REPUBLIKA HRVATSKA

FOND ZA ZATITU OKOLIA I

ENERGETSKU UINKOVITOST

UPRAVLJANJE AMBALANIM OTPADOM

U REPUBLICI HRVATSKOJ
TEORIJA I PRAKSA
Vinko Mladineo, dipl. iur.
direktor Fonda

OSNIVANJE, USTROJSTVO I DJELATNOST FONDA

Fond je osnovan Zakonom o Fondu za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost na temelju:
- Zakona o zatiti okolia
- Zakona o energiji
cilj osnivanja Fonda je osiguranje dodatnih sredstava radi financiranja
programa, projekata i slinih aktivnosti u podruju:
ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unapreivanja okolia
postizanja energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije
Odreeni djelokrug Fonda proiren je Zakonom o otpadu i Zakonom o
uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji vezano za energetsku
uinkovitost u neposrednoj potronji
izvanproraunski fond
pravna osoba s javnim ovlastima

osnivaka prava i dunosti u ime RH obavlja Vlada RH

Fond svoju djelatnost u podruju zatite okolia i energetske uinkovitosti
ostvaruje u suradnji s Ministarstvom zatite okolia, prostornog ureenja i
graditeljstva i Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetnitva, te drugim
institucijama

SUSTAV GOSPODARENJA POSEBNIM

KATEGORIJAMA OTPADA
Strategijom gospodarenja otpadom RH definirani su strateki ciljevi ije
ostvarenje jami uinkovito organiziranje i funkcioniranje sustava gospodarenja
posebnim kategorijama otpada
Organiziranim odvojenim prikupljanjem otpada i njegovom daljnjom
oporabom ostvaruje se:
- racionalno i odrivo koritenje prirodnih resursa
- zatita okolia i zdravlja ljudi
- potie odrivi gospodarski razvitak zemlje
Sukladno odredbama Zakona o otpadu doneseni su pravilnici kojima se
ureuje gospodarenje posebnim kategorijama otpada i to:
- Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima i opremom

Donesenim pravilnicima i uspostavljenim sustavima za gospodarenje

posebnim kategorijama otpada Hrvatska se prilagoava tim kretanjima,
a rezultatima koje smo postigli u gospodarenju ambalanim otpadom i
otpadnim gumama svrstali smo se u red razvijenih europskih zemlja
koje su nam u podruju zatite okolia do sada bile uzor
Tendencija je da se do 2013. godine reciklira najmanje 50% otpada
Gospodarenje otpadom potaknulo je i razvoj gospodarstva te su
mnoge tvrtke modernizirale postojee ili izgradile nove pogone za
oporabu otpada, a za to su dobile i subvenciju Fonda.
Na poslovima gospodarenja posebnim kategorijama otpada ukljueno
je oko 500 tvrtki (prodavatelja, skupljaa i oporabitelja) a otvoreno je
preko 4.000 novih radnih mjesta.
Fond sudjeluje u sufinanciranju izgradnje pogona za oporabu otpada
(Drava international, BBS, ambalani otpad, Eko velebit - ostali
polimeri, Gummimpex otpadne gume, PAN papirna industrija papir i
karton.

U sustavu gospodarenja posebnim kategorijama

otpada do sada je prikupljeno:
319.597 t ambalanog otpada (230.656 t stakla, 83.519 t PET-a i 5.422 t Al/Fe)
odnosno 3.776.371.762 jedinice (969.543.622 stakla, 2.430.420.410 PET-a i
376.405.724 Al/Fe)
608.259 t ambalanog kartona
20.660 t tetrapaka
4.367 t drva
15.190 t ostalih polimera
89.293 t otpadnih guma
25.792 t otpadnih akumulatora i baterija
28.234.274 l otpadnih ulja
51.221 kom otpadnih vozila
21.048 t EE otpada
Za realizaciju gospodarenja posebnim kategorijama otpada odobreno je i
isplaeno 439,19 mil. (3,2 milijardi kn).

SUSTAV GOSPODARENJA AMBALANIM

OTPADOM
ZAKONSKA REGULATIVA
Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09)
Direktive EU o ambalai i ambalanom otpadu (96/62/EZ
i 2004/12/EZ Europskog parlamenta i Vijea)
- propisuje naelo da oneiiva plaa
Strategija gospodarenja otpadom RH (NN 130/05)
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od
2007. do 2015. godine (NN 85/07)
Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08,
31/09, 156/09, 38/10)
Odluka o uvjetima oznaavanja ambalae (NN 155/05, Ispravak 24/06,
28/06)

sustav prikupljanja ambalanog otpada

zapoeo je s primjenom 01. 01. 2006. godine
prikupljanje ambalanog otpada provodi se
primjenom depozitnog sustava kojim se
prikupi i oporabi oko 90% ambalanog
otpada (primjenjuje se u skandinavskim
zemljama, Njemakoj, Nizozemskoj,
vicarskoj, i dr.)
od 01.01. do 16.03.2006. godine u sustav
gospodarenja ambalanim otpadom ukljueni su
ovlateni skupljai i komunalna poduzea (36
nacionalnih i upanijskih skupljaa)
graani su mogli vraati neograniene koliine
ambalanog otpada, te je prikupljen sav povijesni
ambalani otpad zateen u okoliu i na odlagalitima
od sredine oujka 2006. godine u sustav se
ukljuuju i sve trgovine vee od 200 m, a manja
prodajna mjesta po zahtjevu (280 prodavatelja s 1.830 prodajnih
mjesta)

Pravilnik propisuje:
1. obveze proizvoaa, uvoznika, prodavatelja, skupljaa i oporabitelja
2. nain naplate naknada za ambalau i ambalani otpad:
- naknada zbrinjavanja (plaa se prema koliini ambalanog materijala
stavljenog na trite i prema jedinici proizvoda)
- povratna naknada (plaa se po jedinici prodajne ambalae za pie i
napitke stavljene na trite)
- poticajna naknada (plaa se po jedinici prodajne ambalae za pie s
obzirom na vrstu i veliinu ambalae)
3. nain isplate naknada potroaima za vraenu jedinicu povratne
ambalae
4. organiziranje centara za gospodarenje ambalanim otpadom za
poslove kontrole i nadzora

od 01. 01. 2008. godine uvodi se

sustav vrea
i
naljepnica
za
ambalani otpad u sustavu povrata
na prodajnim mjestima ambalaa se
pakira u namjenske vree Fonda i
oznaava sigurnosnom naljepnicom

ambalani otpad u namjenskim

vreama prevozi se do centara za
gospodarenje ambalanim otpadom
u centrima se ambalaa kontrolira,
broji, sortira i balira
Efekti
otklonjene su sve
zloporabe
u
gospodarenju
ambalanim otpadom

TOKOVI AMBALAE, AMBALANOG OTPADA I

SREDSTAVA U SUSTAVU POVRATNIH NAKNADA
OPORABITELJ
(staklo)

ovlateni skuplja

OPORABITELJ
(PET)

OPORABITELJ
(Al/Fe)

PROIZVOA
AMBALAE

FZOEU
PUNIONICA/UVOZNIK

staklo

TRGOVINA

Al/Fe

KUPAC

PET

ovlateni skuplja

CENTAR ZA
GOSPODARENJE
AMBALANIM OTPADOM

Godinje se u Hrvatskoj stavi na trite oko 240.000 t ambalanog otpada

(PET, ostali polimeri, staklo, Al/Fe, karton, tetrapak, drvo) odnosno oko 650
milijuna jedinica PET, Al/Fe i staklenog ambalanog otpada
U procesu gospodarenja ambalanim otpadom sudjeluje 351 tvrtka:
280 prodavatelja s ukupno 1830 prodajnih mjesta
11 nacionalnih i 25 upanijskih ovlatenih skupljaa
(koncesionara)
24 centara za gospodarenje ambalanim otpadom (koncesionara)
11 oporabitelja (koncesionara)
Koncesije dodjeljuje Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i
graditeljstva na temelju provedenih natjeaja
Na temelju ugovora o koncesiji Fond sklapa poseban ugovor sa ovlatenim
koncesionarima za skupljanje ili oporabu ambalanog otpada

Od poetka primjene Pravilnika o ambalai i ambalanom

otpadu prikupljeno je:
83.519 t
230.656 t
5.422 t
608.259 t
20.660 t
4.367 t
15.190 t

PET ambalanog otpada

staklenog ambalanog otpada
Al/Fe ambalanog otpada
kartonskog i papirnog ambalanog otpada
tetrapaka
drvenog ambalanog otpada
ambalanog otpada od ostalih polimera

STRUKTURA AMBALANOG OTPADA

PREMA SKUPLJENOJ MASI

OTKUPLJENE KOLIINE AMBALANOG

OTPADA U SUSTAVU POVRATNIH NAKNADA

EFEKTI GOSPODARENJA AMBALANIM

OTPADOM
Donesenim pravilnicima i uspostavljenim sustavima za gospodarenje posebnim
kategorijama otpada Hrvatska se prilagoava europskim kretanjima, a rezultatima
koje smo postigli u gospodarenju ambalanim otpadom svrstali smo se u red
razvijenih europskih zemlja koje su nam u podruju zatite okolia do sada bile uzor
Strategijom gospodarenja otpadom RH definirani su strateki ciljevi ije ostvarenje
jami uinkovito organiziranje i funkcioniranje sustava gospodarenja posebnim
kategorijama otpada
Uspostavom sustava gospodarenja ambalanim otpadom oien je okoli od
otpada, te su iskoritena vrijedna svojstva otpada za dobivanje vrijedne sirovine ili
gotovog proizvoda (PET i staklene boce, Al/Fe limenke, folija, polieltilenske vree)

EFEKTI GOSPODARENJA AMBALANIM

OTPADOM
Organiziranim odvojenim prikupljanjem otpada i njegovom daljnjom
oporabom ostvaruje se:
racionalno i odrivo koritenje prirodnih resursa
zatita okolia i zdravlja ljudi
potie odrivi gospodarski razvitak zemlje
160 tvrtki sa dozvolom izvoznika ambalanog otpada
408 tvrtki sa dozvolom prijevoza
71 tvrtka sa dozvolom za gospodarenje inertnim/neopasnim otpadom
Gospodarenje otpadom potaknulo je i razvoj gospodarstva te su mnoge
tvrtke modernizirale postojee ili izgradile nove pogone za oporabu otpada,
a za to su dobile i subvenciju Fonda
Tendencija je da se do 2013. godine reciklira najmanje 50% otpada

GODINJI TROKOVI SUSTAVA

GOSPODARENJA AMBALANIM OTPADOM
(2009. GODINE)
PRIHOD
Naknada za zbrinjavanje amb. otpada
Naknada za povratnu ambalau
Poticajna naknada
Naknada od prodaje ambalae

Kn

187.651.632
385.871.518
61.835.919
23.618.447

25.705.703
52.859.112
8.470.674
3.235.404

ukupno

658.977.517

90.270.893

RASHOD

Kn

Graani
Prodavatelji
Skupljai
Centri
Vree
Oporabitelji
Ostali trokovi
ukupno

364.160.031
110.066.633
126.399.409
21.020.138
25.860.057
12.842.253
52.451

49.884.936
15.077.621
17.314.988
2.879.471
3.542.474
1.759.213
7.185

660.400.972

90.465.887

HVALA NA PANJI

REPUBLIKA HRVATSKA

FOND ZA ZATITU OKOLIA I

ENERGETSKU UINKOVITOST
Zagreb, Ksaver 208
tel. 00385 1 5391 800 fax. 00385 1 5391 840
www.fzoeu.hr
kontakt@fzoeu.hr