ZAKON

O KREDITNIM INSTITUCIJAMA
Neslubeni proieni tekst
("Narodne novine", br. 159/2013. i 19/2015.)

I. OPE ODREDBE
Predmet Zakona
lanak 1.
Ovim se Zakonom ureuju:
1) uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjeditem u
Republici Hrvatskoj te supervizija njihova poslovanja
2) uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjeditem izvan Republike Hrvatske mogu pruati
bankovne i/ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj i
3) javna objava od strane Hrvatske narodne banke na podruju bonitetne regulative i
supervizije kreditnih institucija.

Usklaenost s propisima Europske unije

lanak 2.
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedee direktive:
1) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijea od 26. lipnja 2013. o pristupanju
djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i
investicijskim drutvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva
2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27. 6. 2013., u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU),
kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijea od
15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih
drutava te o izmjeni Direktive Vijea 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ,
2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi
(EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijea (SL L 173, 12. 6.
2014.)

2) Direktiva Vijea 86/635/EEZ od 8. prosinca 1986. o godinjim financijskim izvjetajima i

konsolidiranim financijskim izvjetajima banaka i drugih financijskih institucija (SL L 372,
31. 12. 1986.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2006/46/EZ Europskog
parlamenta i Vijea od 14. lipnja 2006. o izmjeni Direktive Vijea 78/660/EEZ o godinjim
financijskim izvjetajima za odreene vrste trgovakih drutava, Direktive Vijea 83/349/EEZ
o konsolidiranim financijskim izvjetajima, Direktive Vijea 86/635/EEZ o godinjim
financijskim izvjetajima i konsolidiranim financijskim izvjetajima banaka i drugih
financijskih institucija i Direktive Vijea 91/674/EEZ o godinjim financijskim izvjetajima i
konsolidiranim financijskim izvjetajima osiguravajuih poduzea (SL L 224, 16. 8. 2006.)
3) Direktiva 94/19/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 30. svibnja 1994. o sustavima
osiguranja depozita (SL L 135, 31. 5. 1994.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom
2009/14/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 11. oujka 2009. o izmjeni Direktive 94/19/EZ
o sustavima osiguranja depozita u odnosu na razine pokria i odgode isplate (SL L 68, 13. 3.
2009.)
4) Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijea od 16. travnja 2014. o sustavima
osiguranja depozita (SL L 173, 12. 6. 2014.)
5) Direktiva 2001/24/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 4. travnja 2001. o restrukturiranju
i likvidaciji kreditnih institucija (SL L 125, 5. 5. 2001.), kako je posljednji put izmijenjena
Direktivom 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijea od 15. svibnja 2014. o uspostavi
okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih drutava te o izmjeni
Direktive Vijea 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ,
2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br.
648/2012 Europskog parlamenta i Vijea (SL L 173, 12. 6. 2014.)
6) Direktiva Vijea 89/117/EEZ od 13. veljae 1989. o obvezama podrunica osnovanih u
dravi lanici kreditnih i financijskih institucija koje imaju sjedite izvan te drave lanice, u
pogledu objavljivanja godinjih raunovodstvenih dokumenata (SL L 44, 16. 2. 1989.) i
7) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijea od 15. svibnja 2014. o uspostavi
okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih drutava te o izmjeni
Direktive Vijea 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ,
2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br.
648/2012 Europskog parlamenta i Vijea (SL L 173, 12. 6. 2014., u daljnjem tekstu: Direktiva
2014/59/EU).
(2) Ovim se Zakonom detaljnije ureuje provoenje Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog
parlamenta i Vijea od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i
investicijska drutva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27. 6. 2013., u
daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013).

Pojmovi upotrijebljeni u ovom Zakonu

lanak 3.
Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu imaju sljedee znaenje:
1) lan ue obitelji osobe jest:
2

1. brani drug ili osoba s kojom due ivi u zajednikom kuanstvu koja, prema posebnom
zakonu, ima poloaj jednak poloaju u branoj zajednici
2. sin, posvojeni sin, ki ili posvojena ki te osobe
3. sin, posvojeni sin, ki ili posvojena ki osobe iz podtoke 1. ove toke
4. druga osoba koja nema punu poslovnu sposobnost i koja je stavljena pod skrbnitvo te
osobe
2) diskrecijske mirovinske pogodnosti kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 73.
Uredbe (EU) br. 575/2013
3) drutvo ki kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 16. Uredbe (EU) br. 575/2013
4) drutvo za osiguranje kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 5. Uredbe (EU) br.
575/2013
5) drutvo za pomone usluge kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 18. Uredbe
(EU) br. 575/2013
6) drutvo za reosiguranje kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 6. Uredbe (EU) br.
575/2013
7) drutvo za upravljanje imovinom kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 19.
Uredbe (EU) br. 575/2013
8) drava lanica domain kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 44. Uredbe (EU)
br. 575/2013
9) financijska institucija kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 26. Uredbe (EU) br.
575/2013
10) financijska poluga kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 93. Uredbe (EU) br.
575/2013
11) financijski holding kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 20. Uredbe (EU) br.
575/2013
12) financijski instrument kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 50. Uredbe (EU) br.
575/2013
13) financijski ugovori kako je ureeno lankom 4. stavkom 2. tokom 97. Zakona o sanaciji
kreditnih institucija i investicijskih drutava
14) grupa je matino drutvo kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 15. podtokom
(a) Uredbe (EU) br. 575/2013 i njegovo drutvo ki kako je ureeno lankom 4. stavkom 1.
tokom 16. Uredbe (EU) br. 575/2013
15) grupa kreditnih institucija kako je ureeno lankom 17. ovoga Zakona
3

16) grupa kreditnih institucija u EU-u jest grupa kreditnih institucija kojoj je krajnje matino
drutvo matina kreditna institucija u Europskoj uniji, matini financijski holding u Europskoj
uniji ili matini mjeoviti financijski holding u Europskoj uniji, koja nije ujedno i grupa
kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj
17) grupa kreditnih institucija u RH kako je ureeno lankom 278. ovoga Zakona
18) grupa povezanih osoba kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 39. Uredbe (EU)
br. 575/2013
19) imenovano tijelo je tijelo koje je ovlateno za odreivanje stope protuciklikog zatitnog
sloja, stope zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik ili zatitnog sloja za GSV i OSV
kreditnu instituciju
20) instrument sanacije kako je ureeno lankom 56. stavkom 1. Zakona o sanaciji kreditnih
institucija i investicijskih drutava
21) interni pristupi jesu pristup zasnovan na internim rejting-sustavima iz lanka 143. stavka
1., pristup internih modela iz lanka 221., pristup vlastitih procjena iz lanka 225., napredni
pristup iz lanka 312. stavka 2., metoda internih modela iz lanaka 283. i 363. i pristup interne
procjene iz lanka 259. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
22) investicijsko drutvo kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 2. Uredbe (EU) br.
575/2013
23) knjiga trgovanja kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 86. Uredbe (EU) br.
575/2013
24) konsolidirajue nadzorno tijelo kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 41.
Uredbe (EU) br. 575/2013
25) konsolidirana osnova kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 48. Uredbe (EU) br.
575/2013
26) konsolidirani poloaj kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 47. Uredbe (EU) br.
575/2013
27) kontrola kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 37. Uredbe (EU) br. 575/2013
28) kreditna institucija kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 1. Uredbe (EU) br.
575/2013
29) kvalificirani udio kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 36. Uredbe (EU) br.
575/2013
30) matina drava lanica kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 43. Uredbe (EU)
br. 575/2013

31) matina kreditna institucija u dravi lanici je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz
lanka 4. stavka 1. toke 28. Uredbe (EU) br. 575/2013, a ne ukljuuje matinu kreditnu
instituciju u Republici Hrvatskoj
32) matina kreditna institucija u EU-u je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz lanka
4. stavka 1. toke 29. Uredbe (EU) br. 575/2013
33) matina kreditna institucija u EU-u sa sjeditem u RH je kreditna institucija koja
ispunjava uvjete iz lanka 4. stavka 1. toke 29. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedite
u Republici Hrvatskoj
34) matina kreditna institucija u RH je kreditna institucija koja u Republici Hrvatskoj ima
kao drutvo ki kreditnu instituciju, investicijsko drutvo ili financijsku instituciju ili koja ima
sudjelujui udio u takvoj kreditnoj instituciji, investicijskom drutvu ili financijskoj instituciji
te koja sama nije drutvo ki neke druge kreditne institucije ili investicijskog drutva koje je
dobilo odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mjeovitog
financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne ukljuuje matinu kreditnu
instituciju u Europskoj uniji
35) matini financijski holding u dravi lanici kako je ureeno lankom 4. stavkom 1.
tokom 30. Uredbe (EU) br. 575/2013, a ne ukljuuje matini financijski holding u Republici
Hrvatskoj
36) matini financijski holding u EU-u kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 31.
Uredbe (EU) br. 575/2013
37) matini financijski holding u EU-u sa sjeditem u RH je financijski holding koji ispunjava
uvjete iz lanka 4. stavka 1. toke 31. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji ima sjedite u
Republici Hrvatskoj
38) matini financijski holding u RH je financijski holding koji sam nije drutvo ki kreditne
institucije ili investicijskog drutva koje je odobrenje za rad dobilo u Republici Hrvatskoj ili
financijskog holdinga ili mjeovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici
Hrvatskoj, a ne ukljuuje matini financijski holding u Europskoj uniji
39) matini mjeoviti financijski holding u dravi lanici kako je ureeno lankom 4. stavkom
1. tokom 32. Uredbe (EU) br. 575/2013, a ne ukljuuje matini mjeoviti financijski holding
u Republici Hrvatskoj
40) matini mjeoviti financijski holding u EU-u kako je ureeno lankom 4. stavkom 1.
tokom 33. Uredbe (EU) br. 575/2013
41) matini mjeoviti financijski holding u EU-u sa sjeditem u RH je mjeoviti financijski
holding koji ispunjava uvjete iz lanka 4. stavka 1. toke 33. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji
ima sjedite u Republici Hrvatskoj
42) matini mjeoviti financijski holding u RH je mjeoviti financijski holding koji sam nije
drutvo ki kreditne institucije ili investicijskog drutva koje je odobrenje za rad dobilo u
Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mjeovitog financijskog holdinga koji su
osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne ukljuuje matini mjeoviti financijski holding u EU-u
5

43) matino drutvo kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 15. Uredbe (EU) br.
575/2013
44) mikropoduzea te mala i srednja poduzea kako je ureeno s obzirom na kriterij
godinjeg prometa iz lanka 2. stavka 1. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ od 6.
svibnja 2003. o definiciji mikropoduzea te malih i srednjih poduzea (SL L 124, 20.5.2003.)
45) mjera za sprjeavanje krize kako je ureeno lankom 4. stavkom 2. tokom 98. Zakona o
sanaciji kreditnih institucija i investicijskih drutava
46) mjeoviti financijski holding kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 21. Uredbe
(EU) br. 575/2013
47) mjeoviti holding kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 22. Uredbe (EU) br.
575/2013
48) nadleno tijelo kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 40. Uredbe (EU) br.
575/2013,
49) odobrenje za rad kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 42. Uredbe (EU) br.
575/2013,
50) ovlast za sanaciju kako je ureeno glavom X. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i
investicijskih drutava
51) podloni depoziti jesu depoziti koji podlijeu osiguranju prema propisima kojima se
ureuje osiguranje depozita, kojima se prenosi odredba lanka 2. stavka 1. toke 4. Direktive
2014/49/EU
52) podrunica kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 17. Uredbe (EU) br. 575/2013
53) posredni imatelj je imatelj dionica, poslovnih udjela ili drugih prava koja mu osiguravaju
udio u kapitalu pravne osobe ili u glasakim pravima u pravnoj osobi, i to:
1. osoba za iji je raun druga osoba (izravni imatelj) stekla dionice, poslovne udjele ili druga
prava u pravnoj osobi
2. osoba koja je usko povezana s izravnim imateljem dionica, poslovnih udjela ili drugih
prava u pravnoj osobi kao i lanovima ue obitelji te osobe ili
3. osoba koja je lan ue obitelji izravnog imatelja
54) posredno ulaganje je ulaganje u kapital pravne osobe ili stjecanje glasakih prava u
pravnoj osobi preko tree osobe
55) potkonsolidirana osnova kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 49. Uredbe (EU)
br. 575/2013
56) povrijeena zatiena vrijednost jest ouvanje stabilnosti bankovnog sustava i zatita
sredstava klijenata koja se za svrhe prekrajnog i drugog sudskog postupka, a s ciljem
6

ostvarivanja svrhe kanjavanja izraava kao neto kamatni prihod i neto prihod od provizija i
naknada u poslovnoj godini koja prethodi godini poinjenja djela, a koji u sebi sadri bruto
prihod i objavljen je u registru godinjih financijskih izvjetaja koji vodi Financijska agencija.
Iznimno, ako je prekraj poinilo drutvo koje je drutvo ki matinog drutva u Republici
Hrvatskoj, relevantni neto prihod po kamatama i naknadama utvruje se iz konsolidiranog
godinjeg financijskog izvjetaja krajnjeg matinog drutva u Republici Hrvatskoj
57) priznati kapital je priznati kapital na nain kako je definiran lankom 4. stavkom 1.
tokom 71. podtokom b) Uredbe (EU) br. 575/2013
58) protucikliki zatitni sloj kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija duna
odravati u skladu s lankom 118. ovoga Zakona, pri emu se taj iznos izraunava za svaku
kreditnu instituciju
59) raspodjela kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 110. Uredbe (EU) br.
575/2013
60) redovni osnovni kapital kako je ureeno lankom 50. Uredbe (EU) br. 575/2013
61) referentni pokazatelj je referentna stopa zatitnog sloja kapitala izraunata u skladu sa
smjernicama Europskog odbora za sistemske rizike donesene na temelju lanka 135. stavka 1.
Direktive 2013/36/EU u vezi s odreivanjem stope protuciklikog zatitnoga sloja
62) regulatorni kapital kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 118. Uredbe (EU) br.
575/2013
63) sanacija kako je ureeno lankom 4. stavkom 2. tokom 1. Zakona o sanaciji kreditnih
institucija i investicijskih drutava
64) sanacijska mjera kako je ureeno lankom 4. stavkom 2. tokom 38. Zakona o sanaciji
kreditnih institucija i investicijskih drutava
65) sanacijska uprava kako je ureeno lancima od 44. do 53 Zakona o sanaciji kreditnih
institucija i investicijskih drutava
66) sanacijski kolegij kako je ureeno lankom 4. stavkom 2. tokom 44. Zakona o sanaciji
kreditnih institucija i investicijskih drutava
67) sanacijski program za grupu kako je ureeno lankom 4. stavkom 2. tokom 43. Zakona
o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih drutava
68) sanacijsko tijelo kako je ureeno lankom 4. stavkom 2. tokom 18. Zakona o sanaciji
kreditnih institucija i investicijskih drutava
69) sanacijsko tijelo za grupu kako je ureeno lankom 4. stavkom 2. tokom 42. Zakona o
sanaciji kreditnih institucija i investicijskih drutava
70) sekuritizacija kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 61. Uredbe (EU) br.
575/2013

71) sekuritizacijska pozicija kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 62. Uredbe (EU)
br. 575/2013
72) sekuritizacijski subjekt posebne namjene ili SSPN kako je ureeno lankom 4. stavkom 1.
tokom 66. Uredbe (EU) br. 575/2013
73) sistemski rizik je rizik od poremeaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati
ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav i gospodarstvo u cjelini
74) sistemski vana kreditna institucija je matina kreditna institucija u Europskoj uniji,
matini financijski holding u Europskoj uniji, matini mjeoviti financijski holding u
Europskoj uniji ili kreditna institucija kod koje poremeaj u poslovanju ili prestanak
poslovanja moe dovesti do sistemskog rizika
75) smanjenje kreditnog rizika kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 57. Uredbe
(EU) br. 575/2013
76) specifina stopa protuciklikoga zatitnog sloja kapitala je stopa koju pojedina kreditna
institucija izraunava primjenom pravila iz lanka 126. ovoga Zakona u svrhu izrauna
protuciklikoga zatitnog sloja kapitala
77) sredinja druga ugovorna strana ili CCP kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom
34. Uredbe (EU) br. 575/2013
78) sredinje banke kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 46. Uredbe (EU) br.
575/2013
79) sredinje banke lanice Europskog sustava sredinjih banaka kako je ureeno lankom 4.
stavkom 1. tokom 45. Uredbe (EU) br. 575/2013
80) stopa protuciklikog zatitnog sloja je stopa koju je kreditna institucija duna
primjenjivati pri izraunu svog protuciklikog zatitnog sloja kapitala, a odreuje se u skladu
s lankom 119. ili lankom 124. ovoga Zakona ili je odreuje relevantno tijelo iz tree zemlje,
ovisno o sluaju
81) strukturni sistemski rizik je necikliki sistemski ili makrobonitetni rizik dugoronog
karaktera, odnosno rizik koji proizlazi iz strukture i ureenja financijskog sustava
82) sudjelujui udio kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 35. Uredbe (EU) br.
575/2013
83) uska povezanost kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 38. Uredbe (EU) br.
575/2013
84) velika izloenost je izloenost na nain kako je definirana lankom 392. Uredbe (EU) br.
575/2013
85) vie rukovodstvo jesu fizike osobe koje obavljaju izvrne funkcije unutar kreditne
institucije odgovorne za svakodnevno voenje njezina poslovanja i za to odgovaraju upravi

86) zahtjev za kombinirani zatitni sloj je redovni osnovni kapital koji je potreban za
ispunjavanje zahtjeva za zatitni sloj za ouvanje kapitala, uvean za sljedee zatitne slojeve,
ovisno o tome to je primjenjivo:
1. protucikliki zatitni sloj kapitala
2. zatitni sloj za GSV kreditnu instituciju
3. zatitni sloj za OSV kreditnu instituciju
4. zatitni sloj za strukturni sistemski rizik
87) zatitni sloj za GSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je globalna sistemski
vana kreditna institucija (u daljnjem tekstu: GSV kreditna institucija) duna odravati u
skladu s lankom 135. ovoga Zakona
88) zatitni sloj za ouvanje kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija duna
odravati u skladu s lankom 117. ovoga Zakona
89) zatitni sloj za OSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je ostala sistemski vana
kreditna institucija (u daljnjem tekstu: OSV kreditna institucija) duna odravati u skladu s
lankom 137. ovoga Zakona
90) zatitni sloj za strukturni sistemski rizik je regulatorni kapital koji je kreditna institucija
duna odravati u skladu s lankom 130. ovoga Zakona
91) ukupni iznos izloenosti riziku je ukupni iznos izloenosti riziku utvren u skladu s
lankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Suradnja unutar Europskog sustava financijskog nadzora

lanak 4.
(1) U izvravanju svojih ovlasti Hrvatska narodna banka vodit e rauna o ujednaavanju
supervizorskih alata i postupaka pri primjeni ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i
drugih propisa, a u tu e svrhu:
1) kao lanica Europskog sustava financijskog nadzora, suraivati s povjerenjem i potpunim
meusobnim potovanjem s ostalim lanicama tog tijela, posebno pri osiguranju protoka
primjerenih i pouzdanih informacija s drugim lanicama u skladu s naelom otvorene
suradnje navedenim u lanku 4. stavku 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
2) sudjelovati u aktivnostima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i, kada je to
primjereno, kolegija supervizora
3) poduzeti sve aktivnosti u svrhu usklaivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo
Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s lankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i
reagirati na upozorenja i preporuke koje je izdao Europski odbor za sistemske rizike u skladu
s lankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010 i

4) blisko suraivati s Europskim odborom za sistemske rizike.

(2) Hrvatska narodna banka e u izvravanju svojih ovlasti, a osobito u izvanrednim
situacijama, na temelju raspoloivih informacija voditi rauna o moguim uincima svojih
odluka i postupaka na stabilnost financijskog sustava u relevantnim dravama lanicama.

Kreditna institucija
lanak 5.
(1) Kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj moe se, pod uvjetima utvrenima
ovim Zakonom, osnovati kao banka, tedna banka ili stambena tedionica.
(2) Pojam kreditna institucija koji ne sadri dodatak iz drave lanice ili iz tree
zemlje, u smislu ovoga Zakona, odnosi se na kreditnu instituciju sa sjeditem u Republici
Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad. Iznimno, pojam
kreditna institucija, u smislu ove glave, upotrebljava se za svaku kreditnu instituciju
neovisno o dravi u kojoj se nalazi njezino sjedite. Pojam kreditna institucija ki, u smislu
glave XXII. Supervizija na konsolidiranoj osnovi, upotrebljava se za svaku kreditnu
instituciju koja ima poloaj kreditne institucije keri neovisno o dravi u kojoj kreditna
institucija ima sjedite.

Uporaba naziva u pravnom prometu

lanak 6.
(1) Rijei kreditna institucija i banka ili izvedenice tih rijei ako su one sadrane u
nazivu tvrtke, moe upisati u sudski registar ili upotrebljavati u pravnom prometu samo:
1) pravna osoba koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad kao banka
2) kreditna institucija koja prua usluge na temelju lanka 85. ili lanka 89. ovoga Zakona
3) kreditna institucija iz lanka 87. ovoga Zakona
4) lanica grupe kreditnih institucija i
5) predstavnitvo kreditne institucije iz drave lanice ili tree zemlje za obavljanje poslova
na podruju Republike Hrvatske.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, rijei: kreditna institucija i banka ili izvedenice
tih rijei ako su one sadrane u nazivu tvrtke, moe upisati u sudski registar i upotrebljavati u
pravnom prometu i druga pravna osoba ako je to drugim zakonom doputeno.
(3) Pravna osoba koja je dobila odobrenje za rad kao banka propisano ovim Zakonom, moe
rije: tedionica ili izvedenicu te rijei ako je ona sadrana u nazivu tvrtke upisati u sudski
registar i upotrebljavati u pravnom prometu.
(4) Kreditna institucija iz druge drave lanice moe u Republici Hrvatskoj upotrebljavati isti
naziv tvrtke kojim se koristi u matinoj dravi lanici. Iznimno, kada u Republici Hrvatskoj
10

posluje kreditna institucija s istim ili slinim nazivom, Hrvatska narodna banka moe zatraiti
od kreditne institucije iz druge drave lanice da se naziv tvrtke dopuni radi razlikovanja.

Bankovne usluge
lanak 7.
(1) Bankovne usluge su primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i
odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj raun.
(2) Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, depozitom se smatra novani polog na nain
definiran Zakonom o obveznim odnosima.
(3) U smislu ovoga Zakona, pod primanjem depozita ili drugih povratnih sredstava od
javnosti iz stavka 1. ovoga lanka ne smatraju se:
1) primici institucije za elektroniki novac u obliku uplata koje se odmah zamjenjuju za
elektroniki novac
2) primici Republike Hrvatske i drugih drava lanica, jedinica regionalne ili lokalne uprave
Republike Hrvatske i drugih drava lanica ili javnog meunarodnog tijela u kojem su jedna
ili vie drava lanica lanice
3) primici u obliku depozita koje kreditna unija primi od svojih lanova
4) primici lanarina, dobrovoljnih priloga i slinih nepovratnih sredstava udruga
5) primici od izdavanja dunikih vrijednosnih papira pravne osobe koja nije kreditna
institucija kojima ona financira obavljanje svoje osnovne djelatnosti, a pod uvjetom da njezina
osnovna djelatnost nije odobravanje zajmova ili
6) primici novanih sredstava koje institucija za platni promet primi od korisnika platnih
usluga radi pruanja platnih usluga u skladu s posebnim zakonom.

Osnovne i dodatne financijske usluge

lanak 8.
(1) U smislu ovoga Zakona, osnovne financijske usluge jesu:
1) primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
2) odobravanje kredita i zajmova, ukljuujui potroake kredite i zajmove te hipotekarne
kredite i zajmove ako je to doputeno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih
poslova, ukljuujui izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa
dugoronih nedospjelih potraivanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting)
3) otkup potraivanja s regresom ili bez njega (engl. factoring)
4) financijski najam (engl. leasing)
11

5) izdavanje garancija ili drugih jamstava

6) trgovanje za svoj raun ili za raun klijenta:
instrumentima trita novca
prenosivim vrijednosnim papirima
stranim sredstvima plaanja, ukljuujui mjenjake poslove
financijskim ronicama i opcijama
valutnim i kamatnim instrumentima
7) platne usluge u skladu s posebnim zakonima
8) usluge vezane uz poslove kreditiranja, npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje
informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizikih osoba koje samostalno obavljaju
djelatnost
9) izdavanje drugih instrumenata plaanja i upravljanje njima ako se pruanje tih usluga ne
smatra pruanjem usluga u smislu toke 7. ovoga stavka, a u skladu s posebnim zakonom,
10) iznajmljivanje sefova
11) posredovanje pri sklapanju poslova na novanom tritu
12) sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata i pruanje usluga vezanih uz izdavanje
financijskih instrumenata u skladu sa zakonom kojim se ureuje trite kapitala
13) upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim
14) poslovi skrbnitva nad financijskim instrumentima i usluge vezane uz skrbnitvo nad
financijskim instrumentima u skladu sa zakonom kojim se ureuje trite kapitala
15) savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i slinih pitanja te
pruanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u
drugim drutvima
16) izdavanje elektronikog novca i
17) investicijske i pomone usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se ureuje
trite kapitala, a koje nisu ukljuene u usluge iz toaka 1. do 16. ovoga stavka.
(2) U smislu ovoga Zakona, dodatne financijske usluge jesu:
1) poslovi vezani uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima kojima se ureuje
osiguranje
2) pruanje usluga upravljanja platnim sustavima u skladu s odredbama posebnog zakona
12

3) druge usluge koje kreditna institucija moe pruati u skladu s odredbama posebnog zakona
i
4) druge usluge ili poslovi koji s obzirom na nain pruanja i rizik kojem je kreditna
institucija izloena, imaju sline karakteristike kao i osnovne financijske usluge iz stavka 1.
ovoga lanka, a navedene su u odobrenju za rad kreditne institucije.

Uzajamno priznate usluge

lanak 9.
(1) U smislu ovoga Zakona, uzajamno priznate usluge jesu:
1) uzajamno priznate bankovne usluge i
2) uzajamno priznate financijske usluge.
(2) Uzajamno priznatim bankovnim uslugama smatraju se usluge iz lanka 7. ovoga Zakona.
(3) Uzajamno priznatim financijskim uslugama smatraju se usluge iz lanka 8. stavka 1.
ovoga Zakona.

Oglaavanje
lanak 10.
Kreditna institucija sa sjeditem u drugoj dravi lanici moe na podruju Republike Hrvatske
oglaavati svoje usluge uz potivanje propisa Republike Hrvatske donesenih u podruju
oglaavanja i donesenih radi zatite opeg dobra.

Nadlenost Hrvatske narodne banke

lanak 11.
(1) Hrvatska narodna banka je u smislu ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 nadleno
tijelo za kreditne institucije te je ovlatena donositi podzakonske propise radi provedbe
Uredbe (EU) br. 575/2013 u sluajevima kada Uredba (EU) br. 575/2013 na to ovlauje
nadleno tijelo, radi provedbe provedbenih i regulatornih tehnikih standarda kojima se
ureuje poslovanje kreditnih institucija, radi usklaivanja sa smjernicama i preporukama koje
je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s lankom 16. Uredbe (EU) br.
1093/2010 te radi usklaivanja s upozorenjima i preporukama koje je izdao Europski odbor za
sistemske rizike u skladu s lankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010.
(2) Hrvatska narodna banka je nadleno tijelo u smislu lanka 458. stavka 1. Uredbe (EU) br.
575/2013 u dijelu koji se tie propisivanja mjera za ograniavanje sistemskog rizika koje se
odnose na kreditne institucije.
(3) Hrvatska narodna banka ovlatena je nadzirati pridravanje provedbenih i regulatornih
tehnikih standarda koje je kreditna institucija duna provoditi.

13

Neposredno pruanje usluga

lanak 12.
(1) U smislu ovoga Zakona, smatra se da institucija iz drave lanice neposredno prua
uzajamno priznate usluge na podruju druge drave lanice ako nije osnovala podrunicu i:
1) ako na podruju te druge drave sklapa pravne poslove kojima je predmet jedna ili vie
uzajamno priznatih usluga ili
2) ako na podruju te druge drave fizikoj ili pravnoj osobi koja ima prebivalite ili
boravite, odnosno sjedite na podruju te drave, ponudi takvu uslugu preko svojih
zastupnika, posrednika ili nekim drugim putem.
(2) U smislu ovoga Zakona, smatra se da institucija privremeno neposredno prua usluge na
podruju Republike Hrvatske ako uzajamno priznate usluge ne prua redovito, uestalo ili
kontinuirano.

Drava lanica i trea zemlja

lanak 13.
(1) Dravom lanicom, u smislu ovoga Zakona, smatra se drava lanica Europske unije i
drava potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (SL, L 1, 3. 1. 1994.).
(2) Treom zemljom, u smislu ovoga Zakona, smatra se strana drava koja nije drava
lanica.

Predstavnitvo kreditne institucije

lanak 14.
Predstavnitvo kreditne institucije, u smislu ovoga Zakona, pravno je ovisni dio kreditne
institucije koji moe obavljati samo poslove istraivanja trita, predstavljanja te promidbe i
informiranja o kreditnoj instituciji koja ga je osnovala.

Drutva povezana zajednikim voenjem

lanak 15.
(1) Drutva povezana zajednikim voenjem jesu drutva koja nisu povezana na nain iz
lanka 3. toke 27. ovoga Zakona, ali su povezana na jedan od sljedeih naina:
1) drutva su ravnopravna i spojena zajednikim voenjem u skladu sa sklopljenim ugovorom
ili odredbama statuta
2) kontrolira ih ista trea osoba ili
3) veina su lanova uprava ili nadzornih odbora tih drutava iste osobe.

14

(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka rjeenjem e odrediti nain
provoenja konsolidacije.

Zajedniko djelovanje
lanak 16.
(1) Osobe koje djeluju zajedniki jesu:
1) fizike ili pravne osobe koje surauju meusobno ili s kreditnom institucijom na temelju
sporazuma, izriitoga ili preutnoga, usmenoga ili pisanoga, iji je cilj stjecanje dionica s
pravom glasa ili usklaeno ostvarivanje prava glasa ili
2) pravne osobe koje su meusobno povezane u smislu odredbi Zakona o trgovakim
drutvima.
(2) Smatra se da zajedniki djeluju:
1) osobe koje povezuju samo okolnosti u vezi sa stjecanjem dionica, a koje upuuju na
usklaenost u stjecanju dionica ili u zajednikoj namjeri osoba
2) lanovi uprava ili nadzornih odbora drutava koja djeluju zajedniki
3) lanovi uprave ili nadzornog odbora s drutvima u kojima su lanovi tih organa ili
4) drutvo za upravljanje i svi investicijski fondovi kojima to drutvo upravlja.
(3) Pravne osobe te fizike i/ili pravne osobe djeluju zajedniki kada jedna od njih izravno ili
neizravno kontrolira drugu ili druge pravne osobe.
(4) Fizike osobe djeluju zajedniki ako su u krvnom srodstvu u pravoj liniji, a u pobonoj
liniji zakljuno do brae i sestara, te ako su brani ili izvanbrani drugovi.
(5) Osobe djeluju zajedniki i ako su meusobno povezane u smislu odredbi zakona kojim se
ureuje preuzimanje dionikih drutava.

Grupa kreditnih institucija

lanak 17.
(1) U smislu ovoga Zakona, grupu kreditnih institucija ine kreditne institucije, investicijska
drutva i financijske institucije od kojih barem jedna institucija ima poloaj:
1) matine kreditne institucije
2) matinog financijskog holdinga kojemu je drutvo ki barem jedna kreditna institucija
3) kreditne institucije koja je s drugom pravnom osobom iz grupe kreditnih institucija
povezana zajednikim voenjem na nain iz lanka 15. stavka 1. toke 1. ili toke 3. ovoga
Zakona ili
15

4) matinog mjeovitog financijskoga holdinga kojemu je drutvo ki barem jedna kreditna

institucija.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, grupom kreditnih institucija smatra se grupa kreditnih
institucija koju kao takvu, u skladu sa svojom nadlenou, utvrdi nadleno tijelo druge
drave lanice ili tree zemlje.

II. STATUSNE ODREDBE

II.1. PRIMJENA ODREDBI ZAKONA O TRGOVAKIM DRUTVIMA
Primjena odredbi Zakona o trgovakim drutvima
lanak 18.
Na kreditnu instituciju primjenjuju se odredbe Zakona o trgovakim drutvima, osim ako nije
drukije propisano ovim Zakonom.

II.2. INICIJALNI KAPITAL I DIONICE KREDITNE INSTITUCIJE

Inicijalni kapital kreditne institucije
lanak 19.
(1) Inicijalni kapital banke iznosi najmanje 40 milijuna kuna.
(2) Inicijalni kapital tedne banke iznosi najmanje 8 milijuna kuna.
(3) Inicijalni kapital stambene tedionice iznosi najmanje 20 milijuna kuna.
(4) Inicijalni kapital sastoji se od jedne ili vie stavki navedenih u lanku 26. stavku 1.
tokama a) do e) Uredbe (EU) br. 575/2013.

Dionice kreditne institucije

lanak 20.
(1) Kreditna institucija je dioniko drutvo.
(2) Dionice kreditne institucije glase na ime.
(3) Dionice kreditne institucije moraju biti u cijelosti uplaene u novcu prije upisa osnivanja
ili upisa poveanja temeljnog kapitala u sudski registar.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, dionice kreditne institucije ne moraju biti uplaene u
novcu ako se temeljni kapital poveao:
1) zbog provoenja statusnih promjena iz lanka 63. ovoga Zakona u kojima sudjeluje
kreditna institucija ako je za to dobila prethodno odobrenje Hrvatske narodne banke ili
16

2) pretvaranjem instrumenta kapitala, odnosno druge novane obveze kreditne institucije u

temeljni kapital u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(5) Dionice kreditne institucije izdaju se u nematerijaliziranom obliku.
(6) Imatelji dionica kreditne institucije duni su pri ostvarivanju svojih dioniarskih prava
djelovati u interesu kreditne institucije.
(7) Ako se dionice kreditne institucije vode na skrbnikom raunu, skrbniki raun mora
glasiti na ime.

Krediti i jamstva za stjecanje dionica odnosno udjela i drugih instrumenata

regulatornog kapitala
lanak 21.
(1) Kreditna institucija ne moe, izravno ili neizravno, kreditirati stjecanje ili izdavati
garancije ili druga jamstva za stjecanje svojih dionica ili dionica, odnosno poslovnih udjela
drutava u ijem kapitalu sudjeluje s 20% ili vie udjela, osim ako takvim stjecanjem dionica
odnosno poslovnih udjela prestaje svaka kapitalna povezanost kreditne institucije s odnosnim
drutvom.
(2) Kreditiranjem iz stavaka 1. i 3. ovoga lanka smatra se i svaki drugi pravni posao koji je
po svojoj ekonomskoj namjeni jednak kreditu.
(3) Kreditna institucija ne moe, izravno ili neizravno, kreditirati stjecanje ili izdavati
garancije ili druga jamstva za stjecanje drugih financijskih instrumenata koje sama izdaje,
odnosno koje izdaje drutvo u ijem kapitalu sudjeluje s 20% ili vie udjela, a koji se s
obzirom na svoje karakteristike ukljuuju u izraun regulatornog kapitala te kreditne
institucije.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, kreditna institucija moe davati kredite ili jamstva za
kredite svojim radnicima i radnicima drutava u kojima kreditna institucija ima sudjelujui
udio, i to za kupnju vlastitih dionica te kreditne institucije. Ukupan iznos takvih kredita i
jamstava ne smije prelaziti 10% temeljnog kapitala te kreditne institucije.

Povlatene dionice kreditne institucije

lanak 22.
Ukupan iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na povlatene dionice ne smije prijei jednu
etvrtinu iznosa temeljnog kapitala kreditne institucije.

Zabrana stjecanja dionica

lanak 23.
(1) Ako kreditna institucija ima kvalificirani udio u drugoj pravnoj osobi, ta pravna osoba ne
moe stei kvalificirani udio u toj kreditnoj instituciji.

17

(2) Ako pravna osoba ima kvalificirani udio u kreditnoj instituciji, ta kreditna institucija ne
moe stei kvalificirani udio u toj pravnoj osobi.
(3) Iznimke od ogranienja ulaganja iz lanka 148. stavka 2. ovoga Zakona na odgovarajui
se nain primjenjuju i na ogranienja iz stavka 2. ovoga lanka.

II.3. DIONIARI KREDITNE INSTITUCIJE

Suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela
lanak 24.
(1) Pravna ili fizika osoba i osobe koje zajedniki djeluju dune su za stjecanje dionica
kreditne institucije na temelju kojih pojedinano ili zajedniki, neposredno ili posredno, stjeu
kvalificirani udio u kreditnoj instituciji, Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za
izdavanje prethodne suglasnosti.
(2) Imatelj kvalificiranog udjela duan je dobiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke
i za svako daljnje posredno ili neposredno stjecanje dionica kreditne institucije na temelju
kojih stjee jednako ili vie od 20%, 30%, odnosno 50% udjela u kapitalu odnosno glasakim
pravima u kreditnoj instituciji.
(3) Osoba koja je dobila prethodnu suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka duna je u roku
od 12 mjeseci od dana donoenja rjeenja o davanju prethodne suglasnosti dovriti stjecanje
kvalificiranog udjela i udjela iz stavka 2. ovoga lanka i o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu
banku.
(4) Ako osoba koja je dobila prethodnu suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka nee
dovriti stjecanje kvalificiranog udjela u roku iz stavka 3. ovoga lanka, moe najkasnije 15
dana prije isteka toga roka Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti obrazloeni zahtjev za
produljenje toga roka koji se moe produljiti za najvie est mjeseci.
(5) Ako je osoba koja je dobila prethodnu suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka donijela
odluku da proda ili na drugi nain otui svoje dionice tako da e se zbog toga njezin udio
smanjiti ispod visine za koju je dobila prethodnu suglasnost, duna je o tome prethodno
obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(6) Osoba koja je dobila prethodnu suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka, a koja je
prodala ili na drugi nain otuila svoje dionice tako da se zbog toga njezin udio smanjio ispod
visine za koju je dobila prethodnu suglasnost, duna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti
zahtjev za davanje prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela ili udjela iz stavka
2. ovoga lanka u sluaju kada nakon proteka roka od 12 mjeseci od dana donoenja rjeenja
o davanju prethodne suglasnosti namjerava ponovo stei kvalificirani udio ili udio iz stavka 2.
ovoga lanka u visini za koju je dobila prethodnu suglasnost.
(7) Hrvatska narodna banka savjetovat e se prije donoenja odluke o davanju prethodne
suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela ili udjela iz stavka 2. ovoga lanka s drugim
nadlenim nadzornim tijelom ako je stjecatelj:

18

1) kreditna institucija, drutvo za osiguranje i reosiguranje, drutvo za upravljanje u skladu sa

zakonom kojim se ureuje poslovanje otvorenih investicijskih fondova (u daljnjem tekstu:
drutvo za upravljanje UCITS-om), mirovinsko drutvo u skladu sa zakonom kojim se ureuje
poslovanje mirovinskih fondova (u nastavku teksta: mirovinsko drutvo) ili investicijsko
drutvo kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj dravi lanici ili je za stjecanje nadleno
drugo nadzorno tijelo
2) matino drutvo kreditnoj instituciji, drutvu za osiguranje i reosiguranje, drutvu za
upravljanje UCITS-om, mirovinskom drutvu ili investicijskom drutvu kojem je odobrenje
za rad izdano u drugoj dravi lanici ili je za stjecatelja nadleno drugo nadzorno tijelo ili
3) fizika ili pravna osoba koja kontrolira kreditnu instituciju, drutvo za osiguranje i
reosiguranje, drutvo za upravljanje UCITS-om, mirovinsko drutvo ili investicijsko drutvo
kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj dravi lanici ili je za stjecatelja nadleno drugo
nadzorno tijelo.
(8) U sluaju iz stavka 7. ovoga lanka, u obrazloenju odluke o davanju prethodne
suglasnosti Hrvatska narodna banka navest e miljenja drugih nadlenih tijela.
(9) Pravna osoba imatelj kvalificiranog udjela duna je Hrvatsku narodnu banku obavijestiti o
sudjelovanju u postupku pripajanja, spajanja ili podjele drutva te o svakoj drugoj statusnoj
promjeni, u roku od osam dana od dana provoenja statusne promjene.
(10) Financijski holding i mjeoviti financijski holding, koji u skladu sa suglasnou za
stjecanje kvalificiranog udjela ima poloaj matinog drutva u odnosu na kreditnu instituciju,
duan je Hrvatsku narodnu banku obavijestiti i o svakoj promjeni svojih lanova uprave, i to u
roku od osam dana od dana provoenja promjene.
(11) Pri utvrivanju postotka iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka na odgovarajui nain
primjenjuju se odredbe zakona kojim se ureuje trite kapitala koje se odnose na postotak
glasakih prava.
(12) Pri procjeni visine kvalificiranog udjela odnosno udjela iz stavka 2. ovoga lanka nee se
uzeti u obzir glasaka prava ili dionice koje kreditna institucija dri kao rezultat pruanja
investicijske usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu
otkupa, pod uvjetom da se ta prava ne koriste za ostvarivanje utjecaja na upravljanje
izdavateljem te da se navedene dionice ne dre dulje od godine dana od dana stjecanja.
(13) Dioniari kreditne institucije kod kojih nakon stjecanja dionica kreditne institucije
nastane zajedniko djelovanje zbog kojeg oni kao osobe koje djeluju zajedniki postanu
imatelji 10%, 20%, 30%, odnosno 50% udjela u kapitalu, odnosno glasakim pravima u
kreditnoj instituciji, duni su podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za stjecanje
kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od nastanka takvog djelovanja. Ako to ne uine,
Hrvatska narodna banka postupit e u skladu s lankom 30. ovoga Zakona.
(14) Ako osoba pojedinano ili ako neka od osoba koje zajedniki djeluju stekne kvalificirani
udio, udio od 20% i vie, 30% i vie, odnosno 50% i vie u kapitalu ili glasakim pravima
nasljeivanjem ili u drugom sluaju kad nije znala ili morala znati da e premaiti navedene
postotke, duna je podnijeti zahtjev za takvo stjecanje u roku od 30 dana od dana kada je

19

saznala ili morala saznati za takvo stjecanje. Ako to ne uini, Hrvatska narodna banka
postupit e u skladu s lankom 30. ovoga Zakona.
(15) Ako se udio kvalificiranog imatelja povea zbog smanjenja temeljnog kapitala kreditne
institucije ili zbog slinog njezina djelovanja na nain da prelazi 10%, 20%, 30%, odnosno
50%, kvalificirani imatelj duan je podnijeti zahtjev za daljnje stjecanje dionica u kapitalu ili
glasakim pravima u roku od 30 dana od dana kada je saznao ili morao saznati da se njegov
udio poveao zbog djelovanja kreditne institucije. Ako to ne uini, Hrvatska narodna banka
postupit e u skladu s lankom 30. ovoga Zakona.
(16) Na imatelja kvalificiranog udjela iz stavaka 13., 14. i 15. ovoga lanka na odgovarajui
se nain primjenjuju odredbe ove glave Zakona.

Zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela

lanak 25.
(1) Zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela odnosno
udjela iz lanka 24. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je priloiti:
1) za pravnu osobu stjecatelja kvalificiranog udjela:
a) izvadak iz sudskog ili drugog odgovarajueg registra, u izvorniku ili ovjerenoj preslici, ne
stariji od tri mjeseca, ako je sjedite pravne osobe izvan Republike Hrvatske
b) ispis iz registra dioniara (knjige dionica) ili knjige udjela, u izvorniku ili ovjerenoj preslici
c) popis fizikih osoba koje su krajnji dioniari, odnosno imatelji poslovnih udjela stjecatelja,
u kojem su navedeni sljedei podaci: ime i prezime, adresa stanovanja odnosno prebivalita i
drugi identifikacijski podaci, ukupan nominalni iznos dionica i postotni udio u temeljnom
kapitalu stjecatelja kvalificiranog udjela te podaci iz stavka 1. toke 2. podtoaka b) i c) ovoga
lanka
d) popis osoba povezanih na nain iz lanka 16. ovoga Zakona sa stjecateljem kvalificiranog
udjela i opis naina na koji su povezane
e) revidirane financijske izvjetaje stjecatelja za posljednje dvije godine
f) dokaz o osiguranim sredstvima za stjecanje kvalificiranog udjela i opis naina, odnosno
izvor financiranja
g) opis zahtjevom traene prethodne suglasnosti koji ukljuuje ukupan nominalni iznos
dionica i postotni udio u temeljnom kapitalu kreditne institucije u kojoj se stjee kvalificirani
udio, obrazloenje ciljeva koji se ele postii stjecanjem toga udjela te strateka usmjerenja
stjecatelja u odnosu na ulaganja u kreditne i financijske institucije
h) opis aktivnosti stjecatelja u vezi sa stjecanjem, a koje su prethodile podnoenju zahtjeva

20

i) podatke o prekrajnoj neosuivanosti stjecatelja, o tome vodi li se protiv stjecatelja kazneni

ili prekrajni postupak te o tome da stjecatelj nije pravomono osuen ni za jedno od sljedeih
kaznenih djela:
kaznena djela protiv ivota i tijela (glava X.), kaznena djela protiv vrijednosti zatienih
meunarodnim pravom (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog udorea
(glava XIV.), kaznena djela protiv imovine (glava XVII.), osim kaznenih djela povrede prava
autora ili umjetnika izvoaa (lanak 229.), nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe
umjetnika izvoaa (lanak 230.), povrede prava proizvoditelja zvune ili slikovne snimke i
prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama (lanak 231.) i povrede prava iz prijavljenog ili
zatienog izuma (lanak 232.), kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja
(glava XXI.), kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznena djela
protiv slubene dunosti (glava XXV.), osim kaznenih djela neizvravanja zapovijedi (lanak
340.) i povrede uvanja dravne granice (lanak 341.), iz Kaznenog zakona (Narodne
novine, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06.,
110/07., 152/08. i 57/11.)
kaznena djela iz Zakona o tritu vrijednosnih papira (Narodne novine, br. 84/02. i
138/06.)
kaznena djela iz Zakona o kaznenim djelima protiv trita kapitala (Narodne novine, br.
152/08.)
kaznena djela protiv ovjenosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznena djela protiv
ivota i tijela (glava X.), kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava
XII.), kaznena djela protiv spolnih sloboda (glava XVI.), kaznena djela protiv imovine (glava
XXIII.), kaznena djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznena djela raunalnog
krivotvorenja (lanak 270.), raunalne prijevare (lanak 271.), kaznena djela krivotvorenja
(glava XXVI.) i kaznena djela protiv slubene dunosti (glava XXVIII.) iz Kaznenog zakona
kaznena djela iz Zakona o trgovakim drutvima
kaznena djela iz Zakona o investicijskim fondovima ili
kaznena djela iz Zakona o raunovodstvu
j) dokaz da nije pokrenut ili otvoren steajni postupak nad imovinom stjecatelja
k) miljenje ili suglasnost nadlenog tijela kreditne institucije iz drave lanice ili nadlenog
tijela kreditne institucije iz tree zemlje o namjeravanom stjecanju i
l. ako je stjecatelj kvalificiranog udjela financijski holding ili mjeoviti financijski holding,
potrebno je priloiti i dokaz o ispunjavanju uvjeta iz lanka 38. ovoga Zakona
2. za fiziku osobu stjecatelja kvalificiranog udjela:
a) ime i prezime, adresu stanovanja, odnosno prebivalita i druge identifikacijske podatke
stjecatelja

21

b) ivotopis stjecatelja, koji ukljuuje popis svih tvrtki i njihovih adresa u kojima stjecatelj
radi ili je lan uprave ili nadzornog odbora, odnosno u kojima je radio, bio lan uprave ili
nadzornog odbora te u kojima jest ili je bio imatelj kvalificiranog udjela
c) podatke o prekrajnoj neosuivanosti stjecatelja, o tome vodi li se protiv stjecatelja kazneni
ili prekrajni postupak te o tome da stjecatelj nije pravomono osuen ni za jedno od kaznenih
djela iz stavka 1. toke 1. podtoke i) ovoga lanka
d) dokumente navedene u toki 1. podtokama d), f), g) i h) ovoga stavka.
(2) Hrvatska narodna banka ovlatena je podatke o pravomonoj osuivanosti stjecatelja za
kaznena djela i prekraje u Republici Hrvatskoj i kaznena djela u dravi lanici pribaviti iz
kaznene, odnosno prekrajne evidencije na temelju obrazloenog zahtjeva ili iz Europskog
sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se ureuju pravne posljedice osude,
kaznena evidencija i rehabilitacija. Za pravne osobe sa sjeditem u Republici Hrvatskoj,
Hrvatska narodna banka pribavit e izvadak iz sudskog registra po slubenoj dunosti.
(3) U postupku odluivanja o prethodnoj suglasnosti Hrvatska narodna banka provjerit e
podatke o izreenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
(4) Ako se stjecanjem kvalificiranog udjela omoguava znaajan utjecaj ili kontrola nad
poslovanjem kreditne institucije, osim dokumenata navedenih u stavku 1. tokama 1. ili 2.
ovoga lanka, stjecatelj je duan zahtjevu priloiti i:
1) poslovnu strategiju kreditne institucije u kojoj se stjee kvalificirani udio
2) poslovni plan za idue tri poslovne godine, koji ukljuuje bilancu i raun dobiti i gubitka
3) planirane promjene u organizacijskoj, upravljakoj i kadrovskoj strukturi kreditne
institucije
4) plan aktivnosti na izradi novih ili izmjeni postojeih internih akata kreditne institucije i
5) plan aktivnosti na izmjeni postojee ili uvoenju nove informacijske tehnologije kreditne
institucije.
(5) Osim dokumenata navedenih u stavcima 1. i 4. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka
moe tijekom postupka odluivanja o zahtjevu zatraiti od stjecatelja i kreditne institucije da u
roku iz lanka 27. stavka 1. ovoga Zakona dostave i dodatnu dokumentaciju koju Hrvatska
narodna banka ocijeni potrebnom za odluivanje o izdavanju prethodne suglasnosti
ukljuujui informacije koje su propisane zakonom kojim se ureuje sprjeavanje pranja
novca i financiranja terorizma, a koju prikupljaju obveznici toga zakona.
(6) Hrvatska narodna banka ispitat e, pri odluivanju o izdavanju prethodne suglasnosti za
stjecanje kvalificiranog udjela i udjela iz lanka 24. ovoga Zakona, primjerenost izvora
sredstava kojima stjecatelj namjerava stei kvalificirani udio kreditne institucije.
(7) Hrvatska narodna banka moe, radi pribavljanja informacija potrebnih za odluivanje o
davanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela, obaviti provjeru podataka
koje je dostavio stjecatelj kvalificiranog udjela.
22

(8) Podatkom iz stavka 1. toke 1. podtoke i) i toke 2. podtoke c) ovoga lanka smatrat e
se podatak iz kaznene odnosno prekrajne evidencije tijela odgovarajue drave koje je
nadleno za voenje kaznene, odnosno prekrajne evidencije, koji nije stariji od 90 dana, a
ako se takav podatak prema propisima te drave ne moe dobiti, izjava pravne ili fizike
osobe na koju se podatak odnosi, koja nije starija od 30 dana.

Postupak odluivanja o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela

lanak 26.
(1) Hrvatska narodna banka izdat e u roku od dva radna dana od dana zaprimanja urednog
zahtjeva za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela ili udjela iz
lanka 24. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: zahtjev), podnositelju zahtjeva pisanu potvrdu o
zaprimanju zahtjeva.
(2) Urednim zahtjevom iz stavka 1. ovoga lanka smatra se zahtjev kojem je priloena
dokumentacija iz lanka 25. stavaka 1. i 4. ovoga Zakona te, ako Hrvatska narodna banka
zatrai dodatnu dokumentaciju od stjecatelja, dokumentacija iz lanka 25. stavka 5. ovoga
Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka provest e u roku od 60 dana od dana podnoenja urednog
zahtjeva postupak odluivanja o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela (u
daljnjem tekstu: postupak odluivanja). Hrvatska narodna banka pri izdavanju potvrde iz
stavka 1. ovoga lanka obavijestit e podnositelja zahtjeva o danu isteka roka za provoenje
postupka odluivanja.
(4) Nakon donoenja odluke o zahtjevu Hrvatska narodna banka o tome e u roku od dva
radna dana, a unutar roka iz stavka 3. ovoga lanka, podnositelju zahtjeva otpremiti rjeenje.
Hrvatska narodna banka objavit e na zahtjev podnositelja zahtjeva za izdavanje suglasnosti
za stjecanje kvalificiranog udjela, a iji je zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela odbila,
odgovarajue priopenje i navesti razloge odbijanja.
(5) Ako Hrvatska narodna banka ne odlui o zahtjevu u roku iz stavka 3. ovoga lanka, smatra
se da je izdala prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela.
(6) Ako je Hrvatska narodna banka zaprimila dva ili vie zahtjeva za stjecanje kvalificiranog
udjela, odnosit e se prema svim namjeravanim stjecateljima ravnopravno.

Dodatni zahtjevi u tijeku postupka odluivanja o prethodnoj suglasnosti za stjecanje

kvalificiranog udjela
lanak 27.
(1) Tijekom provoenja postupka odluivanja, a u roku od 40 dana od dana podnoenja
zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela, Hrvatska narodna banka moe pisanim putem
zatraiti i dodatnu dokumentaciju iz lanka 25. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Podnositelj zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela duan je dostaviti zatraenu
dokumentaciju u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne moe biti dui od 20
dana.
23

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka moe odrediti rok iz stavka 2.
ovoga lanka do 30 dana u sljedeim sluajevima:
1) kada stjecatelj kvalificiranog udjela ima prebivalite ili sjedite u treoj zemlji, odnosno
kada podlijee propisima tree zemlje ili
2) kada stjecatelj kvalificiranog udjela, fizika ili pravna osoba, nije subjekt supervizije
odnosno nadzora prema odredbama ovoga Zakona, zakona kojim se ureuje trite kapitala,
zakona kojim se ureuje osiguranje imovine i osoba i zakona kojim se ureuju otvoreni
investicijski fondovi s javnom ponudom odnosno propisa drave lanice u kojoj je njezino
prebivalite ili sjedite kojima se prenose Direktive 2013/36/EU, 2009/65/EZ, 2009/138/EZ ili
2004/39/EZ.

Odluivanje o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela

lanak 28.
(1) Pri odluivanju o izdavanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Hrvatska narodna banka procjenjuje primjerenost i financijsko stanje stjecatelja kvalificiranog
udjela prema sljedeim kriterijima:
1) ugledu stjecatelja
2) ugledu, odgovarajuim strunim znanjima, sposobnostima i iskustvu osoba koje stjecatelj
namjerava predloiti na funkcije lanova uprave kreditne institucije u skladu s lankom 35.
stavkom 2. i lankom 38. ovoga Zakona i lanova nadzornog odbora u skladu s lankom 35.
stavkom 3. i lankom 45. ovoga Zakona.
3) strunim znanjima, sposobnostima i iskustvu bilo kojeg lana vieg rukovodstva kreditne
institucije ako e voditi poslove kreditne institucije, potrebnima za obavljanje izvrnih
funkcija
4) financijskom stanju stjecatelja, posebno u odnosu na vrstu poslova koje obavlja kreditna
institucija u kojoj se stjee kvalificirani udio
5) mogunostima kreditne institucije da se pridrava, odnosno nastavi pridravati odredbi
ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 i kada je primjenjivo ostalih propisa Europske
unije, propisa kojima se ureuje poslovanje financijskih konglomerata i propisa kojima se
ureuje poslovanje institucija za elektroniki novac, a posebno prema tome ima li grupa ijim
e lanom postati kreditna institucija strukturu koja omoguava provoenje djelotvorne
supervizije, djelotvornu razmjenu informacija meu nadlenim nadzornim tijelima i
odreivanje podjele odgovornosti meu nadlenim tijelima te
6) prema tome postoje li opravdani razlozi za sumnju, u skladu s propisima o sprjeavanju
pranja novca i financiranja terorizma, da se u vezi s predmetnim stjecanjem provodi ili
pokuava provesti pranje novca ili financiranje terorizma, ili da predmetno stjecanje moe
poveati rizik od provoenja pranja novca ili financiranja terorizma.

24

(2) Hrvatska narodna banka nee postavljati prethodne uvjete u vezi s visinom udjela koje
stjecatelj namjerava stei niti e procjenjivati zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za
stjecanje kvalificiranog udjela s osnova ekonomskih potreba trita.
(3) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje kriterije
na temelju kojih procjenjuje primjerenost i financijsko stanje stjecatelja kvalificiranog udjela.

Razlog za odbijanje zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela

lanak 29.
Hrvatska narodna banka odbit e zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje
kvalificiranog udjela ako ocijeni da primjerenost ili financijsko stanje stjecatelja
kvalificiranog udjela ne ispunjava kriterije iz lanka 28. ovoga Zakona.

Pravne posljedice stjecanja bez prethodne suglasnosti

lanak 30.
(1) Ako osoba stekne kvalificirani udio u kreditnoj instituciji ili udio iz lanka 24. ovoga
Zakona bez suglasnosti Hrvatske narodne banke, Hrvatska narodna banka naloit e joj
rjeenjem da proda dionice koje je stekla bez potrebne suglasnosti te da dostavi dokaz o
prodaji i, ako joj je poznato, podatke o kupcu.
(2) Ako osobe koje zajedniki djeluju steknu kvalificirani udio ili udio iz lanka 24. ovoga
Zakona u kreditnoj instituciji bez suglasnosti Hrvatske narodne banke, bez obzira na to u
kojem postotku svaki od njih pojedinano ima udio u kreditnoj instituciji i je li taj pojedinani
udio kvalificirani udio, Hrvatska narodna banka naloit e im rjeenjem da prodaju dionice
koje su stekli bez prethodne suglasnosti te da zajedniki ne prelaze kvalificirani udio za koji
imaju suglasnost. Te osobe dune su Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti dokaz o prodaji i, ako
im je poznato, podatke o kupcu.
(3) Hrvatska narodna banka zatrait e u postupku donoenja rjeenja iz stavaka 1. i 2. ovoga
lanka oitovanje od svakog stjecatelja. Osobe koje zajedniki djeluju mogu predloiti
pojedinane iznose za prodaju dionica, koji ne moraju biti razmjerni ukupnom broju njihovih
dionica.
(4) Hrvatska narodna banka naloit e u rjeenju iz stavka 2. ovoga lanka prodaju dionica
svakom stjecatelju pojedinano, i to u iznosu razmjernom ukupnom broju dionica koji imaju
zajedniki. Iznimno, ako stjecatelji podnesu prijedlog iz stavka 3. ovoga lanka, Hrvatska
narodna banka moe naloiti prodaju dionica svakom stjecatelju pojedinano, u iznosu koji ne
mora biti razmjeran ukupnom broju njihovih dionica.
(5) Hrvatska narodna banka odredit e rjeenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka rok za
prodaju, koji ne moe biti krai od tri mjeseca ni dui od devet mjeseci.
(6) Rjeenje iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka dostavlja se osobama iz stavaka 1. i 2. ovoga
lanka, kreditnoj instituciji i Sredinjem klirinkom depozitarnom drutvu.

25

(7) Od izvrnosti rjeenja iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka stjecatelj ne moe ostvarivati nikakva
prava ni iz jedne dionice za koju je naloena prodaja, a kvorum za valjano odluivanje i
potrebna veina za donoenje odluka glavne skuptine raunaju se u odnosu na temeljni
kapital umanjen za iznos dionica na temelju kojih stjecatelj ne moe ostvarivati pravo glasa.
(8) Kreditna institucija duna je:
1) osigurati da stjecatelj iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka ne ostvaruje nikakva prava ni iz jedne
dionice za koju je naloena prodaja i
2) od primitka rjeenja iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka do isteka naloenih rokova za prodaju
dionica mjeseno izvjetavati Hrvatsku narodnu banku o svim promjenama dioniara.
(9) U izreci rjeenja iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka Hrvatska narodna banka navest e:
1) da e se izreka rjeenja javno objaviti i
2) da stjecatelj ne moe ostvarivati nikakva prava ni iz jedne dionice za koju je naloena
prodaja.

Delegat za glasovanje
lanak 31.
(1) Iznimno od lanka 30. stavka 7. ovoga Zakona, ako bi nakon smanjenja kvoruma za
valjano odluivanje stjecatelj koji nema suglasnost imao veinu potrebnu za donoenje odluke
na glavnoj skuptini dioniara, Hrvatska narodna banka moe imenovati delegata za
glasovanje.
(2) Delegat za glasovanje ostvaruje sva upravljaka prava iz dionica za koje je naloena
prodaja, a imovinska prava iz dionica ostvaruje kreditna institucija.
(3) Hrvatska narodna banka imenovat e rjeenjem delegata za glasovanje.
(4) Delegat za glasovanje na glavnoj skuptini glasuje u skladu s uputom Hrvatske narodne
banke.
(5) Mandat delegata za glasovanje traje do dana prodaje dionica.

Ponitavanje i ukidanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela

lanak 32.
(1) Hrvatska narodna banka moe ponititi rjeenje kojim je dana suglasnost za stjecanje
kvalificiranog udjela ako je kvalificirani imatelj dobio suglasnost davanjem neistinitih ili
netonih podataka.
(2) Hrvatska narodna banka moe ukinuti zakonito rjeenje kojim je dana suglasnost za
stjecanje kvalificiranog udjela:

26

1) ako imatelj kvalificiranog udjela kri svoje obveze iz glave XXII. ovoga Zakona, odnosno
ako ne postupi u skladu s rjeenjem Hrvatske narodne banke ili tijela druge drave lanice
nadlenog za superviziju na konsolidiranoj osnovi kojim mu se nalae uklanjanje nedostataka
2) ako nastupe okolnosti iz lanka 29. ovoga Zakona ili
3) ako se kvalificirani imatelj koristi svojim utjecajem protivno dobrom i razboritom
upravljanju kreditnom institucijom ili ne postupa s pozornou urednog i savjesnog
gospodarstvenika.
(3) Na kvalificiranog imatelja kojem je u skladu sa stavkom 1. ovoga lanka ponitena ili u
skladu sa stavkom 2. ovoga lanka ukinuta suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela,
primjenjuju se odredbe lanaka 30. i 31. ovoga Zakona.

Privremena zabrana ostvarivanja prava glasa kvalificiranog imatelja

lanak 33.
(1) Hrvatska narodna banka moe kvalificiranom imatelju privremeno zabraniti ostvarivanje
prava glasa na glavnoj skuptini ako postoji vjerojatnost da e se svojim utjecajem koristiti
protivno dobrom i razboritom upravljanju kreditnom institucijom ili da nee postupati s
pozornou urednog i savjesnog gospodarstvenika.
(2) Privremena zabrana iz stavka 1. ovoga lanka ne moe trajati due od 12 mjeseci.
(3) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja se kvalificiranom imatelju i kreditnoj
instituciji.
(4) Od izvrnosti rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka kvalificirani imatelj ne moe ostvarivati ni
iz jedne dionice pravo glasa za koje mu je potrebna suglasnost Hrvatske narodne banke, a
kvorum za valjano odluivanje i potrebna veina za donoenje odluka glavne skuptine
raunaju se u odnosu na temeljni kapital umanjen za iznos dionica na temelju kojih stjecatelj
ne moe ostvarivati pravo glasa.
(5) Kreditna institucija duna je osigurati da stjecatelj iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka ne
ostvaruje pravo glasa ni iz jedne dionice za koju je privremeno zabranjeno ostvarivanje prava
glasa.
(6) Ako bi nakon smanjenja kvoruma za valjano odluivanje imatelj kvalificiranog udjela
kojem je privremeno zabranjeno ostvarivanje prava glasa imao veinu potrebnu za donoenje
odluke na glavnoj skuptini dioniara, moe se primijeniti lanak 31. ovoga Zakona.

Ukidanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela

lanak 34.
(1) Ako kvalificirani imatelj u roku iz lanka 24. stavka 3. ili stavka 4. ovoga Zakona ne
stekne dionice kreditne institucije na temelju kojih bi dosegnuo najmanje 10% udjela u
kapitalu odnosno glasakim pravima kreditne institucije, suglasnost se ukida u cijelosti.

27

(2) Ako kvalificirani imatelj u roku iz lanka 24. stavka 3. ili stavka 4. ovoga Zakona stekne
najmanje 10% udjela u kapitalu odnosno glasakim pravima u kreditnoj instituciji, a u
cijelosti ne stekne udio za koji je izdana suglasnost, suglasnost vrijedi samo u dijelu do
postotka iz lanka 24. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona koji je imatelj ostvario, a ukida se u
preostalom dijelu za koji je dobio suglasnost.
(3) Ako je stjecatelj kvalificiranog udjela u roku iz lanka 24. stavka 6. ovoga Zakona smanjio
udio ispod visine za koju je dobio prethodnu suglasnost, na snazi ostaje suglasnost u dijelu
koji prelazi postotak iz lanka 24. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona koji kvalificirani imatelj na
dan isteka roka ima.

II.4. UPRAVA I NADZORNI ODBOR KREDITNE INSTITUCIJE

Uprava i nadzorni odbor kreditne institucije
lanak 35.
(1) Kreditna institucija mora imati upravu i nadzorni odbor.
(2) lanovi uprave moraju zajedno imati struna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za
neovisno i samostalno voenje poslova kreditne institucije, a posebice za razumijevanje
poslova i znaajnih rizika kreditne institucije.
(3) lanovi nadzornog odbora moraju zajedno imati struna znanja, sposobnosti i iskustvo
potrebne za neovisno i samostalno nadziranje poslova kreditne institucije, a posebice za
razumijevanje poslova i znaajnih rizika kreditne institucije.
(4) Kreditna institucija duna je bez odgaanja, a najkasnije u roku od tri radna dana,
obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o prestanku mandata lana uprave i nadzornog odbora te
navesti razloge za prestanak mandata.

Uprava kreditne institucije

lanak 36.
(1) Uprava kreditne institucije mora imati najmanje dva lana koji vode poslove i zastupaju
kreditnu instituciju. Jedan od lanova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave.
(2) Uprava je duna voditi poslove kreditne institucije s podruja Republike Hrvatske.
(3) Ako statutom kreditne institucije nije drukije odreeno, lanovi uprave vode poslove i
zastupaju kreditnu instituciju zajedno.
(4) Uprava kreditne institucije moe ovlastiti prokurista (jednoga ili vie njih) za zastupanje
kreditne institucije, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za raun
kreditne institucije koje proizlaze iz usluga za koje je kreditna institucija dobila odobrenje
Hrvatske narodne banke, ali samo zajedno s barem jednim lanom uprave kreditne institucije.
(5) Uprava kreditne institucije duna je pri upisu prokurista u sudski registar upisati i
ogranienje prokure.
28

(6) Uvjeti koje treba ispunjavati osoba kojoj se daje prokura, vrsta i nain davanja prokure,
opseg ovlasti iz prokure, ukljuujui i ogranienja u poduzimanju odreenih radnji od strane
prokurista, utvruju se statutom kreditne institucije.
(7) Najmanje jedan lan uprave kreditne institucije mora poznavati hrvatski jezik teno u
govoru i pismu da bi mogao obavljati tu funkciju.

Radni odnos lanova uprave

lanak 37.
(1) lanovi uprave kreditne institucije moraju obavljati poslove upravljanja kreditnom
institucijom u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s kreditnom institucijom.
(2) Ugovori na temelju kojih su lanovi uprave u radnom odnosu s kreditnom institucijom
moraju sadravati odredbu kojom je ugovoreno da takvi ugovori prestaju uvoenjem posebne
uprave kreditnoj instituciji, imenovanjem likvidatora iz lanka 258. ovoga Zakona ili
uvoenjem sanacijske uprave.
(3) Kreditna institucija lanu uprave kojem radni odnos prestane temeljem ugovorne odredbe
iz stavka 2. ovoga lanka, odnosno temeljem lanka 240. ili 259. ovoga Zakona, ne smije
isplatiti otpremninu i varijabilne primitke te su ugovorene odredbe o takvom pravu na isplatu
nitetne.

Uvjeti za lanstvo u upravi kreditne institucije

lanak 38.
(1) lan uprave kreditne institucije moe biti osoba koja, u svakom trenutku, ispunjava
sljedee uvjete:
1) koja ima dobar ugled
2) koja ima odgovarajua struna znanja, sposobnost i iskustvo potrebne za voenje poslova
kreditne institucije
3) koja nije u sukobu interesa u odnosu na kreditnu instituciju, dioniare, lanove nadzornog
odbora, nositelje kljunih funkcija i vie rukovodstvo kreditne institucije
4) za koju je na osnovi dosadanjeg ponaanja mogue opravdano zakljuiti da e poteno i
savjesno obavljati poslove lana uprave kreditne institucije
5) koja ispunjava uvjete za lana uprave prema odredbama Zakona o trgovakim drutvima i
6) koja moe posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadlenosti.
(2) Uprava kreditne institucije duna je donijeti primjerenu politiku za izbor i procjenu
ispunjenja uvjeta za lanove uprave kreditne institucije, uz prethodnu suglasnost nadzornog
odbora. Kreditna institucija duna je provoditi tu politiku.

29

(3) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim se poblie ureuju:
uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka za lanstvo u upravi kreditne institucije
postupak za izdavanje prethodne suglasnosti
dokumentacija koja se prilae zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje
predsjednika odnosno lana uprave i
sadraj politike iz stavka 2. ovoga lanka i dinamika procjene ispunjenja uvjeta za lanove
uprave kreditne institucije.
(4) Smatra se da osoba koja je pravomono osuena za kaznena djela iz lanka 25. stavka 1.
toke 1. podtoke i) ovoga Zakona nema dobar ugled.

Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije lana uprave kreditne institucije

lanak 39.
(1) lanom uprave kreditne institucije moe biti imenovana samo osoba koja je dobila
prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije lana uprave.
(2) Zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga lanka podnosi nadzorni
odbor kreditne institucije za mandat koji ne moe biti dui od pet godina.
(3) Iznimno, ako lana uprave kreditne institucije imenuje nadleni sud u skladu s odredbama
Zakona o trgovakim drutvima, njegov mandat ne moe trajati due od est mjeseci, ali i u
tom sluaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz lanka 38. ovoga Zakona.
(4) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga lanka potrebno je priloiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz
lanka 38. ovoga Zakona i program rada uprave s projekcijom financijskih izvjetaja za
razdoblje mandata na koji se imenuje lan uprave.
(5) Hrvatska narodna banka podatke o pravomonoj osuivanosti za kaznena djela i prekraje
u Republici Hrvatskoj za osobe za koje je podnesen zahtjev za izdavanje prethodne
suglasnosti iz stavka 1. ovoga lanka pribavlja iz kaznene, odnosno prekrajne evidencije na
temelju obrazloenog zahtjeva ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa
zakonom kojim se ureuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.
(6) U postupku odluivanja o prethodnoj suglasnosti Hrvatska narodna banka provjerit e
podatke o izreenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
(7) U postupku odluivanja o prethodnoj suglasnosti Hrvatska narodna banka izdaje
prethodnu suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka na rok predloenog trajanja mandata. Iznimno,
Hrvatska narodna banka moe, ako ocijeni da je to opravdano, izdati prethodnu suglasnost na
rok koji je krai od predloenog trajanja mandata.
(8) U postupku odluivanja o prethodnoj suglasnosti Hrvatska narodna banka moe zatraiti
od kandidata za lana uprave prezentaciju o voenju poslova kreditne institucije koja se
odnosi na poslove iz njegove nadlenosti.
30

(9) Hrvatska narodna banka odluuje o izdavanju prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga
lanka na temelju:
1) dokumentacije iz stavka 4. ovoga lanka
2) prezentacije iz stavka 8. ovoga lanka
3) podataka o pravomonoj presudi za prekraje koje je kandidat za lana uprave kreditne
institucije poinio u vezi s dosadanjim radom i izreenim opomenama iz lanka 43. ovoga
Zakona i
4) ostalih podataka i informacija kojima raspolae.
(10) Hrvatska narodna banka odbit e zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za
obavljanje funkcije lana uprave kreditne institucije ako ocijeni:
1) da kandidat za lana uprave ne ispunjava uvjete iz lanka 38. ovoga Zakona ili
2) da podaci i informacije iz stavka 9. ovoga lanka upuuju na to da kandidat za lana uprave
nije primjeren.
(11) Osoba koja je dobila prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije lana uprave kreditne
institucije duna je prije nego to bude imenovana na tu funkciju u drugoj kreditnoj instituciji
ponovo dobiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke. Odredbe stavka 2. i stavaka 4.
do 10. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju na suglasnost iz ovoga stavka.
(12) Osoba koja je ve dobila suglasnost za obavljanje funkcije lana uprave i koju nadzorni
odbor eli ponovo imenovati duna je ponovo proi postupak propisan ovim Zakonom.
(13) Nadzorni odbor kreditne institucije duan je podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne
suglasnosti iz stavka 2. odnosno stavka 11. ovoga lanka najmanje tri mjeseca prije isteka
mandata pojedinog lana uprave.
(14) Kada uprava nije u punom sastavu ili kada lanovi uprave ne mogu obavljati svoju
funkciju, nadzorni odbor kreditne institucije moe, bez prethodne suglasnosti Hrvatske
narodne banke, jednokratno imenovati svoje lanove za zamjenike lanova uprave, i to
najvie na rok od tri mjeseca.

Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika uprave kreditne institucije

lanak 40.
(1) Predsjednikom uprave kreditne institucije moe biti imenovana samo osoba koja je dobila
prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije predsjednika uprave.
(2) Na izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika uprave na
odgovarajui nain primjenjuju se odredbe lanaka 38. i 39. ovoga Zakona.

31

(3) U postupku odluivanja o izdavanju prethodne suglasnosti Hrvatska narodna banka moe
zatraiti od kandidata za predsjednika uprave prezentaciju o voenju poslova kreditne
institucije u cijelosti.

Dunosti i odgovornosti uprave

lanak 41.
(1) Uprava kreditne institucije duna je osigurati da kreditna institucija posluje u skladu s:
1) pravilima struke
2) ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te, kada je primjenjivo,
ostalih propisa Europske unije kojima se ureuje poslovanje kreditne institucije i
3) drugim propisima kojima se ureuje poslovanje kreditne institucije.
(2) Uprava je duna osigurati provoenje supervizorskih mjera koje je naloila Hrvatska
narodna banka.
(3) Uprava kreditne institucije duna je uspostaviti i provoditi djelotvoran i pouzdan sustav
upravljanja kreditnom institucijom u skladu s lankom 101. ovoga Zakona, koji osigurava
uinkovito i razborito upravljanje kreditnom institucijom.
(4) U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja uprava
kreditne institucije duna je:
1) donijeti poslovnu politiku kreditne institucije
2) odobriti i redovito preispitivati strateke ciljeve te strategije i politike upravljanja rizicima,
ukljuujui i upravljanje rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okruja u kojem
kreditna institucija posluje, te stanje poslovnog ciklusa u kojem je kreditna institucija
3) osigurati integritet raunovodstvenog sustava i sustava financijskog izvjetavanja i
financijske i operativne kontrole
4) redovito preispitati ispravnost postupaka objave i priopavanja informacija
5) osigurati djelotvoran nadzor vieg rukovodstva i
6) uspostaviti tono utvrene, jasne i dosljedne unutarnje odnose u vezi s odgovornou, koji
e osiguravati jasno razgraniavanje ovlasti i odgovornosti te sprjeavati nastanak sukoba
interesa.
(5) Uprava kreditne institucije duna je periodino, a najmanje jedanput godinje, preispitati
uinkovitost sustava upravljanja kreditnom institucijom, ukljuujui primjerenost postupaka i
djelotvornost kontrolnih funkcija, svoje zakljuke dokumentirati i o njima obavijestiti
nadzorni odbor te poduzeti odgovarajue mjere za ispravljanje utvrenih nedostataka.

32

(6) lanovi uprave kreditne institucije solidarno odgovaraju kreditnoj instituciji za tetu koja
nastane kao posljedica injenja, neinjenja i proputanja ispunjavanja svojih dunosti, osim
ako ne dokau da su u ispunjavanju svojih dunosti upravljanja kreditnom institucijom
postupali s panjom dobroga i savjesnoga gospodarstvenika.

Obavjetavanje nadzornog odbora

lanak 42.
(1) Uprava kreditne institucije duna je bez odgode, u pisanom obliku, obavijestiti nadzorni
odbor kreditne institucije o sljedeim dogaajima:
1) ako je ugroena likvidnost ili solventnost kreditne institucije
2) ako nastupe okolnosti za prestanak vaenja odobrenja za rad, razlozi za ukidanje odobrenja
za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za pruanje pojedine financijske usluge
3) ako se financijsko stanje kreditne institucije promijeni tako da neka od stopa kapitala padne
ispod razine iz lanka 92. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili iz lanka 228. ovoga Zakona
4) ako kreditna institucija prekorai doputenu izloenost prema jednoj osobi ili grupi
povezanih osoba zbog smanjenja regulatornog kapitala ili ako u skladu s lancima 396. i 397.
Uredbe (EU) br. 575/2013 povea izloenost zbog okolnosti na koje nije mogla utjecati te
5) o svim mjerama Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela koje su donesene u
postupku supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom.
(2) lan uprave kreditne institucije duan je bez odgode, u pisanom obliku, obavijestiti
nadzorni odbor kreditne institucije o:
1) svojem izboru ili opozivu u nadzorno tijelo druge pravne osobe i
2) pravnim poslovima na temelju kojih je sam lan uprave ili netko od lanova njegove ue
obitelji neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju
kojih je sam lan uprave zajedno s lanovima svoje ue obitelji stekao kvalificirani udio u toj
drugoj pravnoj osobi ili na temelju kojih su njihovi udjeli pali ispod granice kvalificiranog
udjela.

Opomena lanu uprave

lanak 43.
(1) Hrvatska narodna banka izrei e odgovornoj osobi iz uprave kreditne institucije pisanu
opomenu:
1) ako kreditna institucija ne postupi na nain i u rokovima odreenima sporazumom o
razumijevanju sklopljenim u skladu s ovim Zakonom ili
2) ako kreditna institucija ne izvri naloene supervizorske mjere na nain i u rokovima
utvrenima rjeenjem Hrvatske narodne banke.
33

(2) Pisana opomena iz stavka 1. ovoga lanka izrie se odgovornoj osobi bez obzira na to je li
u trenutku izricanja opomene osoba i dalje lan ili predsjednik uprave kreditne institucije.

Ponitenje i ukidanje suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika, odnosno lana

uprave kreditne institucije
lanak 44.
(1) Hrvatska narodna banka moe ponititi rjeenje kojim je dana suglasnost za obavljanje
funkcije predsjednika, odnosno lana uprave kreditne institucije ako je predsjednik odnosno
lan uprave dobio suglasnost na temelju davanja neistinite ili netone dokumentacije ili
neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za obavljanje funkcije predsjednika, odnosno
lana uprave.
(2) Hrvatska narodna banka ukinut e zakonito rjeenje kojim je dana suglasnost za obavljanje
funkcije predsjednika odnosno lana uprave kreditne institucije:
1) ako predsjednik, odnosno lan uprave kri odredbe o dunostima uprave iz Zakona o
trgovakim drutvima ija je posljedica opoziv lana uprave
2) ako predsjednik, odnosno lan uprave vie ne ispunjava uvjete za lanstvo u upravi
kreditne institucije iz lanka 38. stavka 1. ovoga Zakona
3) ako je predsjedniku odnosno lanu uprave izreena trea opomena unutar razdoblja od pet
godina
4) ako je uvedena posebna uprava ili sanacijska uprava
5) ako osoba u roku od est mjeseci od izdavanja suglasnosti ne bude imenovana ili ne stupi
na dunost na koju se suglasnost odnosi
6) ako osobi prestane dunost na koju se suglasnost odnosi, i to s danom prestanka dunosti ili
7) ako osobi istekne ugovor o radu u kreditnoj instituciji, i to s danom isteka ugovora.
(3) Rok od pet godina iz stavka 2. toke 3. ovoga lanka rauna se za svaku izreenu
opomenu, i to od dana izricanja opomene.
(4) Hrvatska narodna banka moe ukinuti zakonito rjeenje kojim je dana suglasnost za
obavljanje funkcije predsjednika odnosno lana uprave kreditne institucije:
1) ako predsjednik, odnosno lan uprave nije osigurao provoenje ili nije proveo
supervizorske mjere koje je naloila Hrvatska narodna banka
2) ako je predsjednik, odnosno lan uprave tee prekrio dunosti lana uprave iz lanka 41.
ovoga Zakona
3) ako je predsjednik odnosno lan uprave prekrio dunosti lana uprave iz lanka 42. ovoga
Zakona

34

4) ako se kreditna institucija koja je dobila odobrenje za interni model ne pridrava tog
odobrenja te
5) ako nastupe uvjeti za ranu intervenciju u skladu s lankom 235.a ovoga Zakona.
(5) Smatrat e se da je predsjednik, odnosno lan uprave tee prekrio obveze iz lanka 41.
ovoga Zakona ako je zbog tog krenja bila ugroena likvidnost ili solventnost kreditne
institucije.
(6) Radi provoenja postupka iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga lanka Hrvatska narodna banka
obavlja kontrolu nad predsjednikom, odnosno lanovima uprave u opsegu i na nain koji
omoguuje da se provjeri postoje li injenice i okolnosti iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga lanka.
(7) Ako Hrvatska narodna banka ukine ili poniti suglasnost za imenovanje predsjednika,
odnosno lana uprave, nadzorni odbor kreditne institucije duan je bez odgode donijeti odluku
o opozivu imenovanja predsjednika, odnosno lana uprave.
(8) Ako je postupak za ukidanje suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika odnosno
lana uprave kreditne institucije pokrenut zbog krenja propisa i pravila o upravljanju rizicima
zbog kojeg je protiv kreditne institucije pokrenut postupak za ukidanje odobrenja za rad,
Hrvatska narodna banka moe spojiti ta dva postupka.

lanovi nadzornog odbora

lanak 45.
(1) lan nadzornog odbora kreditne institucije moe biti osoba koja, u svakom trenutku,
ispunjava sljedee uvjete:
1) koja ima dobar ugled
2) koja ima odgovarajua struna znanja, sposobnost i iskustvo potrebne za ispunjavanje
obveza iz svoje nadlenosti
3) koja nije u sukobu interesa u odnosu na kreditnu instituciju, dioniare, lanove nadzornog
odbora, nositelje kljunih funkcija i vie rukovodstvo kreditne institucije
4) koja moe posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadlenosti i
5) koja moe biti lan nadzornog odbora prema odredbama Zakona o trgovakim drutvima.
(2) Nadzorni odbor kreditne institucije mora imati najmanje jednog neovisnog lana.
(3) Radnici kreditne institucije ne mogu biti lanovi nadzornog odbora te kreditne institucije.
(4) Na prijedlog uprave glavna skuptina kreditne institucije donosi primjerenu politiku za
izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za lanove nadzornog odbora. Kreditna institucija duna je
provoditi tu politiku.
(5) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim poblie ureuje:
35

 uvjete iz ovoga lanka za lanstvo u nadzornom odboru kreditne institucije

postupak za izdavanje prethodne suglasnosti i dokumentaciju koja se prilae zahtjevu za
izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje lana nadzornog odbora i
sadraj politike iz stavka 4. ovoga lanka i dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za lanove
nadzornog odbora kreditne institucije.
(6) Smatra se da osoba koja je pravomono osuena za kaznena djela iz lanka 25. stavka 1.
toke 1. podtoke i) ovoga Zakona nema dobar ugled.

Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije lana nadzornog odbora kreditne

institucije
lanak 46.
(1) lanom nadzornog odbora kreditne institucije moe biti izabrana, odnosno imenovana
samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje
funkcije lana nadzornog odbora.
(2) Zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga lanka podnosi kreditna
institucija ili osnivai za mandat koji ne moe biti dui od etiri godine.
(3) Iznimno, ako lana nadzornog odbora kreditne institucije imenuje nadleni sud u skladu s
odredbama Zakona o trgovakim drutvima, njegov mandat ne moe trajati due od est
mjeseci, ali i u tom sluaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz lanka 45. ovoga
Zakona.
(4) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga lanka potrebno je priloiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz
lanka 45. ovoga Zakona i odluku glavne skuptine o izboru kandidata za lana nadzornog
odbora odnosno ako je statutom predvieno da odreeni dioniar imenuje odreeni broj
lanova nadzornog odbora, potrebno je priloiti odluku tog dioniara o imenovanju lana
nadzornog odbora.
(5) Hrvatska narodna banka podatke o pravomonoj osuivanosti za kaznena djela i prekraje
za osobe za koje je podnesen zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 2. ovoga
lanka, pribavlja iz kaznene odnosno prekrajne evidencije na temelju obrazloenog zahtjeva
ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se ureuju pravne
posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.
(6) U postupku odluivanja o prethodnoj suglasnosti Hrvatska narodna banka provjerit e
podatke o izreenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
(7) U postupku odluivanja o prethodnoj suglasnosti Hrvatska narodna banka izdaje
prethodnu suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka na rok predloenog trajanja mandata. Iznimno,
Hrvatska narodna banka moe izdati prethodnu suglasnost na rok koji je krai od predloenog
trajanja mandata.
(8) Hrvatska narodna banka odluuje o izdavanju prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga
lanka na temelju:
36

1) dokumentacije iz stavka 4. ovoga lanka

2) podataka o pravomonoj presudi za prekraje koje je kandidat za lana nadzornog odbora
kreditne institucije poinio u vezi s dosadanjim radom i
3) ostalih podataka i informacija kojima raspolae.
(9) Hrvatska narodna banka odbit e zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje
funkcije lana nadzornog odbora kreditne institucije ako ocijeni:
1) da kandidat za lana nadzornog odbora ne ispunjava uvjete iz lanka 45. ovoga Zakona ili
2) da podaci i informacije iz stavka 8. ovoga lanka upuuju na to da kandidat za lana
nadzornog odbora nije primjeren.
(10) Osoba koja je dobila prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije lana nadzornog
odbora kreditne institucije duna je prije nego to bude imenovana na tu funkciju u drugoj
kreditnoj instituciji ponovo dobiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke. Odredbe
stavka 2. i stavaka 4. do 9. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju na suglasnost iz
ovoga stavka.
(11) Osoba koja je ve dobila suglasnost za obavljanje funkcije lana nadzornog odbora i koju
glavna skuptina eli ponovo izabrati odnosno koju dioniar kojem je statutom predvieno
pravo imenovanja jednog ili vie lanova nadzornog odbora eli ponovno imenovati duna je
ponovo proi postupak propisan ovim Zakonom.
(12) Kreditna institucija duna je podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz
stavka 2. ovoga lanka, odnosno stavka 11. ovoga lanka najmanje tri mjeseca prije isteka
mandata pojedinog lana nadzornog odbora.

Ponitenje i ukidanje suglasnosti za obavljanje funkcije lana nadzornog odbora

kreditne institucije
lanak 47.
(1) Hrvatska narodna banka moe ponititi rjeenje kojim je dana suglasnost za obavljanje
funkcije lana nadzornog odbora kreditne institucije ako je lan nadzornog odbora dobio
suglasnost na temelju davanja neistinite ili netone dokumentacije ili neistinito prezentiranih
podataka koji su bitni za obavljanje funkcije lana nadzornog odbora.
(2) Hrvatska narodna banka ukinut e zakonito rjeenje kojim je dana suglasnost za obavljanje
funkcije lana nadzornog odbora kreditne institucije:
1) ako lan nadzornog odbora vie ne ispunjava uvjete za lanstvo u nadzornom odboru
kreditne institucije iz lanka 45. ovoga Zakona
2) ako lan nadzornog odbora kri odredbe o dunostima i odgovornostima nadzornog odbora
iz lanaka 48. i 49. ovoga Zakona
3) ako je uvedena posebna uprava ili sanacijska uprava
37

4) ako osoba u roku od est mjeseci od izdavanja suglasnosti ne stupi na dunost na koju se
suglasnost odnosi ili
5) ako osobi prestane dunost na koju se suglasnost odnosi, i to s danom prestanka dunosti.
(3) Hrvatska narodna banka moe ukinuti zakonito rjeenje kojim je dana suglasnost za
obavljanje funkcije lana nadzornog odbora kreditne institucije ako nastupe uvjeti za ranu
intervenciju u skladu s lankom 235.a ovoga Zakona.
(4) Radi provoenja postupka iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka Hrvatska narodna banka obavlja
kontrolu nad lanovima nadzornog odbora u opsegu i na nain koji omoguuje da se provjeri
postoje li injenice i okolnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka.
(5) Ako Hrvatska narodna banka poniti ili ukine rjeenje kojim je dana suglasnost za
imenovanje lana nadzornog odbora, glavna skuptina kreditne institucije duna je bez
odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja lana nadzornog odbora.

Nadlenosti nadzornog odbora

lanak 48.
Osim nadlenosti koje nadzorni odbor ima prema Zakonu o trgovakim drutvima, nadzorni
odbor kreditne institucije ima i sljedee nadlenosti:
1) daje suglasnost upravi na poslovnu politiku kreditne institucije
2) daje suglasnost upravi na strateke ciljeve
3) daje suglasnost upravi na financijski plan kreditne institucije
4) daje suglasnost upravi na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanja njima,
ukljuujui rizike koji proizlaze iz makroekonomskog okruja u kojem kreditna institucija
posluje s obzirom na poslovni ciklus
5) daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internoga
kapitala kreditne institucije
6) daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godinji plan rada unutarnje revizije i
7) donosi odluke o drugim pitanjima odreenima ovim Zakonom i propisima donesenima na
temelju ovoga Zakona.

Dunosti i odgovornosti lanova nadzornog odbora kreditne institucije

lanak 49.
(1) Osim dunosti i odgovornosti lanova nadzornog odbora koje proizlaze iz Zakona o
trgovakim drutvima, lanovi nadzornog odbora duni su:

38

1) zauzimati stavove o nalazima Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela u

postupcima supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom, i to u roku od 30 dana od
dana dostave zapisnika Hrvatske narodne banke o obavljenoj superviziji ili zapisnika drugih
nadzornih tijela o obavljenom nadzoru
2) nadzirati primjerenost postupaka i djelotvornost unutarnje revizije
3) zauzimati stavove o polugodinjim izvjeima unutarnje revizije
4) odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o:
imenovanju ili prestanku svoje funkcije u upravnim i nadzornim organima drugih pravnih
osoba i
pravnim poslovima na temelju kojih je sam lan nadzornog odbora ili netko od njegove ue
obitelji neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju
kojih je taj lan nadzornog odbora zajedno s lanovima svoje ue obitelji stekao kvalificirani
udio u toj pravnoj osobi ili na temelju kojih su njihovi udjeli pali ispod granice kvalificiranog
udjela
5) nadzirati provedbu i uinkovitost sustava upravljanja kreditnom institucijom
6) nadzirati provedbu poslovne politike kreditne institucije, stratekih ciljeva i strategije i
politike preuzimanja rizika i upravljanja njima i
7) nadzirati postupak objave i priopavanja informacija.
(2) lanovi nadzornog odbora kreditne institucije solidarno odgovaraju kreditnoj instituciji za
tetu koja nastane kao posljedica injenja, neinjenja ili proputanja ispunjavanja njihovih
dunosti, osim ako ne dokau da su u ispunjavanju svojih dunosti obavljanja nadzora nad
upravljanjem kreditnom institucijom postupali s panjom dobrog i savjesnog
gospodarstvenika.

Odbori nadzornog odbora

lanak 50.
(1) Nadzorni odbor kreditne institucije koja je znaajna s obzirom na veliinu, unutarnju
organizaciju i vrstu, opseg i sloenost poslova koje obavlja duan je osnovati odbor za
primitke, odbor za imenovanja i odbor za rizike.
(2) Ako kreditna institucija nije znaajna s obzirom na veliinu, unutarnju organizaciju i vrstu,
opseg i sloenost poslova i nema odbor za primitke ili odbor za imenovanja, nadzorni odbor
duan je izvravati zadatke iz lanka 51. i/ili lanka 53. ovoga Zakona.
(3) Znaajnost kreditne institucije odreuje se u skladu s propisima donesenima na temelju
stavka 6. ovoga lanka i lanka 101. stavka 2. toaka 1. i 5. ovoga Zakona.

39

(4) lanovi odbora iz stavka 1. ovoga lanka imenuju se iz redova lanova nadzornog odbora
kreditne institucije. Svaki od odbora mora imati najmanje tri lana, od kojih jedan mora biti
imenovan za predsjednika odbora.
(5) Obveza iz stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na kreditne institucije u Republici
Hrvatskoj koje imaju poloaj drutva keri kreditne institucije ija matina kreditna institucija
u RH ima osnovan pojedini odbor, te pod uvjetom da taj odbor obavlja poslove za cijelu
grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
(6) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje zadatke i
nain organizacije i rada pojedinog odbora iz ovoga lanka, te nain i opseg primjene zahtjeva
za osnivanje odbora.

Odbor za imenovanja
lanak 51.
Odbor za imenovanja duan je:
1) predlagati lanove uprave i lanove nadzornog odbora
2) redovito, a najmanje jednom godinje, procijeniti strukturu, veliinu, sastav i djelovanje
uprave i nadzornog odbora i, ako je potrebno, predloiti promjene
3) redovito, a najmanje jednom godinje, procijeniti znanje, sposobnosti i iskustvo pojedinih
lanova uprave i nadzornog odbora, te uprave i nadzornog odbora kao cjeline, te o procjeni
izvijestiti ta tijela
4) redovito preispitivati politike za odabir lanova uprave i nadzornog odbora i imenovanje
vieg rukovodstva i davati preporuke upravi i nadzornom odboru i, ako smatra potrebnim,
predlagati njihove izmjene
5) kontinuirano, u mjeri u kojoj je to mogue, osigurati nepostojanje dominacije pojedinaca ili
male grupe pojedinaca pri odluivanju uprave i nadzornog odbora u svrhu zatite interesa
kreditne institucije u cjelini i
6) obavljati druge poslove odreene propisima.

Odbor za rizike
lanak 52.
(1) lanovi odbora za rizike moraju imati odgovarajue znanje, vjetine i strunost kako bi u
potpunosti razumjeli i pratili strategiju rizika i sklonost preuzimanju rizika kreditne institucije.
(2) Odbor za rizike duan je:
1) savjetovati nadzorni odbor o cjelokupnoj trenutanoj i buduoj sklonosti preuzimanja rizika
i strategiji te pomagati u nadziranju provedbe te strategije od strane vieg rukovodstva, pri

40

tom ne dovodei u pitanje odgovornost uprave i nadzornog odbora kreditne institucije u

cjelokupnom upravljanju rizicima i nadziranju kreditne institucije
2) preispitati jesu li se pri odreivanju cijena potraivanja i obveza prema klijentima uzeli u
obzir model poslovanja kreditne institucije i strategija rizika te ako ta cijena ne odraava rizik
preuzet u odnosu na model poslovanja i strategiju rizika, predloiti upravi kreditne institucije
plan za otklanjanje nedostataka
3) neovisno o poslovima odbora za primitke, s ciljem uspostave i provoenja odgovarajuih
politika primitaka preispitati jesu li pri odreivanju poticaja predvienih sustavom primitaka
uzeti u obzir rizik, kapital, likvidnost te vjerojatnost i oekivano razdoblje ostvarivanja dobiti
i
4) obavljati druge poslove odreene propisima.
(3) Kreditna institucija koja nije znaajna s obzirom na veliinu, unutarnju organizaciju, vrstu,
opseg i sloenost poslova koje obavlja moe osnovati kombinirani odbor za rizike i reviziju.
lanovi odbora za rizike i reviziju moraju imati odgovarajue znanje, vjetine i strunost koji
se zahtijevaju za lanove odbora za rizike.
(4) Kreditna institucija duna je osigurati da lanovi odbora za rizike ili odbora za rizike i
reviziju imaju odgovarajui pristup informacijama o profilu rizinosti kreditne institucije te,
ako je to potrebno i primjereno, pristup funkciji upravljanja rizicima i savjetima vanjskih
strunjaka.
(5) Odbor za rizike, ili odbor za rizike i reviziju, odreuje vrstu, koliinu, oblik i uestalost
informacija o riziku koje e primati od organizacijskih jedinica/osoba ili funkcija unutar
kreditne institucije.

Odbor za primitke
lanak 53.
(1) Odbor za primitke mora se uspostaviti na nain koji mu omoguuje donoenje strune i
neovisne prosudbe o politikama i praksama vezanim uz primitke te o utjecaju primitaka na
upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnou.
(2) Odbor za primitke duan je:
1) pripremati odluke nadzornog odbora vezane uz primitke radnika, ukljuujui odluke koje
imaju utjecaj na izloenost kreditne institucije rizicima te na upravljanje rizicima i
2) obavljati druge poslove odreene propisima.
(3) Pri obavljanju svojih poslova odbor za primitke duan je uzeti u obzir dugorone interese
dioniara, investitora i ostalih zainteresiranih strana u kreditnoj instituciji te javni interes.

41

Nositelji kljunih funkcija

lanak 54.
(1) Kreditna institucija duna je identificirati kljune funkcije u kreditnoj instituciji. Nositelji
kljunih funkcija u kreditnoj instituciji osobe su koje obnaaju one funkcije koje im
omoguavaju znaajan utjecaj na upravljanje kreditnom institucijom, ali koje nisu ni lanovi
uprave, ni lanovi nadzornog odbora.
(2) Uprava kreditne institucije duna je donijeti i provoditi primjerene politike za izbor i
procjenu primjerenosti nositelja kljunih funkcija u kreditnoj instituciji.
(3) Ako kreditna institucija procijeni da nositelj kljune funkcije u kreditnoj instituciji nije
primjeren, duna je poduzeti odgovarajue mjere, kojima e osigurati da nositelj kljune
funkcije bude primjeren.
(4) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje sadraj
politike iz stavka 2. ovoga lanka, uvjete koje je kreditna institucija duna procjenjivati pri
procjeni primjerenosti nositelja kljunih funkcija u kreditnoj instituciji i dinamiku procjene
ispunjenja uvjeta za nositelje kljunih funkcija u kreditnoj instituciji.

Uvjeti za lanstvo u upravi i nadzornom odboru financijskog holdinga i mjeovitog

financijskog holdinga u Republici Hrvatskoj
lanak 55.
Na lanove uprave i nadzornog odbora financijskog holdinga ili mjeovitog financijskog
holdinga koji imaju sjedite u Republici Hrvatskoj na odgovarajui nain primjenjuju se
odredbe lanaka 38. i 45. ovoga Zakona.

III. PRUANJE BANKOVNIH I/ILI FINANCIJSKIH USLUGA

III.1. PRUANJE BANKOVNIH USLUGA
Pruanje bankovnih usluga
lanak 56.
Bankovne usluge na podruju Republike Hrvatske moe pruati:
1) kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke
dobila odobrenje za pruanje bankovnih usluga
2) kreditna institucija drave lanice koja u skladu s ovim Zakonom osnuje podrunicu na
podruju Republike Hrvatske ili je ovlatena neposredno pruati bankovne usluge na podruju
Republike Hrvatske i

42

3) podrunica kreditne institucije iz tree zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila
odobrenje za pruanje bankovnih usluga na podruju Republike Hrvatske.

Zabrana primanja depozita i drugih povratnih sredstava od javnosti

lanak 57.
Depozite i druga povratna sredstva od javnosti u Republici Hrvatskoj ne smiju primati druge
osobe osim osoba iz lanka 56. ovoga Zakona.

Postupanje Hrvatske narodne banke u sluaju nezakonitog prikupljanja depozita i

drugih povratnih sredstava od javnosti
lanak 58.
Ako Hrvatska narodna banka iz podataka koje prikupi pri izvravanju zadataka iz svoje
nadlenosti utvrdi da postoje injenice i okolnosti koje upuuju da depozite i druga povratna
sredstva od javnosti primaju osobe koje nisu osobe iz lanka 56. ovoga Zakona, o tome e bez
odgaanja izvijestiti dravno odvjetnitvo ili neko drugo nadzorno tijelo.

Zabrana obavljanja djelatnosti i pruanja usluga

lanak 59.
Kreditna institucija ne smije obavljati nijednu drugu djelatnost, osim pruanja bankovnih ili
financijskih usluga za koje je dobila odobrenje nadlenog tijela te pomonih usluga.

III.2. ODOBRENJA ZA PRUANJE BANKOVNIH I/ILI FINANCIJSKIH USLUGA

Odobrenje za rad
lanak 60.
(1) Hrvatska narodna banka izdaje kreditnoj instituciji odobrenje za rad kao banka, tedna
banka ili stambena tedionica (u daljnjem tekstu: odobrenje za rad).
(2) Odobrenje za rad sadri odobrenje za pruanje bankovnih usluga.
(3) Odobrenje za rad moe sadravati i odobrenje za pruanje osnovnih i dodatnih financijskih
usluga (u daljnjem tekstu: odobrenje za pruanje financijskih usluga).
(4) Nakon dobivanja odobrenja za rad kreditna se institucija moe upisati u sudski registar.
(5) Iznimno od stavaka 3. i 4. ovoga lanka, ako kreditna institucija namjerava pruati
dodatnu financijsku uslugu iz lanka 8. stavka 2. toke 2. ovoga Zakona, a za koju nije
potrebno odobrenje u skladu s posebnim zakonom, moe pruati tu uslugu bez dobivanja
odobrenja za pruanje te dodatne financijske usluge i upisati pruanje te usluge u sudski
registar.

43

Naknadna odobrenja
lanak 61.
Sva naknadna odobrenja koja kreditna institucija dobije na temelju lanka 60. stavaka 2. i 3.
ovoga Zakona smatraju se sastavnim dijelom odobrenja za rad iz stavka 1. istoga lanka.

Odobrenje za pruanje financijskih usluga

lanak 62.
(1) Kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj i podrunica kreditne institucije iz
tree zemlje duna je, prije upisa financijskih usluga koje namjerava pruati u sudski registar,
dobiti od Hrvatske narodne banke odobrenje za pruanje tih financijskih usluga.
(2) Hrvatska narodna banka donosi odluku o odobrenju iz stavka 1. ovoga lanka istodobno
kad i odluku o odobrenju za rad, odnosno odobrenju za osnivanje podrunice kreditne
institucije iz tree zemlje, osim ako je zahtjev za izdavanje odobrenja iz ovoga lanka
podnesen nakon to je kreditna institucija iz stavka 1. ovoga lanka dobila odobrenje za rad
odnosno odobrenje za osnivanje podrunice kreditne institucije iz tree zemlje.

Ostala odobrenja
lanak 63.
(1) Kreditna institucija koja pripaja drugu kreditnu instituciju sa sjeditem u Republici
Hrvatskoj ili izvan nje ili drugu pravnu osobu sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje
duna je, prije upisa odluke o pripajanju u sudski registar, dobiti odobrenje Hrvatske narodne
banke za to pripajanje (u daljnjem tekstu: odobrenje za pripajanje).
(2) Kreditna institucija koja se namjerava pripojiti drugoj kreditnoj instituciji sa sjeditem u
Republici Hrvatskoj ili izvan nje duna je od Hrvatske narodne banke dobiti odobrenje za
pripajanje.
(3) Prijenos cjelokupne imovine i obveza smatra se pripajanjem u smislu stavaka 1. i 2. ovoga
lanka.
(4) Kreditne se institucije mogu spajati s kreditnim institucijama sa sjeditem u Republici
Hrvatskoj ili izvan nje ili s drugim pravnim osobama sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ili
izvan nje samo ako su dobile odobrenja nadlenih tijela svih sudionika u spajanju (u daljnjem
tekstu: odobrenje za spajanje) i ako tim spajanjem nastaje nova kreditna institucija. Za upis u
sudski registar nove kreditne institucije sa sjeditem u Republici Hrvatskoj potrebno je
odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke. Danom upisa nove kreditne institucije u sudski
ili drugi odgovarajui registar kreditne institucije koje su sudjelovale u spajanju prestaju
postojati, a njihova odobrenja od nadlenih tijela prestaju vaiti.
(5) Kreditna se institucija moe razdvojiti tako da svu svoju imovinu prenese na dvije ili vie
novih kreditnih institucija osnovanih u tu svrhu sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ili izvan
nje, a prije upisa novih kreditnih institucija u sudski ili drugi odgovarajui registar duna je od
Hrvatske narodne banke dobiti odobrenje za provoenje razdvajanja (u daljnjem tekstu:
44

odobrenje za razdvajanje s osnivanjem). Danom upisa novih kreditnih institucija u sudski ili
drugi odgovarajui registar kreditna institucija koja se razdvaja prestaje postojati, a njezina
odobrenja od Hrvatske narodne banke prestaju vaiti.
(6) Kreditna institucija koja se razdvaja tako da svu svoju imovinu prenese na dvije ili vie
kreditnih institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje, a koje ve postoje, duna
je, prije upisa odluke o razdvajanju u sudski registar, od Hrvatske narodne banke dobiti
odobrenje za provoenje razdvajanja (u daljnjem tekstu: odobrenje za razdvajanje s
preuzimanjem).
(7) Kreditna institucija moe odvojiti jedan ili vie dijelova svoje imovine tako da ih prenese
na jednu ili vie novih kreditnih institucija osnovanih u tu svrhu sa sjeditem u Republici
Hrvatskoj ili izvan nje, a prije upisa odluke o odvajanju u sudski registar duna je od Hrvatske
narodne banke dobiti odobrenje za provoenje odvajanja (u daljnjem tekstu: odobrenje za
odvajanje s osnivanjem).
(8) Kreditna institucija koja odvaja jedan ili vie dijelova svoje imovine tako da ih prenese na
jednu ili vie kreditnih institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje, ako ve
postoje, duna je, prije upisa odluke o odvajanju u sudski registar, od Hrvatske narodne banke
dobiti odobrenje za provoenje odvajanja (u daljnjem tekstu: odobrenje za odvajanje s
preuzimanjem).
(9) Kreditna institucija koja namjerava prenijeti dio svoje imovine zajedno s razmjernim
dijelom obveza na drugu kreditnu instituciju sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje,
duna je prije sklapanja tog ugovora dobiti odobrenje od Hrvatske narodne banke.
(10) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje uvjete i
nain dobivanja odobrenja iz ovoga lanka.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje ostalih odobrenja

lanak 64.
Hrvatska narodna banka odbit e zahtjev za izdavanje odobrenja iz lanka 63. stavaka 1. i 2.
te stavaka 4. do 9. ovoga Zakona ako bi time u Republici Hrvatskoj dolo ili moglo doi do
naruavanja sigurnosti i stabilnosti poslovanja jedne kreditne institucije ili financijskog
sustava u cjelini.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad

lanak 65.
(1) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad potrebno je priloiti:
1) statut u obliku ovjerene preslike javnobiljenikog akta
2) poslovni plan za prve tri poslovne godine koji ukljuuje bilancu i raun dobiti i gubitka,
planirane vrste poslova, primjerenu organizacijsku, tehniku i kadrovsku strukturu kreditne
institucije, raunovodstvenu politiku te organizaciju unutarnje revizije

45

3) zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela i dokumentaciju iz lanka 25. ovoga Zakona

4) ako u kreditnoj instituciji nijedan dioniar nije stjecatelj kvalificiranog udjela, popis 20
najveih dioniara
5) zahtjev iz lanka 39. stavka 2. i lanka 40. ovoga Zakona s prijedlogom predsjednika i
lanova uprave te dokumentaciju iz lanka 39. stavka 4. ovoga Zakona i
6) zahtjev iz lanka 46. stavka 2. ovoga Zakona s prijedlogom lanova nadzornog odbora te
dokumentaciju iz lanka 46. stavka 4. ovoga Zakona
7) dokaz o namjenski izdvojenim sredstvima za inicijalni kapital kreditne institucije koja se
osniva
8) miljenje ili suglasnost nadlenog tijela drave lanice ili nadlenog tijela kreditne
institucije iz tree zemlje o kreditnoj instituciji iz drave lanice ili tree zemlje koja
namjerava osnovati kreditnu instituciju u Republici Hrvatskoj i
9) odgovarajui akt nadlenog tijela kojim se doputa obavljanje odreenih financijskih
usluga ako to proizlazi iz propisa kojima se ureuje obavljanje odreenih financijskih usluga
predvienih poslovnim planom kreditne institucije.
(2) Ako kreditna institucija osim bankovnih namjerava pruati i financijske usluge, u zahtjevu
za izdavanje odobrenja mora navesti vrste financijskih usluga koje namjerava pruati.
(3) Ako kreditna institucija nakon dobivanja odobrenja za rad eli pruati druge financijske
usluge za koje nema odobrenje, zahtjevu za pruanje financijskih usluga duna je priloiti
dokumentaciju iz stavka 1. toaka 2. i 9. ovoga lanka i obrazloenje utjecaja novih usluga na
bilancu, raun dobiti i gubitka, organizaciju, kadrovsku strukturu i raunovodstvenu i druge
politike kreditne institucije.
(4) Kreditna institucija koja namjerava pruati dodatnu financijsku uslugu iz lanka 8. stavka
2. toaka 2. i 3. ovoga Zakona duna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti dokumentaciju
propisanu posebnim zakonom.
(5) Hrvatska narodna banka moe zatraiti i drugu dokumentaciju na temelju koje je mogue
utvrditi postoje li kadrovski, tehniki i organizacijski uvjeti za pruanje usluga na koje se
odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad.
(6) Prije izdavanja odobrenja iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatska narodna banka savjetovat e
se i razmijeniti informacije s nadlenim tijelom drave lanice, u skladu s lankom 24.
stavkom 7. ovoga Zakona osobito u odnosu na primjerenost stjecatelja kvalificiranog udjela,
ugled, odgovarajue sposobnosti i iskustvo lanova uprave i nadzornog odbora drutava
unutar iste grupe.

46

Spajanje postupaka pri odluivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad

lanak 66.
Hrvatska narodna banka moe istodobno odluivati o sljedeim zahtjevima pri izdavanju
odobrenja za rad kreditne institucije:
1) o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela
2) o zahtjevu kandidata za izdavanje prethodne suglasnosti za predsjednika, lanove uprave i
lanove nadzornog odbora kreditne institucije i
3) o zahtjevu kreditne institucije za pruanje financijskih usluga iz lanka 8. ovoga Zakona
ako je kreditna institucija istodobno podnijela zahtjev za pruanje tih usluga.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad

lanak 67.
(1) Hrvatska narodna banka odbit e zahtjev za izdavanje odobrenja za rad:
1) ako postoji razlog iz lanka 29. ovoga Zakona
2) ako bi obavljanje supervizije poslovanja kreditne institucije prema odredbama ovoga
Zakona moglo biti oteano ili onemogueno zbog uske povezanosti kreditne institucije s
drugim pravnim ili fizikim osobama
3) ako bi obavljanje supervizije poslovanja kreditne institucije prema odredbama ovoga
Zakona moglo biti oteano ili onemogueno zbog uske povezanosti kreditne institucije s
drugim pravnim ili fizikim osobama sa sjeditem, odnosno prebivalitem ili boravitem u
treoj zemlji iji propisi onemoguuju provedbu supervizije ili ako postoje drugi razlozi zbog
kojih nije mogue provesti superviziju
4) ako osobe predloene za predsjednika odnosno lanove uprave kreditne institucije ne
ispunjavaju uvjete iz lanka 38. ili lanka 40. ovoga Zakona ili ako osobe predloene za
lanove nadzornog odbora ne ispunjavaju uvjete iz lanka 45. ovoga Zakona
5) ako proizlazi da kreditna institucija nije organizirana u skladu s ovim Zakonom, odnosno
da nisu osigurani uvjeti za poslovanje kreditne institucije odreeni ovim Zakonom, propisima
donesenima na temelju ovoga Zakona ili propisima Europske unije kojima se ureuje
poslovanje kreditne institucije
6) ako proizlazi da kreditna institucija nee biti fiziki prisutna u Republici Hrvatskoj i da
nee poslove voditi s podruja Republike Hrvatske (engl. shell bank)
7) ako su odredbe statuta kreditne institucije u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili
odredbama propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili propisa Europske unije kojima se
ureuje poslovanje kreditne institucije

47

8) ako iz dokumentacije i drugih poznatih injenica proizlazi da kreditna institucija kadrovski,

organizacijski i tehniki nije sposobna pruati bankovne i/ili financijske usluge na nain i u
opsegu koji je predvien njezinim poslovnim planom ili
9) ako iz zahtjeva i priloene dokumentacije proizlazi da kreditna institucija ne ispunjava
druge uvjete za pruanje bankovnih i/ili financijskih usluga na koje se odnosi zahtjev za
izdavanje odobrenja.
(2) Pri odluivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad Hrvatska narodna banka nee se
voditi ekonomskim potrebama trita.

Prestanak vaenja odobrenja za rad

lanak 68.
(1) Odobrenje za rad prestaje vaiti:
1) danom otvaranja redovne likvidacije kreditne institucije
2) danom donoenja odluke o otvaranju steajnog postupka nad kreditnom institucijom
3) danom upisa nove kreditne institucije u sudski registar u sluaju spajanja kreditnih
institucija
4) danom brisanja kreditne institucije iz sudskog registra u sluajevima iz lanka 63. stavaka
2., 4. i 5. ovoga Zakona ili
5) danom, satom i minutom navedenom u izrijeci odluke o pokretanju prisilne likvidacije
kreditne institucije zbog razloga odreenog lankom 255. stavkom 1. tokom 2. ovoga
Zakona.
(2) Prestankom vaenja odobrenja za rad prestaje vaiti odobrenje za pruanje financijskih
usluga, kao i sva ostala odobrenja dana toj kreditnoj instituciji.

Razlozi za ponitavanje i ukidanje odobrenja za rad

lanak 69.
(1) Hrvatska narodna banka ponitit e rjeenje kojim je dano odobrenje za rad ako je kreditna
institucija dobila odobrenje za rad na temelju neistinite ili netone dokumentacije, odnosno
neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za poslovanje kreditne institucije.
(2) Hrvatska narodna banka ukinut e rjeenje kojim je dano odobrenje za rad:
1) ako kreditna institucija ne pone poslovati unutar 12 mjeseci od izdavanja odobrenja
2) ako kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci u pisanom obliku dostavi obavijest da
vie ne namjerava pruati bankovne i/ili financijske usluge za koje je izdano odobrenje

48

3) ako kreditna institucija samostalno prestane pruati bankovne usluge due od est mjeseci
ili
4) ako kreditna institucija prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobila odobrenje za
rad.
(3) Hrvatska narodna banka moe ukinuti rjeenje kojim je dano odobrenje za rad:
1) ako kreditna institucija vie ne ispunjava bonitetne zahtjeve iz dijela treeg, etvrtog i
estog Uredbe (EU) br. 575/2013, ili zahtjeve vezane uz visinu regulatornog kapitala koje je
svojim rjeenjem naloila Hrvatska narodna banka u skladu s lancima 224. i 228. ovoga
Zakona, ili posebne zahtjeve vezane uz likvidnost u skladu s lancima 224. i 225. ovoga
Zakona
2) ako se ne moe oekivati da e nastaviti ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima te
posebno ako vie ne prua sigurnost za imovinu koja joj je povjerena, osobito to se tie
isplate depozita
3) ako kreditna institucija ne ispunjava uvjete vezane uz interni kapital i ostale uvjete za
poslovanje u skladu s propisima o upravljanju rizicima
4) ako kreditna institucija u razdoblju od tri godine vie puta prekri dunost pravodobnog i
pravilnog izvjeivanja Hrvatske narodne banke
5) ako kreditna institucija na bilo koji nain onemoguuje obavljanje supervizije svojeg
poslovanja
6) ako kreditna institucija ne izvrava supervizorske mjere koje je Hrvatska narodna banka
naloila svojim rjeenjem
7) ako postoji razlog za ponitenje ili ukidanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela iz
lanka 32. ovoga Zakona
8) ako kreditna institucija ne ispunjava obveze koje se odnose na osiguranje depozita u skladu
sa zakonom kojim se ureuje osiguranje depozita
9) ako kreditna institucija ne ispunjava tehnike, organizacijske, kadrovske ili ostale uvjete za
pruanje bankovnih usluga
10) ako kreditna institucija nije postupila u skladu s lankom 151. stavkom 2. tokom 5. i
stavkom 3. tokom 2. ovoga Zakona
11) ako kreditna institucija nema uspostavljene sustave upravljanja na nain ureen lankom
101. ovoga Zakona i podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona
12) ako kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o ispunjavanju
obveza vezanih uz stope kapitala u skladu s lankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili su
dostavljeni podaci netoni ili nepotpuni, to je postupanje protivno lanku 99. stavku 1. te
Uredbe

49

13) ako kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke u skladu s lankom
101. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili su dostavljeni podaci netoni ili nepotpuni
14) ako kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o velikim
izloenostima ili su dostavljeni podaci netoni ili nepotpuni, to je postupanje protivno lanku
394. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
15) ako kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o likvidnosti ili su
dostavljeni podaci netoni ili nepotpuni, to je postupanje protivno lanku 415. stavcima 1. i
2. Uredbe (EU) br. 575/2013
16) ako kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o omjeru financijske
poluge ili su dostavljeni podaci netoni ili nepotpuni, to je postupanje protivno lanku 430.
stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
17) ako kreditna institucija ponovljeno ili kontinuirano ne ispunjava zahtjeve vezane uz
likvidnu imovinu, to je postupanje protivno lanku 412. Uredbe (EU) br. 575/2013
18) ako kreditna institucija postupa protivno odredbi o ogranienju izloenosti iz lanka 395.
Uredbe (EU) br. 575/2013
19) ako je kreditna institucija izloena kreditnom riziku pozicije sekuritizacije, a nisu
ispunjeni uvjeti iz lanka 405. Uredbe (EU) br. 575/2013
20) ako kreditna institucija ne objavljuje informacije ili su objavljeni podaci netoni ili
nepotpuni, to je postupanje protivno lanku 431. stavcima 1., 2. i 3. ili lanku 451. stavku 1.
Uredbe (EU) br. 575/2013
21) ako kreditna institucija isplauje sredstva imateljima instrumenata koji su ukljueni u
izraun regulatornog kapitala protivno lanku 140. ovoga Zakona ili u sluajevima kada u
skladu s lancima 28., 51. ili 63. Uredbe (EU) br. 575/2013 nije doputena takva isplata
22) ako je kreditna institucija pravomono proglaena krivom zbog teeg krenja odredbi
zakona kojim se ureuje sprjeavanje pranja novca i financiranja terorizma ili
23) ako kreditna institucija omoguava jednoj ili vie osoba koje ne ispunjavaju uvjete iz
lanka 38. ovoga Zakona da budu lan uprave ili omoguava jednoj ili vie osoba koje ne
ispunjavaju uvjete iz lanka 45. ovoga Zakona da budu lanovi nadzornog odbora kreditne
institucije.
(4) U izreci rjeenja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka Hrvatska narodna banka navest e da e
se izreka rjeenja javno objaviti.

Nedostupnost depozita
lanak 70.
(1) Hrvatska narodna banka donijet e rjeenje o nedostupnosti depozita kada ocijeni da
kreditna institucija u danom trenutku nema dovoljno novanih sredstava za isplatu depozita
utvrenog zakonom kojim se ureuje osiguranje depozita, a koji je dospio i za koji je
50

zatraena isplata, i kada ocijeni da se u tom trenutku ne moe oekivati da e biti sposobna to
uiniti zbog svoje financijske situacije.
(2) Hrvatska narodna banka donijet e rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka u najkraem
moguem roku, a najkasnije u roku od pet radnih dana nakon to je utvrdila da kreditna
institucija nije isplatila dospjele depozite utvrene zakonom kojim se ureuje osiguranje
depozita za koje je zatraena isplata.
(3) U sluajevima kada je prestalo vaiti odobrenje za rad kreditne institucije na temelju
lanka 68. stavka 1. toke 1. ili toke 5. ovoga Zakona ili kada je rjeenje poniteno ili
ukinuto, Hrvatska narodna banka moe, ako utvrdi postojanje razloga iz stavka 1. ovoga
lanka, donijeti rjeenje o nedostupnosti njezinih depozita.
(4) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatska narodna banka dostavit e bez odgode
Dravnoj agenciji za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka i drugim nadlenim i
nadzornim tijelima te objaviti u Narodnim novinama.
(5) Hrvatska narodna banka moe ukinuti rjeenje o nedostupnosti depozita kada prestanu
razlozi iz stavka 1. ovoga lanka.

Rjeenje o ponitavanju ili ukidanju odobrenja za rad

lanak 71.
(1) Hrvatska narodna banka obvezna je dostaviti kreditnoj instituciji rjeenje o ponitavanju
ili ukidanju rjeenja kojim je dano odobrenje za rad u roku od tri dana od dana njegova
donoenja.
(2) Hrvatska narodna banka duna je rjeenje o ponitavanju ili ukidanju rjeenja kojim je
dano odobrenje za rad objaviti u Narodnim novinama, dostaviti ga nadlenom trgovakom
sudu i Dravnoj agenciji za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka te o tome izdati
priopenje za javnost.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za pruanje pojedinih financijskih usluga

lanak 72.
Hrvatska narodna banka moe odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za pruanje financijskih
usluga:
1) ako iz dokumentacije i drugih poznatih injenica proizlazi da kreditna institucija ne
ispunjava tehnike, kadrovske, organizacijske ili ostale uvjete za pruanje pojedinih vrsta
osnovnih ili dodatnih financijskih usluga
2) ako su kreditnoj instituciji izreene supervizorske mjere Hrvatske narodne banke, a
uvoenje nove usluge moglo bi negativno utjecati na izvrenje supervizorskih mjera ili
3) ako kreditna institucija ne ispunjava posebne uvjete koje, glede financijskih usluga
predvienih njezinim poslovnim planom, propisuje bilo koji drugi propis kojim se ureuje
pruanje financijskih usluga.
51

Ukidanje odobrenja za pruanje pojedinih financijskih usluga

lanak 73.
(1) Hrvatska narodna banka ponitit e rjeenje kojim je dano odobrenje za pruanje
financijskih usluga ako je kreditna institucija dobila odobrenje za rad na temelju neistinite ili
netone dokumentacije, odnosno neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za poslovanje
kreditne institucije.
(2) Ako kreditna institucija vie ne ispunjava tehnike, kadrovske, organizacijske ili ostale
uvjete za pruanje pojedinih vrsta financijskih usluga, Hrvatska narodna banka moe donijeti
odluku o ukidanju rjeenja kojim je dano odobrenje za pruanje financijskih usluga za koje
kreditna institucija ne ispunjava uvjete.
(3) Hrvatska narodna banka donijet e odluku o ukidanju rjeenja kojim je dano odobrenje za
pruanje svih ili pojedinih financijskih usluga ako kreditna institucija vie ne ispunjava uvjete
propisane drugim propisima kojima se ureuje pruanje financijskih usluga.
(4) Na ponitavanje i ukidanje rjeenja kojim je dano odobrenje za pruanje financijskih
usluga na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe lanka 71. ovoga Zakona.

III.3. PRUANJE UZAJAMNO PRIZNATIH USLUGA IZVAN PODRUJA

REPUBLIKE HRVATSKE KREDITNIH INSTITUCIJA SA SJEDITEM U
REPUBLICI HRVATSKOJ
III.3.1. Pruanje usluga na podruju druge drave lanice
Pruanje usluga u drugoj dravi lanici
lanak 74.
(1) Kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ili financijska institucija sa
sjeditem u Republici Hrvatskoj koja ispunjava uvjete iz lanka 84. stavka 1. ovoga Zakona
moe, pod uvjetima iz ovoga Zakona, na podruju druge drave lanice, preko podrunice ili
neposredno, pruati uzajamno priznate usluge koje je ovlatena pruati na podruju Republike
Hrvatske.
(2) Kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj moe, pod uvjetima iz ovoga
Zakona, na podruju druge drave lanice, preko podrunice ili neposredno, pruati i dodatne
financijske usluge ako je to doputeno propisima drave lanice domaina i ako je za njih
dobila odobrenje Hrvatske narodne banke.

Pruanje usluga od strane kreditne institucije u drugoj dravi lanici preko podrunice
lanak 75.
(1) Kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati
podrunicu u drugoj dravi lanici duna je podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja

52

Hrvatskoj narodnoj banci i navesti dravu lanicu u kojoj namjerava otvoriti svoju podrunicu
te zahtjevu priloiti:
1) poslovni plan za prve tri poslovne godine, koji mora sadravati vrstu i opseg usluga koje
namjerava pruati preko podrunice te organizacijski ustroj podrunice
2) adresu u dravi lanici domainu na kojoj e Hrvatska narodna banka moi dobiti
dokumentaciju o podrunici i
3) popis imena, prezimena i adresa fizikih osoba koje e biti odgovorne za voenje poslova
podrunice.
(2) Hrvatska narodna banka moe u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 1.
ovoga lanka traiti i dodatnu dokumentaciju. Ako je Hrvatska narodna banka zatraila
dodatnu dokumentaciju, danom njezine dostave smatra se dan zaprimanja urednog zahtjeva.
(3) Hrvatska narodna banka donijet e najkasnije u roku od 60 dana od dana dostave urednog
zahtjeva rjeenje kojim odluuje o zahtjevu kreditne institucije za osnivanje podrunice (u
daljnjem tekstu: odobrenje za osnivanje podrunice u dravi lanici) i o tome obavijestiti
kreditnu instituciju.
(4) Hrvatska narodna banka bez odgode e dostaviti nadlenom tijelu drave lanice
domaina obavijest o izdavanju odobrenja zajedno s prilozima iz stavka 1. ovoga lanka i
podacima o iznosu i sastavu regulatornog kapitala i iznosu kapitalnih zahtjeva kreditne
institucije izraunatima u skladu s lankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 te o tome
obavijestiti kreditnu instituciju.
(5) Hrvatska narodna banka odbit e zahtjev kreditne institucije ako na temelju podataka
kojima raspolae ocijeni da:
1) kreditna institucija nema primjerenu organizacijsku, tehniku i kadrovsku strukturu ili
primjeren financijski poloaj da bi pruala planirani opseg usluga u navedenoj dravi lanici
preko podrunice
2) kreditna institucija na taj nain izbjegava stroe propise i pravila koji su na snazi u
Republici Hrvatskoj ili
3) bi time mogla biti ugroena sigurnost i stabilnost poslovanja kreditne institucije.
(6) Hrvatska narodna banka moe poblie propisati postupak za davanje odobrenja iz stavka
3. ovoga lanka.

Pruanje usluga od strane financijske institucije u drugoj dravi lanici preko

podrunice
lanak 76.
(1) Ako financijska institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja ispunjava uvjete iz
lanka 84. stavka 1. ovoga Zakona, a koja je drutvo ki kreditne institucije ili vie kreditnih
institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, namjerava pruati uzajamno priznate
53

financijske usluge na podruju druge drave lanice preko svoje podrunice, matina kreditna
institucija te financijske institucije o tome e obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(2) Obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka matina kreditna institucija duna je priloiti:
1) dokumentaciju iz lanka 75. stavka 1. ovoga Zakona
2) dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta iz lanka 84. stavka 1. ovoga Zakona
3) podatak o iznosu i sastavu regulatornog kapitala ili iznosu nekog drugog propisanog oblika
kapitala te financijske institucije i ukupni iznos izloenosti riziku, izraunat u skladu s
lankom 92. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditne institucije koja je njezino
matino drutvo i
4) odobrenje nadzornog tijela, ako je to potrebno, za osnivanje podrunice financijske
institucije u drugoj dravi lanici.
(3) Hrvatska narodna banka moe u roku od mjesec dana od zaprimanja obavijesti iz stavka 1.
ovoga lanka traiti i dodatnu dokumentaciju. Ako je Hrvatska narodna banka zatraila
dodatnu dokumentaciju, danom njezine dostave smatra se dan zaprimanja urednog zahtjeva.
(4) Hrvatska narodna banka provjerit e najkasnije u roku od 60 dana od dana dostave
urednog zahtjeva ispunjava li financijska institucija uvjete iz lanka 84. stavka 1. ovoga
Zakona te, ako ocijeni da su ispunjeni uvjeti iz lanka 84. stavka 1. ovoga Zakona,
financijskoj instituciji dostavit e potvrdu o ispunjavanju uvjeta preko matine kreditne
institucije.
(5) Hrvatska narodna banka bez odgode e dostaviti obavijest iz stavka 1. ovoga lanka i
potvrdu o ispunjavanju uvjeta nadlenom tijelu drave lanice domaina te priloiti podatak o
iznosu i sastavu regulatornog ili nekog drugog propisanog oblika kapitala te financijske
institucije, iznosu konsolidiranog regulatornog kapitala i iznosu kapitalnih zahtjeva grupe
kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: grupe kreditnih institucija u
RH) kojoj ta financijska institucija pripada kao i podatak o ukupnom iznosu izloenosti riziku
grupe kreditnih institucija, izraunate u skladu s lankom 92. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU) br.
575/2013.
(6) Hrvatska narodna banka nee dostaviti obavijesti iz stavaka 4. i 5. ovoga lanka, nego
donosi i dostavlja rjeenje kojim odbija dostavljanje obavijesti, ako na temelju podataka
kojima raspolae ocijeni da:
1) financijska institucija nema primjerenu organizacijsku, tehniku i kadrovsku strukturu ili
primjeren financijski poloaj da bi pruala planirani opseg usluga u navedenoj dravi lanici
preko podrunice ili
2) bi time mogla biti ugroena sigurnost i stabilnost poslovanja kreditne ili financijske
institucije.
(7) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, financijske institucije koje su dobile odobrenje za rad
od nadlenog tijela u Republici Hrvatskoj dune su za pruanje usluga u drugoj dravi lanici
postupati u skladu sa zakonima kojima se regulira njihovo poslovanje.
54

(8) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da je financijska institucija prestala ispunjavati neki
od uvjeta iz lanka 84. stavka 1. ovoga Zakona, o tome e bez odgaanja obavijestiti nadleno
tijelo drave lanice domaina.
(9) Na drutva keri financijskih institucija koja ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga lanka
na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe ove glave.
(10) Na financijske institucije iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuju se
lanci 192. do 197. i lanak 214. stavak 1. toka 1. ovoga Zakona.

Poetak pruanja usluga preko podrunice

lanak 77.
(1) Kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje
podrunice u drugoj dravi lanici moe poeti pruati usluge na podruju druge drave
lanice preko podrunice:
1) od dana kada od nadlenog tijela drave lanice domaina dobije obavijest o uvjetima koje
radi zatite opeg dobra mora potivati tijekom pruanja usluga u toj dravi lanici ili
2) ako takvu obavijest nije zaprimila, istekom roka od dva mjeseca od dana kada je nadleno
tijelo drave lanice domaina zaprimilo obavijest s dokumentacijom iz lanka 75. stavka 1.
ovoga Zakona.
(2) Ako kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje
podrunice u drugoj dravi lanici namjerava u istoj dravi lanici osnovati drugu, odnosno
svaku sljedeu podrunicu, duna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Na te
sluajeve ne primjenjuju se odredbe lanka 75. ovoga Zakona.
(3) Odredbe stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuju se i na financijsku
instituciju iz lanka 76. ovoga Zakona.

Promjena podataka o poslovanju podrunice

lanak 78.
Kreditna institucija koja je dobila odobrenje za osnivanje podrunice u drugoj dravi lanici
ili matina kreditna institucija financijskoj instituciji iz lanka 76. ovoga Zakona koja
namjerava promijeniti neki od podataka iz lanka 76. stavka 2. ovoga Zakona, duna je
najmanje mjesec dana prije provoenja promjene o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku
radi njezina postupanja u skladu s lancima 75. i 76. ovoga Zakona, i nadleno tijelo drave
lanice domaina.

Ponitavanje ili ukidanje odobrenja za osnivanje podrunice u drugoj dravi lanici

lanak 79.
(1) Hrvatska narodna banka ponitit e kreditnoj instituciji odobrenje za osnivanje podrunice
u drugoj dravi lanici ako je kreditna institucija dobila odobrenje za osnivanje podrunice na
55

temelju neistinitih ili netonih podataka, a koji su bili bitni za dobivanje odobrenja za
osnivanje podrunice.
(2) Hrvatska narodna banka ukinut e kreditnoj instituciji odobrenje za osnivanje podrunice
u drugoj dravi lanici:
1) ako podrunica ne pone poslovati u roku od est mjeseci od dana dobivanja odobrenja
2) ako je nadleno tijelo drave lanice domaina zabranilo kreditnoj instituciji da prua
usluge na njezinu podruju ili
3) ako podrunica vie od est mjeseci ne obavlja poslove obuhvaene odobrenjem.
(3) Hrvatska narodna banka moe kreditnoj instituciji ukinuti odobrenje za osnivanje
podrunice u drugoj dravi lanici:
1) ako se utvrdi da kreditna institucija vie nije organizacijski, tehniki i kadrovski
osposobljena za usluge koje prua
2) ako kreditna institucija ne ispunjava obveze s osnove osiguranja depozita deponenata
podrunice
3) ako kreditna institucija u poslovanju podrunice ne potuje propise drave lanice
domaina ili
4) ako iz teritorijalne rasprostranjenosti pruanja usluga proizlazi da kreditna institucija tako
izbjegava stroe propise i pravila koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(4) Kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja prua usluge u drugoj dravi
lanici preko podrunice moe podnijeti zahtjev za brisanje podrunice iz sudskog ili drugog
odgovarajueg registra koji se vodi u dravi lanici domainu tek nakon namire svih obveza
nastalih poslovanjem te podrunice.

Neposredno pruanje usluga u drugoj dravi lanici

lanak 80.
(1) Kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja namjerava poeti neposredno
pruati uzajamno priznate usluge na podruju druge drave lanice duna je o tome prethodno
obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti dravu lanicu u kojoj namjerava poeti
neposredno pruati usluge.
(2) Matina kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj kojoj je financijska
institucija drutvo ki, koja ispunjava uvjete iz lanka 84. stavka 1. ovoga Zakona, a koja
namjerava poeti neposredno pruati uzajamno priznate usluge na podruju druge drave
lanice, duna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti dravu
lanicu u kojoj ta financijska institucija namjerava poeti neposredno pruati usluge.
(3) Obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka kreditna institucija duna je priloiti popis
usluga koje namjerava pruati u dravi lanici te poslovni plan za prve tri poslovne godine.
56

(4) Hrvatska narodna banka najkasnije e u roku od mjesec dana od dana primitka obavijesti
iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka tu obavijest dostaviti nadlenom tijelu drave lanice domaina
i o tome obavijestiti kreditnu instituciju.
(5) Kreditna ili financijska institucija moe poeti neposredno pruati uzajamno priznate
usluge navedene u obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka od dana primitka obavijesti od
Hrvatske narodne banke da je nadlenom tijelu drave lanice dostavila obavijest iz
prethodnog stavka.

III.3.2. Pruanje bankovnih i/ili financijskih usluga u treoj zemlji

Pruanje usluga u treoj zemlji
lanak 81.
(1) Kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj moe pruati bankovne i/ili
financijske usluge u treoj zemlji samo preko podrunice.
(2) Za osnivanje podrunice u treoj zemlji kreditna institucija duna je od Hrvatske narodne
banke dobiti odobrenje (u daljnjem tekstu: odobrenje za osnivanje podrunice u treoj zemlji).
(3) Kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati
podrunicu u treoj zemlji duna je podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja Hrvatskoj
narodnoj banci i navesti dravu u kojoj namjerava otvoriti svoju podrunicu te zahtjevu
priloiti:
1) poslovni plan za prve tri poslovne godine, koji mora sadravati vrstu i opseg usluga koje
namjerava pruati preko podrunice te organizacijski ustroj podrunice
2) adresu u dravi domainu na kojoj e Hrvatska narodna banka moi dobiti dokumentaciju o
podrunici i
3) popis imena, prezimena i adresa fizikih osoba koje e biti odgovorne za voenje poslova
podrunice.
(4) Hrvatska narodna banka moe u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 3.
ovoga lanka traiti i dodatnu dokumentaciju. Ako je Hrvatska narodna banka zatraila
dodatnu dokumentaciju, dan njezine dostave smatra se danom zaprimanja urednog zahtjeva.
(5) Hrvatska narodna banka najkasnije e u roku od 60 dana od dana dostave urednog
zahtjeva donijeti rjeenje kojim odluuje o zahtjevu kreditne institucije za osnivanje
podrunice.
(6) Hrvatska narodna banka odbit e zahtjev ako na temelju podataka kojima raspolae ocijeni
da kreditna institucija koja namjerava osnovati podrunicu:
1) nema primjerenu organizacijsku, tehniku i kadrovsku strukturu ili primjeren financijski
poloaj da bi pruala planirani opseg usluga u treoj zemlji

57

2) ako je, uzimajui u obzir propise te tree zemlje ili praksu vezanu uz provoenje tih
propisa, vjerojatno da e obavljanje supervizije u skladu s odredbama ovoga Zakona biti
oteano ili onemogueno ili
3) tako izbjegava stroa pravila koja su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(7) Ako kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje
podrunice u treoj zemlji namjerava u istoj dravi osnovati drugu, odnosno svaku sljedeu
podrunicu, duna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Na te sluajeve ne
primjenjuju se odredbe stavaka 1. do 6. ovoga lanka.
(8) Kreditna institucija koja je dobila odobrenje za osnivanje podrunice u treoj zemlji koja
namjerava promijeniti neki od podataka iz stavka 3. ovoga lanka duna je najmanje mjesec
dana prije provoenja promjene o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(9) Hrvatska narodna banka ponitit e kreditnoj instituciji sa sjeditem u Republici Hrvatskoj
rjeenje kojim je dano odobrenje za osnivanje podrunice u treoj zemlji ako je kreditna
institucija dobila odobrenje za osnivanje podrunice na temelju neistinitih ili netonih
podataka, a koji su bili bitni za dobivanje odobrenja za osnivanje podrunice.
(10) Hrvatska narodna banka ukinut e kreditnoj instituciji sa sjeditem u Republici Hrvatskoj
rjeenje kojim je dano odobrenje za osnivanje podrunice u treoj zemlji:
1) ako je nadleno tijelo drave domaina zabranilo kreditnoj instituciji da prua usluge na
njezinu podruju
2) ako podrunica ne pone poslovati u roku od est mjeseci od dana dobivanja odobrenja
3) ako podrunica vie od est mjeseci ne obavlja poslove obuhvaene odobrenjem ili
4) ako podrunica prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobila odobrenje.
(11) Hrvatska narodna banka moe kreditnoj instituciji sa sjeditem u Republici Hrvatskoj
ukinuti rjeenje kojim je dano odobrenje za osnivanje podrunice u treoj zemlji:
1) ako se utvrdi da kreditna institucija vie nije organizacijski, tehniki i kadrovski
osposobljena za usluge koje prua
2) ako kreditna institucija ne ispunjava obveze s osnove osiguranja depozita deponenata
podrunice
3) ako kreditna institucija u poslovanju podrunice ne potuje propise te tree zemlje ili
4) ako iz teritorijalne rasprostranjenosti pruanja usluga proizlazi da kreditna institucija tako
izbjegava stroe propise i pravila koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(12) Kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja prua usluge u treoj zemlji
moe podnijeti zahtjev za brisanje podrunice iz sudskog ili drugog odgovarajueg registra
koji se vodi u toj dravi tek nakon namire svih obveza nastalih poslovanjem te podrunice.

58

III.3.3. Osnivanje predstavnitva izvan Republike Hrvatske

Osnivanje predstavnitva izvan Republike Hrvatske
lanak 82.
Kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati
predstavnitvo duna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti dravu u kojoj
namjerava osnovati predstavnitvo.

III.4. PRUANJE UZAJAMNO PRIZNATIH USLUGA KREDITNIH INSTITUCIJA

SA SJEDITEM IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE NA PODRUJU REPUBLIKE
HRVATSKE
III.4.1. Podrunice i sloboda pruanja uzajamno priznatih usluga od strane
kreditnih institucija iz drava lanica
Pruanje usluga od strane kreditne institucije iz druge drave lanice
lanak 83.
(1) Kreditna institucija iz druge drave lanice moe, pod uvjetima odreenima ovim
Zakonom, osnovati podrunicu u Republici Hrvatskoj i preko nje pruati uzajamno priznate
usluge koje je ovlatena pruati u matinoj dravi lanici.
(2) Kreditna institucija iz drave lanice moe, pod uvjetima odreenima ovim Zakonom,
uzajamno priznate usluge koje je ovlatena pruati u matinoj dravi lanici privremeno
pruati i neposredno na podruju Republike Hrvatske.

Pruanje uzajamno priznatih financijskih usluga od strane financijske institucije iz

drave lanice
lanak 84.
(1) Financijska institucija iz druge drave lanice moe uzajamno priznate usluge iz lanka 9.
stavka 1. toke 2. ovoga Zakona, koje je ovlatena pruati u matinoj dravi lanici, pruati
preko podrunice ili, privremeno, neposredno na podruju Republike Hrvatske ako su
ispunjeni svi sljedei uvjeti:
1) ako joj je matino drutvo kreditna institucija ili vie kreditnih institucija sa sjeditem u
dravi lanici koje su od nadlenog tijela dobile odobrenje za rad
2) ako prua priznate financijske usluge u matinoj dravi lanici u skladu sa svojim statutom
ili drugim aktom
3) ako financijske usluge stvarno prua u toj dravi lanici
4) ako matina kreditna institucija ili matine kreditne institucije posjeduju 90% ili vie
glasakih prava u toj financijskoj instituciji
59

5) ako njezine matine kreditne institucije, prema ocjeni nadlenog tijela matine drave
lanice, na primjeren nain upravljaju ovom institucijom te uz doputenje nadlenih
nadzornih tijela solidarno odgovaraju za sve obveze financijske institucije i
6) ako je financijska institucija ukljuena u superviziju matine kreditne institucije na
konsolidiranoj osnovi, ili svake od matinih kreditnih institucija u skladu s glavom XXII.
ovoga Zakona i dijelom prvim, glavom II, poglavljem 2 Uredbe (EU) br. 575/2013, osobito za
potrebe izrauna stopa kapitala na nain ureen lankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 te
velikih izloenosti iz dijela etvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013 i u svrhu ograniavanja
ulaganja u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora iz lanaka 89. i 90. Uredbe (EU) br.
575/2013.
(2) Na drutva keri financijskih institucija koja ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga lanka
na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe ove glave.
(3) Na financijske institucije iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuju se
lanak 10., lanci 192. do 197. i lanak 214. stavak 1. toka 1. ovoga Zakona.

Pruanje usluga preko podrunice u Republici Hrvatskoj

lanak 85.
(1) Kreditna institucija iz druge drave lanice ili financijska institucija iz lanka 84. ovoga
Zakona koja namjerava osnovati podrunicu na podruju Republike Hrvatske moe podnijeti
zahtjev za upis podrunice u sudski registar i poeti pruati usluge:
1) nakon to od Hrvatske narodne banke dobije obavijest o uvjetima koje radi zatite opeg
dobra mora potivati tijekom pruanja usluga na podruju Republike Hrvatske ili
2) ako takvu obavijest nije zaprimila, nakon isteka dva mjeseca od dana kada je Hrvatska
narodna banka od nadlenog tijela matine drave lanice zaprimila obavijest i priloge sa
sadrajem iz lanka 76. ovoga Zakona.
(2) Ako kreditna ili financijska institucija iz stavka 1. ovoga lanka naknadno namjerava
promijeniti neki od podataka iz lanka 76. ovoga Zakona dostavljenih nadlenom tijelu
matine drave lanice, duna je o tome, u pisanom obliku, obavijestiti Hrvatsku narodnu
banku najmanje mjesec dana prije izvrenja te promjene radi postupanja Hrvatske narodne
banke u skladu sa stavkom 1. ovoga lanka.
(3) Ako nadleno tijelo matine drave lanice obavijesti Hrvatsku narodnu banku da
financijska institucija ne ispunjava neki od uvjeta iz lanka 84. stavka 1. ovoga Zakona, na
poslovanje te financijske institucije primjenjivat e se propisi koji reguliraju poslovanje
financijskih institucija u Republici Hrvatskoj. U tom sluaju Hrvatska narodna banka duna je
proslijediti tu obavijest nadzornom tijelu u Republici Hrvatskoj.

60

Osiguranje depozita podrunice kreditne institucije iz druge drave lanice

lanak 86.
(1) Kreditna institucija iz druge drave lanice duna je u matinoj dravi lanici osigurati
depozite u podrunicama koje posluju na podruju Republike Hrvatske.
(2) Ako su opseg i visina osiguranja depozita u matinoj dravi lanici manji od opsega i
visine u sustavu osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj, podrunica kreditne institucije iz
druge drave lanice moe se na odgovarajui nain ukljuiti u sustav osiguranja depozita u
Republici Hrvatskoj.

Neposredno pruanje usluga u Republici Hrvatskoj

lanak 87.
(1) Kreditna institucija iz druge drave lanice ili financijska institucija iz lanka 84. ovoga
Zakona moe poeti neposredno pruati uzajamno priznate usluge na podruju Republike
Hrvatske od dana kada Hrvatska narodna banka primi obavijest o tome, ukljuujui popis
usluga koje namjerava pruati na podruju Republike Hrvatske, od nadlenog tijela drave
lanice.
(2) Kreditna ili financijska institucija iz stavka 1. ovoga lanka duna je obavijestiti Hrvatsku
narodnu banku o svakoj namjeravanoj promjeni vezanoj uz podatke iz obavijesti iz
prethodnog stavka najmanje mjesec dana prije njezine provedbe.

Primjena drugih odredbi ovoga Zakona te ostalih propisa na kreditnu instituciju iz

druge drave lanice
lanak 88.
(1) Na kreditnu instituciju iz druge drave lanice koja neposredno prua uzajamno priznate
usluge na podruju Republike Hrvatske na odgovarajui se nain primjenjuju:
1) odredbe ovoga Zakona koje se odnose na obvezu uvanja bankovne tajne (lanci 156., 157.
i 158.)
2) odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se odnose na
zatitu potroaa (lanci 300. do 312.)
3) propisi u Republici Hrvatskoj kojima se ureuje sprjeavanje pranja novca i financiranja
terorizma
4) drugi propisi koji se radi zatite opeg dobra primjenjuju na podruju Republike Hrvatske i
5) propisi Republike Hrvatske kojima se ureuje voenje monetarne politike.
(2) Na kreditnu instituciju iz druge drave lanice koja preko podrunice prua uzajamno
priznate usluge na podruju Republike Hrvatske, na odgovarajui se nain primjenjuju:

61

1) odredbe ovoga Zakona koje se odnose na obvezu uvanja bankovne tajne (lanci 156., 157.
i 158.)
2) odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se odnose na
zatitu potroaa (lanci 300. do 312.)
3) propisi u Republici Hrvatskoj kojima se ureuje sprjeavanje pranja novca i financiranja
terorizma
4) drugi propisi koji se radi zatite opeg dobra primjenjuju na podruju Republike Hrvatske
5) propisi Republike Hrvatske kojima se ureuje voenje monetarne politike
6) odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se odnose na
izvjea i informacije iz podruja praenja likvidnosnog rizika potrebne za obavljanje poslova
iz nadlenosti Hrvatske narodne banke (lanak 101. stavak 2. toka 1. podtoka 5. i lanak
225.)
7) propisi koje Hrvatska narodna banka donosi za potrebe monetarne statistike
8) propisi koji se odnose na opseg podataka koje moraju objaviti podrunice kreditnih
institucija drava lanica
9) odredbe lanka 163. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona o revidiranim godinjim financijskim
izvjetajima
10) odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se odnose na
superviziju kreditne institucije i
11) odredbe lanka 200. ovoga Zakona o godinjoj naknadi za superviziju i propisa donesenih
na temelju toga lanka.

III.4.2. Podrunica kreditne institucije iz tree zemlje

Pruanje usluga preko podrunice kreditne institucije iz tree zemlje
lanak 89.
(1) Kreditna institucija iz tree zemlje (osniva) moe na podruju Republike Hrvatske
pruati bankovne i/ili financijske usluge samo preko podrunice, i to pod uvjetom da je te
usluge ovlatena pruati u toj dravi.
(2) Kreditna institucija iz tree zemlje (osniva) koja namjerava osnovati podrunicu na
podruju Republike Hrvatske duna je za to dobiti odobrenje od Hrvatske narodne banke (u
daljnjem tekstu: odobrenje za osnivanje podrunice kreditne institucije iz tree zemlje).
(3) Odobrenje iz stavka 2. ovoga lanka sadri popis usluga koje podrunica kreditne
institucije iz tree zemlje moe pruati na podruju Republike Hrvatske.

62

(4) Podrunica kreditne institucije iz tree zemlje moe se upisati u sudski registar nakon
dobivanja odobrenja od Hrvatske narodne banke.
(5) Kreditna institucija iz tree zemlje (osniva) moe na podruju Republike Hrvatske
osnovati samo jednu podrunicu. Ako kreditna institucija iz tree zemlje (osniva) eli
obavljati poslove na vie lokacija na podruju Republike Hrvatske, moe otvoriti jednu ili
vie organizacijskih jedinica.

Osnivanje podrunice kreditne institucije iz tree zemlje

lanak 90.
(1) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za osnivanje podrunice kreditne institucije iz tree
zemlje u Republici Hrvatskoj potrebno je priloiti:
1) dokaz, ne stariji od tri mjeseca, da je kreditna institucija iz tree zemlje (osniva) upisana u
sudski ili drugi odgovarajui registar u dravi u kojoj ima registrirano sjedite, iz kojega se
vidi njezin pravni oblik i vrijeme kada je upisan u taj registar te osobe ovlatene za zastupanje
i opseg njihovih ovlasti ili ako je osnovana u dravi gdje se ne upisuje u takav registar,
valjane isprave o osnivanju javno ovjerene prema propisima drave u kojoj kreditna institucija
ima registrirano sjedite, iz kojih se vidi njezin pravni oblik i vrijeme osnivanja te osobe
ovlatene za zastupanje i opseg njihovih ovlasti
2) odluku kreditne institucije iz tree zemlje (osnivaa) o osnivanju podrunice
3) prijepis izjave o osnivanju, drutvenog ugovora ili statuta kreditne institucije iz tree
zemlje (osnivaa), javno ovjeren prema propisima drave u kojoj kreditna institucija ima
registrirano sjedite
4) podatke o lanovima upravnih i nadzornih organa kreditne institucije iz tree zemlje
(osnivaa)
5) zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za osobe koje e biti odgovorne za voenje
poslova podrunice kreditne institucije iz tree zemlje
6) revizorsko izvjee kreditne institucije iz tree zemlje (osnivaa) za posljednje tri poslovne
godine
7) dokument koji vjerodostojno prikazuje imatelje i njihove udjele u upravljanju kreditnom
institucijom iz tree zemlje (osnivaem)
8) izvadak iz sudskog ili drugog odgovarajueg registra drave u kojoj se nalazi sjedite
pravnih osoba imatelja kvalificiranih udjela kreditne institucije iz tree zemlje (osnivaa),
ukljuujui popis fizikih osoba koje su krajnji dioniari u tim pravnim osobama
9) odobrenje za pruanje bankovnih i financijskih usluga koje je kreditnoj instituciji iz tree
zemlje (osnivau) izdalo nadleno tijelo
10) popis bankovnih i financijskih usluga koje podrunica kreditne institucije iz tree zemlje
namjerava pruati u Republici Hrvatskoj i poslovni plan za prve tri godine poslovanja
63

11) odgovarajui akt nadlenog tijela u Republici Hrvatskoj ako to proizlazi iz propisa kojima
se ureuje pruanje financijskih usluga koji su predvieni poslovnim planom iz toke 10.
ovoga stavka
12) popis osoba povezanih s kreditnom institucijom iz tree zemlje (osnivaem) na nain iz
lanka 16. ovoga Zakona
13) odobrenje nadlenog tijela kreditne institucije iz tree zemlje (osnivaa) za osnivanje
podrunice ili izjavu toga tijela da takvo odobrenje nije potrebno prema propisima drave
sjedita te kreditne institucije, ne starije od est mjeseci
14) izjavu kreditne institucije iz tree zemlje (osnivaa) da e podrunica voditi svu
dokumentaciju koja se odnosi na njezino poslovanje na hrvatskom jeziku i pohraniti je u
sjeditu podrunice te da e sastavljati financijske izvjetaje u skladu s ovim Zakonom ili
propisima donesenima na temelju ovoga Zakona i propisima Europske unije kojima se
ureuje poslovanje kreditne institucije i
15) informaciju o sustavu osiguranja depozita kojem kreditna institucija iz tree zemlje
(osniva) pripada.
(2) Hrvatska narodna banka moe u roku od mjesec dana od dana zaprimanja zahtjeva iz
stavka 1. ovoga lanka zatraiti dodatne informacije i dokumentaciju. Ako je Hrvatska
narodna banka zatraila dodatne informacije ili dokumentaciju, dan njihove dostave smatra se
danom zaprimanja urednog zahtjeva.
(3) Na postupak izdavanja, ponitavanja i ukidanja rjeenja kojim je dana prethodna
suglasnost za osobe koje e biti odgovorne za voenje poslova podrunice kreditne institucije
iz tree zemlje na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe lanaka 36. do 40. i lanka 44.
ovoga Zakona i propisi Europske unije kojima se ureuje poslovanje kreditne institucije u
dijelu kojim se ureuju prava i obveze lanova uprave.
(4) Hrvatska narodna banka odbit e zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podrunice
kreditne institucije iz tree zemlje:
1) ako na osnovi podataka kojima raspolae i dokumentacije priloene zahtjevu za izdavanje
odobrenja utvrdi da kreditna institucija iz tree zemlje (osniva) nema primjeren financijski
poloaj ili primjerenu organizacijsku, tehniku i kadrovsku strukturu da bi podrunica koju
namjerava osnovati mogla poslovati u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima
Europske unije kojima se ureuje poslovanje kreditne institucije
2) ako je, uzimajui u obzir propise drave sjedita kreditne institucije iz tree zemlje
(osnivaa) ili prakse vezane uz provoenje tih propisa, vjerojatno da e obavljanje supervizije
u skladu s odredbama ovoga Zakona biti oteano ili onemogueno
3) ako ocijeni da osoba odgovorna za voenje poslova podrunice kreditne institucije iz tree
zemlje ne ispunjava uvjete za lana uprave kreditne institucije propisane lankom 38. ovoga
Zakona ili propisima Europske unije, kojima se ureuje poslovanje kreditne institucije u dijelu
kojim se ureuju prava i obveze lanova uprave

64

4) ako u treoj zemlji u kojoj je sjedite kreditne institucije ne postoje propisi o sprjeavanju
pranja novca i/ili ako ti propisi ne omoguuju djelotvoran nadzor nad sprjeavanjem pranja
novca te ako su kreditna institucija iz tree zemlje (osniva) ili osobe iz stavka 1. toke 8.
ovoga lanka na bilo koji nain povezani s financiranjem terorizma ili postoje indicije za to
5) ako Hrvatska narodna banka nema zakljuen sporazum o suradnji na podruju supervizije s
nadlenim tijelom iz tree zemlje u kojoj se nalazi sjedite kreditne institucije osnivaa
podrunice ili
6) ako kreditnim institucijama sa sjeditem u Republici Hrvatskoj u dravi u kojoj je sjedite
kreditne institucije iz tree zemlje (osnivaa) nije omogueno osnivanje podrunice barem
pod istim uvjetima pod kojima je to u Republici Hrvatskoj omogueno i kreditnoj instituciji iz
tree zemlje (osnivau).
(5) Hrvatska narodna banka izdat e odobrenje za osnivanje podrunice kreditne institucije iz
tree zemlje uz uvjet da ta kreditna institucija poloi na raun bilo koje kreditne institucije sa
sjeditem u Republici Hrvatskoj novani iznos koji ne moe biti manji od 40 milijuna kuna.
Ta e se sredstva na tom raunu drati do upisa podrunice kreditne institucije iz tree zemlje
(osnivaa) u sudski registar nakon ega se prenose na raun za namiru podrunice koji se vodi
kod Hrvatske narodne banke. Ta sredstva smatrat e se regulatornim kapitalom u smislu
ovoga Zakona.
(6) Kreditna institucija iz tree zemlje (osniva) moe poveati iznos regulatornog kapitala iz
prethodnog stavka ovoga lanka. Poveanje regulatornog kapitala moe se izvriti jedino
uplatom u novcu na raun podrunice koji se vodi u Republici Hrvatskoj.
(7) Ako kreditna institucija iz tree zemlje (osniva) u Republici Hrvatskoj namjerava preko
svoje podrunice poeti pruati druge usluge, a koje nisu navedene u odobrenju za osnivanje
podrunice kreditne institucije iz tree zemlje, duna je dobiti odobrenje Hrvatske narodne
banke za pruanje tih usluga.
(8) Za odobrenje iz stavka 7. ovoga lanka kreditna institucija iz tree zemlje (osniva)
obvezna je dostaviti dokumentaciju iz stavka 1. toaka 9. i 10. i stavka 2. ovoga lanka.
Pritom se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe stavka 4. ovoga lanka.

Prestanak podrunice kreditne institucije iz tree zemlje

lanak 91.
(1) Odobrenje za osnivanje podrunice kreditne institucije iz tree zemlje prestaje vaiti:
1) ako je nadleno tijelo ukinulo ili ponitilo kreditnoj instituciji iz tree zemlje (osnivau)
odobrenje za rad, i to danom ukidanja ili ponitenja odobrenja,
2) ako kreditna institucija iz tree zemlje (osniva) prestane postojati u dravi u kojoj ima
sjedite ili po propisima te drave izgubi poslovnu sposobnost, odnosno ako nadleni
registarski sud izbrie kreditnu instituciju iz tree zemlje (osnivaa) iz sudskog ili drugog
odgovarajueg registra, ili pravo raspolaganja imovinom, i to danom nastupanja jednog od
navedenih razloga

65

3) ako kreditna institucija iz tree zemlje (osniva) donese odluku o likvidaciji poslovanja
podrunice
4) ako je Hrvatska narodna banka donijela odluku o prisilnoj likvidaciji podrunice kreditne
institucije iz tree zemlje ili
5) ako je nadleni sud donio odluku o otvaranju steaja nad podrunicom kreditne institucije
iz tree zemlje.
(2) Hrvatska narodna banka kreditnoj e instituciji iz tree zemlje (osnivau) ponititi
odobrenje za osnivanje podrunice ako je ta kreditna institucija dobila odobrenje za osnivanje
podrunice na osnovi neistinitih ili netonih podataka, a koji su bili bitni za izdavanje
odobrenja za osnivanje podrunice.
(3) Hrvatska narodna banka kreditnoj e instituciji iz tree zemlje (osnivau) ukinuti
odobrenje za osnivanje podrunice:
1) ako nastupe uvjeti za odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja iz lanka 90. stavka 4.
toaka 1., 2., 3. i 6. ovoga Zakona
2) ako podrunica kreditne institucije iz tree zemlje ne ispunjava obveze s osnove osiguranja
depozita propisane zakonom kojim se ureuje osiguranje depozita
3) ako podrunica kreditne institucije iz tree zemlje ne pone poslovati unutar est mjeseci
od dana izdavanja odobrenja
4) ako prestanak poslovanja podrunice kreditne institucije iz tree zemlje traje due od est
mjeseci
5) ako podrunica kreditne institucije iz tree zemlje ne posluje po vaeim propisima
Republike Hrvatske i propisima Europske unije kojima se ureuje poslovanje kreditne
institucije ili
6) ako podrunica kreditne institucije iz tree zemlje ne ispunjava svoje financijske obveze u
Republici Hrvatskoj.
(4) Ako nadleno tijelo kreditnoj instituciji iz tree zemlje (osnivau) poniti ili ukine
odobrenje za pruanje odreene financijske usluge, ta je kreditna institucija duna o tome
obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Hrvatska narodna banka ponitit e ili ukinuti
odobrenje za pruanje te usluge podrunici kreditne institucije iz tree zemlje u Republici
Hrvatskoj.
(5) Hrvatska narodna banka moe naloiti podrunici kreditne institucije iz tree zemlje ija
imovina i potencijalne obveze iskazane u njezinim revidiranim godinjim financijskim
izvjetajima prelaze 5% ukupne imovine i potencijalnih obveza svih kreditnih institucija u
Republici Hrvatskoj da svoje poslovanje u Republici Hrvatskoj nastavi kao kreditna
institucija.

66

(6) Kreditna institucija iz tree zemlje (osniva) moe podnijeti zahtjev za brisanje podrunice
kreditne institucije iz tree zemlje iz sudskog registra tek nakon namire svih obveza nastalih
poslovanjem te podrunice.

Primjena drugih odredbi ovoga Zakona na podrunicu kreditne institucije iz tree

zemlje
lanak 92.
(1) Na podrunicu kreditne institucije iz tree zemlje na odgovarajui nain primjenjuju se
odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju odredbi ovoga Zakona te odredbe
Uredbe (EU) br. 575/2013 o:
1) upravi kreditne institucije (lanci 36. do 44.)
2) sustavu upravljanja (lanci 98. do 100.)
3) sustavu upravljanja rizicima (lanci 101. do 103.)
4) sustavu unutarnjih kontrola (lanci 104. do 108.)
5) eksternalizaciji poslovnih procesa (lanci 109. do 111.)
6) adekvatnosti kapitala (lanci 112. do 115.)
7) zatitnim slojevima i mjerama za ouvanje kapitala (lanci 116. do 144.)
8) suglasnostima za izloenosti (lanci 145. do 147.)
9) posebnim uvjetima u vezi s ulaganjima u materijalnu imovinu i kapital drugih pravnih
osoba (lanci 148. i 149.)
10) kupoprodaji plasmana (lanak 150.)
11) izvjetavanju Hrvatske narodne banke (lanci 151. do 154.)
12) bankovnoj tajni (lanci 156. do 158.)
13) poslovnim knjigama i financijskim izvjetajima (lanci 159. do 164.)
14) javnom objavljivanju informacija (lanci 165. do 167.)
15) vanjskoj reviziji (lanci 168. do 174.)
16) superviziji kreditnih institucija (lanci 175. do 190., lanci 199. i 200.)
17) supervizorskim mjerama (lanci 217. do 234.)
18) prestanku i reorganizaciji poslovanja (lanci 246. do 249., lanci 263. i 276. te lanci 345.
do 357.)
67

19) zatiti potroaa (lanci 300. do 312.)

20) postupcima odluivanja Hrvatske narodne banke (lanci 322. do 328.) i
21) prekrajima (lanci 360. do 367.).
(2) Na podrunicu kreditne institucije iz tree zemlje na odgovarajui nain primjenjuju se
odredbe Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa donesenih na temelju te Uredbe.
(3) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim poblie ureuje odredbe o
osnivanju, poslovanju, izvjeivanju Hrvatske narodne banke i prestanku podrunice kreditne
institucije iz tree zemlje te nain primjene odredbi iz stavka 1. ovoga lanka na podrunicu
kreditne institucije iz tree zemlje.

Osiguranje depozita podrunice kreditne institucije iz tree zemlje

lanak 93.
(1) Kreditna institucija iz tree zemlje (osniva) duna je depozite koje je primila u
podrunicama koje posluju na podruju Republike Hrvatske osigurati u toj treoj zemlji.
(2) Razina i opseg jamstava za depozite koje je primila podrunica kreditne institucije iz tree
zemlje ne smiju prelaziti razinu i opseg odreen propisima Republike Hrvatske o osiguranju
depozita.
(3) Ako u dravi sjedita kreditne institucije ne postoji sustav osiguranja depozita ili su razina
i/ili opseg jamstava za depozite manji nego u Republici Hrvatskoj, podrunica kreditne
institucije iz tree zemlje duna je ukljuiti se u sustav osiguranja depozita u Republici
Hrvatskoj.

III.4.3. Predstavnitvo kreditne institucije iz tree zemlje

Odobrenje za osnivanje predstavnitva kreditne institucije iz tree zemlje
lanak 94.
(1) Za osnivanje predstavnitva u Republici Hrvatskoj kreditna institucija iz tree zemlje
duna je od Hrvatske narodne banke dobiti odobrenje (u daljnjem tekstu: odobrenje za
osnivanje predstavnitva kreditne institucije iz tree zemlje).
(2) Zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga lanka potrebno je priloiti:
1) izvadak iz sudskog ili drugog odgovarajueg registra u koji je upisana kreditna institucija,
koji ne smije biti stariji od tri mjeseca i iz kojeg se vidi njezin pravni oblik i vrijeme kada je
upisana u taj registar te osobe ovlatene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti ili ako je
osnovana u dravi gdje se ne upisuje u takav registar, valjane isprave o osnivanju javno
ovjerene prema propisima drave u kojoj kreditna institucija ima registrirano sjedite, iz kojih
su vidljivi njezin pravni oblik i vrijeme osnivanja te osobe ovlatene na zastupanje i opseg
njihovih ovlasti

68

2) prijepis izjave o osnivanju, drutvenog ugovora ili statuta kreditne institucije iz tree
zemlje, javno ovjeren prema propisima drave u kojoj kreditna institucija ima registrirano
sjedite
3) revizorsko izvjee, ukljuujui revidirane financijske izvjetaje kreditne institucije iz tree
zemlje za posljednje tri poslovne godine
4) odluku kreditne institucije iz tree zemlje o osnivanju predstavnitva
5) podatke o sjeditu (adresi) predstavnitva i o poslovnom prostoru
6) odobrenje nadlenog tijela kreditne institucije iz tree zemlje za osnivanje predstavnitva u
Republici Hrvatskoj ili potvrdu da takvo odobrenje nije potrebno
7) ovjerenu izjavu kreditne institucije iz tree zemlje da e podmiriti sve obveze koje nastanu
u Republici Hrvatskoj u vezi s radom predstavnitva
8) dokaz o uplati upravnih pristojbi i
9) popis odgovornih osoba za rad predstavnitva.
(3) Hrvatska narodna banka u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva odbit e
zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje predstavnitva kreditne institucije iz tree zemlje
ako utvrdi:
1) da ne postoji mogunost ostvarivanja suradnje izmeu nadlenog tijela kreditne institucije
iz tree zemlje i Hrvatske narodne banke te
2) da postoji opravdana sumnja da je ta kreditna institucija iz tree zemlje na bilo koji nain
povezana s financiranjem teroristikih aktivnosti, prikrivanjem protuzakonito pribavljenog
novca i slinim.
(4) Hrvatska narodna banka e nakon izvrnosti odobrenja za osnivanje predstavnitva
kreditne institucije iz tree zemlje upisati predstavnitvo u registar predstavnitava kreditnih
institucija u Republici Hrvatskoj.
(5) Ako predstavnitvo kreditne institucije iz tree zemlje postupa protivno propisima
Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka moe mu ukinuti odobrenje za osnivanje
predstavnitva kreditne institucije iz tree zemlje.
(6) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje uvjete za
osnivanje i rad predstavnitva kreditne institucije iz tree zemlje.

Registar predstavnitava kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj

lanak 95.
(1) Hrvatska narodna banka vodi registar predstavnitava kreditnih institucija u Republici
Hrvatskoj.

69

(2) Hrvatska narodna banka moe propisati nain voenja registra predstavnitava kreditnih
institucija i nain objavljivanja podataka iz tog registra.

IV. OBUHVAT PRIMJENE BONITETNIH ZAHTJEVA

Ispunjavanje zahtjeva na pojedinanoj osnovi
lanak 96.
(1) Kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj duna je na pojedinanoj osnovi
ispunjavati zahtjeve u vezi sa:
1) sustavom upravljanja iz lanka 101. ovoga Zakona
2) adekvatnou kapitala iz lanka 112. ovoga Zakona i strategijama i postupcima
procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz lanka 113. ovoga Zakona
3) zatitnim slojem za ouvanje kapitala iz lanka 117. ovoga Zakona
4) protuciklikim zatitnim slojem kapitala iz lanka 118. ovoga Zakona
5) zatitnim slojem za strukturni sistemski rizik iz lanka 130. ovoga Zakona, a na nain iz
lanka 139. ovoga Zakona
6) zatitnim slojem za OSV kreditne institucije iz lanka 137. ovoga Zakona, a na nain iz
lanka 139. ovoga Zakona
7) ulaganjem u materijalnu imovinu iz lanka 148. ovoga Zakona i
8) sastavljanjem i dostavljanjem financijskih i drugih izvjetaja za potrebe Hrvatske narodne
banke.
(2) Iznimno od stavka 1. toke 2. ovoga lanka, kreditna institucija koja je ukljuena u grupu
kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, nije duna na pojedinanoj osnovi ispunjavati te
zahtjeve ako u Republici Hrvatskoj ima poloaj:
1) matine kreditne institucije ili
2) kreditne institucije koja je drutvo ki matine kreditne institucije u Republici Hrvatskoj,
matinog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj ili
matinog mjeovitog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici
Hrvatskoj.
(3) Obveza iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka odnosi se i na kreditnu instituciju koja je prema
lanku 19. Uredbe (EU) br. 575/2013 iskljuena iz grupe kreditnih institucija u RH.

70

Ispunjavanje zahtjeva na konsolidiranoj osnovi

lanak 97.
(1) Matina kreditna institucija u RH i matina kreditna institucija u EU-u sa sjeditem u RH
dune su za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi ispunjavati
zahtjeve u vezi sa:
1) sustavom upravljanja iz lanka 101. ovoga Zakona, u skladu s dijelom prvim, glavom II
Uredbe (EU) br. 575/2013
2) adekvatnou kapitala iz lanka 112. ovoga Zakona i strategijama i postupcima
procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz lanka 113. ovoga Zakona na nain propisan
dijelom prvim, glavom II. poglavljem 2. odjeljcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
3) sastavljanjem i dostavljanjem financijskih i drugih izvjetaja za potrebe Hrvatske narodne
banke
4) zatitnim slojem za ouvanje kapitala iz lanka 117. ovoga Zakona, u skladu s dijelom
prvim, glavom II Uredbe (EU) br. 575/2013
5) protuciklikim zatitnim slojem kapitala iz lanka 118. ovoga Zakona, u skladu s dijelom
prvim, glavom II Uredbe (EU) br. 575/2013
6) zatitnim slojem za strukturni sistemski rizik iz lanka 130. ovoga Zakona, u skladu s
dijelom prvim, glavom II Uredbe (EU) br. 575/2013, a na nain iz lanka 139. ovoga Zakona,
ako je tako ureeno podzakonskim propisom donesenim na temelju lanka 129. stavka 1. ili
lanka 138. stavka 5. ovoga Zakona
7) zatitnim slojem za GSV kreditne institucije iz lanka 135. ovoga Zakona, a na nain iz
lanka 139. ovoga Zakona
8) zatitnim slojem za OSV kreditne institucije iz lanka 137. ovoga Zakona, a na nain iz
lanka 139. ovoga Zakona, ako je tako ureeno podzakonskim propisom donesenim na
temelju lanka 129. stavka 1. ili lanka 138. stavka 5. ovoga Zakona i
9) ulaganjem u materijalnu imovinu iz lanka 148. ovoga Zakona.
(2) Kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja je matinom financijskom
holdingu ili matinom mjeovitom financijskom holdingu drutvo ki na nain iz lanka 278.
ovoga Zakona duna je na konsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve iz stavka 1. ovoga
lanka za grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj kojoj pripada. Ako je vie
kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj drutvo ki istom matinom financijskom holdingu
ili istom matinom mjeovitom financijskom holdingu, obveza ispunjavanja zahtjeva iz stavka
1. ovoga lanka odnosi se na onu kreditnu instituciju koja ima najvei bilanni iznos.
(3) Matina kreditna institucija duna je za svoju grupu kreditnih institucija u RH na
potkonsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve u vezi sa:
1) sustavom upravljanja iz lanka 101. ovoga Zakona
71

2) zatitnim slojem za strukturni sistemski rizik iz lanka 130. ovoga Zakona, a na nain iz
lanka 139. ovoga Zakona, ako je tako ureeno podzakonskim propisom donesenim na
temelju lanka 129. stavka 1. ili lanka 138. stavka 5. ovoga Zakona i
3) zatitnim slojem za OSV kreditne institucije iz lanka 137. ovoga Zakona, a na nain iz
lanka 139. ovoga Zakona ako je tako ureeno podzakonskim propisom donesenim na temelju
lanka 129. stavka 1. ili lanka 138. stavka 5. ovoga Zakona.
(4) Drutvo ki koje je kreditna institucija, matini mjeoviti financijski holding u grupi
kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj ili matini financijski holding u grupi kreditnih
institucija u Republici Hrvatskoj koji su matina drutva ili imaju sudjelujui udio u drugoj
kreditnoj instituciji, financijskoj instituciji ili drutvu za upravljanje UCITS-om ili
mirovinskom drutvu sa sjeditem u treoj zemlji, duni su obveze iz stavka 1. toke 2. ovoga
lanka ispunjavati na potkonsolidiranoj osnovi.
(5) Matina kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, matini
financijski holding iz lanka 278. ovoga Zakona i matini mjeoviti financijski holding iz
lanka 278. ovoga Zakona te njihova drutva keri u grupi kreditnih institucija u Republici
Hrvatskoj duni su na konsolidiranoj ili na potkonsolidiranoj osnovi ispunjavati obveze o
sustavu upravljanja iz lanka 101. ovoga Zakona na razini grupe kreditnih institucija u
Republici Hrvatskoj, s ciljem da se osigura da organizacijski ustroj, postupci i sustavi unutar
grupe kreditnih institucija budu usklaeni i propisno primijenjeni te da omoguavaju
neometano prikupljanje svih podataka i informacija potrebnih za obavljanje supervizije.
(6) Matina kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, matini
financijski holding iz lanka 278. ovoga Zakona i matini mjeoviti financijski holding iz
lanka 278. ovoga Zakona te njihova drutva keri u grupi kreditnih institucija u Republici
Hrvatskoj duni su osigurati da organizacijski ustroj, postupci i sustavi iz stavka 5. ovoga
lanka budu uspostavljeni u njihovim drutvima kerima u treim zemljama, i to na nain da
ta drutva keri mogu neometano prikupljati sve podatke i informacije potrebne za obavljanje
supervizije.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga lanka, matina kreditna institucija u grupi kreditnih
institucija u RH, matini financijski holding iz lanka 278. ovoga Zakona i matini mjeoviti
financijski holding iz lanka 278. ovoga Zakona te njihova drutva keri u grupi kreditnih
institucija u Republici Hrvatskoj nisu duni primijeniti obveze propisane lankom 101. ovoga
Zakona u dijelu koji se odnosi na drutva keri u treim zemljama, ako Hrvatskoj narodnoj
banci mogu dokazati da bi ispunjavanje tih zahtjeva bilo protivno propisima tree zemlje u
kojoj je drutvo ki osnovano.

72

V. SUSTAV UPRAVLJANJA
V.1. OPE ODREDBE
Naelo likvidnosti i naelo solventnosti
lanak 98.
Kreditna institucija duna je poslovati tako da je u svakom trenutku sposobna pravodobno
ispunjavati dospjele novane obveze (naelo likvidnosti) te da je trajno sposobna ispunjavati
sve svoje obveze (naelo solventnosti).

Zabrana isplaivanja dobiti

lanak 99.
(1) Kreditna institucija ne smije isplaivati akontaciju dobiti ili dividende, dobit ili dividendu
niti obavljati isplate na temelju sudjelovanja uprave, nadzornog odbora i radnika u dobiti
drutva u sljedeim sluajevima:
1) ako je regulatorni kapital kreditne institucije manji od inicijalnog kapitala iz lanka 19.
ovoga Zakona
2) ako kreditna institucija na vrijeme ne podmiruje svoje dospjele obveze ili ako kreditna
institucija zbog isplaivanja dobiti ne bi mogla podmirivati dospjele obveze
3) ako je Hrvatska narodna banka naloila kreditnoj instituciji da otkloni slabosti i propuste
vezane uz netono iskazivanje aktivnih i pasivnih bilannih i izvanbilannih stavki, a ije bi
tono iskazivanje utjecalo na iskazani poslovni rezultat u raunu dobiti i gubitka kreditne
institucije ili
4) ako Hrvatska narodna banka tako odredi svojim rjeenjem zbog naina na koji kreditna
institucija upravlja rizicima kojima je izloena ili kojima bi mogla biti izloena u svojem
poslovanju.
(2) Zabrane iz stavka 1. ovoga lanka vrijede:
1) u sluaju iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka, sve dok kreditna institucija ne dosegne
propisanu visinu kapitala
2) u sluaju iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka, sve dok kreditna institucija ne otkloni
poremeaje u svojoj likvidnosti
3) u sluaju iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka, sve dok kreditna institucija ne otkloni svoje
slabosti i propuste u iskazivanju stavki, osim ako na temelju pravilnog iskazivanja nastupi
razlog za zabranu iz stavka 1. toaka 1. i 2. ovoga lanka te
4) u sluaju iz stavka 1. toke 4. ovoga lanka, sve dok teku rokovi ili dok se ne izvre mjere
iz rjeenja.

73

Isplata varijabilnih primitaka

lanak 100.

Kreditna institucija koja ugovori isplatu varijabilnih primitaka protivno odredbama

ovoga Zakona ili odredbama podzakonskog propisa donesenog na temelju lanka 101.
stavka 2. toke 5. ovoga Zakona, ne smije isplaivati tako ugovorene varijabilne
primitke te su tako ugovorene odredbe nitetne.
V.2. SUSTAV UPRAVLJANJA
Sustav upravljanja
lanak 101.
(1) Kreditna institucija duna je, razmjerno vrsti, opsegu i sloenosti poslova koje obavlja i
rizicima svojstvenih modelu poslovanja, uspostaviti i provoditi djelotvoran i pouzdan sustav
upravljanja koji obuhvaa:
1) jasan organizacijski ustroj s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i
odgovornosti unutar kreditne institucije, uspostavljen na nain da se izbjegne sukob interesa
2) djelotvorno upravljanje svim rizicima kojima je izloena ili bi mogla biti izloena u svojem
poslovanju
3) primjerene sustave unutarnjih kontrola koji ukljuuju i primjerene administrativne i
raunovodstvene postupke
4) politike primitaka koje su u skladu s odgovarajuim i djelotvornim upravljanjem rizicima i
koje promiu odgovarajue i djelotvorno upravljanje rizicima i
5) plan oporavka.
(2) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje zahtjeve
vezane uz sustav upravljanja, a osobito:
1) u vezi s pravilima o upravljanju rizicima:
opa pravila o upravljanju rizicima
pravila o upravljanju kreditnim rizikom
pravila o upravljanju trinim rizicima
standardni kamatni ok, nain izrauna ekonomske vrijednosti kreditne institucije,
izvjeivanje Hrvatske narodne banke te ostale postupke i naela za upravljanje kamatnim
rizikom u knjizi banke
nain izrauna likvidnosnih pozicija i pravila o upravljanju likvidnosnim rizikom
74

 pravila o upravljanju operativnim rizikom

pravila o upravljanju informacijskim sustavom i rizicima koji proizlaze iz uporabe
informacijskog sustava
pravila o upravljanju ostalim rizicima
2) u vezi s praenjem portfelja koji nose kreditni rizik:
kriterije klasifikacije plasmana i izvanbilannih obveza na osnovi kojih je kreditna
institucija izloena kreditnom riziku
nain utvrivanja gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika
nain provoenja vrijednosnih usklaivanja (ispravaka vrijednosti) bilannih stavki i
rezerviranja za izvanbilanne stavke
rangiranje instrumenata osiguranja potraivanja i
voenje kreditnih spisa
3) u vezi s izraunom velike izloenosti definiranje kriterija povezanosti
4) obvezu rezerviranja sredstava za sudske sporove i pravni rizik
5) pravila, postupke i kriterije u vezi s politikama primitaka, a osobito:
definiciju primitaka radnika
zahtjeve vezane uz primitke radnika, te nain i opseg primjene tih zahtjeva i
nain i rokove izvjeivanja Hrvatske narodne banke o primicima
6) u vezi s ogranienjem ulaganja u materijalnu imovinu:
nain procjenjivanja i ukljuivanja pojedinanih ulaganja u izraun ogranienja ulaganja u
materijalnu imovinu
nain izrauna ogranienja ulaganja
nain i rokove izvjeivanja Hrvatske narodne banke
7) u vezi s izvjeivanjem Hrvatske narodne banke:
sadraj izvjea i obavijesti
rokove i nain izvjeivanja
8) nain i opseg primjene zahtjeva vezanih uz izradu planova oporavka kreditne institucije te
sadraj, nain i rokove dostave tih planova.
75

(3) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim ureuje formiranje
rezerva za ope bankovne rizike, nain izrauna stanja pojedinanih i svih otvorenih stavki i
najvee doputene razlike izmeu tih stavki i ogranienja kojima se odreuju posebni uvjeti
poslovanja kreditnih institucija.

V.2.1. ORGANIZACIJSKI USTROJ

Organizacijski ustroj
lanak 102.
(1) Kreditna institucija uspostavila je jasan organizacijski ustroj s dobro definiranim,
preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije, kojim se
izbjegava sukob interesa ako on:
1) omoguuje uinkovitu komunikaciju i suradnju na svim organizacijskim razinama,
ukljuujui primjeren tijek informacija u kreditnoj instituciji
2) ograniava i sprjeava sukob interesa i
3) uspostavlja jasan i dokumentiran proces donoenja odluka.
(2) Kreditna institucija duna je pravodobno utvrditi podruja poslovanja u kojima postoji
mogui sukob interesa te osigurati da se na odgovarajui nain sprijei sukob interesa u bilo
kojem obliku.

V.2.2. UPRAVLJANJE RIZICIMA

Upravljanje rizicima
lanak 103.
(1) Upravljanje rizicima je, u smislu ovoga Zakona, skup postupaka i metoda za utvrivanje,
mjerenje, odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praenje rizika, ukljuujui i izvjeivanje o
rizicima kojima je kreditna institucija izloena ili bi mogla biti izloena u svojem poslovanju.
(2) Kreditna institucija duna je sustavom upravljanja rizicima obuhvatiti kreditni rizik,
koncentracijski rizik, sekuritizacijske rizike, rezidualni rizik, trine rizike, operativni rizik,
likvidnosni rizik, kamatni rizik u knjizi pozicija kojima se ne trguje, rizik prekomjerne
financijske poluge i ostale rizike kojima je izloena ili bi mogla biti izloena u svojem
poslovanju.
(3) Kreditna institucija duna je osigurati odgovarajue resurse za upravljanje svim znaajnim
rizicima, ukljuujui odgovarajui broj radnika s potrebnim strunim znanjem i iskustvom u
upravljanju rizicima, te za poslove vrednovanja imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga
i interne modele za te rizike.
(4) Kreditna institucija duna je uspostaviti odgovarajue linije izvjetavanja o rizicima prema
upravi i nadzornom odboru koje pokrivaju sve znaajne rizike i politike upravljanja rizicima
te njihove promjene.
76

(5) Kreditna institucija duna je, radi dosljedne primjene strategija i politika upravljanja
rizicima, utvrditi i dosljedno primjenjivati primjerene administrativne, raunovodstvene i
druge postupke za djelotvoran sustav unutarnjih kontrola, a osobito:
1) za izraunavanje i preispitivanje iznosa kapitalnih zahtjeva za te rizike i
2) za utvrivanje i praenje velikih izloenosti, promjena u velikim izloenostima i za
provjeravanje usklaenosti velikih izloenosti s politikama kreditne institucije u odnosu na tu
vrstu izloenosti.

V.2.3. SUSTAV UNUTARNJIH KONTROLA

Sustav unutarnjih kontrola
lanak 104.
(1) Sustav unutarnjih kontrola jest skup procesa i postupaka uspostavljenih za adekvatnu
kontrolu rizika, praenje uinkovitosti i djelotvornosti poslovanja kreditne institucije,
pouzdanosti njezinih financijskih i ostalih informacija te usklaenosti s propisima, internim
aktima, standardima i kodeksima radi osiguranja stabilnosti poslovanja kreditne institucije.
(2) Kreditna institucija duna je uspostaviti i provoditi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola
u svim podrujima poslovanja koji obuhvaa najmanje:
1) primjeren organizacijski ustroj
2) organizacijsku kulturu
3) uspostavu kontrolnih funkcija kreditne institucije
4) adekvatne kontrolne aktivnosti i podjelu dunosti
5) prikladne unutarnje kontrole integrirane u poslovne procese i aktivnosti kreditne institucije
i
6) prikladne administrativne i raunovodstvene postupke.

Kontrolne funkcije
lanak 105.
(1) Kreditna institucija duna je uspostaviti tri kontrolne funkcije:
1) funkciju kontrole rizika
2) funkciju praenja usklaenosti i
3) funkciju unutarnje revizije.

77

(2) Uprava kreditne institucije duna je, uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora, donijeti
interni akt za svaku kontrolnu funkciju.
(3) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje sadraj
internih akata za svaku kontrolnu funkciju, uvjete koje moraju ispunjavati osobe koje
obavljaju poslove kontrolnih funkcija, sadraj i dinamiku izvjea kontrolnih funkcija, osobe
kojima se izvjea dostavljaju te opseg i nain obavljanja poslova svake funkcije iz stavka 1.
ovoga lanka te nain na koji uprava kreditne institucije preispituje primjerenost i
djelotvornost kontrolnih funkcija u skladu s lankom 41. stavkom 5. ovoga Zakona.

Organizacijski ustroj kontrolnih funkcija

lanak 106.
(1) Kreditna institucija duna je uspostaviti stalne i djelotvorne kontrolne funkcije s
odgovarajuim ovlastima neovisne o poslovnim procesima i aktivnostima u kojima rizik
nastaje, odnosno koje kontrolne funkcije prate i nadziru, razmjerno svojoj veliini te vrsti,
opsegu i sloenosti poslova u skladu sa svojim profilom rizinosti.
(2) Pojedina kontrolna funkcija ne moe biti organizirana u sklopu druge kontrolne funkcije.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, kreditna institucija moe obavljanje poslova funkcije
praenja usklaenosti organizirati unutar funkcije kontrole rizika ili neke funkcije podrke ako
je to primjereno njezinoj veliini te vrsti, opsegu i sloenosti poslova, s time da se poslovi te
funkcije ne mogu organizirati unutar funkcije unutarnje revizije.
(4) Kreditna institucija duna je organizirati funkciju unutarnje revizije kao poseban
organizacijski dio, funkcionalno i organizacijski neovisnu o aktivnostima koje revidira i o
drugim organizacijskim dijelovima kreditne institucije.
(5) Kreditna institucija duna je organizirati kontrolne funkcije na nain da pokrije sve
znaajne rizike kojima jest ili kojima bi kreditna institucija mogla biti izloena u svom
poslovanju.
(6) Kreditna institucija duna je uspostaviti kontrolne funkcije na nain da se izbjegne sukob
interesa.
(7) Kreditna institucija ne smije u cijelosti eksternalizirati kontrolne funkcije. Kreditna
institucija moe obavljanje dijela poslova kontrolnih funkcija povjeriti pruatelju usluga u
skladu s ovom glavom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.

Osobe koje obavljaju poslove kontrolne funkcije

lanak 107.
(1) Kreditna institucija duna je, razmjerno svojoj veliini, vrsti, opsegu i sloenosti poslova,
za obavljanje poslova svake kontrolne funkcije osigurati dostatan broj osoba koje moraju
imati odgovarajue struno znanje i iskustvo.

78

(2) Ako se obavljanje poslova pojedine kontrolne funkcije povjerava veem broju osoba,
mora se imenovati osoba odgovorna za rad kontrolne funkcije kao cjeline.
(3) Uprava kreditne institucije ne moe imenovati ni zamijeniti osobu odgovornu za rad
pojedine kontrolne funkcije bez suglasnosti nadzornog odbora kreditne institucije.
(4) Kreditna institucija duna je bez odgode, a najkasnije u roku od tri radna dana, obavijestiti
Hrvatsku narodnu banku o imenovanju osoba odgovornih za rad svake kontrolne funkcije te o
razlozima za zamjenu tih osoba.
(5) Osoba odgovorna za rad pojedine kontrolne funkcije izvjetava izravno upravu i nadzorni
odbor te revizorski odbor i/ili drugi odgovarajui odbor koji je osnovao nadzorni odbor.
Organi i tijela koje osoba odgovorna za rad pojedine kontrolne funkcije izravno izvjetava
duni su osigurati da ta osoba najmanje jednom godinje sudjeluje na sjednicama tih organa i
tijela kada se raspravlja o izvjetaju te osobe.
(6) Kreditna institucija duna je osigurati redovito struno obrazovanje i osposobljavanje
osoba koje obavljaju poslove kontrolnih funkcija.

Obavjetavanje uprave i nadzornog odbora kreditne institucije te Hrvatske narodne

banke
lanak 108.
Ako osoba odgovorna za rad pojedine kontrolne funkcije tijekom obavljanja svojih poslova
utvrdi nezakonitost u poslovanju ili krenje pravila o upravljanju rizicima, odnosno kretanje
(razvoj) rizika zbog ega je ugroena likvidnost, solventnost ili sigurnost poslovanja kreditne
institucije, duna je o tome odmah obavijestiti upravu, nadzorni odbor kreditne institucije i
Hrvatsku narodnu banku.

V.2.4. EKSTERNALIZACIJA POSLOVNIH AKTIVNOSTI KREDITNIH

INSTITUCIJA
Pojam eksternalizacije
lanak 109.
(1) Eksternalizacija je ugovorno povjeravanje obavljanja aktivnosti kreditne institucije
pruateljima usluga, koje bi inae kreditna institucija sama obavljala.
(2) U smislu stavka 1. ovoga lanka eksternalizacijom se ne smatra:
nabava robe i radova
najam ili zakup i
komunalne usluge.

79

Uvjeti za eksternalizaciju
lanak 110.
(1) Kreditna institucija duna je uspostaviti odgovarajui sustav upravljanja rizicima koji su
povezani s eksternalizacijom.
(2) Kreditna institucija duna je osigurati da eksternalizacija ne naruava:
1) obavljanje redovitog poslovanja kreditne institucije
2) djelotvorno upravljanje rizicima kreditne institucije
3) sustav unutarnjih kontrola kreditne institucije i
4) mogunost obavljanja supervizije od strane Hrvatske narodne banke.
(3) Ako kreditna institucija namjerava eksternalizirati materijalno znaajne aktivnosti, duna
je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i dostaviti propisanu dokumentaciju.
(4) Hrvatska narodna banka procijenit e nakon primitka obavijesti i potpune dokumentacije
iz stavka 3. ovoga lanka u roku od 90 dana jesu li ispunjeni uvjeti za eksternalizaciju
propisani ovim Zakonom i drugim propisima te o rezultatima procjene obavijestiti kreditnu
instituciju.

Propisi Hrvatske narodne banke u vezi s eksternalizacijom

lanak 111.
Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje:
1) pojam materijalno znaajnih aktivnosti
2) iscrpne uvjete za eksternalizaciju i
3) sadraj dokumentacije uz obavijest i rokove za dostavu obavijesti iz lanka 110. stavka 3.
ovoga Zakona.

VI. ADEKVATNOST KAPITALA

Adekvatnost kapitala
lanak 112.
Kreditna institucija duna je osigurati da u svakom trenutku ima iznos kapitala adekvatan
vrstama, opsegu i sloenosti poslova koje obavlja i rizicima kojima je izloena ili bi mogla
biti izloena u pruanju tih usluga.

80

Strategija i postupci procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala

lanak 113.
(1) Kreditna institucija duna je utvrditi i provoditi primjerenu, djelotvornu i sveobuhvatnu
strategiju i postupke za kontinuirano procjenjivanje i odravanje iznosa, vrste i rasporeda
internog kapitala.
(2) Internim kapitalom smatra se kapital koji je kreditna institucija ocijenila adekvatnim u
odnosu na vrstu i razinu rizika kojima je izloena ili bi mogla biti izloena u svojem
poslovanju.
(3) Kreditna institucija duna je redovito preispitivati strategiju i postupke iz stavka 1. ovoga
lanka kako bi osigurala da su sveobuhvatni i razmjerni vrsti, opsegu i sloenosti poslova koje
obavlja.
(4) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim poblie ureuje postupke
procjenjivanja, nain i rokove izvjeivanja Hrvatske narodne banke o adekvatnosti internog
kapitala kreditne institucije i izraun internog kapitala na pojedinanoj i konsolidiranoj
osnovi.

Odobrenja Hrvatske narodne banke

lanak 114.
(1) Ako obavjeivanje o planiranoj izmjeni internog modela ve nije propisano Uredbom
(EU) br. 575/2013 ili uredbama koje su donesene na temelju te Uredbe, kreditna institucija
duna je odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o planiranoj izmjeni internog modela za
koji je dobila odobrenje Hrvatske narodne banke.
(2) Hrvatska narodna banka ocijenit e u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, na temelju
dostavljene dokumentacije i informacija kojima raspolae, zahtijeva li planirana izmjena
izmjenu odobrenja.
(3) Ako obavjeivanje o prestanku ispunjavanja uvjeta ve nije propisano Uredbom (EU) br.
575/2013 ili uredbama koje su donesene na temelju te Uredbe, kreditna institucija duna je
odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o prestanku ispunjavanja uvjeta za izdavanje
odobrenja i priloiti:
1) dokaz da odstupanja nisu materijalno znaajna ili
2) plan za osiguravanje ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja.

Interni pristup za izraunavanje kapitalnih zahtjeva

lanak 115.
(1) Kreditna institucija, koja je znaajna s obzirom na veliinu, unutarnju organizaciju te na
vrstu, opseg i sloenost poslova koje obavlja, duna je:

81

1) poduzimati odgovarajue mjere za razvijanje interne procjene kreditnog rizika i upotrebu

pristupa zasnovanog na internom rejting-sustavu za izraun kapitalnog zahtjeva za kreditni
rizik:
a) za izloenosti koje su znaajne u apsolutnom iznosu i
b) ako istodobno ima velik broj znaajnih drugih ugovornih strana
2) poduzimati odgovarajue mjere za razvijanje interne procjene specifinih rizika i za
razvijanje i upotrebu internih modela za izraun kapitalnog zahtjeva za specifini rizik
dunikih instrumenata u knjizi trgovanja, zajedno s internim modelima za izraun kapitalnih
zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza i migracijski rizik:
a) za izloenosti koje su znaajne u apsolutnom iznosu i
b) ako imaju velik broj znaajnih pozicija u dunikim instrumentima razliitih izdavatelja.
(2) Znaajne kreditne institucije ne smiju se pri procjeni kreditne sposobnosti klijenta ili
financijskog instrumenta iskljuivo rukovoditi vanjskim kreditnim rejtingom.

VII. ZATITNI SLOJEVI KAPITALA

Definicije pojmova
lanak 116.
Brisan.

VII.1. ZATITNI SLOJ ZA OUVANJE KAPITALA

Zatitni sloj za ouvanje kapitala
lanak 117.
(1) Kreditna institucija duna je odravati zatitni sloj za ouvanje kapitala u visini od 2,5%
ukupnog iznosa izloenosti riziku u obliku redovnog osnovnog kapitala.
(2) Kreditna institucija ne smije se redovnim osnovnim kapitalom koji odrava radi
ispunjavanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka koristiti za ispunjavanje zahtjeva iz lanka 92.
Uredbe (EU) br. 575/2013, kao ni zahtjeva koje je Hrvatska narodna banka naloila u skladu s
lancima 220., 224., 228. i 285. ovoga Zakona.
(3) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka duna je
primijeniti odredbe lanka 140. stavaka 2., 3. i 5. te lanka 143. ovoga Zakona.

82

VII.2. PROTUCIKLIKI ZATITNI SLOJ KAPITALA

Ope odredbe
lanak 118.
(1) Kreditna institucija duna je u obliku redovnog osnovnog kapitala odravati protucikliki
zatitni sloj kapitala koji je jednak njezinom ukupnom iznosu izloenosti riziku pomnoenom
sa specifinom stopom protuciklikog zatitnog sloja iz lanka 126. ovoga Zakona.
(2) Kreditna institucija ne smije se redovnim osnovnim kapitalom koji odrava radi
ispunjavanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka koristiti za ispunjavanje zahtjeva iz lanka 92.
Uredbe (EU) br. 575/2013, zahtjeva za odravanje zatitnog sloja za ouvanje kapitala iz
lanka 117. ovoga Zakona ni zahtjeva koje je Hrvatska narodna banka naloila u skladu s
lancima 220., 224., 228. i 285. ovoga Zakona.
(3) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka duna je
primijeniti odredbe lanka 140. stavaka 2., 3. i 5. te lanka 143. ovoga Zakona.

Odreivanje stope protuciklikog zatitnog sloja za Republiku Hrvatsku

lanak 119.
(1) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo za odreivanje stope protuciklikog zatitnog
sloja za podruje Republike Hrvatske, odnosno imenovano tijelo za potrebe lanka 136.
stavka 1. Direktive 2013/36/EU.
(2) Hrvatska narodna banka duna je za svako tromjeseje izraunati referentni pokazatelj na
kojem zasniva svoju procjenu potrebne visine stope protuciklikog zatitnog sloja u skladu sa
stavkom 3. ovoga lanka.
(3) Referentni pokazatelj iz stavka 2. ovoga lanka mora na smislen nain odraavati kreditni
ciklus i rizike koji proizlaze iz prekomjernog kreditnog rasta u Republici Hrvatskoj kao i
specifinosti gospodarstva Republike Hrvatske. Referentni pokazatelj obvezno se zasniva na
odstupanju omjera kredita i bruto domaeg proizvoda od njegova dugoronog trenda,
uzimajui u obzir, meu ostalim, sljedee:
1) pokazatelj rasta razine kredita u Republici Hrvatskoj, a osobito pokazatelj koji odraava
promjenu omjera odobrenih kredita u Republici Hrvatskoj i bruto domaeg proizvoda
2) vaee smjernice Europskog odbora za sistemske rizike u vezi s nainom mjerenja i
izrauna odstupanja omjera kredita i bruto domaeg proizvoda od dugoronog trenda te u vezi
s izraunom referentnih pokazatelja, sve u skladu s lankom 135. stavkom 1. tokom b)
Direktive 2013/36/EU.
(4) Hrvatska narodna banka duna je u svakom tromjeseju procijeniti primjerenu visinu
stope protuciklikog zatitnog sloja za podruje Republike Hrvatske i o tome donijeti
podzakonski propis uzimajui u obzir:
1) referentni pokazatelj iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka
83

2) vaee smjernice Europskog odbora za sistemske rizike donesene na temelju lanka 135.
stavka 1. toaka a), c) i d) Direktive 2013/36/EU i sve preporuke tog odbora u vezi s
odreivanjem stope protuciklikog zatitnog sloja i
3) ostale varijable koje Hrvatska narodna banka smatra relevantnima za rjeavanje pitanja
ciklikog sistemskog rizika.
(5) Odluka iz stavka 4. ovoga lanka sadri stopu protuciklikog zatitnog sloja kapitala i
datum poetka primjene te stope.

Visina stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala

lanak 120.
(1) Hrvatska narodna banka odreuje stopu protuciklikog zatitnog sloja kapitala u rasponu
izmeu 0% i 2,5% ukupnog iznosa izloenosti riziku, pri emu je podeava u iznosima od
0,25 postotnih bodova ili viekratnicima 0,25 postotnih bodova.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka moe odrediti stopu
protuciklikog zatitnog sloja kapitala veu od 2,5% ukupnog iznosa izloenosti riziku ako je
to opravdano na osnovi procjene iz lanka 119. stavka 4. ovoga Zakona. Tako utvrena stopa
primjenjivat e se za izraun specifine stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala u skladu
s lankom 126. ovoga Zakona.

Poetak ili poveanje obveze odravanja protuciklikog zatitnog sloja kapitala

lanak 121.
(1) Kada Hrvatska narodna banka prvi put odredi stopu protuciklikog zatitnog sloja kapitala
veu od 0% ili kada povea vaeu stopu protuciklikog zatitnog sloja kapitala, duna je
odrediti datum poetka primjene te stope pri izraunu protuciklikog zatitnog sloja kapitala.
(2) Rok iz stavka 1. ovoga lanka jest 12 mjeseci od dana objave iz lanka 123. ovoga
Zakona.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, ako je to zbog izvanrednih okolnosti opravdano,
Hrvatska narodna banka moe odrediti da je rok krai od 12 mjeseci od dana objave poveane
stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala iz lanka 123. ovoga Zakona.

Smanjenje ili ukidanje obveze odravanja protuciklikog zatitnog sloja kapitala

lanak 122.
(1) Ako Hrvatska narodna banka smanji vaeu stopu protuciklikog zatitnog sloja kapitala
ili je odredi u visini od 0%, u objavi iz lanka 123. ovoga Zakona odredit e indikativno
razdoblje u kojem ne oekuje da e poveati tu stopu.
(2) Indikativno razdoblje iz stavka 1. ovoga lanka nije obvezujue za Hrvatsku narodnu
banku.

84

Objava stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala za Republiku Hrvatsku

lanak 123.
(1) Hrvatska narodna banka duna je odluku iz lanka 119. stavka 4. ovoga Zakona objaviti u
Narodnim novinama i na svojim mrenim stranicama, pri emu objava na mrenim
stranicama ukljuuje najmanje sljedee informacije:
1) stopu protuciklikog zatitnog sloja kapitala koja e se primjenjivati
2) relevantni omjer kredita i bruto domaeg proizvoda i odstupanje od njegova dugoronog
trenda
3) referentni pokazatelj iz lanka 119. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona
4) objanjenje razloga za odreivanje te stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala
5) u sluaju poveanja stope, datum od kojeg su kreditne institucije dune poeti primjenjivati
tu poveanu stopu radi izrauna protuciklikog zatitnog sloja kapitala
6) ako je rok iz toke 5. ovoga stavka krai od 12 mjeseci od dana objave prema ovom stavku,
napomenu o izvanrednim okolnostima koje opravdavaju taj krai rok za primjenu i
7) u sluaju smanjenja stope, indikativno razdoblje u kojem se ne oekuje poveanje stope,
zajedno s objanjenjem razloga za odreivanje tog razdoblja.
(2) Hrvatska narodna banka nastojat e vrijeme objave iz stavka 1. ovoga lanka uskladiti s
vremenom objave imenovanih tijela iz drugih drava lanica.
(3) Hrvatska narodna banka duna je obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike o svakoj
tromjesenoj stopi protuciklikog zatitnog sloja kapitala i o informacijama iz stavka 1. ovoga
lanka.

Priznavanje stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala vee od 2,5%

lanak 124.
(1) Ako imenovano tijelo druge drave lanice ili relevantno tijelo tree zemlje odredi stopu
protuciklikog zatitnog sloja kapitala veu od 2,5% ukupnog iznosa izloenosti riziku,
Hrvatska narodna banka moe donijeti odluku o priznavanju te stope za izraun
protuciklikog zatitnog sloja kapitala.
(2) Ako Hrvatska narodna banka donese odluku o priznavanju stope iz stavka 1. ovoga
lanka, duna je tu odluku objaviti u Narodnim novinama i na svojim mrenim stranicama,
pri emu objava na mrenim stranicama sadri sljedee:
1) stopu protuciklikog zatitnog sloja kapitala koja e se primjenjivati
2) naziv drave lanice ili tree zemlje na koju se primjenjuje stopa iz stavka 1. ovoga lanka

85

3) u sluaju poveanja stope, datum od kojeg su kreditne institucije dune poeti primjenjivati
tu poveanu stopu radi izrauna protuciklikog zatitnog sloja kapitala i
4) ako je rok iz toke 3. ovoga stavka krai od 12 mjeseci od dana objave prema ovom stavku,
napomenu o izvanrednim okolnostima koje opravdavaju taj krai rok za primjenu.
(3) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka sadri stopu protuciklikog zatitnog sloja kapitala,
naziv drave lanice ili tree zemlje na koju se primjenjuje ta stopa i datum poetka primjene.

Odluivanje o stopi protuciklikog zatitnog sloja kapitala za tree zemlje

lanak 125.
(1) Za potrebe izrauna protuciklikog zatitnog sloja kapitala za kreditne institucije za
izloenosti s podruja treih zemalja, Hrvatska narodna banka moe donijeti odluku o:
1) stopi protuciklikog zatitnog sloja kapitala za podruje tree zemlje ako relevantno tijelo
tree zemlje nije odredilo i objavilo stopu protuciklikog zatitnog sloja kapitala za tu dravu
i
2) drukijoj stopi protuciklikog zatitnog sloja kapitala za podruje tree zemlje od one koju
je odredilo i objavilo relevantno tijelo tree zemlje ako opravdano smatra da ta stopa koju je
odredilo relevantno tijelo tree zemlje nije primjerena za zatitu kreditnih institucija od rizika
koji proizlaze iz prekomjernog kreditnog rasta u toj dravi.
(2) U sluaju iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka Hrvatska narodna banka ne moe odrediti
stopu protuciklikog zatitnog sloja kapitala manju od one koju je odredilo relevantno tijelo
tree zemlje, osim ako je ta stopa vea od 2,5% ukupnog iznosa izloenosti riziku.
(3) Ako Hrvatska narodna banka odredi stopu protuciklikog zatitnog sloja kapitala za
podruje tree zemlje u skladu sa stavkom 1. ili stavkom 2. ovoga lanka koja je vea od
vaee stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala koju je odredilo relevantno tijelo iz tree
zemlje, duna je odrediti datum poetka primjene te stope pri izraunu protuciklikog
zatitnog sloja kapitala.
(4) Rok iz stavka 3. ovoga lanka jest 12 mjeseci od dana objave poveane stope
protuciklikog zatitnog sloja kapitala u skladu sa stavkom 6. ovoga lanka.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka, ako je to zbog izvanrednih okolnosti opravdano,
Hrvatska narodna banka moe odrediti da je rok iz stavka 3. ovoga lanka krai od 12 mjeseci
od dana objave poveane stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala u skladu sa stavkom 6.
ovoga lanka.
(6) Hrvatska narodna banka duna je odluku o stopi protuciklikog zatitnog sloja kapitala za
podruje tree zemlje odreenu u skladu sa stavkom 1. ili stavkom 2. ovoga lanka objaviti u
Narodnim novinama i na svojim mrenim stranicama, pri emu objava na mrenim
stranicama ukljuuje najmanje sljedee informacije:
1) stopu protuciklikog zatitnog sloja kapitala i naziv tree zemlje na koju se primjenjuje

86

2) obrazloenje visine te stope

3) ako je stopa protuciklikog zatitnog sloja kapitala prvi put odreena u visini iznad 0% ili
ako je poveana, datum od kojeg su kreditne institucije dune poeti primjenjivati tu
poveanu stopu pri izraunu protuciklikog zatitnog sloja kapitala i
4) ako je rok iz toke 3. ovoga stavka krai od 12 mjeseci od dana objave prema ovom stavku,
napomenu o izvanrednim okolnostima koje opravdavaju taj krai rok poetka primjene.
(7) Odluka iz stavka 6. ovoga lanka sadri stopu protuciklikog zatitnog sloja kapitala i
datum poetka primjene te stope.

Izraun specifine stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala

lanak 126.
(1) Kreditna institucija duna je specifinu stopu protuciklikog zatitnog sloja kapitala
izraunavati kao ponderirani prosjek stopa protuciklikog zatitnog sloja kapitala koje su
odreene i objavljene za podruje Republike Hrvatske, drugih drava lanica i treih zemalja
u kojima kreditna institucija ima relevantne kreditne izloenosti ili koje se primjenjuju u
skladu s lankom 125. ovoga Zakona.
(2) Za potrebe stavka 1. ovoga lanka, kreditna institucija duna je osigurati odgovarajuu
evidenciju primjenjivih stopa protuciklikog zatitnog sloja kapitala za drave u kojima ima
relevantne kreditne izloenosti te uspostaviti postupke u vezi s pravodobnim auriranjem te
evidencije.
(3) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje nain
izrauna specifine stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala iz stavka 1. ovoga lanka.

Primjena stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala vee od 2,5%

lanak 127.
(1) Ako Hrvatska narodna banka u skladu s lankom 120. stavkom 2. ovoga Zakona odredi
stopu protuciklikog zatitnog sloja kapitala veu od 2,5% ukupnog iznosa izloenosti riziku,
kreditna institucija duna je pri izraunu specifine stope protuciklikog zatitnog sloja
kapitala iz lanka 126. ovoga Zakona za relevantne kreditne izloenosti koje ima u Republici
Hrvatskoj primjenjivati tu stopu protuciklikog zatitnog sloja kapitala.
(2) Ako imenovano tijelo druge drave lanice odredi stopu protuciklikog zatitnog sloja
kapitala veu od 2,5% ukupnog iznosa izloenosti riziku, kreditna institucija duna je pri
izraunu specifine stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala iz lanka 126. ovoga Zakona
za relevantne kreditne izloenosti koje ima u dravi lanici ije je imenovano tijelo odredilo
tu stopu primjenjivati sljedee:
stopu u visini od 2,5% ukupnog iznosa izloenosti riziku, ako Hrvatska narodna banka u
skladu s lankom 124. ovoga Zakona nije priznala stopu veu od 2,5%

87

 stopu koju je odredilo imenovano tijelo druge drave lanice, ako je tu stopu priznala
Hrvatska narodna banka u skladu s lankom 124. ovoga Zakona.
(3) Ako relevantno tijelo tree zemlje odredi stopu protuciklikog zatitnog sloja kapitala
veu od 2,5% ukupnog iznosa izloenosti riziku, kreditna institucija duna je pri izraunu
specifine stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala iz lanka 126. ovoga Zakona za
relevantne kreditne izloenosti koje ima u treoj zemlji ije je relevantno tijelo odredilo tu
stopu primjenjivati sljedee:
stopu u visini od 2,5% ukupnog iznosa izloenosti riziku, ako Hrvatska narodna banka u
skladu s lankom 124. ovoga Zakona nije priznala stopu veu od 2,5%
stopu koju je odredilo relevantno tijelo tree zemlje, ako je tu stopu priznala Hrvatska
narodna banka u skladu s lankom 124. ovoga Zakona.
(4) Kreditna institucija duna je stopu protuciklikog zatitnog sloja kapitala iz stavaka 1. do
3. ovoga lanka primjenjivati pri izraunu specifine stope protuciklikog zatitnog sloja
kapitala iz lanka 126. ovoga Zakona u svrhu izrauna dijela konsolidiranog kapitala koji se
odnosi na predmetnu kreditnu instituciju.

Poetak primjene stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala pri izraunu specifine
stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala
lanak 128.
(1) U sluaju poveanja stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala za podruje Republike
Hrvatske i drugih drava lanica, ta se stopa poinje primjenjivati pri izraunu specifine
stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala iz lanka 126. ovoga Zakona od datuma
navedenog u objavi odluke iz lanka 123. stavka 1. toke 5. ovoga Zakona ili u objavi odluke
iz lanka 124. stavka 2. toke 3. ovoga Zakona.
(2) U sluaju poveanja stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala za podruje tree zemlje,
ta se stopa poinje primjenjivati pri izraunu specifine stope protuciklikog zatitnog sloja
kapitala iz lanka 126. ovoga Zakona po isteku 12 mjeseci nakon to je relevantno tijelo tree
zemlje objavilo promjenu stope, bez obzira na to zahtijeva li to tijelo od kreditnih institucija
koje imaju sjedite u toj treoj zemlji primjenu promijenjene stope u kraem razdoblju.
(3) U smislu stavka 2. ovoga lanka danom objave promjene stope protuciklikog zatitnog
sloja kapitala za podruje tree zemlje smatra se datum kada je relevantno tijelo tree zemlje
promjenu stope objavilo u skladu s propisima te drave.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, u sluaju poveanja stope protuciklikog zatitnog
sloja kapitala, ako Hrvatska narodna banka odredi stopu protuciklikog zatitnog sloja
kapitala za treu zemlju u skladu s lankom 125. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona ili ako prizna
stopu protuciklikog zatitnog sloja kapitala za treu zemlju u skladu s lankom 124. ovoga
Zakona, ta se stopa poinje primjenjivati pri izraunu specifine stope protuciklikog
zatitnog sloja kapitala iz lanka 126. ovoga Zakona poevi od datuma navedenog u objavi
odluke iz lanka 124. stavka 2. toke 3. ili lanka 125. stavka 6. ovoga Zakona.

88

(5) U sluaju smanjenja stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala, ta se stopa poinje
primjenjivati pri izraunu specifine stope protuciklikog zatitnog sloja kapitala iz lanka
126. ovoga Zakona od dana objave odluke o smanjenju te stope.

VII.3. ZATITNI SLOJ ZA STRUKTURNI SISTEMSKI RIZIK

Ope odredbe
lanak 129.
(1) Hrvatska narodna banka odlukom e odrediti stopu i nain odravanja zatitnog sloja za
strukturni sistemski rizik za sve kreditne institucije ili za jednu ili vie podskupina kreditnih
institucija s ciljem sprjeavanja ili smanjenja strukturnih sistemskih rizika koji nisu
obuhvaeni Uredbom (EU) br. 575/2013.
(2) Zahtjev za odravanje zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik iz stavka 1. ovoga
lanka Hrvatska narodna banka moe propisati samo pod uvjetom da se strukturni sistemski
rizici ne mogu rijeiti primjenom drugih mjera na temelju ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br.
575/2013, ne uzimajui u obzir lanke 458. i 459. te Uredbe.
(3) Hrvatska narodna banka je nadleno tijelo za odreivanje zatitnog sloja za strukturni
sistemski rizik prema lanku 133. stavku 2. Direktive 2013/36/EU za kreditne institucije.

Zahtjev za odravanje zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik

lanak 130.
(1) Kreditna institucija duna je odravati zatitni sloj za strukturni sistemski rizik u obliku
redovnog osnovnog kapitala u visini i na nain koji odredi Hrvatska narodna banka.
(2) Kreditna institucija ne smije se iznosom redovnog osnovnog kapitala koji odrava radi
ispunjavanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka koristiti za ispunjavanje zahtjeva iz lanka 92.
Uredbe (EU) br. 575/2013, zahtjeva za odravanje zatitnog sloja za ouvanje kapitala iz
lanka 117. ovoga Zakona, zahtjeva za odravanje protuciklikog zatitnog sloja kapitala iz
lanka 118. ovoga Zakona ni zahtjeva koje je Hrvatska narodna banka naloila u skladu s
lancima 220., 224., 228. i 285. ovoga Zakona.
(3) Na kreditnu instituciju koja ne ispunjava zahtjev iz stavka 2. ovoga lanka primjenjuju se
odredbe lanka 140. stavaka 2., 3. i 5. i lanka 143. ovoga Zakona. Ako primjena tih odredbi
ne dovede do zadovoljavajueg poboljanja redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije
za potrebe relevantnog strukturnog sistemskog rizika, Hrvatska narodna banka moe naloiti
dodatne mjere u skladu s ovim Zakonom.

Nain odreivanja stope zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik

lanak 131.
(1) Hrvatska narodna banka odreuje stopu iz lanka 129. stavka 1. ovoga Zakona u visini od
najmanje 1% ukupnog iznosa izloenosti riziku kreditne institucije u Republici Hrvatskoj,
drugoj dravi lanici ili treoj zemlji na koju se primjenjuje zatitni sloj za strukturni
89

sistemski rizik, i to kao viekratnik 0,5 postotnih bodova. Ta stopa moe biti razliita za
razliite podskupine kreditnih institucija.
(2) Ako Hrvatska narodna banka odluiti primijeniti zatitni sloj za strukturni sistemski rizik u
visini do 3% na osnovi izloenosti iz drugih drava lanica, duna je odrediti istu stopu
zatitnog sloja za sve te drave lanice.
(3) Hrvatska narodna banka duna je pri odreivanju potrebnog zatitnog sloja za strukturni
sistemski rizik voditi rauna o tome da obveza njegova odravanja ne dovodi do nerazmjerno
nepovoljnih uinaka na cijeli financijski sustav drugih drava lanica ili na dijelove tog
sustava ili na financijski sustav Europske unije kao cjeline stvaranjem zapreka funkcioniranju
unutarnjeg trita.
(4) Hrvatska narodna banka duna je preispitati obvezu odravanja zatitnog sloja za
strukturni sistemski rizik najmanje svake dvije godine.

Postupak pri odreivanju zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik

lanak 132.
(1) Ako Hrvatska narodna banka odredi ili promijeni stopu zatitnog sloja za strukturni
sistemski rizik u visini do 3% ukupnog iznosa izloenosti riziku kreditne institucije u
Republici Hrvatskoj, drugoj dravi lanici ili treoj zemlji, duna je najkasnije mjesec dana
prije nego to objavi odluku u skladu s lankom 133. ovoga Zakona obavijestiti Europsku
komisiju, Europski odbor za sistemske rizike, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo te
nadlena i imenovana tijela relevantnih drava lanica. Ako se obveza odravanja ovoga
zatitnog sloja primjenjuje i na izloenosti iz treih zemalja, Hrvatska narodna banka duna je
obavijestiti i njihova nadlena tijela.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga lanka sadri detaljan opis sljedeih informacija:
1) sistemski ili makrobonitetni rizik u Republici Hrvatskoj
2) razloge zbog kojih veliina sistemskog ili makrobonitetnog rizika ugroava stabilnost
financijskog sustava u Republici Hrvatskoj te opravdava stopu zatitnog sloja za strukturni
sistemski rizik
3) obrazloenje zato Hrvatska narodna banka smatra da je vjerojatno da e predloeni zatitni
sloj za strukturni sistemski rizik biti razmjeran i uinkovit za smanjenje rizika
4) procjenu vjerojatnog pozitivnog ili negativnog utjecaja zatitnog sloja za strukturni
sistemski rizik na unutarnje trite, na osnovi dostupnih informacija
5) obrazloenje zato nijedna od mjera propisanih na osnovi ovoga Zakona ili Uredbe (EU)
br. 575/2013, ne uzimajui u obzir lanke 458. i 459. te Uredbe, kad bi se naloile
pojedinano ili zajedno, ne bi bila dovoljna za rjeavanje pitanja utvrenog makrobonitetnog
ili sistemskog rizika uzimajui u obzir relativnu uinkovitost tih mjera i
6) visinu stope zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik koju Hrvatska narodna banka
namjerava propisati.
90

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka za izloenosti u Republici Hrvatskoj i treim zemljama
Hrvatska narodna banka moe odrediti stopu zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik veu
od 3%, ali ne veu od 5% ukupnog iznosa izloenosti riziku pod uvjetom da je prethodno
obavijestila Europsku komisiju i od nje dobila miljenje. Ako je miljenje Europske komisije
negativno, Hrvatska narodna banka duna je donijeti odluku u skladu s tim miljenjem ili
obrazloiti zato to nije uinila.
(4) Ako se primjena zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik iz stavka 3. ovoga lanka
odnosi na kreditnu instituciju ker iz Republike Hrvatske ije matino drutvo ima sjedite u
drugoj dravi lanici, Hrvatska narodna banka duna je obavijestiti relevantna tijela te drave
lanice, Europsku komisiju i Europski odbor za sistemske rizike.
(5) Ako u roku od mjesec dana od dana obavijesti iz stavka 4. ovoga lanka relevantna tijela
druge drave lanice iskau neslaganje s predloenim zatitnim slojem za strukturni sistemski
rizik i ako Europska komisija i Europski odbor za sistemske rizike u tom roku izdaju
negativne preporuke o predloenoj mjeri, Hrvatska narodna banka ne smije primijeniti
predloeni zatitni sloj, ali moe zatraiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za
bankarstvo u skladu s lankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(6) Hrvatska narodna banka priekat e s donoenjem odluke o zatitnom sloju dok Europsko
nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku iz stavka 5. ovoga lanka te e donijeti
odluku u skladu s tom odlukom.
(7) Ako barem jedno tijelo iz stavka 5. ovoga lanka nije iskazalo neslaganje ili izdalo
negativnu preporuku, Hrvatska narodna banka moe primijeniti predloeni zatitni sloj za
strukturni sistemski rizik.
(8) Hrvatska narodna banka moe izraziti neslaganje kada je relevantno tijelo druge drave
lanice obavijesti o primjeni zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik iz stavka 3. ovoga
lanka koji se odnosi na kreditnu instituciju ker iz te drave lanice ije matino drutvo ima
sjedite u Republici Hrvatskoj.
(9) Ako Hrvatska narodna banka namjerava odrediti ili promijeniti stopu zatitnog sloja za
strukturni sistemski rizik za izloenosti u Republici Hrvatskoj i treim zemljama tako da bude
vea od 5% ukupnog iznosa izloenosti riziku ili za izloenosti u drugim dravama lanicama
vea od 3% ukupnog iznosa izloenosti riziku, duna je prethodno obavijestiti Europsku
komisiju, Europski odbor za sistemske rizike, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo te
nadlena i imenovana tijela relevantnih drava lanica. Ako se obveza odravanja ovoga
zatitnog sloja primjenjuje i na izloenosti iz treih zemalja, Hrvatska narodna banka duna je
obavijestiti i njihova nadlena tijela.
(10) Obavijest iz stavka 9. ovoga lanka mora sadravati sve informacije iz stavka 2. ovoga
lanka.
(11) Hrvatska narodna banka moe primijeniti stopu iz stavka 9. ovoga lanka nakon to
Europska komisija provedbenim aktom odobri primjenu te stope.
(12) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje nain
utvrivanja geografskog poloaja izloenosti za potrebe odravanja zatitnog sloja za
strukturni sistemski rizik.
91

Objava zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik

lanak 133.
(1) Nakon ispunjenja uvjeta za primjenu zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik u skladu s
lankom 132. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka duna je u Narodnim novinama i na
svojim mrenim stranicama objaviti odluku o primjeni zatitnog sloja za strukturni sistemski
rizik, pri emu objava na mrenim stranicama sadri najmanje sljedee informacije:
1) stopu zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik
2) kreditne institucije na koje se zatitni sloj za strukturni sistemski rizik primjenjuje
3) obrazloenje za odreivanje zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik osim u sluaju kada
bi to obrazloenje moglo naruiti stabilnost financijskog sustava
4) datum od kojeg su kreditne institucije dune primijeniti zatitni sloj za strukturni sistemski
rizik i
5) nazive drava ako se na izloenosti u tim dravama primjenjuje zatitni sloj za strukturni
sistemski rizik.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka sadri stopu zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik,
naznaku kreditnih institucija na koje se zatitni sloj za strukturni sistemski rizik primjenjuje,
datum poetka primjene i nazive drava na koje se zatitni sloj za strukturni sistemski rizik
primjenjuje.

Priznavanje stope zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik

lanak 134.
(1) Hrvatska narodna banka moe donijeti odluku kojom priznaje stopu zatitnog sloja za
strukturni sistemski rizik koju je odredilo relevantno tijelo druge drave lanice i u tom
sluaju propisati primjenu te stope zatitnog sloja na kreditne institucije za izloenosti u toj
dravi lanici.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka duna je tu odluku objaviti u
Narodnim novinama i na svojim mrenim stranicama te o tome obavijestiti Europsku
komisiju, Europski odbor za sistemske rizike, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo te
relevantno tijelo drave lanice koja je odredila stopu zatitnog sloja za strukturni sistemski
rizik.
(3) Hrvatska narodna banka duna je pri donoenju odluke o priznavanju stope zatitnog sloja
za strukturni sistemski rizik koju je odredilo relevantno tijelo druge drave lanice uzeti u
obzir informacije koje je dostavila ta drava lanica u vezi s odreivanjem zatitnog sloja za
strukturni sistemski rizik.
(4) Ako odredi stopu zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik, Hrvatska narodna banka
moe Europskom odboru za sistemske rizike podnijeti zahtjev za izdavanje preporuke u

92

skladu s lankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010 jednoj ili vie drava lanica za priznavanje
te stope zatitnog sloja za izloenosti u Republici Hrvatskoj.

VII.4. ZATITNI SLOJ ZA GLOBALNE SISTEMSKI VANE KREDITNE

INSTITUCIJE I OSTALE SISTEMSKI VANE KREDITNE INSTITUCIJE
Globalne sistemski vane kreditne institucije
lanak 135.
(1) Hrvatska narodna banka na konsolidiranoj osnovi utvruje GSV kreditne institucije
kojima je izdala odobrenje za rad.
(2) Hrvatska narodna banka nadleno je tijelo za utvrivanje GSV kreditnih institucija prema
lanku 131. stavku 1. Direktive 2013/36/EU.
(3) GSV kreditna institucija moe biti sljedee sistemski vano drutvo kod kojeg poremeaj
u poslovanju ili prestanak poslovanja mogu dovesti do sistemskog rizika s globalnim
uincima:
1) matina kreditna institucija u EU-u
2) matini financijski holding u EU-u
3) matini mjeoviti financijski holding u EU-u te
4) kreditna institucija koja nije drutvo ki matine kreditne institucije u EU-u, matinog
financijskog holdinga u EU-u ili matinog mjeovitog financijskog holdinga u EU-u.
(4) GSV kreditna institucija duna je, na konsolidiranoj osnovi, odravati zatitni sloj za GSV
kreditne institucije koji odgovara potkategoriji iz lanka 136. stavka 4. ovoga Zakona u koju
je ta kreditna institucija svrstana. Taj zatitni sloj sastoji se od redovnog osnovnog kapitala.
(5) Kreditna institucija ne smije se redovnim osnovnim kapitalom koji odrava radi
ispunjavanja zahtjeva iz stavka 4. ovoga lanka koristiti za ispunjavanje zahtjeva iz lanka 92.
Uredbe (EU) br. 575/2013, zahtjeva za odravanje zatitnog sloja za ouvanje kapitala iz
lanka 117. ovoga Zakona, zahtjeva za odravanje protuciklikog zatitnog sloja kapitala iz
lanka 118. ovoga Zakona ni zahtjeva koje je Hrvatska narodna banka naloila u skladu s
lancima 220., 224., 228. i 285. ovoga Zakona.
(6) Hrvatska narodna banka duna je dostaviti Europskoj komisiji, Europskom odboru za
sistemske rizike i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo nazive GSV kreditnih institucija
i potkategorije u koje su one svrstane i te informacije javno objaviti na svojim mrenim
stranicama.
(7) Hrvatska narodna banka duna je rjeenjem utvrditi GSV kreditnu instituciju i
potkategoriju iz lanka 136. stavka 4. ovoga Zakona u koju je svrstana.

93

Metodologija za utvrivanje GSV kreditnih institucija

lanak 136.
(1) Metodologija za utvrivanje GSV kreditnih institucija temelji se na sljedeim mjerljivim i
jednako vanim kategorijama pokazatelja:
1) veliina grupe
2) povezanost grupe s financijskim sustavom
3) zamjenjivost usluga ili financijske infrastrukture koju osigurava grupa
4) sloenost grupe
5) prekogranina aktivnost grupe, ukljuujui prekograninu aktivnost izmeu Republike
Hrvatske i drugih drava lanica, te izmeu Republike Hrvatske i treih zemalja.
(2) Primjena metodologije iz stavka 1. ovoga lanka treba rezultirati ukupnom ocjenom za
svako drutvo koje se ocjenjuje iz lanka 135. stavka 3. ovoga Zakona, na temelju ega se
utvruju GSV kreditne institucije i svrstavaju u pet potkategorija u skladu sa stavkom 3.
ovoga lanka.
(3) Hrvatska narodna banka utvruje, na temelju ukupnih ocjena dobivenih metodologijom za
utvrivanje GSV kreditnih institucija, najniu granicu i granice izmeu svake potkategorije
GSV kreditnih institucija. Granine ocjene izmeu susjednih potkategorija moraju biti jasno
definirane i moraju potovati naelo stalnog linearnog poveavanja sistemske znaajnosti
izmeu svake potkategorije, to dovodi do linearnog poveanja zahtjeva za redovni osnovni
kapital, osim najvie potkategorije. Sistemska znaajnost je oekivani uinak potekoa u
poslovanju GSV kreditnih institucija na globalno financijsko trite.
(4) GSV kreditne institucije dune su odravati zatitni sloj za GSV kreditne institucije u
visini sljedeih postotaka ukupnog iznosa izloenosti riziku:
1) za prvu potkategoriju, koja je najnia, 1%
2) za drugu potkategoriju, 1,5%
3) za treu potkategoriju, 2%
4) za etvrtu potkategoriju, 2,5% i
5) za petu potkategoriju, koja je najvia, 3,5%.
(5) Neovisno o rezultatima metodologije iz ovoga lanka, Hrvatska narodna banka moe na
osnovi supervizorske prosudbe:
1) svrstati GSV kreditnu instituciju iz nie u viu potkategoriju

94

2) drutvo iz lanka 135. stavka 3. ovoga Zakona ija je ukupna ocjena nia od granine
ocjene za najniu potkategoriju svrstati u tu ili u viu potkategoriju te ga na taj nain odrediti
kao GSV kreditnu instituciju, o emu je duna obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za
bankarstvo i navesti razloge za donoenje takve odluke.
(6) Hrvatska narodna banka duna je jednom godinje preispitati utvrivanje GSV kreditnih
institucija i potkategorija u koje su svrstane. O rezultatu tog preispitivanja Hrvatska narodna
banka duna je obavijestiti GSV kreditne institucije, Europsku komisiju, Europski odbor za
sistemske rizike i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo te na svojim mrenim stranicama
javno objaviti aurirani popis utvrenih GSV kreditnih institucija i potkategorija u koje su
svrstane.

Ostale sistemski vane kreditne institucije

lanak 137.
(1) Hrvatska narodna banka utvruje na pojedinanoj, potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj
osnovi OSV kreditne institucije kojima je izdala odobrenje za rad.
(2) Hrvatska narodna banka nadleno je tijelo za utvrivanje OSV kreditnih institucija prema
lanku 131. stavku 1. Direktive 2013/36/EU.
(3) OSV kreditna institucija moe biti sljedee sistemski vano drutvo kod kojeg poremeaj
u poslovanju ili prestanak poslovanja mogu dovesti do sistemskog rizika u Republici
Hrvatskoj:
1) matina kreditna institucija u EU-u
2) matini financijski holding u EU-u
3) matini mjeoviti financijski holding u EU-u ili
4) kreditna institucija.
(4) Hrvatska narodna banka odredit e stopu zatitnog sloja za OSV kreditnu instituciju u
visini od 0% do 2% ukupnog iznosa izloenosti riziku, na konsolidiranoj, potkonsolidiranoj ili
pojedinanoj osnovi, uzimajui u obzir uvjete za utvrivanje OSV kreditne institucije. Taj
zatitni sloj sastoji se od redovnog osnovnog kapitala.
(5) OSV kreditna institucija duna je odravati zatitni sloj za OSV kreditnu instituciju u
visini koju odredi Hrvatska narodna banka.
(6) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka i lanka 129. ovoga Zakona, ako je OSV kreditna
institucija drutvo ki GSV kreditne institucije ili OSV kreditne institucije koja je matina
kreditna institucija u EU-u i na koju se primjenjuje zatitni sloj za OSV kreditnu instituciju na
konsolidiranoj osnovi, zatitni sloj koji se primjenjuje na pojedinanoj ili potkonsolidiranoj
razini za OSV kreditnu instituciju ne smije prelaziti veu od sljedeih vrijednosti:
1) 1% ukupnog iznosa izloenosti riziku i

95

2) stope zatitnog sloja za GSV kreditnu instituciju ili stope zatitnog sloja za OSV kreditnu
instituciju koja se primjenjuje na grupu na konsolidiranoj razini.
(7) Kreditna institucija ne smije se redovnim osnovnim kapitalom koji odrava radi
ispunjavanja zahtjeva iz stavka 5. ovoga lanka koristiti za ispunjavanje zahtjeva iz lanka 92.
Uredbe (EU) br. 575/2013, zahtjeva za odravanje zatitnog sloja za ouvanje kapitala iz
lanka 117. ovoga Zakona, zahtjeva za odravanje protuciklikog zatitnog sloja kapitala iz
lanka 118. ovoga Zakona ni zahtjeva koje je Hrvatska narodna banka naloila u skladu s
lancima 220., 224., 228. i 285. ovoga Zakona.
(8) Hrvatska narodna banka duna je dostaviti Europskoj komisiji, Europskom odboru za
sistemske rizike i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo nazive OSV kreditnih institucija
i duna je te informacije javno objaviti na svojim mrenim stranicama.
(9) Hrvatska narodna banka duna je rjeenjem utvrditi OSV kreditnu instituciju i stopu
zatitnog sloja za tu OSV kreditnu instituciju.

Metodologija za utvrivanje OSV kreditnih institucija

lanak 138.
(1) Sistemska vanost za potrebe utvrivanja OSV kreditnih institucija ocjenjuje se na osnovi
najmanje jednog od sljedeih uvjeta:
1) veliina
2) znaenje za gospodarstvo Europske unije ili Republike Hrvatske
3) znaenje prekogranine aktivnosti i
4) povezanost kreditne institucije ili grupe s financijskim sustavom.
(2) Ako Hrvatska narodna banka zahtijeva odravanje zatitnog sloja za OSV kreditnu
instituciju, duna je pridravati se sljedeeg:
1) zatitni sloj za OSV kreditnu instituciju ne smije dovesti do nerazmjernih nepovoljnih
uinaka na cijeli financijski sustav drugih drava lanica ili na dijelove tog sustava ili na
financijski sustav Europske unije kao cjeline stvaranjem zapreka funkcioniranju unutarnjeg
trita
2) najmanje jednom godinje treba preispitivati zatitni sloj za OSV kreditnu instituciju.
(3) Prije odreivanja ili promjene zatitnog sloja za OSV kreditnu instituciju, Hrvatska
narodna banka duna je o tome obavijestiti Europsku komisiju, Europski odbor za sistemske
rizike, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo te nadlena i imenovana tijela relevantnih
drava lanica mjesec dana prije objave odluke iz lanka 137. stavka 4. ovoga Zakona. Ta
obavijest sadri detaljan opis sljedeih informacija:
1) obrazloenje zato Hrvatska narodna banka smatra da je vjerojatno da e predloeni zatitni
sloj za OSV kreditnu instituciju biti razmjeran i uinkovit za smanjenje rizika
96

2) procjenu vjerojatnog pozitivnog ili negativnog utjecaja zatitnog sloja za OSV kreditnu
instituciju na unutarnje trite, na osnovi dostupnih informacija
3) visinu stope zatitnog sloja za OSV kreditnu instituciju koju Hrvatska narodna banka
namjerava propisati.
(4) Hrvatska narodna banka duna je jednom godinje preispitati utvrivanje OSV kreditnih
institucija. O rezultatu tog preispitivanja Hrvatska narodna banka duna je obavijestiti OSV
kreditne institucije, Europsku komisiju, Europski odbor za sistemske rizike i Europsko
nadzorno tijelo za bankarstvo te na svojim mrenim stranicama javno objaviti aurirani popis
utvrenih OSV kreditnih institucija.
(5) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje uvjete i
nain odreivanja OSV kreditnih institucija.

VII.5. MEUODNOS ZATITNIH SLOJEVA ZA SISTEMSKE RIZIKE

Meuodnos zatitnih slojeva za strukturni sistemski rizik, GSV i OSV kreditne
institucije te kombinirani zatitni sloj
lanak 139.
(1) GSV ili OSV kreditna institucija duna je na konsolidiranoj osnovi primjenjivati sljedee
zatitne slojeve primjenjive na nju na konsolidiranoj osnovi:
1) zatitni sloj za GSV kreditnu instituciju ili zatitni sloj za OSV kreditnu instituciju, ovisno
o tome koji je vei ili
2) najvei izmeu zatitnog sloja za GSV kreditnu instituciju, OSV kreditnu instituciju i
zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, ako se zatitni sloj za strukturni sistemski rizik
primjenjuje na sve izloenosti u Republici Hrvatskoj radi rjeavanja pitanja makrobonitetnog
rizika u Republici Hrvatskoj, ali se ne primjenjuje na izloenosti izvan Republike Hrvatske,
GSV kreditna institucija ili OSV kreditna institucija duna je na konsolidiranoj osnovi
primjenjivati zbroj sljedeih zatitnih slojeva primjenjivih na nju na konsolidiranoj osnovi:
1) vei od zatitnog sloja za GSV i OSV kreditnu instituciju i
2) zatitni sloj za strukturni sistemski rizik.
(3) Ako se na OSV kreditnu instituciju na pojedinanoj ili potkonsolidiranoj osnovi
primjenjuju zatitni sloj za OSV kreditnu instituciju i zatitni sloj za strukturni sistemski rizik,
OSV kreditna institucija duna je primjenjivati zatitni sloj koji je vei.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, ako se zatitni sloj za strukturni sistemski rizik
primjenjuje na sve izloenosti u Republici Hrvatskoj radi rjeavanja pitanja makrobonitetnog
rizika u Republici Hrvatskoj, ali se ne primjenjuje na izloenosti izvan Republike Hrvatske,
OSV kreditna institucija duna je na pojedinanoj ili na potkonsolidiranoj osnovi
primjenjivati zbroj oba zatitna sloja iz stavka 3. ovoga lanka.
97

(5) U sluaju primjene stavaka 1. i 3. ovoga lanka i ako je kreditna institucija dio grupe ili
podgrupe kojoj pripada GSV kreditna institucija ili OSV kreditna institucija, kreditna
institucija duna je na pojedinanoj osnovi ispunjavati zahtjev za kombinirani zatitni sloj koji
je najmanje jednak zbroju sljedeih zatitnih slojeva primjenjivih na nju na pojedinanoj
osnovi:
1) zatitnog sloja za ouvanje kapitala
2) protuciklikog zatitnog sloja kapitala i
3) zatitnog sloja za OSV kreditnu instituciju ili zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik,
ovisno o tome koji je vei.
(6) U sluaju primjene stavaka 2. i 4. ovoga lanka i ako je kreditna institucija dio grupe ili
podgrupe kojoj pripada GSV kreditna institucija ili OSV kreditna institucija, kreditna
institucija duna je na pojedinanoj osnovi ispunjavati zahtjev za kombinirani zatitni sloj koji
je najmanje jednak zbroju sljedeih zatitnih slojeva primjenjivih na nju na pojedinanoj
osnovi:
1) zatitnog sloja za ouvanje kapitala
2) protuciklikog zatitnog sloja kapitala
3) zatitnog sloja za OSV kreditne institucije i
4) zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik.
(7) Kreditna institucija koja nije dio grupe ili podgrupe kojoj pripada GSV kreditna institucija
ili OSV kreditna institucija i kreditna institucija koja je na pojedinanoj osnovi utvrena kao
OSV kreditna institucija, duna je na pojedinanoj osnovi ispunjavati zahtjev za kombinirani
zatitni sloj koji je najmanje jednak zbroju sljedeih zatitnih slojeva primjenjivih na nju na
pojedinanoj osnovi:
1) zatitnog sloja za ouvanje kapitala
2) protuciklikog zatitnog sloja kapitala
3) zatitnog sloja za OSV kreditne institucije i zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik,
ovisno o tome koji je vei.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga lanka, ako se zatitni sloj za strukturni sistemski rizik
primjenjuje na sve izloenosti u Republici Hrvatskoj radi rjeavanja pitanja makrobonitetnog
rizika u Republici Hrvatskoj, ali se ne primjenjuje na izloenosti izvan Republike Hrvatske,
kreditna institucija iz stavka 7. ovoga lanka duna je na pojedinanoj osnovi ispunjavati
zahtjev za kombinirani zatitni sloj koji je najmanje jednak zbroju sljedeih zatitnih slojeva
primjenjivih na nju na pojedinanoj osnovi:
1) zatitnog sloja za ouvanje kapitala,
2) protuciklikog zatitnog sloja kapitala
98

3) zatitnog sloja za OSV kreditne institucije i

4) zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik.
(9) Kreditna institucija ne smije se istim redovnim osnovnim kapitalom koristiti za odravanje
zatitnog sloja za GSV kreditne institucije, zatitnog sloja za OSV kreditne institucije i
zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik.

VII.6. MJERE ZA OUVANJE KAPITALA

Ogranienja raspodjela
lanak 140.
(1) Kreditna institucija koja ispunjava zahtjev za kombinirani zatitni sloj ne smije provoditi
raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom ako to smanjuje redovni osnovni kapital do
razine na kojoj se vie ne ispunjava zahtjev za kombinirani zatitni sloj.
(2) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zatitni sloj duna je
izraunati najvei raspodjeljiv iznos u skladu s podzakonskim propisom Hrvatske narodne
banke iz stavka 6. ovoga lanka te o izraunatom najveem raspodjeljivom iznosu bez odgode
izvijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(3) Kreditna institucija iz stavka 2. ovoga lanka ne smije, prije nego to izrauna najvei
raspodjeljiv iznos, uiniti sljedee:
1) provoditi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom
2) stvoriti obvezu isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili
isplatiti varijabilne primitke ako je obveza plaanja nastala u vrijeme kada kreditna institucija
nije ispunjavala zahtjev za kombinirani zatitni sloj i
3) provoditi plaanja po instrumentima dodatnog osnovnog kapitala.
(4) Raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom u smislu stavaka 1. i 3. ovoga lanka
ukljuuju sljedee:
1) isplatu dividendi u novcu
2) raspodjelu potpuno ili djelomino plaenih bonusnih dionica ili drugih instrumenata
kapitala navedenih u lanku 26. stavku 1. toki a) Uredbe (EU) br. 575/2013
3) otkup ili kupnju vlastitih dionica ili drugih instrumenata kapitala kreditne institucije iz
lanka 26. stavka 1. toke a) Uredbe (EU) br. 575/2013
4) otplatu iznosa uplaenih u vezi s instrumentima kapitala iz lanka 26. stavka 1. toke a)
Uredbe (EU) br. 575/2013 i
5) raspodjelu stavki iz lanka 26. stavka 1. toaka od (b) do (e) Uredbe (EU) br. 575/ 2013.

99

(5) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zatitni sloj najmanje u visini
kako je propisano ovim Zakonom, ne smije radnjama iz stavka 3. ovoga lanka raspodjeljivati
iznos koji prelazi najvei raspodjeljiv iznos izraunat u skladu sa stavkom 2. ovoga lanka.
(6) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim poblie ureuje nain izrauna
najveeg raspodjeljivog iznosa.

Plaanja koja podlijeu ogranienjima raspodjela

lanak 141.
Ogranienja raspodjela propisana lankom 140. ovoga Zakona primjenjuju se samo na
plaanja koja dovode do smanjenja redovnog osnovnog kapitala ili smanjenja dobiti te ako
privremena obustava plaanja ili neprovoenje plaanja ne znae nastanak statusa
neispunjavanja obveza ili uvjet za pokretanje postupka u skladu s odredbama ovoga Zakona i
drugim propisima kojima se ureuje postupak u sluaju insolventnosti kreditne institucije.

Raspodjele u sluaju neispunjavanja zahtjeva za kombinirani zatitni sloj

lanak 142.
(1) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zatitni sloj, a namjerava
raspodijeliti odreeni dio dobiti raspoloive za raspodjelu ili provesti radnje iz lanka 140.
stavka 3. ovoga Zakona, duna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i
dostaviti sljedee informacije:
1) iznos kapitala kreditne institucije, iskazan po sljedeim vrstama:
a) redovni osnovni kapital
b) dodatni osnovni kapital
c) dopunski kapital
2) iznos dobiti tekue godine ostvarene tijekom i na kraju poslovne godine
3) najvei raspodjeljiv iznos izraunat u skladu s lankom 140. stavcima 2. i 6. ovoga Zakona
4) iznos dobiti raspoloive za raspodjelu koju namjerava rasporediti na sljedee stavke:
a) isplatu dividendi
b) otkup dionica
c) plaanja po instrumentima dodatnog osnovnog kapitala
d) isplatu varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti, stvaranjem nove
obveze plaanja ili plaanjem na temelju obveze koja je nastala u vrijeme kada kreditna
institucija nije ispunjavala zahtjev za kombinirani zatitni sloj.

100

(2) Kreditna institucija duna je uspostaviti i odravati sustave kojima osigurava toan izraun
iznosa dobiti raspoloive za raspodjelu i najvei raspodjeljiv iznos, a tu je tonost duna na
zahtjev Hrvatske narodne banke dokazati.

Plan za ouvanje kapitala

lanak 143.
(1) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zatitni sloj duna je izraditi
plan za ouvanje kapitala i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije u roku od pet
radnih dana nakon to je ustanovila da ne ispunjava taj zahtjev.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka moe na zahtjev pojedinane
kreditne institucije odobriti da plan za ouvanje kapitala dostavi u roku od najvie 10 dana
uzimajui u obzir opseg i sloenost poslova koje ta kreditna institucija obavlja.
(3) Plan za ouvanje kapitala mora sadravati sljedee:
1) procjene prihoda i rashoda te projekciju bilance
2) mjere za poveanje stopa kapitala kreditne institucije
3) plan i vremenski okvir za poveanje regulatornog kapitala kako bi se u cijelosti ispunio
zahtjev za kombinirani zatitni sloj.
(4) Hrvatska narodna banka moe od kreditne institucije zahtijevati i druge podatke koje
smatra potrebnima za provoenje procjene iz stavka 5. ovoga lanka.
(5) Hrvatska narodna banka procjenjuje plan za ouvanje kapitala te ga odobrava samo ako
smatra da je vrlo vjerojatno da e se provoenjem plana ouvati kapital ili prikupiti dovoljno
dodatnog kapitala koji bi kreditnoj instituciji omoguio ispunjavanje njezinog zahtjeva za
kombinirani zatitni sloj u roku koji Hrvatska narodna banka smatra primjerenim.
(6) Ako Hrvatska narodna banka ne odobri plan za ouvanje kapitala u skladu sa stavkom 5.
ovoga lanka, poduzet e jednu ili obje sljedee mjere:
1) naloit e kreditnoj instituciji da povea regulatorni kapital do odreenih razina u
odreenim rokovima
2) na osnovi svojih ovlasti u skladu s lankom 220. ovoga Zakona, naloit e stroa
ogranienja raspodjele od onih iz lanaka 140. do 142. ovoga Zakona.

101

VII.7. IZVJETAVANJE
Izvjetavanje
lanak 144.
Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje nain i
rokove izvjetavanja o zatitnim slojevima kapitala iz lanaka 117., 118., 130., 135. i 137.
ovoga Zakona i mjerama za ouvanje kapitala iz lanaka 140. do 143. ovoga Zakona.

VIII. OSTALE IZLOENOSTI I SUGLASNOSTI

Definicija izloenosti
lanak 145.
Izloenost u smislu ove glave je izloenost na nain kako je definirana lankom 389. Uredbe
(EU) br. 575/2013.

Osobe u posebnom odnosu s kreditnom institucijom

lanak 146.
(1) Osobe u posebnom odnosu s kreditnom institucijom prema kojima bi nastala ili bi se
poveala izloenost kreditne institucije jesu:
1) dioniar kreditne institucije koji ima 5% ili vie dionica kreditne institucije s pravom glasa
u glavnoj skuptini kreditne institucije
2) lan uprave, lan nadzornog odbora i prokurist kreditne institucije
3) osoba koja s kreditnom institucijom ima ugovor o radu ije odredbe impliciraju znaajan
utjecaj te osobe na poslovanje kreditne institucije, odnosno koji sadri odredbe kojima se
odreuje nagrada za rad te osobe po posebnim kriterijima koji se razlikuju od kriterija za
osobe koje imaju sklopljene standardne ugovore o radu, pod uvjetom da nije rije o nekoj od
osoba iz toke 1. ili toke 2. ovoga stavka
4) pravna osoba u kojoj kreditna institucija, lan uprave, lan nadzornog odbora ili prokurist
kreditne institucije ima sudjelujui udio
5) pravna osoba iji je lan upravnog ili nadzornog organa ili prokurist istodobno i lan
uprave ili lan nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije
6) pravna osoba iji lan uprave ima 10% ili vie dionica kreditne institucije s pravom glasa u
glavnoj skuptini kreditne institucije
7) lan uprave, lan nadzornog odbora i prokurist drutva koje je, izravno ili neizravno,
matino drutvo kreditne institucije ili koje je drutvo ki kreditne institucije

102

8) trea osoba koja djeluje za raun osobe iz toaka 1. do 7. ovoga stavka u vezi s poslovima
kojima bi nastala ili bi se poveala izloenost kreditne institucije.
(2) Osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom smatraju se takoer:
1) osoba povezana s osobom iz stavka 1. toaka 1. do 7. ovoga lanka, a na nain iz lanka 3.
toke 18. ovoga Zakona i
2) lan ue obitelji fizike osobe iz stavka 1. toaka 1. do 7. ovoga lanka.
(3) U osobe u posebnom odnosu u smislu stavka 1. toke 1. ovoga lanka ukljuuju se i
fondovi imatelji dionica kreditne institucije.

Odluivanje o poslovanju s osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom

lanak 146.a
(1) Kreditna institucija moe s osobom iz lanka 146. ovoga Zakona sklopiti pravni posao
samo ako je taj posao ugovoren pod uvjetima koji nisu povoljniji od uobiajenih uvjeta
kreditne institucije.
(2) Izloenost kreditne institucije prema osobi iz lanka 146. ovoga Zakona koja prelazi
50.000,00 kuna moe nastati ili se poveati samo uz jednoglasnu odluku svih lanova uprave i
uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora. Iznimno, lan uprave ili nadzornog odbora ne
moe glasovati o odobravanju izloenosti ako bi ona nastala prema njemu ili s njim
povezanim osobama.

Pravne posljedice sklapanja poslova protivno odredbama ovoga Zakona

lanak 146.b
(1) Ako se pravni posao kojim nastaje ili se poveava izloenost kreditne institucije u obliku
kredita ili drugih aktivnih bilannih stavki prema osobi iz lanka 146. stavka 1. toaka 2., 3. i
7. ovoga Zakona, ukljuujui i osobe koje su s tom osobom povezane ili su lanovi njezine
ue obitelji na nain iz lanka 146. stavka 2. ovoga Zakona, sklopi protivno odredbama lanka
146.a ovoga Zakona, ta je osoba duna kreditnoj instituciji bez odgaanja vratiti sve to je na
osnovi tog pravnog posla primila bez obzira na ugovorne odredbe.
(2) Iznimno, stavak 1. ovoga lanka ne primjenjuje se ako se u roku od tri mjeseca od dana
nastanka pravnog posla taj pravni posao odobri jednoglasnom odlukom uprave i suglasnou
nadzornog odbora te ako na kraju toga roka ugovorni uvjeti toga posla nisu povoljniji od
uobiajenih uvjeta kreditne institucije.
(3) Ako se pravni posao kojim nastaje ili se poveava izloenost kreditne institucije u obliku
stavki izvan bilance prema osobi iz lanka 146. stavka 1. toaka 2., 3. i 7. ovoga Zakona,
ukljuujui i osobe koje su s tom osobom povezane ili su lanovi njezine ue obitelji na nain
iz lanka 146. stavka 2. ovoga Zakona, sklopi protivno odredbama lanka 146.a ovoga
Zakona, taj pravni posao ne proizvodi pravni uinak.

103

Ovlasti Hrvatske narodne banke za podzakonski propis

lanak 146.c
Hrvatska narodna banka donijet e podzakonski propis kojim propisuje obvezu i poblie
ureuje nain i rokove izvjetavanja o izloenostima prema osobama u posebnom odnosu iz
lanka 146. ovoga Zakona.

Prethodna suglasnost nadzornog odbora

lanak 147.
Za zakljuivanje pojedinanog pravnog posla na temelju kojeg bi ukupna izloenost kreditne
institucije mogla rezultirati velikom izloenou kreditne institucije prema jednoj osobi ili
grupi povezanih osoba potrebna je prethodna suglasnost nadzornog odbora kreditne
institucije. Prethodna suglasnost nadzornog odbora potrebna je i za zakljuivanje pravnog
posla zbog kojeg bi se velika izloenost kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi
povezanih osoba poveala tako da postane jednaka ili da prijee 15%, odnosno 20% i svakih
daljnjih 5% priznatog kapitala kreditne institucije.

Ulaganje u materijalnu imovinu

lanak 148.
(1) Ukupna ulaganja kreditne institucije u materijalnu imovinu ne smiju prelaziti 40%
priznatog kapitala kreditne institucije.
(2) Ulaganjima iz stavka 1. ovoga lanka ne smatraju se ulaganja koja je kreditna institucija
stekla, u prve dvije godine nakon stjecanja, u zamjenu za svoje trabine u postupku
financijskog restrukturiranja, u steajnom i ovrnom postupku te primjenom instrumenata
osiguranja trabina u skladu s Ovrnim zakonom.

Prethodna suglasnost Hrvatske narodne banke za pojedina ulaganja

lanak 149.
(1) Kreditna institucija duna je prije osnivanja drutva ili sklapanja pravnog posla kojim,
postupno ili odjednom, izravno stjee udio od 20% i vie u drugoj pravnoj osobi, a koji je vei
od 10% priznatog kapitala kreditne institucije, dobiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne
banke.
(2) Kreditna institucija duna je prije osnivanja drutva ili sklapanja pravnog posla kojim
izravno stjee veinski udio u kapitalu ili veinsko pravo odluivanja u drugoj pravnoj osobi
za to dobiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga lanka, kreditna institucija ne mora dobiti prethodnu
suglasnost Hrvatske narodne banke za sklapanje pravnog posla kojim izravno stjee dionice
ili udjele koje namjerava drati u knjizi trgovanja.

104

(4) Kreditna institucija duna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj promjeni
djelatnosti pravne osobe u kojoj ima veinski udio u kapitalu ili veinsko pravo odluivanja
prije upisa te djelatnosti u sudski registar. Kreditna institucija duna je obavijestiti Hrvatsku
narodnu banku u sluaju da pravna osoba u kojoj ima veinski udio u kapitalu ili veinsko
pravo odluivanja donese odluku o osnivanju druge pravne osobe, kao i o djelatnostima te
pravne osobe, i to u roku od osam dana od dana donoenja odluke o osnivanju.
(5) Zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka prilae se
sljedea dokumentacija:
1) detaljan opis pravnog posla za koji se zahtjev podnosi
2) opis radnji koje je podnositelj zahtjeva ve poduzeo u vezi s pravnim poslom za koji se
zahtjev podnosi
3) opis utjecaja stjecanja veinskog udjela u kapitalu ili veinskog prava odluivanja na
postojee poslovanje podnositelja zahtjeva i
4) poslovni plan s projekcijama financijskih izvjetaja za idue tri godine.

IX. KUPOPRODAJA PLASMANA KREDITNE INSTITUCIJE

Kupoprodaja plasmana kreditne institucije
lanak 150.
(1) Kupoprodaja plasmana, u smislu ovoga lanka, jest svaki ugovor kojim se prenosi
plasman ili se prenose rizici i koristi s osnove plasmana s kreditne institucije prodavatelja (u
daljnjem tekstu ovoga lanka: prodavatelj) na stjecatelja te ija e posljedica biti prestanak
priznavanja plasmana u bilanci kreditne institucije u skladu s Meunarodnim standardima
financijskog izvjetavanja (u daljnjem tekstu ovoga lanka: ugovor).
(2) Prodavatelj moe sklopiti ugovor ako se njime ispunjavaju opi uvjeti koji su propisani
podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke iz stavka 7. ovoga lanka.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, prodavatelj moe sklopiti ugovor za materijalno
znaajan iznos plasmana ako se njime ispunjavaju opi i posebni uvjeti koji su propisani
podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke iz stavka 7. ovoga lanka i ako je najmanje
60 dana prije sklapanja ugovora o ispunjavanju tih uvjeta pisanim putem obavijestio Hrvatsku
narodnu banku i dostavio potpunu dokumentaciju.
(4) Prodavatelj moe vratiti u bilancu materijalno znaajan iznos plasmana, odnosno rizike i
koristi s osnove materijalno znaajnog iznosa plasmana pod uvjetima propisanima
podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke iz stavka 7. ovoga lanka.
(5) Prodavatelj je duan osigurati da potroai iji su plasmani predmet ugovora ne dou kod
stjecatelja ili kod tree osobe na koju je stjecatelj prenio plasmane, odnosno rizike i koristi s
osnove plasmana, u nepovoljniji poloaj na osnovi zatite potroaa u odnosu na poloaj koji
su kao dunici imali prema prodavatelju. Prodavatelj solidarno odgovara sa stjecateljem ili
treom osobom na koju su plasmani dalje preneseni za tetu nastalu potroau zbog toga to je
105

potroa doao pravno ili stvarno u nepovoljniji poloaj u odnosu na poloaj koji je kao
dunik imao prema prodavatelju. Odredba ovoga stavka odnosi se na sve ugovore, neovisno o
materijalnoj znaajnosti iznosa plasmana.
(6) Odredbe stavaka 2. do 5. ovoga lanka ne odnose se na ugovore koji se sklapaju u sklopu
mjera koje je za kreditne institucije u financijskim potekoama naloila Hrvatska narodna
banka ili relevantna administrativna tijela ili koje je poduzela posebna uprava kreditne
institucije.
(7) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje:
definiciju i obuhvat plasmana
materijalno znaajan iznos plasmana
uvjete za kupoprodaju plasmana i vraanje plasmana u bilancu prodavatelja
sluajeve u kojima je mogue odreene plasmane vratiti prodavatelju i
dokumentaciju koju je kreditna institucija duna dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci radi
provjere ispunjavaju li se propisani uvjeti.

X. IZVJETAVANJE HRVATSKE NARODNE BANKE

Izvjetavanje
lanak 151.
(1) Kreditna institucija duna je izvjetavati Hrvatsku narodnu banku u skladu s ovim
Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, Uredbom (EU) br. 575/2013,
propisima donesenima na temelju te Uredbe i drugim propisima Europske unije kojima se
ureuje poslovanje kreditnih institucija.
(2) Kreditna institucija duna je bez odgode izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o:
1) svim injenicama koje se upisuju u sudski registar, i to o svakoj podnesenoj prijavi za upis
podataka u sudski registar te o svakom izvrenom upisu promjene podataka u sudskom
registru
2) sazivanju i datumu odravanja glavne skuptine
3) odranoj glavnoj skuptini i svim odlukama donesenima na toj skuptini
4) svakoj planiranoj promjeni u temeljnom kapitalu kreditne institucije od 10% ili vie
5) prestanku pruanja pojedinih bankovnih i/ili financijskih usluga i
6) saznanju da je fizika ili pravna osoba stekla kvalificirani udio ili udio iz lanka 24. ovoga
Zakona, odnosno da je kvalificirani imatelj prodao ili na drugi nain otuio svoje dionice tako

106

da se zbog toga njegov udio poveao iznad odnosno smanjio ispod visine za koju je dobio
prethodnu suglasnost.
(3) Osim o injenicama iz stavka 2. ovoga lanka, kreditna institucija duna je izvjeivati
Hrvatsku narodnu banku o:
1) dunicima kreditne institucije iji dug prelazi iznos koji odredi Hrvatska narodna banka,
radi obavjetavanja svih kreditnih institucija o tim dunicima
2) dioniarima kreditne institucije i s njima povezanim osobama koje imaju 3% i vie dionica
s pravom glasa u glavnoj skuptini kreditne institucije
3) uskim povezanostima kreditne institucije i drugih fizikih i pravnih osoba i
4) sastavu grupa povezanih osoba prema kojima je kreditna institucija izloena.
(4) Kreditna institucija ije su dionice uvrtene za trgovanje na ureenom tritu duna je
najmanje jednom godinje obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o dioniarima koji su imatelji
kvalificiranog udjela te o veliini tih udjela.
(5) Uprava kreditne institucije duna je bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o
sljedeem:
1) ako je ugroena likvidnost ili solventnost kreditne institucije
2) ako nastupe okolnosti za prestanak vaenja odobrenja za rad, razlozi za ukidanje odobrenja
za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za pruanje pojedine financijske usluge i
3) ako se financijsko stanje kreditne institucije promijeni tako da regulatorni kapital kreditne
institucije padne ispod visine propisane u lanku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013, odnosno
ispod visine koju je Hrvatska narodna banka naloila u skladu s lancima 224., 228. i 285.
ovoga Zakona.
(6) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje sadraj
izvjea iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka te rokove i nain izvjetavanja.

Referentni trendovi vezani uz primitke radnika

lanak 152.
Hrvatska narodna banka prikuplja podatke u skladu s lankom 450. stavkom 1. tokama g), h)
i i) Uredbe (EU) br. 575/2013 i na temelju tih podataka utvruje referentne trendove i prakse
kreditnih institucija vezane uz primitke radnika na osnovi raspoloivih informacija o
primicima radnika.

107

Izvjetavanje na zahtjev Hrvatske narodne banke

lanak 153.
Kreditna institucija duna je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti izvjea i
informacije o svim pitanjima vanima za provoenje supervizije odnosno nadzora ili za
izvravanje ostalih zadataka iz nadlenosti Hrvatske narodne banke.
X.a PLAN OPORAVKA

Plan oporavka
lanak 154.
(1) Plan oporavka u kojem utvruje mjere za poboljanje financijskog poloaja za situacije
ozbiljnog financijskog poremeaja duna je izraditi i Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti:
1) kreditna institucija koja nije dio grupe kreditnih institucija u EU-u ni dio grupe kreditnih
institucija u RH, i to na pojedinanoj osnovi
2) matina kreditna institucija u EU-u sa sjeditem u RH ili kreditna institucija iz lanka 97.
stavka 2. ovoga Zakona, i to za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj
osnovi
3) kreditna institucija koja je lanica grupe kreditnih institucija u EU-u, i to na pojedinanoj
ili potkonsolidiranoj osnovi, ako je tako odlueno u skladu s lankom 154.c ovoga Zakona i
naloeno rjeenjem Hrvatske narodne banke i
4) kreditna institucija koja je iskljuena iz grupe kreditnih institucija u RH na temelju lanka
19. Uredbe (EU) br. 575/2013, i to na pojedinanoj osnovi.
(2) Uprava kreditne institucije donosi plan oporavka, uz prethodnu suglasnost nadzornog
odbora.
(3) Plan oporavka iz stavka 1. ovoga lanka izrauje se i dostavlja na nain propisan
podzakonskim propisom donesenim na temelju lanka 101. stavka 2. toke 8. ovoga Zakona.
(4) Kreditna institucija duna je primjenjivati plan oporavka donesen u skladu sa stavkom 2.
ovoga lanka.
(5) Kreditna institucija duna je plan oporavka aurirati najmanje jednom godinje ili nakon
promjene u pravnoj ili organizacijskoj strukturi kreditne institucije ili lanice grupe kreditnih
institucija za koju se plan oporavka izrauje ili nakon promjene njihove poslovne ili
financijske situacije, a koja bi mogla bitno utjecati na plan oporavka ili stvoriti potrebu za
njegovom promjenom.
(6) Kreditna institucija duna je propisati, dokumentirati i redovito nadzirati postupak izrade i
auriranja plana oporavka.

108

(7) Hrvatska narodna banka moe pojedinoj kreditnoj instituciji, ako ocijeni potrebnim,
naloiti i ee auriranje planova oporavka.
(8) Kreditna institucija duna je osigurati Hrvatskoj narodnoj banci uvid u potpune i detaljne
informacije o postupku izrade i auriranja plana oporavka.
(9) Hrvatska narodna banka moe podzakonskim propisom iz lanka 101. stavka 2. toke 8.
ovoga Zakona za kreditnu instituciju urediti manji opseg plana oporavka i manju uestalost
njegova auriranja uzimajui u obzir sljedee:
1) utjecaj koji bi propast kreditne institucije mogla izazvati zbog prirode njezina poslovanja,
njezine dioniarske strukture, pravnog oblika, profila rizinosti, veliine, meusobne
povezanosti s drugim kreditnim institucijama ili openito s financijskim sustavom, opsega i
sloenosti njezinih poslova, i pruanja investicijskih usluga ili aktivnosti definiranih posebnim
zakonom kojim se ureuje trite kapitala, kojim se prenosi odredba lanka 4. stavka 1. toke
2. Direktive 2014/65/EU te
2) procjenu bi li se njezina propast i naknadni steaj mogli znaajno negativno odraziti na
financijska trita, druge kreditne institucije ili investicijska drutva, uvjete financiranja ili na
ire gospodarstvo.
(10) Prije donoenja podzakonskog propisa iz lanka 101. stavka 2. toke 8. ovoga Zakona
Hrvatska narodna banka e se, o okolnostima iz stavka 9. ovoga lanka, savjetovati s Vijeem
za financijsku stabilnost.
(11) Primjena manjeg opsega plana oporavka i manje uestalosti njegova auriranja kako je
utvreno stavkom 9. ovoga lanka ne utjee na ovlast Hrvatske narodne banke za
poduzimanje mjera za sprjeavanje krize.
(12) Hrvatska narodna banka duna je obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o
donoenju propisa iz stavka 9. ovoga lanka i naina na koji je ureen manji opseg plana
oporavka i manja uestalost njegova auriranja.
(13) Kreditna institucija duna je uspostaviti i redovito aurirati popis svih financijskih
ugovora u kojima je ta kreditna institucija ugovorna strana.

Procjena plana oporavka

lanak 154.a
(1) Kreditna institucija duna je osigurati da plan oporavka ispunjava sljedee uvjete:
1) provedba mjera predloenih u planu osigurava ili ponovno uspostavlja odrivost redovnog
poslovanja i stabilnost financijskog poloaja kreditne institucije ili grupe kreditnih institucija
za koju se plan izrauje, u situacijama ozbiljnog financijskog poremeaja, uzimajui u obzir
pripremne mjere koje je kreditna institucija poduzela ili planira poduzeti i
2) plan oporavka i mjere predviene njime mogu se u situacijama ozbiljnog financijskog
poremeaja brzo i uinkovito provesti te nee dovesti do znaajnih tetnih posljedica u

109

financijskom sustavu, ak i u sluaju istodobnog provoenja plana oporavka u drugoj

kreditnoj instituciji.
(2) Hrvatska narodna banka duna je u roku od est mjeseci od dostave plana oporavka
provjeriti jesu li ispunjeni zahtjevi iz lanka 154. ovoga Zakona i uvjeti iz stavka 1. ovoga
lanka te o tome obavijestiti kreditnu instituciju. Ako kreditna institucija ima znaajnu
podrunicu u drugoj dravi lanici, Hrvatska narodna banka u navedenom e se roku
savjetovati i s nadlenim tijelom drave lanice u kojoj se nalazi ta podrunica, u onoj mjeri u
kojoj je to vano za tu podrunicu.
(3) Pri procjeni iz stavka 2. ovoga lanka Hrvatska narodna banka vodit e rauna o
primjerenosti strukture kapitala i izvora financiranja kreditne institucije ovisno o sloenosti
organizacijske strukture i profilu rizinosti te kreditne institucije.
(4) Hrvatska narodna banka e bez odgaanja dostaviti plan oporavka sanacijskom tijelu
nadlenom za izradu sanacijskog plana kreditne institucije, koje moe, ako smatra da mjere
predloene planom oporavka mogu negativno utjecati na mogunost sanacije te kreditne
institucije, u primjerenom roku dati preporuke. Pri nalaganju mjera prema kreditnoj instituciji
uzet e se u obzir dobivene preporuke.
(5) Ako Hrvatska narodna banka u roku iz stavka 2. ovoga lanka ocijeni da postoje znaajni
nedostaci u planu oporavka ili znaajne prepreke mogunosti njegove provedbe, naloit e
kreditnoj instituciji da u roku od najvie dva mjeseca dostavi izmijenjeni plan oporavka kojim
se utvreni nedostaci ili prepreke uklanjaju. Rok za dostavu izmijenjenog plana oporavka
Hrvatska narodna banka moe na zahtjev kreditne institucije produiti za najvie mjesec dana.
Prije nego to kreditnoj instituciji naloi da dostavi izmijenjeni plan oporavka, Hrvatska
narodna banka kreditnoj e instituciji dati mogunost da dade miljenje o tom zahtjevu.
(6) Ako ocijeni da ni izmijenjenim planom oporavka nisu uklonjeni utvreni nedostaci ili
prepreke, Hrvatska narodna banka moe naloiti kreditnoj instituciji da izvri tono odreene
promjene plana oporavka.
(7) Ako kreditna institucija ne dostavi izmijenjeni plan oporavka ili ako Hrvatska narodna
banka ocijeni da izmijenjenim planom oporavka nisu uklonjeni prvotno utvreni nedostaci ili
prepreke, i ako ih nije mogue ukloniti nalaganjem tono odreenih promjena plana oporavka,
Hrvatska narodna banka naloit e kreditnoj instituciji da odredi koje je promjene u
poslovanju mogue provesti kako bi uklonila nedostatke ili prepreke u provedbi plana
oporavka te rokove u kojima bi te promjene mogla provesti.
(8) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da su promjene u poslovanju koje je odredila
kreditna institucija adekvatne za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana
oporavka, naloit e kreditnoj instituciji da te promjene provede.
(9) Ako kreditna institucija ne odredi promjene u poslovanju za uklanjanje nedostataka ili
prepreka u provedbi plana oporavka ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da predloene
promjene ili rokovi nisu adekvatni, Hrvatska narodna banka moe kreditnoj instituciji naloiti
bilo koju mjeru koju smatra potrebnom za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi
plana oporavka i razmjernom s obzirom na ozbiljnost nedostataka i prepreka te uinke mjera
na poslovanje kreditne institucije.

110

(10) U smislu stavka 9. ovoga lanka Hrvatska narodna banka moe, osim drugih mjera iz
ovoga Zakona, naloiti osobito:
1) smanjivanje profila rizinosti, ukljuujui i likvidnosni rizik
2) stvaranje uvjeta za pravodobno poveanje temeljnog kapitala ili regulatornog kapitala
3) preispitivanje strategije i organizacijske strukture
4) promjenu strategije izvora financiranja s ciljem poveanja otpornosti temeljnih poslovnih
linija i kljunih funkcija i
5) uvoenje promjena u sustavu upravljanja.
(11) Mjere iz stavka 10. ovoga lanka mogu biti mjere koje se ispunjavaju na konsolidiranoj
osnovi, mjere koje na pojedinanoj osnovi ispunjava matina kreditna institucija u EU-u sa
sjeditem u RH ili kreditna institucija iz lanka 97. stavka 2. ovoga Zakona ili mjere koje na
pojedinanoj osnovi ispunjava pojedina lanica grupe kreditnih institucija.

Procjena planova oporavka za grupu kreditnih institucija kada je Hrvatska narodna

banka konsolidirajue nadzorno tijelo
lanak 154.b
(1) Plan oporavka koji matina kreditna institucija u EU-u sa sjeditem u RH ili kreditna
institucija iz lanka 97. stavka 2. ovoga Zakona donosi za svoju grupu kreditnih institucija u
RH sadri mjere koje na pojedinanoj osnovi ispunjava matina kreditna institucija i mjere
koje na pojedinanoj osnovi ispunjava svako drutvo ki pojedinano. Cilj toga plana jest
postizanje stabilnosti grupe kreditnih institucija u RH kao cjeline ili bilo koje lanice te grupe
u situacijama ozbiljnoga financijskog poremeaja, radi rjeavanja ili uklanjanja uzroka
poremeaja ili poboljanja financijskog poloaja te grupe ili lanica te grupe, pri emu valja
istodobno voditi rauna o financijskom poloaju drugih drutava u toj grupi.
(2) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajue nadzorno tijelo, u skladu sa zahtjevima za
razmjenom povjerljivih informacija iz Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih
drutava, zaprimljene planove oporavka za grupu kreditnih institucija dostavlja:
1) nadlenim tijelima drava lanica koja su ukljuena u kolegij supervizora
2) nadlenim tijelima drava lanica u kojima se nalaze znaajne podrunice, ako je to vano
za tu podrunicu
3) sanacijskom tijelu za grupu i
4) sanacijskom tijelu za drutvo ki.
(3) Nakon savjetovanja s nadlenim tijelima ukljuenim u kolegij supervizora i ako je to
vano za tu podrunicu, nakon savjetovanja s nadlenim tijelima drava lanica u kojima se
nalaze znaajne podrunice, Hrvatska narodna banka kao konsolidirajue nadzorno tijelo i
nadlena tijela drugih drava lanica u kojima je sjedite drugih drutava koja su ukljuena u
111

grupu kreditnih institucija u RH provjeravaju, na nain iz lanka 154.a ovoga Zakona i ovoga
lanka, ispunjava li plan oporavka za grupu kreditnih institucija zahtjeve i uvjete propisane
lankom 154.a ovoga Zakona, ovim lankom i podzakonskim propisom donesenim temeljem
lanka 101. stavka 2. toke 8. ovoga Zakona.
(4) Pri provjeri iz stavka 3. ovoga lanka uzima se u obzir mogui utjecaj mjera oporavka
predloenih planom oporavka na financijsku stabilnost u svim dravama lanicama u kojima
grupa kreditnih institucija u RH posluje.
(5) Hrvatska narodna banka suraivat e s nadlenim tijelima drava lanica u kojima je
sjedite drugih drutava keri koja su ukljuena u tu grupu kreditnih institucija u RH radi
donoenja zajednike odluke:
1) o provjeri i procjeni plana oporavka za grupu kreditnih institucija u RH
2) o zahtjevu za izradu pojedinanog plana oporavka za pojedinu kreditnu instituciju koja je
dio grupe kreditnih institucija u RH
3) o primjeni mjera iz lanka 154.a stavaka 5. do 10. ovoga Zakona na matinu kreditnu
instituciju u EU-u sa sjeditem u RH ili na kreditnu instituciju iz lanka 97. stavka 2. ovoga
Zakona i
4) o primjeni mjera iz lanka 154.a stavaka 5. do 10. ovoga Zakona na drutvo ki u grupi
kreditnih institucija u RH.
(6) Zajednika odluka bit e donesena u roku od etiri mjeseca od dana kad je Hrvatska
narodna banka nadlenim tijelima drugih drava lanica dostavila plan oporavka za grupu
kreditnih institucija u RH. Ova odluka mora biti u pisanom obliku i obrazloena. Hrvatska
narodna banka dostavit e ovu odluku matinoj kreditnoj instituciji za koju je nadlena.
(7) Hrvatska narodna banka moe u postupku donoenja zajednike odluke iz stavka 5. ovoga
lanka zatraiti pomo od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s lankom 31.
Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) Hrvatska narodna banka na temelju odluke iz stavka 5. ovoga lanka donijet e rjeenje i
dostaviti ga lanici grupe kreditnih institucija u RH za koju je Hrvatska narodna banka
nadleno tijelo.
(9) Ako je zajednikom odlukom iz stavka 5. ovoga lanka ocijenjeno da postoje znaajni
nedostaci u planu oporavka ili znaajne prepreke mogunosti njegove provedbe, na
odgovarajui se nain primjenjuje postupak iz lanka 154.a stavaka 5. do 10. ovoga Zakona.
(10) Ako zajednika odluka iz stavka 5. ovoga lanka nije donesena u roku od etiri mjeseca
od dana kada je Hrvatska narodna banka nadlenim tijelima drava lanica u kojima je
sjedite drugih drutava koja su ukljuena u grupu kreditnih institucija u RH dostavila plan
oporavka za tu grupu, Hrvatska narodna banka samostalno e donijeti odluku iz stavka 5.
toke 1. i 3. ovoga lanka za kreditne institucije za koje je nadlena, vodei rauna o
stavovima i izdvojenim miljenjima tih nadlenih tijela te o istoj obavijestiti matinu kreditnu
instituciju za koju je nadlena i ta nadlena tijela.

112

(11) Iznimno od stavka 10. ovoga lanka, ako u roku od etiri mjeseca od dana kada je
Hrvatska narodna banka nadlenim tijelima drava lanica u kojima je sjedite drugih
drutava koja su ukljuena u grupu kreditnih institucija u RH dostavila plan oporavka za tu
grupu, a prije donoenja zajednike odluke, Hrvatska narodna banka ili bilo koje nadleno
tijelo druge drave lanice u kojoj je sjedite drugih drutava koja su ukljuena u grupu
kreditnih institucija u RH zatrae posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u
skladu sa lankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pri donoenju zajednike odluke o procjeni
plana oporavka ili o nalaganju mjera iz lanka 154.a stavka 10. toaka 1., 2. ili 4. ovoga
Zakona i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec
dana, Hrvatska narodna banka donijet e odluku u skladu s tom odlukom. Rok od etiri
mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(12) U sluaju iz stavka 11. ovoga lanka, ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne
donese odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka samostalno e donijeti odluku
iz stavka 5. toke 1. i 3. ovoga lanka za kreditne institucije za koje je nadlena, vodei
rauna o stavovima i izdvojenim miljenjima drugih nadlenih tijela te o njoj obavijestiti
matinu kreditnu instituciju za koju je nadlena i nadlena tijela drava lanica u kojima je
sjedite drugih drutava koja su ukljuena u tu grupu kreditnih institucija u RH.
(13) Hrvatska narodna banka i druga nadlena tijela koja se ne protive donoenju zajednike
odluke iz stavka 5. toke 2. i 4. ovoga lanka mogu donijeti zajedniku odluku o planu
oporavka za grupu kreditnih institucija u RH koji obuhvaa lanice te grupe za koje su ta
tijela nadlena.
(14) Odluke iz stavaka 5. i 11. ovoga lanka obvezuju sva nadlena tijela drava lanica u
kojima je sjedite drutava koja su ukljuena u tu grupu kreditnih institucija u RH.

Procjena planova oporavka za grupu kreditnih institucija kada Hrvatska narodna

banka nije konsolidirajue nadzorno tijelo
lanak 154.c
(1) Ako je nadleno tijelo druge drave lanice ujedno i konsolidirajue nadzorno tijelo,
Hrvatska narodna banka sudjelovat e na zahtjev konsolidirajueg nadzornog tijela u
postupku donoenja zajednike odluke:
1) o provjeri i procjeni plana oporavka za grupu kreditnih institucija u EU-u u skladu s
lankom 154.a ovoga Zakona
2) o zahtjevu za izradu pojedinanog plana oporavka za pojedinu kreditnu instituciju koja je
dio grupe kreditnih institucija u EU-u
3) o primjeni mjera iz lanka 154.a stavaka od 5. do 10. ovoga Zakona na matinu kreditnu
instituciju u EU-u i
4) o primjeni mjera iz lanka 154.a stavaka od 5. do 10. ovoga Zakona na drutvo ki u grupi
kreditnih institucija u EU-u.

113

(2) Hrvatska narodna banka moe konsolidirajuem nadzornom tijelu podnijeti zahtjev da
kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja je lanica grupe kreditnih
institucija u EU-u izrauje plan oporavka na pojedinanoj ili potkonsolidiranoj osnovi.
(3) Hrvatska narodna banka sudjelovat e s nadlenim tijelima drugih drava lanica u kojima
je sjedite drugih drutava koja su ukljuena u grupu kreditnih institucija u EU-u u provjeri,
na nain iz lanka 154.a ovoga Zakona i ovoga lanka, ispunjava li plan oporavka zahtjeve i
uvjete propisane lankom 154.a ovoga Zakona, ovim lankom i podzakonskim propisom
donesenim na temelju lanka 101. stavka 2. toke 8. ovoga Zakona.
(4) Pri provjeri iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka uzima se u obzir mogui utjecaj mjera
oporavka predloenih planom oporavka na financijsku stabilnost u svim dravama lanicama
u kojima grupa kreditnih institucija u EU-u posluje.
(5) Zajednika odluka bit e donesena u roku od etiri mjeseca od dana kad je konsolidirajue
nadzorno tijelo Hrvatskoj narodnoj banci dostavilo plan oporavka za grupu kreditnih
institucija u EU-u. Hrvatska narodna banka donosi odluku u skladu s tom odlukom.
(6) Hrvatska narodna banka na temelju odluke iz stavka 1. ovoga lanka donijet e rjeenje i
dostaviti ga lanici grupe kreditnih institucija u EU-u za koju je Hrvatska narodna banka
nadleno tijelo.
(7) Hrvatska narodna banka moe u postupku donoenja zajednike odluke iz stavka 1. ovoga
lanka zatraiti pomo Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s lankom 31.
tokom (c) Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) Ako je zajednikom odlukom iz stavka 1. ovoga lanka ocijenjeno da postoje znaajni
nedostaci u planu oporavka ili znaajne prepreke mogunosti njegove provedbe, Hrvatska
narodna banka sudjeluje u postupku donoenja zajednikih odluka za potrebe postupka iz
lanka 154.a stavaka 5. do 10. ovoga Zakona.
(9) Ako zajednika odluka iz stavka 1. ovoga lanka nije donesena u roku od etiri mjeseca od
dana kada je konsolidirajue nadzorno tijelo Hrvatskoj narodnoj banci dostavilo plan
oporavka za grupu kreditnih institucija u EU-u, Hrvatska narodna banka donijet e odluku o
potrebi izrade plana oporavka i primjeni mjera iz lanka 154.a stavaka 5. do 10. ovoga
Zakona za svaku lanicu grupe pojedinano ili na potkonsolidiranoj osnovi, a za koju je
Hrvatska narodna banka nadleno tijelo.
(10) Iznimno od stavka 9. ovoga lanka, ako u roku od etiri mjeseca od dana dostave plana
oporavka za grupu kreditnih institucija u EU-u, a prije donoenja zajednike odluke, Hrvatska
narodna banka ili bilo koje nadleno tijelo druge drave lanice u kojoj je sjedite drugih
drutava koja su ukljuena u grupu kreditnih institucija u EU-u zatrae posredovanje
Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu sa lankom 19. Uredbe (EU) br.
1093/2010 pri donoenju zajednike odluke o procjeni plana oporavka ili o nalaganju mjera iz
lanka 154.a stavka 10. toaka 1., 2. ili 4. ovoga Zakona i ako je Europsko nadzorno tijelo za
bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet e odluku
u skladu s tom odlukom. Rok od etiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe
(EU) br. 1093/2010.

114

(11) U sluaju iz stavka 10. ovoga lanka, ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne
donese odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet e odluku iz stavka 1.
toke 2. ili 4. ovoga lanka na nain iz stavka 9. ovoga lanka.
(12) Hrvatska narodna banka i druga nadlena tijela koja se ne protive donoenju zajednike
odluke iz stavka 1. ovoga lanka mogu donijeti zajedniku odluku o planu oporavka za grupu
kreditnih institucija u EU-u koji obuhvaa lanice te grupe za koje su ta tijela nadlena.

XI. OSIGURANJE DEPOZITA

Osigurani depoziti
lanak 155.
Brisan.

XII. BANKOVNA TAJNA

Bankovna tajna
lanak 156.
(1) Bankovna tajna su svi podaci, injenice i okolnosti koje je kreditna institucija saznala na
osnovi pruanja usluga klijentima i u obavljanju poslova s pojedinanim klijentom. Kreditna
institucija duna je uvati bankovnu tajnu.
(2) U smislu ovoga Zakona klijentom kreditne institucije smatra se svaka osoba koja je
zatraila ili primila bankovnu i/ili financijsku uslugu od kreditne institucije.

Obveza uvanja bankovne tajne

lanak 157.
(1) lanovi tijela kreditne institucije, dioniari kreditne institucije, radnici kreditne institucije
i druge osobe koje zbog prirode poslova koje obavljaju s kreditnom institucijom ili za
kreditnu instituciju imaju pristup povjerljivim podacima, moraju uvati bankovnu tajnu te je
ne smiju priopiti treim osobama, iskoristiti je protiv interesa kreditne institucije i njezinih
klijenata ili omoguiti treim osobama da je iskoriste.
(2) Obveza uvanja bankovne tajne postoji za osobe iz stavka 1. ovoga lanka i nakon
prestanka njihova rada u kreditnoj instituciji, odnosno nakon prestanka svojstva dioniara ili
lanstva u tijelima kreditne institucije, kao i nakon prestanka ugovornog odnosa o obavljanju
poslova za kreditnu instituciju.
(3) Obveza kreditne institucije da uva bankovnu tajnu ne odnosi se na sljedee sluajeve:
1) ako se klijent pisano izriito suglasi da se odreeni povjerljivi podaci mogu priopiti
2) ako to omoguuje ostvarenje interesa kreditne institucije za prodaju potraivanja klijenta

115

3) ako se povjerljivi podaci priopavaju Hrvatskoj narodnoj banci, Financijskom inspektoratu

Republike Hrvatske ili drugom nadzornom ili nadlenom tijelu za potrebe supervizije ili
nadzora, a u okvirima njihove nadlenosti
4) ako se povjerljivi podaci razmjenjuju unutar grupe kreditnih institucija radi upravljanja
rizicima
5) ako se povjerljivi podaci priopavaju pravnoj osobi koja je osnovana radi prikupljanja i
pruanja podataka o bonitetu pravnih i fizikih osoba, i to u skladu s posebnim zakonom
6) ako se povjerljivi podaci o klijentima koji nisu ispunili svoju dospjelu obvezu u roku
priopavaju pravnoj osobi koja prikuplja i razmjenjuje ove podatke izmeu kreditnih i/ili
financijskih institucija
7) ako je priopavanje povjerljivih podataka nuno za prikupljanje i utvrivanje injenica u
kaznenom postupku i postupku koji mu prethodi, pod uvjetom da to pisano zatrai ili naloi
nadleni sud
8) ako je priopavanje povjerljivih podataka potrebno za provedbu ovrhe ili steaja nad
imovinom klijenta, ostavinskog ili drugog imovinskopravnog postupka, a to pisano zatrai ili
naloi nadleni sud ili javni biljenik u obavljanju poslova koji su im povjereni na temelju
zakona
9) ako interesi ili obveze kreditne institucije ili klijenta zahtijevaju priopavanje povjerljivih
podataka u svrhu razjanjenja meusobnog pravnog odnosa izmeu kreditne institucije i
klijenta u sudskom postupku, arbitranom postupku ili postupku mirenja
10) ako se povjerljivi podaci priopavaju Uredu za sprjeavanje pranja novca, a na temelju
zakona kojim se regulira sprjeavanje pranja novca i financiranje terorizma
11) ako se povjerljivi podaci priopavaju Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranoga
kriminala, a na temelju zakona kojim se regulira suzbijanje korupcije i organiziranog
kriminala
12) ako su povjerljivi podaci potrebni poreznim tijelima (Poreznoj i Carinskoj upravi) u
postupku koji ona provode u okviru svojih zakonskih ovlasti, a priopavaju se na njihov
pisani zahtjev
13) ako se povjerljivi podaci priopavaju za potrebe Dravne agencije za osiguranje tednih
uloga i sanaciju banaka, a na temelju zakona kojim se regulira osiguranje depozita
14) ako je iz stanja rauna vidljiva nesposobnost za plaanje, a izdavanje potvrde trai se radi
dokazivanja postojanja steajnog razloga
15) ako je rije o odavanju podataka drutvima za osiguranje u postupku osiguranja
potraivanja kreditne institucije
16) ako je rije o odavanju podataka pri sklapanju pravnih poslova koji imaju uinak
osiguranja potraivanja kreditne institucije kao to su kreditni izvedeni instrumenti, bankarsko
jamstvo i drugi slini poslovi
116

17) ako je rije o odavanju podataka, uz pisanu suglasnost uprave kreditne institucije, imatelju
kvalificiranog udjela te kreditne institucije, osobi koja namjerava stei kvalificirani udio u toj
kreditnoj instituciji, osobi kojoj se pripaja ili s kojom se spaja kreditna institucija, pravnoj
osobi koja namjerava preuzeti kreditnu instituciju kao i revizorima, pravnim i drugim
strunim osobama ovlatenima od imatelja kvalificiranog udjela ili potencijalnog imatelja
18) ako je rije o odavanju podataka koji su nuni za provedbu aktivnosti kreditne institucije,
a koje su predmet eksternalizacije, ako se podaci otkrivaju pruateljima eksternalizacije
19) ako kreditna institucija koja prua usluge pohrane i administriranja financijskih
instrumenata za raun klijenata, ukljuujui poslove skrbnitva, dostavi kreditnoj instituciji
koja je izdavatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira na njezin zahtjev podatke o imatelju
tih vrijednosnih papira
20) ako se povjerljivi podaci na temelju pisanog zahtjeva priopavaju centrima za socijalnu
skrb u okviru njihovih zakonskih ovlasti, a za potrebe poduzimanja mjera radi zatite prava
djece (osoba mlaih od 18 godina) i osoba pod skrbnitvom
21) ako to pisanim putem zatrai Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske ili ako Dravno
odvjetnitvo Republike Hrvatske pisanim putem naloi Ministarstvu unutarnjih poslova
prikupljanje podataka u predistranom postupku
22) ako se povjerljivi podaci priopavaju suduniku, zalonom duniku, jamcu ili drugom
sudioniku kreditnog odnosa, i to samo podaci o tom kreditnom odnosu
23) ako se povjerljivi podaci priopavaju na pisani zahtjev osobi koja je pogreno uplatila
novana sredstva na raun klijenta kreditne institucije, i to samo podaci koji su potrebni u
svrhu pokretanja sudskog postupka radi povrata pogreno uplaenih novanih sredstava
24) ako se povjerljivi podaci priopavaju sanacijskim tijelima i Ministarstvu financija na
temelju Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih drutava i
25) ako je to propisano drugim zakonima.
(4) Odavanjem povjerljivih podataka ne smatra se:
1) odavanje podataka u agregiranom obliku iz kojih nije mogue utvrditi osobne ili poslovne
podatke o klijentu i
2) odavanje javnih podataka iz jedinstvenog registra rauna.
(5) Kreditna institucija duna je osigurati da potroa pri zakljuenju svakog pojedinog
ugovora o pruanju bankovnih i/ili financijskih usluga pisanu suglasnost iz stavka 3. toke 1.
ovoga lanka daje u zasebnom dokumentu.
(6) Kada se razmjena povjerljivih podataka obavlja na temelju pisane suglasnosti klijenta iz
stavka 3. toke 1. ovoga lanka ili u skladu sa stavkom 3. tokom 6. ovoga lanka, kreditna
institucija duna je ispuniti sljedee uvjete:
osigurati da su podaci koji se dostavljaju toni, potpuni i aurni
117

 klijentu omoguiti uvid u njegove podatke koje ona dostavlja

osigurati da se na taj nain ne razmjenjuju podaci u opsegu veem nego to je potrebno za
svrhu u koju se podaci razmjenjuju i
uvati tako primljene podatke ne due nego to je potrebno za svrhu u koju se podaci
dostavljaju.
(7) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje uvjete iz
stavka 6. ovoga lanka.

Upotreba i zatita povjerljivih podataka

lanak 158.
(1) Hrvatska narodna banka, sudovi, druga nadzorna tijela te druge osobe iz lanka 157.
stavka 3. ovoga Zakona duni su koristiti se povjerljivim podacima do kojih su doli na
temelju istog lanka iskljuivo u svrhu za koju su dani te ih ne smiju priopiti treim osobama
ili im omoguiti da ih doznaju i iskoriste, osim u sluajevima propisanima zakonom.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka odnosi se i na sve fizike osobe koje u svojstvu radnika ili
u drugom svojstvu rade ili su radile u Hrvatskoj narodnoj banci, sudovima, drugim nadzornim
tijelima ili drugim osobama iz lanka 157. stavka 3. ovoga Zakona.

XIII. POSLOVNE KNJIGE I FINANCIJSKI IZVJETAJI

Primjena drugih zakona i standarda
lanak 159.
(1) Kreditna institucija duna je voditi poslovne knjige, ostalu poslovnu dokumentaciju i
evidencije, vrednovati imovinu i obveze te sastavljati i objavljivati godinje financijske
izvjetaje i godinje izvjee u skladu s vaeim propisima i standardima struke.
(2) Kreditna institucija duna je poslovne knjige i ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije
voditi na nain koji omoguuje, u bilo koje vrijeme, provjeru posluje li kreditna institucija u
skladu s vaeim propisima i standardima struke.

Knjigovodstvene isprave
lanak 160.
(1) Kreditna institucija duna je sastavljati, kontrolirati i uvati knjigovodstvene isprave u
skladu s vaeim propisima i standardima struke.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, kreditna institucija duna je najmanje jedanaest godina
uvati:
1) isprave koje se odnose na otvaranje i zatvaranje te evidentiranje promjena stanja na
raunima za plaanje te depozita
118

2) isprave o ostalim promjenama koje nisu obuhvaene tokom 1. ovoga stavka, a na temelju
kojih su podaci uneseni u poslovne knjige kreditne institucije te
3) ugovore i druge isprave o zasnivanju poslovnog odnosa.
(3) Pod rokovima iz stavka 2. ovoga lanka podrazumijeva se razdoblje nakon isteka godine u
kojoj je poslovna promjena nastala, odnosno u kojoj su knjigovodstvene isprave sastavljene.
Ako se isprave odnose na dugorone poslove, takve se isprave uvaju tijekom cijelog
razdoblja trajanja poslovnog odnosa i najmanje jedanaest godina nakon isteka godine u kojoj
je poslovni odnos prestao.
(4) Kreditna institucija duna je poslovne knjige uvati najmanje jedanaest godina.

Kontni plan
lanak 161.
(1) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim ureuje kontni plan za
kreditne institucije.
(2) Kreditna institucija duna je primjenjivati kontni plan iz stavka 1. ovoga lanka.

Propisi o izvjetajima
lanak 162.
(1) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje:
1) oblik i sadraj godinjih financijskih izvjetaja i konsolidiranih godinjih financijskih
izvjetaja koje je kreditna institucija duna dostavljati Financijskoj agenciji radi uvrtavanja u
Registar godinjih financijskih izvjetaja
2) oblik i sadraj financijskih i drugih izvjetaja kreditne institucije za potrebe Hrvatske
narodne banke te nain i rokove dostavljanja tih izvjetaja Hrvatskoj narodnoj banci i
3) oblik i sadraj godinjeg izvjea i konsolidiranog godinjeg izvjea te rokove njihova
javnog objavljivanja i dostavljanja Hrvatskoj narodnoj banci.
(2) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje opseg i
sadraj izvjetaja i drugih podataka podrunica kreditnih institucija iz drugih drava lanica te
nain i rokove javnog objavljivanja odnosno dostavljanja tih izvjetaja i drugih podataka
Hrvatskoj narodnoj banci.
(3) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje opseg i
sadraj financijskih izvjetaja i drugih podataka podrunica kreditnih institucija iz treih
zemalja te nain i rokove objavljivanja odnosno dostavljanja tih izvjetaja i drugih podataka
Hrvatskoj narodnoj banci.

119

Dostavljanje izvjetaja Hrvatskoj narodnoj banci i njihovo objavljivanje

lanak 163.
(1) Kreditna institucija duna je Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana od dana primitka
revizorskog izvjea, a najkasnije u roku od etiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju
se odnose godinji financijski izvjetaji dostaviti sljedea izvjea:
1) revizorsko izvjee o obavljenoj reviziji godinjih financijskih izvjetaja iz lanka 168.
ovoga Zakona, ukljuujui i te financijske izvjetaje i
2) godinje izvjee i konsolidirano godinje izvjee u skladu s propisima kojima se ureuje
sadraj tih izvjea.
(2) Poslovna godina u smislu stavka 1. ovoga lanka jednaka je kalendarskoj godini.
(3) Kreditna institucija duna je svoje revidirane nekonsolidirane godinje financijske
izvjetaje zajedno sa svojim godinjim izvjeem objaviti na svojim mrenim stranicama i
uiniti dostupnim najkasnije u roku od pet mjeseci od isteka poslovne godine na koju se oni
odnose.
(4) Matina kreditna institucija duna je objaviti svoje revidirane konsolidirane godinje
financijske izvjetaje i konsolidirano godinje izvjee za grupu odreenu prema Zakonu o
raunovodstvu na nain i u roku iz stavka 3. ovoga lanka.
(5) Podrunica kreditne institucije iz druge drave lanice, odnosno podrunica kreditne
institucije iz tree zemlje duna je na svojim mrenim stranicama objaviti na hrvatskom
jeziku revidirane godinje financijske izvjetaje i revidirane konsolidirane godinje
financijske izvjetaje svojeg osnivaa te godinje izvjee svojeg osnivaa, ukljuujui
revizorsko izvjee, najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka roka za objavu tih izvjetaja
u dravi sjedita osnivaa podrunice.
(6) Izvjetaji iz stavka 5. ovoga lanka sastavljaju se i revidiraju u skladu s propisima drave
sjedita osnivaa podrunice.

Dostavljanje podataka Hrvatskoj narodnoj banci i njihovo objavljivanje

lanak 164.
(1) Kreditna institucija duna je u roku iz lanka 163. stavka 1. ovoga Zakona dostaviti
Hrvatskoj narodnoj banci podatke koji se odnose na proteklu financijsku godinu, i to:
1) bankovnim i financijskim uslugama koje prua, prirodi njezinih aktivnosti i geografskom
poloaju tih usluga
2) iznosu ukupnih prihoda
3) broju radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu
4) iznosu dobiti ili gubitka prije oporezivanja
120

5) iznosu poreza na dobit i

6) iznosu primljenih javnih subvencija.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti revidirani i objavljeni kao prilog godinjem
financijskom izvjetaju i, kada je primjenjivo, konsolidiranom godinjem financijskom
izvjetaju.
(3) Kreditna institucija duna je, kada je primjenjivo, pri objavi podataka iz stavka 1. ovoga
lanka razgraniiti podatke po pojedinim dravama lanicama te treim zemljama u kojima
kreditna institucija prua usluge.

XIV. JAVNA OBJAVA

Nain i rokovi javnog objavljivanja informacija
lanak 165.
(1) Kreditna institucija duna je objaviti informacije iz dijela osmog Uredbe (EU) br.
575/2013 na svojim mrenim stranicama.
(2) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje
uestalost i rokove javnog objavljivanja informacija iz dijela osmog Uredbe (EU) br.
575/2013 i ee od jedanput godinje.

Javno objavljivanje informacija o upravljanju

lanak 166.
(1) Kreditna institucija duna je javno objaviti na koji se nain uskladila s odredbama o:
1) organizacijskom ustroju na nain propisan lankom 102. ovoga Zakona i podzakonskim
propisom donesenim na temelju lanka 101. stavka 2. ovoga Zakona
2) sastavu, dunostima i odgovornostima uprave i nadzornog odbora propisanima lancima
35. do 49. ovoga Zakona
3) obvezi nadzornog odbora da osnuje odbor za primitke, odbor za imenovanja i odbor za
rizike na nain propisan lancima 50. do 53. ovoga Zakona, i podzakonskim propisom
donesenim na temelju lanka 50. stavka 6. ovoga Zakona
4) politikama primitaka na nain propisan podzakonskim propisom donesenim na temelju
lanka 101. stavka 2. toke 5. ovoga Zakona.
(2) Informacije iz ovoga lanka kreditna institucija duna je objaviti i redovito aurirati na
svojim mrenim stranicama.
(3) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje
uestalost i rokove javnog objavljivanja informacija iz ovoga lanka.

121

Javno objavljivanje informacija o organizaciji

lanak 167.
(1) Matina kreditna institucija u RH duna je javno objaviti opis pravnih odnosa u svojoj
grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj i opis sustava upravljanja i organizacijske
strukture svoje grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Umjesto spomenutog
detaljnog opisa kreditna institucija moe navesti poveznice na ve objavljene ekvivalentne
informacije.
(2) Kreditna institucija duna je u svojim godinjim izvjeima objaviti, u okviru glavnih
pokazatelja, svoj povrat na imovinu, izraunat kao neto-dobit podijeljena s ukupnom
imovinom.
(3) Informacije iz ovoga lanka kreditna institucija duna je objaviti i redovito aurirati na
svojim mrenim stranicama.
(4) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje
uestalost i rokove javnog objavljivanja informacija iz ovoga lanka.

XV. ODNOS HRVATSKE NARODNE BANKE I VANJSKIH REVIZORA

Obveza obavljanja revizije
lanak 168.
(1) Godinji financijski izvjetaji kreditne institucije, konsolidirani godinji financijski
izvjetaji grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj i konsolidirani godinji financijski
izvjetaji cijele grupe ako su lanovi grupe i nefinancijske institucije moraju se revidirati za
svaku poslovnu godinu.
(2) Revizija iz stavka 1. ovoga lanka provodi se u skladu sa zakonima kojima se ureuju
raunovodstvo i revizija ako ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga
Zakona nije drukije odreeno.

Imenovanje revizorskog drutva

lanak 169.
(1) Glavna skuptina kreditne institucije imenuje revizorsko drutvo koje e obaviti reviziju
financijskih izvjetaja za poslovnu godinu na koju se revizija odnosi najkasnije do 30. rujna te
poslovne godine.
(2) Odluku o imenovanju revizorskog drutva uprava kreditne institucije duna je dostaviti
Hrvatskoj narodnoj banci u roku od osam dana od dana donoenja odluke.
(3) Ugovor o obavljanju revizije financijskih izvjetaja za poslovnu godinu mora biti
sklopljen u pisanom obliku.

122

(4) Revizorsko drutvo duno je za svaku kreditnu instituciju koja mu je povjerila obavljanje
revizije do 31. listopada tekue godine dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci plan obavljanja
revizije za tu poslovnu godinu, iz kojeg se vide podruja poslovanja koja e biti predmet
revizije, opis sadraja planirane revizije po pojedinim podrujima i predvieno trajanje
revizije.

Ogranienje obavljanja revizije

lanak 170.
(1) Isto revizorsko drutvo moe obavljati reviziju financijskih izvjetaja odreene kreditne
institucije najvie za sedam uzastopnih godina.
(2) Reviziju financijskih izvjetaja kreditnih institucija obavljaju dvije ili vie fizikih osoba
koje su radnici revizorskog drutva ovlateni za obavljanje revizije (u daljnjem tekstu:
ovlateni revizori).
(3) Isto revizorsko drutvo ne moe preuzeti niti mu kreditna institucija moe povjeriti
obavljanje revizije svojih financijskih izvjetaja ako je to revizorsko drutvo u prethodnoj
godini vie od polovine svojih ukupnih prihoda ostvarilo obavljanjem revizije financijskih
izvjetaja te kreditne institucije ili grupe kreditnih institucija kojoj ta kreditna institucija
pripada.
(4) Reviziju financijskih izvjetaja i reviziju za potrebe Hrvatske narodne banke mora
obavljati isto revizorsko drutvo.
(5) Iznimno, u sluaju iz lanka 174. stavka 4. toke 2. ovoga Zakona reviziju financijskih
izvjetaja i reviziju za potrebe Hrvatske narodne banke mogu obavljati razliita revizorska
drutva.

Zatita neovisnosti revizora

lanak 171.
(1) U sluaju raskida ugovora o obavljanju revizije financijskih izvjetaja kreditna institucija,
odnosno revizorsko drutvo duni su Hrvatskoj narodnoj banci pisano obrazloiti razloge za
raskid.
(2) Isto revizorsko drutvo ne moe obavljati reviziju financijskih izvjetaja kreditne
institucije ako je u godini za koju su sastavljeni financijski izvjetaji istoj kreditnoj instituciji
prualo usluge iz podruja financija, raunovodstva, unutarnje revizije, procjenjivanja
vrijednosti kreditne institucije, njezine imovine i obveza, poreznog i ostalog poslovnog
savjetovanja te obavljalo za nju poslove sudskog vjetaenja.
(3) Zabrana obavljanja usluga revizije iz stavka 2. ovoga lanka odnosi se na sva povezana
drutva kreditne institucije, kao i revizorskog drutva.

123

Obveze revizorskog drutva

lanak 172.
(1) Revizorsko drutvo duno je nakon obavljene revizije sastaviti pismo preporuka upravi i
dostaviti ga upravi kreditne institucije i Hrvatskoj narodnoj banci.
(2) Revizorsko drutvo duno je pisano i bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o:
1) utvrenim nezakonitostima ili injenicama i okolnostima koje mogu na bilo koji nain
ugroziti daljnje poslovanje kreditne institucije
2) okolnostima koje su razlog za ukidanje odobrenja za rad iz lanka 69. stavaka 1. i 2. ovoga
Zakona
3) materijalno znaajnoj razlici u procjeni rizika prisutnih u poslovanju kreditne institucije i
vrednovanju bilannih i izvanbilannih stavki i stavki rauna dobiti i gubitka
4) teem krenju internih akata
5) znatnijoj slabosti u ustroju sustava unutarnjih kontrola ili propustima u primjeni sustava
unutarnjih kontrola i
6) injenicama koje bi mogle dovesti do miljenja s rezervom, negativnog miljenja ili
suzdravanja od izraavanja miljenja na financijske izvjetaje.
(3) Revizorsko drutvo duno je pisano obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj
injenici iz stavka 2. ovoga lanka za koju sazna u postupku obavljanja revizije financijskih
izvjetaja drutva koje kontrolira kreditna institucija.
(4) Dostava podataka Hrvatskoj narodnoj banci iz stavaka 1. do 3. ovoga lanka ne znai
krenje revizorove obveze o uvanju povjerljivih informacija koja proizlazi iz zakona kojim
se ureuje revizija ili iz ugovora.

Odbijanje revizorskog izvjea

lanak 173.
(1) Ako isto revizorsko drutvo obavi reviziju financijskih izvjetaja kreditne institucije
suprotno lanku 170. ili lanka 171. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka nee prihvatiti
izvjee o reviziji financijskih izvjetaja kreditne institucije za tu godinu.
(2) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da revizija financijskih izvjetaja nije obavljena ili da
revizorsko izvjee nije sastavljeno u skladu s ovim Zakonom, podzakonskim propisima
donesenima na temelju ovoga Zakona, zakona kojim se ureuje revizija i pravilima revizorske
struke ili ako obavljenom supervizijom poslovanja kreditne institucije ili na drugi nain utvrdi
da revizorsko miljenje o financijskim izvjetajima kreditne institucije iz lanka 168. ovoga
Zakona nije zasnovano na istinitim i objektivnim injenicama, ona moe odbiti revizorsko
izvjee i zahtijevati od kreditne institucije da reviziju obave ovlateni revizori drugog
revizorskog drutva, a na troak kreditne institucije.
124

(3) Odbijanje revizorskog izvjea o obavljenoj reviziji financijskih izvjetaja kreditne

institucije ima za posljedicu odbijanje ocjene iz lanka 174. ovoga Zakona.
(4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka Hrvatska narodna banka nee sljedee dvije
kalendarske godine prihvaati revizorsko izvjee o obavljenoj reviziji financijskih izvjetaja
koje je izdalo isto revizorsko drutvo.
(5) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim poblie ureuje razloge za
odbijanje revizorskog izvjea iz stavka 2. ovoga lanka.

Sadraj revizije za potrebe Hrvatske narodne banke

lanak 174.
(1) Za potrebe Hrvatske narodne banke revizorsko drutvo daje ocjenu o:
1) pridravanju pravila o upravljanju rizicima
2) obavljanju poslova funkcije kontrole rizika, funkcije praenja usklaenosti i funkcije
unutarnje revizije
3) stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom i
4) pravilnosti, tonosti i potpunosti izvjea koja se dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci.
(2) Ocjena iz stavka 1. ovoga lanka opisna je i kree se u rasponu od potpuno
zadovoljavajue do potpuno nezadovoljavajue (potpuno zadovoljavajue, zadovoljavajue,
nezadovoljavajue, u potpunosti nezadovoljavajue).
(3) Hrvatska narodna banka moe od revizorskog drutva zatraiti dodatne informacije u vezi
s obavljenom revizijom.
(4) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da ocjena nije dana u skladu s ovim Zakonom,
podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, zakonom kojim se ureuje
revizija i pravilima revizorske struke ili ako obavljenom supervizijom poslovanja kreditne
institucije ili na drugi nain utvrdi da ocjena nije zasnovana na istinitim i objektivnim
injenicama, moe:
1) zahtijevati od revizora da svoju ocjenu ispravi odnosno dopuni ili
2) odbiti ocjenu i zahtijevati od kreditne institucije da ocjenu daju ovlateni revizori drugog
revizorskog drutva, a na troak kreditne institucije.
(5) Odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga lanka nema za posljedicu odbijanje revizorskog
izvjea o obavljenoj reviziji financijskih izvjetaja kreditne institucije za tu godinu ako je
revizorsko izvjee o obavljenoj reviziji financijskih izvjetaja prihvaeno od strane Hrvatske
narodne banke.

125

(6) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje sadraj
revizije za potrebe Hrvatske narodne banke, kao i razloge za odbijanje ocjene iz stavka 1.
ovoga lanka.

XVI. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA

XVI.1. OPE ODREDBE
Supervizija
lanak 175.
(1) U smislu ovoga Zakona supervizija je provjera posluje li kreditna institucija u skladu s
pravilima o upravljanju rizicima, drugim odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EU) br.
575/2013 te propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, odnosno Uredbe kao i drugim
zakonima kojima se ureuje pruanje bankovnih i financijskih usluga koje prua kreditna
institucija i propisima donesenima na temelju tih zakona, kao i ostalim propisima Europske
unije kojima se ureuje poslovanje kreditnih institucija, vlastitim pravilima, standardima i
pravilima struke, a to ukljuuje proces procjene kreditne institucije.
(2) Hrvatska narodna banka ovlatena je obavljati superviziju kreditnih institucija:
1) obavljanjem nadzora prikupljanjem i analizom izvjea i informacija, kontinuiranim
praenjem poslovanja kreditnih institucija i drugih osoba koje su prema odredbama ovoga
Zakona, i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ili drugih zakona i propisa donesenih
na temelju tih drugih zakona ili primjenjivim propisima Europske unije dune izvjetavati
Hrvatsku narodnu banku
2) obavljanjem neposrednog nadzora nad poslovanjem kreditne institucije
3) nalaganjem supervizorskih mjera (ukljuujui i supervizorske mjere u fazi rane
intervencije) i
4) izdavanjem miljenja, odobrenja, suglasnosti i procjenjivanjem kreditne institucije u skladu
s ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 575/2013 i drugim propisima Europske unije kojima se
ureuje poslovanje kreditnih institucija.
(3) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim poblie ureuje uvjete i nain
provedbe supervizije, sadraj plana supervizije, izricanja supervizorskih mjera te obveze tijela
kreditne institucije tijekom i nakon supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka.

Osnovni ciljevi supervizije

lanak 176.
Osnovni su ciljevi supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka odravanje povjerenja u
hrvatski bankovni sustav te promicanje i ouvanje njegove sigurnosti i stabilnosti.

126

Nadzor nad primjenom drugih zakona

lanak 177.
(1) Hrvatska narodna banka osim supervizije obavlja i nadzor kreditnih institucija u vezi s
primjenom Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, propisa donesenih na temelju tog Zakona i
drugih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, za koji je ovlatena na temelju tih
zakona.
(2) Na postupke iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe ove
glave.

Subjekti supervizije
lanak 178.
(1) Subjekti supervizije su sljedei:
1) kreditne institucije sa sjeditem u Republici Hrvatskoj i njihove podrunice izvan
Republike Hrvatske
2) podrunice kreditnih institucija sa sjeditem u drugoj dravi lanici koje posluju u
Republici Hrvatskoj
3) podrunice kreditnih institucija sa sjeditem u treoj zemlji koje posluju u Republici
Hrvatskoj i
4) kreditne institucije iz drave lanice u dijelu poslovanja koje se obavlja neposrednim
pruanjem usluge na podruju Republike Hrvatske.
(2) Ovlatene osobe Hrvatske narodne banke iz lanka 183. stavka 2. ovoga Zakona mogu
obaviti pregled dijela poslovanja osoba koje su usko povezane s kreditnom institucijom ili
osoba na koje je kreditna institucija prenijela znatan dio svojih poslovnih postupaka, a u svrhu
postizanja ciljeva supervizije kreditne institucije.
(3) Nadzor nad poslovanjem kreditnih institucija mogu obavljati i druge institucije i nadzorna
tijela u skladu s ovlatenjima na temelju zakona u okviru svojega djelokruga poslovanja.
(4) Ako je za nadzor nad pojedinom osobom iz stavka 2. ovoga lanka nadleno drugo
nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka moe sudjelovati u nadzoru poslovanja te osobe uz
to nadzorno tijelo ili moe od nadzornog tijela zatraiti da joj pribavi potrebne podatke i
informacije u svrhu supervizije kreditne institucije.
(5) Sve odredbe o superviziji kreditnih institucija na odgovarajui se nain primjenjuju i na
nadzor predstavnitava kreditnih institucija koja posluju na podruju Republike Hrvatske.
(6) Odredbe stavka 1. ovoga lanka ne iskljuuju obavljanje supervizije na konsolidiranoj
osnovi u skladu s ovim Zakonom.

127

Prikupljanje informacija od strane Hrvatske narodne banke

lanak 179.
(1) Kvalificirani imatelji i osobe koje su usko povezane s kreditnom institucijom ili osobe na
koje je kreditna institucija prenijela znatan dio svojih poslovnih postupaka, dune su na
zahtjev Hrvatske narodne banke, a u svrhu postizanja ciljeva supervizije kreditne institucije,
dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci odgovarajua izvjea i informacije.
(2) Za potrebe izvravanja svojih ovlasti Hrvatska narodna banka moe zatraiti dostavljanje
informacija, ukljuujui dostavljanje u odreenim vremenskim razmacima i odreenom
obliku, od sljedeih osoba:
1) kreditnih institucija s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
2) financijskog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
3) mjeovitog financijskog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
4) mjeovitog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
5) osobe koja pripada osobi iz toaka 1. do 4. ovoga stavka
6) pruatelja usluge eksternalizacije nekoj od osoba iz toaka 1. do 4. ovoga stavka.
(3) U svrhu utvrivanja injenica i okolnosti o osobi iz stavka 2. ovoga lanka, nunih za
izvravanje svojih ovlasti, Hrvatska narodna banka moe poduzimati potrebne radnje, i to:
1) zatraiti dostavljanje dokumenata od bilo koje pravne ili fizike osobe za koju ocijeni da
ima relevantna saznanja
2) obaviti pregled poslovnih knjiga i dokumentacije osoba iz stavka 1. ovoga lanka
ukljuujui pribavljanje preslike
3) zatraiti pisana i usmena objanjenja od osoba iz stavka 1. ovoga lanka kao i od njihovih
radnika
4) obaviti razgovore za potrebe prikupljanja informacija s bilo kojom osobom za koju ocijeni
da ima relevantna saznanja, uz uvjet njezinog izriitog pristanka.
(4) Hrvatska narodna banka moe osobito od lanova uprave, nadzornog odbora ili drugih
radnika kreditne institucije zatraiti sastavljanje pisanog izvjea o pitanjima iz lanka 153.
ovoga Zakona ili davanje izjave o tim pitanjima. U zahtjevu za sastavljanje pisanog izvjea
ili izjave Hrvatska narodna banka odredit e rok za izradu tih izvjea, koji ne moe biti krai
od tri dana.
(5) Hrvatska narodna banka moe, uvaavajui druge uvjete zadane propisima Europske
unije, obaviti neposredni nadzor nad poslovanjem osobe iz stavka 2. ovoga lanka i, uz
prethodnu obavijest relevantnom nadlenom tijelu, svih drugih drutava ukljuenih u

128

superviziju na konsolidiranoj osnovi ako je ona konsolidirajue nadzorno tijelo, u sjeditu i na

ostalim mjestima na kojima osoba posluje.
(6) Hrvatska narodna banka duna je za obavljanje neposrednog nadzora na temelju stavka 5.
ovoga lanka pribaviti odgovarajue odobrenje pravosudnih tijela, ako je prema nacionalnom
pravu drave u kojoj se obavlja neposredni nadzor to odobrenje potrebno.

XVI.2. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA SA SJEDITEM U REPUBLICI

HRVATSKOJ
Opseg supervizije kreditnih institucija
lanak 180.
(1) Pri obavljanju supervizije Hrvatska narodna banka provjerava zakonitost poslovanja
kreditne institucije ukljuujui organizaciju, strategije, politike, postupke i procedure koje je
kreditna institucija donijela radi usklaivanja svojeg poslovanja s propisima, i procjenjuje:
a) rizike kojima kreditna institucija jest ili bi mogla biti izloena
b) rizike koje kreditna institucija predstavlja za financijski sustav, uzimajui u obzir
utvrivanje i mjerenje sistemskog rizika prema lanku 23. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili
preporuke Europskog odbora za sistemske rizike, ako je to primjereno
c) rizike koji su utvreni provoenjem testiranja otpornosti na stres, uzimajui u obzir vrstu,
opseg i sloenost poslova kreditne institucije.
(2) Na temelju supervizije iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatska narodna banka utvruje
osiguravaju li organizacija, strategije, politike, postupci i procedure koje je uspostavila
kreditna institucija te regulatorni kapital i likvidnost kreditne institucije primjeren sustav
upravljanja i pokrivenost rizika.
(3) Hrvatska narodna banka e se pri utvrivanju uestalosti i intenziteta obavljanja
supervizije iz stavka 1. ovoga lanka za pojedinu kreditnu instituciju rukovoditi veliinom i
znaenjem kreditne institucije za bankovni sustav u Republici Hrvatskoj te vrstom, opsegom i
sloenou poslova koje kreditna institucija obavlja kao i naelom razmjernosti.
(4) Hrvatska narodna banka superviziju iz stavka 1. ovoga lanka obavlja najmanje jedanput
godinje za svaku kreditnu instituciju obuhvaenu planom supervizije iz lanka 182. ovoga
Zakona.
(5) Hrvatska narodna banka za potrebe supervizije najmanje jednom godinje provodi
odgovarajua testiranja otpornosti kreditnih institucija na stres.

Tehniki kriteriji za superviziju

lanak 181.
(1) Pri obavljanju supervizije Hrvatska narodna banka, osim izloenosti kreditnom, trinom i
operativnom riziku te upravljanja tim rizicima, obuhvatit e najmanje sljedee:
129

1) rezultate testiranja otpornosti na stres koji provodi kreditna institucija koja primjenjuje
pristup zasnovan na internim rejting-sustavima u skladu s lankom 177. Uredbe (EU) br.
575/2013
2) izloenost koncentracijskom riziku i upravljanje tim rizikom od strane kreditne institucije,
ukljuujui njezinu usklaenost sa zahtjevima odreenima u dijelu etvrtom Uredbe (EU) br.
575/2013 i propisom donesenim na temelju lanka 101. stavka 2. toke 1. ovoga Zakona
3) robusnost, prikladnost i nain primjene politika i postupaka koje kreditna institucija
provodi za upravljanje rezidualnim rizikom povezanim s upotrebom priznatih tehnika
smanjenja kreditnog rizika
4) opseg u kojem je regulatorni kapital koji kreditna institucija dri adekvatan s aspekta
imovine koju je kreditna institucija sekuritizirala, imajui na umu ekonomski sadraj
transakcije kao i stupanj ostvarenog prijenosa rizika
5) izloenost likvidnosnom riziku te upravljanje tim rizikom od strane kreditne institucije,
ukljuujui izradu analiza razliitih scenarija, upravljanje instrumentima za smanjenje rizika
(posebice razinom, sastavom i kvalitetom zatitnog sloja likvidnosti), te uinkovite planove za
nepredvidive okolnosti
6) utjecaj uinaka diversifikacije i nain na koji su ti uinci ukljueni u sustav mjerenja rizika
7) rezultate testiranja otpornosti na stres koje provodi kreditna institucija koja upotrebljava
interni model za izraun kapitalnih zahtjeva za trini rizik u skladu s dijelom treim glavom
IV. poglavljem 5. Uredbe (EU) br. 575/2013
8) geografski poloaj izloenosti kreditne institucije
9) model poslovanja kreditne institucije i
10) procjenu sistemskog rizika, u skladu s lankom 180. ovoga Zakona.
(2) U svrhu supervizije iz stavka 1. toke 5. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka redovito
provodi sveobuhvatnu ocjenu ukupnog upravljanja likvidnosnim rizikom od strane kreditne
institucije i promie razvoj dobrih internih metodologija, uzimajui pritom u obzir ulogu te
kreditne institucije na financijskom tritu. Hrvatska narodna banka pratit e kretanja vezana
uz profile rizinosti likvidnosnog rizika, kao to su dizajn i volumen proizvoda, upravljanje
rizicima, politike izvora financiranja i koncentracije izvora financiranja. Kada bi ta kretanja
mogla dovesti do nestabilnosti pojedine institucije ili financijskog sustava, Hrvatska narodna
banka e poduzeti odgovarajue mjere.
(3) Ako Hrvatska narodna banka u obavljanju supervizije utvrdi da je kreditna institucija
pruila implicitnu potporu sekuritizaciji vie od jedanput, naloit e kreditnoj instituciji
supervizorske mjere, a s obzirom na poveana oekivanja da e kreditna institucija pruati
daljnju potporu svojoj sekuritizaciji, zbog ega nee uspjeti ostvariti znaajan prijenos rizika.
(4) Za potrebe utvrivanja iz lanka 180. stavka 3. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka
razmatra omoguuju li vrijednosna usklaenja za pozicije ili portfelje u knjizi trgovanja, kako
je navedeno u lanku 105. Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditnoj instituciji da u kratkom
130

razdoblju proda svoje pozicije ili ih zatiti od rizika bez ostvarivanja znaajnih gubitaka u
uobiajenim trinim uvjetima.
(5) Osim zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka pri provoenju
supervizije duna je obuhvatiti i sljedee:
1) izloenost kreditne institucije kamatnom riziku koji proizlazi iz knjige pozicija kojima se
ne trguje. Ako utvrdi da je smanjenje ekonomske vrijednosti kreditne institucije proizalo iz
promjena pozicija kojima se ne trguje, a koje su posljedica iznenadne i neoekivane promjene
kamatnih stopa od 200 baznih bodova ili promjene definirane smjernicama Europskog
nadzornog tijela za bankarstvo, vee od 20% regulatornog kapitala kreditne institucije,
Hrvatska narodna banka naloit e kreditnoj instituciji supervizorske mjere
2) izloenost kreditne institucije riziku prekomjerne financijske poluge, koji se odraava u
pokazateljima prekomjerne financijske poluge, ukljuujui omjer financijske poluge odreen
u skladu s lankom 429. Uredbe (EU) br. 575/2013. Pri utvrivanju adekvatnosti omjera
financijske poluge kreditne institucije, kao i adekvatnosti organizacije, strategije, politike,
postupaka i procedura koje je donijela kreditna institucija u svrhu upravljanja rizikom
prekomjerne financijske poluge, Hrvatska narodna banka uzet e u obzir model poslovanja te
kreditne institucije
3) sustave upravljanja kreditnom institucijom, korporativnu kulturu i vrijednosti te
sposobnosti uprave i nadzornog odbora da izvravaju svoje dunosti. Kreditna institucija
duna je Hrvatskoj narodnoj banci omoguiti uvid u dnevni red i popratnu dokumentaciju
sjednica uprave i nadzornog odbora te odbora nadzornog odbora. Kreditna institucija duna je
Hrvatskoj narodnoj banci omoguiti uvid i u rezultate internih ili eksternih ocjena uspjenosti
lanova uprave i nadzornog odbora.

Plan supervizije
lanak 182.
(1) Hrvatska narodna banka u skladu s opsegom supervizije iz lanka 180. ovoga Zakona,
najmanje jednom godinje donijet e plan supervizije kreditnih institucija.
(2) Kada na temelju supervizije iz lanka 180. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka za
pojedinu kreditnu instituciju to ocijeni potrebnim, provodit e pojaanu superviziju, izmeu
ostalog i na nain da e:
1) poveati broj i uestalost neposrednih nadzora te kreditne institucije
2) imenovati povjerenika u skladu s odredbama ovoga Zakona
3) zatraiti dodatno ili uestalije izvjetavanje Hrvatske narodne banke od strane te kreditne
institucije
4) obavljati dodatne ili uestalije provjere operativnih, stratekih ili poslovnih planova te
kreditne institucije ili

131

5) obavljati superviziju pojedinog dijela poslovanja i praenja rizika za koje je vjerojatno da

e se ostvariti.
(3) Hrvatska narodna banka moe, u skladu s odredbama ovoga Zakona, obaviti neposredni
nadzor poslovanja podrunice kreditne institucije iz druge drave lanice koja prua usluge na
podruju Republike Hrvatske preko podrunice, bez obzira na plan supervizije nadlenog
tijela matine drave lanice.

Osobe ovlatene za superviziju

lanak 183.
(1) Superviziju iz lanka 175. stavka 2. toke 1. ovoga Zakona obavljaju radnici Hrvatske
narodne banke (u daljnjem tekstu: ovlatenici po zaposlenju).
(2) Superviziju iz lanka 175. stavka 2. toke 2. ovoga Zakona obavljaju radnici Hrvatske
narodne banke na temelju ovlatenja guvernera Hrvatske narodne banke (u daljnjem tekstu:
ovlatene osobe).
(3) Iznimno, za obavljanje zadataka u vezi s neposrednim nadzorom poslovanja kreditne
institucije guverner Hrvatske narodne banke moe ovlastiti ovlatenog revizora, revizorsko
drutvo ili druge struno osposobljene osobe.
(4) Osobe iz stavka 3. ovoga lanka imaju pri obavljanju zadataka povezanih s neposrednim
nadzorom poslovanja kreditne institucije za koje ih je ovlastio guverner Hrvatske narodne
banke jednake ovlasti i odgovornosti kao i ovlatene osobe Hrvatske narodne banke.

Neposredni nadzor poslovanja

lanak 184.
(1) Kreditna institucija duna je ovlatenoj osobi, na njezin zahtjev, omoguiti da obavi
neposredni nadzor nad poslovanjem u sjeditu kreditne institucije i na ostalim mjestima na
kojima kreditna institucija, odnosno druga osoba na temelju ovlatenja kreditne institucije,
obavlja djelatnosti i poslove u vezi s kojima Hrvatska narodna banka provodi nadzor.
(2) Kreditna institucija duna je ovlatenoj osobi, na njezin zahtjev, omoguiti da obavi
kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije,
kao i kontrolu informacijske tehnologije i drugih pridruenih tehnologija, u opsegu potrebnom
za obavljanje pojedinog nadzora.
(3) Kreditna institucija duna je ovlatenoj osobi, na njezin zahtjev, uruiti raunalne ispise,
preslike poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije
u papirnatom obliku ili u obliku elektronikog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva
ovlatena osoba. Kreditna institucija duna je ovlatenoj osobi osigurati standardno suelje za
pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi kreditna institucija, u svrhu
provoenja nadzora potpomognutog raunalnim programima.
(4) Nadzor poslovanja iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka obavlja ovlatena osoba tijekom radnog
vremena kreditne institucije. Ako je zbog opsega ili prirode nadzora potrebno, kreditna
132

institucija duna je omoguiti ovlatenoj osobi obavljanje nadzora poslovanja i izvan radnog
vremena kreditne institucije.

Obavijest o neposrednom nadzoru poslovanja

lanak 185.
(1) Hrvatska narodna banka duna je obavijest o neposrednom nadzoru poslovanja dostaviti
kreditnoj instituciji najkasnije osam dana prije poetka neposrednog nadzora. Obavijest sadri
predmet nadzora, podatke o planiranom poetku i trajanju nadzora, ime voditelja nadzora i
broj ovlatenih osoba koje e obaviti nadzor te informacije o tome to kreditna institucija
treba pripremiti ovlatenim osobama za potrebe obavljanja neposrednog nadzora.
(2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga lanka, ovlatena osoba moe dostaviti obavijest o
neposrednom nadzoru najkasnije uoi poetka obavljanja neposrednog nadzora.

Uvjeti za obavljanje neposrednog nadzora

lanak 186.
(1) Kreditna institucija duna je ovlatenim osobama osigurati prikladne prostore, u kojima
mogu neometano i bez prisutnosti drugih osoba obavljati neposredni nadzor nad poslovanjem.
(2) Kreditna institucija duna je omoguiti da tijekom neposrednog nadzora u prostorima iz
stavka 1. ovoga lanka budu prisutne i ovlatene osobe kreditne institucije, koje na zahtjev
ovlatenih osoba Hrvatske narodne banke mogu dati odgovarajua objanjenja u vezi s
poslovnim knjigama, poslovnom dokumentacijom, poslovnim dogaajima te
administrativnim odnosno poslovnim evidencijama, koji su predmet nadzora.

Kontrola raunalno voenih poslovnih knjiga i evidencija

lanak 187.
(1) Kreditna institucija koja podatke obrauje pomou raunala ili vodi svoje poslovne knjige
ili drugu evidenciju pomou raunala duna je, na zahtjev ovlatene osobe, osigurati uvjete i
primjerena pomona sredstva za pregled poslovnih knjiga i evidencija te mogunost
ispitivanja jesu li raunalom obraeni podaci obraeni na primjeren nain.
(2) Kreditna institucija duna je ovlatenoj osobi predati dokumentaciju iz koje je vidljiv
potpun opis rada raunovodstvenog sustava. Iz dokumentacije moraju biti vidljivi podsustavi i
datoteke raunovodstvenog sustava. Dokumentacija mora omoguiti ovlatenoj osobi uvid u:
1) programsko rjeenje
2) postupke obrade raunalom obraenih podataka
3) kontrole koje osiguravaju pravilnu obradu podataka i
4) kontrole koje osiguravaju uvanje povjerljivosti, integriteta i raspoloivosti podataka.

133

Kontinuirani nadzor odobrenja za upotrebu internih pristupa

lanak 188.
(1) Hrvatska narodna banka redovito, a najmanje svake tri godine, provjerava usklaenost
kreditne institucije s propisanim zahtjevima za dobivanje prethodnog odobrenja za primjenu
internih pristupa pri izraunu kapitalnih zahtjeva u skladu s dijelom treim Uredbe (EU) br.
575/2013, posebno uzimajui u obzir promjene u poslovanju kreditne institucije kao i
primjenu tih pristupa na nove proizvode.
(2) Ako postupkom iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatska narodna banka utvrdi znaajne
nedostatke u obuhvatu izloenosti riziku internih pristupa kreditne institucije, naloit e
kreditnoj instituciji odgovarajue supervizorske mjere za njihovo otklanjanje ili smanjenje
njihovih posljedica, to moe ukljuiti i nalaganje viih multiplikacijskih faktora ili dodatnih
kapitalnih zahtjeva.
(3) Hrvatska narodna banka osobito provjerava i procjenjuje primjenjuje li kreditna institucija
dobro razvijene i aurirane tehnike i prakse za interne pristupe.
(4) Ako postupkom iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatska narodna banka utvrdi da interni model
koji kreditna institucija primjenjuje za potrebe izrauna kapitalnih zahtjeva za trine rizike
nije ili vie nije dovoljno toan zbog brojnih prekoraenja iz lanka 366. Uredbe (EU) br.
575/2013, ukinut e odobrenje za upotrebu internog modela ili naloiti odgovarajue
supervizorske mjere kako bi se osiguralo da se model pobolja u to kraem roku.
(5) Ako je kreditnoj instituciji odobrena primjena internog pristupa pri izraunu kapitalnih
zahtjeva u skladu s dijelom treim Uredbe (EU) br. 575/2013, ali kreditna institucija vie ne
ispunjava propisane zahtjeve za primjenu tog pristupa, Hrvatska narodna banka zahtijevat e
od kreditne institucije ili da dokae da je utjecaj neusklaenosti beznaajan, kada je to
primjenjivo u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013, ili da predstavi plan za pravovremenu
ponovnu uspostavu usklaenosti sa zahtjevima te odredi rok za njegovu provedbu. Hrvatska
narodna banka zahtijevat e poboljanje tog plana ako nije vjerojatno da e on dovesti do
potpune usklaenosti ili ako je rok neodgovarajui.
(6) Ako u sluaju iz stavka 5. ovoga lanka nije vjerojatno da e kreditna institucija biti u
mogunosti ponovno uspostaviti usklaenost u odgovarajuem roku i, kada je to primjenjivo,
ne dokae da je utjecaj neusklaenosti beznaajan, Hrvatska narodna banka ukinut e rjeenje
kojim je dano odobrenje za koritenje internog pristupa ili izmijeniti rjeenje na nain da e se
odobrenje ograniiti na usklaena podruja ili na ona podruja u kojima je usklaenost
mogue postii u odgovarajuem roku.

Supervizorsko procjenjivanje s referentnom vrijednou internih pristupa za

izraunavanje kapitalnih zahtjeva
lanak 189.
(1) Kreditna institucija koja u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 ima odobrenje za interni
pristup za izraunavanje kapitalnih zahtjeva za iznos izloenosti ponderiran rizikom ili za
izraunavanje kapitalnih zahtjeva, osim kapitalnog zahtjeva za operativni rizik, duna je
Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti izvjee o
134

rezultatima izrauna svojih internih pristupa za svoje izloenosti ili pozicije koje su ukljuene
u referentne portfelje. Kreditna institucija duna je u svom izvjeu prikazati rezultate svojih
izrauna zajedno s obrazloenjem metodologija primijenjenih pri izraunu.
(2) Referentni portfelj iz stavka 1. ovoga lanka jest onaj koji tehnikim standardom propisuje
Europska komisija. Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie
ureuje sadraj, nain i rokove dostave izvjea iz stavka 1. ovoga lanka te moe propisati
specifine portfelje za koje je potrebno izraunati kapitalne zahtjeve.
(3) Hrvatska narodna banka e se prije utvrivanja specifinog portfelja iz stavka 2. ovoga
lanka konzultirati s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo.
(4) Kada Hrvatska narodna banka utvrdi da interni modeli koje primjenjuje kreditna institucija
podcjenjuju kapitalne zahtjeve, koji ne proizlaze iz razliitih odnosnih rizika izloenosti ili
pozicija, naloit e kreditnoj instituciji potrebne mjere.
(5) Potrebne mjere iz stavka 4. ovoga lanka moraju biti u skladu s ciljevima primjene
internih pristupa te stoga ne smiju:
a) dovoditi do standardizacije pristupa ili upotrebe preferiranih metoda
b) stvarati pogrene poticaje ili
c) uzrokovati da sve kreditne institucije neosnovano poduzimaju iste aktivnosti.

Zavretak postupka supervizije nad kreditnom institucijom

lanak 190.
(1) Nakon obavljene supervizije poslovanja kreditne institucije sastavlja se zapisnik o
obavljenoj superviziji.
(2) Hrvatska narodna banka po obavljenoj superviziji kreditne institucije, ovisno o nalazima iz
zapisnika, moe naloiti kreditnoj instituciji supervizorske mjere prema odredbama ovoga
Zakona.
(3) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga lanka, ako se nadzor provodi u skladu s odredbama
lanka 175. stavka 2. toke 1. ovoga Zakona i nisu utvrene nezakonitosti u poslovanju
kreditne institucije ili slabosti i nedostaci u poslovanju kreditne institucije koji zahtijevaju
izricanje supervizorskih mjera, ne sastavlja se zapisnik o obavljenom nadzoru.
(4) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka nakon primitka
obavijesti o namjeri uvoenja pristupa ili modela, i njihovih promjena, za koje je potrebno
odobrenje iz lanka 143. stavka 1., lanka 151. stavaka 4. i 9., lanka 283., lanka 312. stavka
2. i lanka 363. Uredbe (EU) br. 575/2013 obavlja kontinuirani nadzor s ciljem procjene tih
pristupa ili modela. Pritom je Hrvatska narodna banka na temelju nadzora koji se obavlja prije
podnoenja zahtjeva za izdavanje takvog odobrenja duna sastaviti izvjee o privremenim
nalazima. Ako je kreditna institucija podnijela zahtjev za izdavanje odobrenja iz lanka 143.
stavka 1., lanka 151. stavaka 4. i 9., lanka 283., lanka 312. stavka 2. i lanka 363. Uredbe

135

(EU) br. 575/2013, Hrvatska narodna banka nastavlja obavljati nadzor, nakon ega je duna
sastaviti zapisnik.

Neposredni nadzor nad poslovanjem kreditne institucije sa sjeditem u Republici

Hrvatskoj u drugoj dravi lanici
lanak 191.
(1) Ako kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj posluje na podruju druge
drave lanice, neposredno ili preko podrunice, Hrvatska narodna banka, odnosno osobe
koje je ona ovlastila za obavljanje pojedinih poslova nadzora, moe obaviti neposredni nadzor
poslovanja ukljuujui provjeru informacija iz lanka 202. ovoga Zakona nakon to prethodno
obavijesti nadleno supervizorsko tijelo drave lanice domaina.
(2) Hrvatska narodna banka moe zatraiti od nadlenog tijela drave lanice domaina, u
kojoj kreditna institucija prua usluge, da obavi neposredni nadzor nad poslovanjem
podrunice te kreditne institucije ili ovlatenjem guvernera odrediti ovlatenog revizora ili
drugu struno osposobljenu osobu da obavi neposredni nadzor nad poslovanjem podrunice.
(3) Hrvatska narodna banka moe sudjelovati u neposrednom nadzoru nad podrunicom
kreditne institucije u dravi lanici neovisno o tome tko obavlja neposredni nadzor.
(4) Ako je nadleno tijelo drave lanice domaina u svrhu ouvanja stabilnosti financijskog
sustava drave lanice domaina provelo pojedinani neposredni nadzor poslovanja
podrunice kreditne institucije sa sjeditem u Republici Hrvatskoj te dostavilo Hrvatskoj
narodnoj banci prikupljene informacije i nalaze koji su relevantni za procjenu rizika kreditne
institucije ili stabilnost financijskog sustava drave lanice domaina, Hrvatska narodna
banka duna je sve to uzeti u obzir pri utvrivanju svojeg plana supervizije iz lanka 182.
ovoga Zakona te isto tako uzeti u obzir i stabilnost financijskog sustava drave lanice
domaina.

Mjere nad podrunicom u dravi lanici domainu

lanak 192.
(1) Ako nadleno ili nadzorno tijelo drave lanice domaina u kojoj kreditna institucija sa
sjeditem u Republici Hrvatskoj prua usluge preko podrunice ili neposredno, na temelju
informacija primljenih od Hrvatske narodne banke ili drugog nadlenog tijela u Republici
Hrvatskoj ili na temelju suradnje nadlenih tijela u provoenju supervizije, obavijesti
Hrvatsku narodnu banku da ta kreditna institucija kri odredbe kojima je u toj dravi lanici
implementirana Direktiva 2013/36/EU ili odredbe Uredbe (EU) br. 575/2013, ili postoji
znaajan rizik da se kreditna institucija nee uskladiti s odredbama kojima je implementirana
Direktiva 2013/36/EU ili odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013, Hrvatska narodna banka e,
ako u Republici Hrvatskoj nije donesena odluka o otvaranju likvidacijskog ili steajnog
postupka nad kreditnom institucijom, bez odgode naloiti kreditnoj instituciji supervizorske
mjere za otklanjanje neusklaenosti ili mjere za sprjeavanje rizika neusklaenosti i o tome
bez odgode obavijestiti tijelo drave lanice domaina.
(2) Ako je nadleno ili nadzorno tijelo drave lanice domaina u kojoj kreditna institucija sa
sjeditem u Republici Hrvatskoj prua usluge preko podrunice poduzelo preventivne mjere,
136

Hrvatska narodna banka moe uloiti prigovor na te mjere ili zatraiti posredovanje
Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s lankom 19. Uredbe (EU) br.
1093/2010.

Obavjetavanje nadlenih tijela drave lanice domaina

lanak 193.
Ako Hrvatska narodna banka kreditnoj instituciji sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ukine
odobrenje za pruanje bankovnih i/ili financijskih usluga, odnosno izrekne supervizorsku
mjeru zabrane pruanja pojedinih financijskih usluga, duna je o tome bez odgode obavijestiti
nadleno tijelo drave lanice u kojoj ta kreditna institucija neposredno ili putem podrunice
prua usluge.

XVI.3. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA IZ DRUGIH DRAVA

LANICA KOJE PRUAJU USLUGE U REPUBLICI HRVATSKOJ PREKO
PODRUNICE ILI NEPOSREDNO
Ovlasti obavljanja supervizije poslovanja nad podrunicom
lanak 194.
(1) Hrvatska narodna banka ovlatena je za kreditne institucije sa sjeditem u drugoj dravi
lanici koje na podruju Republike Hrvatske posluju preko podrunice propisati dostavljanje
informacija o svim uslugama koje ta podrunica prua na podruju Republike Hrvatske.
(2) Hrvatska narodna banka ovlatena je informacije koje je prikupila na temelju stavka 1.
ovoga lanka upotrijebiti za:
1) informativne ili statistike svrhe
2) utvrivanje znaajnosti podrunice u skladu s odredbama ovoga Zakona i
3) provoenje supervizije u skladu s odredbama ove glave.
(3) Podatke koje je prikupila na temelju stavka 1. ovoga lanka Hrvatska narodna banka
duna je uvati kao povjerljive.
(4) Hrvatska narodna moe u svrhu ouvanja financijske stabilnosti Republike Hrvatske
provesti pojedinani neposredni nadzor poslovanja podrunice iz druge drave lanice i
zatraiti sve informacije potrebne za superviziju njezina poslovanja. Prije obavljanja
neposrednog nadzora, Hrvatska narodna banka savjetovat e se s nadlenim tijelom matine
drave lanice.
(5) Hrvatska narodna banka u sluaju iz stavaka 1. i 9. ovoga lanka moe postupiti u skladu s
ovlastima iz lanka 295. ovoga Zakona.
(6) Nakon obavljenog neposrednog nazora Hrvatska narodna banka e nadlenom tijelu
matine drave lanice dostaviti prikupljene informacije i nalaze koji su relevantni za
procjenu rizika kreditne institucije ili stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske.
137

(7) Hrvatska narodna banka obavlja superviziju nad podrunicom kreditne institucije iz druge
drave lanice na nain propisan ovim Zakonom.
(8) Pri izricanju mjera podrunici kreditne institucije iz druge drave lanice Hrvatska
narodna banka nee postupati diskriminatorno ili ograniavajue iz razloga to je kreditna
institucija dobila odobrenje u drugoj dravi lanici.
(9) Ako kreditna institucija sa sjeditem u drugoj dravi lanici posluje preko podrunice na
podruju Republike Hrvatske, nadleno tijelo matine drave lanice moe:
1) obaviti neposredne provjere informacija iz lanka 202. ovoga Zakona samostalno ili
posredstvom osobe koju je ono ovlastilo, nakon to prethodno o tome obavijesti Hrvatsku
narodnu banku ili
2) zatraiti od Hrvatske narodne banke ili osobe koju je ovlastila Hrvatska narodna banka da
obavi neposredni nadzor nad poslovanjem podrunice kreditne institucije te drave lanice na
podruju Republike Hrvatske.
(10) U sluaju iz stavka 9. toke 2. ovoga lanka nadleno tijelo matine drave lanice moe
sudjelovati u neposrednom nadzoru nad poslovanjem podrunice kreditne institucije koji
provodi Hrvatska narodna banka ili osoba koju je ovlastila Hrvatska narodna banka.
(11) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje sadraj,
nain i rokove dostave informacija iz stavka 1. ovoga lanka.

Supervizorske mjere nad kreditnom institucijom iz druge drave lanice

lanak 195.
(1) Ako Hrvatska narodna banka na temelju informacija iz lanka 202. ovoga Zakona utvrdi
da kreditna institucija iz druge drave lanice koja prua usluge u Republici Hrvatskoj kri
odredbe lanka 88. ovoga Zakona, ili Uredbe (EU) br. 575/2013, te ako postoji znaajan rizik
da se nee uskladiti s odredbama lanka 88. ovoga Zakona ili odredbama Uredbe (EU) br.
575/2013, Hrvatska narodna banka o tome e obavijestiti nadleno tijelo matine drave
lanice.
(2) Ako Hrvatska narodna banka smatra da nadleno tijelo matine drave lanice nije
poduzelo mjere za okonanje neusklaenosti ili mjere za sprjeavanje rizika neusklaenosti iz
stavka 1. ovoga lanka ili ako ocijeni da takve mjere nee ni poduzeti, moe se zatraiti
posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s lankom 19. Uredbe (EU)
br. 1093/2010.

Mjere za zatitu opeg dobra i zatitu deponenata

lanak 196.
(1) Iznimno od odredbi lanaka 195. i 197. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka moe, u
okviru svojih ovlasti, kreditnoj instituciji iz druge drave lanice koja prua usluge na
podruju Republike Hrvatske naloiti mjere radi sprjeavanja ili otklanjanja krenja propisa

138

donesenih radi zatite opeg dobra. Kao krajnju mjeru Hrvatska narodna banka moe zabraniti
toj kreditnoj instituciji pruanje uzajamno priznatih usluga na podruju Republike Hrvatske.
(2) Hrvatska narodna banka duna je poduzeti odgovarajue mjere kako bi sprijeila kreditnu
instituciju iz druge drave lanice koja prua usluge u Republici Hrvatskoj preko podrunice
ili neposredno, a kojoj je nadleno tijelo matine drave lanice ukinulo odobrenje za rad, da
zapone daljnje transakcije na podruju Republike Hrvatske te kako bi zatitila interese
deponenata.

Preventivne mjere
lanak 197.
(1) Prije pokretanja postupka iz lanka 195. stavka 1. ovoga Zakona, a prije donoenja mjera
od strane nadlenih tijela matine drave lanice ili odluke upravne vlasti, tijela s javnim
ovlastima ili suda matine drave lanice o reorganizacijskim mjerama u skladu s lankom
332. ovoga Zakona, kada Hrvatska narodna banka u izvanrednim situacijama ocijeni da su
ugroeni ili bi mogli biti ugroeni interesi deponenata, investitora i drugih osoba korisnika
usluga kreditne institucije iz druge drave lanice koja prua usluge na podruju Republike
Hrvatske, rjeenjem e kreditnoj instituciji naloiti preventivne mjere radi zatite od
financijske nestabilnosti. O poduzetim preventivnim mjerama Hrvatska narodna banka bez
odgode e obavijestiti nadleno tijelo matine drave lanice, Europsko nadzorno tijelo za
bankarstvo i Europsku komisiju.
(2) Preventivne mjere iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti razmjerne njihovoj svrsi, a to je
preventivna zatita od financijske nestabilnosti u sluajevima kada su ozbiljno ugroeni ili bi
mogli biti ozbiljno ugroeni interesi deponenata, investitora i drugih osoba korisnika usluga
kreditne institucije iz druge drave lanice koja prua usluge na podruju Republike Hrvatske.
Preventivne mjere mogu ukljuivati privremenu zabranu plaanja. Hrvatska narodna banka pri
izricanju preventivnih mjera iz stavka 1. ovoga lanka duna je voditi rauna da vjerovnici u
Republici Hrvatskoj kreditne institucije sa sjeditem u drugoj dravi lanici koja prua usluge
u Republici Hrvatskoj ne dou u povoljniji poloaj iste kreditne institucije u odnosu na
vjerovnike iz drugih drava lanica.
(3) Preventivne mjere iz stavka 1. ovoga lanka prestaju kada upravna vlast, tijelo s javnim
ovlastima ili sud matine drave lanice donesu odluku o reorganizacijskim mjerama u skladu
s lankom 332. ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka obustavit e provoenje preventivnih mjera iz stavka 1. ovoga
lanka ako smatra da su te mjere postale suvine jer je nadleno tijelo matine drave lanice
postupilo na temelju obavijesti iz lanka 195. stavka 1. ovoga Zakona ili su one prestale na
temelju stavka 3. ovoga lanka.

139

Supervizija kreditne institucije iz druge drave lanice koja neposredno prua usluge u
Republici Hrvatskoj i financijske institucije koja prua uzajamno priznate usluge na
podruju Republike Hrvatske
lanak 198.
(1) Na superviziju kreditne institucije iz druge drave lanice koja neposredno prua usluge u
Republici Hrvatskoj na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe lanaka 194. do 197.
ovoga Zakona.
(2) Odredbe ove glave na odgovarajui nain primjenjuju se i na financijske institucije koje u
skladu s lankom 84. ovoga Zakona pruaju uzajamno priznate usluge na podruju Republike
Hrvatske.

XVI.4. SUPERVIZIJA PODRUNICA KREDITNIH INSTITUCIJA IZ TREIH

ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Supervizija podrunica kreditnih institucija iz treih zemalja u Republici Hrvatskoj
lanak 199.
Hrvatska narodna banka obavlja superviziju podrunica kreditnih institucija iz treih zemalja
koje pruaju usluge u Republici Hrvatskoj na nain i u opsegu na koji obavlja superviziju
kreditne institucije sa sjeditem u Republici Hrvatskoj.

XVI.5. NAKNADA ZA SUPERVIZIJU

Godinja naknada za superviziju
lanak 200.
Za obavljanje supervizije iz lanka 175. ovoga Zakona kreditne institucije sa sjeditem u
Republici Hrvatskoj i podrunice kreditnih institucija sa sjeditem izvan Republike Hrvatske
plaaju Hrvatskoj narodnoj banci naknadu za superviziju, iju visinu, osnovicu, nain
izrauna i nain plaanja podzakonskim propisom ureuje Hrvatska narodna banka.

XVII. SURADNJA S NADLENIM TIJELIMA I RAZMJENA INFORMACIJA

Suradnja izmeu nadlenih i nadzornih tijela Republike Hrvatske
lanak 201.
(1) Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i nadzorna tijela
u Republici Hrvatskoj dostavit e na zahtjev pojedinog nadlenog tijela tom tijelu sve
informacije o kreditnoj ili financijskoj instituciji ili investicijskom drutvu koje su mu
potrebne u postupku provoenja zadataka supervizije i nadzora nad kreditnom ili
financijskom institucijom ili investicijskim drutvom, u postupku vezanom za izdavanje
odobrenja i suglasnosti ili pri odluivanju o drugim pojedinanim zahtjevima iz svoje
nadlenosti.
140

(2) Tijela iz stavka 1. ovoga lanka duna su se meusobno obavjetavati o ukidanju

odobrenja, nezakonitostima i nepravilnostima koje utvrde tijekom obavljanja supervizije i
nadzora i o izreenim mjerama za njihovo otklanjanje ako su ti nalazi i izreene mjere bitni za
rad tog drugog tijela.
(3) Ako neko tijelo u Republici Hrvatskoj koje nije Hrvatska narodna banka ima ovlasti za
sanaciju, Hrvatska narodna banka i to tijelo meusobno e razmjenjivati informacije o
kreditnoj instituciji koje su potrebne u postupku provoenja sanacije kreditne institucije.

Suradnja i razmjena informacija izmeu Hrvatske narodne banke i nadlenih tijela

drava lanica
lanak 202.
(1) Hrvatska narodna banka i nadlena tijela druge drave lanice meusobno surauju u
superviziji kreditnih institucija koje, neposredno ili preko podrunice, pruaju usluge na
podruju Republike Hrvatske i na podruju te druge drave lanice.
(2) Hrvatska narodna banka i nadlena tijela drave lanice, osim ostalih obveza
obavjetavanja utvrenih ovim Zakonom, meusobno razmjenjuju sve informacije u vezi s:
1) upravljanjem i vlasnikom strukturom kreditnih institucija iz stavka 1. ovoga lanka koje
mogu olakati superviziju
2) provjerom ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja i suglasnosti od strane drugih
nadlenih tijela i
3) informacijama koje e olakati superviziju, a osobito superviziju nad likvidnou,
solventnou, osiguranjem depozita, ograniavanjem velikih izloenosti, drugim injenicama
koje mogu biti od utjecaja na sistemski rizik koji ta kreditna institucija predstavlja,
administrativnim i raunovodstvenim postupcima i sustavom unutarnjih kontrola.
(3) U sluaju kada je Hrvatska narodna banka nadleno tijelo matine drave lanice duna je,
bez odgode, obavijestiti nadleno tijelo drave lanice domaina o svim informacijama i
nalazima koji se odnose na superviziju likvidnosti poslovanja kreditne institucije preko
podrunice, i to na nain propisan dijelom estim Uredbe (EU) br. 575/2013 i odredbama
ovoga Zakona kojima se ureuje supervizija na konsolidiranoj osnovi, ako su te informacije i
nalazi vani za zatitu deponenata ili investitora iz drave lanice domaina.
(4) U sluaju kada je Hrvatska narodna banka nadleno tijelo matine drave lanice duna je,
bez odgode, obavijestiti nadlena tijela svih drave lanice domaina o likvidnosnoj potekoi
u kreditnoj instituciji koja je nastupila ili je realno oekivati da e nastupiti. Ova obavijest
sadri podatke o planiranju i primjeni plana oporavka i podatke o svim poduzetim
supervizorskim mjerama s te osnove.
(5) Ako je Hrvatska narodna banka nadleno tijelo matine drave lanice duna je na zahtjev
nadlenog tijela drave lanice domaina obrazloiti na koji su nain primljene informacije i
nalazi dostavljeni od strane drave lanice domaina utjecali na postupanje Hrvatske narodne
banke. U sluaju da nadleno tijelo drave lanice domaina smatra da Hrvatska narodna
banka nije poduzela odgovarajue mjere, ono moe, nakon to obavijesti Hrvatsku narodnu
141

banku i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, poduzeti odgovarajue mjere kako bi

sprijeilo daljnja krenja, a u cilju zatite opeg interesa deponenta, investitora i drugih osoba
kojima se pruaju bankovne i financijske usluge ili kako bi se zatitila financijska stabilnost.
(6) Hrvatska narodna banka kao nadleno tijelo matine drave lanice moe, u sluaju da se
ne slae s poduzetim mjerama iz stavka 5. ovoga lanka od strane nadlenog tijela drave
lanice domaina, zatraiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s
lankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(7) Hrvatska narodna banka moe zatraiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za
bankarstvo u skladu s lankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ako je nadleno tijelo iz druge
drave lanice odbilo njezin zahtjev za suradnju, a osobito za razmjenu informacija, ili nije
postupilo po njemu u primjerenom roku.

Odluivanje o statusu znaajne podrunice kada Hrvatska narodna banka nije

konsolidirajue nadzorno tijelo
lanak 203.
(1) Hrvatska narodna banka moe konsolidirajuem nadzornom tijelu ili nadlenim tijelima
matine drave lanice uputiti zahtjev da podrunica kreditne institucije iz te drave lanice
koja prua usluge na podruju Republike Hrvatske dobije status znaajne podrunice.
(2) U zahtjevu iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatska narodna banka navest e razloge, a osobito:
1) dri li ta podrunica u Republici Hrvatskoj vie od 2% ukupnih depozita odreenih
zakonom kojim se ureuje osiguranje depozita
2) moe li privremeni ili trajni prestanak pruanja usluga utjecati na sistemsku likvidnost
trita i na platne sustave i sustave za poravnanje i namiru financijskih instrumenata u
Republici Hrvatskoj i
3) veliinu i znaajnost podrunice, s obzirom na broj klijenata, za bankovni ili financijski
sustav Republike Hrvatske.
(3) Hrvatska narodna banka, nadleno tijelo matine drave lanice i konsolidirajue
nadzorno tijelo ako je odreeno suraivat e u postupku donoenja zajednike odluke o
znaajnoj podrunici.
(4) Ako Hrvatska narodna banka i konsolidirajue nadzorno tijelo ili nadlena tijela matine
drave lanice u roku od dva mjeseca od dana primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka ne
donesu zajedniku odluku o znaajnosti podrunice, Hrvatska narodna banka e u roku od
idua dva mjeseca o tome donijeti samostalnu odluku. Pri donoenju samostalne odluke
Hrvatska narodna banka vodit e rauna o stavovima konsolidirajueg nadzornog tijela ili
nadlenih tijela matine drave lanice.
(5) Odluke iz stavaka 3. i 4. ovoga lanka obvezujue su, moraju biti u pisanom obliku i
obrazloene, a dostavljaju se relevantnim nadlenim tijelima.

142

(6) Donoenje odluka iz stavaka 3. i 4. ovoga lanka ne utjee na ovlasti drugog nadlenog
tijela dane ovim Zakonom.
(7) Ako se nadleno tijelo matine drave lanice nije savjetovalo s Hrvatskom narodnom
bankom u vezi s operativnim postupcima propisanima za planove oporavka likvidnosti koje je
to tijelo poduzelo ili ako Hrvatska narodna banka nakon provedenog savjetovanja smatra da ti
operativni postupci koje je poduzelo nadleno tijelo matine drave lanice nisu primjereni,
Hrvatska narodna banka moe zatraiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za
bankarstvo u skladu s lankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Odluivanje o statusu znaajne podrunice kada je Hrvatska narodna banka

konsolidirajue nadzorno tijelo
lanak 204.
(1) Ako Hrvatska narodna banka zaprimi zahtjev nadlenog tijela druge drave lanice da
podrunicu kreditne institucije iz Republike Hrvatske koja prua usluge na podruju te drave
lanice smatra znaajnom podrunicom, Hrvatska narodna banka suraivat e s nadlenim
tijelom te drave lanice pri donoenju zajednike odluke o znaajnosti podrunice.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka mora biti u pisanom obliku i obrazloena, a dostavlja se
relevantnim nadlenim tijelima.
(3) Ako zajednika odluka o znaajnosti podrunice nije donesena u roku dva mjeseca od
dana zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka, a nadleno tijelo te drave lanice u roku
od idua dva mjeseca donese odluku da se podrunici iz stavka 1. ovoga lanka dodjeljuje
status znaajne podrunice, ta je odluka obvezujua i za Hrvatsku narodnu banku.
(4) Hrvatska narodna banka nadlenim e tijelima drave lanice u kojoj kreditna institucija
sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ima znaajnu podrunicu proslijediti informacije iz lanka
288. stavka 5. toaka 3. i 4. ovoga Zakona te u suradnji s tim nadlenim tijelima planirati i
koordinirati aktivnosti iz lanka 282. stavka 1. toke 3. ovoga Zakona.
(5) Ako u kreditnoj instituciji iz stavka 1. nastane izvanredno stanje, Hrvatska narodna banka
o tome e bez odgode obavijestiti osobe iz lanka 210. stavka 1. toke 1. i lanka 211. stavka
1. ovoga Zakona te Europski odbor za sistemske rizike.
(6) Hrvatska narodna banka nadlenim tijelima drave lanice u kojoj kreditna institucija sa
sjeditem u Republici Hrvatskoj ima znaajnu podrunicu proslijedit e sljedee informacije:
1) procjenu rizika kreditne institucije koja ima znaajnu podrunicu na pojedinanoj ili
konsolidiranoj osnovi u skladu s lankom 180. stavkom 1. i lankom 181. stavkom 1. ovoga
Zakona i ako je primjenjivo procjenu rizika iz lanka 284. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona i
2) odluke o izreenim supervizorskim mjerama iz lanaka 224. i 225. ovoga Zakona koje su
relevantne za tu podrunicu i
3) odluke u vezi s validacijom internih modela koje su relevantne za tu podrunicu.

143

(7) Hrvatska narodna banka savjetovat e se s nadlenim tijelom drave lanice u kojoj
kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ima znaajnu podrunicu o operativnim
postupcima propisanima za planove oporavka likvidnosti, ako je to relevantno za likvidnosni
rizik u valuti drave lanice domaina.

Osnivanje kolegija supervizora za znaajne podrunice

lanak 205.
(1) Ako kolegij supervizora iz lanka 283. ovoga Zakona nije osnovan, a kreditna institucija
sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ima znaajne podrunice u drugim dravama lanicama,
Hrvatska narodna banka osnovat e kolegij supervizora i predsjedati njime kako bi se
omoguila suradnja ureena lankom 202. i lankom 282. stavkom 1. tokom 3. ovoga
Zakona te razmjena informacija iz lanka 288. stavka 5. toaka 3. i 4. ovoga Zakona.
(2) Nakon konzultacija s relevantnim nadlenim tijelima Hrvatska narodna banka uredit e
pisanim aktom osnivanje i rad kolegija iz stavka 1. ovoga lanka. Hrvatska narodna banka
odreivat e koje e od relevantnih nadlenih tijela prisustvovati sastancima ili na drugi nain
sudjelovati u radu kolegija, vodei rauna o moguem utjecaju planiranih supervizorskih
aktivnosti osobito u odnosu na stabilnost financijskog sustava u njihovim dravama i
obvezama iz lanka 204. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka pravodobno e i redovito obavjetavati sve lanove kolegija
supervizora o planiranim sastancima i glavnim pitanjima koja e biti predmetom rasprave te o
zauzetim stavovima i poduzetim mjerama.

Obveza uvanja povjerljivih informacija

lanak 206.
(1) Radnici Hrvatske narodne banke, revizori i druge strune osobe koje rade ili su radile po
ovlatenju Hrvatske narodne banke duni su sve informacije u vezi s kreditnim institucijama
koje su saznali tijekom rada za Hrvatsku narodnu banku uvati kao povjerljive.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka ne smiju povjerljive informacije uiniti dostupnima
nijednoj drugoj osobi ili dravnom tijelu, osim u obliku skupnih podataka iz kojih nije
mogue prepoznati pojedinanu kreditnu instituciju.
(3) Obveza uvanja povjerljivih informacija iz stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na:
1) dostavljanje povjerljivih informacija koje se priopavaju za potrebe provoenja kaznenog
postupka ili postupka koji mu prethodi, a to pisanim putem zatrai ili naloi nadleni sud,
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Dravno odvjetnitvo Republike
Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova ako mu je to pisanim putem naloilo Dravno
odvjetnitvo Republike Hrvatske, ili to pisanim putem zatrai ovlateno tijelo iz druge drave
lanice
2) dostavljanje povjerljivih informacija u sluajevima kad je nad kreditnom institucijom
pokrenut steajni postupak ili je u tijeku postupak prisilne likvidacije ili je u vezi s tim

144

postupcima pokrenut sudski postupak, osim onih koji se odnose na fizike ili pravne osobe
koje poduzimaju radnje i postupke u svrhu reorganizacije kreditne institucije
3) javno objavljivanje informacija iz lanka 215. ovoga Zakona
4) objavu rezultata testiranja otpornosti na stres provedenih u skladu s lankom 180. stavkom
5. ovoga Zakona ili lankom 32. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili
5) zahtjeve Europskoga parlamenta zasnovane na ovlasti za istraivanje iz lanka 226.
Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
(4) Iznimno od stavaka 1. do 3. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka moe povjerljive
informacije razmjenjivati s nadlenim tijelima iz drugih drava lanica ili ih prosljeivati
Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo, Europskom odboru za sistemske rizike ili
Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i trita kapitala na nain kako je to
ureeno ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 575/2013 i ostalim primjenjivim propisima
Europske unije. Obveza uvanja povjerljivih informacija odnosi se i na taj nain razmjene
informacija.

Upotreba povjerljivih informacija

lanak 207.
Hrvatska narodna banka moe se povjerljivim informacijama koje je saznala tijekom
obavljanja supervizije ili drugih poslova iz svoje nadlenosti koristiti samo u sljedeim
sluajevima:
1) pri provjeri ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja i suglasnosti o kojima odluuje na
temelju ovoga Zakona
2) pri obavljanju supervizije kreditne institucije, na pojedinanoj i/ili konsolidiranoj osnovi,
osobito u smislu likvidnosti, solventnosti, velikih izloenosti, administrativnih i
raunovodstvenih procedura, sustava unutarnjih kontrola te izricanja supervizorskih mjera i
mjera rane intervencije
3) pri izvravanju svojih ovlasti za sanaciju
4) u prekrajnim postupcima
5) u postupku pred upravnim sudom koji se vodi protiv rjeenja Hrvatske narodne banke
6) u drugim sudskim postupcima zbog povrede propisa Europske unije kojima se ureuje
poslovanje kreditnih institucija ili
7) pri ispunjavanju zahtjeva Europskog parlamenta zasnovanih na ovlasti za istraivanje iz
lanka 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

145

Razmjena informacija izmeu tijela

lanak 208.
(1) Hrvatska narodna banka moe povjerljive informacije proslijediti sljedeim osobama u
Republici Hrvatskoj ili u dravama lanicama u svrhu provoenja supervizije, nadzora i
drugih poslova za koje su ovlatene, i to:
1) tijelima nadlenima za nadzor kreditnih institucija i investicijskih drutava te drugim
tijelima nadlenima za nadzor financijskih institucija, drutava za osiguranje, drutava za
reosiguranje i financijskih trita
2) tijelima nadlenima za ouvanje financijske stabilnosti primjenom makrobonitetnih propisa
3) tijelima koja provode reorganizacijske mjere, kako su definirane lankom 331. ovoga
Zakona, radi ouvanja financijske stabilnosti
4) sudu i drugim tijelima ili pravnim osobama ovlatenima za obavljanje poslova u
provoenju postupka likvidacije odnosno steaja kreditne institucije ili u drugim slinim
postupcima pri izvravanju njihovih zakonom utvrenih zadataka
5) revizorima koji obavljaju reviziju investicijskih drutava te kreditnih i financijskih
institucija pri izvravanju njihovih zakonom utvrenih zadataka
6) institucionalnim sustavima zatite iz lanka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
7) tijelima koja administriraju sustave za osiguranje depozita i sustave za zatitu ulagatelja i
8) sanacijskim tijelima i Ministarstvu financija na temelju Zakona o sanaciji kreditnih
institucija i investicijskih drutava.
(2) Na osobe kojima je Hrvatska narodna banka dostavila povjerljive informacije u skladu sa
stavkom 1. ovoga lanka primjenjuje se obveza uvanja povjerljivih informacija iz lanka
206. ovoga Zakona.

Razmjena informacija s osobama ovlatenima za provedbu nadzora

lanak 209.
(1) Hrvatska narodna banka moe razmjenjivati povjerljive informacije s osobama koje su u
Republici Hrvatskoj ili u drugim dravama lanicama ovlatene za provedbu nadzora, i to
nad:
1) tijelima koja obavljaju poslove u postupku likvidacije, odnosno steaja kreditne institucije
ili u nekom drugom slinom postupku
2) institucionalnim sustavima zatite iz lanka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
3) revizorima koji obavljaju reviziju kreditnih institucija, investicijskih drutava, drutava za
osiguranje i financijskih institucija.
146

(2) Hrvatska narodna banka razmijenit e povjerljive informacije s tijelima iz stavka 1. ovoga
lanka ako su ispunjeni sljedei uvjeti:
1) informacije se daju samo u svrhu obavljanja nadzornih zadataka tih tijela
2) primljene informacije tijela uvaju kao povjerljive informacije u skladu s lankom 206.
ovoga Zakona i
3) informacije koje potjeu iz druge drave lanice ne smiju se dostaviti bez izriite
suglasnosti nadlenog tijela drave lanice od kojeg je informaciju primila i, ako je
primjenjivo, samo za svrhu za koju je suglasnost nadlenog tijela drave lanice dana.
(3) Hrvatska narodna banka moe, radi jaanja stabilnosti i ouvanja cjelovitosti financijskog
sustava, razmjenjivati informacije i s drugim nadlenim tijelima i organima u Republici
Hrvatskoj i dravi lanici koji u skladu sa zakonom provode postupke u vezi s krenjem prava
trgovakih drutava ako to u pisanom obliku zatrai ili naloi nadleni sud. Hrvatska narodna
banka tim e tijelima priopiti povjerljive informacije ako su ispunjeni sljedei uvjeti:
1) informacije se daju samo u vezi s krenjem prava trgovakih drutva
2) primljene informacije tijela uvaju kao povjerljive informacije u skladu s lankom 206.
ovoga Zakona i
3) informacije koje potjeu iz druge drave lanice ne smiju se dostaviti bez izriite
suglasnosti nadlenog tijela drave lanice od kojeg je informaciju primila i ako je
primjenjivo, samo u svrhu za koju je suglasnost nadlenog tijela drave lanice dana.
(4) Ako se osobe iz stavka 1. ovoga lanka u obavljanju svojih zadataka koriste uslugama
osoba koje nisu zaposlene u javnom sektoru, Hrvatska narodna banka moe i s tim osobama
razmjenjivati informacije iz stavka 3. ovoga lanka pod uvjetima iz istog stavka.
(5) Tijela iz stavka 3. ovoga lanka dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci imena i detaljne
podatke o odgovornostima osoba kojima Hrvatska narodna banka dostavlja povjerljive
informacije.

Razmjena informacija koje se odnose na monetarnu politiku, osiguranje depozita,

sistemski rizik i nadzor nad platnim prometom
lanak 210.
(1) Hrvatska narodna banka dostavit e povjerljive informacije u svrhu obavljanja njihovih
zadataka sljedeim tijelima u Republici Hrvatskoj ili u drugim dravama lanicama:
1) sredinjim bankama lanicama Europskog sustava sredinjih banaka i drugim tijelima s
ovlastima i odgovornostima za provoenje monetarne politike, kada je ta povjerljiva
informacija relevantna za ostvarenje njihovih ciljeva vezanih uz provoenje monetarne
politike i odravanje likvidnosti, nadzor nad platnim sustavima, sustavima za poravnanje i
namiru financijskih instrumenata te ouvanje stabilnosti financijskog sustava, a osobito u
izvanrednim situacijama iz lanka 286. ovoga Zakona, kada je takve informacije potrebno
dostaviti bez odgode
147

2) institucionalnim sustavima zatite iz lanka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
3) drugim tijelima nadlenima za nadzor nad platnim sustavima i
4) Europskom odboru za sistemske rizike, Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i
strukovno mirovinsko osiguranje, Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i trita
kapitala, ako su te informacije relevantne za ispunjavanje njihovih zadataka propisanih
uredbama (EU) br. 1092/2010, (EU) br. 1094/2010 ili (EU) br. 1095/2010.
(2) Hrvatska narodna banka moe od tijela iz stavka 1. ovoga lanka zatraiti informacije u
sluaju kada su te informacije nune u svrhu obavljanja supervizije ili drugih poslova iz svoje
nadlenosti u skladu s lankom 207. ovoga Zakona.
(3) Na osobe iz ovoga lanka primjenjuje se obveza uvanja povjerljivih informacija iz lanka
206. ovoga Zakona.

Razmjena informacija s drugim subjektima

lanak 211.
(1) Hrvatska narodna banka moe povjerljive informacije dostaviti ministarstvu nadlenom za
financije, odnosno dravnom tijelu ovlatenom za predlaganje zakona iz podruja supervizije
kreditnih institucija, financijskih institucija, investicijskih drutava i drutava za osiguranje,
samo za potrebe provoenja nadzora iz svoje nadlenosti, te za provoenje preventivnih i
sanacijskih mjera za kreditne institucije koje posluju s potekoama.
(2) Ako nastupi izvanredno stanje iz lanka 286. stavka 1. ovoga Zakona, Hrvatska narodna
banka dostavlja informacije relevantne za osobe iz stavka 1. ovoga lanka iz svih dotinih
drava lanica.
(3) Hrvatska narodna banka moe povjerljive informacije povezane s bonitetnom
supervizijom dostaviti istranim povjerenstvima Hrvatskog sabora, Dravnom uredu za
reviziju i drugim istranim tijelima ako su ispunjeni svi sljedei uvjeti:
1) tijela imaju na zakonu utemeljene ovlasti za provoenje temeljite kontrole i istraivanja
djelovanja Hrvatske narodne banke u obavljanju supervizije kreditnih institucija
2) tijelima su povjerljive informacije neophodne u svrhu ispunjenja njihovih zakonskih ovlasti
3) na radnike ili lanove tijela primjenjuje se obveza uvanja povjerljivih informacija iz
lanka 206. ovoga Zakona
4) ako su povjerljive informacije dobivene od nadlenih tijela druge drave lanice, one se ne
smiju uiniti dostupnima bez izriite suglasnosti tih nadlenih tijela i mogu se upotrijebiti
samo u svrhu za koju su dane
5) ako povjerljive informacije sadre osobne podatke, pri koritenju tih podataka ta su tijela
duna postupati u skladu s propisom kojim se ureuje zatita osobnih podataka.

148

(4) Informacije dobivene u skladu s lankom 194. stavcima 4. i 6., lankom 206. stavkom 4. i
lankom 208. ovoga Zakona kao i informacije dobivene tijekom obavljenog neposrednog
nadzora iz lanka 194. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka ne smije
priopiti tijelima iz stavaka 3. i 5. ovoga lanka bez izriite suglasnosti nadlenog tijela koje
je informaciju dalo ili nadlenih tijela drave lanice u kojoj je obavljen neposredni nadzor.
(5) Hrvatska narodna banka moe povjerljive informacije iz lanaka 206., 207. i 212. ovoga
Zakona dostaviti drutvu za poravnanje koje obavlja poslove poravnanja i namire, a koje je
priznato prema zakonu kojim se ureuje trite financijskih instrumenata, ako ocijeni da su ti
podaci potrebni za stabilno poslovanje s obzirom na rizik neispunjenja ili mogueg
neispunjenja obveza sudionika tog trita.
(6) Hrvatska narodna banka moe informacije iz lanka 206. stavka 4. ovoga Zakona priopiti
tijelima iz stavka 5. ovoga lanka samo uz izriitu suglasnost nadlenog tijela od kojeg je
informacije primila.
(7) Na osobe iz stavaka 1., 2. i 5. ovoga lanka primjenjuje se obveza uvanja povjerljivih
informacija iz lanka 206. ovoga Zakona.

Suradnja s nadlenim tijelima treih zemalja

lanak 212.
(1) Hrvatska narodna banka moe sklopiti sporazum s jednim ili vie nadlenih tijela treih
zemalja i osobama iz treih zemalja koje imaju poloaj jednak osobama iz lanaka 208. i 209.
ovoga Zakona radi razmjene informacija, a u svrhu obavljanja supervizije, nadzora ili drugih
poslova za koje su ovlateni.
(2) Hrvatska narodna banka moe dostaviti povjerljive informacije i osobama iz treih
zemalja koje imaju poloaj jednak tijelima i osobama iz stavka 1. ovoga lanka ako su
ispunjeni svi sljedei uvjeti:
1) ako se s njima dogovorila o meusobnoj razmjeni podataka
2) ako za osobe iz tree zemlje u toj dravi postoji obveza uvanja povjerljivih informacija u
sadraju jednakom kao u lanku 206. ovoga Zakona
3) ako e se informacija koja je predmetom dostavljanja osobama i tijelima iz stavka 1. ovoga
lanka upotrijebiti samo u svrhu obavljanja supervizije, nadzora ili drugih poslova za koje je
to tijelo ovlateno i
4) ako se osigura da e informacije primljene od nadlenih tijela drave lanice biti priopene
treima samo uz izriitu suglasnost tijela koje je informaciju dalo i koritene samo za svrhu za
koju su dane.

149

Obrada osobnih podataka

lanak 213.
Na prikupljanje, obradu i koritenje osobnih podataka primjenjuju se odredbe Zakona o zatiti
osobnih podataka te Uredbe (EZ) br. 45/2001.

Obavjeivanje tijela Europske unije

lanak 214.
(1) Hrvatska narodna banka obavijestit e Europsku komisiju o:
1) odbijanju zahtjeva kreditne institucije za osnivanje podrunice u drugoj dravi lanici,
propustu u prosljeivanju informacija te o preventivnim mjerama iz lanka 197. ovoga
Zakona i
2) preuzimanju i prijenosu nadlenosti iz lanka 280. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka obavijestit e Europsku komisiju, Europsko nadzorno tijelo za
bankarstvo i Europski odbor za bankarstvo o svakom odobrenju za rad podrunice izdanom
kreditnoj instituciji sa sjeditem u treoj zemlji.
(3) Hrvatska narodna banka sastavljat e popis matinih financijskih holdinga u RH iz lanka
97. stavka 2. ovoga Zakona i matinih mjeovitih financijskih holdinga u RH iz lanka 97.
stavka 2. ovoga Zakona i proslijediti ga odgovarajuim nadlenim tijelima drugih drava
lanica, Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i Europskoj komisiji.
(4) Hrvatska narodna banka obavijestit e o postupcima iz lanka 299. stavka 3. ovoga
Zakona ostala nadlena tijela ukljuena u superviziju na konsolidiranoj osnovi, Europsko
nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsku komisiju.
(5) Hrvatska narodna banka obavijestit e Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o:
1) uvjetima za dobivanje odobrenja za rad kreditne institucije
2) izdavanju, ponitavanju i ukidanju odobrenja za rad kreditnim institucijama kao i o
razlozima za ponitavanje ili ukidanje odobrenja za rad
3) odbijanju zahtjeva kreditne institucije za osnivanje podrunice u drugoj dravi lanici,
propustu u prosljeivanju informacija i preventivnim mjerama iz lanka 197. ovoga Zakona
4) podacima koje je kreditna institucija objavila u skladu s lankom 450. stavkom 1. tokama
g), h) i i) Uredbe (EU) br. 575/2013
5) podacima o radnicima iji ukupni godinji primici prelaze iznos utvren propisom iz lanka
101. stavka 2. toke 5. ovoga Zakona
6) preuzimanju i prijenosu nadlenosti iz lanka 280. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

150

7) tijelima s kojima e, u skladu s lankom 209. ovoga Zakona, razmjenjivati povjerljive

informacije
8) svim odlukama u prekrajnom postupku, o podnesenim pravnim lijekovima i tijeku
postupka
9) postojanju i sadraju bilateralnih sporazuma iz lanka 287. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona
10) nalazima supervizije ako se utvrdi da kreditna institucija moe predstavljati sistemski
rizik ureen lankom 23. Uredbe (EU) br. 1093/2010
11) nainu obavljanja supervizije kreditnih institucija
12) metodologiji na kojoj se temelje odluke iz lanka 180. stavka 5., lanka 181., lanka 188.,
lanka 220. stavka 1., lanka 224. i lanka 225. ovoga Zakona
13) sastancima koji se odnose na izradu i usklaivanje aktivnosti vezanih uz planove
oporavka i sanacije, a osobito o datumu i mjestu odravanja, glavnim pitanjima o kojima e se
raspravljati i o aktivnostima koje se razmatraju i
14) nastanku izvanrednog stanja, ukljuujui situaciju iz lanka 18. Uredbe (EU) br.
1093/2010 ili nepovoljnog trinog kretanja, koje bi moglo ugroziti likvidnost trita ili
stabilnost financijskog sustava u bilo kojoj dravi lanici.
(6) Hrvatska narodna banka obavijestit e Europsku komisiju, Europsko nadzorno tijelo za
bankarstvo, Europski odbor za bankarstvo i druga tijela Europske unije i o drugim pitanjima
kada je to propisano pravnom steevinom Europske unije.
(7) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajue nadzorno tijelo, ona e drugim
relevantnim nadlenim tijelima i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti sve
informacije o grupi kreditnih institucija iz lanka 67. stavka 1. toaka 2. i 3., lanka 97.
stavaka 5., 6. i 7. te lanka 101. ovoga Zakona, a osobito informacije o pravnim odnosima u
grupi kreditnih institucija te o upravljakoj i organizacijskoj strukturi grupe kreditnih
institucija.
(8) Hrvatska narodna banka moe Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti
informacije dobivene od tijela iz lanka 212. ovoga Zakona.

Javno objavljivanje informacija Hrvatske narodne banke

lanak 215.
(1) Hrvatska narodna banka duna je javno objaviti sljedee informacije:
1) tekstove zakona, odluka, uputa i opih smjernica u podruju bonitetne regulative, a koji su
doneseni u Republici Hrvatskoj
2) nain koritenja mogunostima i diskrecijskim pravima navedenima u propisima Europske
unije kojima se ureuje poslovanje kreditne institucije

151

3) ope kriterije i metodologije koje se primjenjuju pri superviziji kreditnih institucija iz

lanka 181. ovoga Zakona
4) agregirane statistike podatke o kljunim aspektima provedbe bonitetnog okvira koje je
Hrvatska narodna banka prikupila na temelju propisa ukljuujui broj i vrstu naloenih
supervizorskih mjera te o izreenim kaznama za prekraje propisane ovim Zakonom
5) popise priznatih burza i vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika te
6) izreke rjeenja iz lanka 30. ovoga Zakona.
(2) Informacije iz stavka 1. ovoga lanka objavit e se na nain koji omoguuje usporedbu
izmeu pristupa prihvaenih od nadlenih tijela u razliitim dravama lanicama. Ove
informacije bit e redovito aurirane i dostupne na mrenim stranicama Hrvatske narodne
banke.
(3) Osim informacija iz stavka 1. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka moe objaviti i druge
informacije iz svoje nadlenosti.
(4) Hrvatska narodna banka na svojim mrenim stranicama objavljuje odluke o izreenim
pravomonim kaznama kreditnim institucijama i odgovornim osobama kreditnih institucija,
prekrajnih sudova i drugih tijela nadlenih za voenje prekrajnih postupaka, a koje su
donesene u postupcima u kojima je Hrvatska narodna banka ovlateni tuitelj. Odluke se
objavljuju bez odgode, a nakon to je osoba na koju se kazna odnosi o tome obavijetena.
(5) Hrvatska narodna banka moe objaviti rjeenje koje donosi u izvravanju svojih ovlasti.
Kada Hrvatska narodna banka objavi takvo rjeenje, duna je objaviti i odluku upravnog suda
donesenu povodom tube na to rjeenje.
(6) Podaci koji predstavljaju bankovnu tajnu na temelju odredbi ovoga Zakona izuzet e se od
objava iz stavaka 4. i 5. ovoga lanka.
(7) Odluke o izreenim kaznama kreditnim institucijama i odgovornim osobama kreditnih
institucija, prekrajnih sudova i drugih tijela nadlenih za voenje prekrajnih postupaka
Hrvatska narodna banka objavit e na anonimizirani nain u sljedeim sluajevima:
1) ako je kazna izreena odgovornim osobama kreditne institucije, a Hrvatska narodna banka
je prethodno procijenila da objava osobnog podataka nije razmjerna
2) ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskog trita ili su u tijeku istrane radnje u
kaznenom postupku ili
3) ako bi objavljivanje za ukljuene kreditne institucije ili fizike osobe prouzroilo
nerazmjernu tetu koju je mogue utvrditi.
(8) Objave iz stavaka 4. i 7. ovoga lanka ostaju na mrenim stranicama najmanje pet godina.

152

Posebni zahtjevi javnog objavljivanja informacija Hrvatske narodne banke

lanak 216.
(1) Hrvatska narodna banka duna je javno objaviti sljedee informacije povezane s
izloenou prenesenom kreditnom riziku koje je ureeno dijelom petim Uredbe (EU) br.
575/2013:
1) ope kriterije i metodologije donesene radi nadzora nad primjenom lanaka 405. do 409.
Uredbe (EU) br. 575/2013 i
2) saeti opis nalaza nadzora i poduzetih mjera u sluajevima nepotivanja odredbi lanaka
405. do 409. Uredbe (EU) br. 575/2013, i to jedanput godinje.
(2) Ako se Hrvatska narodna banka koristi diskrecijskim pravom iz lanka 7. stavka 3. Uredbe
(EU) br. 575/2013, duna je objaviti sljedee podatke:
1) kriterije koje primjenjuje za utvrivanje postoje li tekue ili predviene znaajne praktine
ili pravne prepreke za brz prijenos regulatornog kapitala ili za otplatu obveza
2) broj matinih kreditnih institucija koje ostvaruju korist od diskrecijskog prava odreenog u
lanku 7. stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 te broj onih koje imaju drutva keri u treoj
zemlji
3) na agregiranoj osnovi za Republiku Hrvatsku:
ukupni iznos regulatornog kapitala, na konsolidiranoj osnovi, matinih kreditnih institucija
u Republici Hrvatskoj, koje se koriste diskrecijskim pravom odreenim lankom 7. stavkom
3. Uredbe (EU) br. 575/2013, a koji se dri u drutvima kerima u treoj zemlji
stopu ukupnog kapitala, na konsolidiranoj osnovi, matinih kreditnih institucija u Republici
Hrvatskoj, koje se koriste diskrecijskim pravom odreenim u lanku 7. stavku 3. Uredbe (EU)
br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se dri u drutvima kerima u treoj zemlji i
stopu ukupnog kapitala, koja se zahtijeva prema lanku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013, na
konsolidiranoj osnovi, matinih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, koje se koriste
diskrecijskim pravom odreenim u lanku 7. stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku
regulatornog kapitala koji se dri u drutvima kerima u treoj zemlji.
(3) Ako se Hrvatska narodna banka koristi diskrecijskim pravom iz lanka 9. stavka 1. Uredbe
(EU) br. 575/2013, duna je objaviti sve sljedee podatke:
1) kriterije koje primjenjuje za utvrivanje da ne postoje tekue ili predviene znaajne
praktine ili pravne prepreke za brz prijenos regulatornog kapitala ili za otplatu obveza
2) broj matinih kreditnih institucija koje ostvaruju korist od diskrecijskog prava odreenog u
lanku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 te broj onih koje imaju drutva keri u treoj
zemlji i
3) na agregiranoj osnovi za Republiku Hrvatsku:
153

 ukupni iznos regulatornog kapitala matinih kreditnih institucija koje se koriste

diskrecijskim pravom odreenim lankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, koji se
dri u drutvima kerima u treoj zemlji
stopu ukupnog kapitala matinih kreditnih institucija koje se koriste diskrecijskim pravom
odreenim lankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala
koji se dri u drutvima kerima u treoj zemlji
stopu ukupnog kapitala, koja se zahtijeva prema lanku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013,
matinih kreditnih institucija koje se koriste diskrecijskim pravom odreenim u lanku 9.
stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se dri u drutvima
kerima u treoj zemlji.

XVII.a SPORAZUMI O FINANCIJSKOJ POTPORI GRUPE

Sporazum o financijskoj potpori grupe
lanak 216.a
(1) Matina kreditna institucija u RH, matina kreditna institucija u EU-u sa sjeditem u RH,
matini financijski holding u RH, matini financijski holding u EU-u sa sjeditem u RH,
matini mjeoviti financijski holding u RH, matini mjeoviti financijski holding u EU-u sa
sjeditem u RH, matini mjeoviti holding u RH, matini mjeoviti holding u EU-u sa
sjeditem u RH i njihovo drutvo ki, koje je kreditna institucija, investicijsko drutvo ili
financijska institucija, a koje je ukljueno u superviziju na konsolidiranoj osnovi u skladu s
ovim Zakonom, mogu sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u
RH kako bi se osigurala meusobna financijska potpora kada jedna ili vie potpisnica ispune
uvjete za ranu intervenciju u skladu s lankom 235. ovoga Zakona.
(2) Kreditna institucija moe, kako bi se osigurala meusobna financijska potpora kada jedna
ili vie potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s lankom 235. ovoga Zakona,
sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u EU-u sa sljedeim
drutvima:
1) matinom kreditnom institucijom u EU-u sa sjeditem izvan Republike Hrvatske
2) matinim financijskim holdingom u EU-u sa sjeditem izvan Republike Hrvatske
3) matinim mjeovitim financijskim holdingom u EU-u sa sjeditem izvan Republike
Hrvatske
4) matinim mjeovitim holdingom u EU-u sa sjeditem izvan Republike Hrvatske
5) drutvom keri drutava iz toke od 1. do 4. ovoga stavka, koje je kreditna institucija,
investicijsko drutvo ili financijska institucija.
(3) Drutva iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka mogu sklopiti sporazum o financijskoj potpori
grupe samo ako u vrijeme njegova predlaganja ili sklapanja niti jedna od potpisnica
sporazuma nije u fazi rane intervencije.

154

(4) Odredbe ove glave ne odnose se na ostale ugovore o financiranju unutar grupe kreditnih
institucija u RH ili grupe kreditnih institucija u EU-u kod kojih niti jedna od njegovih
potpisnica u trenutku sklapanja nije bila u fazi rane intervencije, a koji nisu sklopljeni s ciljem
osiguranja meusobne financijske potpore kada jedna ili vie potpisnica ispune uvjete za ranu
intervenciju u skladu s lankom 235. ovoga Zakona.
(5) Sklapanje sporazuma iz stavaka 1. ili 2. ovoga lanka nije uvjet kreditnoj instituciji za
davanje financijske potpore drugoj lanici grupe kreditnih institucija koja ima financijske
potekoe ako su ispunjeni svi sljedei uvjeti:
1) ako je o tome u pojedinanom sluaju sama donijela odluku
2) ako je davanje takve financijske potpore u skladu s politikom grupe kreditnih institucija i
3) ako to nije rizik za cijelu grupu kreditnih institucija.
(6) Sklapanje sporazuma iz stavaka 1. ili 2. ovoga lanka nije uvjet kreditnoj instituciji koja je
lanica grupe kreditnih institucija u RH ili grupe kreditnih institucija u EU-u za poslovanje na
podruju Republike Hrvatske.
(7) Sporazumom iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka moe se osigurati financijska potpora:
1) matinog drutva drutvu keri
2) drutva keri matinom drutvu
3) drutva keri drugom drutvu keri iste grupe ili
4) unutar lanica grupe kreditnih institucija na bilo koji drugi nain koji nije obuhvaen
tokama 1. do 3. ovoga stavka.
(8) Davatelj financijske potpore moe kroz jednu ili vie transakcija dati potporu osobito na
jedan od sljedeih naina:
1) davanjem kredita ili zajma
2) izdavanjem garancije ili pruanjem jamstva
3) osnivanjem zalonog prava ili prijenosom prava vlasnitva nad imovinom radi osiguranja
ili
4) kombinacijom toaka 1. do 3. ovoga stavka.
(9) Naini financijske potpore iz stavka 8. ovoga lanka odnose se na pravne poslove izmeu
potpisnica sporazuma o financijskoj potpori grupe kao i na pravne poslove s treim osobama.
(10) Sporazumom o financijskoj potpori grupe davatelj financijske potpore moe zahtijevati
od korisnika potpore da se obvee na davanje financijske potpore tom davatelju potpore.

155

(11) U sporazumu o financijskoj potpori grupe potpisnice sporazuma dune su ugovoriti nain
izrauna kamate i druge naknade, za svaku transakciju uinjenu u skladu sa sporazumom, pri
emu e se visina kamate i druge naknade odrediti u vrijeme davanja financijske potpore. Pri
sklapanju toga sporazuma i definiranju izrauna kamata i drugih naknada potpisnice
sporazuma dune su voditi rauna o sljedeem:
1) da je sklopljeni sporazum odraz njihove slobodne volje
2) da svaka potpisnica sporazuma djeluje u svojem najboljem interesu pri emu se u obzir
mogu uzeti sve izravne ili neizravne koristi koje potpisnica sporazuma moe stei kao
posljedicu davanja financijske potpore
3) da svaki korisnik financijske potpore mora svakom davatelju financijske potpore dati sve
relevantne informacije prije odreivanja kamata i drugih naknada za davanje financijske
potpore i prije donoenja odluke o davanju financijske potpore
4) da pri odreivanju kamata i drugih naknada za davanje financijske potpore davatelj
financijske potpore moe u obzir uzeti informacije kojima raspolae zbog injenice da je lan
iste grupe kreditnih institucija kao i korisnik financijske potpore, a koje nisu javno dostupne i
5) da nain izrauna kamata i drugih naknada za davanje financijske potpore ne mora uzeti u
obzir oekivani privremeni uinak na cijene na tritu koji proizlazi iz dogaaja koji ne
proizlaze iz poslovanja te grupe kreditnih institucija.
(12) Samo potpisnica sporazuma o financijskoj potpori grupe moe ispuniti obvezu temeljem
toga sporazuma. Obveza temeljem sporazuma o financijskoj potpori grupe moe se ispuniti
samo potpisnici toga sporazuma.

Provjera predloenog sporazuma kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajue

nadzorno tijelo
lanak 216.b
(1) Matina kreditna institucija u EU-u sa sjeditem u RH i kreditna institucija iz lanka 97.
stavka 2. ovoga Zakona duna je Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajuem nadzornom
tijelu podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori
grupe kreditnih institucija u RH (u daljnjem tekstu: sporazum o potpori u RH). Zahtjevu se
prilau prijedlog teksta sporazuma s nazivima lanica grupe kreditnih institucija u RH koje
namjeravaju biti potpisnice sporazuma.
(2) Hrvatska narodna banka e bez odgaanja proslijediti zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka
nadlenom tijelu druge drave lanice u kojoj je sjedite drutva keri koje namjerava biti
potpisnica sporazuma o potpori.
(3) Hrvatska narodna banka i nadlena tijela drugih drava lanica u kojima je sjedite drutva
keri koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o potpori u RH suraivat e radi donoenja
zajednike odluke o ispunjavanju uvjeta za sklapanje sporazuma o potpori iz lanka 216.f
stavka 1. ovoga Zakona, uzimajui u obzir mogui utjecaj provedbe toga sporazuma u svakoj
od drava lanica u kojima je sjedite bilo koje lanice grupe kreditnih institucija u RH,
ukljuujui njegove fiskalne uinke.
156

(4) Zajednika odluka iz stavka 3. ovoga lanka bit e donesena u roku od etiri mjeseca od
dana kada je Hrvatska narodna banka primila zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka. Ova odluka
mora biti u pisanom obliku i obrazloena. Hrvatska narodna banka dostavit e ovu odluku
podnositelju zahtjeva.
(5) Ako je donesena zajednika odluka iz stavka 4. ovoga lanka o tome da su uvjeti iz lanka
216.f stavka 1. ovoga Zakona ispunjeni, Hrvatska narodna banka e na temelju te odluke
izdati odobrenje za sklapanje sporazuma o potpori u RH i dostaviti ga podnositelju zahtjeva.
(6) Ako je donesena zajednika odluka iz stavka 4. ovoga lanka o tome da uvjeti iz lanka
216.f stavka 1. ovoga Zakona nisu ispunjeni, Hrvatska narodna banka e na temelju te odluke
odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje sporazuma o potpori u RH i odluku o
odbijanju zahtjeva dostaviti podnositelju zahtjeva.
(7) Hrvatska narodna banka moe u postupku donoenja zajednike odluke iz stavka 4. ovoga
lanka zatraiti pomo Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s lankom 31.
Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) Ako zajednika odluka iz stavka 4. ovoga lanka nije donesena u roku, Hrvatska narodna
banka e samostalno odluiti o zahtjevu iz stavka 1. ovoga lanka, vodei rauna o stavovima
i izdvojenim miljenjima koje su iznijela druga nadlena tijela. Hrvatska narodna banka ovu
odluku dostavlja podnositelju zahtjeva i nadlenim tijelima drava lanica u kojima je sjedite
drutava keri koje namjeravaju sklopiti sporazum.
(9) Hrvatska narodna banka moe u roku od etiri mjeseca od dana kada je zaprimila zahtjev
iz stavka 1. ovoga lanka zatraiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u
skladu s lankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(10) Iznimno od stavka 8. ovoga lanka, ako u roku etiri mjeseca od dana kada je Hrvatska
narodna banka primila zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatska narodna banka ili bilo koje
nadleno tijelo drugih drava lanica zatrae posredovanje Europskog nadzornog tijela za
bankarstvo u skladu s lankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako je Europsko
nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna
banka donijet e odluku u skladu s tom odlukom. Rok od etiri mjeseca smatra se rokom za
mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(11) Kreditna institucija iz stavka 1. ovoga lanka ne smije sklopiti sporazum o potpori u RH
bez odobrenja Hrvatske narodne banke.

Provjera predloenog sporazuma kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajue

nadzorno tijelo
lanak 216.c
(1) Ako je nadleno tijelo druge drave lanice ujedno i konsolidirajue nadzorno tijelo za
grupu kreditnih institucija u EU-u, Hrvatska narodna banka sudjelovat e na zahtjev
konsolidirajueg nadzornog tijela u postupku donoenja zajednike odluke o ispunjavanju
uvjeta iz lanka 216.f stavka 1. ovoga Zakona za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori
grupe kreditnih institucija u EU-u (u daljnjem tekstu: sporazum o potpori u EU-u), uzimajui
u obzir mogui utjecaj provedbe toga sporazuma u svakoj od drava lanica u kojima je
157

sjedite bilo koje lanice grupe kreditnih institucija u EU-u, ukljuujui njegove fiskalne
uinke.
(2) Kreditna institucija duna je o namjeri sklapanja sporazuma o potpori u EU-u obavijestiti
Hrvatsku narodnu banku te ne smije sklopiti takav sporazum ako konsolidirajue nadzorno
tijelo nije njezinoj matinoj kreditnoj instituciji izdalo odobrenje za sklapanje sporazuma o
potpori u EU-u.
(3) Hrvatska narodna banka moe u postupku donoenja zajednike odluke iz stavka 1. ovoga
lanka zatraiti pomo Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s lankom 31.
Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(4) Hrvatska narodna banka moe u roku od etiri mjeseca od dana kada je konsolidirajue
nadzorno tijelo primilo zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje sporazuma o potpori,
zatraiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s lankom 19.
Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Suglasnost glavne skuptine za sklapanje sporazuma o potpori

lanak 216.d
(1) Nakon izdavanja odobrenja Hrvatske narodne banke ili drugog relevantnog
konsolidirajueg nadzornog tijela matinoj kreditnoj instituciji za sklapanje sporazuma o
potpori, uprava kreditne institucije koja namjerava sklopiti taj sporazum o potpori duna je za
sklapanje toga sporazuma dobiti suglasnost glavne skuptine.
(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka proizvodi pravne uinke samo u odnosu na lanicu
grupe kreditnih institucija ija je glavna skuptina ovlastila upravu drutva da samostalno
odlui o tome da to drutvo bude korisnik ili davatelj financijske potpore u skladu s uvjetima
iz sporazuma.
(3) Ako glavna skuptina ovlasti upravu drutva u skladu sa stavkom 2. ovoga lanka, ne
primjenjuju se odredbe statuta drutva ili odluka nadzornog odbora kojom je odreeno da se
odreene vrste poslova mogu obavljati samo uz prethodnu suglasnost toga odbora ako bi
takve odredbe ili odluke ograniavale upravu u donoenju odluke da bude korisnik ili davatelj
financijske potpore.
(4) Glavna skuptina moe opozvati ovlatenje iz stavka 2. ovoga lanka i u tom sluaju
sporazum o potpori ne proizvodi pravne uinke za to drutvo.
(5) Odluku glavne skuptine o davanju ovlatenja upravi i odluku o njegovu opozivu kreditna
institucija duna je bez odgaanja dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci i svim potpisnicama
istog sporazuma.
(6) Uprava lanice grupe kreditnih institucija koja je potpisnica sporazuma duna je najmanje
jednom godinje izvijestiti glavnu skuptinu o provedbi sporazuma i provedbi svake odluke
donesene u skladu s tim sporazumom.
(7) Matina kreditna institucija u RH, matina kreditna institucija u EU-u sa sjeditem u RH i
kreditna institucija iz lanka 97. stavka 2. ovoga Zakona dune su osigurati da sve lanice
158

grupe kreditnih institucija u RH koje namjeravaju sklopiti sporazum, a nisu kreditne

institucije ili investicijska drutva, postupaju u skladu s odredbama ove glave.

Dostavljanje sporazuma o potpori sanacijskim tijelima

lanak 216.e
(1) Kreditna institucija duna je bez odgaanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o
sklapanju sporazuma o potpori i dostaviti presliku sporazuma.
(2) Hrvatska narodna banka duna je dostaviti sporazum o potpori iz stavka 1. ovoga lanka
Dravnoj agenciji za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka.
(3) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajue nadzorno tijelo, sporazum iz stavka 1.
ovoga lanka dostavit e sanacijskim tijelima drava lanica u kojima je sjedite lanica grupe
kreditnih institucija u RH potpisnica sporazuma.

Uvjeti za davanje potpore

lanak 216.f
(1) Kreditna institucija moe dati potporu samo ako su ispunjeni svi sljedei uvjeti:
1) ako e dana potpora znatno smanjiti financijske potekoe korisnika potpore
2) ako je cilj potpore ouvanje i obnavljanje financijske stabilnosti grupe u cjelini ili bilo koje
potpisnice sporazuma te ako je u interesu davatelja potpore
3) ako se potpora daje u skladu s uvjetima, ukljuujui kamate i druge naknade, iz lanka
216.a stavka 11. ovoga Zakona
4) ako je, na temelju informacija dostupnih upravi davatelja potpore u vrijeme kada je
donesena odluka o potpori, razumno oekivati da e korisnik potpore platiti kamatu i naknadu
za potporu i ako je potpora dana u obliku zajma ili kredita, vratiti zajam ili kredit. Ako je
potpora dana u obliku jamstva ili garancije ili u bilo kojem drugom obliku, isti uvjeti moraju
se primjenjivati na obvezu koja proizlazi za korisnika potpore ako je izvreno plaanje
temeljem jamstva, garancije ili provedbom drugog oblika potpore
5) ako davanje potpore ne bi ugrozilo likvidnost ili solventnost davatelja potpore
6) ako davanje potpore ne bi bilo prijetnja financijskoj stabilnosti Republike Hrvatske ili
financijskoj stabilnosti druge drave lanice u kojoj je sjedite druge potpisnice sporazuma
7) ako davatelj potpore, u vrijeme davanja potpore, ispunjava zahtjeve vezane uz kapital i
likvidnost iz Uredbe (EU) br. 575/2013 i glave VII. ovoga Zakona te sve zahtjeve naloene u
skladu s lancima 220., 224., 225., 228. i 285. ovoga Zakona te ako davanje potpore ne
uzrokuje krenje tih zahtjeva

159

8) ako davatelj potpore u vrijeme davanja potpore ispunjava zahtjeve o velikoj izloenosti
sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 i ovoga Zakona te ako davanje potpore ne
uzrokuje krenje tih zahtjeva i
9) ako davanje potpore ne bi ugrozilo mogunost sanacije davatelja potpore.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, kreditna institucija moe dati potporu ako nije
ispunjen uvjet iz stavka 1. toke 7. ili 8. ovoga lanka pod uvjetom da je dobila odobrenje
Hrvatske narodne banke iz lanka 216.h stavka 7. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije e propisati uvjete iz stavka 1.
ovoga lanka i uvjete pod kojima Hrvatska narodna banka moe usvojiti ili djelomino
usvojiti zahtjev iz lanka 216.h stavka 3. ovoga Zakona.

Odluka o davanju i primanju potpore

lanak 216.g
(1) Odluku o davanju potpore donosi uprava davatelja potpore. Takva odluka mora biti
detaljno obrazloena te u njoj moraju biti naznaeni cilj predloene potpore i opis naina na
koji su ispunjeni uvjeti iz lanka 216.f stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Odluku o primanju potpore donosi uprava korisnika potpore.

Odobrenje Hrvatske narodne banke za davanje potpore

lanak 216.h
(1) Kreditna institucija moe dati potporu u skladu s potpisanim sporazumom o potpori ako je
za davanje potpore dobila odobrenje Hrvatske narodne banke. Matina kreditna institucija u
RH, matina kreditna institucija u EU-u sa sjeditem u RH ili kreditna institucija iz lanka 97.
stavka 2. ovoga Zakona duna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako njezino drutvo ki
namjerava dati potporu.
(2) Kreditna institucija koja namjerava dati potporu duna je prethodno o tome obavijestiti:
a) konsolidirajue nadzorno tijelo
b) nadleno tijelo korisnika potpore i
c) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(3) Zahtjev za davanje odobrenja iz stavka 1. ovoga lanka smatra se urednim ako su
ispunjeni svi sljedei uvjeti:
a) zahtjev sadri sve pojedinosti predloene potpore i njihovo obrazloenje
b) zahtjevu je priloen primjerak odluke uprave o davanju potpore iz lanka 216.g stavka 1.
ovoga Zakona i

160

c) kreditna institucija dostavila je Hrvatskoj narodnoj banci presliku sporazuma o potpori u

skladu s lankom 216.e stavkom 1. ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka donijet e najkasnije u roku od pet radnih dana od dana dostave
urednog zahtjeva iz stavka 3. ovoga lanka rjeenje kojim odluuje o zahtjevu, a ako u tom
roku ne odlui o zahtjevu, smatra se da je izdala odobrenje za davanje financijske potpore.
(5) Hrvatska narodna banka dat e odobrenje kreditnoj instituciji za davanje potpore ako su
ispunjeni uvjeti iz lanka 216.f stavka 1. ovoga Zakona.
(6) Ako procijeni da uvjeti iz lanka 216.f stavka 1. ovoga Zakona nisu ispunjeni, Hrvatska
narodna banka odbit e zahtjev iz stavka 3. ovoga lanka. Ako su prema procjeni Hrvatske
narodne banke uvjeti iz lanka 216.f stavka 1. ovoga Zakona djelomino ispunjeni, Hrvatska
narodna banka moe djelomino usvojiti zahtjev iz stavka 3. ovoga lanka.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga lanka, ako uvjeti iz lanka 216.f stavka 1. toke 7. ili 8.
ovoga Zakona nisu ispunjeni, Hrvatska narodna banka moe usvojiti ili djelomino usvojiti
zahtjev iz stavka 3. ovoga lanka. U tom sluaju Hrvatska narodna banka duna je u rjeenju
odrediti rok u kojem je kreditna institucija duna ponovno uskladiti poslovanje sa zahtjevima
iz tih toaka. Ako kreditna institucija u ostavljenom roku ponovno uskladi poslovanje sa
zahtjevima iz lanka 216.f stavka 1. toke 7. ili 8. ovoga Zakona, prekrajni postupak nee se
pokrenuti.
(8) Hrvatska narodna banka duna je o odluci iz stavka 5., 6. ili 7. ovoga lanka bez
odgaanja obavijestiti:
1) konsolidirajue nadzorno tijelo,
2) nadleno tijelo korisnika potpore i
3) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(9) Ako je Hrvatska narodna banka primila odluku konsolidirajueg nadzornog tijela ili
drugog nadlenog tijela o odbijanju ili djelominom usvajanju zahtjeva za davanje potpore,
moe u roku od dva dana predmet uputiti Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i
zatraiti pomo u skladu s lankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(10) Ako je zahtjev za davanje potpore, na osnovi sporazuma o potpori koji je ukljuen u plan
oporavka, odbijen ili djelomino usvojen od strane bilo kojeg nadlenog tijela potpisnice
sporazuma:
1) Hrvatska narodna banka e kao konsolidirajue nadzorno tijelo samostalno ili na zahtjev
drugog nadlenog tijela potpisnice sporazuma kojoj je potpora odbijena ili djelomino
usvojena, pokrenuti ponovnu procjenu plana oporavka grupe kreditnih institucija u skladu sa
lankom 154.b ovoga Zakona
2) Hrvatska narodna banka za pojedinu e lanicu grupe za koju je nadleno tijelo, a koja je
duna izraivati plan oporavka na pojedinanoj osnovi, naloiti dostavu izmijenjenog plana
oporavka.

161

(11) Ako Hrvatska narodna banka nije konsolidirajue nadzorno tijelo, a zahtjev za potporu
kreditnoj instituciji u Republici Hrvatskoj je odbijen ili je djelomino usvojen i plan oporavka
grupe kreditnih institucija ukljuuje sporazum o potpori, Hrvatska narodna banka moe od
konsolidirajueg nadzornog tijela zatraiti ponovnu procjenu plana oporavka grupe kreditnih
institucija u skladu s lankom 154.c ovoga Zakona.
(12) Ako Hrvatska narodna banka donese odluku iz stavka 5., 6. ili 7. ovoga lanka ili ako kao
konsolidirajue nadzorno tijelo primi od drugog nadlenog tijela obavijest o odobrenju,
ogranienju ili zabrani pruanja financijske potpore, duna je o tome bez odgaanja
obavijestiti ostale lanice kolegija supervizora i ostale lanice sanacijskog kolegija.

Obavjetavanje o odluci o davanju financijske potpore i objava informacija

lanak 216.i
(1) Nakon dobivanja odobrenja Hrvatske narodne banke iz lanka 216.h ovoga Zakona
kreditna institucija duna je odluku o davanju financijske potpore dostaviti:
1) Hrvatskoj narodnoj banci
2) konsolidirajuem nadzornom tijelu
3) nadlenom tijelu korisnika potpore i
4) Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.
(2) Kada Hrvatska narodna banka kao konsolidirajue nadzorno tijelo primi od kreditne
institucije odluku o davanju financijske potpore, duna je o tome bez odgaanja obavijestiti
ostale lanice kolegija supervizora i lanice sanacijskog kolegija.
(3) Kreditna institucija duna je javno objaviti i najmanje jednom godinje aurirati
informacije:
1) o tome je li sklopila sporazum o potpori
2) o opim uvjetima sklopljenog sporazuma o potpori i
3) o nazivima drugih potpisnica sporazuma.
(4) Matina kreditna institucija u RH, matina kreditna institucija u EU-u sa sjeditem u RH i
kreditna institucija iz lanka 97. stavka 2. ovoga Zakona duna je za svaku lanicu grupe
kreditnih institucija u RH koja nije kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj
javno objaviti i najmanje jednom godinje aurirati informacije iz stavka 3. ovoga lanka.
(5) Javna objava iz stavka 1. ovoga lanka provodi se u skladu s lancima 431. do 434.
Uredbe (EU) br. 575/2013.

162

Primjena odredaba ovoga Zakona na sporazum o potpori i na izmjene sporazuma o

potpori
lanak 216.j
(1) Na sporazum o potpori iz ove glave Zakona ne primjenjuju se lanci 146.a, 146.b i 147.
ovoga Zakona.
(2) Odredbe ove glave primjenjuju se i na svaku izmjenu sporazuma o potpori.

XVIII. SUPERVIZORSKE MJERE

XVIII.1. OPE ODREDBE
Supervizorske mjere
lanak 217.
(1) Cilj supervizorskih mjera Hrvatske narodne banke jest pravodobno poduzimanje
aktivnosti za poboljanje sigurnosti i stabilnosti poslovanja kreditne institucije te otklanjanje
utvrenih nezakonitosti.
(2) Supervizorske mjere provode se:
1) sporazumom o razumijevanju ili
2) rjeenjem.
(3) Supervizorske mjere Hrvatske narodne banke moraju biti uinkovite, razmjerne i
usmjerene na postizanje svrhe ope i specijalne prevencije.

Sporazum o razumijevanju
lanak 218.
(1) Hrvatska narodna banka, po obavljenoj superviziji, moe s kreditnom institucijom sklopiti
sporazum o razumijevanju ako utvrdi slabosti ili nedostatke u poslovanju kreditne institucije
koje nemaju znaenje krenja propisa, ako po obavljenoj superviziji ocijeni potrebnim da
kreditna institucija poduzme radnje i postupke za poboljanja u poslovanju ili ako je prema
podacima kojima raspolae opravdano oekivati da e u sljedeih 12 mjeseci doi do krenja
propisa.
(2) Hrvatska narodna banka moe predloiti kreditnoj instituciji sklapanje sporazuma o
razumijevanju:
1) ako je kreditna institucija zapoela uklanjanje slabosti ili nedostataka tijekom ili
neposredno nakon obavljanja supervizije

163

2) ako je kreditna institucija spremna obvezati se na otklanjanje slabosti ili nedostataka u

predloenim rokovima i na predloeni nain
3) ako se iz dosadanjeg ponaanja kreditne institucije u odnosu prema mjerama,
primjedbama i uputama Hrvatske narodne banke moe zakljuiti da e uredno ispuniti obveze
koje e sporazumom preuzeti ili
4) ako se iz dosadanjeg poslovanja kreditne institucije, uestalosti utvrenih slabosti,
nedostataka ili nezakonitosti u poslovanju moe zakljuiti da e kreditna institucija u svojem
buduem poslovanju osigurati zakonitost, sigurnost i stabilnost poslovanja.
(3) Sporazumom o razumijevanju obvezno se odreuje:
1) rok i nain postupanja kreditne institucije radi otklanjanja slabosti ili nedostataka u
poslovanju kreditne institucije i
2) rok, odnosno dinamika kojom e kreditna institucija izvjeivati Hrvatsku narodnu banku o
izvravanju obveza preuzetih sporazumom o razumijevanju.
Posljedice neispunjenja obveza preuzetih sporazumom o razumijevanju
lanak 219.
Ako kreditna institucija ne ispuni obveze koje je preuzela sporazumom o razumijevanju u
roku i na nain utvren tim sporazumom, Hrvatska narodna banka donijet e rjeenje i izrei
opomenu iz lanka 43. ovoga Zakona odgovornoj osobi iz uprave kreditne institucije.

XVIII.2. OTKLANJANJE NEZAKONITOSTI UTVRENIH SUPERVIZIJOM

KREDITNE INSTITUCIJE
Rjeenje o nalaganju supervizorskih mjera
lanak 220.
(1) Hrvatska narodna banka pravovremeno e rjeenjem naloiti kreditnoj instituciji
supervizorske mjere ako u okviru svojih supervizorskih ovlasti utvrdi:
1) da je kreditna institucija svojim radnjama ili proputanjem odreenih radnji postupila
protivno ovom Zakonu, Uredbi (EU) br. 575/2013 ili drugim propisima kojima se ureuje
poslovanje kreditne institucije
2) da je prema podacima kojima raspolae opravdano oekivati da e u sljedeih 12 mjeseci
doi do krenja odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 ili drugih propisa kojima se
ureuje poslovanje kreditne institucije
3) slabosti ili nedostatke u poslovanju kreditne institucije koje nemaju znaenje krenja
propisa ili
4) da je potrebno da kreditna institucija poduzme radnje i postupke za poboljanje poslovanja.

164

(2) Rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka obvezno se odreuje rok i nain postupanja kreditne
institucije radi otklanjanja nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju
kreditne institucije.
(3) Kreditna institucija moe, najkasnije 15 dana prije isteka roka iz stavka 2. ovoga lanka,
obrazloenim zahtjevom zatraiti produljenje roka. Ako je rok iz stavka 2. ovoga lanka
jednak ili krai od 15 dana, kreditna institucija ne moe zatraiti produljenje roka. Hrvatska
narodna banka najkasnije do isteka roka utvrenog rjeenjem odluit e o produljenju tog
roka.
(4) Kreditna institucija duna je izvriti supervizorske mjere na nain i u rokovima kako je
naloeno rjeenjem Hrvatske narodne banke.

Rjeenje tijekom neposrednog nadzora

lanak 221.
Iznimno od lanka 220. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka moe donijeti privremeno
rjeenje i tijekom neposrednog nadzora te naloiti kreditnoj instituciji poduzimanje mjera,
koje je kreditna institucija bez odgode duna provesti ako:
1) ovlatena osoba pri obavljanju neposrednog nadzora utvrdi da kreditna institucija nije
organizirala poslovanje ili ne vodi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i ostalu poslovnu
evidenciju na nain koji u svakom trenutku omoguuje provjeru posluje li kreditna institucija
u skladu s propisima i pravilima o upravljanju rizicima
2) kreditna institucija obavlja poslove na nain koji moe pogorati ili ugroziti njezinu
likvidnost ili solventnost
3) kreditna institucija obavlja poslove na nain da je opravdano oekivati da e do sastavljanja
zapisnika o provedenom neposrednom nadzoru ili neposredno nakon sastavljanja zapisnika
doi do krenja odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 ili drugih propisa kojima se
ureuje poslovanje kreditne institucije ili
4) ne postoji mogunost nastavka neposrednog nadzora u kreditnoj instituciji.

Izvjee ovlatenog revizora o otklanjanju nezakonitosti

lanak 222.
Ako pri obavljanju supervizije Hrvatska narodna banka utvrdi da kreditna institucija postupa
protivno propisima kojima se ureuje voenje poslovnih knjiga, odnosno administrativnih i
drugih evidencija koje je kreditna institucija duna voditi, odnosno ako utvrdi druge
znaajnije nezakonitosti, rjeenjem moe naloiti kreditnoj instituciji da Hrvatskoj narodnoj
banci u odreenom roku dostavi izvjee ovlatenog revizora o otklanjanju tih nezakonitosti.

165

Izvjeivanje Hrvatske narodne banke o izvrenju rjeenja

lanak 223.
(1) Rjeenjem o nalaganju supervizorskih mjera Hrvatska narodna banka moe naloiti
kreditnoj instituciji i da u odreenom roku izvijesti Hrvatsku narodnu banku o izvrenju
naloenih mjera.
(2) Kreditna institucija duna je u roku iz stavka 1. ovoga lanka izvijestiti Hrvatsku narodnu
banku o izvrenju mjera te tome priloiti dokumente i druge dokaze. U sluajevima iz lanka
222. ovoga Zakona kreditna institucija duna je dostaviti i izvjee ovlatenog revizora o
otklanjanju nezakonitosti.
(3) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da naloene mjere nisu izvrene ili nisu izvrene u
roku i na nain kako je to naloila rjeenjem, rjeenjem moe kreditnoj instituciji naloiti
novu supervizorsku mjeru.

XVIII.3. VRSTE SUPERVIZORSKIH MJERA

Vrste supervizorskih mjera
lanak 224.
(1) Hrvatska narodna banka moe, osim ostalih mjera naloenih ovim Zakonom, kreditnoj
instituciji supervizorskim mjerama osobito:
1) naloiti da razrijei predsjednika, lana ili lanove uprave i da imenuje novoga
predsjednika, lana ili lanove uprave kreditne institucije
2) naloiti privremenu zabranu:
davanja kredita i pruanja priznatih i ostalih financijskih usluga osobama s
neodgovarajuom kreditnom sposobnou
zakljuivanja poslova s pojedinim dioniarima, lanovima uprave, lanovima nadzornog
odbora, prokuristima, drutvima koja su usko povezana s kreditnom institucijom i s njom
povezanim osobama
stjecanja udjela u investicijskim fondovima
primanja novih depozita i drugih povratnih sredstava od javnosti ili
uvoenja novih proizvoda
3) naloiti privremenu zabranu ili ograniiti isplatu dividende ili bilo kojeg drugog oblika
isplate dobiti te obraun i isplatu raspodjela imateljima instrumenata dodatnog osnovnog
kapitala ako zabrana ili ogranienje ne predstavlja nastanak statusa neispunjavanja obveze
kreditne institucije

166

4) ograniiti poslovanje ili irenje mree poslovnica kreditne institucije ili naloiti naputanje
djelatnosti koje ine pretjerane rizike za stabilnost kreditne institucije
5) ograniiti rast imovine i izvanbilannih rizinih stavki kreditne institucije
6) naloiti smanjenje trokova poslovanja, ukljuujui ogranienje plaa i drugih primitaka
lanova uprave, lanova nadzornog odbora i radnika kreditne institucije
7) naloiti mjere kojima se odreuju posebni uvjeti poslovanja kreditne institucije, a koji
mogu sadravati najnie odnosno najvie kamatne stope, rokove dospijea potraivanja i
obveza te druge uvjete
8) naloiti prodaju materijalne i ostale imovine kreditne institucije
9) naloiti prodaju dionica ili poslovnih udjela ili likvidaciju drutva keri kreditne institucije
10) naloiti promjenu podruja poslovanja, odnosno strukture usluga koje prua kreditna
institucija
11) naloiti primjenu posebnih politika rezerviranja ili postupanja s imovinom u odnosu na
izraun kapitalnih zahtjeva
12) naloiti da u daljnjem poslovanju smanjuje rizike koji su povezani s njezinim
aktivnostima, proizvodima ili sustavima
13) naloiti da imenuje odgovarajue odbore za pojedina podruja poslovanja koji su u
nadlenosti nadzornog odbora
14) naloiti poboljavanje ili ograniavanje primjene pojedinog internog pristupa ili modela iz
lanka 114. ovoga Zakona
15) naloiti da iznos varijabilnih primitaka ogranii na postotak neto prihoda kada ti primici
nisu u skladu s odravanjem adekvatne razine regulatornog kapitala
16) naloiti da neto dobit upotrijebi za jaanje regulatornog kapitala
17) naloiti da razrijei nositelja kljune funkcije i imenuje novoga
18) naloiti da provede mjeru prema preporuci Vijea za financijsku stabilnost
19) naloiti druge mjere u okviru provoenja nadzora u skladu s lankom 177. ovoga Zakona
20) naloiti da ima dodatni regulatorni kapital, u obliku koji odredi Hrvatska narodna banka,
povrh onoga zahtijevanog u skladu s glavom VII. ovoga Zakona i Uredbom (EU) br.
575/2013 vezano uz elemente rizika i rizike koji nisu obuhvaeni lankom 1. te Uredbe
21) naloiti da predstavi plan za ponovnu uspostavu usklaenosti s bonitetnim zahtjevima u
skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. i odrediti rok za njegovu provedbu,
ukljuujui poboljanja tog plana vezano uz opseg i rok

167

22) naloiti obvezu eeg i/ili dodatnog izvjeivanja Hrvatske narodne banke, ukljuujui
izvjeivanje o pozicijama kapitala i likvidnosti
23) naloiti ispunjenje posebnih zahtjeva za likvidnost, ukljuujui ogranienja ronih
neusklaenosti izmeu imovine i obveza
24) naloiti javnu objavu dodatnih informacija
25) ograniiti odobravanje kredita
26) naloiti smanjenje, odnosno ograniiti izloenosti kreditne institucije
27) naloiti poboljanje postupaka naplate dospjelih potraivanja
28) naloiti pravilno vrednovanje bilannih i izvanbilannih stavki
29) naloiti poboljanje sustava upravljanja u skladu s lankom 101. ovoga Zakona
30) naloiti poboljanje strategija i postupaka procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala
31) naloiti poboljanje raunovodstvenog i informacijskog sustava
32) naloiti poboljanje sustava unutarnjih kontrola i unutarnjeg revidiranja
33) naloiti drugu mjeru koju smatra primjerenom i razmjernom kako bi kreditna institucija
uskladila svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugim
propisima kojima se ureuje poslovanje kreditnih institucija.
(2) Pri izricanju supervizorske mjere Hrvatska narodna banka e, kada je to primjenjivo,
naloiti kreditnoj instituciji da prekine s protupravnim postupanjem i da vie ne ponavlja
takvo postupanje.

Posebni zahtjevi za likvidnost

lanak 225.
(1) Za potrebe odreivanja odgovarajue razine zahtjeva za likvidnost na osnovi obavljene
supervizije iz lanka 180. stavka 1. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka odluuje o potrebi
nalaganja posebnih zahtjeva za likvidnost kojima su obuhvaeni likvidnosni rizici kojima je
kreditna institucija izloena ili bi mogla biti izloena.
(2) Pri odluivanju iz stavka 1. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka vodit e rauna o
sljedeem:
1) modelu poslovanja kreditne institucije
2) sustavima, procesima i mehanizmima kreditne institucije iz ovoga Zakona, a osobito
zahtjevima za likvidnost
3) nalazu supervizije koja je provedena u skladu s lankom 180. ovoga Zakona
168

4) sistemskom likvidnosnom riziku koji prijeti stabilnosti financijskog trita Republike

Hrvatske.

Sazivanje glavne skuptine od strane Hrvatske narodne banke

lanak 226.
Brisan.

Prisustvovanje predstavnika Hrvatske narodne banke na glavnoj skuptini kreditne

institucije
lanak 227.
(1) Predstavnik Hrvatske narodne banke moe prisustvovati glavnoj skuptini i ima pravo
obraati se dioniarima kreditne institucije prije glasovanja.
(2) Predstavnika Hrvatske narodne banke iz stavka 1. ovoga lanka odreuje guverner
Hrvatske narodne banke svojom odlukom.

Kapital iznad minimalno propisanog

lanak 228.
(1) Hrvatska narodna banka naloit e kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru iz lanka 224.
stavka 1. toke 20. ovoga Zakona u sljedeim sluajevima:
1) ako kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajui sustav
upravljanja u skladu s odredbama lanka 101. ovoga Zakona i propisima o upravljanju
rizicima
2) ako kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajue
administrativne i raunovodstvene postupke i odgovarajui sustav unutarnjih kontrola za
utvrivanje, upravljanje, praenje i izvjetavanje velikih izloenosti u skladu s odredbama
lanka 393. Uredbe (EU) br. 575/2013
3) ako kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajue strategije
i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala u skladu s odredbama lanka 113.
ovoga Zakona i propisima o upravljanju rizicima
4) ako rizici ili elementi rizika nisu obuhvaeni kapitalnim zahtjevima na nain koji je
propisan odredbama glave VII. ovoga Zakona kojima se ureuju zatitni slojevi kapitala ili
Uredbom (EU) br. 575/2013
5) ako postoji vjerojatnost da e rizici kreditne institucije biti podcijenjeni unato usklaenosti
s odredbama ovoga Zakona ili odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013
6) ako je supervizijom na temelju lanka 181. stavka 4. ili lanka 188. stavaka 5. i 6. ovoga
Zakona utvrdila da e neusklaenost sa zahtjevima za primjenu dotinih pristupa vjerojatno
dovesti do neadekvatnih kapitalnih zahtjeva
169

7) ako nije vjerojatno da e se primjenom drugih supervizorskih mjera postii dostatno

poboljanje organizacije, strategija, politika, postupaka i procedura u odgovarajuem roku
8) ako je kreditna institucija obavijestila Hrvatsku narodnu banku u skladu s lankom 377.
stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 da rezultati testiranja otpornosti na stres iz tog lanka
znaajno prelaze njezine kapitalne zahtjeve za portfelj namijenjen trgovanju korelacijama.
(2) Hrvatska narodna banka moe kreditnoj instituciji naloiti supervizorsku mjeru iz lanka
224. stavka 1. toke 20. ovoga Zakona osobito u sljedeim sluajevima:
1) ako je kreditna institucija izloenost prema osobama iz lanka 146. ovoga Zakona
ugovorila bez jednoglasne odluke svih lanova uprave ili bez prethodne suglasnosti
nadzornog odbora ili pod uvjetima koji su povoljniji od uobiajenih uvjeta kreditne institucije
2) ako prelazi ogranienje izloenosti prema osobama iz lanka 146. ovoga Zakona koje je
rjeenjem odredila Hrvatska narodna banka.
(3) Odluku iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka Hrvatska narodna banka temelji na:
1) ocjeni kvalitativnih i kvantitativnih odrednica procesa i postupka procjenjivanja
adekvatnosti internog kapitala u skladu s odredbama lanka 113. ovoga Zakona
2) ocjeni sustava upravljanja u skladu s odredbama lanka 101. ovoga Zakona i propisima o
upravljanju rizicima
3) nalazima obavljene supervizije i
4) ocjeni sistemskog rizika.

XVIII.4. POVJERENIK
Povjerenik Hrvatske narodne banke
lanak 229.
(1) Hrvatska narodna banka moe imenovati povjerenika u kreditnoj instituciji kad ocijeni da
je potrebna detaljnija procjena i praenje financijskog stanja te uvjeta poslovanja kreditne
institucije. Hrvatska narodna banka moe opozvati povjerenika tijekom njegova mandata i
imenovati drugog povjerenika.
(2) Odlukom o imenovanju povjerenika Hrvatska narodna banka moe imenovati jednog ili
vie njegovih pomonika, od kojih e jednog od njih odrediti za zamjenika povjerenika.
(3) Za povjerenika moe se imenovati radnik Hrvatske narodne banke ili druga osoba.
(4) Povjerenik i pomonici povjerenika imaju pravo na naknadu za svoj rad, koju isplauje
Hrvatska narodna banka.
(5) Hrvatska narodna banka odredit e u odluci o imenovanju povjerenika sadraj izvjea o
financijskom stanju iz lanka 231. ovoga Zakona, koje je povjerenik duan sastaviti.
170

(6) Odlukom o imenovanju povjerenika i njegovih pomonika odreuje se njihov mandat, koji
ne moe biti dulji od 12 mjeseci.

Ovlasti povjerenika
lanak 230.
(1) Kreditna institucija duna je na sjednice uprave, nadzornog odbora i njihovih tijela pozvati
povjerenika te mu pravodobno dostaviti svu dokumentaciju potrebnu za praenje sastanka, a
povjerenik ima pravo biti nazoan na tim sjednicama i sudjelovati u njihovu radu, ali nema
pravo glasa.
(2) Povjerenik ima pravo sazivati sjednice uprave, nadzornog odbora kreditne institucije i
njihovih tijela, predlagati dnevni red i davati prijedloge odluka, a lanovi tih tijela duni su se
odazvati.
(3) Povjerenik, odnosno pomonik povjerenika ne moe prenijeti svoje ovlasti na druge
osobe, a za svoj rad odgovoran je Hrvatskoj narodnoj banci.
(4) Kreditna institucija i sva njezina tijela duni su povjereniku i njegovim pomonicima
staviti na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju i omoguiti im uvid u poslovne knjige.

Izvjee povjerenika o financijskom stanju kreditne institucije

lanak 231.
(1) Povjerenik je duan u roku 30 dana od imenovanja izraditi izvjee o financijskom stanju i
uvjetima poslovanja kreditne institucije s procjenom njezine financijske stabilnosti i
mogunostima za njezino daljnje poslovanje (u daljnjem tekstu: izvjee o financijskom
stanju) i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci.
(2) Izvjee iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatska narodna banka dostavit e kreditnoj instituciji
na oitovanje.
(3) Kreditna institucija duna je oitovati se na izvjee iz stavka 1. ovoga lanka u roku pet
radnih dana od njegova primitka.

Dunost povjerenika u vezi s dodatnim izvjetavanjem

lanak 232.
(1) Povjerenik je bez odgode duan obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim okolnostima
koje po njegovoj ocjeni mogu utjecati na neizvravanje naloenih supervizorskih mjera i o
svim okolnostima koje po njegovoj ocjeni mogu utjecati na pogoranje financijskog stanja
kreditne institucije ili mogu utjecati na ispunjenje uvjeta za ranu intervenciju iz lanka 235.
ovoga Zakona.
(2) Ako povjerenik u bilo kojem trenutku utvrdi postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga
lanka, duan je o tome sastaviti posebno izvjee i podnijeti ga Hrvatskoj narodnoj banci.

171

Postupanje Hrvatske narodne banke na temelju izvjea povjerenika o financijskom

stanju kreditne institucije
lanak 233.
(1) Na temelju izvjea o financijskom stanju Hrvatska narodna banka moe kreditnoj
instituciji naloiti supervizorsku mjeru iz lanaka 224., 225., 226. i 228. ovoga Zakona.
(2) Ako Hrvatska narodna banka na temelju izvjea o financijskom stanju ocijeni da su
ispunjeni uvjeti iz lanka 235. ovoga Zakona, naloit e mjere u skladu s lankom 235.a
ovoga Zakona.

Prestanak ovlasti povjerenika

lanak 234.
Ovlasti povjerenika, odnosno pomonika prestaju:
1) istekom razdoblja navedenog u odluci o imenovanju
2) opozivom njegova imenovanja
3) uvoenjem posebne uprave
4) imenovanjem likvidatora
5) otvaranjem steajnog postupka ili
6) uvoenjem sanacijske uprave.

XIX. POSTUPAK I MJERE RANE INTERVENCIJE

XIX.1. RANA INTERVENCIJA
Uvjeti za ranu intervenciju
lanak 235.
(1) Hrvatska narodna banka rjeenjem e utvrditi da je kreditna institucija u fazi rane
intervencije ako je ispunjen bilo koji sljedei uvjet:
1) ako je kreditna institucija svojim radnjama ili proputanjem odreenih radnji postupila
protivno ovom Zakonu, Uredbi (EU) br. 575/2013 ili drugim propisima kojima se ureuje
poslovanje kreditne institucije, i to u mjeri koja ugroava ili bi mogla ugroziti njezinu
likvidnost, solventnost ili odrivost poslovanja ili
2) ako je prema podacima kojima raspolae opravdano oekivati da e kreditna institucija u
bliskoj budunosti prekriti odredbe ovog Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 ili drugih
propisa kojima se ureuje poslovanje kreditne institucije, u mjeri koja bi mogla ugroziti
njezinu likvidnost, solventnost ili odrivost poslovanja, a zbog, osobito, naglog pogoranja
172

financijskog stanja kreditne institucije, ukljuujui pogoranje likvidnosti, naruenu

adekvatnost kapitala, porast razine financijske poluge, porast udjela loih plasmana,
poveanje koncentracije izloenosti, naruenu odrivost poslovnog modela ili naruenu
djelotvornost i pouzdanost sustava upravljanja i unutarnjih kontrola.
(2) Hrvatska narodna banka donijet e podzakonski propis kojim poblie ureuje uvjete iz
stavka 1. ovoga lanka.
(3) Hrvatska narodna banka duna je, bez odgaanja, rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka
dostaviti Dravnoj agenciji za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka.

Supervizorske mjere u fazi rane intervencije

lanak 235.a
(1) Ako su ispunjeni uvjeti iz lanka 235. stavka 1. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka
moe, osim ostalih mjera iz ovoga Zakona, osobito:
1) naloiti kreditnoj instituciji provedbu jedne ili vie mjera iz plana oporavka
2) ako su se okolnosti na kojima se temelji plan oporavka promijenile, naloiti kreditnoj
instituciji izmjenu plana oporavka i dostavu izmijenjenog plana oporavka
3) naloiti kreditnoj instituciji detaljno razmatranje financijskog stanja kreditne institucije,
izradu plana aktivnosti za rjeavanje utvrenih slabosti i odreivanje vremenskog okvira za
njegovu provedbu
4) naloiti kreditnoj instituciji izradu plana pregovora o restrukturiranju duga kreditne
institucije s pojedinim ili svim vjerovnicima, u skladu s planom oporavka gdje je to
primjenjivo
5) naloiti kreditnoj instituciji promjenu poslovne strategije
6) naloiti kreditnoj instituciji promjenu organizacijskog ustroja
7) naloiti kreditnoj instituciji dostavljanje svih potrebnih informacija kako bi se nadopunio
sanacijski plan i kreditna institucija pripremila za moguu sanaciju te za vrednovanje imovine
i obveza kreditne institucije u skladu sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i
investicijskih drutava
8) naloiti kreditnoj instituciji sazivanje glavne skuptine s dnevnim redom koji odredi
Hrvatska narodna banka i s prijedlogom odluka koje na njoj treba donijeti
9) sazvati glavnu skuptinu kreditne institucije na nain iz lanka 235.b ovoga Zakona,
utvrditi dnevni red i prijedlog odluka koje na njoj treba donijeti ako kreditna institucija nije
provela naloenu mjeru iz toke 8. ovoga stavka
10) naloiti kreditnoj instituciji razrjeenje osobe koja obavlja funkciju lana vieg
rukovodstva kreditne institucije ako nema dovoljno dobar ugled ili ako nema odgovarajua
struna znanja, sposobnosti ili iskustvo za ispunjavanje obveza iz svoje nadlenosti
173

11) naloiti kreditnoj instituciji razrjeenje jednog ili vie lanova vieg rukovodstva u skladu
s lankom 235.c ovoga Zakona
12) ukinuti rjeenje kojim je dana suglasnost jednom ili vie lanova uprave ili nadzornog
odbora u skladu s lankom 235.c ovoga Zakona i imenovati jednog ili vie zamjenskih
lanova uprave
13) imenovati administratora u skladu s lankom 235.d ovoga Zakona i
14) donijeti odluku o uvoenju posebne uprave u skladu s lankom 236. ovoga Zakona.
(2) Na postupak nalaganja mjera iz ovog lanka na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe
ovoga Zakona koje se odnose na supervizorske mjere.
(3) U postupku povodom tube protiv rjeenja o nalaganju mjera iz ovog lanka nadleni
upravni sud ne moe izrei privremenu mjeru odgode izvrenja.

Sazivanje glavne skuptine od strane Hrvatske narodne banke

lanak 235.b
(1) Ako je Hrvatska narodna banka naloila kreditnoj instituciji mjeru iz lanka 235.a stavka
1. toke 8. ovoga Zakona, a kreditna institucija nije izvrila naloenu mjeru na nain i u
rokovima naloenima rjeenjem, Hrvatska narodna banka moe sazvati glavnu skuptinu i
utvrditi dnevni red i prijedlog odluka koje na njoj treba donijeti. Za potrebe te glavne
skuptine izvjee o poslovanju kreditne institucije sastavit e Hrvatska narodna banka na
temelju obavljene supervizije i uinit e ga dostupnim dioniarima.
(2) Kad Hrvatska narodna banka na temelju stavka 1. ovoga lanka saziva glavnu skuptinu
radi poveanja i smanjenja temeljnoga kapitala, izvjee iz lanka 263. stavka 3. Zakona o
trgovakim drutvima sastavlja i podnosi Hrvatska narodna banka.
(3) Glavna skuptina sazvat e se najmanje 30 dana prije dana njezina odravanja. U taj se rok
ne uraunava dan objave poziva.
(4) Na dnevni red koji predloi Hrvatska narodna banka dioniari ne mogu dati protuprijedlog
ni prijedlog dopune dnevnog reda.

Razrjeenje vieg rukovodstva i uprave kreditne institucije te imenovanje zamjenskog

lana uprave kreditne institucije
lanak 235.c
(1) Hrvatska narodna banka moe poduzeti mjere iz stavka 2. ovoga lanka ako su ispunjeni
svi sljedei uvjeti:
1) ako kreditna institucija znaajno kri zahtjeve iz ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013
i drugih propisa kojima se ureuje poslovanje kreditnih institucija ili ako postoje znaajni
nedostaci u poslovanju kreditne institucije i

174

2) ako se unato mjerama naloenima u skladu s lankom 235.a stavkom 1. tokama 1. do 10.
ovoga Zakona financijsko stanje kreditne institucije nije poboljalo ili ako Hrvatska narodna
banka ocijeni da mjera iz lanka 235.a stavka 1. toaka 1. do 10. ovoga Zakona ne bi bila
dovoljna za poboljanje stanja kreditne institucije.
(2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatska narodna banka moe:
1) naloiti kreditnoj instituciji razrjeenje pojedinog lana ili svih lanova vieg rukovodstva
neovisno o tome ima li dovoljno dobar ugled ili odgovarajua struna znanja, sposobnosti ili
iskustvo za ispunjavanje obveza iz svoje nadlenosti
2) ukinuti rjeenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno
lana uprave kreditne institucije neovisno o ispunjavanju uvjeta iz lanka 38. ovoga Zakona
ili
3) ukinuti rjeenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije lana nadzornog odbora
kreditne institucije neovisno o ispunjavanju uvjeta iz lanka 45. ovoga Zakona.
(3) U sluaju iz stavka 2. toke 2. ovoga lanka Hrvatska narodna banka moe imenovati
zamjenskog lana uprave koji zamjenjuje razrijeenog lana uprave sa svim pravima i
obvezama koje je taj lan imao. Hrvatska narodna banka moe opozvati zamjenskog lana
uprave tijekom njegova mandata i imenovati drugog zamjenskog lana uprave.
(4) Rjeenjem o imenovanju jednog ili vie zamjenskih lanova uprave utvruju se:
ovlasti i dunosti koje zamjenski lan uprave obavlja
razdoblje na koje je imenovan
rokovi redovitog izvjeivanja i
mogu se utvrditi odreeni poslovi koje zamjenski lan uprave moe poduzeti samo uz
prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.
(5) Hrvatska narodna banka imenuje zamjenskog lana uprave na razdoblje koje ne moe biti
due od 12 mjeseci i moe ga produiti za jo 12 mjeseci ako ocijeni da i dalje postoji neki od
uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka. U sluaju produenja mandata zamjenskog lana uprave
Hrvatska narodna banka dioniarima e uiniti dostupnim obrazloenje takve odluke.
(6) Zamjenskim lanom uprave moe biti imenovana osoba koja ima odgovarajua struna
znanja i sposobnosti za obavljanje svojih dunosti te koja nije u sukobu interesa. Na
zamjenskog lana uprave ne primjenjuju se odredbe glave II.4. ovoga Zakona osim odredbi
lanka 36. stavaka 4. do 6. i lanka 41. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona.
(7) Zamjenski lan uprave moe biti radnik Hrvatske narodne banke ili druga osoba te ima
pravo na naknadu za svoj rad, koju isplauje Hrvatska narodna banka.
(8) Nadleni upravni sud o tubi podnesenoj protiv rjeenja Hrvatske narodne banke o
uvoenju zamjenskog lana uprave odluit e hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od njezina
primitka.
175

(9) Ovlasti zamjenskog lana uprave prestaju:

1) istekom razdoblja navedenog u odluci o imenovanju
2) opozivom njegova imenovanja
3) uvoenjem posebne uprave
4) imenovanjem likvidatora
5) otvaranjem steajnog postupka ili
6) uvoenjem sanacijske uprave.
(10) Prava i obveze zamjenskog lana uprave poinju danom donoenja odluke o uvoenju
zamjenskog lana uprave bez obzira na upis u sudski registar.
(11) Odgovornost za tetu koju zamjenski lan uprave prouzroi pri obavljanju dunosti u
okviru ovoga Zakona postoji samo ako je teta prouzroena namjerno ili iz krajnje nepanje.
(12) Za tetu iz stavka 11. ovoga lanka odgovara Hrvatska narodna banka.
(13) Hrvatska narodna banka ovlatena je davati zamjenskom lanu uprave pisane naloge i
upute.
(14) Hrvatska narodna banka moe rjeenjem o imenovanju zamjenskog lana uprave odrediti
da uprava kreditne institucije ne moe donijeti odreenu odluku ako za nju ne glasa zamjenski
lan uprave.
(15) Ako je Hrvatska narodna banka rjeenjem o imenovanju zamjenskog lana uprave
odredila da uprava ne moe donijeti odreenu odluku ako za nju ne glasa zamjenski lan
uprave, ta injenica se upisuje u sudski registar kao ogranienje u ovlasti zastupanja osoba
ovlatenih za zastupanje kreditne institucije upisanih u sudski registar.
(16) Prijedlog za upis u sudski registar ogranienja iz stavka 15. ovoga lanka podnosi
Hrvatska narodna banka.
(17) lanovi uprave, lanovi nadzornog odbora i svi radnici kreditne institucije duni su
suraivati sa zamjenskim lanom uprave.

Administrator
lanak 235.d
(1) Hrvatska narodna banka moe imenovati administratora ako su ispunjeni svi sljedei
uvjeti:
1) ako kreditna institucija znaajno kri zahtjeve iz ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013
i drugih propisa kojima se ureuje poslovanje kreditnih institucija ili ako postoje znaajni
nedostaci u poslovanju kreditne institucije i
176

2) ako se unato mjerama naloenima u skladu s lankom 235.c ovoga Zakona financijsko
stanje kreditne institucije nije poboljalo ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da mjera iz
lanka 235.c ovoga Zakona ne bi bila dovoljna za poboljanje stanja kreditne institucije.
(2) Administratorom moe biti imenovana osoba koja ima odgovarajua struna znanja i
sposobnosti za obavljanje svojih dunosti te koja nije u sukobu interesa. Na imenovanje
administratora primjenjuje se lanak 229. stavci 2. do 6. ovoga Zakona. Hrvatska narodna
banka moe opozvati administratora tijekom njegova mandata i imenovati drugog
administratora.
(3) Administrator iz stavka 1. ovoga lanka osim dunosti i ovlasti u skladu s lancima 230.
do 232. ovoga Zakona ima i najmanje jednu od sljedeih ovlasti:
1) davanje prethodne suglasnosti na odreene odluke uprave i nadzornog odbora kreditne
institucije ili
2) savjetovanje uprave i nadzornog odbora kreditne institucije prije donoenja odluka.
(4) Rjeenjem o imenovanju administratora utvruju se ovlasti i dunosti koje on obavlja,
odreuje se razdoblje na koje je imenovan i rokovi redovitog izvjeivanja. Hrvatska narodna
banka moe odrediti odreene poslove koje administrator moe poduzeti samo uz prethodnu
suglasnost Hrvatske narodne banke.
(5) U sluaju iz stavka 3. toke 1. ovoga lanka uprava i nadzorni odbor ne mogu donositi
odluke samostalno, a odluke donesene bez prethodne suglasnosti administratora nitetne su.
(6) U sluaju iz stavka 3. toke 2. ovoga lanka uprava i nadzorni odbor duni su se pri
donoenju odluke savjetovati s administratorom.
(7) Ako je Hrvatska narodna banka rjeenjem o imenovanju administratora odredila da
pojedine radnje ili odluke uprava ili nadzorni odbor kreditne institucije moe poduzeti ili
donijeti samo uz prethodnu suglasnost administratora, ta se injenica upisuje u sudski registar
kao ogranienje u ovlasti zastupanja osoba ovlatenih za zastupanje kreditne institucije
upisanih u sudski registar.
(8) Prijedlog za upis u sudski registar ogranienja iz stavka 7. ovoga lanka podnosi Hrvatska
narodna banka.
(9) Hrvatska narodna banka imenuje administratora za razdoblje koje ne moe biti due od 12
mjeseci i moe ga produiti za jo 12 mjeseci ako ocijeni da i dalje postoji neki od uvjeta iz
lanka 235. stavka 1. ovoga Zakona. U sluaju produenja mandata administratora Hrvatska
narodna banka dioniarima e uiniti dostupnim obrazloenje takve odluke.
(10) Nadleni upravni sud o tubi podnesenoj protiv rjeenja Hrvatske narodne banke o
imenovanju administratora odluit e hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od njezina
primitka.
(11) Odgovornost za tetu koju administrator ili pomonici administratora prouzroe pri
obavljanju dunosti u okviru ovoga Zakona postoji samo ako je teta prouzroena namjerno ili
iz krajnje nepanje.
177

(12) Za tetu iz stavka 11. ovoga lanka odgovara Hrvatska narodna banka.
(13) Ovlasti administratora, odnosno pomonika prestaju:
1) istekom razdoblja navedenog u odluci o imenovanju
2) opozivom njegova imenovanja
3) uvoenjem posebne uprave
4) imenovanjem likvidatora
5) otvaranjem steajnog postupka ili
6) uvoenjem sanacijske uprave.
XIX.2. IMENOVANJE POSEBNE UPRAVE

Odluka o uvoenju posebne uprave

lanak 236.
(1) Hrvatska narodna banka moe donijeti odluku o uvoenju posebne uprave u kreditnu
instituciju ako su ispunjeni svi sljedei uvjeti:
1) ako kreditna institucija znaajno kri zahtjeve iz ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013
i drugih propisa kojima se ureuje poslovanje kreditnih institucija ili ako postoje znaajni
nedostaci u poslovanju kreditne institucije i
2) ako se unato mjerama naloenima u skladu s lankom 235.d ovoga Zakona financijsko
stanje kreditne institucije nije poboljalo ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da mjera iz
lanka 235.d ovoga Zakona ne bi bila dovoljna za poboljanje stanja kreditne institucije.
(2) Hrvatska narodna banka moe u odluci o uvoenju posebne uprave imenovati i pomonike
posebne uprave koji e obavljati pomone, administrativne i tehnike poslove po nalogu
posebne uprave. Pomonici posebne uprave nisu lanovi posebne uprave.
(3) Rjeenjem o uvoenju posebne uprave:
utvruju se razlozi za uvoenje posebne uprave
imenuju se predsjednik i pojedini lanovi posebne uprave te se moe utvrditi opseg poslova
kojima upravlja pojedini lan posebne uprave
imenuju se pomonici posebne uprave
odreuje se razdoblje na koje je imenovana posebna uprava
odreuju se sadraj i rokovi dostave izvjea iz lanka 244. ovoga Zakona i

178

 mogu se odrediti odreeni poslovi koje posebna uprava moe poduzeti samo uz prethodnu
suglasnost Hrvatske narodne banke.
(4) Hrvatska narodna banka imenuje posebnu upravu za razdoblje koje ne moe biti due od
12 mjeseci i moe ga produiti za jo 12 mjeseci ako ocijeni da i dalje postoji uvjet iz stavka
1. ovoga lanka. U sluaju produenja mandata posebne uprave Hrvatska narodna banka
dioniarima e uiniti dostupnim obrazloenje takve odluke.

Pravno sredstvo protiv odluke o uvoenju posebne uprave

lanak 237.
Nadleni upravni sud o tubi podnesenoj protiv rjeenja Hrvatske narodne banke o uvoenju
posebne uprave kreditnoj instituciji odluit e hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od njezina
primitka.

lanovi i pomonici posebne uprave

lanak 238.
(1) lanove i pomonike posebne uprave imenuje na dunost i razrjeuje dunosti Hrvatska
narodna banka.
(2) Posebna uprava kreditne institucije ima najmanje dva lana, od kojih je jedan imenovan
predsjednikom posebne uprave.
(3) Hrvatska narodna banka moe tijekom razdoblja posebne uprave razrijeiti imenovanog
lana ili pomonika posebne uprave te imenovati novog lana ili pomonika posebne uprave,
iji mandat moe trajati najdue do isteka zapoetog mandata posebne uprave.
(4) Prava i obveze lanova posebne uprave poinju danom dostave kreditnoj instituciji
rjeenja o uvoenju posebne uprave bez obzira na upis u sudski registar.
(5) lanovi posebne uprave zastupaju kreditnu instituciju pojedinano.
(6) lanom posebne uprave moe biti imenovana osoba koja ima odgovarajua struna znanja
i sposobnosti za obavljanje svojih dunosti te koja nije u sukobu interesa. Na lanove posebne
uprave ne primjenjuju se odredbe glave II.4. ovoga Zakona osim odredbi lanka 36. stavaka 4.
do 6., lanka 41. stavaka 1. do 3. te lanaka 48. i 49. ovoga Zakona.
(7) lanovi i pomonici posebne uprave mogu biti radnici Hrvatske narodne banke ili druge
osobe te imaju pravo na naknadu za svoj rad, koju isplauje Hrvatska narodna banka.
(8) Mandat posebne uprave prestaje:
1) istekom razdoblja navedenog u odluci o uvoenju
2) razrjeenjem posebne uprave
3) imenovanjem likvidatora
179

4) otvaranjem steajnog postupka

5) uvoenjem sanacijske uprave ili
6) imenovanjem zamjenika lanova uprave u skladu s lankom 245. ovoga Zakona.
(9) Danom prestanka mandata posebne uprave prestaje i mandat pomonika posebne uprave.

Upis u sudski registar i objavljivanje odluke o uvoenju posebne uprave

lanak 239.
(1) Odluka o uvoenju posebne uprave upisuje se u sudski registar. Istodobno se u sudski
registar upisuje promjena osoba ovlatenih za zastupanje kreditne institucije.
(2) Prijedlog za upis podataka iz stavka 1. ovoga lanka podnosi posebna uprava u roku tri
radna dana od dana donoenja odluke o uvoenju posebne uprave kreditnoj instituciji. Odluka
kojom je posebna uprava imenovana prilae se prijedlogu.
(3) Hrvatska narodna banka bez odgode e odluku o uvoenju posebne uprave dostaviti
kreditnoj instituciji, lanovima uprave i lanovima nadzornog odbora.

Pravne posljedice odluke o uvoenju posebne uprave

lanak 240.
(1) Danom dostave kreditnoj instituciji rjeenja o uvoenju posebne uprave prestaju sva prava
i ovlasti dotadanje uprave i nadzornog odbora te se dodjeljuju posebnoj upravi.
(2) Danom dostave kreditnoj instituciji rjeenja o uvoenju posebne uprave prestaju svi
ugovori na temelju kojih su dotadanji lanovi uprave bili zaposleni u toj kreditnoj instituciji.

Odgovornost za tetu
lanak 241.
(1) Odgovornost za tetu koju posebna uprava ili pomonici posebne uprave prouzroe pri
obavljanju dunosti u okviru ovoga Zakona postoji samo ako je teta prouzroena namjerno ili
iz krajnje nepanje.
(2) Za tetu iz stavka 1. ovoga lanka odgovara Hrvatska narodna banka.

Dunost suradnje dosadanjih lanova uprave i drugih radnika kreditne institucije

lanak 242.
(1) Dosadanji lanovi uprave i druge ovlatene osobe s posebnim ovlatenjima i
odgovornostima kreditne institucije duni su posebnoj upravi i pomonicima posebne uprave
odmah omoguiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji kreditne institucije te
sastaviti izvjee o primopredaji poslovanja.
180

(2) Dosadanji lanovi uprave kreditne institucije duni su posebnoj upravi ili pojedinom
lanu posebne uprave dati sva obrazloenja ili dodatna izvjea o poslovanju kreditne
institucije.
(3) Svi radnici kreditne institucije duni su suraivati s posebnom upravom i pomonicima
posebne uprave.
(4) lan posebne uprave ima pravo udaljiti osobu koja onemoguuje njegov rad te, ovisno o
okolnostima pojedinog sluaja, zatraiti pomo nadlenog tijela unutarnjih poslova.

Poslovi posebne uprave

lanak 243.
(1) Posebna uprava vodi poslove kreditne institucije.
(2) Hrvatska narodna banka ovlatena je davati posebnoj upravi pisane naloge i upute.
(3) U voenju poslova kreditne institucije posebna uprava mora se pridravati ogranienja
koja su joj postavljena na osnovi rjeenja Hrvatske narodne banke o njezinu imenovanju.
(4) Ako za mandata posebne uprave kreditna institucija prenosi ugovore o depozitu ili
ugovore o kreditu na drugu kreditnu instituciju, takav prijenos moe se izvriti bez prethodne
suglasnosti druge ugovorne strane ugovora koji se prenosi.

Dunosti posebne uprave

lanak 244.
(1) Posebna uprava duna je nakon imenovanja, u roku koji odredi Hrvatska narodna banka,
sastaviti i dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci izvjee o financijskom stanju i uvjetima
poslovanja kreditne institucije zajedno s procjenom njezine financijske stabilnosti i
mogunostima za njezino daljnje poslovanje.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, posebna uprava nije duna sastaviti i dostaviti izvjee
iz stavka 1. ovoga lanka ako je izvjee sastavio povjerenik na temelju lanka 231. stavka 1.
ovoga Zakona ili administrator na temelju lanka 235.d stavka 3. ovoga Zakona neposredno
prije imenovanja posebne uprave.
(3) Posebna uprava duna je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti dodatna izvjea i
informacije o svim pitanjima vanima za provoenje supervizije, odnosno nadzora te procjene
financijskog stanja i mogunosti daljnjeg poslovanja kreditne institucije.
(4) Posebna uprava duna je bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim
okolnostima koje mogu utjecati na pogoranje financijskog stanja kreditne institucije.
(5) Posebna uprava duna je postupati po nalozima i uputama Hrvatske narodne banke i
redovito izvjetavati Hrvatsku narodnu banku o izvrenju naloga i uputa.

181

(6) Hrvatska narodna banka moe naloiti posebnoj upravi da sazove glavnu skuptinu
dioniara kreditne institucije s utvrenim dnevnim redom i prijedlogom odluka.
(7) Za trajanja mandata posebne uprave glavna skuptina kreditne institucije moe se sazvati
samo po nalogu ili uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke. Posebna uprava sazvat
e glavnu skuptinu najkasnije u roku od osam dana od dana primitka naloga ili suglasnosti
Hrvatske narodne banke iz stavka 6. ovoga lanka.
(8) Na odravanje glavne skuptine dioniara primjenjuju se odredbe lanka 235.b stavaka 3. i
4. ovoga Zakona.

Imenovanje zamjenika lanova uprave iz redova nadzornog odbora

lanak 245.
(1) Ako je glavna skuptina kreditne institucije u koju je uvedena posebna uprava donijela
odluku o izboru, odnosno imenovanju lanova novoga nadzornog odbora, do imenovanja
novih lanova uprave, ali ne due od tri mjeseca, prava i dunosti uprave kreditne institucije
obnaaju dva lana nadzornog odbora koje kao zamjenike lanova uprave imenuje nadzorni
odbor. Nadzorni odbor duan je imenovati zamjenike lanova uprave u roku dva radna dana
od dana svog imenovanja i o tome bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(2) Ako je statutom kreditne institucije predvieno da nadzorni odbor ima tri lana, glavna
skuptina mora u novi nadzorni odbor izabrati odnosno imenovati pet lanova, od kojih dva s
mandatom do imenovanja novih lanova uprave.

XIX.3. NALAGANJE MJERA U FAZI RANE INTERVENCIJE ZA GRUPU

KREDITNIH INSTITUCIJA
Nalaganje mjera u fazi rane intervencije ako je Hrvatska narodna banka
konsolidirajue nadzorno tijelo
lanak 245.a
(1) Ako je ispunjen bilo koji uvjet za ranu intervenciju ili uvjet za imenovanje administratora
ili posebne uprave matinoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjeditem u RH, Hrvatska narodna
banka kao konsolidirajue nadzorno tijelo obavjetava Europsko nadzorno tijelo za
bankarstvo i savjetuje se s drugim nadlenim tijelima ukljuenima u kolegij supervizora o
ispunjenju navedenih uvjeta i o namjeri donoenja mjere iz lanka 235.a stavka 1. ovoga
Zakona toj kreditnoj instituciji.
(2) Hrvatska narodna banka moe matinoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjeditem u RH
naloiti mjeru iz lanka 235.a stavka 1. ovoga Zakona nakon primitka oitovanja od drugih
nadlenih tijela ukljuenih u kolegij supervizora ili nakon isteka roka za oitovanje. Hrvatska
narodna banka utvruje rok za oitovanje, koji ne moe biti dui od pet dana. Hrvatska
narodna banka prije donoenja odluke o tim mjerama duna je uzeti u obzir njihov uinak na
lanice grupe kreditnih institucija u RH u drugim dravama lanicama.

182

(3) Hrvatska narodna banka o mjeri iz stavka 2. ovoga lanka obavjetava druga nadlena
tijela ukljuena u kolegij supervizora i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(4) Ako nadleno tijelo druge drave lanice u kojoj je sjedite drutva keri matine kreditne
institucije u EU-u sa sjeditem u RH namjerava donijeti bilo koju od mjera predvienih
posebnim propisom koje svojim sadrajem odgovaraju mjerama iz lanaka 27. i 29. Direktive
2014/59/EU u to drutvo ker i o tome je obavijestilo Hrvatsku narodnu banku kao
konsolidirajue nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka moe dati miljenje o namjeravanom
donoenju mjera i procijeniti uinak tih mjera na matinu kreditnu instituciju u EU-u sa
sjeditem u RH, na grupu kreditnih institucija u RH i na druge lanice te grupe, te o tome
obavijestiti to nadleno tijelo najkasnije u roku od tri dana od dana primitka obavijesti.
(5) Ako Hrvatska narodna banka namjerava naloiti mjeru iz lanka 235.a stavka 1. ovoga
Zakona matinoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjeditem u RH i ako je dobila obavijest
jednog ili vie nadlenih tijela drugih drava lanica iz stavka 4. ovoga lanka, Hrvatska
narodna banka kao konsolidirajue nadzorno tijelo dostavit e tim nadlenim tijelima
obavijest o svim namjeravanim mjerama i suraivat e s tim nadlenim tijelima u donoenju
zajednike odluke o mogunosti usklaivanja primjene mjera predvienih posebnim propisom
koje svojim sadrajem odgovaraju mjerama iz lanaka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU, u dvije
ili vie kreditnih institucija ili investicijskih drutava iste grupe kreditnih institucija u RH, s
ciljem lake provedbe mjera za poboljanje financijskog poloaja dotine kreditne institucije
ili investicijskog drutva. Zajednika odluka donosi se u roku od pet dana od dana kada je
Hrvatska narodna banka dostavila obavijest o svim namjeravanim mjerama, a mora biti u
pisanom obliku i obrazloena. Hrvatska narodna banka dostavit e tu odluku matinoj
kreditnoj instituciji u EU-u sa sjeditem u RH. Hrvatska narodna banka na temelju zajednike
odluke donijet e rjeenje i dostaviti ga lanici grupe kreditnih institucija u RH za koju je
Hrvatska narodna banka nadleno tijelo.
(6) Ako je Hrvatska narodna banka dobila obavijest iz stavka 4. ovoga lanka od vie
nadlenih tijela drugih drava lanica, Hrvatska narodna banka kao konsolidirajue nadzorno
tijelo dostavit e tim nadlenim tijelima obavijest o svim namjeravanim mjerama i suraivat
e s tim nadlenim tijelima u donoenju zajednike odluke o mogunosti usklaivanja
primjene mjera predvienih posebnim propisom koje svojim sadrajem odgovaraju mjerama
iz lanaka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU, u dvije ili vie kreditnih institucija ili investicijskih
drutava iste grupe kreditnih institucija u RH, s ciljem lake provedbe mjera za poboljanje
financijskog poloaja dotine kreditne institucije ili investicijskog drutva. Zajednika odluka
donosi se u roku od pet dana od dana kada je Hrvatska narodna banka dostavila obavijest o
svim namjeravanim mjerama, a mora biti u pisanom obliku i obrazloena. Hrvatska narodna
banka dostavit e tu odluku matinoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjeditem u RH.
(7) Hrvatska narodna banka moe u postupku donoenja zajednike odluke iz stavka 5. ili 6.
ovoga lanka zatraiti pomo Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s lankom
31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) Ako postoje razliita miljenja u vezi s donoenjem odluke iz stavka 4. ovoga lanka, a
nadleno tijelo druge drave lanice u kojoj je sjedite drutva keri matine kreditne
institucije u EU-u sa sjeditem u RH namjerava donijeti mjere predviene posebnim propisom
koje svojim sadrajem odgovaraju mjerama iz lanka 27. stavka 1. toke a), koje se odnose na
toke 4., 10., 11. i 19. odjeljka A. Priloga, lanka 27. stavka 1. toke e) ili lanka 27. stavka 1.
toke g) Direktive 2014/59/EU, u roku za savjetovanje iz stavka 4. ovoga lanka, Hrvatska
183

narodna banka moe zatraiti posredovanje Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo u

skladu s lankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(9) Ako zajednika odluka iz stavka 5. ovoga lanka nije donesena u roku, Hrvatska narodna
banka samostalno e odluiti o donoenju mjere za matinu kreditnu instituciju u EU-u sa
sjeditem u RH, vodei rauna o stavovima i izdvojenim miljenjima koje su iznijela druga
nadlena tijela te o potencijalnom utjecaju tih mjera na stabilnost financijskog sustava
relevantnih drava lanica. Hrvatska narodna banka ovu odluku dostavlja matinoj kreditnoj
instituciji u EU-u sa sjeditem u RH.
(10) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, ako u roku od pet dana od dana kada je Hrvatska
narodna banka dostavila obavijest o namjeravanim mjerama navedenima u stavku 8. ovoga
lanka bilo koje nadleno tijelo drugih drava lanica zatrai posredovanje Europskog
nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s lankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010
i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od tri dana, Hrvatska
narodna banka donijet e mjeru za matinu kreditnu instituciju u EU-u sa sjeditem u RH u
skladu s tom odlukom. Rok od pet dana smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br.
1093/2010.
(11) Iznimno od stavka 5. i 9. ovoga lanka, ako u roku od pet dana od dana kada je Hrvatska
narodna banka dostavila obavijest o svim namjeravanim mjerama navedenima u stavku 8.
ovoga lanka Hrvatska narodna banka ili bilo koje nadleno tijelo drugih drava lanica
zatrai posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s lankom 19.
stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo
donijelo odluku u roku od tri dana, Hrvatska narodna banka donijet e mjeru za matinu
kreditnu instituciju u EU-u sa sjeditem u RH u skladu s tom odlukom. Rok od pet dana
smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Nalaganje mjera u fazi rane intervencije ako Hrvatska narodna banka nije
konsolidirajue nadzorno tijelo
lanak 245.b
(1) Ako je nadleno tijelo druge drave lanice ujedno i konsolidirajue nadzorno tijelo,
Hrvatska narodna banka na zahtjev konsolidirajueg nadzornog tijela moe dati svoje
miljenje u postupku donoenja odluke o nalaganju mjera predvienih posebnim propisom
koje svojim sadrajem odgovaraju mjerama iz lanaka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU za
matinu kreditnu instituciju u EU-u.
(2) Ako Hrvatska narodna banka namjerava donijeti mjeru iz lanka 235.a stavka 1. ovoga
Zakona za kreditnu instituciju sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, koja je drutvo ki matine
kreditne institucije u EU-u, duna je o tome obavijestiti konsolidirajue nadzorno tijelo i
Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(3) Hrvatska narodna banka, nakon savjetovanja s konsolidirajuim nadzornim tijelom koje ne
moe trajati due od tri dana, samostalno e donijeti odluku iz stavka 2. ovoga lanka, vodei
rauna o miljenju konsolidirajueg nadzornog tijela. O toj odluci Hrvatska narodna banka
obavijestit e konsolidirajue nadzorno tijelo i ostala nadlena tijela ukljuena u kolegij
supervizora te Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

184

(4) Ako vie nadlenih tijela namjerava naloiti mjere predviene posebnim propisima koje
svojim sadrajem odgovaraju mjerama iz lanaka 27. ili 29. Direktive 2014/59/EU u vie od
jedne kreditne institucije ili investicijskog drutva iz grupe kreditnih institucija u EU-u,
Hrvatska narodna banka e na zahtjev konsolidirajueg nadzornog tijela sudjelovati pri
donoenju zajednike odluke o mogunosti usklaivanja primjene mjera ili imenovanja istog
privremenog upravitelja predvienih posebnim propisima, a koje mjere svojim sadrajem
odgovaraju mjerama iz lanka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU u vie kreditnih institucija ili
investicijskih drutava te grupe. Zajednika odluka donosi se u roku od pet dana od primitka
obavijesti konsolidirajueg nadzornog tijela o namjeri nalaganja neke od tih mjera u vie
lanica grupe. Hrvatska narodna banka donijet e na temelju zajednike odluke rjeenje i
dostaviti ga lanici grupe kreditnih institucija u EU-u za koju je Hrvatska narodna banka
nadleno tijelo.
(5) Hrvatska narodna banka moe u postupku donoenja zajednike odluke iz stavka 4. ovoga
lanka zatraiti pomo Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s lankom 31.
Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(6) Ako postoje razliita miljenja u vezi s donoenjem odluke iz stavka 3. ovoga lanka, koja
se odnosi na mjere iz lanka 235.a ovoga Zakona koje svojim sadrajem odgovaraju mjerama
iz lanka 27. stavka 1. toke a), koje se odnose na toke 4., 10., 11. i 19. odjeljka A. Priloga,
lanka 27. stavka 1. toke e) ili lanka 27. stavka 1. toke g) Direktive 2014/59/EU, i ako je
konsolidirajue nadzorno tijelo zatrailo posredovanje Europskog nadzornog tijela za
bankarstvo u skladu s lankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010, i ako je Europsko
nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od tri dana od primitka zahtjeva za
posredovanje, Hrvatska narodna banka donijet e odluku u skladu s tom odlukom. Ako odluka
Europskog nadzornog tijela za bankarstvo nije donesena u roku od tri dana od primitka
zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka donijet e samostalnu odluku o nalaganju
tih mjera kreditnoj instituciji za koju je Hrvatska narodna banka nadleno tijelo.
(7) Ako zajednika odluka iz stavka 4. ovog lanka nije donesena u roku, Hrvatska narodna
banka samostalno e odluiti o donoenju mjere za kreditnu instituciju sa sjeditem u
Republici Hrvatskoj koja je drutvo ki matine kreditne institucije u EU-u.
(8) Hrvatska narodna banka moe zatraiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za
bankarstvo u skladu s lankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 u predvienom
roku za savjetovanje, a po primitku obavijesti konsolidirajueg nadzornog tijela o namjeri
nalaganja mjera predvienih posebnim propisom koje svojim sadrajem odgovaraju mjerama
iz lanka 27. stavka 1. toke a), koje se odnose na toke 4., 10., 11. i 19. odjeljka A. Priloga,
lanka 27. stavka 1. toke e) ili lanka 27. stavka 1. toke g) Direktive 2014/59/EU matinoj
kreditnoj instituciji u EU-u, ako se ne slae s tim prijedlogom konsolidirajueg nadzornog
tijela.
(9) Hrvatska narodna banka moe zatraiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za
bankarstvo u skladu s lankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 u roku od pet dana
od dana obavijesti konsolidirajueg nadzornog tijela ako postoje razliita miljenja u vezi s
donoenjem zajednike odluke iz stavka 4. ovoga lanka. Ako je Europsko nadzorno tijelo za
bankarstvo donijelo odluku u roku od tri dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska
narodna banka donijet e odluku u skladu s tom odlukom. Ako odluka Europskog nadzornog
tijela za bankarstvo nije donesena u roku od tri dana od primitka zahtjeva za posredovanje,
Hrvatska narodna banka donijet e samostalnu odluku o nalaganju tih mjera kreditnoj
185

instituciji za koju je Hrvatska narodna banka nadleno tijelo. Rok od pet dana smatra se
rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
XIX.4. POSEBNO RUKOVODSTVO I REORGANIZACIJA POSLOVANJA

PODRUNICE KREDITNE INSTITUCIJE IZ TREE ZEMLJE

Odluka o uvoenju posebnog rukovodstva u podrunici kreditne institucije iz tree
zemlje
lanak 246.
(1) Hrvatska narodna banka donijet e odluku o uvoenju posebnog rukovodstva u podrunici
kreditne institucije iz tree zemlje u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: odluka o
posebnom rukovodstvu) u sljedeim sluajevima:
1) ako je podrunici kreditne institucije iz tree zemlje naloeno provoenje supervizorskih
mjera, a ona ih u roku odreenom za njihovo provoenje nije poela provoditi ili ih nije
provela, zbog ega bi daljnje poslovanje te podrunice moglo ugroziti njezinu likvidnost
odnosno solventnost te je nuna zatita interesa njezinih vjerovnika
2) ako podrunica kreditne institucije iz tree zemlje unato naloenim supervizorskim
mjerama nije dosegnula bilo koju stopu kapitala iz lanka 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili
3) ako je ugroena ili bi daljnje poslovanje podrunice kreditne institucije iz tree zemlje
moglo ugroziti njezinu likvidnost odnosno solventnost te je nuna zatita interesa njezinih
vjerovnika.
(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga lanka, ako Hrvatska narodna banka utvrdi postojanje
injenica koje s velikom vjerojatnou upuuju na poboljanje stanja u podrunici, moe
odgoditi donoenje odluke o posebnom rukovodstvu.
(3) Odluka o posebnom rukovodstvu donosi se u obliku rjeenja. U tom se rjeenju utvruju
razlozi za uvoenje posebnog rukovodstva u konkretnom sluaju, imena lanova posebnog
rukovodstva, opseg poslova koje obavlja i/ili kojima upravlja pojedini lan posebnog
rukovodstva te razdoblje trajanja posebnog rukovodstva, koje ne smije biti due od jedne
godine raunajui od dana donoenja rjeenja.
(4) Hrvatska narodna banka ovlatena je davati posebnom rukovodstvu naloge za voenje
poslovanja te podrunice.

Pravno sredstvo protiv odluke o posebnom rukovodstvu

lanak 247.
(1) Protiv odluke Hrvatske narodne banke o posebnom rukovodstvu dosadanje rukovodstvo
podrunice, kao i kreditna institucija iz tree zemlje (osniva), ovlateni su podnijeti tubu
upravnom sudu u roku 30 dana od dana dostave navedene odluke.
(2) Nadleni upravni sud o tubi iz stavka 1. ovoga lanka odluit e hitno, a najkasnije u
roku od 30 dana od njezina primitka.
186

Primjena odredbi ovoga Zakona na posebno rukovodstvo podrunice kreditne

institucije iz tree zemlje
lanak 248.
Na posebno rukovodstvo podrunice kreditne institucije iz tree zemlje na odgovarajui nain
primjenjuju se odredbe lanaka 238., 239., 242., 243., 244. i 245. ovoga Zakona.

Pravne posljedice odluke o posebnom rukovodstvu

lanak 249.
Danom dostave podrunici odluke o posebnom rukovodstvu prestaju sve ovlasti dosadanjih
osoba odgovornih za voenje poslova te podrunice, osim ovlasti iz lanka 237. stavka 1. i
lanka 256. ovoga Zakona.

XX. LIKVIDACIJA KREDITNE INSTITUCIJE

XX.1. REDOVNA LIKVIDACIJA KREDITNE INSTITUCIJE
Pokretanje postupka redovne likvidacije
lanak 250.
(1) Glavna skuptina dioniara kreditne institucije moe donijeti odluku o prestanku kreditne
institucije.
(2) Prije donoenja odluke iz stavka 1. ovoga lanka uprava i nadzorni odbor kreditne
institucije duni su obaviti prethodne konzultacije s Hrvatskom narodnom bankom.
(3) Likvidatori kreditne institucije u redovnoj likvidaciji duni su obavijestiti Hrvatsku
narodnu banku o odluci iz stavka 1. ovoga lanka prvog radnog dana nakon njezina
donoenja.
(4) Likvidatori kreditne institucije u redovnoj likvidaciji duni su uz obavijest iz stavka 3.
ovoga lanka Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti nalog za prijenos sredstava s rauna kreditne
institucije u redovnoj likvidaciji koji se vodi u Hrvatskoj narodnoj banci na transakcijski
raun otvoren u drugoj kreditnoj instituciji. Nakon prijenosa sredstava Hrvatska narodna
banka zatvorit e taj raun kreditne institucije u redovnoj likvidaciji.
(5) Odluku iz stavka 1. ovoga lanka likvidatori su duni bez odgode objaviti u Narodnim
novinama i najmanje dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj.

Likvidatori kreditne institucije u redovnoj likvidaciji

lanak 251.
(1) Kreditna institucija u redovnoj likvidaciji mora imati najmanje dva likvidatora.

187

(2) Likvidatorom kreditne institucije u redovnoj likvidaciji moe biti imenovana samo fizika
osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje za lana uprave kreditne institucije u skladu s
ovim Zakonom.

Dunosti likvidatora
lanak 252.
(1) Likvidatori kreditne institucije u redovnoj likvidaciji duni su okonati poslove koji su u
tijeku, naplatiti trabine, unoviti imovinu te kreditne institucije i podmiriti obveze prema
vjerovnicima.
(2) U mjeri u kojoj to zahtijeva provoenje likvidacije, likvidatori mogu ulaziti u nove
poslove.

Primjena odredbi ovoga Zakona tijekom provoenja redovne likvidacije

lanak 253.
(1) Na kreditnu instituciju u redovnoj likvidaciji na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje nain
primjene odredbi ovoga Zakona u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka.

Utvrivanje postojanja steajnog razloga od strane likvidatora

lanak 254.
Ako tijekom provoenja redovne likvidacije kreditne institucije likvidatori procijene da je
nastupio neki od razloga iz Steajnog zakona, duni su bez odgode podnijeti prijedlog za
otvaranje steajnog postupka nad kreditnom institucijom u redovnoj likvidaciji i o tome
odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

Zabrana promjene djelatnosti kreditne institucije u redovnoj likvidaciji

lanak 254.a
Kreditna institucija koja je pokrenula postupak redovne likvidacije ne moe promijeniti
djelatnost na nain da prestane pruati bankovne usluge i nastavi poslovati, ve mora zavriti
postupak likvidacije i provesti brisanje u sudskom registru.

188

XX.2. PRISILNA LIKVIDACIJA KREDITNE INSTITUCIJE

Pokretanje postupka prisilne likvidacije
lanak 255.
(1) Hrvatska narodna banka kao sanacijsko tijelo donosi odluku o pokretanju prisilne
likvidacije kreditne institucije pod uvjetom da je u sanacijskom planu utvreno da sanacija te
kreditne institucije nije u javnom interesu ili ako je Dravna agencija za osiguranje tednih
uloga i sanaciju banaka kao sanacijsko tijelo odluila da ne postoje uvjeti za otvaranje
postupka sanacije te kreditne institucije, i to u sljedeim sluajevima:
1) ako je kreditnoj instituciji poniteno ili ukinuto rjeenje kojim je dano odobrenje za rad, a
nisu ispunjeni steajni razlozi iz lanka 266. ovoga Zakona ili
2) ako procijeni da bi provoenje redovne likvidacije moglo izazvati tetu za vjerovnike
kreditne institucije.
(2) U sluaju iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka Hrvatska narodna banka istodobno e s
donoenjem odluke o ponitenju ili ukidanju rjeenja kojim je dano odobrenje za rad donijeti i
odluku o pokretanju postupka prisilne likvidacije.
(3) Hrvatska narodna banka donosi odluku o pokretanju prisilne likvidacije u obliku rjeenja u
sluaju iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka istekom dana u kojem je donesena procjena o
tetnosti provoenja redovne likvidacije za vjerovnike.
(4) Odluka o pokretanju postupka prisilne likvidacije kreditne institucije mora u izrijeci
sadravati dan, sat i minutu pokretanja postupka prisilne likvidacije, koji je istodoban s
trenutkom donoenja te odluke.

Pravno sredstvo protiv odluke o prisilnoj likvidaciji

lanak 256.
Nadleni upravni sud o tubi podnesenoj protiv rjeenja Hrvatske narodne banke o pokretanju
prisilne likvidacije kreditnoj instituciji odluit e hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od
njezina primitka.

Objava odluke o prisilnoj likvidaciji

lanak 257.
(1) Hrvatska narodna banka odluku o prisilnoj likvidaciji kreditne institucije dostavit e
Dravnoj agenciji za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka, i to istog dana kada je odluka
i donesena.
(2) Odluku o pokretanju postupka prisilne likvidacije Hrvatska narodna banka objavit e u
Narodnim novinama i najmanje dva dnevna lista koji izlaze u Republici Hrvatskoj.

189

(3) Likvidator kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji duan je odmah po svom imenovanju
objaviti odluku o pokretanju postupka prisilne likvidacije na mrenim stranicama kreditne
institucije u prisilnoj likvidaciji.

Likvidatori u postupku prisilne likvidacije

lanak 258.
(1) Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka duna je u roku od 24 sata
od primitka odluke iz lanka 255. ovoga Zakona imenovati dva ili vie likvidatora. Likvidator
je duan u roku od tri radna dana od donoenja odluke o njegovu imenovanju podnijeti prijavu
za upis u sudski registar te odluke i prijavu promjene osoba ovlatenih za zastupanje.
(2) Likvidatorom moe biti imenovana samo osoba koja ima odgovarajua struna znanja,
sposobnost i iskustvo potrebne za voenje poslova kreditne institucije, te koja ispunjava
uvjete za lana uprave prema odredbama Zakona o trgovakim drutvima.
(3) Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka je ovlatena davati
likvidatorima pisane naloge i upute.
(4) Likvidatori su duni postupati po nalozima i uputama Dravne agencije za osiguranje
tednih uloga i sanaciju banaka i redovito je izvjetavati o izvrenju naloga i uputa, a posebice
o ekonomskom i financijskom stanju kreditne institucije i mjerama koje je provela pri
izvravanju svojih dunosti.
(5) Likvidatori su duni bez odgode obavijestiti Dravnu agenciju za osiguranje tednih uloga
i sanaciju banaka i Hrvatsku narodnu banku o svim okolnostima koje mogu negativno utjecati
na postupak prisilne likvidacije.
(6) Odgovornost za tetu koju likvidatori prouzroe pri obavljanju dunosti u okviru ovoga
Zakona postoji samo ako je teta prouzroena namjerno ili iz krajnje nepanje.
(7) Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka moe razrijeiti likvidatora
i imenovati novog.
(8) Na suradnju dosadanjih lanova uprave i drugih radnika kreditne institucije u prisilnoj
likvidaciji s likvidatorom na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe lanka 242. ovoga
Zakona.

Pravne posljedice prisilne likvidacije

lanak 259.
(1) Danom dostave odluke o imenovanju likvidatora kreditnoj instituciji prestaju sve ovlasti
lanova uprave i lanova nadzornog odbora kreditne institucije te ovlasti glavne skuptine
dioniara.
(2) Tijekom postupka prisilne likvidacije ovlasti nadzornog odbora kreditne institucije i
glavne skuptine dioniara izvrava Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju
banaka.
190

(3) Danom dostave kreditnoj instituciji odluke o imenovanju likvidatora prestaju svi ugovori
na temelju kojih su dotadanji lanovi uprave bili zaposleni u toj kreditnoj instituciji.

Privremene zabrane nakon donoenja odluke o pokretanju prisilne likvidacije

lanak 259.a
(1) Odluka o pokretanju prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom ima sljedee
posljedice:
1) privremenu zabranu provedbe osnova za plaanje na teret rauna kreditne institucije u
prisilnoj likvidaciji i na teret rauna klijenata te kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji
prema zakonu kojim se ureuje provedba ovrhe na novanim sredstvima
2) privremenu zabranu kreditnoj instituciji u prisilnoj likvidaciji da obavlja plaanja sa svih
svojih rauna za svoje potrebe i da prima uplate na svoje raune
3) privremenu zabranu kreditnoj instituciji u prisilnoj likvidaciji da prua platne usluge za
svoje klijente
4) privremenu zabranu kreditnoj instituciji u prisilnoj likvidaciji da obavlja isplate i prijenos s
rauna svojih klijenata.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, doputene su sljedee uplate kojima dunici
ispunjavaju svoje obveze prema kreditnoj instituciji u prisilnoj likvidaciji:
1) gotovinske uplate kreditnoj instituciji u prisilnoj likvidaciji i
2) uplate na transakcijski raun koji kreditna institucija u prisilnoj likvidaciji vodi kod druge
kreditne institucije u skladu s lankom 259.b stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, na transakcijski raun iz stavka 2. toke 2. ovoga
lanka likvidator moe izvriti gotovinske uplate.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka provodi na raunu kreditne
institucije u prisilnoj likvidaciji konanu namiru obraunatih platnih transakcija preko drugog
platnog sustava do trenutka otvaranja postupka zbog insolventnosti nad tom kreditnom
institucijom. Postupak namire provodi se sukladno propisanim pravilima rada platnog sustava
iz novanih sredstava koja je kreditna institucija izdvojila za te potrebe kod Hrvatske narodne
banke prije trenutka otvaranja postupka zbog insolventnosti.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, za sve uplate na raune koje kreditna institucija u
prisilnoj likvidaciji ima otvorene u drugim kreditnim institucijama, u Republici Hrvatskoj ili
izvan nje, izvrene protivno stavku 1. i 2. ovoga lanka nakon trenutka iz stavka 6. ovoga
lanka kreditna institucija u prisilnoj likvidaciji duna je izvriti povrat novanih sredstava
platitelju ili poduzeti razumne mjere radi prijenosa novanih sredstava korisniku iz te platne
transakcije. Novana sredstva kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji koja su primljena na
ovaj nain ne ulaze ni u likvidacijsku, ni u steajnu masu kreditne institucije.

191

(6) Hrvatska narodna banka duna je obavijest o odluci iz stavka 1. ovoga lanka odmah
objaviti na svojim mrenim stranicama. Obavijest mora sadravati podatke o danu, satu i
minuti kako su navedeni u izrijeci odluke iz stavka 1. ovoga lanka. Hrvatska narodna banka
duna je tu obavijest bez odgode objaviti u najmanje dva dnevna lista Republike Hrvatske uz
informaciju o posljedicama iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka.
(7) Dan, sat i minuta navedeni u izrijeci odluke iz stavka 1. ovoga lanka jest trenutak
otvaranja postupka zbog insolventnosti nad tom kreditnom institucijom u smislu zakona
kojim se ureuje konanost namire u platnim sustavima.
(8) Obavijest o odluci iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatska narodna banka duna je bez odgode
dostaviti Financijskoj agenciji, Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i kreditnoj
instituciji u prisilnoj likvidaciji telefaksom ili elektronikom potom.
(9) Likvidator u ime kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji i vjerovnici te institucije
ovlateni su pobijati sve isplate, prijenose i platne transakcije izvrene protivno privremenim
zabranama iz stavka 1. ovoga lanka nakon trenutka iz stavka 6. ovoga lanka, osim plaanja
izvrenih u skladu sa stavcima 2. i 10. ovoga lanka.
(10) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, likvidator moe uz suglasnost Dravne agencije za
osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka vriti plaanja iz gotovinskih sredstava kreditne
institucije u prisilnoj likvidaciji i s rauna iz stavka 2. toke 2. ovoga lanka samo ako su
takva plaanja nuna radi ouvanja imovine kreditne institucije.
(11) Zabrane iz stavka 1. ovoga lanka prestaju zatvaranjem rauna koji se vodi u Hrvatskoj
narodnoj banci ili danom, satom i minutom otvaranja steajnog postupka.
(12) Ako sud odbaci ili odbije prijedlog za otvaranje steajnog postupka, privremene zabrane
iz stavka 1. ovoga lanka prestaju istekom roka od dva radna dana od dana kada je kreditnoj
instituciji u prisilnoj likvidaciji dostavljeno rjeenje o odbacivanju ili odbijanju prijedloga.

Dunosti likvidatora
lanak 259.b
(1) Likvidator je duan sljedei radni dan od imenovanja otvoriti transakcijski raun kreditne
institucije u prisilnoj likvidaciji za potrebe lanka 259.a stavka 2. toke 2. ovoga Zakona kod
druge kreditne institucije ili, ako ve ima otvorene transakcijske raune, odrediti jedan
transakcijski raun za tu svrhu i o tome bez odgaanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i
dunike kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji.
(2) Kreditna institucija kod koje kreditna institucija u prisilnoj likvidaciji zatrai otvaranje
rauna iz stavka 1. ovoga lanka, otvara taj raun na temelju odluke Hrvatske narodne banke
o pokretanju prisilne likvidacije i odluke o imenovanju likvidatora i prije njihova upisa u
sudski registar. Nakon provedenog upisa likvidacije u sudski registar, kreditna institucija u
prisilnoj likvidaciji duna je bez odgaanja dostaviti rjeenje o tom upisu kreditnoj instituciji
kod koje je otvorila transakcijski raun.
(3) Likvidator je duan najkasnije u roku od 15 radnih dana od dana donoenja odluke iz
lanka 259.a stavka 1. ovoga Zakona izraditi poetnu likvidacijsku bilancu i na temelju
192

pregovora s vjerovnicima u vezi s nainom i rokovima ispunjenja njihovih trabina izraditi

procjenu provedivosti likvidacije te ih bez odgaanja dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci i
Dravnoj agenciji za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka.
(4) Ako u roku iz stavka 3. ovoga lanka nije nastupila nedostupnost depozita, Hrvatska
narodna banka moe na zahtjev likvidatora produiti rok iz stavka 3. ovoga lanka za
dodatnih 15 radnih dana.
(5) Likvidator moe procijeniti da je likvidacija provediva samo ako je takva procjena
potkrijepljena obvezujuim sporazumom koji je likvidator sklopio s vjerovnicima ije su
trabine presudne za provedbu likvidacije, a o nainu i rokovima ispunjenja trabine, i ako je
za takvu procjenu dobio prethodnu suglasnost Dravne agencije za osiguranje tednih uloga i
sanaciju banaka.

Nastavak prisilne likvidacije

lanak 259.c
(1) Ako je procijenio da je likvidacija provediva, likvidator je duan provesti prisilnu
likvidaciju kreditne institucije, primjenjujui na odgovarajui nain odredbe Zakona o
trgovakim drutvima u dijelu kojim se ureuje likvidacija trgovakih drutava.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, likvidator je, uz procjenu iz lanka 259.b stavka 3.
ovoga lanka, duan Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti nalog za prijenos sredstava s rauna
kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji koji se vodi u Hrvatskoj narodnoj banci na
transakcijski raun iz lanka 259.b stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Ako likvidator nije u roku od pet radnih dana od isteka roka iz lanka 259.b stavka 3. ili 4.
ovoga Zakona dostavio Hrvatskoj narodnoj banci nalog iz stavka 2. ovoga lanka, a nije
podnesen prijedlog za otvaranje steajnog postupka kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji,
Hrvatska narodna banka izvrit e prijenos sredstava s rauna te kreditne institucije koji se
vodi u Hrvatskoj narodnoj banci na transakcijski raun iz lanka 259.b stavka 1. ovoga
Zakona te nakon toga zatvoriti raun te kreditne institucije koji se vodi u Hrvatskoj narodnoj
banci.
(4) Ako likvidator nije u roku od pet radnih dana od isteka roka iz lanka 259.b stavka 3. ili 4.
ovoga Zakona obavijestio Hrvatsku narodnu banku o transakcijskom raunu iz lanka 259.b
stavka 1. ovoga Zakona, a nije podnesen prijedlog za otvaranje steajnog postupka kreditne
institucije u prisilnoj likvidaciji, Hrvatska narodna banka zatvorit e raun kreditne institucije
u prisilnoj likvidaciji koji se vodi u Hrvatskoj narodnoj banci te e sredstva s tog rauna
proslijediti toj kreditnoj instituciji nakon dobivanja obavijesti o transakcijskom raunu iz
lanka 259.b stavka 1. ovoga Zakona.

Izvjee o tijeku postupka prisilne likvidacije

lanak 260.
Na zahtjev Hrvatske narodne banke likvidatori su duni dostaviti izvjee o tijeku postupka
likvidacije.

193

Utvrivanje postojanja steajnog razloga od strane likvidatora

lanak 261.
(1) Likvidatori su duni podnijeti prijedlog za otvaranje steajnog postupka nad kreditnom
institucijom u prisilnoj likvidaciji:
1) ako poetnom likvidacijskom bilancom i procjenom provedivosti likvidacije utvrde
postojanje nekog od steajnih razloga iz Steajnog zakona odnosno ako utvrde neprovedivost
likvidacije, i to najkasnije sljedei radni dan od utvrenja i
2) ako tijekom provoenja prisilne likvidacije procijene da je nastupio neki od steajnih
razloga iz Steajnog zakona, bez odgaanja.
(2) O podnoenju prijedloga za otvaranje steajnog postupka likvidatori su duni bez odgode
obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(3) Vjerovnik kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji moe podnijeti prijedlog za otvaranje
steajnog postupka iz razloga navedenih u Steajnom zakonu, ali tek nakon isteka roka iz
lanka 259.b stavka 3. ili 4. ovoga Zakona.

Primjena odredbi ovoga Zakona i Zakona o trgovakim drutvima tijekom provoenja

prisilne likvidacije
lanak 262.
(1) Na kreditnu instituciju nad kojom se provodi postupak prisilne likvidacije na odgovarajui
nain primjenjuju se odredbe Zakona o trgovakim drutvima u dijelu kojim se ureuje
likvidacija trgovakih drutava.
(2) Na kreditnu instituciju u postupku prisilne likvidacije na odgovarajui nain primjenjuju
se odredbe ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje nain
primjene odredbi ovoga Zakona u sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka.

Zabrana promjene djelatnosti kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji

lanak 262.a
Kreditna institucija nad kojom je pokrenut postupak prisilne likvidacije ne moe promijeniti
djelatnost na nain da prestane pruati bankovne usluge i nastavi poslovati, ve mora zavriti
postupak likvidacije i provesti brisanje u sudskom registru.

194

Donoenje odluke o pokretanju postupka prisilne likvidacije za lanice grupe kreditnih

institucija
lanak 262.b
(1) Na donoenje odluke o pokretanju prisilne likvidacije kreditne institucije koja je lanica
grupe kreditnih institucija u EU-u na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe lanka 265.b
ovoga Zakona.
(2) Na donoenje odluke o pokretanju prisilne likvidacije kreditne institucije koja je matina
kreditna institucija u EU-u sa sjeditem u RH pri emu barem jedna lanica grupe ima sjedite
u drugoj dravi lanici, na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe lanka 265.a ovoga
Zakona.

XX.3. LIKVIDACIJA PODRUNICE KREDITNE INSTITUCIJE IZ TREE

ZEMLJE
Primjena odredbi ovoga Zakona tijekom provoenja likvidacije nad podrunicom
kreditne institucije iz tree zemlje
lanak 263.
(1) Na podrunicu kreditne institucije iz tree zemlje nad kojom se provodi postupak
likvidacije na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanaka 251. do 262. ovoga Zakona.
(2) Osim u sluaju razloga iz lanka 255. stavka 1. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka
donijet e odluku o pokretanju prisilne likvidacije nad podrunicom kreditne institucije iz
tree zemlje i u sluaju kada podrunica kreditne institucije iz tree zemlje nije postupila po
nalogu Hrvatske narodne banke iz lanka 91. stavka 4. ovoga Zakona.

XXI. STEAJ KREDITNE INSTITUCIJE

XXI.1. STEAJ KREDITNE INSTITUCIJE
Primjena odredbi Steajnog zakona
lanak 264.
Na steaj kreditnih institucija primjenjuju se odredbe Steajnog zakona, osim ako nije
drukije propisano ovim Zakonom.

Prijedlog za otvaranje steajnog postupka

lanak 265.
Prijedlog za otvaranje steajnog postupka nad kreditnom institucijom moe podnijeti samo
Hrvatska narodna banka kao sanacijsko tijelo zbog razloga navedenih u lanku 266. ovoga
Zakona ako je ispunjen jedan od sljedeih uvjeta:

195

1) ako je donesenim sanacijskim planom utvreno da sanacija nije nuna u javnom interesu i
ako je sanacijskim planom predvieno da kreditna institucija nee biti sanirana u sluaju da su
ispunjeni uvjeti iz lanka 28. stavka 1. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih
drutava, ve e se nad njom pokrenuti steajni postupak odnosno postupak prisilne
likvidacije ili
2) ako je Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka kao sanacijsko tijelo
odluila da ne postoje uvjeti za provoenje postupka sanacije te kreditne institucije.

Donoenje odluke o podnoenju prijedloga za otvaranje steajnog postupka ako je

Hrvatska narodna banka sanacijsko tijelo za grupu
lanak 265.a
(1) Ako je Hrvatska narodna banka sanacijsko tijelo za grupu, Savjet Hrvatske narodne banke
donosi odluku o obavjetavanju sanacijskog kolegija o namjeri podnoenja prijedloga za
otvaranje steajnog postupka nad matinom kreditnom institucijom u EU-u sa sjeditem u RH
ako Hrvatska narodna banka utvrdi da ta kreditna institucija propada ili e vjerojatno propasti
jer su ispunjeni uvjeti iz lanka 28. stavka 1. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i
investicijskih drutava i ako je ispunjen jedan od sljedeih uvjeta:
1) ako je donesenim sanacijskim planom utvreno da sanacija te kreditne institucije nije
nuna u javnom interesu i ako je sanacijskim planom predvieno da ta kreditna institucija
nee biti sanirana u sluaju da su uvjeti iz lanka 28. stavka 1. Zakona o sanaciji kreditnih
institucija i investicijskih drutava ispunjeni, ve e se nad njom pokrenuti steajni postupak
odnosno postupak prisilne likvidacije ili
2) ako je Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka kao sanacijsko tijelo
odluila da ne postoje uvjeti za provoenje postupka sanacije te kreditne institucije.
(2) Hrvatska narodna banka e bez odgaanja obavijestiti lanove sanacijskog kolegija o
odluci iz stavka 1. ovoga lanka. Ta obavijest mora sadravati informacije:
1) da matina kreditna institucija u EU-u sa sjeditem u RH propada ili e vjerojatno propasti
i
2) da Hrvatska narodna banka kao sanacijsko tijelo za grupu namjerava podnijeti prijedlog za
otvaranje steajnog postupka nad tom kreditnom institucijom.
(3) Ako je Hrvatska narodna banka kao sanacijsko tijelo za grupu nakon savjetovanja s
drugim lanovima sanacijskog kolegija procijenila da otvaranje steajnog postupka nad
matinom kreditnom institucijom u EU-u sa sjeditem u RH nee utjecati na to da bilo koja
lanica grupe u drugoj dravi lanici zbog toga ispuni uvjete za pokretanje sanacije odnosno
otvaranja steajnog postupka, Savjet Hrvatske narodne banke donijet e samostalnu odluku iz
lanka 267. stavka 1. ovoga Zakona te o istom obavijestiti druge lanove sanacijskog kolegija.
(4) Hrvatska narodna banka e pri donoenju odluke iz stavka 3. ovoga lanka voditi rauna o
financijskoj stabilnosti relevantnih drava lanica.

196

(5) Ako Hrvatska narodna banka kao sanacijsko tijelo nakon savjetovanja s drugim lanovima
sanacijskog kolegija za grupu procijeni da e otvaranje steajnog postupka nad matinom
kreditnom institucijom u EU-u sa sjeditem u RH utjecati na to da bilo koja lanica grupe u
drugoj dravi lanici zbog toga ispuni uvjete za pokretanje sanacije odnosno otvaranje
steajnog postupka i da je potrebno donijeti program sanacije za grupu iz lanka 30. stavka 3.
Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih drutava i stavka 7. istoga lanka,
Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka izradit e program sanacije za
grupu, koji uzima u obzir otvaranje steajnog postupka nad matinom kreditnom institucijom
u EU-u sa sjeditem u RH, i postupiti u skladu s lankom 30. Zakona o sanaciji kreditnih
institucija i investicijskih drutava.
(6) Savjet Hrvatske narodne banke moe, neovisno o programu sanacije za grupu iz stavka 5.
ovoga lanka, samostalno donijeti odluku iz lanka 267. stavka 1. ovoga Zakona.
(7) Uzimajui u obzir urnost situacije postupci u skladu s ovim lankom provode se bez
odgode.

Donoenje odluke o podnoenju prijedloga za otvaranje steajnog postupka ako

Hrvatska narodna banka nije sanacijsko tijelo za grupu
lanak 265.b
(1) Ako Hrvatska narodna banka nije sanacijsko tijelo za grupu, Savjet Hrvatske narodne
banke donosi odluku o obavjetavanju sanacijskog kolegija o namjeri podnoenja prijedloga
za otvaranje steajnog postupka nad kreditnom institucijom koja je drutvo ki u grupi
kreditnih institucija u EU-u ako Hrvatska narodna banka utvrdi da ta kreditna institucija
propada ili e vjerojatno propasti jer su ispunjeni uvjeti iz lanka 28. stavka 1. Zakona o
sanaciji kreditnih institucija i investicijskih drutava i ako je ispunjen jedan od sljedeih
uvjeta:
1) ako je donesenim sanacijskim planom utvreno da sanacija te kreditne institucije nije
nuna u javnom interesu i ako je sanacijskim planom predvieno da ta kreditna institucija
nee biti sanirana u sluaju da su uvjeti iz lanka 28. stavka 1. Zakona o sanaciji kreditnih
institucija i investicijskih drutava ispunjeni, ve e se nad njom pokrenuti steajni postupak
odnosno postupak prisilne likvidacije ili
2) ako je Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka kao sanacijsko tijelo
odluila da ne postoje uvjeti za provoenje postupka sanacije te kreditne institucije.
(2) O odluci iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatska narodna banka e bez odgaanja obavijestiti
sanacijsko tijelo za grupu, konsolidirajue nadzorno tijelo ako isto nije sanacijsko tijelo za
grupu i lanove sanacijskog kolegija za tu grupu. Obavijest mora sadravati sljedee
informacije:
1) da kreditna institucija koja je drutvo ki u grupi kreditnih institucija u EU-u propada ili e
vjerojatno propasti i
2) da Hrvatska narodna banka namjerava podnijeti prijedlog za pokretanje steajnog postupka
nad tom kreditnom institucijom.

197

(3) Ako Hrvatska narodna banaka nije sanacijsko tijelo za grupu odgodit e donoenje odluke
o podnoenju prijedloga za otvaranje steajnog postupka nad kreditnom institucijom koja je
drutvo ki u grupi kreditnih institucija u EU-u do zaprimanja obavijesti od sanacijskog tijela
za grupu iz stavka 4. ovoga lanka, a najkasnije 24 sata od dostave obavijesti iz stavka 1.
ovoga lanka, odnosno do usvajanja zajednike odluke iz stavka 6. ovoga lanka. Iznimno,
rok od 24 sata moe se produiti uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.
(4) Ako je sanacijsko tijelo za grupu nakon savjetovanja s drugim lanovima sanacijskog
kolegija procijenilo da otvaranje steajnog postupka nad kreditnom institucijom koja je
drutvo ki u grupi kreditnih institucija u EU-u, nee utjecati na to da bilo koja lanica grupe
u drugoj dravi lanici zbog toga ispuni uvjete za pokretanje sanacije odnosno otvaranja
steajnog postupka, te o tome obavijestilo Hrvatsku narodnu banku, Savjet Hrvatske narodne
banke donijet e odluku o podnoenju prijedloga za otvaranje steajnog postupka iz lanka
267. stavka 1. ovoga Zakona.
(5) Ako je sanacijsko tijelo za grupu nakon savjetovanja s drugim lanovima sanacijskog
kolegija procijenilo da otvaranje steajnog postupka nad kreditnom institucijom koja je
drutvo ki u grupi kreditnih institucija u EU-u utjee na to da jedna ili vie lanica grupe u
drugoj dravi lanici zbog toga ispunjava uvjete za pokretanje sanacije odnosno otvaranje
steajnog postupka, te ako je u roku od 24 sata nakon zaprimanja obavijesti iz stavka 1. ovoga
lanka predloilo program sanacije za grupu koji ukljuuje sanaciju kreditne institucije koja je
drutvo ki u grupi kreditnih institucija u EU-u i podnijelo ga sanacijskom kolegiju, Dravna
agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka sudjelovat e u donoenju zajednike
odluke o programu sanacije za grupu na nain kako je ureeno lankom 31. Zakona o sanaciji
kreditnih institucija i investicijskih drutava.
(6) Ako je donesena zajednika odluka sanacijskog kolegija o programu sanacije za grupu
kojom nije obuhvaena sanacija kreditne institucije koja je drutvo ki u grupi kreditnih
institucija u EU-u ili ako ta zajednika odluka nije donesena, Savjet Hrvatske narodne banke
samostalno e donijeti odluku o podnoenju prijedloga za otvaranje steajnog postupka iz
lanka 267. stavka 1. ovoga Zakona nad tom kreditnom institucijom te istu dostaviti
sanacijskom tijelu za grupu i drugim relevantnim sanacijskim tijelima.
(7) Uzimajui u obzir urnost situacije postupci u skladu s ovim lankom provode se bez
odgode.

Steajni razlozi
lanak 266.
(1) Steaj nad kreditnom institucijom na temelju prijedloga za otvaranje steajnog postupka
koji je podnijela Hrvatska narodna banka moe se otvoriti samo ako se utvrdi postojanje kojeg
od sljedeih steajnih razloga:
1) ako je imovina kreditne institucije manja od njezinih obveza ili postoje objektivne
okolnosti na temelju kojih se utvruje da e imovina kreditne institucije uskoro biti manja od
njezinih obveza ili

198

2) ako kreditna institucija nije u mogunosti ispunjavati svoje obveze o njihovu dospijeu ili
postoje objektivne okolnosti na temelju kojih se utvruje da ih kreditna institucija uskoro nee
moi ispunjavati.
(2) Smatra se da je uvjet iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka ispunjen osobito u sljedeim
sluajevima:
1) ako je Hrvatska narodna banka donijela rjeenje o nedostupnosti depozita iz lanka 70.
ovoga Zakona, a nedostupnost depozita nije nastupila kao posljedica donoenja odluke o
podnoenju prijedloga za otvaranje steajnog postupka nad kreditnom institucijom u skladu s
lankom 267. ovoga Zakona
2) ako je raun kreditne institucije po nalogu Financijske agencije u skladu sa zakonom kojim
se ureuje provedba ovrhe na novanim sredstvima blokiran due od dva radna dana
3) ako kreditna institucija unato naloenim supervizorskim mjerama iz ovoga Zakona ili
unato mjerama koje je provela posebna uprava ne ispunjava uvjete vezane uz regulatorni
kapital u skladu s lancima 92. i 93. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili
4) ako Hrvatska narodna banka u sklopu svojih supervizorskih ovlasti ocijeni da je sposobnost
kreditne institucije za pravodobno ispunjenje novanih obveza ugroena i ako ocijeni da
postoji vjerojatnost da kreditna institucija nee biti sposobna ispunjavati svoje dospjele
novane obveze.

Privremene zabrane
lanak 267.
(1) U skladu sa Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci odluku o podnoenju ili povlaenju
prijedloga za otvaranje steajnog postupka nad kreditnom institucijom donosi Savjet Hrvatske
narodne banke. Odluka mora sadravati dan, sat i minutu njezina donoenja.
(2) Odluka Savjeta Hrvatske narodne banke o podnoenju prijedloga za otvaranje steajnog
postupka nad kreditnom institucijom ima sljedee posljedice:
1) privremenu zabranu provedbe osnova za plaanje na teret rauna kreditne institucije i na
teret rauna klijenata te kreditne institucije prema zakonu kojim se ureuje provedba ovrhe na
novanim sredstvima
2) privremenu zabranu kreditnoj instituciji da obavlja plaanja sa svih svojih rauna za svoje
potrebe i da prima uplate na svoje raune
3) privremenu zabranu kreditnoj instituciji da prua platne usluge za svoje klijente
4) privremenu zabranu kreditnoj instituciji da obavlja isplate i prijenos s rauna svojih
klijenata.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, doputene su sljedee uplate kojima dunici
ispunjavaju svoje obveze prema kreditnoj instituciji:

199

1) gotovinske uplate kreditnoj instituciji i

2) uplate na transakcijski raun koji kreditna institucija vodi kod druge kreditne institucije u
skladu s lankom 268. tokom 4. ovoga Zakona.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, na transakcijski raun iz stavka 3. toka 2. ovoga
lanka posebna uprava moe izvriti gotovinske uplate.
(5) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka provodi na raunu kreditne
institucije konanu namiru obraunatih platnih transakcija preko drugog platnog sustava do
trenutka otvaranja postupka zbog insolventnosti nad tom kreditnom institucijom. Postupak
namire provodi se sukladno propisanim pravilima rada platnog sustava iz novanih sredstava
koja je kreditna institucija izdvojila za te potrebe kod Hrvatske narodne banke prije trenutka
otvaranja postupka zbog insolventnosti.
(6) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, za sve uplate na raune koje kreditna institucija ima
otvorene u drugim kreditnim institucijama, u Republici Hrvatskoj ili izvan nje, izvrene
protivno stavcima 2. i 3. ovoga lanka nakon trenutka iz stavka 8. ovoga lanka kreditna
institucija duna je izvriti povrat novanih sredstava platitelju ili poduzeti razumne mjere
radi uplate novanih sredstava korisniku iz te platne transakcije. Novana sredstva kreditne
institucije koja su primljena na ovaj nain ne ulaze u steajnu masu kreditne institucije.
(7) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, doputena su plaanja koja proizlaze iz obveza
kreditne institucije kao sudionika u sustavu poravnanja sukladno zakonu koji ureuje trite
kapitala, a koja plaanja je kreditna institucija duna provesti pod uvjetima propisanim
zakonom kojim se ureuje trite kapitala.
(8) Hrvatska narodna banka duna je obavijest o odluci Savjeta Hrvatske narodne banke o
podnoenju prijedloga za otvaranje steajnog postupka nad kreditnom institucijom odmah
objaviti na svojim mrenim stranicama. U obavijesti je duna navesti dan, sat i minutu
donoenja odluke. Hrvatska narodna banka duna je tu obavijest bez odgode objaviti u
najmanje dva dnevna lista Republike Hrvatske uz informaciju o posljedicama iz stavka 2.
ovoga lanka.
(9) Dan, sat i minuta navedeni u odluci Savjeta o podnoenju prijedloga za otvaranje jest
trenutak otvaranja postupka zbog insolventnosti nad tom kreditnom institucijom u smislu
zakona kojim se ureuje konanost namire u platnim sustavima.
(10) Obavijest o odluci Savjeta Hrvatske narodne banke o podnoenju prijedloga za otvaranje
steajnog postupka nad kreditnom institucijom Hrvatska narodna banka duna je bez odgode
dostaviti Financijskoj agenciji, Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i kreditnoj
instituciji telefaksom ili elektronikom potom.
(11) Steajni upravitelj kreditne institucije u ime kreditne institucije i steajni vjerovnici
ovlateni su pobijati sve isplate, prijenose i platne transakcije izvrene protivno privremenim
zabranama iz stavka 2. ovoga lanka nakon trenutka iz stavka 8. ovoga lanka, osim plaanja
izvrenih u skladu sa stavkom 3. i 16. ovoga lanka.
(12) Ako je u trenutku donoenja odluke Savjeta Hrvatske narodne banke o podnoenju
prijedloga za otvaranje steajnog postupka nad kreditnom institucijom u toj kreditnoj
200

instituciji bila imenovana posebna uprava prema lanku 236. stavku 1. ovoga Zakona, ona
nakon dostave obavijesti iz stavka 8. ovoga lanka nastavlja s radom s dunostima iz lanka
268. ovoga Zakona.
(13) Ako u trenutku donoenja odluke Savjeta Hrvatske narodne banke o podnoenju
prijedloga za otvaranje steajnog postupka nad kreditnom institucijom u toj kreditnoj
instituciji nije bila imenovana posebna uprava prema lanku 236. stavku 1. ovoga Zakona,
Hrvatska narodna banka istodobno e imenovati posebnu upravu.
(14) Hrvatska narodna banka moe povui prijedlog za otvaranje steajnog postupka.
(15) Pravne posljedice odluke Savjeta Hrvatske narodne banke o podnoenju prijedloga za
otvaranje steajnog postupka prestaju:
1) danom, satom i minutom otvaranja steajnog postupka ili
2) istekom roka od dva radna dana od dana kad je Hrvatskoj narodnoj banci dostavljeno
rjeenje o odbacivanju prijedloga za otvaranje steajnog postupka, rjeenje o obustavi
postupka ili rjeenje o odbijanju otvaranja steajnog postupka.
(16) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, posebna uprava moe uz suglasnost Hrvatske
narodne banke vriti plaanja iz gotovinskih sredstava kreditne institucije i s rauna iz stavka
3. toke 2. ovoga lanka samo ako su takva plaanja nuna radi ouvanja imovine kreditne
institucije.
(17) Za trajanja privremenih zabrana iz stavka 2. ovoga lanka, ako kreditna institucija nema
dovoljno gotovinskih sredstava ili sredstava na raunu iz stavka 3. toke 2. ovoga lanka, sva
plaanja nuna radi ouvanja imovine kreditne institucije u ime i za raun kreditne institucije
podmirit e Hrvatska narodna banka.
(18) Kreditna institucija kod koje je kreditna institucija za koju je podnesen prijedlog za
otvaranje steajnog postupka zatraila otvaranje rauna iz stavka 3. toke 2. ovoga lanka,
otvara taj raun na temelju obavijesti iz stavka 8. ovoga lanka i odluke o imenovanju
posebne uprave i prije njihova upisa u sudski registar.

Dunosti posebne uprave

lanak 268.
Posebna uprava nakon dostave obavijesti iz lanka 267. stavka 7. ovoga Zakona duna je:
1) zatititi i odravati imovinu kreditne institucije
2) nastaviti s voenjem poslova kreditne institucije
3) na zahtjev steajnog suca ispitati mogu li se imovinom kreditne institucije pokriti trokovi
steajnog postupka i
4) bez odgaanja otvoriti transakcijski raun kod druge kreditne institucije za potrebe
primanja uplata iz lanka 267. stavka 3. ovoga Zakona ili, ako ve ima otvorene transakcijske
201

raune, odrediti jedan transakcijski raun za tu svrhu te o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu
banku.

Prijedlog Hrvatske narodne banke za otvaranje steajnog postupka

lanak 269.
(1) Hrvatska narodna banka duna je nadlenom trgovakom sudu podnijeti prijedlog za
otvaranje steajnog postupka najkasnije sljedeeg radnog dana nakon donoenja odluke
Savjeta Hrvatske narodne banke o podnoenju prijedloga za otvaranje steajnog postupka nad
kreditnom institucijom.
(2) U prijedlogu za otvaranje steajnog postupka Hrvatska narodna banka navest e injenice i
okolnosti iz kojih proizlazi postojanje kojeg od steajnih razloga iz lanka 266. ovoga
Zakona.
(3) Kada Hrvatska narodna banka podnese prijedlog za otvaranje steajnog postupka, ne
provodi se prethodni postupak. Steajni sudac duan je u roku osam dana od primitka
prijedloga za otvaranje steajnog postupka zakazati roite radi rasprave o uvjetima za
otvaranje steajnog postupka.
(4) Steajni sudac duan je u roku 30 dana od dana podnoenja prijedloga za otvaranje
steajnog postupka donijeti rjeenje o otvaranju steajnog postupka ili odbiti prijedlog za
otvaranje tog postupka.

Izjava o pristupanju dugu

lanak 270.
Na postupak otvaranja steaja ne primjenjuju se odredbe Steajnog zakona kojima se ureuje
pristupanje dugu.

Pozivanje Hrvatske narodne banke

lanak 271.
Ako prijedlog za otvaranje steajnog postupka nije podnijela Hrvatska narodna banka,
steajni e sudac na sva roita u prethodnom postupku pozvati i Hrvatsku narodnu banku
radi oitovanja te joj dostaviti sve donesene odluke.

Imenovanje steajnog upravitelja

lanak 272.
(1) Za steajnog upravitelja kreditne institucije moe se imenovati osoba koja osim uvjeta
predvienih Steajnim zakonom ima i znanje i iskustvo iz podruja bankarskog poslovanja.
(2) Steajni e sudac prije imenovanja steajnog upravitelja kreditne institucije sasluati
predstavnika Hrvatske narodne banke i Dravne agencije za osiguranje tednih uloga i
sanaciju banaka o okolnosti osobe koja e biti imenovana za steajnog upravitelja.
202

Povrat sredstava obvezne priuve

lanak 273.
(1) Nakon otvaranja steajnog postupka nad kreditnom institucijom i uvoenja u dunost,
steajni upravitelj duan je, u roku tri dana od otvaranja steajnog postupka, podnijeti zahtjev
Hrvatskoj narodnoj banci za povrat sredstava obvezne priuve.
(2) Hrvatska narodna banka duna je postupiti po zahtjevu iz stavka 1. ovoga lanka, i to pri
prvom sljedeem obraunskom razdoblju.

Trabine steajnih vjerovnika viih isplatnih redova

lanak 274.
(1) U trabine prvog vieg isplatnog reda ulaze trabine radnika i prijanjih radnika kreditne
institucije nastale do dana otvaranja steajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu,
otpremnine do iznosa propisanog zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom i trabine s
osnove naknade tete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
(2) U trabine drugog vieg isplatnog reda ulaze trabine Hrvatske narodne banke.
(3) U trabine treeg vieg isplatnog reda ulaze trabine osiguranih depozita i trabine
Dravne agencije za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka s osnove osiguranih depozita
u skladu s posebnim zakonom.
(4) U trabine etvrtog vieg isplatnog reda ulaze trabine podlonih depozita fizikih osoba,
mikropoduzea te malih i srednjih poduzea koji prelaze iznos pokria predvien zakonom
kojim se ureuje osiguranje depozita i depoziti fizikih osoba, mikropoduzea te malih i
srednjih poduzea koji bi bili podloni depoziti da nisu poloeni u podrunici kreditne
institucije sa sjeditem u Europskoj uniji, koja se nalazi u treoj zemlji.
(5) U trabine petog vieg isplatnog reda ulaze sve ostale trabine prema kreditnoj instituciji
osim onih:
koje su razvrstane u nie isplatne redove i
kod kojih je izmeu vjerovnika i kreditne institucije ugovoreno da e se vjerovnik u
steajnom postupku namirivati nakon svih drugih vjerovnika viih i niih isplatnih redova i na
nain kako je ugovoreno.
(6) Nakon namirenja trabina vjerovnika iz lanka 274. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, steajni
upravitelj duan je bez odgaanja provesti djelominu diobu u korist vjerovnika iz lanka
274. stavka 3. ovoga Zakona.
(7) Djelomina dioba za trabine vjerovnika iz lanka 274. stavka 3. ovoga Zakona provodi se
za iznos koji je na ispitnom roitu priznao steajni upravitelj, na nain da se gotovinska
sredstava s rauna steajnog dunika uplate u korist Fonda osiguranja depozita. Isplate u
korist tog rauna steajni upravitelj duan je izvravati najmanje jednom mjeseno sve do
trenutka isplate cjelokupnog iznosa njezine trabine ili do trenutka zakljuenja steajnog
203

postupka a za sve pravne i druge radnje kojima bi se odgodila ta isplata steajni upravitelj
duan je dobiti prethodnu suglasnost Dravne agencije za osiguranje tednih uloga i sanaciju
banaka.
(8) Ako pri prvoj djelominoj diobi kojom je obuhvaena trabina vjerovnika iz lanka 274.
stavka 3. ovoga Zakona ista nije isplaena u cijelosti, za kasnije mjesene djelomine diobe
nije potrebna suglasnost odbora vjerovnika odnosno suglasnost steajnog suca.
(9) Steajni upravitelj duan je pri diobi iz stavka 7. ovoga lanka voditi rauna o tome da se
iz steajne mase:
osiguraju sredstva potrebna za namirenje predvidivih obveza steajne mase i za tu svrhu
izdvojiti sredstva potrebna za pokrie onih takvih obveza za koje se osnovano moe
pretpostaviti da bi ih trebalo namiriti u budunosti i
izdvoje sredstva za osporene trabine za koje je vjerovnik trabine iz lanka 274. stavka 1. i
2. ovoga Zakona, steajnom upravitelju podnio dokaz o podnesenoj tubi radi utvrenja te
trabine odnosno da je preuzeo prije pokrenutu parnicu.

Obavjeivanje Hrvatske narodne banke

lanak 275.
Steajni sudac rjeenje o obustavi i zakljuenju steajnog postupka nad kreditnom
institucijom dostavlja i Hrvatskoj narodnoj banci.

Zabrana promjene djelatnosti kreditne institucije u steaju

lanak 275.a
Kreditna institucija nad kojom je otvoren steajni postupak ne moe promijeniti djelatnost na
nain da prestane pruati bankovne usluge i nastavi poslovati, ve mora zavriti steajni
postupak i provesti brisanje u sudskom registru.

XXI.1.a STEAJ KREDITNE INSTITUCIJE U SANACIJI

Steaj kreditne institucije u sanaciji
lanak 275.b
(1) Prijedlog za otvaranje steajnog postupka nad kreditnom institucijom u sanaciji moe
podnijeti samo Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka kao sanacijsko
tijelo, iz razloga navedenih u lanku 266. ovoga Zakona.
(2) O podnoenju prijedloga iz stavka 1. ovoga lanka Dravna agencija za osiguranje tednih
uloga i sanaciju banaka bez odgaanja duna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku
telefaksom ili elektronikom potom.
(3) Iznimno od odredbi Steajnoga zakona, ako je nad kreditnom institucijom u sanaciji
otvoren steajni postupak pravne radnje prijenosa imovine, prava ili obveza s kreditne
204

institucije u sanaciji na drugi subjekt koje su nastale primjenom instrumenta sanacije ili
izvravanjem ovlasti za sanaciju ili dravnih instrumenata financijske stabilizacije, ne mogu
se pobijati niti oglasiti nitetnim.
(4) Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka moe zahtijevati od
steajnog upravitelja kreditne institucije koja je prije otvaranja steajnog postupka bila u
sanaciji, koritenje prostora i opreme te nastavak pruanja onih usluga koji su potrebni
drutvu primatelju za uinkovito obavljanje poslova koji su na njega preneseni u skladu s
lankom 85. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih drutava.
(5) Steajni upravitelj duan je steajni postupak nad kreditnom institucijom koja je prije
otvaranja steajnog postupka bila u sanaciji provesti u razumnom roku, a u skladu s naelima
sanacije iz lanka 7. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih drutava i na nain
da omogui drutvu primatelju nastavak prenesenih aktivnosti u skladu sa stavkom 4. ovoga
lanka.
(6) Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka moe od suda koji vodi
steajni postupak nad kreditnom institucijom koja je prije otvaranja steajnog postupka bila u
sanaciji, zatraiti da na primjereni rok odredi mirovanje steajnog postupka, ako je to
potrebno radi uinkovitog provoenja sanacije.
(7) Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka moe povui prijedlog za
otvaranje steajnog postupka.

Privremene zabrane za kreditnu instituciju u sanaciji

lanak 275.c
(1) Nakon primitka obavijesti Dravne agencije za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka
iz lanka 275.b stavka 2. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka na svojim e mrenim
stranicama objaviti informaciju o nastupanju privremenih zabrana iz stavka 2. ovoga lanka,
koja sadri dan, sat i minutu nastupanja privremenih zabrana. Hrvatska narodna banka duna
je tu obavijest bez odgode objaviti u najmanje dva dnevna lista Republike Hrvatske uz
informaciju o posljedicama iz stavka 2. ovoga lanka.
(2) Objava iz stavka 1. ovoga lanka ima sljedee posljedice:
1) privremenu zabranu provedbe osnova za plaanje na teret rauna kreditne institucije i na
teret rauna klijenata te kreditne institucije prema zakonu kojim se ureuje provedba ovrhe na
novanim sredstvima
2) privremenu zabranu kreditnoj instituciji da obavlja plaanja sa svih svojih rauna za svoje
potrebe i da prima uplate na svoje raune
3) privremenu zabranu kreditnoj instituciji da prua platne usluge za svoje klijente
4) privremenu zabranu kreditnoj instituciji da obavlja isplate i prijenos s rauna svojih
klijenata.

205

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka doputene su sljedee uplate kojima dunici
ispunjavaju svoje obveze prema kreditnoj instituciji u sanaciji:
1) gotovinske uplate kreditnoj instituciji u sanaciji i
2) uplate na transakcijski raun koji kreditna institucija u sanaciji vodi kod druge kreditne
institucije u skladu s lankom 275.d tokom 4. ovoga Zakona.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, na transakcijski raun iz stavka 3. toka 2. ovoga
lanka sanacijska uprava moe izvriti gotovinske uplate.
(5) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka provodi na raunu kreditne
institucije u sanaciji konanu namiru obraunatih platnih transakcija preko drugog platnog
sustava do trenutka otvaranja postupka zbog insolventnosti nad tom kreditnom institucijom.
Postupak namire provodi se sukladno propisanim pravilima rada platnog sustava iz novanih
sredstava koja je kreditna institucija u sanaciji izdvojila za te potrebe kod Hrvatske narodne
banke prije trenutka otvaranja postupka zbog insolventnosti.
(6) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, za sve uplate na raune koje kreditna institucija u
sanaciji ima otvorene u drugim kreditnim institucijama, u Republici Hrvatskoj ili izvan nje,
izvrene protivno stavcima 2. i 3. ovoga lanka nakon trenutka iz stavka 1. ovoga lanka
kreditna institucija u sanaciji duna je izvriti povrat novanih sredstava platitelju ili poduzeti
razumne mjere radi uplate novanih sredstava korisniku iz te platne transakcije. Novana
sredstva kreditne institucije u sanaciji koja su primljena na ovaj nain ne ulaze u steajnu
masu te kreditne institucije.
(7) Dan, sat i minuta objave Hrvatske narodne banke iz stavka 1. ovoga lanka jest trenutak
otvaranja postupka zbog insolventnosti nad tom kreditnom institucijom u smislu zakona
kojim se ureuje konanost namire u platnim sustavima.
(8) Obavijest o nastupanju privremenih zabrana Hrvatska narodna banka duna je bez odgode
dostaviti Financijskoj agenciji, Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i kreditnoj
instituciji telefaksom ili elektronikom potom.
(9) Steajni upravitelj kreditne institucije koja je prije otvaranja steajnog postupka bila u
sanaciji u ime kreditne institucije i steajni vjerovnici ovlateni su pobijati sve isplate,
prijenose i platne transakcije izvrene protivno privremenim zabranama iz stavka 2. ovoga
lanka nakon trenutka iz stavka 1. ovoga lanka, osim plaanja izvrenih u skladu sa stavkom
3. i 11. ovoga lanka.
(10) Pravne posljedice objave Hrvatske narodne banke iz stavka 1. ovoga lanka prestaju:
1) danom, satom i minutom otvaranja steajnog postupka ili
2) istekom roka od dva radna dana od dana kad je Dravnoj agenciji za osiguranje tednih
uloga i sanaciju banaka dostavljeno rjeenje o odbacivanju prijedloga za otvaranje steajnog
postupka, rjeenje o obustavi postupka ili rjeenje o odbijanju otvaranja steajnog postupka.
(11) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, sanacijska uprava moe uz suglasnost Dravne
agencije za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka vriti plaanja iz gotovinskih sredstava
206

kreditne institucije u sanaciji i s rauna iz stavka 3. toke 2. ovoga lanka samo ako su takva
plaanja nuna radi ouvanja imovine kreditne institucije u sanaciji.
(12) Kreditna institucija kod koje je kreditna institucija u sanaciji za koju je podnesen
prijedlog za otvaranje steajnog postupka zatraila otvaranje rauna iz stavka 3. toke 2.
ovoga lanka, otvara taj raun na temelju objave iz stavka 1. ovoga lanka.

Dunosti sanacijske uprave

lanak 275.d
Sanacijska uprava nakon objave iz lanka 275.c stavka 1. ovoga Zakona duna je:
1) zatititi i odravati imovinu kreditne institucije u sanaciji
2) nastaviti s voenjem poslova kreditne institucije u sanaciji
3) na zahtjev steajnog suca ispitati mogu li se imovinom kreditne institucije u sanaciji pokriti
trokovi steajnog postupka i
4) bez odgaanja otvoriti transakcijski raun kod druge kreditne institucije za potrebe
primanja uplata iz lanka 275.c stavka 3. ovoga Zakona ili, ako ve ima otvorene
transakcijske raune, odrediti jedan transakcijski raun za tu svrhu te o tome obavijestiti
Hrvatsku narodnu banku.

Primjena ostalih odredaba na steaj kreditne institucije u sanaciji

lanak 275.e
Na steaj kreditne institucije u sanaciji na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanaka
264. i 266. te lanaka od 269. do 275.a ovoga Zakona.

XXI.2. STEAJ PODRUNICE KREDITNE INSTITUCIJE IZ TREE ZEMLJE

Primjena odredbi ovoga Zakona na steaj podrunice kreditne institucije iz tree
zemlje
lanak 276.
Na steaj podrunice kreditne institucije iz tree zemlje na odgovarajui nain primjenjuju se
odredbe lanaka 264. do 275. ovoga Zakona kojima se ureuje steaj kreditne institucije.

207

XXII. SUPERVIZIJA NA KONSOLIDIRANOJ OSNOVI

Supervizija na konsolidiranoj osnovi
lanak 277.
Hrvatska narodna banka uz superviziju kreditne institucije u Republici Hrvatskoj na
pojedinanoj osnovi provodi i superviziju grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj na
konsolidiranoj osnovi.

Grupa kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj

lanak 278.
(1) Grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: grupa kreditnih
institucija u RH) ine kreditne institucije, investicijska drutva i financijske institucije sa
sjeditem u Republici Hrvatskoj ili u drugoj dravi, unutar koje barem jedna institucija ima
poloaj:
1) matine kreditne institucije u RH
2) matine kreditne institucije u EU-u sa sjeditem u RH
3) matinog financijskog holdinga u RH kojem je drutvo ki barem jedna kreditna institucija
koja je dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke
4) matinog financijskog holdinga u EU-u sa sjeditem u RH kojem je drutvo ki barem
jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke
5) matinog mjeovitog financijskog holdinga u RH kojem je drutvo ki barem jedna
kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke
6) matinog mjeovitog financijskog holdinga u EU-u sa sjeditem u RH kojem je drutvo ki
barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke ili
7) kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke koja je s
drugom kreditnom institucijom, investicijskim drutvom ili financijskom institucijom
povezana zajednikim voenjem na nain iz lanka 15. stavka 1. toaka 1. i 3. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka moe rjeenjem odrediti da u pojedinim sluajevima grupu
kreditnih institucija u RH ine i kreditne institucije, investicijska drutva i financijske
institucije povezane na nain iz lanka 15. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona.
(3) Grupa kreditnih institucija u RH postoji i ako su istom matinom financijskom holdingu u
RH, matinom financijskom holdingu u EU-u sa sjeditem u RH, matinom mjeovitom
financijskom holdingu u RH ili matinom mjeovitom financijskom holdingu u EU-u sa
sjeditem u RH, osim kreditne institucije sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, drutva keri i
kreditne institucije iz drugih drava.

208

(4) Grupa kreditnih institucija u RH postoji i ako je kreditna institucija sa sjeditem u

Republici Hrvatskoj drutvo ki u odnosu na vie financijskih holdinga ili vie mjeovitih
financijskih holdinga koji imaju sjedita u Republici Hrvatskoj i drugim dravama lanicama,
i ako je svakom od tih holdinga drutvo ki kreditna institucija u svakoj od tih drava lanica,
i ako ta kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ima najvei bilanni iznos u
odnosu na kreditne institucije u drugim dravama lanicama.
(5) Grupa kreditnih institucija u RH postoji i ako su istom matinom financijskom holdingu u
EU-u ili istom matinom mjeovitom financijskom holdingu u EU-u sa sjeditem u drugoj
dravi lanici drutva keri jedna ili vie kreditnih institucija sa sjeditem u Republici
Hrvatskoj, odnosno ako su istom matinom financijskom holdingu u EU ili istom matinom
mjeovitom financijskom holdingu u EU-u sa sjeditem u drugoj dravi lanici, osim kreditne
institucije sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, drutva keri i kreditne institucije iz drugih
drava lanica, pod uvjetom da nijedno od drutava keri kreditnih institucija nije dobilo
odobrenje za rad u dravi lanici u kojoj je sjedite tog financijskog holdinga ili mjeovitog
financijskog holdinga i da kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ima najvei
bilanni iznos u odnosu na kreditne institucije u drugim dravama lanicama.

Posebni primjeri ukljuivanja u grupu kreditnih institucija u RH

lanak 279.
(1) Hrvatska narodna banka moe naloiti matinoj kreditnoj instituciji u RH, matinoj
kreditnoj instituciji u EU-u sa sjeditem u RH, pravnoj osobi koja nije kreditna institucija,
investicijsko drutvo ili financijska institucija, odnosno kreditnoj instituciji koja je s takvom
pravnom osobom povezana na nain iz lanka 15. ovoga Zakona, da u grupu kreditnih
institucija u RH ukljui sve lanove grupe te da u skladu s ovim Zakonom i propisima
Europske unije kojima se ureuje poslovanje kreditne institucije, provede konsolidaciju svih
lanova grupe, neovisno o njihovoj djelatnosti, ako je to potrebno za potpuno i objektivno
prikazivanje financijskog stanja i rezultata poslovanja kreditne institucije.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka rjeenjem e odrediti nain
provoenja konsolidacije.

Preuzimanje i prijenos nadlenosti za superviziju na konsolidiranoj osnovi

lanak 280.
(1) Hrvatska narodna banka moe u sluajevima iz lanka 278. stavaka 3., 4. i 5. ovoga
Zakona, uzevi u obzir relativnu vanost aktivnosti pojedinih lanica grupe kreditnih
institucija u RH u drugim dravama lanicama, u dogovoru s nadlenim tijelima tih drava
lanica preuzeti nadlenost za superviziju na konsolidiranoj osnovi od nadlenog tijela drave
lanice u kojoj je sjedite druge kreditne institucije lanice grupe.
(2) Hrvatska narodna banka moe u pojedinim sluajevima iz lanka 278. stavaka 3., 4. i 5.
ovoga Zakona, uzevi u obzir relativnu vanost aktivnosti pojedinih lanica grupe kreditnih
institucija u RH u drugim dravama lanicama, u dogovoru s nadlenim tijelima tih drava
lanica prenijeti nadlenost za superviziju na konsolidiranoj osnovi na nadleno tijelo drave
lanice u kojoj je sjedite druge kreditne institucije lanice grupe.

209

(3) Prije donoenja odluke o prijenosu nadlenosti iz stavka 2. ovoga lanka Hrvatska narodna
banka dat e mogunost matinoj kreditnoj instituciji u EU-u, matinom financijskom
holdingu u EU-u, matinom mjeovitom financijskom holdingu u EU-u ili kreditnoj instituciji
s najveim bilannim iznosom da dade svoje miljenje o toj odluci.

Ukljuivanje holdinga u superviziju na konsolidiranoj osnovi

lanak 281.
(1) Drutva keri lanice grupe kreditnih institucija u RH, matini mjeoviti financijski
holding iz lanka 278. stavka 1. i stavaka 3. do 5. ovoga Zakona odnosno matini financijski
holding iz lanka 278. stavka 1. i stavaka 3. do 5. ovoga Zakona duni su matinoj kreditnoj
instituciji u RH, matinoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjeditem u RH odnosno kreditnoj
instituciji iz lanka 97. stavka 2. ovoga Zakona:
1) dostaviti podatke potrebne za konsolidaciju
2) osigurati odgovarajue postupke unutarnjih kontrola za provjeru ispravnosti tih podataka i
informacija te
3) dostaviti podatke koji su bitni za utvrivanje opsega konsolidacije.
(2) Matina kreditna institucija u RH, matina kreditna institucija u EU-u sa sjeditem u RH
ili kreditna institucija iz lanka 97. stavka 2. ovoga Zakona duna je osigurati da joj drutva
keri lanice grupe kreditnih institucija u RH, matini mjeoviti financijski holding i matini
financijski holding dostavljaju podatke koji su potrebni za konsolidaciju. Ako matini
mjeoviti financijski holding ili matini financijski holding ne dostave podatke potrebne za
konsolidaciju, kreditna institucija o tome e bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(3) Drutva keri lanice grupe kreditnih institucija u RH, matini mjeoviti financijski
holding iz lanka 278. stavka 1. i stavaka 3. do 5. ovoga Zakona i matini financijski holding
iz lanka 278. stavka 1. i stavaka 3. do 5. ovoga Zakona duni su Hrvatskoj narodnoj banci,
kao nadlenom tijelu koje je odgovorno za superviziju na konsolidiranoj osnovi, omoguiti
obavljanje supervizije poslovanja radi provjere informacija iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka.
(4) Matino drutvo kreditne institucije sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja nije ukljuena
u superviziju na konsolidiranoj osnovi matinog drutva na temelju lanka 19. Uredbe (EU)
br. 575/2013 duno je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti informacije potrebne za
superviziju te kreditne institucije.
(5) Pravna osoba iz lanka 19. Uredbe (EU) br. 575/2013 koja je drutvo ki matine kreditne
institucije u RH, matine kreditne institucije u EU-u sa sjeditem u RH, mjeovitog
financijskog holdinga iz lanka 278. stavka 1. i stavaka 3. do 5. ovoga Zakona ili financijskog
holdinga iz lanka 278. stavka 1. i stavaka 3. do 5. ovoga Zakona, koja nije ukljuena u
superviziju na konsolidiranoj osnovi duna je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti
informacije potrebne za superviziju pojedinanih kreditnih institucija u grupi kreditnih
institucija u RH i omoguiti obavljanje neposrednog nadzora poslovanja radi provjere
dobivenih informacija.

210

(6) Ako osoba iz stavka 5. ovoga lanka ima sjedite u drugoj dravi lanici, tada se
supervizija poslovanja iz stavka 5. ovoga lanka obavlja u skladu s lankom 295. ovoga
Zakona.

Dodatni poslovi supervizije na konsolidiranoj osnovi

lanak 282.
(1) U sluajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajue nadzorno tijelo, Hrvatska
e narodna banka, osim ispunjavanja postojeih obveza iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br.
575/2013, jo i:
1) koordinirati prikupljanje i distribuciju relevantnih i bitnih informacija izmeu nadlenih
tijela iz drugih drava koja su ukljuena u superviziju na konsolidiranoj osnovi u sklopu
redovitih aktivnosti i izvanrednih stanja
2) planirati i koordinirati obavljanje supervizije, osobito u vezi s aktivnostima supervizije na
konsolidiranoj osnovi, a u suradnji s drugim nadlenim tijelima iz drugih drava u sklopu
redovitih aktivnosti i
3) planirati i koordinirati obavljanje supervizije, a u suradnji s drugim nadlenim tijelima iz
drugih drava i, ako je to potrebno, u suradnji sa sredinjim bankama Europskog sustava
sredinjih banaka, u pripremi za izvanredna stanja i tijekom izvanrednih stanja, ukljuujui
nepovoljna kretanja u kreditnim institucijama ili na financijskim tritima, primjenjujui, ako
je mogue, uspostavljene kanale komuniciranja za upravljanje krizom. Planiranje i
koordiniranje supervizije ukljuuje vanije mjere iz lanka 288. stavka 5. toke 4. ovoga
Zakona, pripreme zajednikih ocjena stanja, provoenje planova postupanja u kriznim
situacijama i obavjetavanje javnosti.
(2) Kada nadlena tijela koja su ukljuena u superviziju na konsolidiranoj osnovi ne surauju
s Hrvatskom narodnom bankom na nain koji osigurava ispunjavanje obveza iz stavka 1.
ovoga lanka u sluajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajue nadzorno tijelo,
Hrvatska narodna banka moe zatraiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za
bankarstvo u skladu s lankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(3) U sluajevima kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajue nadzorno tijelo, a
konsolidirajue nadzorno tijelo ne ispunjava obveze ekvivalentne obvezama iz stavka 1.
ovoga lanka, Hrvatska narodna banka moe zatraiti posredovanje Europskog nadzornog
tijela za bankarstvo u skladu s lankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Kolegij supervizora
lanak 283.
(1) Ako bilo koja lanica grupe kreditnih institucija u RH ima sjedite u drugoj dravi lanici,
a Hrvatska narodna banka je konsolidirajue nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka osnovat
e kolegij supervizora za provoenje obveza iz lanaka 282., 284. i 286. ovoga Zakona. Kada
u treoj zemlji postoji lanica grupe ili lanica grupe u treoj zemlji ima podrunicu, Hrvatska
e narodna banka, vodei rauna o odredbama lanka 209. ovoga Zakona i usporedivosti

211

zakonodavstava, osigurati suradnju i koordinirati aktivnosti s relevantnim nadlenim tijelom

tree zemlje.
(2) Hrvatska narodna banka, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i druga nadlena tijela
preko kolegija supervizora:
1) razmjenjuju informacije, pri emu se razmjena informacija s Europskim nadzornim tijelom
za bankarstvo provodi u skladu s lankom 21. Uredbe (EU) br. 1093/2010
2) dogovaraju podjelu radnih zadataka i dobrovoljni prijenos odgovornosti gdje je to
prikladno
3) izrauju planove supervizije na osnovi ocjene rizinosti poslovanja grupe kreditnih
institucija
4) poveavaju djelotvornost supervizije otklanjanjem viestrukih istovjetnih supervizorskih
zahtjeva, a osobito u vezi s dobivanjem informacija iz lanaka 286. i 288. stavka 6. ovoga
Zakona
5) dosljedno primjenjuju bonitetne zahtjeve u skladu s odredbama ovoga Zakona, posebnih
propisa kojima se prenosi Direktiva 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013 na sve lanice
grupe kreditnih institucija vodei rauna o nacionalnim propisima drugih drava lanica u
dijelu iskoritenih mogunosti i nacionalnih diskrecija u skladu s propisima Europske unije
kojima se ureuje poslovanje kreditne institucije i
6) obavljaju poslove iz lanka 282. stavka 1. toke 3. ovoga Zakona vodei rauna o
aktivnostima radnih tijela osnovanih za to podruje.
(3) Hrvatska narodna banka usko e suraivati s ostalim nadlenim tijelima iz kolegija
nadzornih tijela i Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo vodei rauna o ovlastima
nadlenih tijela. Osnivanje i rad kolegija ne utjeu na ovlasti Hrvatske narodne banke
propisane ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(4) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajue nadzorno tijelo, ona e na temelju lanka
287. ovoga Zakona u suradnji s drugim nadlenim tijelima pisanim sporazumom urediti
osnivanje i rad kolegija.
(5) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajue nadzorno tijelo, moe u rad kolegija
ukljuiti:
nadlena tijela iz Republike Hrvatske ili drugih drava lanica u kojima je sjedite neke od
lanica grupe kreditnih institucija u RH
nadlena tijela iz drugih drava lanica u kojima kreditna institucija sa sjeditem u
Republici Hrvatskoj ima znaajne podrunice i
sredinje banke iz drugih drava lanica, ako je prikladno.
(6) Osim tijela iz stavka 5. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka moe, kada je to prikladno i
ako je prema miljenju svih nadlenih tijela koja su lanice kolegija osigurano ispunjenje
212

obveze uvanja povjerljivih informacija istovjetno obvezi uvanja povjerljivih informacija iz

lanka 208. ovoga Zakona, u rad kolegija ukljuiti i nadlena tijela iz treih zemalja.
(7) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajue nadzorno tijelo, ona predsjeda
sastancima kolegija i odluuje koja nadlena tijela sudjeluju na sastancima i/ili u pojedinim
aktivnostima kolegija. Hrvatska narodna banka vodit e rauna o tome da sve lanice kolegija
budu potpuno i na vrijeme obavijetene:
o mjestu i vremenu odravanja sastanaka te o osnovnim pitanjima koja e biti predmet
rasprave na tim sastancima i aktivnostima koje e se razmatrati te
o aktivnostima koje su poduzete na tim sastancima ili o provedenim mjerama.
(8) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajue nadzorno tijelo, vodit e rauna o
znaajnosti planiranih supervizorskih aktivnosti za lanice kolegija, a osobito o potencijalnom
utjecaju tih aktivnosti na stabilnost njihova financijskog sustava te o obvezama iz lanka 204.
stavaka 5. i 6. ovoga Zakona.
(9) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajue nadzorno tijelo, ona e u skladu s
odredbama ovoga Zakona vezanima uz povjerljivost informacija izvjeivati o radu kolegija u
normalnim i izvanrednim situacijama Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i dostavljat e
mu sve informacije koje su osobito vane za usklaivanje supervizorskih postupaka.
(10) U sluaju neslaganja izmeu nadlenih tijela o funkcioniranju kolegija supervizora,
Hrvatska narodna banka moe zatraiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za
bankarstvo u skladu s lankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(11) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s lankom 21. Uredbe (EU) br.
1093/2010 sudjeluje u radu kolegija supervizora, smatrat e se nadlenim tijelom.

Zajednike odluke o specifinim bonitetnim zahtjevima u sluajevima kada je Hrvatska

narodna banka konsolidirajue nadzorno tijelo
lanak 284.
(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajue nadzorno tijelo, ona i nadlena tijela
drugih drava lanica u kojima je sjedite drugih drutava koja su ukljuena u grupu kreditnih
institucija u RH suraivat e radi donoenja zajednike odluke:
1) iz podruja supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i
odravanja internog kapitala kako bi utvrdili adekvatnu visinu konsolidirane razine
regulatornog kapitala na razini grupe kreditnih institucija u RH koja odgovara njezinu
financijskom stanju i profilu rizinosti, i o nalaganju dodatnog iznosa regulatornog kapitala u
skladu s lankom 224. stavkom 1. tokom 20. ovoga Zakona svakoj pojedinoj lanici grupe
kreditnih institucija u RH i na konsolidiranoj razini i
2) o nalaganju mjera za rjeavanje svih znaajnih nalaza vezanih uz provedenu superviziju
likvidnosti, kao i uz adekvatnost organizacije i upravljanja likvidnosnim rizikom, kao i o
mjerama koje su pojedinoj kreditnoj instituciji naloene u skladu s lancima 224. i 225. ovoga
Zakona.
213

(2) Hrvatska e narodna banka na temelju provedene supervizije i procjene adekvatnosti

uspostavljenog postupka procjenjivanja i odravanja internog kapitala grupe kreditnih
institucija u RH nadlenim tijelima drugih drava lanica u kojima je sjedite drugih drutava
koja su ukljuena u grupu kreditnih institucija u RH podnijeti izvjee o procjeni rizinosti
poslovanja grupe kreditnih institucija u RH.
(3) Hrvatska narodna banka na temelju provedene supervizije i procjene podnijet e izvjee
koje sadri procjenu profila likvidnosnog rizika grupe kreditnih institucija u RH.
(4) Zajednika odluka iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka bit e donesena u roku od etiri
mjeseca od dana podnoenja izvjea iz stavka 2. ovoga lanka, pri emu se u obzir uzima i
procjena relevantnih nadlenih tijela drugih drava lanica o rizinosti poslovanja lanica
grupe kreditnih institucija u RH u njihovoj nadlenosti. Ova odluka mora biti u pisanom
obliku i obrazloena. Hrvatska narodna banka dostavit e ovu odluku matinoj kreditnoj
instituciji u EU-u.
(5) Zajednika odluka iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka bit e donesena u roku od mjesec
dana od dana podnoenja izvjea iz stavka 3. ovoga lanka, pri emu se u obzir uzima i
procjena relevantnih nadlenih tijela drugih drava lanica o rizinosti poslovanja lanica
grupe kreditnih institucija u RH u njihovoj nadlenosti. Ova odluka mora biti u pisanom
obliku i obrazloena. Hrvatska narodna banka dostavit e ovu odluku matinoj kreditnoj
instituciji u EU-u.
(6) Ako postoje razliita miljenja u vezi s donoenjem zajednike odluke iz stavka 1. ovoga
lanka, Hrvatska narodna banka duna je na zahtjev nadlenog tijela druge drave lanice
zatraiti savjet od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo. Hrvatska narodna banka moe i
samostalno zatraiti savjet.
(7) Ako zajednika odluka nije donesena u roku iz stavka 4. ili stavka 5. ovoga lanka,
Hrvatska narodna banka sama e donijeti odluku iz stavka 1. ovoga lanka na konsolidiranoj
razini, vodei rauna o procjenama rizinosti poslovanja pojedinih lanica grupe kreditnih
institucija u RH koje su izradila za njih nadlena tijela. Hrvatska narodna banka donijet e
odluku za svaku pojedinu lanicu grupe za koju je Hrvatska narodna banka nadleno tijelo.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga lanka, ako u roku od etiri mjeseca od dana podnoenja
izvjea iz stavka 2. ovoga lanka, odnosno mjesec dana od dana podnoenja izvjea iz
stavka 3. ovoga lanka, a prije donoenja zajednike odluke, Hrvatska narodna banka ili bilo
koje nadleno tijelo drugih drava lanica zatrae posredovanje Europskog nadzornog tijela
za bankarstvo i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od
mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet e odluku u skladu s tom odlukom. Rok od
etiri mjeseca odnosno rok od mjesec dana smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU)
br. 1093/2010.
(9) U sluaju iz stavka 7. ovoga lanka odluke svih nadlenih tijela za pojedine lanice grupe
bit e spojene u jedinstveni dokument, koji e sadravati obrazloenje svake pojedine odluke,
a u vezi s procjenom rizinosti poslovanja svake pojedine lanice grupe kreditnih institucija u
RH, te stavove i izdvojena miljenja iznesene tijekom roka iz stavka 4. ili stavka 5. ovoga
lanka. Ovaj dokument Hrvatska narodna banka dostavit e svim nadlenim tijelima iz stavka
1. ovoga lanka i matinoj kreditnoj instituciji u EU-u.

214

(10) U sluaju iz stavka 7. ovoga lanka pojedina nadlena tijela duna su uzeti u obzir savjet
Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i obrazloiti svako znaajno odstupanje od tog
savjeta.
(11) Hrvatska narodna banka na temelju odluka iz stavaka 4., 5., 7. ili 8. ovoga lanka donijet
e rjeenje i dostaviti ga lanici grupe kreditnih institucija u RH za koju je Hrvatska narodna
banka nadleno tijelo.
(12) Hrvatska narodna banka odluke iz stavka 4., 5., 7. ili 8. ovoga lanka preispitat e
najmanje jednom godinje.
(13) Iznimno od stavka 12. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka duna je preispitati odluke
iz stavka 1. ovoga lanka ako je nadleno tijelo druge drave lanice Hrvatskoj narodnoj
banci podnijelo pisani i obrazloeni zahtjev. U postupku mogu sudjelovati samo Hrvatska
narodna banka i nadleno tijelo koje je podnijelo zahtjev.

Zajednike odluke o specifinim bonitetnim zahtjevima u sluajevima kada Hrvatska

narodna banka nije konsolidirajue nadzorno tijelo
lanak 285.
(1) Ako je nadleno tijelo druge drave lanice ujedno i konsolidirajue nadzorno tijelo,
Hrvatska narodna banka sudjelovat e na zahtjev konsolidirajueg nadzornog tijela u
postupku donoenja zajednike odluke:
1) iz podruja supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i
odravanja internog kapitala kako bi utvrdili adekvatnu visinu konsolidirane razine
regulatornog kapitala na razini relevantne grupe kreditnih institucija koja odgovara njezinu
financijskom stanju i profilu rizinosti, i o nalaganju dodatnog iznosa regulatornog kapitala u
skladu s lankom 224. stavkom 1. tokom 20. ovoga Zakona svakoj pojedinoj lanici
relevantne grupe kreditnih institucija i na konsolidiranoj razini i
2) o nalaganju mjera za rjeavanje svih znaajnih nalaza vezanih uz provedenu superviziju
likvidnosti, kao i uz adekvatnost organizacije i upravljanja likvidnosnim rizikom, kao i o
mjerama koje su pojedinoj kreditnoj instituciji naloene u skladu s lancima 224. i 225. ovoga
Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka na temelju provedene supervizije i procjene adekvatnosti
uspostavljenog postupka procjenjivanja i odravanja internog kapitala lanice relevantne
grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadleno tijelo, sastavit e
izvjee o procjeni rizinosti njezina poslovanja i izvjee koje sadri procjenu profila
likvidnosnog rizika te ga dostaviti konsolidirajuem nadzornom tijelu.
(3) Ako je zajednika odluka iz stavka 1. ovoga lanka donesena, Hrvatska e narodna banka
na temelju nje donijeti rjeenje i dostaviti ga lanici relevantne grupe kreditnih institucija za
koju je Hrvatska narodna banka nadleno tijelo.
(4) Ako postoje razliita miljenja u vezi s donoenjem zajednike odluke iz stavka 1. ovoga
lanka, Hrvatska narodna banka moe podnijeti zahtjev konsolidirajuem nadlenom tijelu da
zatrai savjet od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
215

(5) Nakon to je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, na zahtjev konsolidirajueg

nadzornog tijela, dalo savjet u vezi s donoenjem odluke iz stavka 1. ovoga lanka, Hrvatska
narodna banka duna ga je uzeti u obzir pri donoenju odluke iz stavka 6. ovoga lanka te
obrazloiti svako znaajno odstupanje od tog savjeta.
(6) Ako zajednika odluka iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka nije donesena u roku etiri
mjeseca od dana kada je konsolidirajue nadzorno tijelo podnijelo izvjee o procjeni
rizinosti poslovanja relevantne grupe kreditnih institucija, odnosno ako zajednika odluka iz
stavka 1. toke 2. ovoga lanka nije donesena u roku od mjesec dana od dana kada je
konsolidirajue nadzorno tijelo podnijelo izvjee koje sadrava procjenu profila likvidnosnog
rizika, Hrvatska narodna banka donijet e odluku iz stavka 1. ovoga lanka za svaku pojedinu
lanicu grupe ili na potkonsolidiranoj osnovi za grupu za koju je Hrvatska narodna banka
nadleno tijelo, vodei rauna o stavovima i izdvojenom miljenju konsolidirajueg
nadzornog tijela.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga lanka, ako su Hrvatska narodna banka ili drugo nadleno
tijelo drave lanice u roku od etiri mjeseca od dana kada je konsolidirajue nadzorno tijelo
podnijelo izvjee o procjeni rizinosti poslovanja relevantne grupe kreditnih institucija,
odnosno ako zajednika odluka iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka nije donesena u roku od
mjesec dana od dana kada je konsolidirajue nadzorno tijelo podnijelo izvjee koje sadri
procjenu profila likvidnosnog rizika, a prije donoenja zajednike odluke, zatraili
posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i ako je Europsko nadzorno tijelo za
bankarstvo donijelo odluku, Hrvatska narodna banka donijet e odluku u skladu s tom
odlukom. Rok od etiri mjeseca odnosno rok od mjesec dana smatra se rokom za mirenje u
smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) Hrvatska narodna banka moe podnijeti pisani i obrazloeni zahtjev konsolidirajuem
nadzornom tijelu za preispitivanje odluke iz stavka 1. ovoga lanka.
(9) Hrvatska narodna banka odluke iz stavka 6. ili 7. ovoga lanka preispitat e najmanje
jednom godinje.

Obavjetavanje o izvanrednom stanju

lanak 286.
(1) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajue nadzorno tijelo i ako nastupi izvanredno
stanje, ukljuujui situaciju iz lanka 18. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili nepovoljna trina
kretanja, koje bi moglo ugroziti likvidnost trita ili stabilnost financijskog sustava u bilo
kojoj dravi lanici u kojoj su lanice te grupe kreditnih institucija dobile odobrenje za rad ili
u kojima znaajne podrunice kreditne institucije iz Republike Hrvatske pruaju usluge,
Hrvatska narodna banka odmah e u skladu s odredbama ovoga Zakona kojima se ureuje
razmjena povjerljivih informacija o tome obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo,
osobe iz lanka 210. stavka 1. toke 1. i lanka 211. stavka 1. ovoga Zakona te Europski
odbor za sistemske rizike te proslijediti im informacije koje su bitne za njihov rad koristei se
pritom uspostavljenim kanalima komuniciranja.
(2) Kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajue nadzorno tijelo, a u okviru svojih
zakonom danih ovlasti procijeni da bi moglo nastupiti izvanredno stanje iz stavka 1. ovoga

216

lanka, obavijestit e o tome konsolidirajue nadzorno tijelo u drugoj dravi lanici koristei
se pritom uspostavljenim kanalima komuniciranja.
(3) Ako su Hrvatskoj narodnoj banci u vezi sa supervizijom na konsolidiranoj osnovi za koju
je nadlena potrebne informacije o grupi kreditnih institucija, a te su informacije ve
dostavljene drugom nadlenom tijelu, tada e Hrvatska narodna banka, ako je to mogue, te
informacije zatraiti od tog nadlenog tijela kako bi se izbjeglo udvostruivanje izvjetavanja
za razliita nadlena tijela koja su ukljuena u superviziju.

Sporazumi o koordinaciji i suradnji

lanak 287.
(1) Radi omoguavanja i uspostave djelotvorne supervizije na konsolidiranoj osnovi Hrvatska
narodna banka s drugim e nadlenim tijelima drava lanica ukljuenima u tu superviziju
pisano sklopiti sporazume o koordinaciji i suradnji.
(2) Sporazumima iz stavka 1. ovoga lanka mogu se konsolidirajuem nadzornom tijelu
povjeriti dodatni poslovi, a mogu se specificirati i procedure u postupku donoenja odluka i za
suradnju s drugim nadlenim tijelima.
(3) Hrvatska narodna banka moe bilateralnim sporazumom u skladu s lankom 28. Uredbe
(EU) br. 1093/2010 prenijeti nadlenost za superviziju drutva keri koje je kreditna
institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj nadlenom tijelu koje je izdalo odobrenje za rad
i koje nadzire njezinu matinu kreditnu instituciju.
(4) Hrvatska narodna banka moe bilateralnim sporazumom u skladu s lankom 28. Uredbe
(EU) br. 1093/2010 preuzeti nadlenost za superviziju kreditne institucije iz drave lanice
koja je drutvo ki kreditnoj instituciji sa sjeditem u Republici Hrvatskoj od nadlenog tijela
koje je izdalo odobrenje za rad i koje nadzire tu kreditnu instituciju.

Razmjena informacija meu nadlenim tijelima drava lanica

lanak 288.
(1) Hrvatska narodna banka suraivat e s nadlenim tijelima drugih drava lanica te e im
dostavljati informacije koje su bitne ili koje su relevantne za obavljanje supervizije u skladu s
ovim zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. U tom smislu Hrvatska narodna banka drugom
e nadlenom tijelu:
1) na njegov zahtjev dostaviti sve informacije koje su relevantne ili se odnose na obavljanje
supervizije koju obavlja to nadleno tijelo ili
2) na vlastitu inicijativu dostaviti sve informacije koje su bitne ako bi mogle znaajno utjecati
na procjenu financijskog stanja kreditne institucije ili financijske institucije u drugoj dravi
lanici.
(2) Hrvatska narodna banka suraivat e s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo u
svrhu primjene ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013, a u skladu s Uredbom (EU) br.
1093/2010, te e mu dostavljati sve informacije nune za ostvarivanje njegovih zadataka
217

prema Uredbi (EU) br. 1093/2010, a na nain ureen lankom 35. Uredbe (EU) br.
1093/2010.
(3) Hrvatska narodna banka moe zatraiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za
bankarstvo:
a) ako joj nadleno tijelo nije dostavilo bitne informacije i
b) ako joj je drugo nadleno tijelo odbilo zahtjev ili nije u razumnom roku udovoljilo zahtjevu
za suradnju, a posebno za razmjenu relevantnih informacija.
(4) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajue nadzorno tijelo matine kreditne
institucije u EU-u, kreditne institucije koju kontrolira matini mjeoviti financijski holding u
EU-u ili kreditne institucije koju kontrolira matini financijski holding u EU-u, duna je
nadlenim tijelima iz drugih drava lanica koja nadziru institucije koje su drutva keri tim
institucijama dostaviti sve relevantne informacije. Pri odreivanju opsega relevantnih
informacija treba uzeti u obzir vanost tih institucija koje su drutva keri za financijski
sustav drave lanice ije nadleno tijelo nadzire instituciju koja je drutvo ki.
(5) Bitnim informacijama, u smislu ovoga lanka, smatraju se materijalno znaajne
informacije za procjenu financijske stabilnosti pojedine lanice grupe u drugoj dravi lanici,
a osobito:
1) znaajni podaci o pravnim odnosima u grupi te o upravljakoj i organizacijskoj strukturi
grupe, ukljuujui sve regulirane i neregulirane subjekte, neregulirana drutva keri i znaajne
podrunice koji pripadaju grupi te matina drutva, u skladu s lankom 67. stavkom 1.
tokama 2. i 3., lankom 97. stavcima 5. i 6. i lankom 101. ovoga Zakona, kao i znaajni
podaci o tijelima nadlenima za nadzor reguliranih subjekata u grupi
2) znaajnije procedure za prikupljanje podataka od kreditnih institucija u grupi i za kontrolu
tih podataka
3) nepovoljna kretanja u kreditnoj instituciji ili u drugoj lanici grupe koja bi mogla ozbiljno
utjecati na druge kreditne institucije u grupi te
4) prekraji i vanije mjere koje je nadleno tijelo izreklo kreditnoj instituciji, ukljuujui
nalaganje dodatnih kapitalnih zahtjeva na temelju lanaka 224. i 228. ovoga Zakona i
nalaganje bilo kojeg ogranienja za primjenu naprednog pristupa za izraun kapitalnih
zahtjeva prema lanku 312. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(6) Ako Hrvatska narodna banka provodi superviziju kreditne institucije koju kontrolira
matina kreditna institucija u EU-u i ako su joj potrebne informacije koje se odnose na
provedbu pristupa i metodologija navedenih u ovom Zakonu i Uredbi (EU) br. 575/2013, tada
e, ako je to mogue, od konsolidirajueg nadzornog tijela zatraiti informacije dostupne tom
tijelu.

218

Suradnja s nadlenim tijelima drava lanica koja su ukljuena u superviziju na

konsolidiranoj osnovi
lanak 289.
(1) Hrvatska narodna banka savjetovat e se prije donoenja odluke koja je vana za
obavljanje supervizije drugih nadlenih tijela drava lanica s tim nadlenim tijelima o:
1) promjenama u dionikoj, organizacijskoj ili upravljakoj strukturi kreditne institucije u
grupi za koje je potrebno odobrenje nadlenog tijela i
2) vanijim mjerama koje namjerava izrei kreditnoj instituciji u skladu s ovim Zakonom,
ukljuujui nalaganje dodatnog iznosa regulatornog kapitala i nametanje bilo kojeg
ogranienja za primjenu naprednog pristupa za izraun kapitalnih zahtjeva prema lanku 312.
stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) U sluaju iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka savjetovat e se s
konsolidirajuim nadzornim tijelom.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka ne mora se savjetovati u
hitnim sluajevima ili onda kada takvo savjetovanje moe ugroziti djelotvornost odluke. U
takvim e sluajevima Hrvatska narodna banka bez odgaanja obavijestiti druga nadlena
tijela o donesenoj odluci.

Propisi o superviziji na konsolidiranoj osnovi

lanak 290.
Hrvatska narodna banka u vezi sa supervizijom na konsolidiranoj osnovi moe donijeti
podzakonski propis kojim poblie ureuje:
1) obveze matine kreditne institucije u RH ili kreditne institucije sa sjeditem u RH koja je
drutvo ki matinom financijskom holdingu u RH ili drutvo ki matinom mjeovitom
financijskom holdingu u RH
2) uvjete za ukljuenje i iskljuenje pojedinih osoba iz grupe kreditnih institucija u RH
3) odredbe o nainu konsolidacije za potrebe provoenja supervizije na konsolidiranoj osnovi
4) oblik i sadraj konsolidiranih financijskih i nadzornih izvjetaja, kao i nain i rokove
izvjetavanja Hrvatske narodne banke
5) nain odreivanja matine kreditne institucije i
6) nain i uvjete izvjetavanja o unutargrupnim transakcijama za mjeoviti holding i njegova
drutva keri.

219

Obveze mjeovitog holdinga i njegovih drutava keri u vezi sa supervizijom na

konsolidiranoj osnovi
lanak 291.
(1) U sluaju kada je mjeoviti holding matino drutvo u odnosu na jednu ili vie kreditnih
institucija, taj e mjeoviti holding i njegova drutva keri na zahtjev Hrvatske narodne banke
dostaviti, izravno ili preko kreditnih institucija koje su drutva keri, sve informacije potrebne
za superviziju kreditnih institucija koje su drutva keri.
(2) Hrvatska narodna banka, ili druga osoba na temelju ovlatenja guvernera Hrvatske
narodne banke, moe obaviti neposredni nadzor radi provjere informacija dobivenih od
mjeovitog holdinga i njegovih drutava keri.
(3) U sluaju kada je mjeoviti holding ili neko od njegovih drutava keri drutvo za
osiguranje, tada se moe primijeniti postupak nadzora propisan lankom 294. ovoga Zakona.
(4) U sluaju kada mjeoviti holding ili jedno od njegovih drutava keri nema sjedite u istoj
dravi lanici kao i kreditna institucija koja je drutvo ki, neposredni e se nadzor radi
provjere informacija obaviti u skladu s postupcima iz lanka 295. ovoga Zakona.

Nadzor nad unutargrupnim transakcijama

lanak 292.
(1) Neovisno o zahtjevima iz dijela etvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013, u sluaju kada je
mjeoviti holding matino drutvo u odnosu na jednu ili vie kreditnih institucija, Hrvatska e
narodna banka, u okviru svojih ovlasti za superviziju kreditnih institucija, provoditi nadzor
nad svim transakcijama izmeu kreditnih institucija i mjeovitog holdinga i njegovih drutava
keri.
(2) Kreditne institucije iz stavka 1. ovoga lanka dune su:
1) utvrditi primjerene postupke upravljanja rizicima i uspostaviti sustav unutarnjih kontrola,
ukljuujui sustav izvjetavanja i raunovodstvene postupke, radi adekvatnog utvrivanja,
mjerenja, praenja i kontrole unutargrupnih transakcija s matinim mjeovitim holdingom i
njegovim drutvima kerima i
2) izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj znaajnoj unutargrupnoj transakciji s matinim
mjeovitim holdingom i njegovim drutvima kerima osim onih iz 394. Uredbe (EU)
575/2013.
(3) Postupci i znaajne unutargrupne transakcije iz stavka 2. ovoga lanka predmet su nadzora
Hrvatske narodne banke.

220

Razmjena informacija za potrebe supervizije na konsolidiranoj osnovi

lanak 293.
(1) U sluaju kada matino drutvo i bilo koja od kreditnih institucija koje su drutva keri
nemaju sjedite u istoj dravi lanici, ali bilo koje od tih drutava ima sjedite u Republici
Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka s nadlenim tijelima drugih drava lanica razmjenjivat e
sve potrebne informacije za provoenje ili olakavanje provoenja supervizije na
konsolidiranoj osnovi.
(2) U sluaju kada Hrvatska narodna banka ne provodi superviziju na konsolidiranoj osnovi,
moe na zahtjev nadlenog tijela druge drave lanice odgovornog za provoenje supervizije
zatraiti od matinog drutva bilo koju informaciju potrebnu za provoenje supervizije na
konsolidiranoj osnovi i proslijediti te podatke nadlenim tijelima drugih drava lanica.
(3) Hrvatska narodna banka nije nadlena za superviziju na pojedinanoj osnovi za financijski
holding, mjeoviti financijski holding, druge financijske institucije, drutva za pomone
usluge, mjeoviti holding i njegova drutva keri koja nisu kreditne institucije te drutva koja
nisu ukljuena u superviziju na konsolidiranoj osnovi, a za koje se prikupljaju ili posjeduju
informacije iz stavka 2. ovoga lanka.

Suradnja nadzornih tijela u sluaju kada je jedno od drutava keri drutvo za

osiguranje ili drutvo ovlateno za pruanje investicijskih usluga
lanak 294.
(1) U sluaju kada kreditna institucija, financijski holding, mjeoviti financijski holding ili
mjeoviti holding kontrolira jedno ili vie drutava keri koja su drutva za osiguranje ili
drutva ovlatena za pruanje investicijskih usluga, koja podlijeu izdavanju odobrenja za rad,
Hrvatska narodna banka suraivat e s nadzornim tijelima odgovornima za nadzor tih
drutava.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka s nadzornim e tijelima
razmjenjivati informacije koje bi mogle olakati obavljanje njihovih zadaa te omoguiti
nadzor nad aktivnostima i opim financijskim poloajem nadziranih drutava.
(3) Informacije dobivene u okviru supervizije na konsolidiranoj osnovi, a osobito svaka
razmjena informacija izmeu nadzornih tijela, podlijeu obvezi uvanja povjerljivih
informacija.

Ovlasti u obavljanju neposrednog nadzora

lanak 295.
(1) Nadleno tijelo druge drave lanice poslat e Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za
obavljanje neposrednog nadzora ako eli u posebnim sluajevima obaviti neposredni nadzor
poslovanja radi provjere informacija koje se odnose na sljedea drutva sa sjeditem u
Republici Hrvatskoj:
kreditnu instituciju
221

 mjeoviti financijski holding

financijski holding
drugu financijsku instituciju
drutvo za pomone usluge
mjeoviti holding
drutva keri iz lanka 294. stavka 1. ovoga Zakona ili
drutva keri kreditne institucije, mjeovitog financijskog holdinga ili financijskog
holdinga, koja nisu ukljuena u superviziju na konsolidiranoj osnovi.
(2) Hrvatska narodna banka moe, ako je to u okviru njezinih nadlenosti propisanih
ovim Zakonom, postupiti na temelju zahtjeva nadlenog tijela druge drave lanice na
sljedei nain:
1) samostalno obaviti neposredni nadzor nad poslovanjem
2) omoguiti ovlatenim osobama nadlenog tijela druge drave lanice obavljanje
neposrednog nadzora nad poslovanjem na temelju pisane suglasnosti guvernera Hrvatske
narodne banke dane u skladu sa sporazumom ili
3) na temelju ovlatenja guvernera Hrvatske narodne banke odrediti ovlatenog revizora ili
drugu struno osposobljenu osobu da obavi neposredni nadzor nad poslovanjem.
(3) U sluaju kada nadleno tijelo druge drave lanice ne obavlja neposredni nadzor nad
poslovanjem iz stavka 1. ovoga lanka, ima mogunost sudjelovanja u neposrednom nadzoru
koji obavlja Hrvatska narodna banka ili ovlateni revizor, odnosno druga struno
osposobljena osoba na temelju ovlatenja guvernera Hrvatske narodne banke.
(4) Hrvatska narodna banka poslat e zahtjev za obavljanje neposrednog nadzora nadlenom
tijelu druge drave lanice ako eli u posebnim sluajevima obaviti neposredni nadzor
poslovanja radi provjere informacija koje se odnose na sljedea drutva sa sjeditem u drugoj
dravi lanici:
kreditnu instituciju
mjeoviti financijski holding
financijski holding
drugu financijsku instituciju
drutvo za pomone usluge
mjeoviti holding

222

 drutva keri iz lanka 294. stavka 1. ovoga Zakona ili

drutva keri kreditne institucije, mjeovitog financijskog holdinga ili financijskog
holdinga, koja nisu ukljuena u superviziju na konsolidiranoj osnovi.
Nalaganje supervizorskih mjera financijskom holdingu, mjeovitom financijskom holdingu i
mjeovitom holdingu
lanak 296.
Ako financijski holding, mjeoviti financijski holding, mjeoviti holding ili odgovorne osobe
u tim drutvima kre propise kojima se ureuje provedba supervizije na konsolidiranoj osnovi,
Hrvatska narodna banka naloit e supervizorske mjere.

Primjena propisa na mjeoviti financijski holding

lanak 297.
(1) Ako se na mjeoviti financijski holding odnose odredbe ovoga Zakona koje su istovjetne
odredbama zakona kojim se ureuje dodatna supervizija financijskih konglomerata osobito u
dijelu supervizije poslovanja, Hrvatska narodna banka, ako je konsolidirajue nadzorno tijelo
i uz savjetovanje s ostalim tijelima nadlenima za superviziju drutava keri, moe donijeti
odluku da se na mjeoviti financijski holding primjenjuju samo relevantne odredbe zakona
kojim se ureuje dodatna supervizija financijskih konglomerata.
(2) Ako se na mjeoviti financijski holding odnose odredbe ovoga Zakona koje su istovjetne
odredbama zakona kojim se ureuje osiguranje osobito u dijelu nadzora poslovanja, Hrvatska
narodna banka, ako je konsolidirajue nadzorno tijelo i uz suglasnost tijela nadlenog za
nadzor drutava za osiguranje, moe donijeti odluku da se na mjeoviti financijski holding
primjenjuju samo relevantne odredbe onog zakona kojim se ureuje najznaajniji financijski
sektor utvren prema zakonu kojim se ureuje dodatna supervizija financijskih konglomerata.
(3) Hrvatska narodna banka obavijestit e Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsko
nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje o odlukama koje je donijela u
skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga lanka.

Suradnja s nadlenim tijelima treih zemalja radi obavljanja supervizije

lanak 298.
(1) Hrvatska narodna banka moe sklopiti sporazum s jednim ili vie nadlenih tijela treih
zemalja radi obavljanja supervizije na konsolidiranoj osnovi nad:
1) kreditnom institucijom ije matino drutvo ima sjedite u treoj zemlji ili
2) kreditnom institucijom u treoj zemlji ije matino drutvo, bilo ono kreditna institucija,
mjeoviti financijski holding ili financijski holding, ima sjedite u Republici Hrvatskoj.
(2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga lanka potrebno je osigurati osnovu za razmjenu
informacija potrebnih za superviziju kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi.
223

(3) Hrvatska narodna banka moe predloiti Europskoj komisiji sklapanje sporazuma s
jednom ili vie treih zemalja za potrebe provoenja supervizije kreditnih institucija.

Nain suradnje s treim zemljama

lanak 299.
(1) U sluaju kada je kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj drutvo ki
kreditnoj instituciji, mjeovitom financijskom holdingu ili financijskom holdingu sa sjeditem
u treoj zemlji i ne podlijee superviziji na konsolidiranoj osnovi od strane Hrvatske narodne
banke ili nadlenog tijela druge drave lanice, Hrvatska narodna banka, ako je nadlena,
provjerit e podlijee li kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja je drutvo
ki superviziji na konsolidiranoj osnovi od strane nadlenog tijela tree zemlje, a koja je
istovjetna naelima utvrenima ovim Zakonom i zahtjevima iz dijela prvog, glave II,
poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013. Hrvatska narodna banka izvrit e tu provjeru na
zahtjev matinog drutva, druge nadzirane osobe kojoj je odobren rad u dravi lanici ili na
vlastitu inicijativu, pri emu e se savjetovati s ostalim nadlenim tijelima ukljuenima u
superviziju.
(2) Hrvatska naroda banka duna je pri provjeri iz stavka 1. ovoga lanka uzeti u obzir
mogue ope smjernice Europskog odbora za bankarstvo o usklaenosti pravila supervizije na
konsolidiranoj osnovi koju provode nadlena tijela treih zemalja nad kreditnim institucijama
ija matina drutva imaju sjedite u treim zemljama s naelima utvrenima ovim Zakonom i
Uredbom (EU) br. 575/2013. U tom smislu, Hrvatska narodna banka duna je savjetovati se s
Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo prije donoenja odluke.
(3) U sluaju kada se utvrdi da u treoj zemlji ne postoji supervizija na konsolidiranoj osnovi
istovjetna naelima utvrenima ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013, Hrvatska e
narodna banka, ako je nadlena, na kreditnu instituciju sa sjeditem u Republici Hrvatskoj
koja je drutvo ki na odgovarajui nain primijeniti odredbe ovoga Zakona i Uredbe (EU) br.
575/2013 ili druge odgovarajue supervizorske postupke koji postiu ciljeve supervizije
kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi. Ovi supervizorski postupci, nakon
usuglaavanja s ostalim nadlenim tijelima ukljuenima u superviziju, bit e odobreni od
strane nadlenog tijela koje bi bilo odgovorno za superviziju kreditnih institucija na
konsolidiranoj osnovi.
(4) Hrvatska narodna banka moe u posebnim sluajevima zahtijevati osnivanje financijskog
holdinga ili mjeovitog financijskog holdinga sa sjeditem u jednoj od drava lanica te da se
provede konsolidacija u skladu s ovim Zakonom.

XXIII. ZATITA POTROAA

Znaenje pojma
lanak 300.

224

U smislu odredbi ovoga Zakona, potroa je svaka fizika osoba koja je klijent kreditne
institucije, a koja djeluje izvan podruja svoje gospodarske djelatnosti ili slobodnog
zanimanja.

Kljune informacije o uslugama

lanak 301.
(1) Kreditna institucija duna je za svaku uslugu koja je u ponudi za potroae izraditi obrazac
koji sadri kljune informacije o usluzi i uiniti ga dostupnim na hrvatskom jeziku i na
pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima se pruaju usluge potroaima.
(2) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje
minimalni sadraj obrasca iz stavka 1. ovoga lanka.

Ugovaranje usluga
lanak 302.
(1) Kreditna institucija duna je s potroaem zakljuiti ugovor o pruanju pojedine bankovne
usluge iz lanka 7. ovoga Zakona u pisanom obliku, na hrvatskom jeziku i najmanje jedan
primjerak ugovora predati potroau. U sluaju zakljuivanja ugovora o kreditu, kreditna
institucija duna je, osim potroau, predati po jedan primjerak ugovora i svim drugim
sudionicima kreditnog odnosa (sudunicima, zalonim dunicima i jamcima).
(2) Prije zakljuivanja ugovora o pruanju bankovnih ili financijskih usluga kreditna
institucija duna je potroau dati sve informacije koje su mu potrebne da bi usporedio
razliite ponude radi donoenja odluke o sklapanju ugovora. Informacije koje je kreditna
institucija duna dati potroau moraju obuhvaati barem informacije propisane zakonom
kojim se ureuje potroako kreditiranje, odnosno drugim propisima kojima se reguliraju
pojedine bankovne i financijske usluge.
(3) Prije zakljuivanja ugovora iz stavka 2. ovoga lanka kreditna institucija duna je
potroau predoiti, odnosno uiniti dostupnima sve bitne uvjete ugovora iz kojih su jasno
vidljiva prava i obveze ugovornih strana, a na zahtjev potroaa kreditna institucija duna mu
je osigurati nacrt ugovora iz stavka 2. ovoga lanka bez naknade. Kreditna institucija nije
duna osigurati nacrt ugovora ako je u vrijeme podnoenja zahtjeva potroaa ocijenila da ne
eli zakljuiti taj pravni posao, o emu bez odgode treba pisanim putem izvijestiti potroaa.
(4) Uz nacrt ugovora kreditna institucija duna je potroau bez naknade dati i presliku ili
elektroniku verziju lanaka iz relevantnih Opih uvjeta poslovanja, Politike kamatnih stopa,
Tarife naknada kao i svih ostalih akata kreditne institucije koji mogu posredno ili neposredno
utjecati na financijski poloaj potroaa. Uz svaki od lanaka kreditna institucija duna je dati
kratko objanjenje naina na koji oni mogu utjecati na financijski poloaj potroaa.

225

(5) Prije zakljuivanja ugovora o kreditu kreditna institucija duna je i drugim sudionicima
kreditnog odnosa predoiti, odnosno uiniti dostupnima sve bitne informacije o uvjetima
ugovora iz kojih e im biti vidljiva prava i obveze ugovornih strana te ih upozoriti na pravnu
prirodu sudunitva odnosno jamstva, kao i na pravo kreditne institucije da poduzme naplatu
svojih potraivanja od sudunika i jamaca.
(6) Kreditna institucija u depozitno-kreditnim poslovima s potroaima koji se odnose na
usluge s valutnom klauzulom duna je primijeniti srednji teaj Hrvatske narodne banke
odgovarajue valute u odnosu na kunu koji vai na dan transakcije.

Objavljivanje opih uvjeta poslovanja

lanak 303.
(1) Kreditna institucija duna je ope uvjete poslovanja, koji sadravaju informacije o
uvjetima pruanja usluga, uiniti potroaima dostupnima, na hrvatskom jeziku i na
pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima se pruaju usluge potroaima.
(2) Osim obveznog informiranja potroaa na nain iz stavka 1. ovoga lanka o uvjetima
pruanja usluga, kreditna institucija moe i na drugi prikladan nain te informacije uiniti
dostupnima.
(3) Kreditna institucija duna je izmjene i dopune opih uvjeta poslovanja uiniti dostupnima
na nain iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka, i to najmanje petnaest dana prije nego to one stupe
na snagu.
(4) Pod informacijama iz stavka 1. ovoga lanka, a koje se odnose na odobravanje kredita,
podrazumijevaju se podaci o:
1) vaeim nominalnim godinjim stopama redovnih i zateznih kamata
2) nainu obrauna kamata (primjena relativne ili konformne kamatne stope)
3) uvjetima pod kojima se mogu mijenjati stope redovnih i zateznih kamata tijekom
koritenja, odnosno otplate kredita
4) valutama u kojima se moe nominirati ili uz koje se moe vezati glavnica i pojanjenja koja
se odnose na rizik promjene teaja tih valuta
5) naknadama, odnosno provizijama koje (osim kamata po deklariranoj nominalnoj stopi)
kreditna institucija zaraunava korisniku kredita, ukljuujui i objanjenje povezano s
moguom promjenjivosti tih naknada, odnosno provizija za trajanja ugovora o kreditu s
potroaem
6) efektivnim kamatnim stopama koje odraavaju ukupnu cijenu pojedine vrste kredita,
izraunatima u skladu s propisima Hrvatske narodne banke
7) iznosu otplate glavnice i kamata (ukljuujui i druge trokove) za pretpostavljeni iznos
kredita, rokove otplate, broj i visinu otplatnih obroka (otplatni plan)

226

8) uvjetima polaganja depozita kod kreditne institucije, ako je to uvjet za odobravanje kredita
9) mogunostima i uvjetima prijeboja kredita i depozita iz prethodne toke
10) instrumentima osiguranja otplate kredita i drugim uvjetima koje postavlja kreditna
institucija uz posebno isticanje posljedica neizvrenja obveze iz ugovora, raskida odnosno
otkaza ugovora te redoslijeda aktiviranja instrumenata osiguranja
11) pravu potroaa da odustane od ugovora i zakonskim rokovima za to
12) mogunostima i uvjetima prijevremenog povrata kredita i
13) vrste trokova koji mogu nastati nakon otkaza kredita i/ili aktiviranja instrumenata
osiguranja i/ili pokretanja postupka prisilne naplate.
(5) Pod informacijama iz stavka 1. ovoga lanka koje se odnose na primanje depozita
podrazumijevaju se podaci o:
1) vaeim godinjim nominalnim kamatnim stopama
2) nainu obrauna kamata (primjena relativne ili konformne kamate stope)
3) valutama u kojima se moe nominirati ili uz koje se moe vezati depozit i pojanjenja koja
se odnose na rizik promjene teaja tih valuta
4) uvjetima pod kojima se mogu mijenjati kamatne stope
5) najmanjem iznosu koji se prima kao depozit
6) naknadama za voenje rauna i drugim slinim naknadama, odnosno provizijama ako ih
kreditna institucija zaraunava na teret deponenta, ukljuujui i objanjenje u vezi s moguom
promjenjivosti tih naknada za trajanja ugovora o depozitu
7) efektivnim kamatnim stopama koje odraavaju ukupan prinos na depozit, izraunatima u
skladu s propisima Hrvatske narodne banke
8) osnovnim informacijama o osiguranju depozita
9) mogunosti isplate oroenog depozita prije isteka roka oroenja sa svim posljedicama
takvog postupanja
10) nainu postupanja s depozitima nakon isteka roka oroenja i
11) uvjetima raspolaganja sredstvima maloljetnih osoba.
(6) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje dodatne
obveze za kreditne institucije koje se odnose na ope uvjete poslovanja.

Propis o sadraju ugovora

227

lanak 304.
Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje:
1) jedinstveni nain izraunavanja i iskazivanja cijene kredita i depozita (efektivne kamatne
stope iz lanka 303. stavka 4. toke 6. i stavka 5. toke 7. ovoga Zakona)
2) ostale obvezne elemente ugovora o kreditu i depozitu, kao i priloga uz te ugovore
3) sadraj i oblik u kojem se daju informacije iz lanka 302. stavka 2. ovoga Zakona
4) tipske obrasce ugovora za pojedine kreditne i depozitne usluge i
5) odredbe koje ugovori o depozitu i kreditu ne smiju sadravati.

Obavjetavanje potroaa
lanak 305.
(1) Kreditna institucija duna je na ugovoreni nain, a najmanje jedanput na godinu bez
naknade obavijestiti potroaa o stanju njegova kredita, odnosno o stanju depozita. U takvoj
obavijesti kod kredita posebno moraju biti iskazana dospjela nepodmirena dugovanja dunika
prema kreditnoj instituciji, informacija o tome u kojem roku kreditna institucija alje prvu i
drugu opomenu o dugu i upozorenje o otkazu kredita. Takvu obavijest kreditna institucija
duna je jednom godinje bez naknade uputiti na adrese sudunika i jamca. Kreditna
institucija duna je obavijest o stanju kredita dostavljati na nain iz ovoga stavka sve do
trenutka pokretanja sudskog postupka za naplatu kredita.
(2) Kreditna institucija duna je u trenutku otkaza kredita bez naknade obavijestiti korisnika
kredita, sudunika i jamca o:
ukupnom iznosu i strukturi dugovanja prema sljedeim stavkama: glavnica, kamata,
naknade i drugi trokovi i
osnovanosti pojedinanih stavki za koje se trai naplata, uz naznaku koje su stavke podlone
uveanju i po kojoj pripadajuoj kamatnoj stopi.
(3) Ako se potroa kreditni dunik i kreditna institucija nakon nastupa kanjenja u otplati
dugovanja ne dogovore o nainu daljnje otplate najdue u roku dva mjeseca, kreditna
institucija duna je obavijestiti sudunika, zalonog dunika i jamca o stanju duga i ostaviti
im rok 15 dana od dana slanja preporuenom poiljkom obavijesti da tu obvezu podmire u
novcu. Ova odredba ne iskljuuje pravo kreditne institucije da pokrene postupak prisilne
naplate u trenutku evidentiranja dospjelih, a neplaenih potraivanja.
(4) U sluaju kada su ugovorene promjenjive kamatne stope, kreditna institucija duna je
obavijestiti potroaa o promjeni tih stopa na ugovoreni nain obavjetavanja potroaa,
najmanje 15 dana prije nego to se one ponu primjenjivati, a kod ugovora o kreditu duna
mu je dostaviti i izmijenjeni otplatni plan. Kod promjene kamatnih stopa kreditna je institucija
u istoj obavijesti potroau duna predoiti i objasniti kretanje parametara zbog kojih je dolo
do promjene kamatne stope.
228

(5) Ako kreditna institucija na ugovoreni nain obavjetavanja ne obavijesti potroaa o

promjeni kamatne stope najmanje 15 dana prije njezine primjene, duna je odgoditi primjenu
nove kamatne stope do idueg obraunskog razdoblja.
(6) Ako potroa, korisnik kredita, nakon primitka obavijesti o promjeni kamatne stope nije
suglasan s navedenom promjenom, ima pravo u roku tri mjeseca od primitka obavijesti na
prijevremeno vraanje kredita bez obveze plaanja bilo kakve naknade kreditnoj instituciji,
ukljuujui i ugovorenu naknadu za raniji povrat kredita. U tom sluaju kreditna institucija
nema pravo na naknadu tete zbog ranijeg povrata.

Promjenjiva kamatna stopa

lanak 306.
Na ugovor o kreditu, neovisno o ukupnom iznosu i vrsti kredita koji kreditna institucija
odobrava potroau, primjenjuju se odredbe Zakona o potroakom kreditiranju kojima se
ureuje promjenjiva kamatna stopa.

Ugovaranje kamatnih stopa

lanak 307.
(1) Ako kreditna institucija nudi ugovaranje promjenjive kamatne stope, duna je upozoriti
potroaa na sve rizike promjenjivosti kamatne stope te jasno i nedvojbeno, u ugovoru o
kreditu i/ili depozitu, ugovoriti parametre koji utjeu na promjenu ugovorene kamatne stope.
(2) Kratkoroni depoziti i kratkoroni krediti ne smiju biti ugovoreni s promjenjivom
kamatnom stopom. Kratkorone usluge u smislu ovoga Zakona usluge su koje se ugovaraju
na rok do 12 mjeseci.
(3) Promotivne kamatne stope (akcijske) mogu biti ugovorene samo na kratkorone usluge.
Promotivne (akcijske) kamatne stope one su koje se nude pri prodaji usluga na tono odreeni
rok istekom kojeg se visina te kamatne stope korigira na visinu trine (trenutano vaee)
kamatne stope.

Naknade
lanak 308.
(1) Za trajanja ugovornog odnosa kreditna institucija ne smije naplatiti potroau naknadu
koja nije bila sadrana u Tarifi naknada u vrijeme zakljuenja ugovora.
(2) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje listu
aktivnosti koje je kreditna institucija u depozitno-kreditnom poslovanju s potroaima duna
obavljati bez naknade.

Prigovori potroaa
lanak 309.

229

(1) Hrvatska narodna banka ovlatena je u okviru svojih nadlenosti nad kreditnim
institucijama pratiti pridrava li se kreditna institucija objavljenih internih akata kojima se
reguliraju poslovni odnosi kreditne institucije i klijenta, ugovora koje je sklopila sa svojim
klijentima, odredbi ovoga Zakona koje se odnose na zatitu potroaa, odredbi propisa
donesenih na temelju ovoga Zakona i odredbi posebnih zakona kojima se ureuje zatita
potroaa.
(2) Hrvatska narodna banka moe od kreditnih institucija zatraiti dostavu dodatnih podataka,
izvjetaja i drugih akata koje ocijeni potrebnim za provedbu zatite potroaa.
(3) Ako potroa smatra da se kreditna institucija ne pridrava uvjeta iz ugovora o pruanju
bankovnih, odnosno financijskih usluga, moe svoj prigovor na postupke kreditne institucije
uputiti:
1) odgovarajuoj organizacijskoj jedinici kreditne institucije
2) organizacijskoj jedinici kreditne institucije koja je zaduena za rjeavanje prigovora
potroaa
3) unutarnjoj reviziji u kreditnoj instituciji
4) drutvu ili udruzi za zatitu potroaa ili
5) drugim nadlenim tijelima.
(4) Kreditna institucija duna je povjeriti poslove rjeavanja prigovora potroaa najmanje
jednoj osobi koja je u radnom odnosu s tom kreditnom institucijom. Kreditna institucija sa
sjeditem izvan Republike Hrvatske koja na podruju Republike Hrvatske prua usluge preko
podrunice duna je poslove rjeavanja prigovora potroaa iz Republike Hrvatske povjeriti
najmanje jednoj osobi koja je u radnom odnosu s tom kreditnom institucijom, a koja radi u
podrunici u Republici Hrvatskoj. Kreditna institucija duna je imenovati odgovornu osobu za
poslove rjeavanja prigovora potroaa.
(5) Ako je potroa nezadovoljan odgovorom ili rjeenjem kreditne institucije na njegov
uloeni prigovor, moe o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(6) Hrvatska narodna banka ne rjeava pojedinane prigovore potroaa, odnosno klijenata
kreditne institucije.
(7) Hrvatska narodna banka prati periodino kretanje broja prigovora potroaa po pojedinoj
kreditnoj instituciji. Podatke o prigovorima potroaa kreditne su institucije dune dostaviti
Hrvatskoj narodnoj banci na nain i u rokovima koje ona odredi.

Izvansudsko rjeavanje sporova

lanak 310.
(1) U svim sporovima izmeu potroaa koji je korisnik bankovnih i/ili financijskih usluga i
kreditne institucije pruatelja bankovnih i/ili financijskih usluga koji nastanu u primjeni

230

odredbi ovoga Zakona moe se podnijeti prijedlog za mirenje Centru za mirenje Hrvatske
gospodarske komore.
(2) Mirenje pred Centrom za mirenje iz stavka 1. ovoga lanka provodi se u skladu s
Pravilnikom o mirenju Hrvatske gospodarske komore.
(3) Hrvatska gospodarska komora, uz suglasnost ministra financija, donijet e odluku o
trokovima mirenja u potroakim sporovima, kojom e odrediti visinu naknada i nagrada te
ostalih trokova postupka mirenja iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) Nagodba koja se sklopi u postupku mirenja pred Centrom za mirenje iz stavka 1. ovoga
lanka ima svojstvo ovrne isprave.
(5) Sredstva za trokove mirenja pred Centrom za mirenje iz stavka 1. ovoga lanka osigurat
e se u dravnom proraunu Republike Hrvatske.

Mjere zatite potroaa

lanak 311.
Hrvatska narodna banka moe rjeenjem kreditnoj instituciji odrediti mjere i rokove za
njihovo ispunjenje radi osiguravanja zatite potroaa u skladu s odredbama ovoga Zakona,
Zakona o potroakom kreditiranju i drugih srodnih propisa.

Primjena posebnog zakona

lanak 312.
Osim na temelju odredbi lanaka 300. do 311. ovoga Zakona, zatita prava potroaa kreditne
institucije provodi se i na temelju posebnih zakona kojima se ureuje zatita potroaa, pri
emu je potrebno postupati u skladu s odredbama ovoga Zakona koje se odnose na obvezu
uvanja bankovne tajne.

XXIII.a ZATITA DEPONENATA

Isplata depozita
lanak 312.a
(1) Kreditna institucija koja donese odluku o isplatama kojima se smanjuju stavke redovnog
osnovnog kapitala iz lanka 26. stavka 1. toke c), e) i f) Uredbe (EU) br. 575/2013 duna je
na svojim mrenim stranicama i u najmanje dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj bez
odgode objaviti obavijest o toj odluci i ta obavijest mora sadravati najmanje sljedee:
1) odluku o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala
2) iznos redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije prije odluke o smanjenju
3) iznos za koji kreditna institucija smanjuje redovni osnovni kapital

231

4) iznos redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije nakon odluke o smanjenju

5) postotak za koji se smanjuje redovni osnovni kapital kreditne institucije
6) izjavu uprave kreditne institucije da e nakon smanjenja redovnog osnovnog kapitala
kreditna institucija ispunjavati sve svoje obveze prema deponentima i ispunjavati sve zahtjeve
iz propisa kojima se ureuje poslovanje kreditnih institucija i
7) uputu deponentima o nainu ostvarivanja njihovih prava iz stavka 2. ovoga lanka.
(2) Kreditna institucija duna je deponentu koji to zatrai isplatiti depozit i kamate koje su
obraunate do dana isplate, bez naplate naknada i trokova, sve u roku od 30 dana od dana
podnoenja zahtjeva deponenta, pod uvjetom da je zahtjev deponenta podnesen u roku od est
mjeseci od dana posljednje objave obavijesti o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala
iz stavka 1. ovoga lanka kao i da depozit ispunjava sve sljedee uvjete:
1) ugovor o depozitu sklopljen je prije objave obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka
2) depozit nije dospio u trenutku podnoenja zahtjeva i
3) depozit nije u cijelosti osiguran.
(3) Kreditna institucija moe provesti smanjenje stavki redovnog osnovnog kapitala iz stavka
1. ovoga lanka i isplatiti planirani iznos dioniarima ako su ispunjeni svi sljedei uvjeti:
1) proteklo je est mjeseci od posljednje objave odluke o smanjenju stavki redovnog
osnovnog kapitala u smislu stavka 1. ovoga lanka i
2) ispunjeni su zahtjevi svih deponenata iz stavka 2. ovoga lanka na nain i u rokovima iz
ovoga lanka.
(4) U smislu ove glave deponent jest imatelj ili u sluaju zajednikog rauna svaki od imatelja
depozita, a depozit ima znaenje depozita na nain definiran zakonom kojim se ureuje
osiguranje depozita.

Odgoda provoenja isplate

lanak 312.b
(1) Kreditna institucija nije duna ispuniti zahtjeve iz lanka 312.a ovoga Zakona ako odlui
provesti isplatu na osnovi smanjenja stavki redovnog osnovnog kapitala nakon isteka roka od
dvije godine od dana donoenja odluke o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka kreditna institucija duna je odluku o smanjenju stavki
redovnog osnovnog kapitala i odluku o roku isplate bez odgode objaviti na svojim mrenim
stranicama.

Tretman smanjenja stavki redovnog osnovnog kapitala

lanak 312.c
232

Kreditna institucija duna je s iznosom za koji je odluila smanjiti stavke redovnog osnovnog
kapitala iz lanka 312.a stavka 1. ovoga Zakona postupati kao sa stavkama koje kreditnoj
instituciji vie nisu dostupne za neogranienu i trenutanu upotrebu za pokrie rizika ili
gubitaka, te se on ne smije iskazivati kao dio redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije.

XXIV. TEDNE BANKE

tedna banka
lanak 313.
(1) tedna banka je kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za
rad kao tedna banka i koja je osnovana kao dioniko drutvo sa sjeditem u Republici
Hrvatskoj.
(2) Tvrtka tedne banke mora sadravati rijei tedna banka.
(3) Rijei tedna banka ili izvedenice tih rijei ako su one sadrane u nazivu tvrtke moe
upisati u sudski registar i upotrebljavati u pravnom prometu samo pravna osoba koja je dobila
odobrenje za rad kao tedna banka od Hrvatske narodne banke.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, rijei tedna banka u tvrtki moe upotrebljavati u
pravnom prometu i tedna banka koja je u skladu s lankom 317. ovoga Zakona dobila
odobrenje za rad kao banka.

Primjena drugih propisa

lanak 314.
Osim odredbi lanka 22. i lanaka 74. do 82. ovoga Zakona, na tedne se banke na
odgovarajui nain primjenjuju ostale odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju
ovoga Zakona te drugih propisa kojima se ureuje poslovanje kreditnih institucija.

Djelatnost tedne banke

lanak 315.
(1) tedna banka moe pruati bankovne usluge iz lanka 7. ovoga Zakona.
(2) tedna banka, osim bankovnih usluga iz stavka 1. ovoga lanka, moe pruati i financijske
usluge za koje od Hrvatske narodne banke dobije odobrenje za pruanje tih usluga, i to:
1) izdavanje garancija ili drugih jamstava
2) odobravanje kredita, ukljuujui potroake kredite te hipotekarne kredite ako je to
doputeno posebnim zakonom
233

3) trgovanje za svoj raun:

instrumentima trita novca
prenosivim vrijednosnim papirima
stranim sredstvima plaanja, ukljuujui mjenjake poslove
4) platne usluge u zemlji u skladu s posebnim zakonima
5) usluge vezane uz poslove kreditiranja, npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje
informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizikih osoba koje samostalno obavljaju
djelatnost
6) obavljanje poslova povezanih s prodajom polica osiguranja u skladu s propisima kojima se
ureuje osiguranje
7) izdavanje drugih instrumenata plaanja i upravljanje njima ako se pruanje tih usluga ne
smatra pruanjem usluga u smislu toke 4. ovoga stavka, a u skladu s posebnim zakonom
8) iznajmljivanje sefova
9) posredovanje pri sklapanju poslova na novanom tritu i
10) druge usluge sline uslugama iz toaka 1. do 9. ovoga stavka koje su navedene u
odobrenju za rad tedne banke.
(3) tedna banka ne smije poslovati izvan Republike Hrvatske niti osnivati podrunice i
predstavnitva izvan Republike Hrvatske.

Povlatene dionice tedne banke

lanak 316.
tedna banka ne smije izdavati povlatene dionice.

Odobrenje za rad tednoj banci koja namjerava poslovati kao banka

lanak 317.
(1) tedna banka koja namjerava poslovati kao banka duna je dobiti odobrenje Hrvatske
narodne banke za rad kao banka.
(2) Na postupak izdavanja odobrenja tednoj banci za rad kao banci na odgovarajui nain
primjenjuju se odredbe ovoga Zakona kojima se ureuje postupak za izdavanje odobrenja za
rad.
(3) U postupku odluivanja o izdavanju odobrenja iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatska narodna
banka moe od predsjednika i lanova uprave zatraiti prezentaciju o voenju poslova banke.

234

(4) Hrvatska narodna banka odluuje o izdavanju odobrenja iz stavka 1. ovoga lanka na
temelju:
1) dokumenata dostavljenih uz zahtjev za odobrenje za rad
2) prezentacije iz stavka 3. ovoga lanka i
3) ostalih podataka i informacija kojima raspolae.
(5) Danom izdavanja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga lanka prestaje vaiti odobrenje za
rad koje je institucija dobila kao tedna banka.

XXV. STAMBENE TEDIONICE

Stambene tedionice
lanak 318.
Na stambene tedionice osnovane prema odredbama Zakona o stambenoj tednji i dravnom
poticanju stambene tednje primjenjuju se odredbe ovoga Zakona ako drugim zakonima nije
drukije propisano.

Zatita naziva
lanak 319.
Rijei stambena tedionica ili izvedenice tih rijei ako su one sadrane u nazivu tvrtke
moe upisati u sudski registar ili upotrebljavati u pravnom prometu samo stambena tedionica
iz lanka 318. ovoga Zakona, osim ako to drugim zakonom nije doputeno.

XXVI. UDRUENJE KREDITNIH INSTITUCIJA

Udruenje kreditnih institucija
lanak 320.
(1) Kreditne institucije mogu se udruiti u udruenje osnovano kao gospodarsko interesno
udruenje ili kao neki drugi oblik udruivanja gospodarskih subjekata u skladu s posebnim
zakonom.
(2) Osim zadataka koji su odreeni njegovim statutom, udruenje kreditnih institucija moe:
1) organizirati razmjenu informacija o kreditnoj sposobnosti za potrebe zatite od kreditnog
rizika i
2) provoditi struno usavravanje radnika kreditnih institucija i izdavati potvrde o zavrenom
strunom usavravanju.

235

(3) Kreditne institucije ne smiju zakljuivati nikakve pisane ili usmene ugovore s drugim
kreditnim institucijama ili njihovim udruenjima kojima se moe ograniiti naelo slobodnog
trinog natjecanja.
(4) Udruenje kreditnih institucija duno je, na zahtjev Hrvatske narodne banke, dostaviti
Hrvatskoj narodnoj banci svoj statut, kao i sve sporazume, ugovore i druge ope akte.

Kreditni registar
lanak 321.
(1) Hrvatska narodna banka moe prikupiti informacije od osoba koje su na temelju ovoga
Zakona ovlatene pruati bankovne usluge na podruju Republike Hrvatske i organizirati
razmjenu informacija za potrebe zatite od kreditnog rizika.
(2) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje naine i
uvjete prikupljanja informacija za potrebe zatite od kreditnog rizika.

XXVII. NAIN I POSTUPAK ODLUIVANJA HRVATSKE NARODNE

BANKE
XXVII.1. OPE ODREDBE
Povrat u prijanje stanje
lanak 322.
U upravnom postupku koji vodi Hrvatska narodna banka ne moe se zahtijevati povrat u
prijanje stanje.

Rjeenje
lanak 323.
Rjeenja koja u upravnom postupku donosi Hrvatska narodna banka moraju biti u pisanom
obliku i obrazloena. Protiv takvih rjeenja nije doputena alba, ali se protiv njih moe
pokrenuti upravni spor.

Izmjena rjeenja
lanak 324.
(1) Hrvatska narodna banka u obavljanju supervizije poslovanja kreditne institucije moe, na
zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti, izmijeniti rjeenje.

236

(2) Hrvatska narodna banka moe izmijeniti rjeenje u sluajevima kada su nakon izdavanja
odobrenja nastupile nove okolnosti koje utjeu ili mogu utjecati na poslovanje kreditne
institucije.
(3) U sluajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka Hrvatska narodna banka uzet e u obzir sve
injenice i okolnosti koje su nastale nakon donoenja rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka,
odnosno izdavanja odobrenja.

Odgovornost za tetu
lanak 325.
Hrvatska narodna banka, radnici Hrvatske narodne banke ili bilo koja osoba koju je ovlastila
Hrvatska narodna banka ne odgovaraju za tetu koja nastane tijekom obavljanja dunosti u
okviru ovoga Zakona, Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, Uredbe (EU) br. 575/2013 i
propisa donesenih na temelju tih zakona i Uredbe, osim ako se dokae da su odreenu radnju
uinili ili propustili uiniti namjerno ili krajnjom nepanjom.

XXVII.2. POSTUPAK IZDAVANJA ODOBRENJA

Pokretanje postupka za izdavanje odobrenja
lanak 326.
Hrvatska narodna banka moe postupak za izdavanje odobrenja pokrenuti na zahtjev stranke,
po slubenoj dunosti ili na zahtjev drugog nadlenog tijela ako je to propisano ovim
Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013.

Rokovi
lanak 327.
(1) Hrvatska narodna banka mora u roku est mjeseci od dana podnoenja urednog zahtjeva
odluiti o:
1) zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad, kao i o svim drugim zahtjevima iz lanka 66.
ovoga Zakona i
2) zahtjevu za izdavanje odobrenja o pripajanju, spajanju ili razdvajanju kreditnih institucija.
(2) Rok za donoenje odluke i obavijest o odluci iz stavka 1. ovoga lanka ne moe biti dui
od 12 mjeseci od dana primitka zahtjeva.

Izvrenje rjeenja
lanak 328.
237

Rjeenja Hrvatske narodne banke izvrna su u trenutku njihove dostave strankama u

postupku, osim ako ovim Zakonom nije drukije propisano.

XXVIII. REORGANIZACIJSKE MJERE, LIKVIDACIJSKI I STEAJNI

POSTUPCI S MEUNARODNIM ELEMENTOM
XXVIII.1. OPE ODREDBE
Opa odredba
lanak 329.
Odredbe Steajnog zakona kojim se ureuje meunarodni steaj na odgovarajui nain
primjenjuju se i u sluaju steajnog postupka otvorenog nad kreditnom institucijom ili
njezinom podrunicom, ako odredbama ovoga Zakona nije drukije odreeno.

Doseg primjene
lanak 330.
Odredbe ove glave primjenjuju se na kreditne institucije sa sjeditem u Republici Hrvatskoj i
na njihove podrunice u drugim dravama lanicama, kreditne institucije iz druge drave
lanice i na njihove podrunice u Republici Hrvatskoj i na podrunice kreditne institucije iz
tree zemlje u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da kreditna institucija iz tree zemlje ima
podrunicu na podruju barem jo jedne drave lanice.

Znaenje pojedinih izraza

lanak 331.
Pojedini izrazi upotrijebljeni za potrebe ove glave, a u skladu s pravom svake drave lanice,
imaju sljedee znaenje:
upravitelj oznauje svaku osobu ili tijelo koje je postavila upravna vlast, tijelo s javnim
ovlastima ili sud radi provoenja reorganizacijskih mjera
upravne vlasti, agencije i druga tijela s javnim ovlastima ili sudovi oznauju upravne
vlasti, agencije, tijela s javnim ovlastima ili sudove drava lanica koji su nadleni za
reorganizacijske mjere ili likvidacijske, odnosno steajne postupke
likvidator oznauje svaku osobu ili tijelo koje je imenovala upravna vlast, tijelo s javnim
ovlastima ili sud radi provoenja likvidacijskog postupka

238

 likvidacijski postupak oznauje postupak koji je otvorila upravna vlast, tijelo s javnim
ovlastima ili sud neke drave lanice i koji se vodi pod njezinim odnosno njegovim nadzorom
s ciljem unovenja imovinskih vrijednosti, ukljuujui i postupke koji se okonavaju
nagodbom ili nekom drugom slinom mjerom
steajni upravitelj oznauje svaku osobu ili tijelo koje je imenovano od strane upravne
vlasti, tijela s javnim ovlastima, suda ili vjerovnika, ija je zadaa da upravlja steajnom
masom i unovava je, odnosno da nadzire poslovnu djelatnost steajnog dunika
steajni postupak oznauje postupak koji je otvorio sud ili drugo tijelo neke drave
lanice nakon utvrenja postojanja steajnog razloga, a ija je posljedica potpuna ili
djelomina zapljena imovine dunika i imenovanje steajnog upravitelja, koji se vodi pod
nadzorom dotinog suda, odnosno tijela te iji je cilj skupna namira vjerovnika steajnog
dunika, odnosno ureenje pravnog odnosa dunika i njegovih vjerovnika, a osobito radi
odravanja njegove djelatnosti
reorganizacijska mjera oznauje mjeru ija je svrha ouvati ili obnoviti financijsko stanje
kreditne institucije, a koja bi mogla utjecati na ranije steena prava treih strana, ukljuujui
mjere koje obuhvaaju mogunost suspenzije plaanja, suspenzije mjera izvrenja ili
smanjenje trabina; te mjere ukljuuju primjenu instrumenata sanacije i izvravanja ovlasti za
sanaciju u skladu sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih drutava i
posebnim propisima kojima se ureuje sanacija institucija, a kojima se prenose odredbe
Direktive 2014/59/EU
nadleno tijelo znai nadleno tijelo kako je ureeno lankom 4. stavkom 1. tokom 40.
Uredbe (EU) br. 575/2013 ili sanacijsko tijelo kako je ureeno Zakonom o sanaciji kreditnih
institucija i investicijskih drutava glede mjera reorganizacije koje se poduzimaju u skladu s
tim zakonom.

XXVIII.2. REORGANIZACIJSKE MJERE

Pravni uinci odluke o reorganizacijskim mjerama
lanak 332.
Reorganizacijske mjere koje su upravna vlast, agencija i druga tijela s javnim ovlastima ili
sudovi naloili kreditnoj instituciji iz druge drave lanice, a koja ima podrunicu u Republici
Hrvatskoj, provode se prema pravu matine drave lanice i imaju bez ogranienja pravni
uinak na podruju Republike Hrvatske prema treim osobama koji nastupa istodobno s
nastupanjem pravnih uinaka u matinoj dravi lanici.

Obavjetavanje nadlenih tijela drava lanica domaina

lanak 332.a
(1) Ako se u Republici Hrvatskoj kao matinoj dravi lanici donosi odluka o uvoenju
reorganizacijske mjere nad kreditnom institucijom koja ima podrunicu u drugoj dravi
lanici, Hrvatska narodna banka duna je o toj odluci, kao i o njezinim konkretnim pravnim
uincima bez odgode obavijestiti nadleno tijelo drave lanice domaina te podrunice, i to
prije uvoenja te mjere, a ako to nije mogue, neposredno nakon njezina uvoenja.
239

(2) Stavak 1. ovoga lanka ne primjenjuje se u sluaju primjene sanacijskih mjera u skladu s
posebnim zakonom.

Obavjetavanje nadlenog tijela matine drave lanice

lanak 332.b
Ako se u Republici Hrvatskoj kao dravi lanici domainu donosi odluka o uvoenju
reorganizacijskih mjera nad podrunicom kreditne institucije iz druge drave lanice,
Hrvatska narodna banka duna je o toj odluci obavijestiti nadleno tijelo matine drave
lanice.

Javno obavjetavanje
lanak 332.c
(1) Ako bi provoenje reorganizacijskih mjera u Republici Hrvatskoj kao matinoj dravi
lanici nad kreditnom institucijom koja ima podrunicu u drugoj dravi lanici moglo utjecati
na prava treih u dravi lanici domainu i ako je protiv odluke o uvoenju reorganizacijskih
mjera u Republici Hrvatskoj mogua alba ili drugi pravni lijek, Hrvatska narodna banka
odnosno Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka, objavit e obavijest
o odluci o uvoenju reorganizacijske mjere u Slubenom listu Europske unije i u dva dnevna
lista svake drave lanice domaina kako bi se olakalo koritenje prava na albu ili drugog
pravnog lijeka.
(2) Obavijest o odluci o uvoenju reorganizacijske mjere iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatska
narodna banka odnosno Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka u
najkraem e roku dostaviti Uredu za publikacije Europske unije kao i u dva nacionalna
dnevna lista svake drave lanice domaina.
(3) Obavijest iz stavka 1. ovoga lanka objavit e se na slubenom jeziku, odnosno slubenim
jezicima relevantne drave lanice, pri emu se u toj obavijesti navodi koja je svrha i pravna
osnova za donoenje reorganizacijske mjere, rokovi za podnoenje albe ili drugog pravnog
lijeka, jasno naznaen datum kada ti rokovi istjeu te potpuna adresa tijela ili suda nadlenog
za odluivanje o albi ili drugom pravnom lijeku.
(4) Reorganizacijska mjera iz stavka 1. ovoga lanka izvrna je bez obzira na aktivnosti iz
stavaka 1. do 3. ovoga lanka i ima pravni uinak u odnosu na vjerovnike, osim ako je
drukije propisano.

XXVIII.3. LIKVIDACIJSKI I STEAJNI POSTUPCI

XXVIII.3.1. Likvidacijski i steajni postupak nad kreditnom institucijom sa
sjeditem u Republici Hrvatskoj i kreditnom institucijom iz druge drave lanice
240

Meunarodna nadlenost za otvaranje likvidacijskog, odnosno steajnog postupka

lanak 333.
Kada je Hrvatska narodna banka donijela odluku o pokretanju postupka prisilne likvidacije,
odnosno kada je nadleni trgovaki sud u Republici Hrvatskoj donio odluku o otvaranju
steajnog postupka nad kreditnom institucijom koja ima podrunicu u drugoj dravi lanici, ti
e se postupci provoditi i u podrunici kreditne institucije koja posluje na podruju druge
drave lanice i imat e pravni uinak prema treim osobama.

Poseban steajni postupak

lanak 334.
Nad podrunicom kreditne institucije iz druge drave lanice u Republici Hrvatskoj nije
doputeno otvoriti poseban steajni postupak iz lanka 302. Steajnog zakona.

Priznanje odluke o otvaranju likvidacijskog, odnosno steajnog postupka

lanak 335.
Odluka o otvaranju likvidacijskog, odnosno steajnog postupka nad kreditnom institucijom iz
druge drave lanice koju je donijela upravna vlast, tijelo s javnim ovlastima ili sud matine
drave lanice priznat e se u Republici Hrvatskoj bez daljnjih postupaka i pravni uinci te
odluke nastupit e u Republici Hrvatskoj istodobno s nastupanjem pravnih uinaka u matinoj
dravi lanici.

Obavjetavanje drugih nadlenih vlasti

lanak 336.
(1) Ako se u Republici Hrvatskoj kao matinoj dravi lanici donosi odluka o otvaranju
postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom koja ima podrunicu u drugoj dravi
lanici, Hrvatska narodna banka duna je o toj odluci, kao i o njezinim konkretnim pravnim
uincima bez odgode obavijestiti nadleno nadzorno tijelo drave lanice domaina te
podrunice, i to prije otvaranja tog postupka, a ako to nije mogue, neposredno nakon njegova
otvaranja.
(2) Ako nadleni trgovaki sud u Republici Hrvatskoj kao matinoj dravi lanici donese
odluku o otvaranju steajnog postupka nad kreditnom institucijom koja ima podrunicu u
drugoj dravi lanici, duan je o toj odluci, kao i o njezinim konkretnim pravnim uincima
bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku, koja e tu obavijest bez odgode dostaviti
nadlenom nadzornom tijelu drave lanice domaina te podrunice, i to prije otvaranja tog
postupka, a ako to nije mogue, neposredno nakon njegova otvaranja.

Javno obavjetavanje
lanak 337.

241

Ako se u Republici Hrvatskoj kao matinoj dravi lanici donosi odluka o otvaranju
likvidacijskog, odnosno steajnog postupka nad kreditnom institucijom koja ima podrunicu u
drugoj dravi lanici, likvidator, odnosno steajni upravitelj objavit e izrijek odluke o
otvaranju postupka likvidacije, odnosno steajnog postupka u Slubenom listu Europske unije
i u dva dnevna lista svake drave lanice domaina, i to na slubenom jeziku, odnosno
slubenim jezicima drave lanice domaina.

Obavjetavanje poznatih vjerovnika

lanak 338.
(1) Ako se u Republici Hrvatskoj kao matinoj dravi lanici donosi odluka o otvaranju
likvidacijskog, odnosno steajnog postupka nad kreditnom institucijom koja ima podrunicu u
drugoj dravi lanici, likvidator, odnosno nadleni trgovaki sud bez odgode e o toj odluci
obavijestiti i pojedinano poznate vjerovnike koji svoje prebivalite, boravite ili sjedite
imaju u drugim dravama lanicama.
(2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka posebno e se naznaiti rokovi koji se moraju
potivati, koje su posljedice proputanja rokova, kome se trabine prijavljuju, to prijava mora
sadravati, koje se isprave prilau prijavi te koje su daljnje mjere propisane. Iz obavijesti
mora jasno proizlaziti jesu li privilegirani vjerovnici i stvarnopravnim sredstvima osiguranja
osigurani vjerovnici (vjerovnici koji su pridrali pravo vlasnitva i razluni vjerovnici) duni
prijaviti svoje trabine.
(3) Za obavijest iz stavka 2. ovoga lanka, koja se alje na slubenom jeziku, odnosno
slubenim jezicima drave lanice u kojoj vjerovnik ima svoje prebivalite, boravite ili
sjedite, upotrebljava se obrazac koji, osim podataka navedenih u stavku 2. ovoga lanka, u
zaglavlju na svim slubenim jezicima Europskog gospodarskog prostora sadri rijei: Poziv
za prijavu i obrazloenje trabine. Potivati rokove!.
(4) Sredinje tijelo dravne uprave nadleno za pravosue duno je propisati obrazac
obavijesti iz stavka 3. ovoga lanka u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.

Pravo na prijavu trabina stranih vjerovnika

lanak 339.
(1) Vjerovnik kreditne institucije nad kojom je otvoren likvidacijski, odnosno steajni
postupak u Republici Hrvatskoj kao matinoj dravi lanici, a koji svoje prebivalite,
uobiajeno boravite ili sjedite ima u nekoj drugoj dravi lanici te vjerovnik s javnopravnim
trabinama ovlateni su u dotinom likvidacijskom, odnosno steajnom postupku koji se vodi
u Republici Hrvatskoj prijaviti svoju trabinu.
(2) S trabinama vjerovnika iz stavka 1. ovoga lanka postupa se na isti nain i one imaju isti
isplatni red kao i ekvivalentne trabine koje su prijavili vjerovnici koji svoje prebivalite,
boravite ili sjedite imaju u Republici Hrvatskoj.

242

(3) Vjerovnici iz stavka 1. ovoga lanka prijavljuju svoju trabinu u skladu s uputama
dobivenima u obavijesti iz lanka 338. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Vjerovnik moe svoju trabinu prijaviti na slubenom jeziku, odnosno jednom od
slubenih jezika drave lanice u kojoj ima prebivalite, boravite ili sjedite pod uvjetom da
prijava njegove trabine i njezino obrazloenje nosi naslov Prijava i obrazloenje trabine
na hrvatskom jeziku. Likvidator, odnosno steajni upravitelj moe zahtijevati od vjerovnika
da priloi ovjerovljene prijevode na hrvatski jezik prijave i obrazloenja trabine.

Redovito obavjetavanje vjerovnika

lanak 340.
Likvidator u likvidacijskom postupku, odnosno odbor vjerovnika u steajnom postupku nad
kreditnom institucijom duan je redovito u pisanom obliku obavjetavati vjerovnike o tijeku
likvidacijskog, odnosno steajnog postupka.

Mjerodavno pravo
lanak 341.
(1) Likvidacijski, odnosno steajni postupak nad kreditnom institucijom iz druge drave
lanice provodi se u skladu s propisima matine drave lanice u kojoj je takav postupak
otvoren, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(2) Pravo matine drave lanice osobito ureuje:
1) koje imovinske vrijednosti pripadaju masi i kako treba postupati s imovinskim
vrijednostima koje je kreditna institucija stekla nakon otvaranja likvidacijskog, odnosno
steajnog postupka
2) ovlatenja kreditne institucije i ovlatenja likvidatora, odnosno steajnog upravitelja
3) pretpostavke za valjanost prijeboja
4) kakav uinak ima otvaranje likvidacijskog, odnosno steajnog postupka na ugovore
kreditne institucije koje nije u potpunosti ispunila nijedna od ugovornih strana (tekui
ugovori)
5) pravne uinke pokretanja likvidacijskog, odnosno steajnog postupka na pojedinane
postupke za ostvarivanje trabina koje su pokrenuli vjerovnici, osim pravnih uinaka na
parnice u tijeku prema lanku 356. ovoga Zakona
6) koje se trabine mogu prijaviti u likvidacijski, odnosno steajni postupak i kako treba
postupati s trabinama koje su nastale nakon otvaranja dotinog postupka
7) prijavu, ispitivanje i utvrivanje trabina

243

8) diobu utrka dobivenog unovenjem imovine kreditne institucije, isplatni red trabina i
prava vjerovnika koji su nakon otvaranja likvidacijskog, odnosno steajnog postupka na
temelju stvarnog prava ili prijeboja djelomino namireni
9) pretpostavke i pravne uinke zakljuenja likvidacijskog, odnosno steajnog postupka,
posebno nagodbom
10) prava vjerovnika nakon zakljuenja likvidacijskog, odnosno steajnog postupka
11) tko snosi trokove likvidacijskog, odnosno steajnog postupka, ukljuujui i trokove koji
proizlaze iz njega i
12) koje su pravne radnje nitave, pobojne, odnosno relativno nitave jer oteuju ukupnost
vjerovnika.

inidbe u korist kreditne institucije

lanak 342.
(1) Osoba koja kreditnoj instituciji koja ima podrunicu u drugoj dravi lanici, a nad kojom
je otvoren likvidacijski, odnosno steajni postupak, izravno podmiri svoju obvezu, takvim e
ispunjenjem biti osloboena svoje obveze ako joj otvaranje dotinog postupka nije bilo
poznato.
(2) Ako je obveza izravno podmirena prije javnog obavjetavanja prema lanku 337. ovoga
Zakona, smatrat e se da osobi iz stavka 1. ovoga lanka nije bila poznata injenica da je
otvoren likvidacijski, odnosno steajni postupak sve dok se ne dokae drukije.
(3) Ako je obveza izravno podmirena nakon javnog obavjetavanja prema lanku 337. ovoga
Zakona, smatrat e se da je osobi iz stavka 1. ovoga lanka bila poznata injenica da je
otvoren likvidacijski, odnosno steajni postupak sve dok se ne dokae drukije.

Aktivnosti u postupku likvidacije, odnosno steaja

lanak 343.
Ako je pokrenut postupak likvidacije, odnosno otvoren steajni postupak i donesena odluka o
ukidanju odobrenja za rad kreditnoj instituciji iz druge drave lanice koja ima podrunicu na
podruju Republike Hrvatske, takva odluka ne sprjeava daljnje obavljanje odreenih
aktivnosti podrunice te kreditne institucije u Republici Hrvatskoj ako je to nuno ili
primjereno za svrhu likvidacijskog, odnosno steajnog postupka.

Uinci postupka tijekom redovne likvidacije

lanak 344.
Ako propisi matine drave lanice ne sprjeavaju da se u kreditnu instituciju iz druge drave
lanice u kojoj je pokrenut postupak redovne likvidacije uvedu reorganizacijske mjere ili da
se otvori steajni postupak nad njom, uvoenje reorganizacijskih mjera, odnosno otvaranje

244

steajnog postupka imat e isti pravni uinak i na podrunicu te kreditne institucije na

podruju Republike Hrvatske.

XXVIII.3.2. Likvidacija i steaj nad podrunicom kreditne institucije iz tree zemlje

Podrunica kreditne institucije iz tree zemlje
lanak 345.
(1) Ako Hrvatska narodna banka namjerava donijeti odluku o pokretanju postupka prisilne
likvidacije, odnosno ako trgovaki sud u Republici Hrvatskoj namjerava donijeti odluku o
otvaranju steajnog postupka nad podrunicom kreditne institucije iz tree zemlje u Republici
Hrvatskoj, o toj e odluci kao i o njezinim konkretnim pravnim uincima bez odgode
obavijestiti nadleno nadzorno tijelo matine drave kreditne institucije iz tree zemlje.
(2) Ako se u Republici Hrvatskoj donese odluka o otvaranju steajnog postupka nad
podrunicom kreditne institucije iz tree zemlje koja ima podrunicu i u nekoj drugoj dravi
lanici, nadleni trgovaki sud u Republici Hrvatskoj duan je o toj odluci kao i njezinim
konkretnim pravnim uincima bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku, koja e tu
obavijest bez odgode dostaviti nadlenom nadzornom tijelu matine drave kreditne
institucije iz tree zemlje i nadlenom nadzornom tijelu te druge drave lanice, i to prije
otvaranja tog postupka, a ako to nije mogue, neposredno nakon njegova otvaranja.
(3) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka, odnosno nadleni trgovaki
sud, likvidatori, odnosno steajni upravitelji nastojat e suraivati i uskladiti radnje s drugim
nadlenim nadzornim tijelima.

XXVIII.4. ZAJEDNIKE ODREDBE ZA REORGANIZACIJSKE MJERE I

LIKVIDACIJSKE, ODNOSNO STEAJNE POSTUPKE NAD KREDITNIM
INSTITUCIJAMA IZ DRAVA LANICA
Pravni uinci na odreene ugovore i prava
lanak 346.
Glede pravnih uinaka neke reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog, odnosno
steajnog postupka na:
1) ugovore o radu i radne odnose iskljuivo je mjerodavno pravo drave lanice koje je
mjerodavno za ugovor o radu

245

2) ugovore koji ovlauju na koritenje ili stjecanje neke nekretnine te za odreivanje je li

neka imovina nekretnina ili pokretnina iskljuivo je mjerodavno pravo drave lanice na
ijem se podruju ta nekretnina nalazi
3) prava na nekoj nekretnini, brodu ili zrakoplovu, a koji se upisuju u javnu knjigu, iskljuivo
je mjerodavno pravo drave lanice pod ijim se nadzorom ta javna knjiga vodi.

Stvarna prava treih

lanak 347.
(1) Uvoenje reorganizacijske mjere ili otvaranje likvidacijskog, odnosno steajnog postupka
ne utjee na stvarno pravo vjerovnika ili treeg na materijalnoj ili nematerijalnoj, pokretnoj ili
nepokretnoj imovini kreditne institucije iz Republike Hrvatske ili druge drave lanice i na
tono odreenim predmetima, i na odreenoj skupini neodreenih predmeta iji se sastav
mijenja, koji se u trenutku uvoenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog,
odnosno steajnog postupka nalaze na podruju neke druge drave lanice.
(2) Pravima iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se osobito:
1) pravo da se unovi ili da unoviti predmet te da se iz utrka ili uporabe predmeta namiri,
posebno na temelju zalonog prava ili hipoteke
2) iskljuivo pravo naplatiti trabinu, posebno na temelju zalonog prava na nekoj trabini ili
na temelju cesije te trabine radi osiguranja
3) pravo zahtijevati predaju odreenog predmeta od svakog koji taj predmet posjeduje ili se
koristi njime protivno volji ovlatenika te
4) stvarno pravo uivanja plodova iz odreenog predmeta.
(3) Pravo koje je upisano u javnu knjigu i koje ima uinak prema treima stjecanja prava u
smislu stavka 1. ovoga lanka izjednaeno je sa stvarnim pravom.
(4) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne prijei isticanje nitavosti, pobojnosti ili relativne
nitavosti neke pravne radnje ako je to zakonom matine drave lanice doputeno.

Pridraj prava vlasnitva

lanak 348.
(1) Uvoenje reorganizacijske mjere ili otvaranje likvidacijskog, odnosno steajnog postupka
u odnosu na kreditnu instituciju iz Republike Hrvatske ili druge drave lanice koja kupuje
neku stvar ne utjee na prava prodavatelja iz pridraja prava vlasnitva, pod uvjetom da se
stvar u trenutku uvoenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog, odnosno

246

steajnog postupka nalazila na podruju neke druge drave lanice, a ne one u kojoj je
uvedena reorganizacijska mjera ili otvoren likvidacijski, odnosno steajni postupak.
(2) Uvoenje reorganizacijske mjere ili otvaranje likvidacijskog, odnosno steajnog postupka
u odnosu na kreditnu instituciju iz Republike Hrvatske ili druge drave lanice koja prodaje
neku stvar nije osnova za, pod uvjetom da je dostava ve uslijedila, raskid ili prestanak
kupoprodajnog ugovora te ne sprjeava stjecanje vlasnitva kupca ako se ta stvar u trenutku
uvoenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog, odnosno steajnog postupka
nalazila na podruju neke druge drave lanice, a ne one u kojoj je uvedena reorganizacijska
mjera ili otvoren likvidacijski, odnosno steajni postupak.
(3) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne prijei isticanje nitavosti, pobojnosti ili relativne
nitavosti neke pravne radnje ako je to zakonom matine drave lanice doputeno.

Prijeboj
lanak 349.
(1) Uvoenje reorganizacijske mjere ili otvaranje likvidacijskog, odnosno steajnog postupka
ne utjee na ovlatenje vjerovnika da prebije svoju trabinu s trabinom kreditne institucije iz
Republike Hrvatske ili druge drave lanice ako je taj prijeboj doputen prema pravu koje je
mjerodavno za trabinu kreditne institucije.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne prijei isticanje nitavosti, pobojnosti ili relativne
nitavosti neke pravne radnje ako je to zakonom matine drave lanice doputeno.

Mjerodavno pravo za vlasnikopravne odnose ili druga prava na instrumentima

lanak 350.
(1) Tijekom provoenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog, odnosno steajnog
postupka nad kreditnom institucijom iz Republike Hrvatske ili druge drave lanice za
izvravanje prava vlasnitva ili drugih prava na instrumentima ije postojanje ili prijenos
pretpostavlja upis u neku javnu knjigu, raun ili sredinji depozitarni sustav koji vodi neka
drava lanica ili koji se nalazi u nekoj dravi lanici mjerodavno je pravo u kojoj se ta javna
knjiga, raun ili sredinji depozitarni sustav u koji su dotina prava upisana nalazi.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, tijekom provoenja reorganizacijske mjere ili
otvaranja likvidacijskog, odnosno steajnog postupka nad kreditnom institucijom iz
Republike Hrvatske ili druge drave lanice za ugovore o povratnoj kupnji vrijednosnih
papira mjerodavno je pravo koje se primjenjuje na takve ugovore.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, tijekom provoenja reorganizacijske mjere ili
otvaranja likvidacijskog, odnosno steajnog postupka nad kreditnom institucijom iz
Republike Hrvatske ili druge drave lanice na poslove koji se sklapaju na ureenom tritu
mjerodavno je pravo koje se primjenjuje na takve poslove.

Ugovor o prijeboju i ugovor o netiranju

lanak 351.
247

Tijekom provoenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog, odnosno steajnog

postupka nad kreditnom institucijom iz Republike Hrvatske ili druge drave lanice za
ugovore o prijeboju i ugovore o netiranju mjerodavno je pravo koje se primjenjuje na takve
ugovore.

Upravitelj, likvidator, steajni upravitelj

lanak 352.
(1) Ako je u drugoj dravi lanici imenovan upravitelj, likvidator, odnosno steajni upravitelj
nad kreditnom institucijom iz druge drave lanice, svoje imenovanje dokazuje u Republici
Hrvatskoj ovjerenim prijepisom izvornika strane odluke kojom je imenovan ili potvrdom koju
je izdala upravna vlast, tijelo s javnim ovlastima ili sud drave lanice. U Republici Hrvatskoj
moe se zahtijevati prijevod te odluke, odnosno potvrde na hrvatski jezik bez legalizacije ili
neke druge formalnosti.
(2) Upravitelj, likvidator, odnosno steajni upravitelj imenovan u drugoj dravi lanici, na
podruju Republike Hrvatske ima sva ovlatenja koja mu pripadaju prema pravu drave
lanice te moe imenovati osobe za provoenje postupka i zastupanje.
(3) Osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka pri izvravanju svojih ovlatenja dune su potivati
zakone i propise Republike Hrvatske, a posebice glede naina unovenja imovine i glede
obavjetavanja radnika. Ta ovlatenja ne ukljuuju ovlatenje na primjenu prisilnih sredstava
ni ovlatenje da odluuju u sudskim ili drugim sporovima.

Upis u javne knjige

lanak 353.
(1) Uvoenje reorganizacijske mjere ili otvaranje likvidacijskog, odnosno steajnog postupka
u drugoj dravi lanici, upisat e se u Republici Hrvatskoj na prijedlog upravitelja,
likvidatora, odnosno steajnog upravitelja te upravne vlasti ili suda drave lanice u sudski,
odnosno obrtni registar, u zemljine knjige, upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji,
upisnik zrakoplova te upisnik prava intelektualnog vlasnitva.
(2) Ako je likvidacijski, odnosno steajni postupak otvoren u Republici Hrvatskoj kao
matinoj dravi, tada je likvidator, odnosno steajni upravitelj duan predloiti upis otvaranja
likvidacijskog, odnosno steajnog postupka u svim dravama lanicama domainima.
(3) Trokovi upisa smatraju se trokovima i izdacima postupka.

Radnje kojima se oteuje ukupnost vjerovnika

lanak 354.
248

U sluaju otvaranja likvidacijskog, odnosno steajnog postupka nad kreditnom institucijom sa

sjeditem u Republici Hrvatskoj ne primjenjuje se pravo Republike Hrvatske o nitavosti,
pobojnosti ili relativnoj nitavosti pravnih radnji kojima se oteuje ukupnost vjerovnika ako
osoba u iju je korist pravna radnja poduzeta dokae da:
1) za pravnu radnju kojom se oteuje ukupnost vjerovnika nije mjerodavno pravo Republike
Hrvatske, ve pravo druge drave lanice i
2) da se ta pravna radnja u konkretnom sluaju prema pravu te druge drave lanice ne moe
pobiti.

Zatita treih
lanak 355.
(1) Kada se kreditna institucija iz Republike Hrvatske ili druge drave lanice nakon uvoenja
reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog, odnosno steajnog postupka namiruje
prodajom nekretnine, tada se pravni uinak te pravne radnje odreuje prema pravu drave
lanice na ijem se podruju nalazi nekretnina.
(2) Kada se kreditna institucija iz Republike Hrvatske ili druge drave lanice nakon uvoenja
reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog, odnosno steajnog postupka namiruje
prodajom broda, zrakoplova te instrumenata ili prava na instrumentima ije postojanje i
prijenos pretpostavlja upis u javnu knjigu ili na raun ili u sredinji depozitarni sustav koji se
vodi u dotinoj dravi lanici, tada se pravni uinak te pravne radnje odreuje prema pravu
drave lanice u kojoj se vodi ta javna knjiga, raun ili sredinji depozitarni sustav.

Parnice u tijeku
lanak 356.
Za pravne uinke reorganizacijskih mjera ili likvidacijskog, odnosno steajnog postupka na
parnice u tijeku o stvari koja ulazi ili o pravu koje ulazi u masu, mjerodavno je pravo drave
lanice u kojoj se parnica vodi.

Obveza uvanja povjerljivih informacija

lanak 357.
(1) Sve osobe, osim sudova, koje su u okviru obavjetavanja i konzultacija predvienih
lankom 345. ovoga Zakona ovlatene za davanje i primanje informacija podlijeu obvezi
uvanja povjerljivih informacija u skladu s odredbama ovoga Zakona o razmjeni i uvanju
povjerljivih informacija.
(2) Stavak 1. ovoga lanka ne primjenjuje se u sluaju obveze uvanja povjerljivih
informacija iz Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih drutava.

XXIX. OBAVJETAVANJE O POVREDI PROPISA

Obavjetavanje o povredi propisa
249

lanak 358.
(1) Hrvatska narodna banka omoguit e pouzdan nain dostavljanja obavijesti o povredi
ovoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU)
575/2013 i propisa donesenih na temelju te Uredbe.
(2) Hrvatska narodna banka potie dostavljanje obavijesti o povredi iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) U svrhu dostavljanja obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatska narodna banka:
1) moe donijeti procedure kojima poblie ureuje prihvat obavijesti i postupanje u vezi s
dostavljenom obavijesti s jasnim pravilima o povjerljivosti podataka o osobi koja je obavijest
dostavila i osobi koja je navodno, u skladu s obavijesti, odgovorna za nezakonitost
2) osigurat e odgovarajuu zatitu radnika kreditne institucije koji je dostavio obavijest iz
stavka 1. ovoga lanka u svrhu njegove zatite od mogue diskriminacije ili drugih oblika
dovoenja u nepovoljniji poloaj.
(4) Hrvatska narodna banka s osobnim e podacima iz obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka
postupati u skladu s propisima kojima se regulira zatita osobnih podataka.
(5) Iznimno od stavka 3. toke 1. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka moe podatke o
osobi koja je dostavila obavijest iz stavka 1. ovoga lanka upotrijebiti ako je to nuno u svrhu
provoenja istrage u kaznenom postupku ili za pokretanja drugih sudskih postupaka.

Obveza kreditne institucije u vezi s obavjetavanjem o povredi propisa

lanak 359.
(1) Kreditna institucija duna je propisati interne procedure u skladu s kojima njihovi radnici
mogu preko posebnog, neovisnog i samostalnog internog kanala prijaviti svaku eventualnu
povredu propisa poinjenu od strane odgovornih osoba ili drugih radnika. Interne procedure
moraju sadravati i nain na koji e kreditna institucija rjeavati te prijave.
(2) Osobe koje su primile informacije iz stavka 1. ovoga lanka dune su ih uvati kao
povjerljive.
(3) Kreditna institucija ne smije ni na koji nain radnike koji su dostavili obavijest o povredi
iz stavka 1. ovoga lanka ili obavijest iz lanka 358. ovoga Zakona, diskriminirati, dovoditi u
nepovoljniji poloaj u odnosu na druge radnike niti takvo postupanje moe biti razlog za
otkaz ugovora o radu ili drugog ugovora na temelju kojeg radnik radi u kreditnoj instituciji.
(4) Kreditna institucija moe zahtjev za uspostavu kanala iz stavka 1. ovoga lanka ispuniti i
dogovorom sa socijalnim partnerom.

XXX. PREKRAJNE ODREDBE

Prekraji kreditnih institucija
lanak 360.
250

(1) Za prekraj kaznit e se banka novanom kaznom u iznosu od 375.000,00 kuna do najvie
10% povrijeene zatiene vrijednosti:
1) ako kreditira ili izdaje garancije, odnosno druga jamstva protivno odredbama lanka 21.
ovoga Zakona
2) ako stekne udio u drugoj pravnoj osobi protivno odredbama lanka 23. ovoga Zakona
3) ako ne osigura da stjecatelj bez suglasnosti ne ostvaruje prava iz dionica za koje mu je
naloena prodaja ili ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o svim promjenama dioniara u
skladu s lankom 30. stavkom 8. ovoga Zakona
4) ako prekri odredbe o upravi iz lanka 36. stavka 1., 2., 3., 4., 5. ili 6. ovoga Zakona
5) ako protivno lanku 46. stavku 1. ovoga Zakona izabere ili imenuje lana nadzornog
odbora bez prethodne suglasnosti
6) ako obavlja djelatnosti protivno lanku 59. ovoga Zakona
7) ako bez odobrenja Hrvatske narodne banke provede statusnu promjenu iz lanka 63. ovoga
Zakona
8) ako bez odobrenja Hrvatske narodne banke osnuje podrunicu u drugoj dravi lanici, a o
tome nije prethodno obavijestila Hrvatsku narodnu banku (lanak 75. stavak 1.)
9) ako kao matina kreditna institucija nije prethodno obavijestila Hrvatsku narodnu banku da
je financijska institucija koja je njezino drutvo ki osnovala podrunicu u drugoj dravi
lanici (lanak 76. stavak 1.)
10) ako zapone pruati usluge preko podrunice u drugoj dravi lanici protivno lanku 77.
ovoga Zakona
11) ako zapone neposredno pruati bankovne usluge ili priznate financijske usluge, a da o
namjeri pruanja usluga prethodno ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku (lanak 80. stavak
1.)
12) ako kao matina kreditna institucija u RH nije prethodno obavijestila Hrvatsku narodnu
banku da je financijska institucija koja je njezino drutvo ki zapoela neposredno pruati
priznate financijske usluge (lanak 80. stavak 2.)
13) ako osnuje podrunicu u treoj zemlji bez prethodnog odobrenja Hrvatske narodne banke
(lanak 81. stavak 3.)
14) ako isplauje akontaciju dobiti ili dividende, dobit ili dividendu ili obavlja isplate na
temelju sudjelovanja uprave, nadzornog odbora i radnika u dobiti drutva protivno lanku 99.
ovoga Zakona
15) ako ugovori isplatu varijabilnih primitaka protivno lanku 100. ovoga Zakona

251

16) ako ne uspostavi ili ne provodi sustav upravljanja u skladu s lankom 101. stavkom 1.
ovoga Zakona
17) ako ne uspostavi djelotvorno upravljanje svim rizicima u skladu s lankom 103. ovoga
Zakona ili ako postupi suprotno pravilima o upravljanju kreditnim, trinim, operativnim i
ostalim rizicima iz podzakonskog propisa donesenog na temelju lanka 101. stavka 2. toke 1.
ovoga Zakona
18) ako ne izraunava promjenu ekonomske vrijednosti kreditne institucije koja proizlazi iz
knjige pozicija kojima se ne trguje, a nastala je kao rezultat standardnog kamatnog oka, ako
ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku o izloenosti kamatnom riziku u knjizi pozicija kojima se
ne trguje ili ako postupi suprotno ostalim postupcima i naelima za upravljanje kamatnim
rizikom u knjizi banke iz podzakonskog propisa donesenog na temelju lanka 101. stavka 2.
toke 1. ovoga Zakona
19) ako ne izraunava likvidnosne pozicije u skladu s podzakonskim propisom donesenim na
temelju lanka 101. stavka 2. toke 1. ovoga Zakona ili ako postupi suprotno ostalim
pravilima o upravljanju likvidnosnim rizikom iz istog podzakonskog propisa
20) ako postupi suprotno pravilima o upravljanju informacijskim sustavom i rizicima koji
proizlaze iz koritenja informacijskog sustava iz podzakonskog propisa donesenog na temelju
lanka 101. stavka 2. toke 1. ovoga Zakona
21) ako ne rasporeuje izloenosti u skupine prema nadoknadivosti, ako ne provodi
vrijednosno usklaivanje, ispravke vrijednosti za bilanne stavke te rezerviranja za
izvanbilanne stavke ili ako postupi suprotno ostalim pravilima o praenju portfelja koji nose
kreditni rizik iz podzakonskog propisa donesenog na temelju lanka 101. stavka 2. toke 2.
ovoga Zakona
22) ako ne utvruje grupu povezanih osoba u skladu s podzakonskim propisom donesenim na
temelju lanka 101. stavka 2. toke 3. ovoga Zakona
23) ako postupi suprotno pravilima u vezi s obvezom rezerviranja sredstava za sudske sporove
i pravnim rizikom iz podzakonskog propisa donesenog na temelju lanka 101. stavka 2. toke
4. ovoga Zakona
24) ako postupi suprotno zahtjevima vezanima uz primitke radnika, ako ne izvijesti Hrvatsku
narodnu banku o primicima ili ako postupi suprotno ostalim pravilima, postupcima i
kriterijima u vezi s politikama primitaka iz podzakonskog propisa donesenog na temelju
lanka 101. stavka 2. toke 5. ovoga Zakona
25) ako ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku u skladu s podzakonskim propisom donesenim
na temelju lanka 101. stavka 2. toke 7. ovoga Zakona ili ako su dostavljeni podaci netoni
ili nepotpuni
26) ako ne izradi ili Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi plan oporavka ili doneseni plan
oporavka ne primjenjuje ili ne aurira plan oporavka, to je protivno lanku 154. stavcima 1.,
2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona, lanku 154.a stavku 1. ovoga Zakona ili ako plan oporavka ne
izradi na nain i u opsegu propisanom podzakonskim propisom donesenim na temelju lanka
101. stavka 2. toke 8. ovoga Zakona ili ako plan oporavka nema sadraj propisan
252

podzakonskim propisom donesenim na temelju lanka 101. stavka 2. toke 8. ovoga Zakona
ili ako plan oporavka nije dostavljen na nain i u rokovima za njihovu dostavu ime postupa
protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju lanka 101. stavka 2. toke 8. ovoga
Zakona
27) ako ne formira rezerve za ope bankovne rizike i ako ne izraunava stanje pojedinanih i
svih otvorenih stavki i najveu doputenu razliku izmeu tih stavki i ogranienja kojima se
odreuju posebni uvjeti poslovanja u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju
lanka 101. stavka 3. ovoga Zakona
28) ako ne uspostavi sustav unutarnjih kontrola u skladu s lankom 104. stavkom 2., lankom
105. stavcima 1. i 2. te lancima 106. i. 107. ovoga Zakona ili ako postupi protivno
podzakonskom propisu donesenom na temelju lanka 105. stavka 3. ovoga Zakona
29) ako osoba odgovorna za rad kontrolne funkcije ne obavijesti upravu, nadzorni odbor i
Hrvatsku narodnu banku u skladu s odredbom lanka 108. ovoga Zakona
30) ako ne uspostavi, ne provodi i redovito ne provjerava strategije i postupke procjenjivanja
adekvatnosti internog kapitala u skladu s lankom 113. ovoga Zakona
31) ako primjenjuje interne modele ili pristupe ili ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o
planiranoj izmjeni internog modela ili prestanku ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja
protivno lanku 114. ovoga Zakona ili protivno dijelu treem Uredbe (EU) br. 575/2013
32) ako ne odrava protucikliki zatitni sloj kapitala u skladu s lankom 118. stavcima 1. i 2.
ovoga Zakona
33) ako ne odrava zatitni sloj za strukturni sistemski rizik u skladu s lankom 130. stavcima
1. i 2. ovoga Zakona
34) ako ne odrava zatitni sloj za GSV kreditne institucije u skladu s lankom 135. stavcima
4. i 5. ovoga Zakona
35) ako ne odrava zatitni sloj za OSV kreditne institucije u skladu s lankom 137. stavcima
5., 6. i 7. ovoga Zakona
36) ako provodi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom protivno odredbama lanka
140. stavka 1. ovoga Zakona
37) ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o izraunatom najveem raspodjeljivom iznosu
na nain iz lanka 140. stavka 2. ovoga Zakona
38) ako ne izraunava ili netono izraunava najvei raspodjeljivi iznos u skladu s
podzakonskim propisom donesenim na temelju lanka 140. stavka 6. ovoga Zakona
39) ako provodi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom, stvori obvezu isplate
varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti, isplauje varijabilne primitke
ili provodi plaanja po instrumentima dodatnog osnovanog kapitala prije nego to je
izraunala najvei raspodjeljivi iznos, ime postupa suprotno odredbama lanka 140. stavka 3.

253

ovoga Zakona, ili na taj nain raspodijeli iznos koji prelazi najvei raspodjeljivi iznos, ime
postupa suprotno lanku 140. stavku 5. ovoga Zakona
40) ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeri provoenja raspodjele dobiti ili
radnji iz lanka 140. stavka 3. ovoga Zakona ili ne dostavi propisane informacije, to je
suprotno odredbama lanka 142. stavka 1. ovoga Zakona
41) ako ne uspostavi, ne provodi i redovito ne provjerava sustave u skladu s lankom 142.
stavkom 2. ovoga Zakona
42) ako ne izradi na propisani nain plan za ouvanje kapitala ili ga ne dostavi Hrvatskoj
narodnoj banci u propisanom roku, to je suprotno odredbama lanka 143. stavka 1. ili 3.
ovoga Zakona
43) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o zatitnim slojevima kapitala i mjerama
za ouvanje kapitala ili su dostavljeni podaci netoni ili nepotpuni, to je u suprotnosti s
podzakonskim propisom donesenim na temelju lanka 144. ovoga Zakona
44) ako sklopi pravni posao bez prethodne suglasnosti nadzornog odbora protivno odredbama
lanka 147. ovoga Zakona
45) ako postupi suprotno odredbama o ogranienju ulaganja iz lanka 148. stavka 1. ovoga
Zakona i ako ne izraunava ogranienja ulaganja ili ako postupi suprotno ostalim pravilima u
vezi s ogranienjem ulaganja u materijalnu imovinu iz podzakonskog propisa donesenog na
temelju lanka 101. stavka 2. toke 6. ovoga Zakona
46) ako izvri ulaganja bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke protivno
odredbama lanka 149. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona
47) ako postupi protivno odredbama o kupoprodaji plasmana iz lanka 150. stavaka 2. do 5.
ovoga Zakona ili ako postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju lanka
150. stavka 7. ovoga Zakona
48) ako ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku o injenicama i okolnostima iz lanka 151.
ovoga Zakona
49) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi izvjea i informacije iz lanka 153. ovoga
Zakona
50) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi izvjea ili ih ne objavi u skladu s odredbama
lanaka 163. i 164. ovoga Zakona
51) ako ne osigura revidiranje financijskih izvjetaja na nain iz lanka 168. stavka 1. ovoga
Zakona
52) ako ovlatenoj osobi ne omogui obavljanje neposrednog nadzora na nain i pod uvjetima
iz lanaka 184., 186. i 187. ovoga Zakona
53) ako ne postupi prema rjeenju koje je Hrvatska narodna banka donijela temeljem odredbi
ovog Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013
254

54) ako ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku o datumu odravanja glavne skuptine u roku
propisanom za obavjetavanje dioniara kreditne institucije o odravanju glavne skuptine ili
ne dopusti predstavniku Hrvatske narodne banke prisustvovanje na glavnoj skuptini na nain
iz lanka 227. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona
55) ako ne ispuni obvezu u vezi s obavjetavanjem o povredi propisa na nain iz lanka 359.
ovoga Zakona ili na bilo koji nain dovodi u nepovoljniji poloaj radnika kreditne institucije
koji je dostavio obavijest o povredi propisa
56) ako u razdoblju do donoenja propisa utemeljenih na ovom Zakonu i Uredbi (EU) br.
575/2013 ne postupi u skladu s odredbama podzakonskih propisa iz lanka 388. ovoga
Zakona
57) ako ne izraunava regulatorni kapital u skladu s dijelom drugim Uredbe (EU) br.
575/2013 ili u skladu s tehnikim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju
odredbe iz dijela drugog Uredbe (EU) br. 575/2013
58) ako izvri isplatu imateljima instrumenata ukljuenih u regulatorni kapital u sluajevima
kada je lancima 28., 51. ili 63. Uredbe (EU) 575/2013 zabranjena takva isplata
59) ako joj je stopa redovnog osnovnog kapitala ispod visine propisane lankom 92. Uredbe
(EU) br. 575/2013 ili ako joj je stopa osnovnog kapitala ispod visine propisane lankom 92.
Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako joj je stopa ukupnog kapitala ispod visine propisane
lankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako joj je regulatorni kapital ispod visine propisane
lankom 93. Uredbe (EU) br. 575/2013
60) ako ne izraunava kapitalne zahtjeve u skladu s dijelom treim Uredbe (EU) br. 575/2013
ili u skladu s tehnikim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju odredbe iz
dijela treeg Uredbe (EU) br. 575/2013
61) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o ispunjavanju kapitalnih zahtjeva
navedenih u lanku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili dostavlja nepotpune ili netone
informacije, ime postupa suprotno lanku 99. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili tehnikom
standardu koji je donijela Europska komisija na temelju lanka 99. Uredbe (EU) br. 575/2013
62) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o gubicima i vrijednostima izloenosti
ili su dostavljeni podaci netoni ili nepotpuni, ime postupa suprotno lanku 101. Uredbe
(EU) br. 575/2013 ili tehnikom standardu koji je donijela Europska komisija na temelju
lanka 101. Uredbe (EU) br. 575/2013
63) ako ne ispunjava obveze vezane uz knjigu trgovanja iz lanaka 102. do 106. Uredbe (EU)
br. 575/2013 ili ne ispunjava obveze vezane uz knjigu trgovanja i bonitetno vrednovanje u
skladu s tehnikim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju lanka 105.
Uredbe (EU) br. 575/2013
64) ako ne izraunava izloenost ili ne postupa u skladu s ostalim zahtjevima vezanima uz
velike izloenosti iz dijela etvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne izraunava izloenost ili
ne postupa u skladu s ostalim zahtjevima vezanima uz velike izloenosti u skladu s tehnikim
standardom koji je donijela Europska komisija na temelju odredbe iz dijela etvrtog Uredbe
(EU) br. 575/2013
255

65) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o velikim izloenostima ili su
dostavljeni podaci netoni ili nepotpuni, to je u suprotnosti s lankom 394. stavkom 1.
Uredbe (EU) br. 575/2013 ili tehnikim standardom koji je donijela Europska komisija na
temelju lanka 394. Uredbe (EU) br. 575/2013
66) ako joj izloenost prelazi ogranienje iz lanka 395. Uredbe (EU) br. 575/2013
67) ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o prekoraenju najvee doputene izloenosti
na nain propisan lankom 396. Uredbe (EU) br. 575/2013
68) ako je izloena kreditnom riziku po sekuritizacijskoj poziciji, a nisu ispunjeni uvjeti iz
lanka 405. Uredbe (EU) 575/2013, ili ne postupa u skladu sa zahtjevima iz dijela petog
Uredbe (EU) br. 575/2013 ili zahtjevima vezanima uz izloenosti prenesenom kreditnom
riziku iz tehnikog standarda koji je donijela Europska komisija na temelju lanka 410.
Uredbe (EU) br. 575/2013
69) ponovljeno ili kontinuirano ne odrava dovoljno likvidne imovine, to je u suprotnosti s
lankom 412. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne izvjetava Hrvatsku narodnu banku na nain
propisan tehnikim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju lanka 415.
Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne izvjetava Hrvatsku narodnu banku prema referentnim
datumima na nain propisan tehnikim standardom koji je donijela Europska komisija na
temelju lanka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne izvjetava Hrvatsku narodnu banku u
rokovima za dostavu izvjea propisan tehnikim standardom koji je donijela Europska
komisija na temelju lanka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne dostavlja potrebna dodatna
likvidnosna nadzorna izvjea na nain propisan tehnikim standardom koji je donijela
Europska komisija na temelju lanka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013
70) ako ne osigura odgovarajue ispunjavanje dugoronih obveza pomou niza instrumenata
stabilnih izvora financiranja u skladu s lankom 413. Uredbe (EU) br. 575/2013
71) ako ne obavijesti i ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci plan za pravovremenu ponovnu
usklaenost, ime je postupila protivno lanku 414. Uredbe (EU) br. 575/2013
72) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o likvidnosti ili su dostavljeni podaci
netoni ili nepotpuni, to je u suprotnosti s lankom 415. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br.
575/2013 ili tehnikim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju lanka 415.
Uredbe (EU) br. 575/2013
73) ako ne razvije metodologije i postupke za izraun i iskazivanje trine vrijednosti i
korektivnih faktora za dionice ili udjele u investicijskim fondovima u skladu s lankom 418.
stavkom 4. Uredbe (EU) br. 575/2013
74) ako ne izraunava omjer financijske poluge u skladu s lankom 429. Uredbe (EU) br.
575/2013
75) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o omjeru financijske poluge ili su
dostavljeni podaci netoni ili nepotpuni, to je u suprotnosti s lankom 430. stavkom 1.
Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako ne dostavlja podatke na jedinstvenom obrascu za
izvjeivanje, ako podatke ne dostavlja prema uputama za upotrebu navedenih obrazaca, ako
podatke ne dostavlja prema datumima izvjeivanja ili ako ih ne dostavlja u skladu s
256

rjeenjima informacijske tehnologije a kako je to propisano tehnikim standardom koji je

donijela Europska komisija na temelju lanka 430. Uredbe (EU) br. 575/2013
76) ako ne objavljuje informacije ili dostavlja netone ili nepotpune informacije, to je u
suprotnosti s lankom 431. stavcima 1., 2. i 3. Uredbe (EU) 575/2013 ili tehnikim
standardom koji je donijela Europska komisija na temelju odredbe iz dijela osmog Uredbe
(EU) br. 575/2013
77) ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je Hrvatska narodna banka donijela na
temelju ovlatenja iz Uredbe (EU) br. 575/2013
78) ako postupi protivno delegiranom aktu koji je donijela Europska komisija na temelju
lanaka 456., 457., 459. i 460. Uredbe (EU) br. 575/2013
79) ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je Hrvatska narodna banka donijela radi
provedbe provedbenih i regulatornih tehnikih standarda, usklaivanja sa smjernicama i
preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s lankom 16.
Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili usklaivanja s upozorenjima i preporukama koje je izdao
Europski odbor za sistemske rizike u skladu s lankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010
80) ako ima inicijalni kapital u iznosu manjem od propisanog lankom 19. ovoga Zakona
81) ako sklopi pravni posao s osobom u posebnom odnosu pod uvjetom koji je povoljniji od
uobiajenih uvjeta kreditne institucije to je protivno lanku 146.a stavku 1. ovoga Zakona ili
ako sklopi pravni posao prema kojem ukupna izloenost prema osobi u posebnom odnosu
prelazi 50.000,00 kuna bez jednoglasne odluke svih lanova uprave ili bez prethodne
suglasnosti nadzornog odbora, to je protivno lanku 146.a stavku 2. ovoga Zakona
82) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o izloenostima prema osobama u
posebnom odnosu s kreditnom institucijom ili su dostavljeni podaci netoni ili nepotpuni, to
je u suprotnosti s podzakonskim propisom donesenim na temelju lanka 146.c ovoga Zakona
83) ako sklopi sporazum o financijskoj potpori ije sklapanje nije odobrilo konsolidirajue
nadzorno tijelo to je protivno lanku 216.b stavku 11. ili 216.c stavku 2. ovog Zakona ili ako
ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o sklapanju sporazuma to je protivno lanku 216.e
stavku 1. ovoga Zakona
84) ako da potporu bez odobrenja Hrvatske narodne banke to je protivno lanku 216.h stavku
1. ovoga Zakona ili ako ne obavijesti o namjeri davanja potpore to je protivno lanku 216.h
stavku 1. i 2. ovoga Zakona
85) ako ne dostavi odluku o davanju financijske potpore to je protivno lanku 216.i stavku 1.
ovoga Zakona ili ako javno ne objavi ili najmanje jednom godinje ne aurira informacije iz
lanka 216.i stavka 3. i 4. ovoga Zakona to je protivno lanku 216.i stavku 3. i 4. ovoga
Zakona
86) ako provede smanjenje stavki redovnog osnovnog kapitala protivno lancima 312.a, 312.b
ili 312.c ovoga Zakona i

257

87) ako ne aurira ili po potrebi ne izradi novi plan oporavka i dostavi ga Hrvatskoj narodnoj
banci, to je protivno lanku 152. stavku 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
kreditnim institucijama.
(2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba iz uprave banke
novanom kaznom u iznosu od 18.000,00 do 100.000,00 kuna.
(3) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tedna banka novanom kaznom u
iznosu od 75.000,00 kuna do najvie 10% povrijeene zatiene vrijednosti tedne banke u
prethodnoj poslovnoj godini.
(4) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba iz uprave tedne
banke novanom kaznom u iznosu od 7.500,00 do 30.000,00 kuna.
(5) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se stambena tedionica novanom kaznom
u iznosu od 180.000,00 kuna do najvie 10% povrijeene zatiene vrijednosti stambene
tedionice u prethodnoj poslovnoj godini.
(6) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba iz uprave stambene
tedionice novanom kaznom u iznosu od 7.500,00 do 50.000,00 kuna.
(7) Za prekraj kaznit e se banka novanom kaznom u iznosu od 375.000,00 kuna do najvie
10% povrijeene zatiene vrijednosti ako protivno lanku 39. stavku 1. ovoga Zakona
imenuje lana uprave bez prethodne suglasnosti ili protivno lanku 40. stavku 1. ovoga
Zakona imenuje predsjednika uprave bez prethodne suglasnosti.
(8) Za prekraj kaznit e se stambena tedionica novanom kaznom u iznosu od 180.000,00
kuna do najvie 10% povrijeene zatiene vrijednosti ako imenuje lana uprave bez
prethodne suglasnosti iz lanka 39. ili 40. ovoga Zakona.
(9) Za prekraj kaznit e se tedna banka novanom kaznom u iznosu od 75.000,00 kuna do
najvie 10% povrijeene zatiene vrijednosti ako imenuje lana uprave bez prethodne
suglasnosti iz lanka 39. ili 40. ovoga Zakona.
(10) Za prekraj iz stavka 7., 8. ili 9. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba iz
nadzornog odbora novanom kaznom u iznosu od 18.000,00 do 100.000,00 kuna.

Ostali prekraji kreditnih institucija

lanak 361.
(1) Za prekraj kaznit e se kreditna institucija novanom kaznom u iznosu od 37.500,00 kuna
do najvie 3% povrijeene zatiene vrijednosti:
1) ako povlatene dionice kreditne institucije prijeu ogranienje iz lanka 22. ovoga Zakona
2) ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o prestanku mandata lana uprave i nadzornog
odbora te ne navede razloge prestanka mandata protivno lanku 35. stavku 4. ovoga Zakona
3) ako prekri odredbe o radnom odnosu lanova uprave iz lanka 37. ovoga Zakona
258

4) ako ne donese ili ne provodi primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za
lanove uprave kreditne institucije protivno lanku 38. stavku 2. ovoga Zakona ili postupi
protivno podzakonskom propisu koji je donijela Hrvatska narodna banka na temelju lanka
38. stavka 3. ovoga Zakona
5) ako ne donese ili ne provodi primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za
lanove nadzornog odbora kreditne institucije protivno lanku 45. stavku 4. ovoga Zakona ili
postupi protivno podzakonskom propisu koji je donijela Hrvatska narodna banka na temelju
lanka 45. stavka 5. ovoga Zakona
6) ako ne osigura lanovima odbora za rizike ili odbora za rizike i reviziju odgovarajui
pristup informacijama u skladu s odredbama lanka 52. stavka 5. ovoga Zakona
7) ako ne identificira kljune funkcije u skladu s lankom 54. stavkom 1. ovoga Zakona ili ne
donese i ne provodi primjerene politike za izbor i procjenu primjerenosti nositelja kljunih
funkcija u skladu s lankom 54. stavkom 2. ovoga Zakona ili ne poduzme odgovarajue mjere
kojima e osigurati da nositelj kljune funkcije bude primjeren u skladu s lankom 54.
stavkom 3. ovoga Zakona ili postupi protivno podzakonskom propisu koji je donijela
Hrvatska narodna banka na temelju lanka 54. stavka 4. ovoga Zakona
8) ako u roku od najmanje mjesec dana prije provoenja promjene ne obavijesti Hrvatsku
narodnu banku odnosno nadleno tijelo drave lanice domaina o promjenama u vezi s
poslovanjem podrunice u dravi lanici (lanak 78.)
9) ako osnuje predstavnitvo izvan Republike Hrvatske, a da o tome nije obavijestila Hrvatsku
narodnu banku (lanak 82.)
10) ako pri provoenju eksternalizacije postupi suprotno lancima 109. do 111. ovoga Zakona
11) ako ne poduzima odgovarajue mjere vezane uz razvoj i upotrebu internih pristupa za
izraunavanje kapitalnih zahtjeva u skladu s odredbom lanka 115. stavka 1. ovoga Zakona
12) ako ne osigura odvojeno davanje pisane suglasnosti u skladu s odredbom lanka 157.
stavka 5. ovoga Zakona
13) ako vodi poslovne knjige, sastavlja, kontrolira i uva knjigovodstvene isprave, vrednuje
knjigovodstvene stavke, primjenjuje kontni plan ili sastavlja financijske izvjetaje suprotno
odredbama lanaka 159. do 161. ovoga Zakona ili protivno podzakonskim propisima
donesenima na temelju lanka 162. ovoga Zakona
14) ako pri javnom objavljivanju ne postupi u skladu s uestalou i rokovima javnog
objavljivanja propisanim podzakonskim propisom donesenim na temelju lanka 165. ovoga
Zakona ili ne objavljuje informacije u skladu s lankom 166. ovoga Zakona
15) ako ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci odluku o imenovanju revizorskog drutva u
skladu s lankom 169. stavkom 2. ovoga Zakona
16) ako ne obavijesti i ne obrazloi Hrvatskoj narodnoj banci raskid ugovora s revizorskim
drutvom u skladu s lankom 171. stavkom 1. ovoga Zakona

259

17) ako postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju lanka 175. ovoga
Zakona
18) ako ne ispuni obveze vezane uz nadzor nad unutargrupnim transakcijama, ime postupa
suprotno lanku 292. stavku 2. ovoga Zakona
19) ako ne prua kljune informacije o uslugama na nain iz lanka 301. stavka 1. ovoga
Zakona ili te informacije ne prua u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju
lanka 301. stavka 2. ovoga Zakona
20) ako postupi protivno odredbama o ugovaranju usluga iz lanka 302. ovoga Zakona
21) ako postupa protivno odredbama o objavljivanju opih uvjeta poslovanja propisanih
lankom 303. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona
22) ako postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju lanka 304. ovoga
Zakona
23) ako ne obavijesti potroaa, sudunika, zalonog dunika ili jamca u skladu s odredbama
lanka 305. stavcima 1. do 5. ovoga Zakona
24) ako na ugovor o kreditu neovisno o ukupnom iznosu i vrsti kredita koji kreditna institucija
odobrava potroau ne primjenjuje propise u skladu s lankom 306. ovoga Zakona
25) ako nudi ugovaranje promjenjive kamatne stope bez prethodnog upozorenja na sve rizike
promjenjivosti kamatne stope ili ne ugovori parametre koji utjeu na promjenu te kamatne
stope, ime postupa protivno odredbi lanka 307. stavka 1. ovoga Zakona, ili ako sklopi
ugovor o kratkoronom depozitu ili kratkoronom kreditu s ugovorenom promjenjivom
kamatnom stopom, ime postupa protivno odredbi lanka 307. stavka 2. ovoga Zakona, ili
ugovara promotivne kamatne stope na ugovore koji nisu kratkoroni. ime postupa protivno
odredbi lanka 307. stavka 3. ovoga Zakona, ili ako naplauje naknadu protivno lanku 308.
ovoga Zakona
26) ako u skladu s lankom 309. stavkom 2. ovoga Zakona u utvrenom roku ne dostavi
dodatne podatke, izvjetaje i druge akte koje je zatraila Hrvatska narodna banka
27) ako ne imenuje odgovornu osobu za poslove rjeavanja prigovora potroaa ili ako ne
povjeri poslove rjeavanja prigovora potroaa najmanje jednoj osobi u skladu s lankom 309.
stavkom 4. ovoga Zakona
28) ako ne dostavi podatke o prigovorima potroaa na nain i u rokovima koje odredi
Hrvatska narodna banka (lanak 309. stavak 7.)
29) ako ne primijeni metodu bonitetne konsolidacije propisanu lankom 18. stavkom 1.
Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne provede konsolidaciju u skladu s uvjetima prema kojima se
treba provesti konsolidacija propisanim regulatornim tehnikim standardom koji je donijela
Europska komisija na temelju lanka 18. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
30) ako ne ukljui u konsolidaciju drutva iz lanka 18. stavka 8. Uredbe (EU) br. 575/2013

260

31) ako iskljui iz obuhvata konsolidacije drutvo na nain protivan odredbi lanka 19.
stavaka 1. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
32) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o opsegu svojih repo ugovora i
pozajmljivanja vrijednosnih papira i optereenosti imovine u skladu s lankom 100. Uredbe
(EU) br. 575/2013 ili tehnikim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju
lanka 99. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili su dostavljeni podaci netoni ili nepotpuni
33) ako ne donese politiku u vezi s objavom informacija u skladu s lankom 431. stavkom 3.
Uredbe (EU) br. 575/2013
34) ako u pisanom obliku ne obrazloi odluku o rejtingu u skladu s lankom 431. stavkom 4.
Uredbe (EU) br. 575/2013
35) ako ne objavljuje informacije u skladu sa zahtijevanom uestalou iz lanka 433. Uredbe
(EU) br. 575/2013 i
36) ako ne potuje odredbe o nainu objave iz lanka 434. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba iz uprave kreditne
institucije novanom kaznom u iznosu od 3.500,00 do 20.000,00 kuna.
(3) Za prekraj iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba iz nadzornog
odbora kreditne institucije u iznosu od 3.500,00 do 20.000,00 kuna.

Prekraji tednih banaka

lanak 362.
(1) Za prekraj kaznit e se tedna banka novanom kaznom u iznosu od 75.000,00 kuna do
najvie 10% povrijeene zatiene vrijednosti:
1) ako joj naziv tvrtke ne sadri rijei tedna banka (lanak 313. stavak 2.)
2) ako obavlja djelatnost suprotno odredbama lanka 315. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona
3) ako osnuje podrunicu ili predstavnitvo u inozemstvu (lanak 315. stavak 3.) ili
4) ako suprotno lanku 316. ovoga Zakona u svojem temeljnom kapitalu ima povlatene
dionice.
(2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se odgovorna osoba iz uprave tedne banke
novanom kaznom u iznosu od 7.500,00 do 20.000,00 kuna.

Ostali prekraji uprave i nadzornog odbora

lanak 363.
(1) Za prekraj kaznit e se lan uprave kreditne institucije novanom kaznom u iznosu od
3.500,00 do 20.000,00 kuna:
261

1) ako ne uspostavi i ne provodi djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja u skladu s lankom

41. stavcima 1., 3., 4. i 5. ovoga Zakona
2) ako bez odgode ne obavijesti nadzorni odbor o okolnostima iz lanka 42. ovoga Zakona
3) ako ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci izvjea i informacije na nain i u roku iz lanka
179. stavka 4. ovoga Zakona ili
4) ako je donio odluku o sklapanju pravnog posla s osobom u posebnom odnosu koji je
povoljniji od uobiajenih uvjeta kreditne institucije ili je donio odluku o sklapanju pravnog
posla ime e ukupna izloenost prema osobi u posebnom odnosu prelaziti 50.000,00 kuna
bez jednoglasne odluke svih lanova uprave i bez prethodne suglasnosti nadzornog odbora,
to je protivno odredbama lanka 146.a ovoga Zakona.
(2) Za prekraj kaznit e se lan nadzornog odbora kreditne institucije novanom kaznom u
iznosu od 3.500,00 do 20.000,00 kuna:
1) ako u roku iz lanka 39. stavka 13. ovoga Zakona ne podnese Hrvatskoj narodnoj banci
zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje predsjednika, odnosno lana uprave
2) ako bez odgode ne donese odluku iz lanka 44. stavka 7. ovoga Zakona
3) ako ne obavlja svoje dunosti u skladu s lankom 49. stavkom 1. tokama 1., 2., 3., 5., 6. i
7. ovoga Zakona
4) ako bez odgode ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o nastupu okolnosti iz lanka 49.
stavka 1. toke 4. ovoga Zakona
5) ako ne osnuje odbore u skladu s lankom 50. ovoga Zakona, ako odbori nadzornog odbora
ne postupaju u skladu s lancima 51. do 53. ovoga Zakona ili ako postupi protivno
podzakonskom propisu donesenom na temelju lanka 100. stavka 2. toke 5. ovoga Zakona
ili
6) ako je dao prethodnu suglasnost za sklapanje pravnog posla s osobom u posebnom odnosu
koji je povoljniji od uobiajenih uvjeta kreditne institucije i kojim je ukupna izloenost prema
osobi u posebnom odnosu koja prelazi 50.000,00 kuna, to je protivno odredbama lanka
146.a ovoga Zakona.

Prekraji drugih osoba

lanak 364.
(1) Za prekraj kaznit e se pravna osoba koja se koristi rijeima kreditna institucija,
banka, tedna banka, stambena tedionica ili tedionica, odnosno izvedenicama tih
rijei suprotno odredbama lanka 6., lanka 313. i lanka 319. ovoga Zakona novanom
kaznom od 7.500,00 kuna do najvie 10% povrijeene zatiene vrijednosti.
(2) Za prekraj kaznit e se odgovorna osoba iz pravne osobe koja je poinila prekraj iz
stavka 1. ovoga lanka novanom kaznom od 3.500,00 do 20.000,00 kuna.

262

(3) Za prekraj kaznit e se pravna osoba novanom kaznom u iznosu od 75.000,00 kuna do
najvie 10% povrijeene zatiene vrijednosti ako prikuplja depozite ili druga povratna
sredstva od javnosti suprotno zabrani iz lanka 57. ovoga Zakona.
(4) Za prekraj kaznit e se odgovorna osoba pravne osobe koja poini prekraj iz stavka 3.
ovoga lanka novanom kaznom od 37.500,00 do 100.000,00 kuna.
(5) Za prekraj kaznit e se fizika osoba novanom kaznom u iznosu od 37.500,00 do
100.000,00 kuna ako prikuplja depozite ili druga povratna sredstva od javnosti suprotno
zabrani iz lanka 57. ovoga Zakona.
(6) Za prekraj kaznit e se dioniar kreditne institucije koji je pravna osoba ako stekne
dionice kreditne institucije na nain suprotan odredbi lanka 24. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona
ili ako ne postupi po nalogu Hrvatske narodne banke iz lanka 30. stavaka 1. i 2. ovoga
Zakona novanom kaznom od 375.000,00 kuna do najvie 10% povrijeene zatiene
vrijednosti.
(7) Za prekraj kaznit e se odgovorna osoba pravne osobe koja poini prekraj iz stavka 6.
ovoga lanka novanom kaznom od 37.500,00 do 100.000,00 kuna.
(8) Za prekraj kaznit e se dioniar kreditne institucije koji je fizika osoba ako stekne
dionice kreditne institucije na nain suprotan odredbi lanka 24. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona
ili ako ne postupi po nalogu Hrvatske narodne banke iz lanka 30. stavaka 1. i 2. ovoga
Zakona novanom kaznom od 37.500,00 do 100.000,00 kuna.
(9) Za prekraj kaznit e se dioniar kreditne institucije koji je pravna osoba ako ne postupi u
skladu s odredbom lanka 24. stavaka 13. i 15. ovoga Zakona novanom kaznom od
375.000,00 kuna do najvie 10% povrijeene zatiene vrijednosti.
(10) Za prekraj kaznit e se odgovorna osoba pravne osobe koja poini prekraj iz stavka 9.
ovoga lanka novanom kaznom od 37.500,00 do 100.000,00 kuna.
(11) Za prekraj kaznit e se dioniar kreditne institucije koji je fizika osoba ako ne postupi u
skladu s odredbom lanka 24. stavaka 13. i 15. ovoga Zakona novanom kaznom od
37.500,00 do 100.000,00 kuna.
(12) Za prekraj kaznit e se dioniar kreditne institucije koji je pravna osoba ako ne postupi u
skladu s odredbom lanka 24. stavka 5. ovoga Zakona novanom kaznom od 375.000,00 kuna
do najvie 10% povrijeene zatiene vrijednosti.
(13) Za prekraj kaznit e se odgovorna osoba pravne osobe koja poini prekraj iz stavka 12.
ovoga lanka novanom kaznom od 37.500,00 do 100.000,00 kuna.
(14) Za prekraj kaznit e se dioniar kreditne institucije koji je fizika osoba ako ne postupi u
skladu s odredbom lanka 24. stavka 5. ovoga Zakona novanom kaznom od 37.500,00 do
100.000,00 kuna.
(15) Za prekraj kaznit e se imatelj kvalificiranog udjela koji je pravna osoba ako Hrvatsku
narodnu banku ne obavijesti, ili ne obavijesti u roku iz lanka 24. stavka 8. ovoga Zakona, o
postupku pripajanja, spajanja ili podjele drutva u kojem sudjeluje ili o svakoj drugoj
263

statusnoj promjeni novanom kaznom od 37.500,00 kuna do najvie 3% povrijeene zatiene

vrijednosti.
(16) Za prekraj kaznit e se odgovorna osoba pravne osobe koja poini prekraj iz stavka 15.
ovoga lanka novanom kaznom od 7.500,00 do 50.000,00 kuna.
(17) Za prekraj kaznit e se imatelj kvalificiranog udjela koji je fizika osoba ako Hrvatsku
narodnu banku ne obavijesti, ili ne obavijesti u roku iz lanka 24. stavka 8. ovoga Zakona o
postupku pripajanja, spajanja ili podjele drutva u kojem sudjeluje ili o svakoj drugoj
statusnoj promjeni novanom kaznom od 7.500,00 do 50.000,00 kuna.
(18) Ako pravna osoba iz lanka 179. stavka 2. ovoga Zakona Hrvatskoj narodnoj banci ne
dostavlja izvjea i informacije ili ne omogui provjeru odreenog dijela svojeg poslovanja,
kaznit e se novanom kaznom od 75.000,00 kuna do najvie 10% povrijeene zatiene
vrijednosti.
(19) Za prekraj kaznit e se odgovorna osoba pravne osobe koja poini prekraj iz stavka 18.
ovoga lanka novanom kaznom od 7.500,00 do 50.000,00 kuna.
(20) Ako fizika osoba iz lanka 179. stavka 2. ovoga Zakona Hrvatskoj narodnoj banci ne
dostavlja izvjea i informacije ili ne omogui provjeru odreenog dijela svojeg poslovanja,
kaznit e se novanom kaznom od 7.500,00 do 50.000,00 kuna.

Prekraji lanica grupe kreditnih institucija

lanak 365.
(1) Za prekraj kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 750.000,00 kuna do najvie 10%
povrijeene zatiene vrijednosti:
1) matini financijski holding i matini mjeoviti financijski holding koji ne postupi u skladu
s lankom 24. stavkom 10. ovoga Zakona
2) matina kreditna institucija u RH ili kreditna institucija ki iz lanka 97. stavka 2. ovoga
Zakona, koja je obvezna primijeniti bonitetne zahtjeve na konsolidiranoj osnovi za grupu
kreditnih institucija, odnosno podgrupu ako ne ispuni zahtjev iz lanka 97. ovoga Zakona, te
matini financijski holding ili matini mjeoviti financijski holding iz lanka 278. ovoga
Zakona ako ne ispuni zahtjev iz lanka 97. stavaka 4. do 7. ovoga Zakona
3) drutvo ki koje je lanica grupe kreditnih institucija u RH ili matini financijski holding ili
matini mjeoviti financijski holding iz lanka 278. stavka 1. i stavaka 3. do 5. ovoga Zakona
ako matinoj kreditnoj instituciji u toj grupi ili kreditnoj instituciji iz lanka 97. stavka 2.
ovoga Zakona ne izvre obveze iz lanka 281. stavka 1. ovoga Zakona
4) matina kreditna institucija u RH ili kreditna institucija iz lanka 97. stavka 2. ovoga
Zakona koja ne izvri obvezu iz lanka 281. stavka 2. ovoga Zakona
5) drutvo ki koje je lanica grupe kreditnih institucija u RH ili matini financijski holding ili
matini mjeoviti financijski holding iz lanka 278. stavka 1. i stavaka 3. do 5. ovoga Zakona

264

ako u skladu s lankom 281. stavkom 3. ovoga Zakona Hrvatskoj narodnoj banci ne omogue
obavljanje supervizije poslovanja
6) matino drutvo kreditne institucije u RH koja je iskljuena iz konsolidacije matinog
drutva, koje ne ispuni obveze iz lanka 281. stavka 4. ovoga Zakona
7) osobe kojima je matina kreditna institucija u RH ili matini financijski holding matini
mjeoviti financijski holding iz lanka 278. stavka 1. i stavaka 3. do 5. ovoga Zakona koje
nisu ukljuene u superviziju na konsolidiranoj osnovi, a koje ne ispune obveze iz lanka 281.
stavka 5. ovoga Zakona
8) pravne osobe koje ne postupe u skladu s podzakonskim propisima donesenima na temelju
lanka 290. ovoga Zakona
9) mjeoviti holding i njegova drutva keri ako ne izvre obveze iz lanka 291. stavka 1.
ovoga Zakona ili
10) matina kreditna institucija u RH ako u skladu s lankom 166. stavcima 1. ili 2. ovoga
Zakona javno ne objavi informacije o upravljanju i organizaciji.
(2) Za prekraj kaznit e se odgovorna osoba iz uprave pravne osobe koja poini prekraj iz
stavka 1. ovoga lanka novanom kaznom od 18.000,00 do 100.000,00 kuna.

Prekraji revizorskog drutva i ovlatenog revizora

lanak 366.
(1) Za prekraj kaznit e se revizorsko drutvo novanom kaznom od 75.000,00 kuna do
500.000,00 kuna:
1) ako ne obavi reviziju financijskih izvjetaja i ne sastavi revizorsko izvjee u skladu s
lankom 168. stavkom 2. ovoga Zakona
2) ako ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci plan obavljanja revizije u roku i na nain propisan
u lanku 169. stavku 4. ovoga Zakona
3) ako ne obavijesti i ne obrazloi Hrvatskoj narodnoj banci raskid ugovora s kreditnom
institucijom u skladu s lankom 171. stavkom 1. ovoga Zakona
4) ako ne ispuni obveze iz lanka 172. stavka 1., 2., ili 3. ovoga Zakona ili
5) ako ne obavi reviziju za potrebe Hrvatske narodne banke u skladu s lankom 174. ovoga
Zakona i propisima donesenima na temelju stavka 6. istog lanka.
(2) Za prekraj kaznit e se odgovorna osoba pravne osobe koja poini prekraj iz stavka 1.
ovoga lanka novanom kaznom od 37.500,00 do 100.000,00 kuna.
(3) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se ovlateni revizor novanom kaznom od
7.500,00 do 50.000,00 kuna.

265

Prekraji u vezi s obvezom uvanja bankovne tajne

lanak 367.
(1) Za prekraj kaznit e se kreditna institucija ako kri odredbe iz lanka 156. stavka 1. ili
lanka 157. stavka 1., 2., 5., ili 6. ovoga Zakona o obvezi uvanja bankovne tajne novanom
kaznom u iznosu od 375.000,00 kuna do najvie 1.000.000,00 kuna.
(2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se odgovorna osoba iz uprave kreditne
institucije novanom kaznom u iznosu od 18.000,00 do 100.000,00 kuna.
(3) Za prekraj iz lanka 157. stavaka 1. i 6. ovoga Zakona kaznit e se pravna osoba
novanom kaznom u iznosu od 375.000,00 do 1.000.000,00 kuna te odgovorna osoba u toj
pravnoj osobi novanom kaznom u iznosu od 18.000,00 do 100.000,00 kuna.
(4) Za prekraj iz lanka 157. stavaka 1. i 6. ovoga Zakona kaznit e se fizika osoba
novanom kaznom u iznosu od 18.000,00 do 100.000,00 kuna.
(5) Za prekraj kaznit e se pravna osoba iz lanka 158. stavka 1. ovoga Zakona ako kri
odredbe ovoga Zakona o obvezi uvanja bankovne tajne novanom kaznom u iznosu od
375.000,00 do 1.000.000,00 kuna.
(6) Za prekraj iz stavka 5. ovoga lanka kaznit e se odgovorna osoba u pravnoj osobi iz
lanka 158. stavka 1. ovoga Zakona novanom kaznom u iznosu od 18.000,00 do 100.000,00
kuna.
(7) Za prekraj kaznit e se fizika osoba iz lanka 158. stavka 2. ovoga Zakona ako kri
odredbe lanka 156. stavka 1. ovoga Zakona o obvezi uvanja bankovne tajne novanom
kaznom u iznosu od 18.000,00 do 100.000,00 kuna.

XXXI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

("Narodne novine" 159/2013.)
XXXI.1. ODREDBE O OVLASTIMA HRVATSKE NARODNE BANKE PREMA
KREDITNIM INSTITUCIJAMA KOJE PRUAJU USLUGE U REPUBLICI
HRVATSKOJ PREKO PODRUNICE ILI NEPOSREDNO DO POETKA
PRIMJENE ZAHTJEVA ZA LIKVIDNOSNU POKRIVENOST U SKLADU S
DELEGIRANIM AKTOM
Primjena drugih odredbi ovoga Zakona te ostalih propisa na kreditnu instituciju iz
druge drave lanice
lanak 368.

266

(1) Na kreditnu instituciju iz druge drave lanice koja neposredno prua uzajamno priznate
usluge na podruju Republike Hrvatske na odgovarajui se nain primjenjuju:
1) odredbe ovoga Zakona koje se odnose na obvezu uvanja bankovne tajne (lanci 156. i
157.)
2) odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se odnose na
zatitu potroaa (lanci 300. do 312.)
3) propisi u Republici Hrvatskoj kojima se ureuje sprjeavanje pranja novca i financiranja
terorizma
4) drugi propisi koji se radi zatite opeg dobra primjenjuju na podruju Republike Hrvatske i
5) propisi Republike Hrvatske kojima se ureuje voenje monetarne politike.
(2) Na kreditnu instituciju iz druge drave lanice koja preko podrunice prua uzajamno
priznate usluge na podruju Republike Hrvatske, osim odredbi iz prethodnog stavka, na
odgovarajui se nain primjenjuju:
1) odredbe propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se odnose na izvjea i
informacije iz podruja praenja likvidnosnog rizika potrebne za obavljanje poslova iz
nadlenosti Hrvatske narodne banke (lanak 101. stavak 2. toka 1.)
2) propisi koje Hrvatska narodna banka donosi za potrebe monetarne statistike
3) propisi koji se odnose na opseg podataka koje moraju objaviti podrunice kreditnih
institucija drava lanica
4) odredbe lanka 163. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona o revidiranim godinjim financijskim
izvjetajima i
5) odredbe lanka 200. ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju tog lanka o godinjoj
naknadi za superviziju.
(3) Hrvatska narodna banka ovlatena je informacije koje je prikupila na temelju stavaka 1. i
2. ovoga lanka upotrijebiti za statistike svrhe.
(4) Hrvatska narodna banka moe donijeti podzakonski propis kojim poblie ureuje nain
primjene odredbi iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka.

Krenje propisa drave lanice

lanak 369.
(1) Ako kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja preko podrunice prua
usluge u drugoj dravi lanici, unato upozorenju nadlenog ili nadzornog tijela drave
lanice domaina, kri propise te drave lanice, Hrvatska narodna banka naloit e
supervizorske mjere u skladu s ovim Zakonom i o tome ga bez odgode obavijestiti.

267

(2) Ako kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj posluje na podruju druge
drave lanice, neposredno ili preko podrunice, Hrvatska narodna banka, odnosno osobe
koje je ona ovlastila, moe obaviti neposredni nadzor poslovanja nakon to prethodno
obavijesti nadleno supervizorsko tijelo drave lanice domaina.
(3) Odredbe stavka 1. ovoga lanka ne iskljuuju obavljanje supervizije na konsolidiranoj
osnovi u skladu s ovim Zakonom.

Krenje pojedinih odredbi Zakona od strane kreditne institucije iz druge drave

lanice
lanak 370.
(1) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da kreditna institucija iz druge drave lanice koja
prua usluge u Republici Hrvatskoj kri odredbe lanka 368. ovoga Zakona, Hrvatska narodna
banka naloit e kreditnoj instituciji supervizorske mjere i rokove za otklanjanje tih
neusklaenosti.
(2) Ako kreditna institucija u roku iz stavka 1. ovoga lanka ne otkloni utvrene
neusklaenosti te Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi dokaze o njihovu otklanjanju, Hrvatska
narodna banka o tome e obavijestiti nadleno tijelo matine drave lanice.
(3) Ako nadleno tijelo matine drave lanice ne poduzme nikakve mjere ili su te mjere
neprimjerene ili nisu provedive toliko da kreditna institucija nastavlja s krenjem odredbi
lanka 368. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka obavijestit e nadleno tijelo matine
drave lanice o mjerama koje e poduzeti kako bi se kreditna institucija sprijeila da kri
navedene odredbe.
(4) Nakon dostave obavijesti iz prethodnog stavka nadlenom tijelu matine drave lanice,
Hrvatska narodna banka moe kreditnoj instituciji koja na podruju Republike Hrvatske kri
odredbe lanka 368. ovoga Zakona naloiti mjere ukljuujui zabranu pruanja usluga toj
kreditnoj instituciji na podruju Republike Hrvatske.

Obavjetavanje o poduzimanju preventivnih mjera

lanak 371.
Iznimno od odredbi lanka 370. ovoga Zakona, u izvanrednim situacijama kada Hrvatska
narodna banka ocijeni da su ugroeni ili bi mogli biti ugroeni interesi deponenata, investitora
i drugih osoba korisnika usluga kreditne institucije iz druge drave lanice koja prua usluge
na podruju Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka e protiv kreditne institucije
poduzeti preventivne mjere. O poduzetim preventivnim mjerama Hrvatska narodna banka bez
odgode e obavijestiti nadleno tijelo matine drave lanice, Europsko nadzorno tijelo za
bankarstvo i Europsku komisiju.

Supervizija likvidnosti podrunice kreditne institucije iz druge drave lanice

lanak 372.

268

(1) Hrvatska narodna banka obavlja superviziju likvidnosti podrunice kreditne institucije iz
druge drave lanice i izrie mjere potrebne za provedbu monetarne politike Republike
Hrvatske.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga lanka ne iskljuuju obavljanje supervizije na konsolidiranoj
osnovi u skladu s ovim Zakonom.
(3) Pri izricanju mjera iz stavka 1. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka nee prema
podrunici kreditne institucije iz druge drave lanice postupati diskriminatorno ili
ograniavajue samo zato to je kreditna institucija dobila odobrenje za rad u drugoj dravi
lanici.

Uinci odluka i postupaka na stabilnost financijskog sustava u dravama lanicama

lanak 373.
Hrvatska narodna banka pri provoenju supervizije, a osobito u izvanrednim situacijama, na
temelju raspoloivih informacija vodit e rauna o moguim uincima svojih odluka i
postupaka na stabilnost financijskog sustava u relevantnim dravama lanicama.

Suradnja i razmjena informacija izmeu Hrvatske narodne banke i nadlenih tijela

drava lanica
lanak 374.
(1) Hrvatska narodna banka i nadlena tijela druge drave lanice meusobno surauju u
superviziji kreditnih institucija koje, neposredno ili preko podrunice, pruaju usluge na
podruju Republike Hrvatske i na podruju te druge drave lanice.
(2) Hrvatska narodna banka i nadlena tijela drave lanice, osim ostalih obveza
obavjetavanja utvrenih ovim Zakonom, meusobno razmjenjuju sve informacije u vezi s:
1) upravljanjem i vlasnikom strukturom kreditnih institucija iz stavka 1. ovoga lanka koje
mogu olakati superviziju
2) provjerom ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja i suglasnosti od strane drugih
nadlenih tijela i
3) informacijama koje e olakati superviziju, a osobito superviziju nad likvidnou,
solventnou, osiguranjem depozita, ograniavanjem velikih izloenosti, drugim injenicama
koje mogu biti od utjecaja na sistemski rizik koji ta kreditna institucija predstavlja,
administrativnim i raunovodstvenim postupcima i sustavom unutarnjih kontrola.

Odluivanje o statusu znaajne podrunice kada Hrvatska narodna banka nije

konsolidirajue nadzorno tijelo
lanak 375.

269

(1) Hrvatska narodna banka moe konsolidirajuem nadzornom tijelu ili nadlenim tijelima
matine drave lanice uputiti zahtjev da podrunica kreditne institucije iz te drave lanice
koja prua usluge na podruju Republike Hrvatske dobije status znaajne podrunice.
(2) U zahtjevu iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatska narodna banka navest e razloge, a osobito:
1) dri li ta podrunica u Republici Hrvatskoj vie od 2% ukupnih depozita odreenih
zakonom kojim se ureuje osiguranje depozita
2) moe li privremeni ili trajni prestanak pruanja usluga utjecati na sistemsku likvidnost
trita i na platne sustave i sustave za poravnanja i namiru financijskih instrumenata u
Republici Hrvatskoj i
3) veliinu i znaajnost podrunice, s obzirom na broj klijenata, za bankovni ili financijski
sustav Republike Hrvatske.
(3) Pri donoenju zajednike odluke o znaajnosti podrunice Hrvatska narodna banka
suraivat e s konsolidirajuim nadzornim tijelom ili nadlenim tijelima matine drave
lanice.
(4) Ako Hrvatska narodna banka i konsolidirajue nadzorno tijelo ili nadlena tijela matine
drave lanice u roku od dva mjeseca od dana primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka ne
donesu zajedniku odluku o znaajnosti podrunice, Hrvatska narodna banka e u roku od
idua dva mjeseca o tome donijeti samostalnu odluku. Pri donoenju samostalne odluke
Hrvatska narodna banka vodit e rauna o stavovima konsolidirajueg nadzornog tijela ili
nadlenih tijela matine drave lanice.
(5) Odluke iz stavaka 3. i 4. ovoga lanka obvezujue su, moraju biti u pisanom obliku i
obrazloene, a dostavljaju se relevantnim nadlenim tijelima.
(6) Donoenje odluka iz stavaka 3. i 4. ovoga lanka ne utjee na ovlasti nadlenog tijela dane
ovim Zakonom.

Odluivanje o statusu znaajne podrunice kada je Hrvatska narodna banka

konsolidirajue nadzorno tijelo
lanak 376.
(1) Ako Hrvatska narodna banka zaprimi zahtjev nadlenog tijela druge drave lanice da
podrunicu kreditne institucije iz Republike Hrvatske koja prua usluge na podruju te drave
lanice smatra znaajnom podrunicom, Hrvatska narodna banka suraivat e s nadlenim
tijelom te drave lanice pri donoenju zajednike odluke o znaajnosti podrunice.
(2) Ako kolegij supervizora iz lanka 283. ovoga Zakona nije osnovan, a kreditna institucija
sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ima znaajne podrunice u drugim dravama lanicama,
Hrvatska narodna banka osnovat e kolegij supervizora i predsjedati njime kako bi se
omoguile suradnja i razmjena informacija.
(3) Nakon konzultacija s relevantnim nadlenim tijelima Hrvatska narodna banka uredit e
pisanim aktom osnivanje i rad kolegija iz stavka 2. ovoga lanka. Hrvatska narodna banka
270

odreivat e koje e od relevantnih nadlenih tijela prisustvovati sastancima ili na drugi nain
sudjelovati u radu kolegija, vodei rauna o moguem utjecaju planiranih supervizorskih
aktivnosti, osobito u odnosu na stabilnost financijskog sustava u njihovim dravama.
(4) Hrvatska narodna banka pravodobno e i redovito obavjetavati sve lanove kolegija
supervizora o planiranim sastancima i glavnim pitanjima koja e biti predmetom rasprave te o
zauzetim stavovima i poduzetim mjerama.
(5) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka mora biti u pisanom obliku i obrazloena, a dostavlja se
relevantnim nadlenim tijelima.
(6) Ako zajednika odluka o znaajnosti podrunice nije donesena u roku od dva mjeseca od
dana zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka, a nadleno tijelo te drave lanice u roku
od idua dva mjeseca donese odluku da se podrunici iz stavka 1. ovoga lanka dodjeljuje
status znaajne podrunice, ta je odluka obvezujua i za Hrvatsku narodnu banku.
(7) Hrvatska narodna banka nadlenim e tijelima drave lanice u kojoj kreditna institucija
sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ima znaajnu podrunicu proslijediti informacije iz lanka
288. stavka 5. toaka 3. i 4. ovoga Zakona te u suradnji s tim nadlenim tijelima planirati i
koordinirati aktivnosti iz lanka 282. stavka 1. toke 3. ovoga Zakona.
(8) Ako u kreditnoj instituciji iz stavka 1. nastane izvanredno stanje, Hrvatska narodna banka
bez odgode e o tome obavijestiti osobe iz lanka 210. stavka 1. toke 1. i lanka 211. stavka
1. ovoga Zakona.

Ovlasti obavljanja supervizije poslovanja nad podrunicom

lanak 377.
(1) Ako kreditna institucija sa sjeditem u drugoj dravi lanici posluje preko podrunice na
podruju Republike Hrvatske, nadleno tijelo matine drave lanice moe:
1) obaviti neposredne provjere informacija iz lanka 374. stavka 2. ovoga Zakona samostalno
ili posredovanjem osobe koju je ono ovlastilo, nakon to prethodno o tome obavijesti
Hrvatsku narodnu banku ili
2) zatraiti od Hrvatske narodne banke ili osobe koju je ovlastila Hrvatska narodna banka da
obavi neposredni nadzor nad poslovanjem podrunice kreditne institucije te drave lanice na
podruju Republike Hrvatske.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, Hrvatska narodna banka moe izvriti neposredni
nadzor kreditne institucije iz druge drave lanice, a u vezi s primjenom propisa u skladu s
lankom 368. stavkom 2. ovoga Zakona.

XXXI.2. OSTALE PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Odobrenja i suglasnosti koji su na snazi
lanak 378.

271

Odobrenja i suglasnosti izdani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi.

Postupci
lanak 379.
Svi postupci za dobivanje odobrenja i suglasnosti koji su bili pokrenuti prije stupanja na
snagu ovoga Zakona dovrit e se prema odredbama zakona koji su vaili do dana stupanja na
snagu ovoga Zakona.

Poetak primjene protuciklikog zatitnog sloja

lanak 380.
(1) U razdoblju od 1. sijenja 2015. do 31. prosinca 2018. kreditna institucija duna je
izraunavati protucikliki zatitni sloj kapitala u skladu s lancima 118. do 128. ovoga Zakona
samo na osnovi izloenosti u Republici Hrvatskoj i u drugim dravama lanicama koje
primjenjuju protucikliki zatitni sloj kapitala u istom tom razdoblju i za koje je Hrvatska
narodna banka donijela odluku o priznavanju tog prijelaznog razdoblja primjene zahtjeva za
protucikliki zatitni sloj.
(2) Hrvatska narodna banka moe donijeti odluku o priznavanju prijelaznog razdoblja
primjene zahtjeva za protucikliki zatitni sloj koje je odredilo imenovano tijelo drugih drava
lanica, a koje je krae od 31. prosinca 2018.
(3) Ako Hrvatska narodna banka priznaje prijelazno razdoblje primjene zahtjeva za
protucikliki zatitni sloj iz stavka 2. ovoga lanka, o tome e obavijestiti Europsku komisiju,
Europski odbor za sistemske rizike, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i relevantni
kolegij supervizora.

Postupak pri odreivanju zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik u prijelaznom

razdoblju
lanak 381.
(1) Ako Hrvatska narodna banka u razdoblju od 1. sijenja 2014. do 31. prosinca 2014. odredi
ili promijeni stopu zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik u visini koja ne prelazi 3%
ukupnog iznosa izloenosti riziku, duna je najkasnije mjesec dana prije nego to objavi
odluku u skladu s lankom 382. ovoga Zakona obavijestiti Europsku komisiju, Europski
odbor za sistemske rizike, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo te nadlena i imenovana
tijela relevantnih drava lanica. Ako se obveza odravanja ovoga zatitnog sloja primjenjuje
i na izloenosti iz treih zemalja, Hrvatska narodna banka duna je obavijestiti i nadlena
tijela tih drava.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga lanka sadri detaljan opis sljedeih informacija:
1) sistemski ili makrobonitetni rizik u Republici Hrvatskoj

272

2) razloge zbog kojih veliina sistemskog ili makrobonitetnog rizika ugroava stabilnost
financijskog sustava u Republici Hrvatskoj te opravdava stopu zatitnog sloja za strukturni
sistemski rizik
3) obrazloenje zato Hrvatska narodna banka smatra da je vjerojatno da e predloeni zatitni
sloj za strukturni sistemski rizik biti razmjeran i uinkovit za smanjenje rizika
4) procjenu vjerojatnog pozitivnog ili negativnog utjecaja zatitnog sloja za strukturni
sistemski rizik na unutarnje trite, na osnovi dostupnih informacija
5) obrazloenje zato nijedna od mjera propisanih na osnovi ovoga Zakona ili Uredbe (EU)
br. 575/2013, ne uzimajui u obzir lanke 458. i 459. te Uredbe, ako bi se naloile
pojedinano ili zajedno, ne bi bila dovoljna za rjeavanje pitanja utvrenog makrobonitetnog
ili sistemskog rizika uzimajui u obzir relativnu uinkovitost tih mjera i
6) visinu stope zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik koju Hrvatska narodna banka
namjerava propisati.
(3) Ako Hrvatska narodna banka u razdoblju od 1. sijenja 2014. do 31. prosinca 2014.
namjerava odrediti ili promijeniti stopu zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik na nain
da ona bude vea od 3% ukupnog iznosa izloenosti riziku, duna je prethodno obavijestiti
Europsku komisiju, Europski odbor za sistemske rizike, Europsko nadzorno tijelo za
bankarstvo te nadlena i imenovana tijela relevantnih drava lanica. Ako se obveza
odravanja ovoga zatitnog sloja primjenjuje i na izloenosti iz treih zemalja, Hrvatska
narodna banka duna je obavijestiti i nadlena tijela tih drava.
(4) Obavijest iz stavka 3. ovoga lanka mora sadravati sve informacije iz stavka 2. ovoga
lanka.
(5) Hrvatska narodna banka moe primijeniti stopu iz stavka 3. ovoga lanka tek nakon to
Europska komisija provedbenim aktom odobri primjenu te stope.

Objava zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik

lanak 382.
(1) Nakon ispunjenja uvjeta za primjenu zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik u skladu s
lankom 381. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka duna je u Narodnim novinama i na
svojim mrenim stranicama objaviti odluku o primjeni zatitnog sloja za strukturni sistemski
rizik, pri emu objava na mrenim stranicama sadri najmanje sljedee informacije:
1) stopu zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik
2) kreditne institucije na koje se zatitni sloj za strukturni sistemski rizik primjenjuje
3) obrazloenje za odreivanje zatitnog sloja za strukturni sistemski rizik, osim u sluaju
kada bi to obrazloenje moglo naruiti stabilnost financijskog sustava
4) datum od kojeg su kreditne institucije dune primijeniti zatitni sloj za strukturni sistemski
rizik
273

5) nazive drava ako se na izloenosti u tim dravama primjenjuje zatitni sloj za strukturni
sistemski rizik.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka sadri informacije iz stavka 1. toaka 1., 2., 4. i 5. ovoga
lanka.

Zatitni sloj za GSV kreditne institucije u prijelaznom razdoblju

lanak 383.
GSV kreditna institucija duna je obvezu iz lanka 135. stavka 4. ovoga Zakona primjenjivati
od 1. sijenja 2016. do 31. prosinca 2018. na sljedei nain:
1) u razdoblju od 1. sijenja 2016. do 31. prosinca 2016. u visini od 25% stope propisane
lankom 136. stavkom 4. ovoga Zakona
2) u razdoblju od 1. sijenja 2017. do 31. prosinca 2017. u visini od 50% stope propisane
lankom 136. stavkom 4. ovoga Zakona i
3) u razdoblju od 1. sijenja 2018. do 31. prosinca 2018. u visini od 75% stope propisane
lankom 136. stavkom 4. ovoga Zakona.

Objava odluka
lanak 384.
Odluke koje e postati pravomone nakon stupanja na snagu ovoga Zakona objavljuju se u
skladu s lankom 215. stavkom 4. ovoga Zakona.

Rokovi za donoenje podzakonskih propisa i za usklaivanje rjeenja

lanak 385.
(1) Hrvatska narodna banka u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona
donijet e podzakonske propise iz lanka 38. stavka 3., lanka 45. stavka 5., lanka 92. stavka
3., lanka 113. stavka 4., lanka 140. stavka 6., lanka 173. stavka 5. i lanka 175. stavka 3.
ovoga Zakona utemeljene na ovom Zakonu i Uredbi (EU) br. 575/2013.
(2) Hrvatska narodna banka u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona
uskladit e s odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 rjeenja kojima su
naloene supervizorske mjere iz lanaka 236. ili 237. Zakona o kreditnim institucijama
(Narodne novine, br. 117/08., 74/09., 153/09., 108/12. i 54/13.).

Dunosti kreditne institucije

lanak 386.
(1) Posljednja izvjea prema Odluci o izvjeima o jamstvenom kapitalu i kapitalnim
zahtjevima kreditnih institucija (Narodne novine, br. 1/09., 41/09., 75/09., 2/10. i 37/12.)

274

kreditna institucija duna je izraditi sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. i dostaviti Hrvatskoj
narodnoj banci, i to na sljedei nain:
1) nekonsolidirana nerevidirana privremena izvjea (NP) najkasnije do 31. sijenja 2014.
2) nekonsolidirana revidirana izvjea (NR) u roku od 15 dana od dana primitka
revizorskog izvjea, a najkasnije do 30. travnja 2014. i
3) konsolidirana revidirana izvjea (KR) u roku od 15 dana od dana primitka revizorskog
izvjea, a najkasnije do 30. travnja 2014.
(2) Kreditna institucija duna je javnu objavu sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. provesti u
skladu s Odlukom o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija (Narodne novine,
br. 1/09., 75/09., 2/10., 118/11. i 67/13.) najkasnije do 31. svibnja 2014.
(3) Kreditna institucija duna je za lanove nadzornog odbora koji su na dunost stupili ili e
stupiti do 30. lipnja 2014. napraviti procjenu primjerenosti u skladu s ovim Zakonom i za njih
podnijeti zahtjev za davanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije lana nadzornog
odbora kreditne institucije najkasnije do 30. lipnja 2014.
(4) Kreditna institucija duna je osnovati odbore nadzornog odbora u skladu s lancima 51.,
52. i 53. ovoga Zakona najkasnije do 30. lipnja 2014.
(5) Kreditna institucija koja je meunarodno utvrena kao GSV kreditna institucija duna je
do 1. srpnja 2014. podatke iz lanka 164. stavka 1. toaka 4. do 6. ovoga Zakona dostaviti
Europskoj komisiji na povjerljivoj osnovi.

Prestanak vaenja pojedinih odredbi ovoga Zakona danom stupanja na snagu

primjene zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost u skladu s delegiranim aktom
lanak 387.
Danom primjene delegiranog akta iz lanka 460. Uredbe (EU) br. 575/2013, a u vezi s
primjenom zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost prestaju vaiti lanci 368. do 377. ovoga
Zakona.

Primjena vaeih podzakonskih propisa

lanak 388.
Do dana stupanja na snagu propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br.
575/2013, ostaju na snazi i primjenjuju se u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s Uredbom (EU)
br. 575/2013 i ovim Zakonom, sljedei propisi:
Odluka o efektivnoj kamatnoj stopi kreditnih institucija i kreditnih unija te ugovaranju
usluga s potroaima
Odluka o eksternalizaciji
Odluka o klasifikaciji plasmana i izvanbilannih obveza kreditnih institucija
275

 Odluka o kontnom planu za banke

Odluka o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija
Odluka o nainu provedbe supervizije kreditnih institucija i izricanju supervizorskih mjera
Odluka o nadzornim izvjetajima kreditnih institucija
Odluka o naknadi za superviziju kreditnih institucija za 2014. godinu
Odluka o obvezi rezerviranja sredstava za sudske sporove koji se vode protiv kreditne
institucije
Odluka o ograniavanju izloenosti kreditnih institucija valutnom riziku
Odluka o ogranienju ulaganja kreditnih institucija u kapital nefinancijskih institucija i
materijalnu imovinu
Odluka o pobliim uvjetima osnivanja, poslovanja i prestanka podrunice kreditne
institucije iz tree drave u Republici Hrvatskoj
Odluka o postupku procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala kreditne institucije
Odluka o predstavnitvima kreditne institucije sa sjeditem izvan Republike Hrvatske
Odluka o primicima radnika
Odluka o primjeni odredaba zakona i drugih propisa iz nadlenosti Hrvatske narodne banke
na kreditne institucije u likvidaciji
Odluka o primjerenom upravljanju informacijskim sustavom
Odluka o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, lana uprave, lana nadzornog odbora
i nositelja kljune funkcije u kreditnoj instituciji
Odluka o sadraju i obliku u kojem se potroau daju informacije prije dogovaranja
pojedine bankovne usluge
Odluka o sadraju revizije u kreditnim institucijama
Odluka o statistikom i bonitetnom izvjeivanju
Odluka o strukturi i sadraju godinjih financijskih izvjetaja banaka
Odluka o sustavu unutarnjih kontrola
Odluka o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke
Odluka o upravljanju likvidnosnim rizikom

276

 Odluka o upravljanju rizicima i

Odluka o velikim izloenostima kreditnih institucija.

Prestanak vaenja Zakona i pojedinih podzakonskih propisa

lanak 389.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju vaiti:
1) Zakon o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 117/08., 74/09., 153/09., 108/12. i
54/13.)
2) Odluka o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija (Narodne novine, br.
1/09., 75/09., 2/10., 118/11. i 67/13.)
3) Odluka o izvjeima o jamstvenom kapitalu i kapitalnim zahtjevima kreditnih institucija
(Narodne novine, br. 1/09., 41/09., 75/09., 2/10. i 37/12.)
4) Odluka o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija (Narodne novine, br. 1/09., 41/09.,
75/09., 2/10. i 118/11.)
5) Odluka o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija (Narodne novine, br.
1/09., 75/09., 2/10., 118/11. i 67/13.) i
6) Odluka o superviziji grupe kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi (Narodne
novine, br. 1/09., 75/09., 2/10. i 67/13.).

Stupanje na snagu
lanak 390.
Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja 2014., osim
odredbi:
lanaka 191., 192., 194. do 198. i 202. do 205. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu danom
primjene delegiranog akta iz lanka 387. ovoga Zakona
lanka 189. ovoga Zakona, koji stupa na snagu danom primjene tehnikih standarda o
referentnom portfelju iz lanka 78. stavka 8. Direktive 2013/36/EU
lanaka 118. do 125., lanka 126. stavaka 1. i 2., lanaka 127., 128. i 132., lanka 164.
stavka 1. toaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 1. sijenja 2015. i
lanaka 135. do 138. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 1. sijenja 2016.

277

PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

("Narodne novine" 19/2015.)
Prijelazne odredbe u vezi s planovima oporavka
lanak 152.
(1) Na plan oporavka koji je kreditna institucija bila duna dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci
do 31. prosinca 2014. primjenjuju se odredbe lanka 53. ovoga Zakona kojim je dodan lanak
154.a Zakona.
(2) Do donoenja odluke o izradi plana oporavka iz lanka 53. ovoga Zakona kojim je dodan
lanak 154.c Zakona, kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja je lanica
grupe kreditnih institucija u EU-u duna je aurirati postojei plan oporavka ili po potrebi
izraditi novi i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci:
1) na pojedinanoj osnovi ako nije dio grupe kreditnih institucija u RH ili
2) na potkonsolidiranoj osnovi ako je matina kreditna institucija u RH.
(3) Do donoenja odluke o izradi plana oporavka iz lanka 53. ovoga Zakona kojim je dodan
lanak 154.c Zakona na plan oporavka iz stavka 2. toga lanka primjenjuju se odredbe lanka
53. ovoga Zakona kojim je dodan lanak 154.a. Zakona.

Prijelazne odredbe u vezi s izloenostima prema osobama u posebnom odnosu s

kreditnom institucijom
lanak 153.
Hrvatska narodna banka moe kreditnoj instituciji naloiti supervizorsku mjeru iz lanka 80.
ovoga Zakona u dijelu kojim je izmijenjen lanak 224. stavak 1. toka 20. Zakona ako je
kreditna institucija izloenost prema osobama iz lanka 146. Zakona ugovorila protivno
odredbama toga Zakona.

Prijelazno razdoblje za popis financijskih ugovora

lanak 154.
Kreditna institucija duna je uspostaviti popis svih financijskih ugovora iz lanka 52. ovoga
Zakona u dijelu kojim je izmijenjen lanak 154. stavak 13. Zakona, u roku od est mjeseci od
dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Prijelazne odredbe u vezi s ugovorima s upravom

278

lanak 155.
Odredba lanka 13. ovoga Zakona u dijelu kojim je izmijenjen lanak 37. stavak 2. Zakona,
ne primjenjuje se na ugovore sklopljene prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Prijelazne odredbe u vezi s postupcima prisilne likvidacije i steaja i zapoeti steajni

postupci
lanak 156.
(1) Iznimno od lanka 106. ovoga Zakona kojim je izmijenjen lanak 255. Zakona, do
donoenja prvog sanacijskog plana na temelju Zakona o sanaciji kreditnih institucija i
investicijskih drutava, Hrvatska narodna banka kao sanacijsko tijelo moe donijeti odluku o
pokretanju postupka prisilne likvidacije kreditne institucije neovisno o ispunjenju uvjeta
vezanom uz sanacijski plan.
(2) Iznimno od lanka 113. ovoga Zakona kojim je dodan lanak 262.b Zakona, do donoenja
prvog sanacijskog plana na temelju Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih
drutava, Hrvatska narodna banka kao sanacijsko tijelo postupa sukladno navedenom lanku
neovisno o ispunjenju uvjeta vezanom uz sanacijski plan.
(3) Iznimno od lanka 114. ovoga Zakona kojim je izmijenjen lanak 265. Zakona, do
donoenja prvog sanacijskog plana na temelju Zakona o sanaciji kreditnih institucija i
investicijskih drutava, Hrvatska narodna banka kao sanacijsko tijelo moe podnijeti prijedlog
za otvaranje steajnog postupka nad kreditnom institucijom neovisno o ispunjenju uvjeta
vezanom uz sanacijski plan.
(4) Iznimno od lanka 115. ovoga Zakona kojim su dodani lanci 265.a i 265.b Zakona, do
donoenja prvog sanacijskog plana na temelju Zakona o sanaciji kreditnih institucija i
investicijskih drutava, Hrvatska narodna banka kao sanacijsko tijelo za grupu postupa
sukladno navedenim lancima neovisno o ispunjenju uvjeta vezanom uz sanacijski plan.
(5) Svi postupci u kojima je podnesen prijedlog za otvaranje steajnog postupka prije stupanja
na snagu ovoga Zakona, a rjeenje o otvaranju steajnog postupka nije doneseno do dana
stupanja na snagu ovoga Zakona, dovrit e se prema odredbama Zakona koji je vaio u
vrijeme podnoenja prijedloga.
(6) Svi steajni postupci otvoreni prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se prema
odredbama Zakona koji je vaio u vrijeme donoenja rjeenja o otvaranju steajnog postupka.

Prijelazne odredbe u vezi kredita u CHF i kredita u kunama s valutnom klauzulom u

CHF
lanak 157.
(1) Za ugovore o kreditu fizikih osoba koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja,
obrtnika, trgovaca pojedinaca te nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sklopljene
u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF, za anuitete odnosno obroke u redovitoj
otplati, teaj CHF prema kuni utvruje se na razini 6,39 kuna za jedan CHF za razdoblje od
jedne godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.
279

(2) Razlika visine anuiteta odnosno obroka primjenom teaja iz stavka 1. ovoga lanka u
odnosu na teaj slobodno formiran na tritu stranih sredstava plaanja na temelju ponude i
potranje je troak kreditne institucije.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka primjenjuju se na ugovore o kreditu u CHF i u
kunama s valutnom klauzulom u CHF sklopljene prije stupanja na snagu ovoga Zakona
neovisno o ukupnom iznosu i vrsti kredita.

Rokovi za donoenje podzakonskih propisa

lanak 158.
(1) Hrvatska narodna banka donijet e podzakonski propis iz lanka 47. ovoga Zakona u
dijelu kojim je dodan lanak 146.c Zakona u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu
ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka donijet e podzakonski propis iz lanka 77. ovoga Zakona u
dijelu kojim je dodan lanak 216.f stavak 3. Zakona i lanka 88. ovoga Zakona u dijelu kojim
je izmijenjen lanak 235. stavak 2. Zakona u roku od tri godine od dana stupanja na snagu
ovoga Zakona.

Stupanje na snagu
lanak 159.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim
lanka 117. ovoga Zakona u dijelu kojim je izmijenjen lanak 267. stavak 7. Zakona koji
stupa na snagu 1. sijenja 2016.

280