Pojam i vrste javnih prihoda

Javne financije i porezni sustav

Javne financije znanstvena disciplina koja

prouava modalitete i instrumente dravnog
prikupljanja, troenja i preraspodjele javnih
prihoda s ciljem uinkovite ponude javnih
dobara i usluga.
Porezni sustav naglasak na prihodnoj
strani, poreznim i neporeznim prihodima.

Definiranje pojma
Javni prihodi su financijska sredstava koja slue
dravi za podmirenje javnih potreba, odnosno
rashoda.
Suvremena drava je porezna drava.

Porezni se sustavi meusobno razlikuju.

Zajednika obiljeja javnih prihoda:
- ubiru se u novcu,
- slue za podmirenje javnih potreba,
- ubiru periodino iz dohotka, odnosno prihoda, a
samo ponekad ili rijetko iz imovine.

Drava stjee prihode u obliku poreza,

doprinosa, naknada, javnog duga i
temeljem vlastite gospodarske
djelatlosti (od dravnih poduzea).

Najvaniji instrument prikupljanja prihoda

u svim dravama su porezi.

Porezi ujedno predstavljaju

najizdaniji prihod drave.

Javni prihodi

Podjela javnih prihoda (postoje brojne

podjele):

originarne i derivativne,
redovite i izvanredne,
namjenske i nenamjenske,
prihode irih i prihode uih teritorijalnih jedinica.

Originarni i derivativni javni prihodi

Originarni prihodi drave su oni koje drava

ostvaruje temeljem vlastite gospodarske
djelatnosti, odnosno od svojih javnih poduzea
(npr. Hrvatske vode, Hrvatske ceste), odnosno
dravne imovine.

Derivativni prihodi drave ostvaruju se

temeljem financijskog suvereniteta drave,
odnosno drava iz svog suvereniteta crpi
pravo oporezivanja fizikih i pravnih osoba.

Redoviti i izvanredni javni prihodi

Redoviti prihodi obiljeeni su konstantnou

pritjecanja, u redovitim vremenskim
intervalima, a to je njihovo obiljeje povezano
uz injenicu da se obiru iz ekonomski
obnovljivih izvora. Oni slue za podmirenje
redovitih rashoda.
Izvanredni prihodi ubiru se povremeno
(tijekom samo jedne ili nekoliko godina) i slue
za pokrivanje izvanrednih dravnih rashoda.
Izvanredni se dravni rashodi mogu javiti u
situacijama poput rata, velikih prirodnih
nepogoda ili primjerice recesije.

Namjenski i nenamjenski prihodi

Namjenski prihodi koje nazivamo jo i destiniranim

prihodima jesu oni kod kojih je unaprijed utvrena
namjena troenja. Tako se primjerice sredstva
prikupljena javnim zajmom koriste za financiranje
izgradnje hidro-centrale ili se pak sredstva
prikupljena oporezivanjem nafte i naftnih derivata
troe za izgradnju i odravanje auto-cesta.
Nenamjenski prihodi ili nedestinirani, slue za
podmirenje svih postojeih javnih potreba, dakle nije
im unaprijed utvrena namjena troenja, odnosno
prilikom njihovog ubiranja (uglavnom se radi o
porezima) porezni obveznici ne znaju za to e se
utroiti prikupljena sredstva.

Prihodi irih i uih teritorijalnih jedinica

Prihodi irih teritorijalnih jedinica jesu

prihodi ije pravo ubiranja ima sredinja
drava, u ovu se grupu u RH ubrajaju dravni
porezi (PDV, porez na dobit, troarine).

Prihodi uih teritorijalnih jedinica jesu

prihodi koje smiju ubrati i troiti u cijelosti ili
samo djelomino ue jedinice, to ovisi o
teritorijalnom ustroju odreene zemlje. U RH
to su prihodi upanija, opina i gradova.

Javni prihodi

Vrste javnih prihoda

porezni prihodi (sve vrste poreza),

neporezni prihodi (doprinosi i pristojbe ili takse),
ostali neporezni prihodi (prihodi od imovine,
pomoi od meunarodnih organizacija, inozemnih
vlada, iz prorauna, prihodi od vlastite djelatnosti,
kazne i donacije).

Pojam i obiljeja poreza

Porezni prihodi su najvaniji i najizdaniji prihod suvremenih

drava.

U prolosti su postojala mnogobrojna opravdanja za ubiranje

poreza (teorija rtve, sile, ugovora, cijene, organska teorija
itd.), meutim danas se smatra kako nije potrebno traiti
opravdanja za ubiranje poreza.

Na dananjem bi stupnju razvoja drava s mnogobrojnim

zadanim javnim funkcijama i ovlastima bilo nezamislivo
odravati sustave javnih financija bez poreza pa tako danas
postoji mnogo razliitih poreznih oblika kojima se oporezuju
svi pokazatelji ekonomske (porezne) snage, odnosno
kapaciteta.

Definicije poreza

Postoji bezbroj razliitih definicija

poreza i teko je nai jednu koja bi
odgovarala svakom vremenu,
prostoru i stupnju drutvenog
razvitka.
Porez je dio imetka koji svaki
graanin daje dravi da drugi dio
moe sigurno posjedovati.
Montesquieu
Porez je prisilni doprinos
gospodarskih jedinica, dijelom za
pokrie zajednikih dravnih
potreba i javnih izdataka, a dijelom
slui za drugaiju raspodjelu
nacionalnog dohotka. A. Wagner

Porezi su prisilno davanje bez

konkretne odnosno posebne
protuusluge onog kome to davanje
pripada. W. Wittmann

Porez je ustavnim putem unaprijed

tono odreen prinos to ga dravljani
moraju plaati razmjerno svojoj imovini
ili prema svojoj privrednoj sposobnosti.
S. Radi

Porezi su takva javna podavanja koja se

daju dravi ili drugim javnim tijelima
prema odredbi zakona iz imovine,
odnosno iz dohotka pojedinca u svrhu
ostvarivanja opi svrha, bez posebne
protuinidbe. S. Posilovi

Porezi su prisilno plaanje dravi za

koje se ne dobiva protunaknada. Porez
moe biti razrezan fizikoj osobi, nekom
drugom subjektu, imovini itd. Definicija
iskljuuje pristojbe i kazne, ali
obuhvaa doprinose za socijalno
osiguranje jer su oni prisilne naravi.
OECD

Obiljeja poreza

Karakteristike poreza:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

prisilnost,
derivativnost,
nepovratnost,
odsutnost neposredne naknade,
nedestiniranost,
ubiru se u javnom interesu,
novani su prihod drave.

Pojam i obiljeja poreza

Oporezivati se moe gotovo sve pa tako osim

temeljnih poreznih oblika, a to su porez na
dohodak, porez na dobit i porez na dodanu
vrijednost (ili neki drugi oblik opeg poreza na
promet proizvoda i usluga) u poreznim
sustavima postoje i manje vani i izdani
porezi poput primjerice poreza na kune
ljubimce.

Fiskalni sustav je iri pojam od poreznog

sustava

Podjela poreza

Najee se koristi podjela koja dijeli poreze

na izravne (neposredne ili direktne) i
neizravne (posredne ili indirektne).

Izravni (dohodak i dobit).

Neizravni (PDV i troarine).

Kriteriji razlikovanja:

prevaljivost,
objekt oporezivanja i uvaavanje osobnih
okolnosti,
obveza snoenja tereta poreza.

Porezna terminologija

Kada opisujemo sam postupak oporezivanja

susreemo s mnotvom razliitih poreznotehnikih pojmova, koje moemo nazvati
zajednikim imenom porezna terminologija
ili elementi oporezivanja.
Osnovna podjela porezne terminologije moe
se izvriti na nain prema kojem sve osobe
koje se pojavljuju, odnosno sudjeluju u
postupku oporezivanja, ubrajamo u osobne
elemente oporezivanja, a svi ostali
elementi koji nisu izravno vezani uz osobe
koje sudjeluju u postupku oporezivanja
ubrajaju se u materijalne elemente
oporezivanja.

Porezna terminologija

Porezni dunik, porezni obveznik ili porezni subjekt jest fizika ili pravna
osoba koja duguje porez, koja odgovara za porez, koja za raun tree osobe mora
obustaviti ili platiti porez i izvriti ostale obveze odreene poreznim zakonima.
Porezni platac je onaj tko uplauje iznos dunog poreza poreznoj upravi.
Nositelj poreznog optereenja je onaj tko, ekonomski gledano, plaa porezni iznos,
odnosno osoba iji se dohodak ili imovina smanjuje uslijed oporezivanja. Ako
zakonodavac eli da se porez prevaljuje, tada se onaj kome je zakonom namijenjeno
konano porezno optereenje zove porezni destinatar.
Predmet ili objekt oporezivanja jest stvar, radnja ili novani iznos na koji se
odnosi postupak oporezivanja. Predmet oporezivanja je uzrok nastanka porezne
obveze.
Porezna osnovica jest tehniko-fizika ili monetarna veliina na osnovi koje se
odreuje visina poreznog duga.
Jedinica oporezivanja oznaava jedinicu porezne osnovice koju odreuje
zakonodavac, i na koju se primjenjuju porezne stope.
Porezni iznos ili porezni dug oznaava apsolutni iznos poreza koji treba platiti.
Porezna tarifa predstavlja jednoznano ureen odnos izmeu veliine porezne
osnovice nekog poreza i pripadajueg poreznog iznosa.
Porezna stopa predstavlja omjer poreznog iznosa i porezne osnovice.
Porezni vjerovnik jest fiskalna vlast koja ima pravo prikupljanja odreenog poreza.

Prevaljivanje poreza

Prevaljivanje poreza je situacija do koje dolazi kada se

osoba koju je zakonodavac imenovao poreznim
obveznikom razlikuje od osobe koja stvarno snosi porezni
teret, odnosno ija je ekonomska snaga stvarno i trajno
smanjena za iznos dunog poreza.
Stoga, treba razlikovati formalnu poreznu obvezu,
odnosno situaciju u kojoj je netko samo formalno udovoljio
svojoj poreznoj obvezi (uplatio je iznos dunog poreza), ali
je iskoristio mogunosti prevaljivanja (prebacio je porezni
teret na neku drugu osobu) te je uspostavio ekonomsku
snagu kakvu je imao prije zadovoljenja porezne obveze,
od stvarne porezne obveze.
Stvarna porezna obveza znai da je neija ekonomska
snaga zbog oporezivanja trajno i stvarno smanjena.

Porezna incidenca
O prevaljivanju poreza moemo raspravljati i kroz
razmatranje o uinkovitosti i pravinosti poreznog
sustava.
Porezna incidenca - krajnje snoenja tereta porezne
obveze.
Razlikujemo:
a) zakonsku incidencu, koja odgovara na pitanje tko je
prema zakonu duan snositi porez (ne govori nita o
tome tko stvarno snosi porez),
b) ekonomsku incidencu, koja odgovara na pitanje tko
stvarno snosi porezni teret (ija je ekonomska snaga
stvarno i trajno smanjena za iznos dunog poreza).
) Ako se zakonska i ekonomska incidenca razlikuju, to znai
da dolazi do tzv. pomicanja poreza.

Porezna stopa

Jedan od najznaajnijih elementa oporezivanja

zasigurno je porezna stopa.
Najjednostavnije reeno porezna stopa
oznaava iznos poreznog tereta u odnosu na
poreznu osnovicu, a na temelju porezne
osnovice obraunava se i utvruje porezni
iznos koji je porezni obveznik duan platiti na
ime podmirenja porezne obveze. Porezna
stopa najee se utvruje u postotku.

Porezna stopa i porezna obveza

Poreznom se stopom odreuje funkcionalna

povezanost izmeu porezne obveze i porezne
osnovice, a funkcija porezne obveze glasi:
T = T(O)

Pri emu simboli imaju sljedee znaenje:

T - iznos poreza,
O - veliina porezne osnovice.
Dakle funkcija porezne obveze nam ustvari
govori koliko trebamo platiti poreza, ako
porezna osnovica iznosi x novanih jedinica.

Prosjena porezna stopa i granina porezna

stopa

Vrste poreznih stopa

Prilikom oporezivanja mogu se primijeniti

razne vrste poreznih stopa, a one mogu biti:
proporcionalne,
progresivne i
regresivne.

Vrste poreznih stopa

Proporcionalne porezne stope ili bolje reeno

stopa, ne mijenja se s promjenom porezne
osnovice, drugim rijeima, primjenjuje se stalno
ista porezna stopa bez obzira na visinu osnovice.
Progresivne porezne stope jesu one koje rastu
s porastom porezne osnovice, odnosno prepoznat
emo ih ukoliko na rastue porezne osnovice
primjenjujemo rastue porezne stope.
Regresivne porezne stope prepoznat emo
kada porezne stope rastu sa smanjenjem porezne
osnovice, odnosno kako se porezna osnovica
smanjuje tako se porezne stope poveavaju.

Proporcionalni uinak

Uporaba proporcionalne stope djeluje

neutralno na odnose meu ekonomskim
snagama, odnosno rezultat njezine primjene
oitovat e se na nain da e odnosi izmeu
dva porezna obveznika razliitih ekonomskih
snaga prije i poslije oporezivanja ostati
nepromijenjeni (ukoliko su prije oporezivanja
npr. bili u omjeru 1:2, tako e biti i poslije
oporezivanja).
Takav se uinak naziva proporcionalnim
uinkom.
Kod primjene proporcionalne porezne stope
granina porezna stopa jednaka je prosjenoj

Progresivni uinak

Uporaba progresivnih stopa dovest e do

pojave progresivnog uinka, koji se oituje
na nain da je dolo do promjene odnosa
izmeu dva porezna obveznika razliitih
ekonomski snaga prije i poslije oporezivanja, i
to kako apsolutno, tako i relativno.
Progresivni uinak se moe ostvariti kroz dva
modaliteta, a to su izravna (direktna) i
neizravna (indirektna) progresija.
Kod primjene progresivnih poreznih stopa
granina porezna stopa via je od prosjene
porezne stope.

Izravna progresija
Ostvaruje se kada se na poveanu poreznu
osnovicu neposredno primjenjuje poveana
porezna stopa.
Razlikujemo:
a) punu (stalnu) progresiju i
b) ralanjenu (lomljenu) progresiju.

Danas se u pravilu primjenjuje ralanjena

progresija (kao npr. u naem sustavu
oporezivanja dohotka).

Neizravna progresija

Nastaje uporabom proporcionalne stope,

meutim iako je primijenjena proporcionalna
stopa uinak nije proporcionalan, ve
progresivan.
Takva je situacija mogua jer iako smo na
rastue porezne osnovice primijenili uvijek
istu, odnosno nepromijenjenu stopu, od nje
smo odbili zakonom utvreni odbitak
(egzistencijski minimum) pa su stvarno
primijenjene stope ustvari rastue.

Stupanj progresivnosti i porezna tarifa

S obzirom na stupanj progresivnosti, tarifa

moe biti ubrzano progresivna, linearno
(ravnomjerno) progresivna i usporeno
progresivna.

Pri emu vrijedi:

>0 ubrzana progresija,
=0 linearna progresija,
<0 usporena progresija.

Regresivni uinak

On se javlja kod neizravnih poreza, a oituje se

kao situacija u kojoj porezni obveznici s manjom
ekonomskom snagom, kupujui isti proizvod kao
porezni obveznici s veom ekonomskom snagom,
ustvari snose vee porezno optereenje.
Regresivni uinak ima izrazito nepovoljan socijalni
karakter i o njemu svako treba voditi rauna
prilikom oporezivanja neizravnim porezima.
Kod primjene regresivnih poreznih stopa granina
porezna stopa je nia od prosjene porezne stope.

Wagner-ova naela
Financijsko-politika naela

1.

izdanost poreza,
elastinost poreza.

Ekonomsko-politika naela

2.

izbor poreznog izvora

enje rauna o uincima pojedinih poreza

Socijalno-politika naela

3.

Openitost poreza
Ravnomjernost poreza

Porezno-tehnika naela

4.

Odreenost poreza
Ugodnost plaanja
Jeftinoa ubiranja poreza

Financijsko-politika naela

Financijsko-politika naela oporezivanja imaju prednost

pred svim drugim grupama naela, naime uvijek e u
oporezivanju primarni princip kojeg treba ostvariti biti
prikupljanje dostatnog iznosa financijskih sredstava za
podmirenje javnih rashoda, odnosno ostvarenje fiskalnog
uinka.
U tom kontekstu iznimno je vano naelo izdanosti prema
kojem se od prikupljenih poreza zahtjeva da uz ostale javne
prihode budu dostatni za podmirenje planiranih javnih
rashoda.
Naelo elastinosti ostvaruje se kroz mogunosti poreznog
sustava u cjelini da se prilagodi promjenama u visini javnih
rashoda, odnosno da se bez veih zahvata u samom
poreznom sustavu po potrebi moe prikupiti vie ili manje
prihoda, ovisno o kretanjima u gospodarskim ciklusima.

Ekonomsko-politika naela

Ekonomsko-politika naela oporezivanja

povezana su uz ekonomske posljedice koje
oporezivanje ima na porezne obveznike.
Oporezivanje je u svakom sluaju za porezne
obveznike teret, ali ne bi smjelo biti kazna i
moe pospjeiti, ali isto tako i destimulirati
odreene aktivnosti to uvelike ovisi o izboru
samog izvora oporezivanja (dohodak ili
imovina) te o izboru poreznog oblika koji
emo koristiti prilikom oporezivanja.

Socijalno-politika naela

Socijalno-politika naela se danas primjenjuju u svim suvremenim

poreznim sustavima, ali postoje znaajne razlike u njihovoj praktinoj primjeni.
Naime, u nekim je dravama dan vei znaaj ostvarivanju socijalnih prava
graana kroz instrumente porezne politike, dok se u drugima naglasak daje
preteito na ostvarivanje financijsko-politikih naela.
Naelo openitost poreza primarno je socijalno-politiko naelo
oporezivanja koje zahtjeva da svi graani neke zemlje budu oporezovani.
Meutim, iako su svi graani neke zemlje njezini porezni obveznici, to jo ne
znai i da e snositi teret nekog poreza.
Od oporezivanja se u suvremenim poreznim sustavima izuzimaju oni koji se
nalaze ispod razine u toj zemlji propisanog egzistencijskog minimuma.
Koncept egzistencijskog minimuma zasniva sa na ideji da svatko mora
raspolagati s nunim minimumom ekonomskih sredstava koje e mu osigurati
dolian ivot, a ukoliko porezni obveznik na mjesenoj razini ostvaruje manje
prihoda od onih propisanih kao egzistencijski minimum, nee biti oporezovan.
Naelo ravnomjernosti poreza je takoer u opoj primjeni u suvremenim
poreznim sustavima. Ono se zasniva na konceptu ravnomjerne raspodjele
poreza na sve porezne obveznike neke zemlje. U praksi takoer nailazimo na
razliita rjeenja povezana uz tumaenje same ravnomjernosti u oporezivanju.

Pravednost u oporezivanju

to je to pravedno oporezivanje?

Normativna teorija oporezivanja definira dva

osnovna modaliteta raspodjele poreza kojima je
mogue ostvariti naelo jednakosti u
oporezivanju, a to su:

naelo koristi (ekvivalencije) i

naelo porezne (ekonomske) snage ili kapaciteta.
Za razliku od naela koristi koje kao polazite uzima odnos
ekvivalencije izmeu plaanja poreza i koritenja javnih dobara i
usluga, naelo porezne snage za polazite razrezivanja poreza
uzima sposobnost poreznog obveznika da pridonese financiranju
stanovite veliine javnih rashoda, pritom se naravno javlja problem
kako utvrditi poreznu snagu odreenog poreznog obveznika.

Vodoravna i okomita jednakost

Vodoravna (horizontalna) jednakost se

ostvaruje jednakou svih poreznih obveznika
pred zakonom, odnosno znai da svi graani s
istom poreznom snagom plaaju isti porez.

Okomita (vertikalna) jednakost se

nadovezuje na horizontalnu, odnosno zahtjeva
da porezni obveznici koji raspolau veom
poreznom snagom vie pridonose u dravni
proraun.

Porezno-tehnika naela

Porezno-tehnika naela se ubrajaju u grupu naela koja nije u suprotnosti

ni s jednom od tri prethodno opisane grupe naela, to se ne moe kazati za
ostale grupe.
Naelo odreenosti poreza zahtjeva da porezi budu zakonski definirani te da
je porezna obveza unaprijed utvrena (da porezni obveznik unaprijed zna na
osnovi ega e se utvrivati porezna obveza) te da je materija oporezivanja
ureena tako da bude razumljiva prosjenom poreznom obvezniku.
Naelo ugodnosti sadrano je u ostvarenju zahtjeva da se porezi ubiru u
vrijeme, na nain i na mjestu koje je najpogodnije za poreznog obveznika te da
se pritom porezni slubenici prema svojim strankama odnose na korektan nain
uvajui njihovo dostojanstvo i povjerljivost informacija.
Naelo jeftinoe povezano je uz samo ubiranje poreza, koje mora biti to
jeftinije kako bi neto uinak ubranih poreza bio to vei. Ovo se naelo moe
ostvariti na nain da se smanji broj poreznih oblika koji se primjenjuju u nekom
poreznom sustavu, da se smanji broj osloboenja, olakica i poticaja koji su
primjeni u poreznim oblicima, da se racionalizira i pojednostavi postupak
razreza, naplate i kontrole poreza, te da se izabere primjena onih poreznih
oblika koji su jeftiniji za ubiranje (trokovi ubiranja neizravnih poreza manji su
od trokova ubiranja izravnih poreza).

Racionalni porezni sustav

Ukoliko su zacrtani ciljevi oporezivanja u

skladu s ostvarenim uincima, odnosno
ukoliko smo oporezivanjem uspjeli ostvariti
sve ciljeve koji su bili zacrtani i to na eljeni
nain, govorimo o postojanju tzv.
racionalnog poreznog sustava.

Porezni sustav RH

Porezni sustav RH je mlad porezni sustav koji postoji tek od osamostaljenja

RH, a u njegovom kreiranju trebalo je proi i neke teke faze, u procesu
tranzicije iz samoupravnog socijalizma, u porezni sustav koji e biti prilagoen
naelima trine ekonomije.
Uvjetno reeno reforma poreznog sustav RH zavrena je 1998. godine
uvoenjem PDV-a, od kada u naem poreznom sustavu postoje svi temeljni
porezni oblici karakteristini za trine demokracije. Budui da je rije o
mladom poreznom sustavu, koji se pokuao oblikovati prema suvremenim
naelima oporezivanja, karakterizira ga mali broj poreznih oblika te relativna
transparentnost, odnosno jednostavnost poreznih zakona.
Meutim, uestale promjene osnovnih elementa oporezivanja unutar temeljnih
poreznih oblika, idu u prilog tezi kako je na porezni sustav nestabilan, dakle
sklon estim promjenama, a slab porezni moral i visoka razina sive ekonomije
takoer ga ine i neracionalnim.
Porezni sustav RH je potrono orijentiran, odnosno glavnina poreznih prihoda
ubire se od potronih poreza ili drugim rijeima PDV-a i troarina. Ovakva
orijentacija ima niz dobrih karakteristika koje su povezane uz prednosti
neizravnih poreza u odnosu na izravne poreze, ali i jednu negativnu, a to je
regresivni uinak, koji se oituje u injenici da osobe s manjom ekonomskom
snagom ustvari snose vei ili tei porezni teret.

Ciljevi i uinci oporezivanja

Ciljeve oporezivanja moemo podijeliti u dvije velike

grupe, a to su fiskalni i nefiskalni ciljevi oporezivanja ili
ciljevi povezani uz provoenje ekonomske politike.
Uinci oporezivanja mogu biti eljeni i neeljeni.
Ukoliko su oporezivanjem ostvareni ciljevi koji su bili
zacrtani, kao na primjer u koliko je intencija zakonodavca
bila da kod nekog poreznog oblika doe do prevaljivanja,
a ono se u praksi i dogodilo, govorimo o eljenom uinku
oporezivanja.
Ako je pak kod nekog poreznog oblika dolo do
prevaljivanja, ali to nije bila namjera zakonodavca, rije je
o neeljenom uinku oporezivanja. Jedan od neeljenih
uinaka oporezivanja je svakako i pojava porezne
evazije, odnosno izbjegavanja plaanja poreza.

Porezna evazija

Do porezne evazije dolazi kada porezni obveznik prije samog plaanja poreza ini
razliite doputene ili nedoputene radnje kako bi izbjegao poreznu obvezu, a
ukoliko se tek nakon plaanja poreza uspio osloboditi svog poreznog tereta,
odnosno prebaciti ga na nekog drugog, rije je o prevaljivanju.

Porezna evazija moe biti zakonita (doputena) ili nezakonita (nedoputena).

Kod zakonite porezne evazije porezni je obveznik izbjegao plaanje poreza, ali na
doputen nain, odnosno pritom nije doao u sukob sa zakonom. Zakonita porezna
evazija deava se, na primjer, kad izbjegnemo plaanje poreza jer smo pronali tzv.
rupu u zakonu, odnosno zakonsku prazninu, koja nam omoguava da na legalan
nain ne platimo porez.

U sluaju nezakonite porezne evazije porezni je obveznik izbjegao plaanje

poreza, ali na nedoputen nain te je pritom doao u sukob sa zakonom. Ona se
javlja u obliku utaje poreza, kada su zatajene neke bitne injenice povezane uz
utvrivanje veliine porezne obveze ili je u cijelosti zatajeno postojanje porezne
obveze. Takoer se moe javiti u obliku krijumarenja gdje se izbjegava plaanje
PDV-a, troarina i carina na odreene proizvode, a najee je rije o alkoholu i
alkoholnim preraevinama te duhanu i duhanskih preraevinama.

Osobine dobrog poreznog sustava

Ne postoje dvije zemlje s istim sustavom

oporezivanja, oni mogu biti vie ili manje
slini, ali u svakoj e se zemlji kreirati za nju
specifian sustav oporezivanja koji e biti
uinkovitiji to je vie u skladu s zahtjevima
koji se danas apostrofiraju kao osnove
dobrog poreznog sustava, a to su:
izdanost, pravednost, neutralnost,
jednostavnost, stabilizacijsko i razvojno
djelovanje te niski trokovi ubiranja poreza.
Naravno, ovi zahtjevi nisu uvijek u skladu
jedan s drugim, ali pravednost u
oporezivanju moemo uvijek smatrati
temeljenim naelom suvremenih poreznih

Doprinosi, pristojbe i ostali javni prihodi

Doprinose i pristojbe ubrajamo u kategoriju neporeznih prihoda, a uz njih u

grupu ostalih neporeznih javnih prihoda, ubrajamo jo i pomoi (od
meunarodnih organizacija, inozemnih vlada, iz prorauna), kazne i donacije.

Doprinosi su nakon poreza najizdaniji javni prihod, a po svojim su

karakteristikama i najsliniji porezima, ali ne zadovoljavaju sve karakteristike
koje su ranije navedene kao bitna obiljeja poreza.

Ono to doprinose razlikuje od poreza jest injenica da su za razliku od poreza

oni destinirani prihod drave, odnosno da im je unaprijed odreena namjena
troenja. Tako doprinose plaamo za zapoljavanje, mirovinsko osiguranje,
zdravstveno osiguranje. Doprinosi su svojevrsna naknada koju plaamo za
koritenje usluga javnopravnog tijela, od koje imamo stvarnu ili izvjesnu
korist.

Obveznici doprinosa za socijalno osiguranje u RH su kako osiguranici tako i

poslodavci, a osnovica za plaanje doprinosa moe biti razliita ovisno o tome
kojoj kategoriji pripadaju porezni obveznici (poslodavci ili zaposlenici, obrtnici,
poljoprivrednici, slobodna zanimanja).

Pristojbe

Pristojbe ili takse javni su prihod drave koji se razlikuje od poreza jer kod njih
moemo dovesti u svezu uslugu koju javnopravno tijelo ini poreznom obvezniku
i visinu naknade koju on, bilo osobnim izborom, bilo da mu je zakonom odreena,
plaa za koritenje te usluge.

Pristojbe se za razliku od doprinosa koje plaamo za odreenu materijalnu korist,

plaaju za nematerijalnu intelektualnu uslugu koju koristimo, primjerice vaenje
putovnice ili osobne iskaznice. Postoje razliite vrste pristojbi kao to su
administrativne, upravne, paualne, pojedinane pristojbe itd. One nisu tako
izdaan prihod kao doprinosi, ali svakako predstavljaju dodatno optereenje za
obveznike plaanja pristojbi, a najee ih plaamo u obliku taksenih maraka,
odnosno biljega.

Kazne, donacije i pomoi takoer predstavljaju javne prihode koje susreemo

u svim suvremenim dravama, ali kao minoran javni prihod. Pomoi su prihod koji
drava moe dobiti od razliitih meunarodnih organizacija ili inozemnih vlada,
dok donacije ili darovi mogu biti primljeni i od fizikih osoba i to u novanom
obliku ili pak u vidu neke umjetnike zbirke ili tome slino. Primanje donacija i
pomoi obino je povezano uz neke izvanredne situacije poput velikih prirodnih
katastrofa ili rata.