pu
tem 1. Kf5 ! Kd3 2. Kf 4.

Br.

223

I. BETINS

Poslj ednj a idej a nasla pri

mj enu mn ogim sahovskim par
tij ama i studijskoj kompozi
cij i.
Npr. ovoj studij i Bet'i,n sa
ijeli doiva poslije 1. Kel ! Kh2
2. Kf2 Kh3 3. Kf3 Kh2 4. g4 itd.
Poslije 1. Kel blj eli kralj pro
duzi o svoj put na polj e f2 s t o

98

Bi ieli vue i doblva

u

konacnom zbroj u i dovelo do

iznudnice. Momentaln o 1 . Kf2
Kh2 2. f h davalo samo
remi. Interesantna varij anta se
posti z e p os lije 1.
Kg2. U tom
slucaj u crni gui samo zbog
se kralj nasao na g-linij i. 2. g.t

f g4 3. f 5 g 4. f6 gf6 5. h6 f5 6.
h7 f4 7. b8D f3 8. DaS.

 (OPEN ITO)
Prij etnj a mata vr l o cesto ulazi
sastav jedno s tavni h i slozenih
takti ckih operacij a. Ovo pogl av
lje po sveti ti razmatranj u
matnih kombl n acij a.

Br. 2 25

ARONJIN- C EHOVER
(Lenj ingrad 194 7)

Br. 224

BONDAREVSKI-KER ES
(Moskva 1 94 7)

Bi ieli vue i doiva

(Mat

tri poteza)

Bij eli moze dati mat tri po

teza : 1. De6 : + ! (Odvla c enje) 1
6 : (Nije bolje ni 1 . . . . Tf7)
2. Tg7 + Kh8 3. Tf8 : mat. Zaba
vno to da ni ovu mogucnost
nisu z a mi j et ila protivnika !

Biieli vue i doiva

(Mat

sed a m poteza)

Bijeli d oblva zbog toga sto se

c rni kralj nalazi matnoj mrezi.
Bijeli treba samo srus iti pj esa
cki st i t koji stii ti crn og kralja.
1. 6 : + ! (Ovaj j edno s t avan po
tez B ondarevski nije nasao
gh6 2. De5 + Tg7
tn otu) 1.
(Ili 2. . . . Kh7 3 . Tf7 + Kg 6 4 .
Df5 mat) 3 . Tf8 + 7 4 . Df5 +

Br. 226

BARCZA-TARNOVSKI
(Savno-- Z droj 1 950)

Tg6 5. Tf7 + Kh8 6. De5 + Kg8

7. De8 mat. Matu prethodilo

pjesacke strukture oko

kralj a i navlacenje kralj a pomo
cu sa h ova. prav i lu matna se
mreza uvijek priprema pomoc
nim taktickim elementima .
r

u senj e

Crni vue i doiva

(Mat

ceti i poteza)
99

Br. 228

Crni daje mat cetiri poteza :

1. . Df3 + ! (Odvlacenje) 2. f :
+ 3. T d l Tdl : + 4. Tfl Tfl :

mat. Medutim, za vrij eme par

tije ni jedan od protivnika nije
zamij etio ovu dosta jednostavnu
mogucnost !
Br. 227
LEVENFIS-RJUMIN

(Moskva 1 936)

Biieli vue i doiva

(Mat u pet poteza)

DhS + ! Kh8 : 3. Kf7 ! TfS + 4. Kf8 :

elD 5. Lf6 mat, ili 1. Sh6 : + K h 8
2. Sf7 + K g8 3. Dg7 : + Kg7 : 4.
Lf6 + i 5. Sh6 mat.

Nij e ob avezno da prvi potez

takti cke operacij e mora iti sah.
B i ieli vue i doiva
(Mat u ceti ri poteza)

Br. 229
ALJEHIN-PHI LLIPS

Umj esto 1.

Sg ? trebalo igra
ti 1. sr + ! ! gt6 2. ef6 Dh5 (Da
i se zastitio od prij etnje 3. . . .
Dg + ) 3. Df8 : + ! (Odstranjivanje

obrane 8. reda)
mat.

(New York 1 924)

Kf8 : 4. Td8

Biieli vue i doblva

Slij edeci interesantan primjer

uzet iz casopisa >>Sahmaty v
SSSR-4( ( 1 946 g. r. 4) :

Dobltku vodi : 1. Sh6 : ! (S pri

j etnj om 2. Dg8 + Kh6 : 3. Dh8
mat) i mat neizbj ezan. U par
tij i dalj e slij edilo 1
g5 2.

Bijeli daje mat navlaceci crn og

kralj a kut : 1. Sh6 : + ! gh6 2.
100

. . .

DgS + Kh6 : 3. Dg5 : + Kh7 4. D h 5

mat.

 NA POSUEDNJ EM REDU
pr os ecu sahovske borbe veo
ma cesto se p o j avl j u j e slucaj o
slalj e nj a kralj eve obrane na
z adnjem redu. Ipak, koliko god
su te sheme mata na zadnj em
redu j e dn ostavne, treba osvije
tliti neke preciznosti koje imaj u
veoma vazan prakti c ki zna c aj .
u

dame ili topa. Prema tome na

dij agramima od 230-23 2 matne
tocke su p ol j a 8, d8 i f l . Ob l cno
se takve tocke pazlj ivo cuvaj u.
Br. 232

Uvj etno mozemo n azivati toc

kom mata z adnj i odnosno prvi
red n a k ojem se obj avljuje sah
i mat kralj u protivnika pomocu

Mat na posliedniem redu

Br. 233

ROVNER-KAMISOV
(Moskva 1 946)
.

_ _

Mat na posliedniem redu

Br. 231

Bi ieli vue i doiva

Krasno d ob l o Rovner : 1. Da7 ! 1

Da5 (L ose 1 . . . . Dc8 zbog 2.
Db8 : , na 1 . . . Tdc8 slijedi 2.
Dc7 : 7 : 3. Td8 + Td8 : 4. Td8 :
mat) 2. Da6 : ! ! Dc7 (Predlazemo
citatelj ima da se samostalno u.

Mat na po s liedniem redu

101

vjere da gube i ostali odgovori)

3. Da7 ! ! i crni predao. (Ovdje

mozemo staviti primjedbe prevo

ditelj a da su iste teme ile vi
t!ene pa rti jama Torre-Adams
i Minic Honfi) .

Analogno zavrsila i pa tij a

Bernstein-Capalanca :
Br. 235

BERNSTEIN-CAP AB LAN CA
(Moskva 1 9 1 4)

Crni vue i doblva

Zbog cega ijeli tako brzo

doblo ? Poj avila se borba za mat
nu tocku d8 . Da zahva,ti o,
ijeli tro8 trl peteza primije
ni-o temu odvlacenj a i n a kira
ju kraj eva postigao svoje.

Br. 234

Cini se da se upravo namece 1 .

. . . D + , n a sto ijeli i ma 2 . Dfl
i sad ne ide 2. . . Tdl ? ? zbog 3.
8 + i 4. Td 8 : mat. Pravilno
ilo, kao sto partij i slij edilo,
1
Db2 ! i ijeli predao.
U nekim slucajevima usp.i jeva
se odvuci top od n zadnjeg
reda pomocu dvoj nog uda1 .
.

Br. 236

Crni vue i doiva

Crni doblva putem odvlacenj a

dame i topa od matne tocke el.
1.
Dc2 ! 2. Lf4 (Drugi odgo
vori nisu nista bolj i) 2
Dcl : + !
(Odstranj uj e
ob ranu) 3. Dcl :

Crni vue i doblva

Tel + 4. Del : Tel : mat.

102

1.
Tf 1

Sf2 + ! 2. Tf2 : Del + 3.

Dfl : mat.

Br.

237

CIGORIN-SNOSKO-BOROVSKI
( K ij ev 1903)

Vjeroj atno
ve c a sno kako

ci tate!j ima , . sad

se, moze d c1
pobje d e s l ij edecem l z _ .
Br.

239

KERES- L EVENFIS
(Moskva 1949)

z. 1. 1.
. ...:.
r,
v,
B B 8.
. . - [@. . ., ,
"li : .?
. . .- --

f.
,

Bijeli vue i doiva

Cigorin i na visini zada

tka ovoj partij i protiv Snosko
- oroVsko . 1 Se7 + ! 87 : (Il1
1 . . . 2 7 : 2 . De7 :) 2. Td8 + 8

d .

3. Df8 + Tf8 : 4. Tf8 : mat.

Br. 238

JEZERSKI- LELCUK
(Smolensk 195 0)

' .t. 11
1. v, i
. . -

Biieli vue i dob 1va

Osim sto lose zasti en os

red, taboru crnog jos pos OJI
kl t IC
vna tocka 7 i slaba
t o c ka
. .
4 Slijedi 1. D4 : i crn 1 pr da. Na 1 . . . . 4 : ij eli d a J
mat s 2. 8 + S g 8 3 . TgS : -1:- KgB .
4. mat, na b il p o
vlacenje topa, ukl J_ ucu3uc1 i 1
. . . 8, slijedi 2 . De7 : !

Br. 240

ALJEHIN-COLLE
(P ar i z 1925)

'

i . . . .!

......,

.;.;..

f:

.. :_

Biieli vue i doiva

Bijeli brzo doblo pu t e m

1.

DM ! Dg8 2 . Tf8 ! Ld4 : + 3. Khl

hG 4 TgS : + Kg8 : 5. D d 8 ma t, ili
Dd4 : + 2. 6 3. Tf8
1.

mat.

Biieli vue i doblva

1 03

Br. 24 2

Za obranu kralj a od mata na

zadnj em redu sahisti vrlo cesto
koriste tzv. ventil-<-< . Zbog toga
se jedan od pjesaka ispred kra
lj a pomice naprij ed. Medutim,
ventil<-< uvijek ne pomaze.

NOVOTELJNOV-SUETI N

(Moskva 1948)

Poslije 1. Dd7 : ! Td7 : 2. 8 +

Kh7 3. 8 crni se moze sp asiti

od mata samo cijenu te skih

materij alnih gubltaka.
Br. 241
LILIENTAL-KOTOV

(Moskva 1948)
Moie li iieli igrati

1 . 6

:?

Bij eli se oslonio na ventil<-<

i bezbrizno odigrao 1. : ? i
izgublo kvalitetu : 1
Tdl + 2.
Kl12 Ld + ! 3. Td6 : (Ako i na
stavi o 3. g onda slijedi 3. . . .
. De5 + 4. f 4 d : 5.
Df3) 3.

fe5 :.
Br. 243
Moie li iieli igrati

1 . h4?

TAJMANOV-ALATORCEV

(Moskva 1948)

U vel ikom caj tnotu ij eli

odigrao 1 . h4 ? Sb2 : ! 2. Da7 : Sd
3. Tdl (Da i se zastiti o od ma
nevra Sd3-e5 -f3 + ) .
Td7 ! i
bljeli predao, jer na bllo koje
povlacenje dame crni ima prekra
Sf 4 !.
san odgovor 4.

"

Crni vue i doiva

Crni moze dati mat poslije 1

Dc7 + ! (U partij i ilo odi
gran o 1. . . . h6 i crn i doblo)
2. g3 (Ili 2. Kgl Tdl + 3. Del Tel :
mat) 2
Tf2 : 3. Kgl Dg : +
4. Khl Dh2 mat.

1 04

Prodor topa i dan1e zadnj i

red ne dovodi uvij ek do dobltka
partij e !

Br. 246

Br. 244

Bi ieli vuce i doiva

(Mat

Bijeli na potezu

Ako ijeli nastavi 1. 8 + ,

onda ne 1 . . . . 8 : ? ? 2 . 8 : +
Td 8 mat, nego 1. . . Td8 i ijeli
nista n ije postigao.

dva poteza)

Crni prij eti s obj avom mata u

tri poteza, ali ijeli uspijeva dati
mat ranije. 1. TfS : + ! KfS : 2. 8
mat.

U konacnicama se mat na po
sljednj em redu cesto susrece kao
poslj edica lose postavlj enog kra
lj a. Navest neke tipicne
pozicij e :
Br. 245

Bi ieli vue i do iva

B ij eli odigravsi 1 . K d6 za
pij etio matom i istovremeno na
pao topa.

Br. 247

B i i eli vue i doiva

1. Tg7 : ! Th8 2. Td7 +

Kh8 3.

Tdf7 + Kd8 '1 . Tf8 + sa slij e decim

5. Tf 8 : mat .
105

 AJMANOV-KOTOV
(Moskva 1948)

====- -----

Moie li iieli igrati

7 . U slucaj u 3 . . . . 8 do
itak se postize putem 4. 7 +
8 5. 4 s prijetnj om 6. Le6 +
Kd8 7. 8 mat. Poslije 5. . . .
Td8 + 6. 6 8 7. 4 8
treba igrati ne 8. Kd7 ? zbog 8.
. . . Td8 + !, nego 8. 6 8 9.
Lc6 ili na 8. . . . 6 + 9. Lc6,
no ne nikako 9. Le6 : pat. N 2 .
. . . 8 moze se odgovori t i i 3 .
7 Td8 + 4 . 6 8 5. Tal
Tf8 6. 6 f6 + 7. Lc6 itd.) 3.
Tg7 (Predaj potez proti vni ku.
Crni top naj bolje postavljen
na 2. redu i zbog t oga ga ijeli
mora prisiliti da prede n a prvi
ili na treci red. U slcaj a
nj egova se pokretlj ivost znatno
sm a nj uj e. K od pozicij e crnog
topa na 3. redu on ne moze igrati
Tf3 ili 3, kod pozicij e topa
na 1 . redu takoder, j er bl jeli
moze rit i cnom momentu za
hvatiti tocu dl lovcem, - gl edaj
dalje kod p oteza 6. Lf3) 3
Tel (Ako i crni nastavio 3 . . .
3, onda se put do dobltka skra
cuj e, jer se poslije 4. ld7 + po
stize odmah p oicij kao poslije
9. poteza glavnoj varij anti) 4.
7 (Ovaj nastavak predlozio
Grigorj ev. nastavak ima ma
nje ogranaka i zbog toga moze
blti lakse naucen i usvojen. Phi
lidor ovdj e predloz io 4. 7 )
4.
Tcl 5. Tf7 Tel (Ako crni
nastavi 5 . . . . 8, on da slijedi 6.
f6 s priij etnj om 7. Lc6 + i 8.
Tf8 mat. N bolj:i odgovor 6 . .
Td l slij edi 7. Tf2 Td3 8. Tg2 s
dobltkom ili 7 . . . Td4 8. 2 +
sa slij edecim 9. Tg2) 6. Lf3
(Poslij e 6 . . . . 8 7 . Tf4 Kd8 8 .
Lh5 8 9. 4 crni nema obrane
od 1 0 . Lg4 + ) 7. Lc6 Td3 + 8. Ld 5
(Nije dobro 8. . . 8 zbog
9 . Tg 7) 9. Td7 + 8 (Nij e d obro
n,i 9. . . 8 zbog 1 0 . 7) 10.
7 Kf8 11. T f 7 + 8 12. Tf4
Kd8 (Ako 1 2 . . . . Td3 onda 1 3 .
Tg4) 1 3. Le4 8 1 4 . Lc6 + .
4.

Br. 248

1.

Sh5 : ?

Katkada kralj stoj i na predpo

slj ednj em redu, abl ga se moze
navuci na kraj ploce. U velikom
cajtnotu blj eli uzeo pjesaka
na h5, nije stigao sagledati po
slj edice : 1. Sh5 : ? ? Le3 + 2. Kfl
Tg l mat.
Br. 249
. PHILIDOR, 1 777

Biieli vue i doblva

Philidorovoj pozicij i ij eli

doblva na slijedeci nacin : 1. Tf8 +
8 2. Tf7 2 (Odmah gubl 2 .
. . . Th8 ? 3 . 7 Th6 + 4. Le6 itd.
Ako crni nastavi 2. . . . 8 onda
slij edi 3. 7 + , na 3. . . . Kd8
U

1 06

UGUSENI
Uguseni mat se daj e skakacem,
pri tom protivn icki kralj sa
svih strana okruzen figurna ili
pj esacima.

Br. 252

L . GRECO, 1625

Br. 250

tZJ .t.
--

'

Slika ugulenog mata

Na ovom dij agramu pred

stavlj ena naj j edn ostavnij a shema
ugusenog mata.
Kako prisiti protivnii ka
zatvori svog kralj a ?

da

Br. 251

Crni vue i doiva

(Mat

cet i ri p oteza)

Crni .daje mat

4 poteza : 1

Sf2 + 2. Kel Sd3 + + 3. Kdl

(N 3. Kf 1 Df2 mat) 3.
Del + !

(Zrtva da se pri vuce skakac na

polj e el) 4. Sel : Sf2 mat.

Sada lako naci uguseni mat

i drugim p ozicij ama slicnog
karaktera. Npr. kako ijeli do
iti pozicij i na dij agramu 253 ?
Br. 253

Biieli vue
(Mat

doblva

dva poteza)

U ovom primj eru ijeli us

pio lako forsirati dobltak : 1.
Dg8 + ! ( Zrtva dame s idej om da
se pri vuce top, koj i na taj nacin
. Tg8 : 2. Sf7
okira kralj a) 1 .
mat.
.

Biieli vue i doiva

(Mat

ceti i poteza)
107

(Skakaca se ne
smije uzeti zbog mata) 2. Sh6 + +
8 (Kod dvoj nog saha postoj i
samo jedna obrana - pobj eci
kralj em) 3. Dg8 + ! (Navlacenj e
t opa za okiranj e tocke g8) 3.
1.

. .

Sf7 +

Kg8

Tg8 : 4. Sf7 mat.

Br. 254

Pogledaj mo j os dvije poz1c1 J e

proemskih kompozicija :
U p rvoj od nj ih blj eli se kralj
nalazi matnoj mrezi. Medutim,
ij el i ne gubl nego daje mat : 1.
8 + (Da i odvukao crnog to
pa 1 obrane tocke 7) 1
Ld8
iz

2. Td8 : + ! Td8 : 3" Sc7 + 8 4 .

Sa6 + + 8 5. DbS +
8 : 6.
Sc7 mat.

. .

Br. 256
F. KENLEIN

Biiel i vue i doiva

(Mat

pet poteza)

Uguseni mat se opet i znuduje

5 poteza : 1. De6 + 8 (1 . . . .
Kd8 2. Dd7 mat) 2. Sd7 + 8

3. Sb6 : + + 8 4 . Dc8 + 8 : 5.
Sd7 mat.
Br. 255
F. STAMMA

Biieli vue i doblva

(Mat

6 i l i 9 poteza)

U drugom proemu crni kralj

doblva mat jednom od kutova
8 ili h8. 1. Sb5 + 8 2. Dd6 +
8 3. Sc7 + 8 (Ako crni
nastavio 3 . . . 7 : onda 4. Df8 : +
8 5. Dc8 : mat) 4. Sa6 + + 8
5. Db8 + ! 8 : 6. Sc7 ma t Ili. 1.
.

Sb5 + Kd8 2. Dd6 + 8 3. De5 : +

Kf7 (Posblj e 3 . . . . Kd7 'i li 3 . . . .

Kd8 slijedi 4. Dd6 + 8 5. Tel +

Kf7 6. De6 mat) 4. Sd6 + Kg8 5.

De6 + Kh8 6. Sf7 + Kg8 7. Sh6 + +

Kh8 8. Dg8 + ! Tg8 : 9. Sf7 mat.

Biieli vue i doiva

(Mat
1 03

sest poteza)

Susrecu se razni primj eri ugu

senog mata kada kralj nije pot
punosti okruzen svoj im figurama
i pj esacima. Naj jednostavniji pri
mjer na tu temu navodi se na
slij edecem di}agramu.

U slij edecem pr1m J eru

seni mat se daje u kutu :

Br. 25 7

ugu

Br. 259

Bi ieli vue i doiva

(Mat

cet i ri poteza)

1.

S g6 + Kh7 2. Sf8 + + Kh8 3.

Dh7 + ! Sh7 : 4. Sg6 mat . sto

se vidi, tim slucaj evima dio

tocaka oko kralj a okiran
vlastitim figurama i pjesacima,
drugi d i o nalazi se vlasti pro
ti vn i ka.
Uguseni mat moze se sresti
pozicij ama kon acnica.

Biieli vue i doblva

(Mat

dva poteza}

1. 7 + ! (Sa ciljem da se o
kira tocka 7) 1
La7 : 2. Sc7
mat.

Snazan utisak ostavlj a studij a

Liburkina :
Br.

260

Br. 258

. LIBURKIN

Biieli vue i doblva

Biieli vue i doiva

Pozi cij a ij elog se cini ovdj e

beznadna . lpak on doblva : 1 .
navlacenj a)
Ldl + ! (S idej om
1
Kdl : (lnace pada crn a da
ma) 2. S mat.

U toj pozi cij i ij eli tesko po

stize pobjedu. Jedini minus
crnoj pozicij i los polozaj la
kih figura. 1 . 2 Lgl (Na 1
Sf 1 ? slijedi 2 . Ke l ) 2. Tg2. C ini

. .

1 09

se da sve gotovo, ali crni na

la z i protivsanse. 2.
K f 3 ! 3.

T g l : K f 2 4 . Tel 4 5 . Se6 (Pri

. .

j eti vjecni sah. N p r . 6 . S d 4 2 +

7. S e 2 : S f l ! ! 8. Sf4 S + 9. Kd2
Sf 1 + i td.) 6. S c5 ! ( Priprema u
gusen i

mat ) 6.

. . . 2 +

7. Kd2

Kcl ! i nastala pozicij a

na dij agramu 26 1 .

Sfl + S.

Pomocu sahova cni k alj se

zavlaci kut i postize se uguseni
mat. 1. La6 + 8 (Ni je dobro

1. .

. 7 zbog 2. Se6 + ) 2. Dg +
Lb7 + ! (Blokada s odstra

8 3.

n j i vanjem

obrane polj a d7)

. L7 : 4. Sd7
DS : 6. Sb6 mat.

DdS

3.
s. ns + ! !

-.

Br. 261

Slij edeci primj eri imaj tako

v e li ki p raktic k i znacaj .

de1'"

Br. 263

Biieli doiva
--

8.

Kel :

( Ina ce slij edi

"!t.'

9.

Sd + i l i 9 . 2 sa slijedecim 10 .
Sd) 9. Sd3 mat .
Slijedi izuzetna stu dij a Sele cko g :
Br. 262
. SELECKI

Biieli vue i doiva

(Mat u tri poteza)

Ovo jedna od starih osn ovnih

pozicij a. Bijeli vuce i daj e mat
tri po t ez a : 1. 2 Kal 2. Scl !
. 2
(Crni iznudn1ici) 2.
3 . Sb3 mat.

Biieli vue i doiva

110

Nesto slozen ij a slijedeca po

zicija St amme :

Br. 264
F.

STAMMA

U ovoj pozicij i Sal vi a doi tak

se postize bez obzia tko na
potezu ! Kad ijeli na potezu,
mat se iznuduj e naj kasnije 4 .
potezu : 1. S f6 Kh l 2. Sg4 g5 3 .
Kfl h 2 4. Sf2 t , i l i 1 . Sf6 g5

2. Sg4 +

Khl 3. Kfl

h2 4. Sf2

mat. K od crnog na potezu potre

g5
bno vise vremena : 1.
2. Sf6 g4 ( Ili 2 . . K h l 3. Sg4 h2
4. Se3 g4 5 . Sfl g3 + 6. Sg3 : mat)

3. Sg4 : +

ma t. ili 1.

4. Kfl h2 5. Sf2
2. Sf 6 Kh2
.

(2. . . . h2 3 . Sg4 g5 4. Se3 g4 5 .

S fl g + 6. Sg3 : mat) 3 . Sg4 +
B iieli vue i doblva
(Mat

4. Kfl g5 5. Kf2 h2 6. 83
g4 7. Sfl g3 + 8. Sg3 : mat .

sest poteza)

Br. 2 66

. JANIS, 1 837

Poslije niza poteza stvar se

svodi na prethodnu pozicij u. 1.
Sg3 + K h2 2. Sf5 3. Kf2 Kh2
4. Se3 5. Sfl h2 6. Sg3 mat.

Inte 1 es antno spomenuti da i

pri crnom na p otezu i samo
remi .
--

Br. 265

. SALVIO, 1 6 34

Biieli vue i doiva

(Mat

deset poteza)

1. Se5 ! Kh2 2. Kf2 3. Sg4

f3 4. Kfl f2 5. Sf2 : + Kh2 6. Se4
7. Kf2 Kh2 8. Sd2 9. Sfl
li 2 10. Sg3 mat. Ako crni na
stavi 1
f3 onda 2. Sg4 f2 3.
Sf2 : + Kh2 4. Se4 5. Kf2
Kh2 6. Sd2 7. Sfl h2 8. Sg3

Biieli doblva

mat .

111

 NA PRETPOSLJ E D NJEM REDU

O s vaj anj e

petp oslj ednjeg re

da teskim figurama stvara vrlo
interesantne mogucnosti za na
pad, osoblto ako dj elovanje te
skih figura p odezano lakim fi
gurama ili pjesacima. Pogledaj
mo nekoliko sl ucaj eva gdj e j edna
od strana vlada pretp oslj ednj im
redom i borba se zavrsava ma
tom :

U ovom primj eru odlucu j e :

Tl17 !

K g8 2. Teg7 +

1.

Kf8 3. f6 !.

Br. 269
LILI ENTAL-SZABO

( Budimpesta 1 95 0)

Br. 267

C rni doiva

Bi ieli vue i doiva

(Mat

dva poteza)

1. S c6 + 8 2. 7 : mat.

Bijeli se kralj nasao mat n oj

mrezi. 1. Lh2 + 2. Sg3 mat.

Vrlo veli ku snagu doblvaj u

udvoj eni top ovi na pretposlj ed
njem redu d i j agram i ma 269-272.

Br. 268
Br. 270

Bi ieli vue i doiva

(Mat
112

eti ri poteza)

Crni vue i doiva

U ovom primj eru odl u c uj e : 1.

d2 + 2. Kdl + 3. 2

dI D + + .

Br. 271

gurama,

rez ultat.

pl \ i l u

daj e dobar

Br. 273

STEINITZ- C IGORIN
(London 1883)

Biieli vue i doiva

(Mat

dva p oteza)

1. Sg6 + Kg8 2. Tg7

Th7 + Kg8 2. Tbg7 +

Sg6 + (Ili 3 . S d 7 + ) 3
Th8 mat.

Crni vue i doiva

ma t , ili 1.

. .

Kf8 3.
8 4.

Br. 272

Crni vrlo brzo postigao

edu : 1.
The8 ! 2. Le8 : 8 :
3. Lc5 (Bijeli nema zadovolj a
vaj ucu obranu od Dh2 +) 3 .
Dh2 + 4. Kfl Dhl + (U partij i
slij edilo 4 . . . . 2 i ijeli pre
dao) 5. Lgl Dh3 mat.
Mi smo vec obj asnili da udvo
j eni topovi n a pretposlj ednj em
redu, pravilu, donose pobjedu.

Pogle daj mo j os dva primj era :

Br. 274

Crni vue i doblva

Crni, bez obzira na materij alne

gubltke, lako doblva putem 1
Tgb2 + 2. Kcl La3 !, jer nema
obrane od 3 . . . . Ta l mat.

Prodor dame na pretposljednj i

red, ako podrz ana drugim fi-

rn i

potezu
1 13

U ovoj
i g r ati 1

poz1 c1J 1 crni ne moze

Da3 jer na to slijedi

2. Tg7 : + Kh8 3. Th7 : + K g 8 4 .

Tdg7 mat.
.

(Ods tr anj ivanj e obrane

8-reda) 3
Ld8 : 4. 8 + Df8
Dd8 : + !

5. Tf8 : mat.

Zahvacanj e pretposlj ednj eg re

da teskim figurama ostvaruj e se
obl cno zahvalj uj uci d o mi n acij i
na nekoj otvorenoj liniji.

Br. 275

STEINITZ-N. N.

Br. 276
S. TARRASCH

Biieli vue i doblva

Cini se da crni obranio, ali

mogucnostima ijelog ukazuje
se dobltnicka komblnacij a : 1.
Dd5 + ! (Da i se odvukao top
Kh 8 (Crni ne moze
g5) 1.
uzeti damu zbog mata tri po
teza : 1 . . . . Td5 : 2. Tg7 : + Kh8
3. Th7 : + Kg8 4. Tdg7 mat) 2.
Td8 + ! (Sa ciljem da se prekrije
zasti ta olj 8) 2.
TdS : .

Bi ieli vue i doiva

1. Th7 ! (S prijetnj om 2. Tf7 +

Da4 + ) 1.
5 2. D4 (Sa
da prijeti 3. Ld6 : + ) 2
Se7 3.
Tf 7 + 8 4. Db5 : + 6 5. Db7 i

i 3.

ij eli doblva.

RUSENJ E KRALJ EVOG PJ ESAKOG ZAKLONA

ovom se poglavlj u govori
j urisn im komblnacij ama pomo
cu koj ih se izvodi rusenje pjesa
ckog zaklona oko kralj a. Naj bo
lj a zastita rohadne pozicije
pj esacki stit koj i podrzan fi
gu ama. Medutim, p ogresno i
ilo misliti da takav zaklon
siguran i da moze sp asiti kralja
U

114

od svih opasnosti. N aj tvr d a utvr

da oko kralj a moze iti osvoj ena
odlucuj ucim jurisom ako on
temelj i to pripremljen .
Sudeci prema odn o s u snaga
n apada i obrane na dij agramu
277 mo gu ce smrviti pozicij u
ijelog kralja . Kako to uraditi ?

Br. 27 7

Br. 279

Crni vue i doblva

Brzo dovodi do cilj 1.

Biieli vue i doblva

(Mat

Da2 : + ! 2. 2 : 8 + 3.
S ! i ij eli bespomocan.
Br. 278

STEINITZ-N. N.

tri poteza)

Bijeli da je ma t

poteza ! 1.
Se7 + Kh8 2. Dh7 : + ! ( od
stranj ivanj e pjesackog za klon a)
2

Kh7 : . Th3 mat.

Br. 280

Biieli vue i doiva

1. Sf6 : + (Sa ciljem da izmjeni

lovca koji stiti pozicij u crnog
Sf6 : 2. Tg7 : + ! Kg7 :
kral j ) 1
( Poslije 2. . . . Kh8 slijedilo i 3.
Th7 : + ! Sh7 : 4. f6 i crni nema
sp a s a) 3. Dh6 + Kg8 4. Dg5 +

Crni vue i doblva

P o s l ij e 1.
S + ! 2. (Ili
2. Kcl D mat) 2.
Db6 + 3.

Kh8 5. Df6 : + Kg8 6. Dg5 + Kh8

"1. f6 Tg8 8. Dh6 i ijeli ?

mat.

K cl De3 + 4. Dc3 : ! 5. Dh7 : +

Kf8 bljeli morao p re dat i.

Slijedece dvije pozicije su, ta

koder, vrlo poucne :

izvode proanalizi raj mo j os neko

liko interesantnih po zi c i j a.

Postoje i drugi putev1 za

dobltak, npr : 1. Tg7 : + .

Prije nego ucinimo ilo kakve

1 15

neocekivanih ka t ast r ofa K ombl

naci j a Morphyj a nije tak o kom
pli cirana i on j u m o g ao izra
c unati t o cn o svim varij anta
ma.
Ce sto j u r i s pocin j e zrtvom dva
j u lo vaca i l i dvaj u top o va :

Br. 281

PAULSEN-MORPHY
(New York 18 57)

Br. 282

Crni vue i doiva

U danom momentu i j eli kralj

bran j en s tri pjesaka i lov
cem. Medutim, nj egova pozicij
vec napad nu ta od svih c r ni h
figura. Nista nema c u dno g a
tome da h z rt v ovao da
mu za lovca da i oslablo za
titu i j el o g . 1.
Df : ! 2. gf
Tg6 + . L 4. Tdl ? (Tako
se desilo p arti j i. Em. Lasker
doka z i vao da mnogo veci
otpor mogao bljeli pruziti sa 4.
Dd s napadom na topa g6, npr :
4. . . f5 5. Tdl Lf2 : 6. Dfl Lfl :
7. Tf l : 2, ali na kraj u kraj eva
Lg2 + 5. K g l
i to g ub l lo) 4
Lf : + 6. Kfl Lg2 + ? (Znatno
ilo 6. . . . Tg2 7. Dd3
Tf2 : + 8 . Kgl Tg 2 + + 9. Khl
Tgl m a t ili 7. d4 Th2 : 8. K g l Thl
mat) 7. Kgl L + 8. Lf 2 :
9. Dfl Lfl : 10. Tfl : 2 11. Tal
Th6 12. d4 L i ijel i predao.
Koliko god su ocigledne te ili
one z rtve treba ih uvijek tocno
izracunati . Naravno, Morphy ni
je n ista es kia o z t vuj uci dam u
jer kraj nje m slucaj u uvijek
i m a o vjecni s ah Me d uti m s u
de c i toku p artije, p ojedine
varij ante su mu ile oci j enjene
intuitivna, sto katkad rezultat
,,.

Biieli vue i doblva

(Mat

ceti ri p oteza)

Crni kralj ostaj bez n uzne

obrane, cime se bljeli odmah
koristi. 1. Tg7 : + ! Kg7 : (Ili 1 .
. . . Kh8 2. Dh7 : + ! Sh7 : 3 . Thh7 :
mat ili 1 . . . . Kf8 2 . Tf7 + Kg8
3. Dg3 + Kh8 4. Dg7 mat) 2.
7 : + ! Sh7 : 3. Dg6 + Kh8 4 . Sf7
mat.
Br. 283
. LASKER-BA UER

1 16

Biieli na potezu

Za prvu p artij u, koj oj se j a

vila ztva dvaj u lovaca, smata
se partij e Em. Laske-Baue.
Bijeli ovdje odigrao 1. Sh5
s prij e tnj o m izmj ene na f6 i s
time i susio pjesacki zaklon c
Sh5 : (Ovaj po
nog kralj a. 1
tez iznu den nije dobro 1 .
, . . Se8 zbog 2 . Lg7 : ! Sg7 : 3 . Dg4
s doitkom) 2. Lh7 : + ! Kh7 : 3.
Dh5 : + Kg8 4. Lg7 : ! Kg7 : (Ako
4. . . . f6 ili 4 . . . . f5 on da 5. f !)
5. Dg4 + Kh7 (5. . . . Kf6 ? 6 . D g5
mat) 6. Tf3 5 7. Th3 + Dh6 8.
6 : + Kh6 : 9. Dd7. Rezultat sve
ga materij aln a predn ost k o j a
dovolj na za pobj edu.
.

. .

2. Kg2 : Dg:J + ! ( U jedno crni ve

ze ij elog skakaca) 3. Kh3 (3. f

Dg4 mat) 3
Dh5 + 4. Sh4 (Ili
4. Kg2 Tg8 + s iznu denim 5. Sg)

t.

. . Dg4 + 5. Kh2 Dh4 : + 6. Kg2

Tg8 + . Bijela d .
.

Krasno doblva crni slij ede

cem pimjeu iz Sa11maty v
SSSR-<-< , 1 945, br. 4 .
Br. 285

Sada ra zmotiti niz pri

mj era gdj e ohadna pozicij a nije
dovoljno zasticena.
Br. 284

KOSUNSKAJA-BIGLOVA
(Riga 1 950)

Crni vue i doblva

1
2 : + ! 2 . 2 : Da3 + !
3. 8 + 4. s 3 : + ! 5.
3 Lf5 + 6. Dd3 Db3 : + 7. Kal

Ld3 : .

Bijeli d .

Br. 286

FLOHR-ROVNER
(Tartu 1 950)

Crni vue i doiva

Bijeli kalj se nalazi pod pi

jetecim nisanom dame i topa,
banj en samo jednim pjesa
kom. Bij elog skakaca ne t u
z imat i obzi, se njega moze
vezati. Osim toga crni ima vlo
vaznu ezevu - topa na f8. U
patij i slij edilo 1 . . Tg2 : + !
.

Biieli vue i doiva

1 17

Th7 : + Sh7 : 2. Kg8 3.

Dh 7 : + Kf8 4. Sg6 + i c rni
1.

predao zbog nei z bj ezn o g mata .

Ako rohadna po z i c i j ilo

cime oslajena, onda od st ranj i
v anj e pj esackog zaklona moze iti
provede n o vrlo efektn o. Mogu se
primijeniti i k r upne zrtve, cak
i dame.

ednostavn o

i lijepo doblo
Cis t j akov N ov o telj nova : 1.
Dg3 : + !. Bij eli predaj e. Na 2 .
g : sjedi mat 2 . . . . Le5 , na
2. Kgl Del : + 3. Lf l Dfl : + - . Kh2
Le 5 ma t .

Br. 289

ARNOLD-CIGORIN
(Petersburg 1885)
-

Br. 287

Crni vue i dobiva

(Mat

Bi ieli vue i doiva

(Mat

tri poteza}

tri potez a}

1. Dh7 : + ! 7 : (Ili 1 . . . . Kf8

2. Df7 : mat) 2. 3 + Kg8 3. 8
mat.

Crni bez muke doblo po s lije

Dg2 : + ! (Sa ciljem da se
srusi pj esacki zaklon ij elog kra
lj ) 2. Kg2 : Lf3 + i 3. Kfl Sh2 Hi
3. Kg3 Lf2 dovode do mata.

Br. 288

Br. 290

NOVOTELJNOV-CIST AKOV
(Tbllisi 1949)

SOLKOV-SEIKO
(A rmijsko prv. RSFSR, 1 948)

Crni vue i doblva

Crni v ue i doiva

(Mat
118

eti ri poteza)

(Mat

ceti ri poteza)

U ovoj pozicij i mat se moze

p o s ti c i na 3 nacina : 1 . . . . Dg2 : + !

2. Tg2 : Sh + 3. Tfl + 4. Tgl

T gl : mat, ili 1.
Tfl + (Moze i 2.

Sh3 + 2. gh3

+ .
K h l : Tfl + 4. Kg2 Lh : m a t) 3.
Kfl : Dhl + 4. Kf2 Tf3 mat.
Mi smo vec razmotili mnogo
primj era. U svi m slucaj evima
ij eli ili crni doblvao zrtvama
figura, koj e su rus ile pj es a cki
Dh l

. . .

zaklon rohadne poz1c1 J e. N to

mogu c e slucaj evi m a kada
obrana rohadne pozic ij e sl a b a
usp o re d b l s a sn agama
n a pada
Strana koj se brani mora p az
lj i vo prati t i usmj eren j e linijskih
figura protivn ik a na p o z iciju
svog kralj a i, takoder , skakaca
koj i su izu ras p ore den i sve
zajedno moze dovesti do j urisni h
k o m b l nacij a
.

Br. 291

Br.

293

=

-
=
=
:-.

'

"-,

'

Pat

Br. 292

Pat

Na dij agramima od 291 do 293

naveden niz patnih pozicij a.
Konacno pat tri skakaca br. 293
susrece se samo studij ama. Po
gledaj npr. studij u Kubbela bljeli : Kg2, Sh3 ; - crni : Kd2
Sfl , Sh5 , 2 ; ijeli vuce i re
mizira s 1. Sgl S + 2.
,

Sf4 + 3. Kh2 Sg4 + 4. Sf2+

5. Kh2 elS 6. Sf + ! Sf : + 7. Kg3
pat.

Pat

Cest
kralj u
linij skom
taj sluc a j
mu 294.

slucaj pata onaj kada

odsj ecena linij a ili red
figurom protivnika
se navodi na dij agra
,

1 19

Br. 294

Br. 296
. TROICKI

Pat
Biieli vue i remizira

Br. 295

-
=

Crni vue i remizira

Pat se desava prije svega tada

kada kralj vec zauzeo patni
polozaj i treba se samo oslobo
diti nekoliko figura i pjesaka. U
ovoj pozicij i crni postize remi
igraj uci 1
Tg6 + 2. Kh5 Tg5 +
3. 4 Tg4 + ! itd. B ijeli se ne
moze osloboditi od vj ecnog s aha
topom.

Slijedi i zuzetn a studij a Troi

ckog :
Ovdje vj ecni sah cine ij eli
pjesaci : 1. 7 + ! 7 : 2. cSD + !
8 : pat.
1 20

Br. 297
. TROICKI

Biieli vue i remizira

Evo rj esenj a :

1.

f3 ! Se5 2. Kg'7
Sf : 3. Kf 6 : g4 4. Kf 5 ! ! g 5.
Kg4 ! ! g2 6. gl D (Ili 6. . . .

gl j er postaviti laku figuru na

gl nema koristi zbog odgovora
7. Kg2 s remij em) . Rezultat sve
ga da kralj nij e stigao pjesa
ka, ali zato d ospio pat polo
zaj .
Interesantan slucaj se desio
partij i Lisicin-Bondarevski :

Br. 298

LISICIN-BONDAREVSKI
(Lenj ingrad 1 9 50)

sava svoj e d a me i dovla c i ili kra

lj a ili da m u na 7 i s tvara pa t n u
pozicij u.
U pozi cij i na d i j ag r a mu br. 300
remi se postize anal ogno - 1 .

De6 + !.

Br.

301

KERES-HOLMOV
(Moskva 1948)

Biieli vue i remizira

Bijeli uspio naci prekrasnu

patnu komblna cij u sa zrtvom
dvij u figura. 1. Le4 : + fe4 2.
5 + !. Uzeti toga topa nije zgo
dno zbog pata. Ali i 2.
Kd6
3. 4 : Se6 , kao sto ilo
partij i, dovelo do remi-konac
ni ce .

Prije nego razmotrimo slicne

slozene primj ere pokusajmo s ne
koliko j ednostavnij ih slucajeva.
Br. 299

Br.

Crni vue i remizira

Pomocu
neocekivane
patne
komblnacije crn i osvoj io pje
s aka i postigao remi : 1.
Dg4 + ! ! 2. Kh2 (Ako i ijeli u
zeo damu nastao i pat) 2

Dh5 + 3. Kg2 Dg4 + 4. Kfl Da4 :.

300

Br.

302

Crni vue i remizira

Biieli vue i remizi ra

Crni postize remi putem 1

Dc7 : + !. Tim potezom on se rj e.

Biieli vue i remizi ra

121

Iako situacij a izgleda beznad

no, I? omocu tne komb lnacij e
.
p osze
se remi : 1. 7 + ! 8
2 5 ! clD 3. 5 + (Zrtva sa ci
lJem privlacenj a dame na 5) 3.
Dc5 : i ij eli kralj patu.

zbog privlacen j a pj es aka) 3

de5. Remi.

motivima stud ij e
. TROICKOG

smatramo da ovo p o gl a
VlJ e t staviti j os slijedeca
dva pr1mJ. era !
Br. 305

Br. 303

Ekole del Pio,

1 75 0

Biieli vue i remizira

Biieli vue i remizira

Bijeli postize remi pomocu i z

nudnice i privlacenj a. 1. 5 ! 8
(lznudeno zbog iznudnice) 2. 6 !
Zrtva sa cilj em privlacenj a pje
fe6 pat.
saka) 2
.

Br. 304

G. RINCK,

U prvom od nj ih pat se har

monicno ispreplice s vj ecnim sa
hom. 1. Df8 + 7 2 . Dc5 + ! Dc5 :
( lnace vjecni sah) i ijeli
patu.
Br. 306

1 91 2

L. PONZIANI, 1 769

Biieli vue i remizira

Biieli vue i remizi ra

1. Kg3 ! h5 2. 4 Kgl (Crni

iznudnici) 3. 5 ! (Pa t na zrtva

. Interesantna i druga pozici

Ja ! Remi se postize putem tri pat-

1 22

ne ztve : 1. Le3 ! De3 : 2. Df2 !

Df2 : ( N ij e dobro 2 . . . . D c5 zbog
3. 5 + s os v aj an j em dame) 3.
5 + ! 5 : - p at.
Ako zahvalj uj uci razmotren im
pimj e ima i z v ucemo z ak lj u c ke,

mozemo reci d a se velika vecina

patnih komblnacij a provodi po
mocu taktic kog elementa navla
cenj a. s tim c ilj em figure ili pje
saci zrt vuj se na takvim polj i
ma gdje se moze osigurati izgra
dnj a p a tne pozi c ije.

PO NAVLJANJE POTEZA O D N OS N O POZICIJ E

U sl u caj u trokratn og ponavlj a
nj a jedne te iste pozicij e parti
ja se moze, na zahtjev jednog od
protivnika, proglasi ti za remi, ako
isti igrac svaki puta na pote
zu. K od toga nije obavezno da
i ponavlj anj e pozicij e slij edilo
jedno za drugim. Remi o
nom s l ucaj u ako se smatra da se
pozicij ponovila tri ili vise pu
ta razlicitim momentima par
tij e. Ponavlj anj e pozicij e desava
se caj tnot u zbog nedostatka
vremena za razmislj anj e ili kao
posljedica nemogucnosti oboj ice
protivnika da se uklone od ilo
koj e varij ante.

Naavno da do ponavlj anj a po

zi c ije dolazi naj cesce kod ponav
lj anj a poteza koj i se mogu iznu
di ti pomocu tzv. vjecnog saha ili
vjecnog napada. Naj r a s irenij i
vjecni sah damom.
Ovdj e crni i prinuden for
sirati vj ecni sah, pjesak d7
izuzetno opasan . Slijedilo : 1
Df2 : + 2. Kh2 Dh4 + 3. K gl
Df2 + . Remi.

Br. 308

Br. 307
. LASKER-LISICIN
(M oskva 1 935)

Biieli vue i remizira

Bijeli nema topa i da ne i iz

guio on postize remi vj ecnim
sahom. 1. Df8 + 8 2. Df3 + 7
3. Df8 + itd.

Crni vue i remizira

Sl i jedece dvije p ozi cije ilustri

raj u slucaj vjecnog saha na pret
poslj ednjem red u . i skakac
1 23

zaj ednickim djelovanjem mogu

iznudit i remi vj ecnim sahom ako
su pokreti protivnickog kralj a o

graniceni.

pr av i i u dama uvijek
doblva protiv topa. Meduti111, ne

ma pravila bez izuzetaka.

Br. 3 1 1

Br. 309

LISICIN-MAKOGONOV
(Moskva 1 936)

Biieli vue i rem izira

daj e vj ecni sah zbog lose

postavlj enih crnih figura. 1. Tg2 +

Biieli vue i remizira

Bij eli postize remi, jer crn i

kralj ne moze ici na d8. Npr.

1. Sh7 + 8 2. Sf6 +
Sh7 + 8 4. Sf6 + itd.

Kf8 3.

Dva strahovi ta slobodna pjesa

ka slijedecem primj eru prisi
lj avaj u i jeJ og da se ogranici na
vjecni sah koj i se izvodi s dva
t op a sto veoma cest slucaj .
,

1 24

6 2. 2 + Kg5 3. Tg2 +
4. Th2 + K g 3 5. Tg2 + 3 (Kralj
ne moze stati na f linij u) 6.
2 + .
-

Korisno poznavati svakom

sahisti slij edece d vij e pozicije,
gdj e skakac odrzava remi protiv
dame ili protiv topa i lovca.
Br. 312

Br. 310

V. CEHOVER

Remi

Biieli vue i rem izira

Kraj stu di je V . Cehovera. B i

j e l i igea 1. Sc2 + 2 2 . S4 +
3 3. Sc2 + .

Br. 313

S. FILARETOV

Ova poznata pozicij a nastala

iz Francuske obrane. Bij eli, ako
moze remizirati posred
zeli,
stvom vj ecnog napada na crnu
damu. 1. Ld2 Db2 2. Da3 :
. Tal (Ako i ijeli igrao 3.
Da2 4. Dcl , onda se crni moze
Db2
braniti sa 4. . . . Sb4) 3.
4. itd.

ilustracij u za neprekidni
napad avodimo dvije interesan
tne pozicij e, koje su uzete i z
s tva r ala s tva sovj etskih kompozi
tora studija.

Br. 315
Remi

G. KASPARJAN

Zbog neophodnosti da brani

svog topa, ijeli kralj se ne mo
ze izbavi ti od vjecnog saha. Ska
kac daje sahove na polj ima g8
i f6.
Osim vj ecn og saha sa cilj em da
se iznudi ponavljanje poteza,
katkad se primijenjuje vjecni
napad, tj . napad na j ednu ili ne
koliko figura protivnika, koj i se
neprekidno ponavlja.
Br. 314

Biiel i vue i rem izi ra

U p ozicij i Kasparj ana ijeli

napada protivnickog pjesaka : 1.
Sf2 ! 2 (Ako pada pjesak onda
remi) 2. Kgl. Sada c1ni ima
izbor ili da se vrati topom na ,
na sto slij edi 3. K h2, iznova na
2 + .
padaj uci pj esaka ili 2
Poslj ednj i nastavak vodi do pata
Kd6
nakon 3. ! Tf2 : (Ili 3 . .
4. Sg4 Kd5 5. Sh2 : 4 6. Kgl
sa slij edecim Sfl i remij em) .
.

Biieli vue i remizira

Skakac s g nikako se n e mo
ze izb a vi t i od progona ijelog
125

Br. 316

Br. 317

. SARICEV

LISICIN-B OLESLAVSKI
(Moskva 1950)

Remi

kralj a : 1
Sh5 + (Ako 1. . . .
Shl onda 2. Le4 s remij em, jer
dva skakaca ne doblvaj u) 2. Kg5

Sg7 3. Kf6 Se8 + 4. 7 Sc7 5.

Kd6 Se8 + 6. 7 Lc6 7. Lg6 Sc7
8. Kd6 Le8 9. Le8 : Se8 : + . Remi.

Katkada se vjecni sah i vj ecni

napad ispreplicu i stvaraj u remi
komblnacij u.
Tako npr. ilo ovoj par
tij i. Pozicij a bljelog vrlo te-

Bi ieli vue i remizira

ska ali on nalaz i izlaz : 1. Lc6 : !

6 2. Td6 7 (Povlacenj e ska
kacem ili 2 . . ef4 ne zadovolj a
va crnog) . 6 + Kf7 4. Td6
7. Remi.
,

U konacni ci se vjecni sah i vje

cni napad primijenj uj u znatno
cesce nego otvaranj ili sre
disnj ici se moze obj asniti ak
tivnom ulogom koj u igra kralj
konacnicama.
.

TEORETSKI 1 POZICIONI REMI

Mi nazivati pozicionim
remijem takve konacnice gdje,
kod pravilne igre, nema dobltka,
iako j edna od stana ima mate
rij alnu ili pozicion prednost, ili
i jednu i drugu. Neki jedn ostav
nij i slucajevi pozi cionog remij a
1 26

danasnje vrij eme su p ostali to

liko poznati da su ih poceli na
zi vati teoretskim. U nizu primje
ra navest neke slucaj eve
remij a iz teori'j e konacni ce, ta
koder, i takticke opera cije koje
dovode do p ozicionog remij a.

Br. 3 1 8

88
-

dvoj en i crni pj esak crn om ne po

maze.
Br. 320

Remi

U ovoj pozicij i ijeli ima lov

ca i a-pj esaka. Medutim, ugao u
koj i ulazi pjesak, druge
nego dij agonala lovca. Zbog toga,
b e z obzira na veliku materij alnu
prednost, ijeli ne moze doblti.
Za remi crnom dovolj no da
ide polj ima 8, 8, 7 i 7 .

Remi

Crni kralj ide s 7 na 8 i

obratno. Sahista koj i zna taj po
lozaj , bez razmislj anj a posti
ci remi slij edecem primjeru :
Br. 3 21

Ako to znamo mozemo postici

remi slijedecoj pozicij i :

I. RABINOVIC
(Zavrsni ce, 1 9 38)

Br. 319

."
.
.=
.
.
"
. .

--

Crni v u e i remizi ra

Biieli vue i remizira

1. Tg8 + ! 8 2. 8 : + 8 :
3. La6 ! i remi zbog toga
3. . . 6 ili 3 . . 7 4. L7 : !

dovode do remi-p ozicij e. Ni u-

1.

(N avlacenje)

2. 6

(Poslij e 2. Kg5 4 ij eli kralj ne

moze stici b-pj esaka) i nastaje
pozicioni remi.
1 27

P1"ve dvij e pozicije (322 i 3 2 3)

su remi -pozi cije. Crn og kalj a se
ne moze istj erati iz ugla, zrtva
lovca za pjesaka 7 dovodi do
remij a.

Br. 322

Katkada ne doblva ni skakac

vise zajedn o s top ovskim pjesa
kom .
U primj eru br. 32 4 opet cr
nom kralj u nemoguce pri ci zbog

pata.

Remi. Ako ie lovac na f opet remi

Br. 325

BLACKBURNE-ZUKERTORT
( 1 881)

Br. 323

- -


-


Remi

Crni vue i remixi ra

Br. 324

Ova p ozi cij a j os jedan do

bar primjer na temu
figura
Kg3 ! 2.
vise ne doblva : 1
Kd3 Kf3 ! . Kd4 Kf4 !. Ako i eli
zrtvuj e skakaca sa 4. Kd5 slije
: 5. 5 Kf3 ! 6. Kf 6
di 4.
(Poslij e 6 . g5 ? Kg4 7. Kf6 Kh5
ij eli dolazi u iznudn icu i, cak
gubl) 6.
Kg4 : Remi .

BttJB
m

" .

Remi. Bi ieli skaka moze iti i na 5 i na

1 28

Za teorij u i praksu konacnica

neoblcno s u vazne dvije slij ede
ce p o zic i je Klinga i Horvitza.

. . 8 4. L d 7 + 8 . G ubl
3 . . . . 8 z b og 4 . 7 ) 4 . 6 :
s ( R m ij v o ct 1 ta k de1 1 41 .
6 i i
:. : . 57 7 + 6 7
+ s
.
6 . 7 ) ; .

6 . Pat.
U kon a Cnr 1 l o vca s p i es a kom
pro t i v d va S aka slab l j a str n a
.
p os tizve rem1 ako us piJ. 1. zm1.i. e-

3. .

nit i pj es a ke.

Br. 328

Remi

1 . 4 8 2. Lf2 8 (Ne i d e
2 . . . . 7 ? zbo g 3 . 5 s d obltkom) 3: 7 7 4. 5. (C i n i s e
d b1Jel1
. . ostigao svo J e , a l i . . . )
.
4. . . 8. Rem 1 .
.

1.

Br. 327

KL ING I . HORVITZ, 1 8 5 1
-

1 -- . =
.1

%.
. ... -
l .t. .D .. 1
1

"'-
"_

tii

.ii..
.
-.11..
" 1

. / -
.

Rem 1

( Zrtva lovca za b-pjesaka

Saka na dovod i do t e oret s ko g rem1J ) 1 . .
8

L
2. 6 ( Vrlo lijepo , i samo toli
8 ! ( U 1 r:i anje lovca
k o) 2
.
.
bit k u posl1Je 3 7 ) 3.
1
(1 3 . Lf
3
6
.
( N a J. J" e d n ost avn1Je,
i
1. Kd7

1 1 1 z a

: g u

Bijeli vuce

remlZl ra

1. 1 1 postize r m1 putem 1
5 + ! ( D a 1 u C in . esaka 6
.
Na 1 . d5 s 1 !" d i 1 .
nepokretnrm.
Lc5 : ( Ili 1 . . . . 5)
5) 1.

"

2:

d5.

Br. 3 29
D.

W O CKER ' 1 84 1

.......,

"
-:S-

.-

& - . .

..

"
.-
.

"

r&

.
fj

=
"

!R lit!

81
d
"

"
ka d6
p1esa
Rem1 . Ako i r1 mao

" i doiv a
um i esto 6 , i i eli vuce

1 29

Nesto slozenij i primj er. 1. Kd4

(S idej om prevodenj a kralj a na
d6 . Drugog puta nema, crni
moze mirno cekati potezima
6 2.
7-6-7-6) 1.
5 5 (S prijetnj om 3 . . 5)
3. Lc5 : 5 ! (Do remij a vodi i 3.
. . . 5 4. Kd5 7 5. 5 : 7)
i pj esaci su izmijenjeni .
Premjestimo sada pjesaka s
6 na d6. se odmah odra
ziti na rezultat borbe : 1. Lf4 ! d5
(lli 1 . . . . 7 2. 5) 2. 5 6
3. Kd4 5 (Ako crni nastavi
3. . . 7 onda 4 . 5 7 5 .
6 + 8 6. Le5 7 7 . Kd6 i
crni pjesaci padaju) 4. Le3

ni protiv topovskog pjesaka ili

proti v lovcevog pjesaka, koj i su
se uspj eli problti do pretposlj ed
nj eg reda. N aravno, ako k1lj sla
blje strane vl ada poljem promo
cije pj esaka.
Br. 331

5. 5 4 6. Kd6 5 7. Lgl

i ijeli dobl va .
Treba ov1dje zap amtiti da dva
skakaca, ako nema pjesaka, ne
mogu doblti protiv kralj a.
U nekim slucajevima cak ni
dama protiv pjesaka ne doblva :
Br. 330

=

-

Remi. Pieiak moie iti i na

f2

Na 1. Dg3 + crni odgovara 1.

Khl i ijeli ne moze iskori
stiti pravi momenat za prebaci
vanje kralj a zbog pata. Iz istog
razloga ijeli ne moze doblti ako
crnog pjesaka premjestimo na f2.
Npr. 1 . Dg 3 + Khl . Kod udalje
nog kralja dama ne moze doblti

. .

130

Remi

Na ovom dij agramu predstav

ljen klasican slucaj pozicio
nog remij a pjesackoj konacni
ci. Bijeli p rij eti da potezom Kgl
ode ugao. Medutim, ak,o crni
odigra 1
Kh2 , slij edi 2. Kf2 h5
.

3. Kfl 4. Kf2 h3 5. Kfl Khl

6. Kf2 h2 7. Kfl s remij em.
Br. 332

. DIKLO, 1 904
_:s

8 .t.

.

Crni vue i remizi ra

1. . 3 ! 2. fe3 Kg6 ! 3. Kf4

Kf6 (U svakom momentu zauzi
ma opozi cij u) itd.

Br. 333

1. RABINOVIC
(Zavrsnice, 1 938)

Bijeli vue i remizira

1. g6 ! (Jedini put k remij u)

fg6 2. 2 ! (Zauzima dugu
1
po zic ij u) 2.
Kf6 3. Kf2 K g5
4. Kg3 (Sada to jednostavn a
op ozicij a) i re mi.
Sve podrobnosti opozicij i i
teorij i odgovaraj ucih p olj a vi di
drugom dij elu ove knj ige.

Br. 334

." .

W4

Ako

crni kralj na 7 ijel i doblva,

npr : 1
6 + 2. 6 5 3. 7
8 3.
4 4. 6 + itd., ili 2.
6 : ! (Poslij e 3. 6 ? nastaj e
8 4. 7.
teoretski remi) 3

Br. 335

Remi

U ovoj pozi cij i crnog izbavlja

mogucnost pata ! 1. Kf5 Kg8 (Do
remij a vodi i 1 . . . . Kf8 2. Kf6
K g8 3. g7 Kh 7 4. Kf7 pat) 2. f6
Kf8 (Moguce tu i 2 . . . . Kh8
poslije 3. Kf7 pat) 3. g7 +
Kg8 4. Kg6. Ako tu pozicij u po
maknemo za jednu ili dvije ho
rizontale ulij evo na ilo koj u li
nij u, onda se vec postize doblveBr. 336
. PHILIDOR, 1777

Crni vue i remi z i ra

crni krali 7, iieli doiva

Remij vod i : 1.
6 + ! 2.
6 + 7 3. 4 6 : itd . Ako
.

Remi
1 31

na pozicij a, j er crni ne moze i

grati na pat.

Br. 338

Ovaj primj er na 111 p o kazuje

kako se dolazi do remij to
povskoj konacnici ako se kralj
slablje strane nalazi pred pje
sakom. Crni top se mora posta
vi ti na 6. red sve do trenutka
dok ij eli pjesak ne stupi na 6.
red, poslij e tog crni mora zaci
ijelom za leda : 1. . . . 6 2. 5
6 3. 6 4. Kf 6 Tfl + ! i
remi zbog toga 3er se ijeli kralj
ne moze izbaviti iz vj ecnog saha
ili se gui pj esak.

Remi
N pr : 1. Lg6 Lc4 2. Lf7 Ld3 3. Le6

Br. 337
. SERON

(Evo zbog cega crni kralj

morao staj ati iza pjesaka) 4. Ld5
Lh5 itd.
Lg 6 !

Kod azn oboj ih lovaca za igru

na pobj edu oblcno visak j ednog
pjesaka nij e dovolj an . Tek dva
pj esaka vise mogu osi gurati do
itak, ali i to ne uvij ek.
Br.

339

Remi

Bij eli ima dva pjesaka vise ,

medutim, doblti ne moze. Crni
top se samo pomice e-lin ij i
odrezavsi bljelog kralj od pje
saka. Npr : 1
Tel 2. Tf6 Kd3 :
3. 5 Kd4 4. K d5 5. 7 Tcl
i pada i drugi pj esak.
.

. .

Za konacn ice s istob oj nim lov

cima vazan znacaj ima pozic ij a
na dij agramu 338.
Ako kralj slablj e strane stoj i
iza pj esaka, ond a se vel ikoj
vecini slucaj eva postize remi.
132

Remi

Bijeli ne moze doi ti : 1. Kf4

(Ili 1 . 6 Le6 : ! ; ako 1 . f6 +
onda 1 . . . . Kf7 i zatim lovac sa
8 se samo pomice dij ago
nali c8-h3 s os iguranim remij em)
Kf7 ! 2. Kg5 Ld7 3. Lb4
1.
Lc8 !. Ovdje crn i postigao remi

zbog toga sto j edan od ij e

lih pj esaka citavo vij eme pod
udaom.
Borba kralj a s pj esakom pro
ti v skakaca pravil ne dovodi
do pobj ede tom nam s vj edoce
ova dva primj era :
.

Br. 340

Na kraj u pogledajmo niz teo

retskih pozicija s damom protiv
topa ili s to p om protiv lake fi
gure.
Navodimo dva osnovna primje
ra borb l t opa i pje s aka protiv
dame .
Br. 342
.

PHILIDOR, 1 777

Biieli vue i remizi ra

Remi

1. Scl + 2 2. Sd3 + 2 3.
Sb4 + 3 4. Sd3 2 5. Scl + sa
slijedecim 6. S a2 : .
Br. 341

U ovom primjeru crni jedno

stavno igra topom sa 6 na 6
i obratno s osi guranim remij em,
jer ijeli kralj izoliran od
p je s aka.
Br. 343

Remi

Poslij e 1. Kf7 Sh6 + 2. Kg6 Sg8

Se7 bljeli
3. Kh7 Sf6 + ili 3 .
se vrlo brzo moze uvjeriti bes
korisnost svoj ih pokusaja.
.

Remi

U drugom primj eru crni ,

takoder, osiguran od gubltka,
po z ic i j a crnog topa sigurna,
133

 ij eli kralj nije stanj po

moci dami zbog naglog prodora
crnog pj esaka ako ga on deo
kira.
Obrana pjesaka s topom spri
jeda mnogim slucajevima
efektivna.

Br. 345

G URETZKI-KORNITZ

Br. 3 44

G. LISICIN , 1952

Remi,

ne

pobieda i ielog

vedeno Bergerovoj >>Teorij i i

praksi zavrsnica. Ali sada crni
nije obavezan igrati 5. . . . 2) .
Remiju vodi 5
2 ! s a slije
decim 5-4 npr : 6. 4 4 ! "1.
Kd4 8. D Tcl 9. 2!
10. 4 (Da i predao potez cr
Tcl 11. Kd4 2 12.
nom) 10
2 13. Da5 2 14. D4 +
2 itd.

Remi

Bijeli ne moze doblti : 1.

2 ! 2. Da4 2 ! 3. D4 + 2
4. Kd4 Kal 5. Del + 2 6. Ddl
Tcl "1. Dd2 + 2 8. D4 + 2
9. 5 (B ijeli kralj se p revodi na
tocku ) 9.
Kal 10. D +
1 1. 4 Tcl 12. D 2 13.
Del + (Ili 13. + !) 13.
2 14. Ddl Tcl 15. Dd4 +
16. 3 + ! i pokazuje se da

pozicij a crnog prava tvrdava.

Ovu prikazanu obranu s 1. .
2 ! nisu zamijetili neki teore
ticari kao Guretzki-Kornitz, Ber
ger i drugi. Zbog toga i pozicij a
na slij edecem dij agramu nije do
ivena kao sto autor smatrao,
nego remi !
Crni bez osobltih proema
svodi borbu na prethodni pri
mj er : 1. 4 2 ! 2. Da6 2 .
Da4 4. Da5 2 5. Kd5 (Ta
ko i pocinj e rjesenje pozicije
Guretzki-K orni tza, koj e na-

protiv lovca ili skakaca

oblcno ne doblva. Za to po
zicija Ponziania najbolj a potvrda .
Br. 346

L. PONZIANI

134

Crni vue i remizi ra

Vazno lovcem zahvatiti dugu

dij agonalu ako kralj slablje
st1ne potisnut nepovolj an kut
(usporedite s dij agramima br.
208 i 293) sahovske ploce 1. .
Lc3 (Dobro i 1 . . . . Ld4 . Me
dutim, gubl 1 . . . . Lg7 ? ? zbog 2.
Kg6 Le5 3. Tel Ld6 4. 8 + Lf8
5 . Td8) 2. Kg6 Kf8 ! i remi, jer
ij eli nij e stanju stvoriti opo
zi cij u sa svoj im kralj em.

Br. 347

. Ii .
-

.
.

Remi

B orba topa protiv skakaca : 1.

8 2. Se7 ! (Gubl
:
2 . . . Sa7 zbog 3. 6 8 4 .
2 Sc8 + 5. 6 + 7 6. 7)
3. 6 8 4. 2 8 i remi.

7 +

Br. 348

(Naj b olj i
polozaj skakaca j ednostav
noj dij agon alnoj opozicij i od
nosu na protivnickog kralj a) 2.
1. Sh6 Th7 2. Sg8 !

7 3. Sh6 ! 7 4. Sg8 ! Th7

.
5. 8 ! Tf7 6. Sh6 7 7. Kf8
Kf6 8. Sg8 + Kg6 9. Se7 + Kf6 10.
Sg8 + 6 11. Sh6 7 1 2. Sg8
Tf7 + 13 . 8 Tg7 14. Kf8 ! (Ako

i sada ij eli igrao 1 4. Sh6 ? ?

slij edilo i 1 4. . . . Tg6 !) 14
Tg6 15. Se7 Tf 6 + 16. 8 Tfl 17.
Sg8 Tf2 18. Sh6 2 (lli 18. . . .
Th2 19. Sg8 ! Th7 20. Kf8) 19. Kf8
7 (Poslij e 1 9 . . . . 8 + 20 . Kg7
ijeli kralj vise nije odrezan na
kraj u ploce) 20. Sg8 Th7 21. 8 !.
Prikazan a pozicij a na 1d'ij agramu
skakaca i kralj a ustvari naj
bolj a. Slablj a strana se mora bra
n iti tako kao sto pikazan o
varij anti, tj . kralj i skakac
mogucn osti nikako se ne smi1j u
azdvoj it1, skakac mora staj ati,
odnosu na protivnickog kalj a,
ili jednostavnoj kosoj op ozicij i
ili na istoj linij i, to polje h6.
Rij etko se skakac n ade na pret
p oslj ednjem redu - eventualno
n a polju 7 i to uvijek kod iz
n uden ih situacij a. Kralj slablje
steane oblcno zauzima polje uz
skakaca na polj f8 ili se nalazi
jednostavnoj opozi cij i odno
su na potivn i ckog kalj a na po

lj u 8.

--
ltj

"
Remi

1 33

PROMOCIJA PJ ESAKA
Pj esaci koj i su p resli granicu
izmedu cetvrtog i petog ieda vrlo
cesto stvaraj u uvj ete za provo
denj e taktickih operacij a veza
nih sa nj ihovim daljnj im napre
dovanjem i promocij om. Neop
h odno primij etiti da pokretlj i
vost pj esaka ima veliki zn acaj .
U vezi s tim slij edi ilust ativni
materij al koj i postavlj en na
principu napredovanj a pj esaka
(7., 6. i 5. horizontala) .
Kako se provode te takticke
operacije ? Kako da se izvede pje
sak damu ako nj egovo na
predovanje zaustavlj eno ? Oblcno
takve opera cij e ul aze takticki
elementi odvlacenj a ili odstranj i
vanj a obrane. Odvlaceci i odstra
nj uj uci borbene snage protivnika
koj e sprij ecavaj napredovanje
pj esaka, mi na kraj u krajeva po
stizemo promocij u pjesaka je
dnu od figura i to naj cesce
damu.
Odlucuj uce komblnacije mogu
izniknuti kod pj esaka koj i se na
laze na pretp oslj ednj em redu :
Br. 349

136

Pj esak 7 i mogao postati da

mom, ali mu smeta top s 8.
Lovca na 6 ne treba racunati,
on vezan. Sli jedilo : 1.
Da4 + ! (Z rtva dame s idej om
odvlacenj a cnog topa od tocke
4 : 2. c8D mat.
8) 1. .

Br. 350

SOKOLJSKI-NOVROCKI
(Omsk 1944)

Bijeli vue i doiva

i crni predao,
nema brane od 2. Lg7 : + Kg7 :
3 . f8D + .
1 . Ld4 !

Br. 351

MUCNIK-VORONKOV
(Moskva 1 948)

FLORIAN-KOSKA
(Brno 1950)

Bi ieli vue i doblva

Biieli vue i dobiva

1. D c4 + ! (Ponavlj a se ista ide

Br. 353

j odvlacenj figua koje sme

taj u . Crni obavezan prihvatiti
zrtvu dame, j er beznadno 1 .
. . . Kg7 2 . Dc8 : Dc8 : 3 . 8 : 8 :
4. e8D) 1.
4 : 2. 8 : + K g7
3. Tg8 + i crni predao.

TOLUS-RA VINSKI
(Lenjingrad 1 950)

Osi m odvlacenj a moze se pri

mijeniti i odstranj ivanj e obrane.
Br. 352

ZAMIHOVSK I-ROZENKRANC
(Moskva 1931)
Biieli vue i doiva

Bij eli brzo doblo poslije 1.

Sc6 ! (S prij etnj t na 8)
1.
De2 : + 2. 2 : 6 3. De5
(Sada n zastite od 4. De8 + )
3.
Kf8 4 . Dd6 + Kg8 5. De 7 .

Br. 354

C IGORIN-JANKOVI C
(Mos kva 1 899)
Biieli vue i doblva

Ovdje odl ucuj e 1. Dc8 : ! (S ide

j om da se odstran i j edan od to
p ova koj i smetaj u napred ovanj u
pj esaka) i crni predao. N 1 .
. . . 8 : slij edi 2. 8 + Df8 3.
8 : Dc8 : 4 . f8D + .
K od pj esaka na p etp osljed
nje m (drugom ili sedmom) redu
mogu se poj aviti i matne idej e.
Ako pj esak p odrzan damom
i l i top om linij i, on da to
v njegovu . No, kao sto
smo mi ve c i ranije vidjeli, uz
n apredovali pj esak iako i nije
podrz an linij i teskim figura
ma, takoder dovoljno j ak.

Biieli vue i doblva

Katkada odvlaceci potez ne u

pada odmah oci . 1. La7 + ! 7 :
(Ili 1 . . . . 7 : 2. b8D mat) 2.
7 : i crni prisilj en na pre
daj u.
1 37

.
olj n

No k tkada
':, ' dov
.
'
taktick1h
provo n J e odluc U] uc1 h
opera c1J a.

Br. 355

STAHLERG-M3 ENC IK
(M osk va 1 9 5)

OvdJ. . odluc"u ucu ulogu odi1grao ] eS ak na g6. Slij edilo

Lh6 ! ( D odvukao " eS aka g7.

h 6 1onda
A k o r n stavi 1 . .
slijedi 2 g + i 3 . g
D g8 2. i. , Crni pre? a J . za
.
l s
nJega . ;djednako
D h 7 : . g h7 1 1 1 2 . D e 6 Dhg +
Dg8 4. Lg7 + it d .

'iil .

n
.
g

n
t
l!
0

.".".

.
.

a D ) ,

.
t ru d a po s ti Crna . bez s1t
1
' (Intere
z pob ] edu.
.
=
santno .da . ova ] odvlacec1 p otez
.

nisu pr1m1J etila partnera

1
partij i) 2 3 2 3 Dd. L : ! i
kao rezu itat komblnac1]e crna ]
osta 1 s topom vise.
Crna Cak
.

t partl] U.
i zgublla

Br. 357

" i doiva
Crni vuce

. .

"

Bijeli vuce ' doiva

Br. 356

"

Bijeli dob zahva 1 J. UJ uci

S aku 6 . 1 . 8 2. D7 '. 7 :
3. 7 i crn 1 pre dao.

SCELO C ILIN-CERNIK OV
"ngrad 1 95 0)
(LenJ1
1

1-=- -

"

.
.l
"

1-

doblva

N 6 . redu ( ili za crno g . na 3.

) ] "e S ak ic"no . man J e a k
nego n a retposljedn ] e m redu.

r e du
138

Br. 358

-1

;:

Biieli vuce

i1>
.

'iV

. .!!.-d
!!!
'if . .

.-
:

8
-.
__..

-

'1& -
LI NDEN-BERG

IJIf!.

.
8 .!!! .
.
m
.
,
.

if - f!

-. LI. =
"

Crni vuce

rl.

doiva

Napedovanj e pj es a ka moze iti

poduprto lovcem : 1. . . Dfl + !
2. Dfl : 2 + (Otk r i v eni sah -
tome se zaklj ucuj e uloga lovca)
3. Sf2 (Ili 3. Df2 ed lD + 4. Lel
Del : mat) 3.
eflD + 4. Kfl :
Tf2 : + i crni ostaj e s topom v ise.
.

Br.

360

KADERA-POISL
(Prag 1 949)

Bi ieli vue i doblva

Slijedeca pozicij a uzeta iz

casopisa
>>S ahmaty v SSSR-<-<,
1 9 46. br . 4.
Br. 359

Namece se 1 . Dc7 : ili 1 . Df6 : s

idej om odvlacen J crne dame.
Medutim, 1 . Dc7 : pogresno
zbog 1 . . . . Dc7 : 2. 7 + Kg7 3 .
e8D ? ? Se8 :. Doblva 1. Df6 : ! (Ta
ko se desilo i partij i) 1.
Lg2 : (lli 1 . . . . Df6 : 2. 7 + K g7
3 . e8D) 2. De7 : 7 : 3. f6. Crni
predaje.

Sada nam nece iti tesko naci

dobltak u slijede6.. m dvosjeklom
polozaj u :
Br. 361

DUFRESNE-G ARVITZ
zz_...

Biieli vue i doiva

Bijeli doiva na slican nacin :

1. Td8 + ! Dd8 : (Nije bolj e ni 1 .
. . . Lf8 2. Tf8 : + ! Kf8 : 3 . Dh8
mat) 2. 7 + Dd5 3. eSD + Lf8 4.
Df6 ! i mat nei zbjezan.

Bez
bzira koliko s ti na
stavci ociti, uvijek ih treba pa
zlj ivo provjeriti i tocn o izr a cu
nati .

B i jeli vue i doiva

139

1. De8 ! ! 7 (Ne i i zmij enilo

re z ul t a t p a ti j e ni 1. . . . 8 : 2.
f7 + K h 7 3. fe8D) 2. f7. Crni pr e

d aj e .
Pjesaka koj i n apredovao ne
t uv ij ek pr o m ov irat i d a m u .
U nekim s lu c a j ev ima ko ri

snije postaiti umj esto dame i

lo koju deugu figuru .

t opa , slobodnog pj e saka pr o

Tel + !
mo vi r ati skakaca. 1 . .
2. Tel : D g 2 + 1 3. Kg2 : (Ili 3 . 2
felS + ! ! 4. Kf2
fe l D + +) 3
. .

S c2 :.

Br. 364

ANOV-ZAGOROVSKI
( K i jev 1 9 5 0)

Br. 362

B i j e l i vue i dobiva

Bijeli ne moze igrati 1 . c8D

zbog mata na hl . M e dutim ijeli
ipak doblva sa 1 . cSS ! mat.

Bijeli r e al i z i r ao svoj u pred

nost na slijedeci nacin : 1. Se6 !
Tf2 : (I l i 1 . . . Lf 2 : + 2. Kg2 8
3 . Kf2 : Kf7 4. d8D itd) 2. Sc5 : !
(Al i ne ide 2. d8D + ? zbog 2. . . .
Tf8 + !) i crni morao pr e d at i

Br. 363

Br. 365

Biieli vue i doiva

u j ednom potezu)

(Mat

Crni

vue i dobiva

U ovom p e imj eru cn i za p o

bjedu mora z rtv o v ati d amu i
140

Crni vue i doiva

Cni doblva brzo, pribj egava

j u ci ranij e prikazan im takti ckim

elementima :

! 2. T c l :
Tel + 3 . Iiel : bclD + 4. 2 Da3 :.
1.

. .

Tcl +

pravil bazirao Du
inj in tretiranje ove pozicije : 1.
Df 8 : + ! Df8 : 2. Tf5 : 8 (Sada
neophodno odvuci crnu damu
od p o lj a f 8 i to pomocu napre
dovanj a h - pjesaka) 3. h4 5 4.

"

zrn_

bo an pjesak na p etp os l j el'edu, koj i p o drzan to

pravilu n i j e slablj i o d

N t om

Br. 3 6 6
__

Sl o d
dnj em
p om,
dame.

h5 7 5. Tfl 5 6. h6 4 7. 4
Kd7 8. h7 7 9. Tel + Kd7 10.
Th l !.

Crni predaje.

Br. 368

LAUBERT-SEMENOVA
(Moskva 1945)
Biieli vue i doiva

Proanaliziraj mo tok borbe

ovom primjeru : 1. Lh 5 ! (S pri
j etnj om 2. Lg6 : hg6 3. h7) 1
gh 5 ( Ili 1. . . . Lb3 2. Lg6 : Lg8
3. Lf5 : lose i 1 . . 7 2.
Lg6 : Kf8 3. Lh7 : sa s li j edecim
g5-g6-g7-g 8 D) 2. g6 4 ( Na 2.
. . Lb3 ijeli odgovara 3. g h7 )

3. gb7 h 4. h8D h2 5. D e 5 + Kd7

6. Dd5 + 7 7. Dhl. Crni pre

daje.

Biieli vue i doiva

Br. 3 6 7

DUBINJIN-ARONJIN
(Lenj ingrad 1947)

Analogan slucaj se desio o

\roj partij i : 1. 6 ! 7 + 2. Dh7 : + ! !
(Prekr a sno zamisljeno) 2
Kh7 :
.

3. 7 Df8 4. 2 D a8 5. 4 ! (S
d4
prijetnj om 5-6-7) 5.

(S idej om da se srusi pjesacki

stit ijelog kralj a i da se na neki
nacin dohvati vjecnog saha) 6.
Crni
ed4 Kg6 7. 5 8. fe3.
predaje. Ne ide 8 . . . . Dh8 + 9.
Kgl Dh3 zbog 10. a8D D g 3 : + 1 1 .
Kfl Dh3 + 1 2 . Dg2, i sahovi su
zavrsili.

Biieli vue i doblva

Slobodan pjesak moze iti odf aktor odvlacenj . Mi

1 ucuj uci
smo ranije vid jeli ni z primj era

n a s l i c n u temu.

141

Br. 369
MOJSEJEV-ALATORCEV
(Moskva 1949)

6 3. 6 Kf5 4. 7 4 5.
2.
a8D i ijeli mora vrlo brzo do
.

iti.

Promocija damu nije obave

zna za slobodnog pjesaka oso
ito konacnici gdje postoj i
mnogo mogucnosti za igru na pat.
Ovu jednostavnu istin katkad
zaboravlj aju pocetnici.
Br. 371
-

Bi ieli vue i doiva

Bij eli postigao uspjeh igra

j uci 1. d6 ! 3 (Ocito bezna
dno 1 . . . . cd6 2. Db6 : ) 2. dc7
Sd7. Ovdje p ar tij a ila pre
kinuta i crni predao bez na
stavka .
Br. 370

:::zz:::: . .

-

8

Biieli vue i do iva

U ovoj j ednostavnoj poz1c1 ] 1

ila i greska igrati 1. f8D ? jer
dolazi do p ata. Pravilan nasta
vak 1. f8T i ijeli doblva.
Br. 372

L. CENTURINI

Bi ieli vue i doiva

Ovaj stari primjer nam ilu

strira komblnacij sa stvaranjem

slobodnog pjesaka koj a zasno
vana na odvlacenj u. 1. 6 ! (Da
i odvukao pjesaka 7 ili 7 na
b-liniju) 1.
6 (ldenticno
i 1.
6 2. 6 6 3 . 6) 2. 6 !
(D a i se pjesak s 7 odvukao)

142

Bijeli vue i doiva

Bij el i mora igeati 1. 7 L d8

(Vrlo ostroumna obrana, ako
i sada slij edilo 2. e8D, i i
pat) 2. eSL Lg5 (Ili 2. . . . La5 3 .
Ld7 + K d8 4. Lh4 mat) 3. Lc7 i
mat slijedecem potezu .
.

Br. 374

POTTER -FENTON, 1895

1 ;

.
1.

-

1

Br. 373

TROICKI

'

Biieli vue i doiva

Td7 ! i postize

remi) 2.

Td5 + 3. 4 Td4 + 4. 3 Td3 +

5. 2 ( Tek sada bljeli kralj

moze stati na c-linij u) 5
Td4 !
(Ako i sada ijeli nastavio 6.
c8D ? ? onida slijedi 6 . . . . 4 + ! 7.
Dc4 : pat) 6. 8 ! ! 4 7. 3 ! i
crn1 gui topa i patiju .
U posljednj a dva primjera crni
su gublli zbog lose pozicij e svog
kralj n a kraj ploce !

Biieli vue i doiva

1 . 7 Tg5 + 2. Kd6 Th5 : ( C ini

se daj e neizbj ezan remi, ali . . . )

3. 7 (S prijetnj om 4. 2 mat)
3.
Le6 (Brani se od mata i
prijeti 4. . . . Th7 : + ) 4. 8 ! !
(Sa d a prij eti mat na d6) 4.
Ld5 5. Td5 : ! Td5 : (Ne mijenj a
nista na stvari 5 . . . . Th6 6. Td8 !
itd . ) 6. hST ! ! (Ne 6. h8D ? ? Td8 + !
i stvara se patna pozicij a) 6
Td6 (lnace ide 7. T h6 + ) 7. 7
i ijeli doblva.

jednostavne pozicije krij u

sebl dosta taktickih finesa. >>Ka
kva elementarna pozicij a-<-< - Br. 375

L . KUBBEL

Teoretski i prakticki inte

resantna slijedeca pozicij a iz
stare partije Potter-Fenton :
Partij a zavrsena remij em.
K asnij e ilo dokazano od stra
ne Savedre da bljeli mogao
doblti na originalan nacin : 1. 7
Td6 + 2. 5 (Ni na ovom mje
stu ni daljem toku ijeli kralj
ne moze stati na c-linij u zbog
dvojnog udara poslije Td6-dl
-cl + . Poslije 2. 7 ? crni j edno
stavno pribjeze vezivanju s 2.

Biieli vue i doiva

143

mislit

ci t atel j

dij agram br.

375.

pogledavsi na

Medutim, ako se pogleda malo

pazlj ivije, moze se vidjeti pri
krivenu lje p o t u izvanrednog dje
la L. Kubbel a. 1. 7 Td6 : (Na 1 . . .
7 onda ne 2. Tf6 : ? Kd7 3. 6
8 4. 7 La3 ili 2. e8 D ? Ld4 +
3. Td4 6 + s remijem , nego
treba nastavi ti 2. e8S + ! ! s do
itkom ; poslije 1 . . . . Ld4 + od
lucuje 2. Td4 : 6 3. Td8 + 7
4 . 8 !, jer i na 4. e8D crni
odgovorio 4. . . . 6 + ! 5. 6 : i
stvorio i se pat) 2. eSD + 7
(Inace mat jed n om potezu) 3.
DS + 6 4. Db2 :.

Nije lako naci pravilno rje

studij i. Npc 1 .
Se4 ! 3. Lf 5 1 Kh8
4. Le4 : daje sam o pat. Do ie111ij a
dovodi, takoder, i 1 . Lf 7 : Se3 2 .
f6 Sf5 + 3. 6 Sh6 !, do i t i se
moze j edi n o ovako : 1 . f6 ! Sf2 (Ili
1 . . . Se3 2. Kf7 : !) 2. Lf7 : Sg4
( 2 . . . . Se4 3. Lg6 + !) 3. Lg6 + !
(Ipak !) 3.
Kh8 4. f7 Sh6 !
Vrlo ostroumno. N ide odmah
: . f8D + zbog 5. . . . Sg8 -r- ! ili
;) f8T + K g7 ! 6. L d 3 S g8 + 7 .
8 Sf6 + s osiguranim r emij e m)
5. fSL ! ! Sg4 (Ili 5. . . . Sg8 + 6 .
6 i crni mora dati skakaca)
6. Lf5 Se5 ( Jos j ednostavi j i
z a d a t ak ij elog kod 6 . . S 7.
Le 6 Kh7 8 . Kf7 !) 7. Lh6 Kg8 8.
s e n je ovoj
Kf7 : ? Sf2 2 . f6

Br. 376

Kf6 Sf7 9. Le6 Kh7 10. Lf8 Sh6

11. K g5 Sg8 12. Lf5 + Kh8 1 3 .
Kg6.

S. FILARETOV

--

Bi ieli vue i doblva

PROTIVUDAR
Kada protivnik napada na f i
guru ili pjesaka, onda najpri
rodnij e braniti napadnutu figuru
ili pjesaka ili prevesti na dru
go polje. O sim toga primijenjuje
se vrlo energican nacin o b ran e ,
tzv. protivudar.

144

N cesce se udar p r o v od i po
mocu o b ra t n og napada. Znat n o

rjede moze se susreti proti \ uda r

koji se ostvaruj e pomocu t akv ih
takti c ki h elemena t a kao s t o s u
prekrivanje dvojni udar i t d .
"

Br. 377

G RIGORJEV-FURMAN

( Kalinj in 1950)

potez cnog
N posljednj i
5-4, s idej om da oslai na

pad ijelog, izmj enama topa sli

jedio energican protivudar : 1.
g5 ! Sd7 (Ako crni nastavio
1 . . . . cd3 onda 2 . gf 6 jer bez
nadno 1 . . . . Sh7 2. Lh7 : + Kh7 :
3. g6 + ! - otkriveni napad, ili
1 . . . . hg5 2. Dg5 : ) 2. Dh6 : ! ! gh6
3. gh6 + K f 8 4. T g8 + ! i slijedi
mat u dva poteza.
Br. 379

CAPABLANCA-THOMAS

(Hastings 1930/ 3 1)

Crn i se pokusava osloboditi

p ri tiska i da poboljsa svoj polozaj

napao topom lovca d6. Medu

tim, ijeli nije povukao svog lov
ca, nego odgovorio strahovitim
protivudarom 1. Tel ! Pokazuje
se da se lovca ne m oze uzeti : 1 .
. . . Td6 : 2. 8 + Kh7 3. Dd3 +
i ijeli dob l va. S druge strane
ijeli top ima namjeru prodrijeti
na 7. red.
Br. 378

SPIELMANN-LERME

(M agdeb u rg 1927)

Bijeli vue i doblva

B i ieli vue i doiva

Crni ima Iose zasticeni 8. red

i crnog topa na 2. Namece se
idej odvlacenj sa ciljem napa
da posljednj eg reda. 1. 8 : De8 :
2. Da4 1 Tcl + ( I na c e pada top)
3. Kf2 1 i vrijeme da crni pre
da. n nije vidio tu je
dnostavnu komblnaciju nego
odigrao 1. Da8 ?, na sto Tho
mas mogao odgovoriti protiv
udarom 1. . . . 2 : ! i ostao i
s dva pjesaka vise npr : 2. 8 :
8 : ! ili 2. Da2 : 8 : , ili na kra
ju 2. Db7 ! 5 3. Dc7 8 4. 8 :
8 : 5 . 7 8 sa slijedecim
6 . . . . 4. lnteresantno da Thomas
nije vidio protivudar i da se pre
dao.
1 45

Br. 380

ROZENTHAL-MAKOGONOV
( M os kv a 1936)

Kom b l na c ija nastala ovoj po

zicij i moze se nazvati tipicnom
zbog toga sto se ona t il i
drugom oiku mnogo puta su
srece. Bijeli tek sto prodro
svojim topom na 7. red s pri
j etnj om 2 . Da6 i matnim napa
dom, npr : 1 . . . . Le7 : 2. 7 : Df 8
3. Da6 ! i l i 1. . . . Df8 2. Da6 Lc7
3. 7 : ! s ru s enjem pozicije. Zbog
toga p a rtiji o digrano 1
Le4 s p r otivuda r om i pokriva
njem tocke 7. N i taj potez
i p re dvi d en ! S l ijedio kao od
.

. .

govor novi protivudar 2. De4 : i

Moie li iieli igrati

1 . LgS?

Bij eli odigrao 1. Lg5 ? ni

je predvidio sve odgovo re svog
protivnika. Medutim, pozicija i
je l og kralj a se vec na l azi pod
udarom crnih figura. Tocke 2
i su kriticne, posljednji po
tez ijelog p retva r a i polje
kriticnu tocku , cime se crni
momentalno k oristi. Grunuo
Sc3 ! ! i
mocan protivudar 1.
i j eli p redao zbog iznudenog
2. Df3 ( A k o 2. 3 onda 2. . .
L mat ; tako de r ne ide 2. Td7 :
zbog medupoteza 2. . . . Se2 : + )

ijeli f orsi r a n o postigao ma

terij aln prednost.
Ne samo prek r ivanje nego i
drugi takticki elementi mogu i
ti sredstvom za nano s en j e pro
ti vudara.
Br. 382

BUBNOV-JAROSLAVCEV
(Voronj ez 1949)

2.
Tdl : + 3. Tdl : Tdl : + 4.
Ddl : Sdl :. Poucan zavrset ak !

Br. 381

Moie li crni igrati

Sd7 na
Crni odigrao 1.
padaj uci na damu i skakaca. Bi
jeli o d govo r io 2. Sb8 ! ! (Ovim
p r oti vuda rom prekri va se zasti
ta 8. reda, sto dovodi do brzog
Sf6 (G ui i sve
doitka) 2.
o st a l o, npr : 2. . . . Sf 8 3. Td8 ili
2. . . 8 : 3. 8 : + Sb8 : 4.
Td 8 + ili 2 . . . . Dh 3 . 2) 3.

Crni vue,
1 46

iieli doblva

Sd7?

TdS + Se8 4. 6 i ijeli do

blo.

Br. 383

VERLINSKI-JUGNSTMAN
(Prv. Uzbekistana SSR, 1 949)

nastavka partij i) 3. Tg5 :

(Poslije 3. . . . Tg6 ijeli i kao
minimum imao dva pjesaka vi
se, npr : 4. Tg6 : hg6 5 . Lf7 ili
4. Tg6 : 3 5. T g 7 2 6. Tdg
a l D + 7. K h2 Tf8 8. Sf6 ! s ne
izbjeznim matom) 4. Sf6 : ! 2
5. Tdg3 alD + 6. Kh2 Da2 i na
stala p ozicij a na slijedecem
dij agramu :

Br. 384

Bi ieli vue i doiva

Bijeli lovac se nalazi pod uda

rom i nj ega i trebalo prevesti
na polje 2. No desilo se nesto
sasvim drugo ! 1. Sg7 ! (Silni pro
tivudar) 1. Dg6 2. Sh5 : Dg5 :
(2. . . . 3 i poslij e 3 . Df6 : +
Df6 : 4. Sf6 : 2 5. Tdg3 i zmij e
njen im redoslij edom dovel o do

Biieli vue i do iva

7. Tg7 Da7 8. Tg8 + . Crn i pre

daje.

MEDUPOTEZ
Kod borbenih operacij a, osobl
to on ih koj e su vezane s izmje
nama i zrtvama fi gura i pj esa
ka, ces to se poj avlj uj u takve po
zici j e kad moguce primij en!iti
medup otez sa ciljem da se potpuno i zmj eni karakter pozicije
i da se uniste snage protivn ika.

Osoito cesto susre ce se medu

potez sa sahom ili medusah.

U ovoj pozicij i ij eli odi

grao 1 . Se4 i napao crnog topa
spremaj uci odlucuj ucu akcij u na
kralj evom krilu. Postavlj a se pi
tanje moze li crn i odgovoriti 1.
. . . De4 : s racunicom da i na
147

Br. 385

Br. 387

CAPABLANCA-MOLINA
(B uenos Ai res 1 9 1 1 )

Moie li crni igrati

De4 :?

2. de4 slij edilo 2. . . . Td2 :. Bez

uvj etn o to se ne moze tako i
grati. Poslij e 1. De4 : ijeli
i ucinio medupotez 2. Dh6 + i
tek nakon toga i uzeo crn u da
mu s odlucuj ucom materij alnom
prednoscu.
Pogledaj mo dvije interesantne
pozicij e :
Br. 386

Se2+ ?

Analo gnu gresku ucinio pro

tivnik Cap alanke : 1 . . S e2 + 'l ?
(U nadi d a nakon 2 . 2 : Dg :
3. hg Kg5 : ostati s figurom vi
se) 2. 2 : Dg3 : 3. Sh7 + ! (Ovaj
medupotez crni previdio) 3.

Kf7 4. hg3 Th8 5. Sg5 + Kf6
Lb4 + ) 5. L4 + . Cn1i predaj e .

STEINITZ-GIRTFELD

1. .t. . "

.

i

Moie l i crn i igrati

Br. 388
PANO V

MAK O G ONO V

(Tbllisi 1937)

it'

I!

Biieli vue i doiva

Posljednj i potez i De4 ? ?

s nadom da izmij eniti dame.
Naravn o,
nije
sve
predvidio.
Steinitz odgovorio 1. Sh5 !. Na
1. . . . D d : on ima na raspola
ganj u medupotez 2. Sf6 : + i tek
nakon toga 3 . d. Crn i pre
dao.
1 48

Bi ieli vue i doiva

Bij eli se mora osloboditi pje

saka f6. Slij edilo 1. 5 : ! (Ska
kac takoder mora blti odstra-

n j e n) 1

. .

de5

2. f7 + ! ( V a zan

medup otez s idej om

Br. 390

de o k i r a nj a

LILI ENTAL-KOTOV
(Moskva 1948)

dij agon ale al-h8. Ako i ij el i

igrao od111ah 2. De5 : onda i sli
j ed i l o 2 . . . . Tf7) 2
Tf7 : (Ni
j e nista bolje 2. . . . Lf7 : zbog
3. De5 : Kf8 4. D h8 + 7 5. L4 +
6 6 . Df6 ma t ili 2 . . . . Kf8 3.
Lb4 + 7 4. De5 : Lf7 : 5. Dh8

mat)

(I l i 4.

3. De5 : Kf8 4. Dg7 +

L4 + )

. . 8 5. Dg8 +

7 6.

5. L4 + . Crni predaje.
Br. 3 89

S OLOVJEV-PETROSJ AN
( M o skv a 1 95 0)

Crni vue i doblva

Br. 391

SOPKOV-ZVIRBULIS
( Ulj a n o vsk 1 949)

Crni vue i doblva

Crn i primijenio o tkriveni

n a p a d . 1 Tg2 : ! 2. Df6 : i ako
i sada c r ni nastavio 2. . . . Sf6 : ?,
o n d a i s l ijedi l o 3 . Lg2 :. U
s m i s a o otkriven og n apada ?
Samo medupotezu ! Pri j e nego
uzme damu, crni igra 2.
Tgl + ! 3. 2 Tel : + ! 4. Tel :
Sf6 :, sto mu osigurava p obj edu
zahvalj uj uci pjesaku vise.
Da p osti g ao pobj edu, ovoj
pozi cij i treba
crni
primijeniti
otkri veni napad (Sd3-f4) .
p otez nij e odmah izv o d l j i v zbog
medup oteza 2. Td8 : + . Zbog toga
crni odigrao me du p otez 1 . . . . .
Td7 ! , koj i toliko izmijenio si
tuacij u da sada vise nema obra
n e od 2 . . . S f4.

Crni vue, i ie li doiva

N 1. g5 ( Inace crni gubl

pjesaka) 2. Sg6 Dd5 + ? (Znatno
bolje 2 . . . . Sg6 : 3. Dg6 : +
Dg7) 3. Tf3 ! s 0'3 vaj an j em skaka
ca z b og 3. . . Dd3 : 4. Se7 : + !
( M edu p o tez) 4. . Kg7 5. Td3 :.
Medup otez cesti pratilac
slozenih s ahovskih komblnacij a,
sto treba vrl o dobro zapamtiti,
os o b lto se to odnosi na poce

tnike.

1 49

VJ EZBE ZA SAMOSTALNU ANALIZ U

Br. 1 7

Moze li crni igrati

Br. 18

Br. 19

Crni vue i doiva

1 50

2?

Mo.ie li crni igrati

Br.

20

C rni vue i doblva

Lf6 :?

Br. 21

Br. 22

Biieli vue i doiva

Biieli vue i dobiva

Br. 23

Br.

24

Bi i eli vue i doiva

Biieli vue i doiva

Br. 25

Br. 26

Bi ieli vue i doblva

Bijeli vue i doiva

151

Br. 27

Crni vue i doiva

Biieli vue i doblva

Br. 29

Br. 30

Biieli vue i doblva

Crni vue i doblva

Br. 3 1

Br. 3 2

Biieli v u e i doblva
1 52

Br. 28

Bijeli vue i doblva

Br. 3 3

Bi jeli v ue i dobiva

B i ieli v uce i doblva

Br. 35

Br. 36

Biieli vue i doiva

Br. 37

Crni vue i doiva

Moie li crni igrati

4 :?

Br. 38

Biieli vue i doblva

153

Br. 39

Br. 40

Bijeli vuce i doblva

Nadite naibo l i i potez za i ielog

Br.

154

41

Br.

42

Biieli vue i doiva

Crni vue i doiva

Br. 43

Br. 44

Biieli vue i doiva

B i ieli vue i doblva

Br. 45

Biieli vue i doiva

Br. 47

Biieli vue i doiva

Br. 49

Br. 46

Moie li i ieli igrati

1.

DdS :?

1.

Da7 :?

Br. 48

Moie li i ieli igrati

Br. 50

g!

g -

"
Biieli vue i remizira

Crni vue i doiva

1 55

Br. 51

156

Br. 52

Crni vue i doiva

Bijeli vue i doiva

Br. 53

Br. 54

Biieli vue i doiva

Biieli vue i doiva

Br. 55

Br. 56

Biieli vue i doblva

Bi ieli vue i doblva

Br. 58

B i ieli vue i doblva

Crni vue i doblva

Br. 59

Br. 60

Biieli vue i doiva

Biieli vue i doblva

Br.

61

B i ieli vue i doiva

Br. 62

Biieli vue i doiva

157

158

Br. 63

Br. 64

Biieli vue i doiva

Crni vue i remizi ra

Br. 65

Br. 66

Bi ieli vue i do iva

Bijel i vue i remizira

Br. 67

Br. 68

Bi ieli vue i doiva

Biieli vue i remizira

Br.

69

Br. 70

"

"
B .t.

- "
Biieli vue i remizi ra

Bi ieli vue i doiva

Br. 71

Br. 72

Crni vue i doiva

Bi jeli vue i doiva

Br. 7 3

Br. 74

Biieli vue i remizi ra

Bi ieli vue i doiva

1 59

Br. 76

Br. 75

Biieli vue i doiva

Bi ieli vue i doiva

Br. 7 7

Br. 78

Crni vue i doiva

Br. 79

Biieli vue i doiva

1 60

Biieli vue i doiva

Br. 80

C rni vue i doiva

Br. 81

Br. 82

.,

" u


-
-
Biieli vue i remizira

Biieli vue i doblva

Br. 83

Br. 84

Biieli vue i doiva

Crni vue i doiva

1 61

RJ ESENJA VJ EZBI
Br. 1 7 : N e, n e m oze. U partij i B a tuj ev-S imag1i n, Ri ga 1954. p o sl i j e
1 . . . . 2 ? ? crni d ob l o m a t ru 3 po t ezu. 2. D gl + K d.2 3 . D cl + Kd3 4.
D m a t .
Br. 18 :

N e, ne m o ze. U partij i Szabo-Reshevskiy, Zi1rich 1 953. odi

grano 1 . Lf6 : ? ?, poslij e cega blj eli treba.o igra t i 2 . D g6 : + s m a
to slij ed ecem p o t ezu.

Br. 19 : 1 Tg2 : + 2. Tg2 : Dh6 3. S h2 S h2 : 4. Ddl S f3 + 5 . K f2 4

6. Da4 (Saj tar-M ilev, B ukurest, 1 953) . Ovdj e potpuno d oblvenoj po

z i cij i crn i prekoracio vrij em e za razm i slj a nj e.

Br. 20 : 1 . Tg4 : + ! 2. hg4 h3 + 3. K gl (Ili 3 . Kh3 : D f3 + ) 3 .

i i j eli predao (Belov a-Gurfinkel, Ki j ev 1 95 1 ) .
Br. 21 : 1. D f7 : ! ! D f7 : 2. Ld4 : + Dg7 3. Lg7 : +

-Z a h o dj aki n , Mo skva 1947) .

i crni

D f3

pred a o (Veitz

Br. 22 : 1 . Th7 + ! Kh7 : (Ili 1 . . . . Kg8 2. Se7 : m a t) 2. S f8 : + + i crni

preda o zbog neizbj eznog mata u dva ip oteza (Crdova-Kogan, Kij ev
195 1 ) .
Br. 23 : 1. S h5 ! !

(Ili 1 . . . . Kh5 : 2 . Tg7 : S f3 : 3 . L e 2 ) 2. Tg7 : +

Kh5 : 3. Le2 i cni 1d oblva mat il i gubl damu (Rosenstein-S o'k olj ski, Le
nj ingrad 1 95 1 ) .
S f3 :

Br. 24 : 1. Lf6 : + ! i crni pred a o (Korcnoj-G eller, Kij ev 1 954) . U

pot ezu 1 . Lf6 : + sum i ra se nekoliko 1ta1k tickih i d ej a : navla cenj e, o dvlace
n j e, osl obadanj e p olj a i dv.o j n i udar.
Br. 25 : 1. 8 + ! D e8 :

2. Lf6 :+

i de 3. D d5 m a t) 3. Dd5 + ! i crni
Br.

(Ako crni i gra 2 . . . Kd7 onda

predao (Estrin-Zivcov, M oskva 1945) .
D e7

(A1k o crni ig ra 1 . . . . Se6 : onda sli j e d i 2. de6

Lc6 3. ef7. N a 1 . . . . fe6 2. Dg6 : + Kf8 3. fe6) 2 . d e6 T h 6 3. ef7 T h 7 4 . Th5 : !
Teh8 5. 7 : Sd7 6. Th7 : + Th7 : 7. f6 + . Crni preda j e . (Panov-S o rokin,
Len j i ngrad 1953 ) .
26 : 1 . SeG + ! Le6 :

Br. 27 : 1 . . . .

2. Tf8 +

Kg7 3. 8 2 ! 4. 2 : Sel + s osvaj an j em

2 blj eli pre

top a (Bo tvinik-L evenfis, Lenj ingrad 1937) . P o slij e 3 . . .

dao.
11.

Br. 2 8 : 1 . Kg8 8 +

(Ili 1 . . . . Tl1 6 2 . Le5) 2 . l{f7 ! Th8 : 3 . K g7 8

h8D Th8 : 5. l{ h8 : i blj eli d oblva. ( Z avrsetak studij e V. Korolj.k ova 1 950) .
Br . 29 : 1.

Lb6 ! S f5 2. Lc7 : S d4 + 3. 4 : S c6 : + 4. 5 S a7 (N a 4 . . . .
Se7 sl i j e d i 5 . Ld8) 5. 6 Sc8 + 6. 7 ( U spj elo navlacenj e skakaca n a ,

1 62

sud bono sno polj e) 6.

K orolj kova, 1 930) .

. .

S e 7 7. Ld8 i blj el i doblva.

(Z avrsetak s tud i j e V.

B r. 3 0 : 1 . . . . 2 : ! 2. De2 : 8 3. Dc2 Lf3 : 4. gf3 Dg + 5. Khl Dh3 : +

6. Kgl Dg3 + 7. Kltl Df3 : + 8. Kgl 4. B i j el i pred aj e. (Kukasj an-S esto

per o v, L enj ingrad 1 951)

B r. 31 : 1. Df6 : + ! Tf6 : 2 . Tg8 + ! Kg8 : 3 . S f 6 : + sa slij edecim 4. Sh5 :

(Sahm a ty v SSSR<< , Br. 4. 1 945) .

Br. 32 : 1. Lc5 Le7 (Inace 2. Lf8 + ili pada crni t o p ) 2. La3 : La3 : 3.
('5 3 4 . 6 Se4 5. 8 f 5 6. Lc4 Ld6 7. 7 Lg : + 8. Kg2 Lc7 : 9. 7 + K f 6

1 0. 7 : f 4 1 1 . f. Crni
B r. 33 :

pr e d aj e.

(Bronstej n-Reshevsky. Ztirich 1 953)

1. Tf5 : + ! D f5 : 2. T fl D fl : + 3. Kfl : Ld7 4. Dh5 + Kg8 5. S e5.

Crni predaj e. (Pill s bur y -Em . L asker, C ambri,d ge-Springs 1 904)
. 34 : 1. D g3 ! Dh6 : +

2. Dh3 D d6 3. Khl Kg8 4. 8 : +

Kf7 5. Th8.

Crni predaj e. (D uras-Spielm ann)

1. 35 : 1. Dd8 +

Kd8 : 2. S e 6 : + + 7 ( I l i 2 . . . . 8 3. S g7 : + ! Lg7 :
S d8 + (Bonc-Osmolovski-Baranov,

4. Lg5 + + s 5 . Td8 m a t) 3. Lg5 + f6 4.

Moskva 1 953) .

B r. 36 : N e , ne m oze. Posli j e 1 . . . . 4 : ? ? 2. 4 : D e4 : 3. 3 crni

gubl damu, j er m ora brani t i matnu tocku 8 (Holm o v-B oris enko, Kij ev
1 954) .

B r. 37 : 1 Le2 ! s d obltkom lovca 5 i pa rt ij e ; er ne iide 2. 2 :

zbog 2
Tg2 : + i 3 . . . . Tgl mat (Tarrasch) . >> S to svaki sahista mora
znati sredi snj ici-c-c.
.

B r. 38 : 1. S d5 ! cd5 (Na 1 . . . . g : sl i j edi

t e z a ) 2. 3 : ( V ollpert-Kog a n , Ivanovo 1 95 1 ) .
Br. 39 : 1 . Lf7 + Kh8 2. Dh6 : .

1 954 )

2.

S e7 + i mat

1U

1d va po

Cr ni predaj e. (Bor1senko-Lis1icin. Ki.i ev

B r. 40 : 1. Tg7 : + ! (Bij eli ima figuru vise i crni t reba o predati. Ipak
kombln acij a blj elog z asluzuj e p azn j u) 1 . . . . Lg7 : 2. Df7 : + Kh8 3. Tgl (Do
bro 1i 3 . De8 : + sa 4. S f 7 + ) 3 . . . 7 4. S g6 + D6 : 5. Dg6 : Kg8 6. Dh7 +
Kf8 7. Tg7 : Tg7 : 8. Dh8 + Tg8 9 . D f 6 + 8 10. Lc4. Crni predaje. (Ko
tov- T.olus , Piarnu 1947)
.

Br. 41 : 1 . 6 : ! Dc8 (Ibl 1 . f e6 2 . D g6) 2. Lh6 : ! g6 3. Lf8 : Lf8 : 4. DM +

K g7 5. S f5 + gf5 6. D g5 + Kh8 7. D f5 :. Crni predaj e. (Mekaj-D esci, pol.

prv.

Ruimu nj ske

Br.

1950)

42 : 1
Sfg3 + 2 . K2l Dh2 : + ! 3. K h2 : Tl18 + 4. Lh8 : Th8 : t
5 . K gl Thl mat. (Kamisov-Estrin, L enj i nga d 1 951 ; ij el i preda o p o
slij e 2 . . . . Dh2 : + )

B r. 43 : 1. Dg7 : + .i c ni preda o . j er na 1 . . . . 7 : slij edi 2 . Th8 +

i 3. Lh6 m at. na 1 . . . . Kg7 : 2. Lh6 + Kh8 3. Lf8 + (Alj ehin-G aj duk o
v i c , 1 906-1 907) .

B r. 44 : 1. Ld7 : ! ( O dstranj uj e obranu t o cke f6 ) 1 . . . Dd7 : ( N a 1 . . . .

Le4 : slij edi 2. Dc3) 2. S f6 + gf6 3. Tg3 + Kh8 4. Lf6 : mat ( n :
>>Udzben ik sah ovske i gr e-c-c, 1 936) .

B r. 4 5 : 1. D f8 : + ! ( O ds tra n j uj e obranu tocke f7) . Crn1i predaj e zbog

v a r i j a n t e 1 . . . . Kf8 : 2. Tf7 : + Kg8 3. Tf8 + Kg7 4. Tl f7 mat (Kofm an-Ka
lasj a n . Tbll i si 1950) .
B r. 46 : Ne, ne m o ze. Po slij e 1 . D d 5 : Tel + ! 2. Kf2
Dd5 : 3. Td5 : Tcl : crni ostaj s topom vise .

(Il i 2. S f l ) 2 .

. .

1 63

Br. 47 : 1. 6 ! 6 : 2. d8D 1i ij el i d o blva. (Varij anta iz studij e brace

P l a t ov ) .

Br. 48 : Ne, ne moze. P oslij e 1. D a 7 : f 2 ! 2. Lg2 odlucuj e 2

i blj eli nema obrane od m ata. (Stoltz-Ko tov, S t ockl1 olm 1 952) .

Df

Br. 49 : 1. h6 ! 6 2. Th5 2 3. h7 8 4. 5 + ! ( O dvl a cen j i dvo j n i

udar) 4
5 : 5. h8D + s remij em. U m i c sto 1 . 1 1 6 b l j e l i predao !
( Ta rras c h-BH.im i c h , Br eslau 1 9 25)
.

Br. 50 : 1 . . . . S f3 : ! 2. D g3 fe4 3. Le4 : Td2 + ! 4. f : D f6 + . B ij el i pre

daj e. (Liskov-Kam is-ov, M o skva 1 949)
Br.

1 927)

51 :

1.

. . .

Tcl !

Tg3

(Ili 2. De2 D g 4 + 3. Dg4 : T e l : ma t) 2. . . .

(Marshall-V i dm a r, N ew Y o rk

Tdl : 3. Tdl : Lg4 4. Tcl h6. J.ij e!l i predaj e.

Br. 5 2 : Da6 ! !. Crni predaj .

Br. 5 3 : 1. De7 !. Crn1i predaj e.

(E strin-R u denski, M o skva

1 947)

(G i lm a n-G olovko, d o pisn o 1948)

Td8 2. D e5 ! i blj eli .doblva, j er ne spasava

3 . Da l : 8 : 4. Da7 + 8 5 . 3 + Kd8 6. Da8 + Kd7 (Il i 6. 7
7 . + ) 7. D b7 : + K d8 8. 8 m a t . (Alekseeva-S o kolova, Odessa 1 952)

Br. 54 : 1. 8 +

Tal +

Br. 55 : 1. Lc7 ! De7 2. Dh7 : + i 3. D h8 mat. Tak.o ij el i trebao ira

ti. Umj esto toga bilo i grano 1 . Dh7 : + Kf8 2. Tcel ? (J o s uvi j ek nij e
bll o :ka.sno za 2. Lc7) 2 . . . . Tel : 3. Tel : Le6 i 1na kra j u kra j eva crnii
c ak i d ohli,o. ( S amkovi c-Boris enko. Ki l P. V 1 954)
Br. 5 6 : 1. Dg6 : + !. C rni predaj e j er poslij e 1 . . . . fg6 2. f7 + ! o:k ir a
se po slj edn j i izlaz cnom kralj u. (G ereben-T.roianes cu, Bud imp esta 1952)
Br. 57 : 1. 8 + ! (Osl obada 2 - r ed) 1 . . . 8 : 2. Dh2 + 8 3. S c7 +
8 4. S a 6 + + 8 5. D b8 + ! 8 : 6. S c7 mat.

Br. 58 : 1 . . . . Dhl + 2 . K f2 (Ovaj ohlik prekrivanj a vr1l o se cesto s

sre ce) 2
Tg2 : + 3 . 3 2 :. Bij el i pr ed a j e . (Akevic-Li sicin. Le
nj ingrad 1 953)
.

Br. 59 : 1 . Lb5 + !. Cni pred a j e . (Krogis-B ori senk o , Lenj ingrad 1 953) .

B r. 60 : 1. Tg7 : + ! K g7 : (Na 1 . . . . K f8 2. D h 7 : ) 2. 7 + Kf8 3. Dh6 + !

8 4. De3 + K f8 5 . D e7 + is a slij edecim 6. D g7 mat. (. N im covic : >

sistem<, 1 928)

Br. 6 1 : 1. S e 5 ! fe5 2. Tg 3 + Kf8 :1. Dc!J ! Td 7 4. ! 7 5. Tg7 i cr

ni uskoro preda o . (Estri n-Skuj a, Riga 1 95 1 )

Br. 62 : 1 . S e6 ! . C r n i pred a j e j er n a 1 . . . . Le6 : sli j edi 2 . Dh7 : + ! i m at

dva p o t eza. N pomaze ni 1 . . . . Tf6 zbo g 2 . Dh7 : + ! K h7 : 3. Th3 + Th6
4. T g7 + sa slij edecim 5. Th6 : mat. (Alj e h i n-Boro h ov, H oll y wood , 1 932)

Br. 63 : 1 . Db3 + ! Db3 : 2. 8 : + ! (Medupotez) 2 . . . . K f7 3. 3 i i

j el i d oblva. (Ova vari j li nta m ogl a iti part i t i i G olo mbek-M i lev, Bu
kurest, 1 953, no protivnici su se spora zumj el i na remi)

Br. 64 : 1 . . . T f3 : + ! 2 . f3 Lh3 + 3. Kel D gl + 4. K d2 D g5 + . Rem1i .

(Ragozin- S o koljski, Kij ev 1 954)
Br. 65 : 1. Db7 !. C rni preda j e. (Ravi nski-Lis i cin, Lenj ingrad 1 928)

B r. 66 : 1. g4 + K g5 (Il i 1 . . . . Kg4 : 2. Kg6 5 3. h4 ! Kh 4 : 4. Kf5 s re

m ij em ) 2. Kg7 ! (N e i d e 1o dmah 2. h4 + ) 2 . . . . 5 3. + ! s r em,i i em. Npr.
3 . . . . Kh4 : 4. K f6 Kg4 : 5. 5 i l i . . . . Kg4 : 4. K g6 Kh4 : 5. Kf5. (Stu
d1i j a . G or gi eva p osv ecena G r i gorj evu)
1 64

B r . 6 7 : 1 . Lf5 ! h5 2. 6 h4 3. K f6 ( C rni i znudn ici ) 3 . . . . S c6

4 . d7 S d 8 5. Le6 ! 4 6. Lh K f 3 7. 7 S b7 ( N a 7 . . . . S c6 + i d e 8. Kd6
S d8 9. 7 S f7 10. L e6) 8. Lfl Kg3 9. La6 S c5 10. d 8D. Crni preda j . (Li

s i cin-Z agorovsi, L enj ingr a d 1 953)

!.
2.
s

B r. 68 : 1. 8 + D d8 2. Tg8 ! ! 5 (Ili 2 . . . . D g8 : pat) 3. Td8 : + K d8 :

5 . Rem i. (Pri m j e r s a s tavlj e n prem a m o tiv1 m a std i j e L. l )

B r . 69 : 1. Lgl ! (Prij et i 2 . Lh2 s rem ij em )

. . . SII 2 : 3. 2 l{ g6 4. Kf2 :5 5. g i l i ':! .

rem i j em - s tudij a . H olm a 1 921.

1.

S f 2 . Lh2 ! (I pak)
. Sg4 + 3 . g h 2 6. Kg2
. . .

1. 70 : 1. D d8 + (Z avlacenj e pod dvo j ni udar) 1

D d 8 : 2. S f7 +
. S f8 4.
K g8 3. Sd8 : (Z ahvalj ujuci vezivanj u blj eli o sva j a figuru) 3 .
Lf8 : K f8 : 5. S e6 : + 7 6. S f4 3 7. Le4. C rni preda j e . (Konsta ntinopol j
.

ski-H o l o dkj evi c, M o skva 1954)

tom

B r. 71 : 1

cl S + ! 2. Kal S +

3. 2 D + ! 4. : Tel +

s ma

d v a p o t eza.

B r. 72 : 1. Lf8 !

lj ak, Riga 1 954)

(Oslobada polj e h6) 1 .

Tf8 : 2 . Dh6 mat. (Kl avin-P o

B r. 73 : 1. 4 + ! (Odvl a c i crnog kralj a na 3. ili 5. red sa cblj em ve

z ivanj a ili odstranj ivanj a o.b rane) 1
Kd3 2. :. Remi. Ne i d e. na
avno , o dm a h 1 . 3 : ? zbog 1 . . . . 2 2 . 4 + Kd5 3. 5 + K1d6 4. 6 +
7 i orni doblva. U pat ij i Friedsi ej n-Lut ikov, Ri ga 1 954. blj eli nij e
nasao 1 . 4 + i predao .
.

.- 74 : 1. S f5 ! S g6 (N 1 . . . . ef6 2. Lf6 : nema 10 brane o d 3. S c6. Po

slij e 1 . . . . Tg8 2. S c6 crni trpi t eske m a terij aln e gub ltke) 2 . S g7 : + Kf8
3. Lf6 : Lf6 : 4. S e6 : + !. Crni predaj e. ( S ij anovsik i-Lipnicki, Kij ev 1 952)
B r. 75 : 1. Lf7 : Tf7 : + 2. 6

B r. 76 : 1. 7 + D e7 :

(D vo j n i udar) ii td.

(Bl o k a da) 2 . D h 8 m at.

B r. 77 : 1 . . . . D fl + 2 . Lgl
B r.

(Bloka da) 2 . D f m at .
78 : 1. Dal + 8 (Na 1 . . . . 7 2 . D h8 m at) 2 . D + i 3. D h7 : .

B r. 79 : 1. Dh6 : gh6 2. S f6 + Kh8 3 . Th7 :

B r. 80 : 1 . . . . Dh2 : + 2 . Kh2 : Th6

B r . 81 : 1 . Tg3 +

mat.

(>>i es ni top<<) 1.

B r. 82 : 1 . D c6 : + 6 2. La6

mat.

2. Tg1 + K h 5 3. Tg5 +

i t d.

mat.

B r. 83 : 1. 7 : + 8 2 . Tf7 : + 8 3. 7 + 8 4 . Tg7 : + 8 5 . 7 +

8 6. Th7 : +

8 7 . 7 +

8 8 .

Tg7 +

9. Tg5 : +

(mlin) .

B r. 84 : 1 . . . S g2 : 2. Kg2 : (Veci s e o_tp or m ogao pruziti sluca j u ne

prihvacanj a zrtve) 2 . . . . D g4 + 3. Khl D f3 + 4. Kgl 6 5 . Tfel Dg4 + 6.
Khl (6. Kfl Dh3 + 7. Kgl Tg6 + 8. Khl D g2 m a t) 6 . . . . Tg6 7. f4 D f + .

165

SAD RZAJ
Predgovor

METODI C KI SAVJETI

PI TANJA S AHOVSKE B ORBE

Osobltosti sahovske borbe

Sal1ovska partij a

12

Sahovske pozic ij e, zadaci i studij e

13

Sahovska teorij a, taktika i strateg i j a

Sahovska partij a i sahovska teorij a
Vj ezbe za samostalnu analizu

15

23

26

Rj esenj a vj ezi

29

ELEMENTI TAKTlKE I JEDNOSTAVNE KOMHINACIJE

31

Sahovske komblnacij e
Poj ava takti ckih operacij a
Sredstva prisile taktickoj borbl
Dvoj ni udar
O tkriveni napetd

32

32

4 4:

52

Otkriveni sah

57

Poluvezivanj e

60

Vezivanj e

Navlacenje
Odvlacenj e

Odstranj ivanj e obrane

1 66

61

67

72
77

Peekrivanj e

79

Blokad a

35

Oslobadanj e polj a

86

I zn t1dnica

91

Mat (opcenito)

99

Mat na posljednj em edu

101

Uguseni mat

107

pretposljednjem redu

112

Rusenje kralj evskog pj esackog zakl o n a

114

Pat

1 19

Po navlj anje poteza odn osno pozicij e

1 23

Te oretski i pozi cioni remi

1 26

Pomocij a pj esaka

1 36

Protivu dar .

14-l

Medupotez .

14 7

Mat

na

Vj ezbe

za samostalnu an alizu

Rj esenj a vj ezbl .

150
1 62

1 67