Uvod U Novozavjetni Grčki (62 Lekcije)

1
Uvod u novozavjetni grki

Ni jedna knjiga nikad nije dovoljno dobra i zadovoljavajua, osim ponekad autoru dotinog
djela. Autor ove knjige ne spada meu takve. On jednostavno
LEKCIJA 1
Alfabet
Velika
A
B
G
D
E
Z
H
Q
I
K
L
M
N
X
O
P
R
S
T
U
F
C
Y
W
Mala
a
b
g
d
e
z
h
q
i
k
l
m
n
x
o
p
r
s( j
t
u
f
c
y
w
Naziv
alfa
beta
gama
delta
epsilon
zeta
eta
theta
iota
kapa
lambda
my
ny
ksi
omikron
pi
ro
sigma
tau
ypsilon
fi
hi
psi
omega
Izgovor
a (kratko ili dugo)
b
g
d
e (kratko)
z
e (dugo)
th
i
k
l
m
n
ks
o (kratko)
p
r
s
t
y (kao njemako )
f
h
ps
o (dugo)
Izgovor
Gama (g) se izgovara kao ny (n) kada se neposredno iza game nalazi kapa (k), hi (c),
ili jo jedna gama (g). Na primjer: a;ggeloj se izgovara kao angelos, (s tim da je naglasak
na prvom slogu); a;gkura se izgovara kao ankyra (s naglaskom na prvom slogu). (Naglasak
i mjesto naglaska ne utjeu na to kako se gama izgovara.)
Sigma se pie kao s na poetku rijei ili unutar rijei, a kao j na kraju rijei. No u oba
sluaja izgovor je isti.
Izgovor slova ypsilon je blizak francuskom slovu u ili njemakom .
Slova a( e( h( i( o( u( i w su samoglasnici. Ostala slova su suglasnici. Slova h i w
uvijek imaju dugi izgovor; e i o se uvijek izgovaraju kratko; a( i( i u mogu biti s kratkim
ili dugim izgovorom, no duljina nije naznaena kod pisanja i moe se (ako uope?) zakljuiti
samo po naglasku same rijei u kojoj se dotini samoglasnik nalazi. (U specijaliziranim
lingvistikim radovima duljina nejasnih samoglasnika a( i( i u se ponekad oznaava
2
sljedeim znacima: (ovaj znak se naziva makron) je znak koji stoji iznad ovih samoglasnika
i ukazuje da su ovo dugi samoglasnici (npr., a); drugi znak je i on ukazuje da su ovo
kratki samoglasnici (npr., a). No, uglavnom u grkom tekstu ne nalazimo ove znakove.
Postoji 8 dvoglasnika, tj. spoj dva samoglasnika, koji se izgovaraju kao jedan glas:
ai se izgovara kao ai.
ei se izgovara kao ei
oi se izgovara kao oi
ui se izgovara kao ui
au se izgovara kao au
eu se izgovara kao eu
hu se izgovara kao eu
ou se izgovara kao u
Ovaj nain izgovaranja je u neku ruku proizvoljan.
Hak
Samoglasnik ili dvoglasnik na poetku rijei uvijek ima hak, koji moe biti otri (~)
ili tihi (V). Tihi hak se ne izgovara; dok se otri izgovara kao slovo h. Kada rije poinje sa
samoglasnikom, hak se pie direktno iznad tog samoglasnika, ako je taj samoglasnik pisan
malim slovom (av( a`), ili neposredno ispred samoglasnika ako je ovaj napisan velikim
slovom ( vA( À). Kada rije poinje sa dvoglasnikom, hak se stavlja iznad drugog
samoglasnika bez obzira je li prvi samoglasnik pisan velikim ili malim slovom
(auv( au`( Auv( Au`).
Suglasnik r, kada se nalazi na poetku rijei, uvijek ima otri hak: r`.
Naglasci
Naglasci su se u grkom jeziku originalno poeli upotrebljavati da bi oznaili muziku
vrijednost glasa kod izgovaranja rijei. Postupno (mogue ak i u novozavjetno vrijeme) su
naglasci poeli oznaavati naglasak na slogu kod izgovaranja rijei. Pravila gdje treba staviti
naglasak u grkom jeziku su komplicirana i o njima e biti postupno govora u lekcijama koje
slijede. Naglasci su vani prvenstveno kod izgovora (naznaujui koji slog rijei treba
naglasiti) i, povremeno, zato to pomou naglaska moemo razlikovati razliite rijei koje se
isto piu (npr., ti,j( tko, i tij netko).
Postoje tri vrste naglasaka u grkom jeziku: akut ( , ), cirkumfleks ( / ), i gravis ( .
). Naglasci se piu iznad samoglasnika ili dvoglasnika. Naglasci iznad dvoglasnika se uvijek
piu iznad drugog samoglasnika. Kada se hak nalazi iznad istog slova kao i naglasak, hak se
uvijek pie prvi, osim u sluajevima sa cirkumfleksom, kada se pie ispod naglaska (a;
( a[( ai;( ai[( a=( a-).
Iota subscriptum
Iota se kod odreenih rijei pie ispod dugih samoglasnika a( h i w. Ova iota se zove
iota subscriptum i ona ne utjee na izgovor rijei (npr., a|( h|( i w| se izgovaraju isto kao i
a( h i w).
Vjebe za lekciju 1
I.
Naui pisati slova i dvoglasnike i aktivno i pasivno.
II.
Vjebaj pisati slova sve dok ne bude mogao pisati napamet.
III.
Proi prvih pet redaka, prvog poglavlja Markova evanelja (Mk 1,1-5),
usporeujui tekst sa informacijama koje su dane u gornjoj lekciji. Izgovaraj rijei
3
svih pet redaka sve dok vie ne bude morao provjeravati informacije iz ove
lekcije. Vjebaj tako dugo dok ne bude siguran da tono izgovara rijei.
4
LEKCIJA 2
Eivmi,, prezent indikativ
Glagol biti u grkom jeziku se vrlo esto koristi, isto kao i u hrvatskom, bilo za
oznaavanje postojanja (Bog jest), bilo kao spoj subjekta sa pridjevom kao predikat (Bog je
dobar). Prezent indikativ se konjugira na sljedei nain (usp. V 16, DV 51; VP 9 [objanjenje
ovih skraenica vidi pred kraj ove lekcije]):
1 lice
2 lice
3 lice
jednina
eivmi,
ei=
evsti,
$n%
mnoina
evsme,n
evste,
eivsi,$n
%
Ja sam
Ti si
On je
Mi smo
Vi ste
Oni su
Prezentni glagolski oblik. Indikativni nain

Glagolski oblik i nain je teko definirati i njihova funkcija u grkom glagolskom
sistemu je sloena. Za sada, studentu je potrebno samo znati to znai prezent indikativ, tj.
da se ovaj izraz odnosi na sadanje vrijeme za razliku od prolog ili budueg. to se tie
naina, student za sada treba znati da se on koristi da bi se izrazila jednostavna tvrdnja (npr.,
Kia pada) ili da bi se postavila uobiajena pitanja (npr. Koliko si visok?).
Lice
Prvo lice se koristi za osobe koje govore: ja, mi; drugo lice se koristi kad se
odnosi na osobu kojoj se govori: ti, bez obzira je li ta osoba u jednini ili mnoini; tree lice
se koristi kad se odnosi na osobu ili stvar o kojoj se govori: on, ona, ono, oni.
Broj
Jednina se odnosi na jedno; a mnoina na vie stvari.
Pomini -n
U treem licu jednine i mnoine n u zagradama oznaava da cjeloviti oblik moe biti
bilo evsti, / eivsi, ili evsti,n / eivsi,n. Oblici bez n uglavnom se koriste ako rije koja
slijedi poinje sa suglasnikom; oblici sa n obino se koriste ako rije koja slijedi poinje sa
samoglasnikom, ili ako reenica zavrava ovim glagolskim oblikom. No ovo pravilo nije
strogo i striktno.
lan
U hrvatskom jeziku nemamo odreenog ili neodreenog lana koji bi morao stajati
ispred rijei (za razliku, recimo od engleskog). U grkom jeziku postoji samo odreeni lan.
Stoga se jednostavne grke rijei kao to je lo,goj mogu prevesti bilo kao ta rije bilo kao
neka rije, ovisno o kontekstu.
Grki se lanovi vrlo esto ponaaju kao pridjevi, i slau se sa rijeju s kojom stoje u
rodu, broju i padeu.
Rod
Grki jezik dijeli imenice u tri grupe koje se razlikuju prema lanovima koji se
konstantno nalaze povezani sa imenicama. Tako se rije lo,goj povezuje sa lanom o` koji
5
odreuje muki rod. Imenice koje se povezuju sa h` nazivaju se imenicama enskog
roda, a one sa to, imenicama srednjeg roda. Rod je stoga prvenstveno gramatika
stvarnost. No gdje prilii, rod esto, iako ne uvijek, slijedi prirodni rod. Na primjer, imenica
ovjek je mukog roda, a imenica ena je enskog roda; dok je imenica dijete srednjeg roda.
Broj za lan, imenice, zamjenice, pridjeve
Novozavjetni grki dijeli lanove, imenice, zamjenice i pridjeve u dvije grupe one
koje se odnose na jednu osobu ili stvar, te one koje se odnose na vie nego li jednu osobu ili
stvar. Drugim rijeima, koristi se u istom smislu kao i broj kod glagola (bilo jednina, bilo
mnoina).
Pade
Padei (nominativ [n], genitiv [g], dativ [d], akuzativ [a], vokativ [v]) izraavaju
nain na koji se imenica, zamjenica ili pridjev moe koristiti u odreenoj reenici. O znaenju
padea bit e postupno govora u slijedeim lekcijama.
Deklinacija lana
Grki lan se deklinira na sljedei nain (usp. Pridj 1Zam i l [o znaenju ovih
skraenica vidi kasnije pri kraju ove lekcije]).
n
g
d
a
muki
o`
tou/
tw/|
to,n
jednina
enski
h`
th/j
th/|
th,n
srednji
to,
tou/
tw/|
to,
n
g
d
a
muki
oi`
tw/n
toi/j
tou,j
mnoina
enski
ai`
tw/n
tai/j
ta,j
srednji
ta,
tw/n
toi/j
ta,
U ovoj a i u drugim tabelama koje slijede, te u vjebama za prijevod, bit e napisani i

naglasci da bi se student zbliio sa nainom kako se dotine rijei i nalaze u novozavjetnom
grkom tekstu. No u ovom trenutku nije potrebno memorizirati svaki pojedini naglasak,
barem ne u ovim ranim fazama uenja grkog jezika. Izuzetak su one rijei kod kojih je
naglasak nuan ili koristan da bi se uoila razlika izmeu dvije rijei koje se isto piu a imaju
razliito znaenje (npr., o`, nominativ jednine mukog roda lana treba razlikovati od o[, to
je nominativ jednine srednjeg roda relativne zamjenice). O pravilima za naglaske poet e se
govoriti u lekciji broj 9.
Nominativ. Reenica. Reenini dio
Nominativ se prvenstveno koristi za oznaavanje subjekta u reenici ili reeninom
dijelu. Nominativom se izraava glavna tema koja se smatra subjektom nekog govora, tj.
onoga o kojem se govori.
Reenica je rije ili vie rijei kojima se tvrdi ili ukljuno donosi neki sud povezan
sa nekim vidom postojanja, i obino se izraava tvrdnjom, pitanjem, zapovijeu, eljom ili
usklikom. Reenica se obino sastoji od subjekta i predikata, tj., imenikog i glagolskog
oblika, koji se nalaze u reenici ili se podrazumijevaju. Primjeri reenica su: Bog je dobar.
[tvrdnja]. Je li Bog dobar? [pitanje]. Doi! [zapovijed nominativ ti se podrazumijeva ali
nije izraen]. Neka Bog doe. [elja]. O Boe! [usklik moe se razumjeti neka vrsta glagola,
ovisno o kontekstu].
Reenini dio je rije ili vie rijei koje ne iznose tvrdnju niti donose neki sud glede
odreenog vidika postojanja. Primjeri reeninih dijelova: ... kad on doe ...; ... gdje ivi ...; ...
premda je ona jo iva ... Neke reenice se mogu shvatiti kao glavni reenini dijelovi. U
6
kontekstu, ono to ovdje jednostavno nazivamo reeninim dijelom, ponekad se naziva
zavisna reenica.
Budui da reenini dijelovi ne mogu gramatiki stajati sami za sebe, oni moraju biti
dio reenice. Takve reenice nazivaju se sloene reenice. Dio reenice kojim se neto tvrdi
ili kojim se izrie sud naziva se glavna reenica. Reenini dio je u stvari zavisna
reenica. Primjeri sloenih reenica su: Kada on doe [zavisna reenica], radovat emo se
[glavna reenica]. Premda je jo na ivotu [zavisna reenica], nije joj dobro [glavna reenica].
Reenice koje sadravaju jednu ili dvije glavne reenice nazivaju se sloene
reenice: Bog je uvijek dobar, no ljudi su ponekad zli. Sloene reenice imaju u sebi jednu ili
vie zavisnih reenica koje se nazivaju zavisno-sloene reenice: Bog, koji je stvoritelj, je
uvijek dobar, dok su ljudi, koji su stvorenja, ponekad zli.
Predikatna uporaba pridjeva
Specifinost glagola eivmi, je u tome da se moe upotrebljavati ne samo da se njime
oznai postojanje (o` qeo,j evstin Bog jest), nego i da povezuje subjekt sa pridjevom kao
predikat (o` qeo,j evstin avgaqo,j Bog je dobar). U ovom drugom primjeru,
dobrota je neto to se izrie o predmetu, tj., neto to se tvrdi o predmetu.
Ako je glagol eivmi, u indikativu prezenta on se moe i ispustiti, ali samo ako je
njegovo znaenje jasno iz konteksta. Sama pozicija lana oznaava da li je dolo do isputanja
ili ne. U tom sluaju lan obino ne stoji sa predikatom. Tako se npr., reenica o` lo,goj
evsti.n a[gioj (rije je sveta) moe izraziti i kao o` lo,goj a[gioj ili a[gioj o` lo,goj
(temeljno znaenje se ne mijenja bez obzira to su rijei drugaije poredane). Takva uporaba
pridjeva naziva se predikatna zato to pridjev ima funkciju predikata u reenici, s tim da se
podrazumijeva nekakav oblik glagola eivmi,. Znai, pridjev se koristi da bi se izrekla neka
tvrdnja o subjektu. U oba sluaja se za rije tvrdi da je sveta.
Atributna uporaba pridjeva
U sva tri primjera predikatne uporabe pridjeva (1. o` lo,goj evstin a[gioj, 2. o`
lo,goj a[gioj, 3. a[gioj o` lo,goj) pridjev stoji izvan kombinacije o` lo,goj. Ako pridjev
stoji unutar kombinacije o` lo,goj tako da je poredak rijei o` a[gioj lo,goj ili ako pridjev
ima svoj vlastiti lan tako da je poredak rijei o` lo,goj o` a[gioj, onda se takva uporaba
zove atributna. Ako se pridjev koristi atributno tada se ne koristi rije eivmi,. Tada
nemamo cjelovite tvrdnje; ne moemo se osloniti na tu tvrdnju budui da ono to se tvrdi nije
reenica, ak niti implicitno. Svetost nije ono to se eli rei; neto drugo jest.
Ova uporaba lana da bi se razlikovala predikatna i atributna uporaba pridjeva nije
uniformirana. Na pridjeve koji ne koriste lan na ovaj nain e se upozoriti kako se budu
pojavljivali u narednim lekcijama. (Ima ih samo nekoliko.) Razlika izmeu predikatne i
atributne uporabe pridjeva moe se desiti neovisno o uporabi lana. Konano, uporaba ili ne
uporaba lana ne mora uvijek biti bitna za razliku izmeu predikatne i atributne uporabe
pridjeva.
Razlika izmeu predikatne i atributne uporabe pridjeva se moe nai i u drugim
padeima, no posebno se koristi u odnosu na nominativ.
Primjeri koji su gore navedeni su u jednini, no razlika izmeu atributne i predikatne
uporabe se jednako primjenjuje i za mnoinu.
Pridjevi kao imenice
Ne samo da mnogi pridjevi imaju isti zavretak kao i imenice (tj., dekliniraju se na isti
nain kao i imenice), nego se mnogi pridjevi (uglavnom pridjevi prve i druge deklinacije)
mogu koristiti kao imenica. Tako je a[gioj, svet, u veini sluajeva pridjev: o` a[gioj
lo,goj, sveta rije. No pridjev se moe koristiti i sam za sebe, i u tom sluaju se moe
prevesti i kao imenica: o` a[gioj, taj sveti ovjek, ili a[gioj, sveti ovjek.
Slaganje
U gornjoj raspravi o uporabi pridjeva sa imenicama temeljno je pravilo da pridjevi
mogu modificirati imenice ili zamjenice, to jest, pridjevi se mogu koristiti da bi
okvalificirali imenice ili zamjenice. U ovim sluajevima pridjev se slae sa imenicom ili
zamjenicom u rodu, broju i padeu. Ovo pravilo se moglo vidjeti u gornjim primjerima
pridjeva.
Imenica ili zamjenica moe se izriito spomenuti kada se ona koristi kao subjekt
glagola, ili moe biti samo implicitno ukljuena. Na primjer, u reenici o` a;ggeloj
avgaqo,j evstin imenica a;ggeloj je eksplicitno spomenuta kada se koristi kao subjekt
glagola evstin. No u reenici avgaqo,j evstin, pridjev avgaqo,j se slae sa subjektom
on koji je implicitno izreen u treem licu jednine glagolskog oblika evstin, to je jasno zato
to pridjev stoji u nominativu. Stoga se pridjev mora odnositi na nominativ --- u ovom sluaju
taj subjekt je ukljuno izraen glagolom evstin. VAgaqo,j je isto tako mukog roda te stoji
u jednini (o dekliniranju ovog pridjeva, vidi lekciju 3) ukazujui da je podrazumijevani
subjekt evstin isto tako mukog roda i u jednini. Zato je toan prijevod reenice avgaqo,j
evstin, on je dobar.
Imenica logo,j
Imenica logo,j, rije, je imenica mukog roda druge deklinacije, tj., druge od tri
glavne kategorije imenica u grkom jeziku. Donosimo ovu imenicu prije imenica prve
deklinacije zato to je druga deklinacija slina u svojim oblicima sa lanom mukog roda i
zato to je ona pod-kategorija druge deklinacije koja se vrlo esto susree u grkom jeziku.
Osim toga, mnogi pridjevi mukog roda se dekliniraju na isti nain.
n o`
g to
u/
d tw
/|
a to,
n
v
jednina
lo,goj
lo,go
u
lo,gw
|
lo,go
n
lo,ge
oi`
tw/
n
toi/
j
tou
,j
mnoina
lo,goi
lo,gwn
lo,goij
lo,gouj
lo,goi
Rijei za lekciju 2
U popisu rijei ove i narednih lekcija, donosit e se samo temeljna znaenja pojedinih
rijei. Za mnogostruka i nijansirana znaenja nuno je konzultirati velike rjenike.
Nakon svake rijei slijedi jedna ili vie kratica, obino sa brojevima. Kratice i brojevi
se odnose na tabele i/ili obrasce na kraju drugog sveska ove gramatike. Postoje dvije vrste
tabela. Tabela rijei po kategorijama te tabela nepravilnih glagola. Uz to postoji dvanaest
nizova glagola, obrazaca. (Postoje takoer obrasci za sve kategorije pridjeva i imenica, no
ovi obrasci su ukljueni u tabele rijei po kategorijama. Na taj nain referenca na pridjev ili
imenicu e automatski ukljuivati pristup odgovarajuem obrascu.) Obrasci na kraju drugog
sveska su ponavljanje obrazaca koji su predstavljeni u lekcijama. (Jedino dva puta nisu
predstavljene nepravilne imenice i pridjevi.)
Kao ilustracija objanjenja onoga to je gore reeno, neka poslui sljedei primjer: iza
rijei ouv( ouvk( ouvc slijedi kratica [Neg] to znai da se rije ouv( ouvk( ouvc
moe nai u kategoriji negacija, uz mnoge ostale rijei. Iza rijei lo,goj slijedi kratica I
6m to znai da se rije lo,goj nalazi u kategoriji imenice pod brojem 6m, skupa sa
8
mnogim drugim rijeima i obrascem za tu deklinaciju. Neke rijei se nalaze u vie tabela.
Tako na primjer, skraenica [Pridj 1zamj] i [l] nakon o`( h`( to, naznauje da se
lan nalazi i u stupcu pridjeva, pod naslovom pridjev 1zamenica i pod naslovom lan.
Svi glagoli se nalaze u odgovarajuoj kategoriji popis rijei po kategorijama (neki
glagoli se nalaze u vie od jedne kategorije pravila za odreenje kategorija nisu striktno
znanstvena [to bi zahtijevalo brino-elaboriran ali vrlo zbunjujui sistem pod-kategorija],
nego prvenstveno pedagoka). Osim toga, veina glagola se nalazi u jednom od obrazaca koji
se mogu nai pod naslovom glagoli, obrasci, kao to je ve gore naznaeno.
Konano, veliki broj glagola (210) se nalazi pod stupcem popis nepravilnih glagola
(kao to je ve reeno). Na primjer, nakon glagola eivmi, slijedi kratica Gl 16, NG 51, GO
9, koja znai da se rije eivmi, nalazi u popisu rijei po kategorijama pod glagolima 16
u popisu nepravilnih glagola pod brojem 51, te u glagoli, obrasci u odsjeku 9.
Imenice i pridjevi e biti malo obilatije zastupljeni u ovim popisima. Iako su reference
na rijei dovoljne da bi se odreena rije smjestila u dotinu kategoriju, uz rije u nominativu
donijet e se i njen genitivni nastavak, skupa sa pripadajuim lanom. Pridjevi e se donositi
u nominativu sva tri roda. Ovo obilje uglavnom pomae kod memoriziranja rijei.
Glagoli se donose uglavnom u prvom licu jednine prezenta indikativa aktiva. Tako se
na primjer nalazi rije eivmi,, ja sam. (eivmi,, striktno govorei nema stanja.) No dok se
neki glagoli mogu konjugirati u svim licima, neki se donose u treem licu jednine, kao to je
na primjer sluaj s rijeju ei=pe$n% on, ona, ono ree; on, ona, ono je reklo; te rijeju
e;rcetai on, ona, ono dolazi. (Ako se ne donose subjekt glagola, onda se subjekt (on, ona,
ono) mora dokuiti iz konteksta, kao to je ve bilo reeno.) Druge oblike takvih glagola
donesene u treem licu studenti ne trebaju koristiti sve dok ne budu dostatno pripremljeni i
dok se ne objasne razlozi. Glagoli u treem licu su donoeni da bi se mogli vjebati razliiti
prijevodi u poetnim lekcijama.
eivmi,
ei=pe$n%
e;rcetai
[Gl 16, NG 51, GO] ja sam, postojim

[od glagola le,gw: usp. lekciju 50] on, ona, ono ree; on, ona, ono je
reklo. Oblik u mnoini je ei=pon( oni rekoe, oni su rekli
[od glagola e;rcomai: usp. lekciju 45] on, ona, ono dolazi ili stie.
Oblik u mnoini je e;rcontai( oni stiu, oni dolaze
[Pridj 1Zam, l] odreeni lan
[I 6m] aneo, onaj koji prenosi poruku
o`( h`( to,

o`
a;ggeloj( &ou
o`
[I 6m] brat, [krvni] roak
avdelfo,j( &ou/
o`
[I 6m] obino ovjek u smislu ljudskog bia; no povremeno znai i
a;nqrwpoj( &ou ovjek u smislu mukog stvorenja. Ova rije se ponekad moe zgodno
prevesti i kao osoba ili ljudi u ne-tehnikom smislu.
o` qeo,j( &ou/
[I 6m] Bog; bog
o`
[I 6m] svijet, svemir, kozmos
ko,smoj( &ou
o` ku,rioj( &ou [I 6m] Gospodin; gospodar. Dogovorno, u nekim izdanjima grkog
teksta, ova rije kad se odnosi na Boga ili Krista nije napisana velikim
slovom.
o` lo,goj( &ou
[I 6m] rije, govor
o`
[I 6m] nebo, nebesa
ouvrano,j( &ou/
o` uiò,j( &ou/
[I 6m] sin, potomak
avgaqo,j( &h, [Pridj 1] [muki oblik ovog pridjeva se deklinira kao i imenica lo,goj]
9
( &o,n
a[gioj( a`gi,a( a
[gion
kalo,j(
&h,
( &o,n
o[loj( &h( &on
dobar
[Pridj 2] [Muki rod ovog pridjeva se deklinira kao i lo,goj] svet,
posveen
[Pridj 1] [Muki rod ovog pridjeva se deklinira kao i lo,goj] lijep,
dobar
[Pridj 1] [Muki rod ovog pridjeva se deklinira kao i lo,goj] cijeli, sav,
kompletan. Kada se koristi sa lanom u Novom zavjetu ovaj pridjev je
uvijek u predikatnoj poziciji. Na primjer, o[loj o` lo,goj znai cijela
rije a ne rije (je) cijela.
ouv( ouvk( ouv [Neg] ne, nije. Ova negacija se obino koristi sa indikativom. ouv se
c
koristi prije rijei koje poinju sa suglasnikom; ouvk se koristi prije
rijei koje poinju sa samoglasnikom a koje imaju tihi hak; ouvc se
koristi prije rijei koje poinju sa samoglasnikom a koje imaju otri hak.
Vjebe za lekciju 2
U vjebama koje slijede, reference za Novi zavjet upuuju na tekst koji bi donekle
mogao biti od koristi za bolje razumijevanje dotine reenice (ili obrnuto). Ispoetka e ova
korist biti minimalna i reference e se tek izdaleka odnositi na odreenu reenicu. No to
vjebe budu postajale sloenije, reference e biti od sve vee koristi, dok na kraju reenice ne
postanu jako sline novozavjetnom tekstu. Kod referenci, kad god to bude mogue, prednost
e se davati evaneoskim tekstovima.
I. Prevedi na hrvatski:
1. o` uiò.j ei=pen( eivmi,) (Mk 14,62)
2. uiò.j tou/ avnqrw,pou ku,rio,j evstin) (Mk 2,28)
3. e;rcetai o` avdelfo.j o` kalo,j) (Mk 3,31)
4. o` a;nqrwpoj e;rcetai) (Mk 6,1)
5. oi` a;nqrwpoi ouvc a[gioi, eivsin) (Mk 1,24)
6. o` qeo.j ei=pen) (Mk 2,19)
7. o` a;ggeloj o` a[gioj ouvk e;rcetai) (Mk 8,38)
8. o[loj o` ko,smoj kalo,j evstin) (Mk 14,9)
9. o` ouvrano,j ouv kalo,j evstin) (Mt 13,31)
10. o` uiò.j tou/ qeou/ evstin avgaqo,j) (Mk 3,11)
N.B. injenica da neke rijei nemaju naglaska, te injenica da neke rijei imaju vie od
jednog naglaska, objasnit e se u lekciji 9, pod podnaslovom pravila za naglaske.
II. Prevedi na grki:
1. Sinovi nisu sveti. (Mk 2,19)
2. Nebesa Boja su lijepa. (Mk 1,10)
3. Dolazi dobar brat. (Mk 10,18)
III. Proi prvih pet redaka, prvog poglavlja Markova evanelja (Mk 1,1-5) usporeujui ga s
onim to je reeno u ovoj lekciji. Neka te ne obeshrabre mnoge stvari koje e ti ostati
nejasne. Kako lekcije budu napredovale, tekstovi e ti postajati sve jasniji i jasniji.
10
LEKCIJA 3
Imperfekt indikativ
Imperfekt se koristi da bi se izrazila prola trajna ili ponavljana radnja. Budui da je
imperfekt glagola eivmi, jedino prolo vrijeme koje ovaj glagol ima, imperfekt slui za
oznaavanje bilo koje prole radnje, a ne samo trajne ili ponavljane radnje. Jedini nain u
kojem je mogue nai imperfekt je indikativ.
eivmi,, imperfekt indikativ
Imperfekt indikativ glagola eivmi, se konjugira na sljedei nain (usp., Gl 16, NG 51,
GO 9).
jednina
1 lice h;mhn
2 lice h=j $h=sqa%
3 lice h=n
ja sam bio
ti si bio
on, ona, ono je
bilo
mnoina
h;meqa
$h=men
%
h=te
h=san
mi smo bili
vi ste bili
oni su bili
Drugotni oblik za h=j je h=sqa* drugotni oblik za h;meqa je h=men.

Relativna zamjenica
Relativna zamjenica se deklinira na sljedei nain (usp., Zam):
n
g
d
a
muki rod
o[j
ouw-|
o[n
jednina
enski rod
h[
h-j
h-|
h[n
srednji rod
o[
ouw-|
o[
n
g
d
a
muki rod
oi[
w-n
oi-j
ou[j
mnoina
enski rod
ai[
w-n
ai-j
a[j
srednji rod
a[
w-n
oi-j
a[
Treba biti pozoran i razlikovati lan od relativne zamjenice:

oi` & oi[
h` & h[
ai` & ai[
o` & o[
U grkom jeziku relativna zamjenica uglavnom slijedi ista gramatika pravila kao i u
hrvatskom jeziku. Relativna zamjenica se slae sa prethodnom rijeju (tj., s rijeju na koju se
odnosi) u rodu i broju, dok pade ovisi o kontekstu reenice:
11
o` lo,goj o[j evstin avgaqo,j evsti kalo,j)

Rije koja je dobra je lijepa.
o` lo,goj o[n ei=pen o` qeo.j a[gio,j evstin)
Rije koju je Bog rekao je sveta.
Akuzativ
Imenica ili zamjenica u grkom jeziku se moe koristiti u akuzativu i kao objekt
glagola:
o` qeo.j ei=pe to.n lo,gon)
Bog je rekao rije.
Imenica ili zamjenica se moe staviti u akuzativ kao objekt prijedloga:
o` Ku,rioj e;rcetai eivj to.n ko,smon)
Bog dolazi u svijet.
Imenica e;rgon
Rije e;rgon, djelo, je imenica srednjeg roda druge deklinacije, i deklinira se na
sljedei nain (usp. I 7):
n to
,
g to
u/
d tw
/|
a to
,
v
jednina
e;rgon
e;rgou
ta,
mnoina
e;rga
e;rgwn
e;rgw|
tw/
n
toi/j
e;rgon
ta,
e;rga
e;rgon
e;rgoij
e;rga
Srednji rod pridjeva, kao to je recimo avgaqo,j (koji se u mukom rodu deklinira
poput imenice lo,goj) se deklinira kao e;rgon. Treba zapaziti da je nominativ i akuzativ
srednjeg roda, i u jednini i u mnoini, isti. Ovo vrijedi za sve imenice i pridjeve srednjeg roda
u grkom jeziku.
Subjekt srednjeg roda u mnoini a glagol u jednini
Vaan vidik srednjeg roda u grkom jeziku je taj da subjekt srednjeg roda koji je u
mnoini obino zahtijeva glagol koji je u jednini.
ta. e;rga tou/ qeou/ avgaqa, evstin)
Djela Boja su dobra.
No ponekad glagolski oblik moe biti i u mnoini kada je subjekt srednjeg roda u mnoini:
ta. e;rga tou/ qeou/ avgaqa, eivsin)
Djela Boja su dobra.
12
Rijei za lekciju 3
eivj
o[j( h[( o[
to,
daimo,nion( &
ou
to,
e;rgon( &ou
to,
euvagge,lion(
&ou
to,
ièro,n( &ou/
to,
i`ma,tion( &ou
to,
shmei/on( &ou
[Prijed 1] uvijek sa akuzativom: u, prema, za (svrha)

[Zam] tko, koji
[I 7] avao, zli duh
[I 7] djelo, in, uinjena stvar
[I 7] Evanelje, Radosna vijest
[I 7] hram, svetite
[I 7] haljina, vanjska haljina
[I 7] znak
Pridjevi avgaqo,j( a[gioj( kalo,j( i o[loj iz lekcije 2 se dekliniraju u srednjem rodu kao i
e;rgon.
Sljedei pridjevi e[teroj( i;dioj( nekro,j i prw/toj u mukom rodu se dekliniraju kao
lo,goj a u srednjem rodu kao e;rgon)
e[teroj( a(
on
i;dioj( a( o
n
nekro,j( a,(
o,n
prw/toj( h(
on
avkou,eij
e;cw
le,gei
prw/ton
[Pridj 2] drugi, drugaiji

[Pridj 2] vlastiti, pripadajui
[Pridj 2] mrtav
[Pridj 1] prvi
[od glagola avkou,w: usp., lekciju 10] ti uje, slua. Ovaj glagol zahtijeva
genitiv ili akuzativ s tim da nije uvijek lako uoiti razliku kad zahtijeva koji
pade.
[usp., lekciju 9 i 49] ja imam, posjedujem
[od le,gw: usp., lekciju 9 i 50] on, ona, ono govori, kae
[Pril 2] prvo, prvotno, prije, prije svega
Vjebe za lekciju 3
I. Prevedi na hrvatski
1. o` ku,rioj ei=pe to. euvagge,lion) (Mk 1,14)
2. e;cw ta. i`ma,tia) (Mk 2,10)
3. to, shmei/on kalo.n h=n) (Mk 8,11)
4. o` e[teroj a;ggeloj e;rcetai eivj to. kalo.n ièro,n) (Mk 16,12)
5. ta. i`ma,tia h=n kala,) (Mk 9,3)
6. ouvk avkou,eij tw/n avnqrw,pwn) (Mk 9,7)
7. o` ku,rioj ouvk e;sti nekro,j) (Mk 9,26)
8. ta. daimo,nia ouvk eivsi.n avgaqa,) (Mk 1,34)
13
9. o` ku,rioj e;rcetai eivj to. ièro,n) (Mk 11,11)
10. ei= o` prw/toj o[j le,gei tou.j lo,gouj) (Mk 9,35)
11. ta. e;rga h=n kala,) (Mk 14,6)
12. to. ièro,n kalo,n h=n) (Mk 11,15)
13. ta. i;dia i`ma,tia kala, evstin) (Mt 22,5)
14. oi` lo,goi ou[j ei=pen o` ku,rioj avgaqoi, eivsin) (Mk 2,10)
1. Djelo je bilo sveto. (Mk 14,6)
2. ovjek koji dolazi u hram je dobar. (Mk 10,18)
3. Ti nisi svet. (Mk 1,24)
III. Proi tekst Markova evanelja (Mk 1,6-10), usporeujui tekst s informacijama koje su
donesene u lekciji 2. Proitaj ove retke naglas barem tri puta.
14
LEKCIJA 4
Infinitiv
Infinitiv u grkom jeziku uglavnom odgovara infinitivu u hrvatskom jeziku, npr.,
vidjeti, ili hrvatskoj glagolskoj imenici, npr., vidjevi. Grki infinitiv se uzima kao da je
glagolska imenica. Kao i glagol, ima glagolski oblik, nain i stanje. Ovo su vidici koje treba
uzeti u obzir kad se govori o infinitivima. Ponekad treba uzeti u obzir i vidike koje infinitiv
ima kao imenica.
eivmi,, prezent infinitiv
Prezent infinitiv glagola eivmi, je ei=nai.
Imperativ
Imperativ se koristi da bi se izrazila zapovijed. Imperativ ima samo drugo i tree lice
jednine i mnoine.
eivmi,, prezent imperativ
Prezent imperativ glagola
GO 9):
jednina
2 lice i;sqi
3 lice e;stw $ili h;tw%
Budi!
Neka on (ona, ono)
bude!
eivmi, se konjugira na sljedei nain (usp., Gl 16, NG 51,

mnoina
e;ste
e;stwsan $ili
h;twsan%
Budite!
Neka oni budu!
i;sqi avgaqo,j) i;sqi avgaqh,)

Budi dobar!
Budi dobra!
e;stw avgaqo,j)
Neka on bude dobar!
e;ste avgaqoi,)
Budite dobri!
e;stw avgaqh,)
Neka ona bude dobra!
e;ste avgaqai,)
Budite dobre!
e;stwsan avgaqoi,)
Neka oni budu dobri.
Imenice zwh,( a`marti,a( do,xa

Imenice prve deklinacije su mukog ili enskog roda. Imenice enskog roda se dijele u
tri kategorije:
1) Imenice koje u nominativu jednine zavravaju na h (usp. I 1):
n
g
d
a
v
jednina
h` zwh,
ai`
th zwh/j tw/
/j
n
th zwh/| tai/
/|
j
th, zwh,n ta,j
n
zwh,
mnoina
zwai,
zww/n
zwai/j
zwa,j
zwai,
2) Imenice koje zavravaju na a, ako ispred a stoji e( i( ili r (usp. I 2):
15
jednina
n h` a`mart
i,a
g th a`mart
/j
i,aj
d th a`mart
/|
i,a|
a th, a`mart
n
i,an
v
a`mart
i,a
mnoina
ai` a`marti
,ai
tw/ a`marti
n
w/n
tai/ a`marti
j
,aij
ta,j a`marti
,aj
a`marti
,ai
3) Imenice koje zavravaju na a, ako ispred a ne stoji e( i( ili r (usp. I 3):

jednina
n h` do,xa
g th do,xh
/j
j
d th do,xh
/|
|
a th, do,xa
n
n
do,xa
v
mnoina
ai` do,xai
tw/ doxw/
n
n
tai/ do,xaij
j
ta,j do,xaj
do,xai
Pridjev a[gioj i avgaqoj. Osnova

Kod pridjeva prve i druge deklinacije koji u nominativu jednine enskog roda
zavravaju na a, s tim da se ispred a nalaze e, i, ili r, svi zavretci enskog roda u jednini
sadravaju a, kao to je to sluaj sa rijeju a`marti,a (usp. Pridj 2):
n
g
d
a
v
muki
a[gio
j
a`gi,
ou
a`gi,
w|
a[gio
n
a[gie
muki
n a[gio
i
g a`gi,
wn
d a`gi,
jednina
enski
a`gi,a
srednji
a[gio
n
a`gi,aj a`gi,
ou
a`gi,a| a`gi,
w|
a`gi,a a[gio
n
n
a`gi,a a[gio
n
mnoina
enski
srednji
a[giai
a[gia
a`gi,w
n
a`gi,ai
a`gi,
wn
a`gi,
16
oij
j
a a`gi, a`gi,aj
ouj
v a[gio a[giai
i
oij
a[gia
a[gia
Na isti nain kao i a[gioj( a`gi,a( a[gion se dekliniraju e[teroj( e`te,ra( e[teron
&&& i;dioj( ivdi,a( i;dion &&& nekro,j( nekra,( nekro,n.
Pridjevima koji prije nastavka nominativa jednine enskog roda nemaju e, i ili r,
nominativ jednine enskog roda zavrava na h. Svi pridjevi prve i druge deklinacije koji nisu
spojeni (vidi kasnije lekciju 31 i 32) i koji nisu ogranieni na dva nastavka (usp. kasnije
lekciju 24), dijele se u dvije kategorije: oni pridjevi kojima nominativ jednine enskog roda
zavrava na a zato to osnova pridjeva zavrava na e-, i- ili r-; i oni pridjevi kojima osnova
zavrava ostalim slovima, i u ovim sluajevima pridjevi imaju nastavak h. Osnova
(koncept koji se primjenjuje na sve glagole, imenice i zamjenice, kao i na pridjeve) je dio
rijei koji je stalan i nepromjenjiv u odnosu na nastavak koji se mijenja. Tako je, npr.
pridjevu a`gi,a osnova a`gi&( a nastavak a( u nominativu jednine enskog roda. Zato to
osnova zavrava na i-, nastavak je na a. Osnove koje zavravaju na e- ili r- isto tako imaju
nastavak na a. Sve druge osnove imaju h kao nastavak. Pridjev avgaqo,j spada u ovu
drugu kategoriju (usp. Pridj 1):
n
g
d
a
v
muki
avgaq
o,j
avgaq
ou/
avgaq
w|/
avgaq
o,n
avgaq
e,
muki
n avgaq
oi,
g avgaq
w/n
d avgaq
oi/j
a avgaq
ou,j
v avgaq
oi,
jednina
enski
avgaq
h,
avgaq
h/j
avgaq
h/|
avgaq
h,n
avgaq
h,
srednji
avga
qo,n
avga
qou/
avga
qw/|
avga
qo,n
avga
qo,n
mnoina
enski
avgaq
ai,
avgaq
w/n
avgaq
ai/j
avgaq
a,j
avgaq
ai,
srednji
avgaq
a,
avgaq
w/n
avgaq
oi/j
avgaq
a,
avgaq
a,
Na isti nain se dekliniraju i pridjevi: kalo,j(

o[loj( o[lh( o[lon &&& prw/toj( prw,th( prw/ton)
kalh,(
kalo,n
&&&
17
Genitiv
Genitivom se izraava posjedovanje, tj. neto to nekome pripada.
o` lo,goj tou/ qeou/
Rije Boja
Genitiv se moe koristiti i kao objekt nekih prijedloga:
evk tou/ ièrou/
Iz hrama
Ovo su dva temeljna sluaja kada se koristi genitiv.
Pet temeljnih dijakritikih znakova
Temeljni dijakritiki znakovi u grkom jeziku su:
hrvatski
.
,
;
:
?
grki
.
(
\
\
*
komentar i primjer
isto kao i u hrvatskom: lo,goj)
isto kao i u hrvatskom: lo,goj(
toka iznad: lo,goj\
toka iznad: lo,goj\
kao u hrvatskom toka zarez:
lo,goj*
Grki jezik poznaje razliku izmeu toke i zareza, kao i hrvatski, s tim da kod pisanja
u grkom jeziku ta razlika nije toliko oita kao kod hrvatskog. Grki jezik pak ne poznaje
razliku izmeu dvotoke i toke-zareza, nego za oba znaka koristi toku iznad slova
oznaavajui stanku koja je kraa od stanke koju ini toka, ali ipak dulju od stanka koju ini
zarez. Grki jezik koristi znak koji je jako slian hrvatskoj toci-zarezu, da bi oznaio upitnik
na kraju reenice. U grkom jeziku ne postoji znak upitnika niti usklinika.
Rijei za lekciju 4
avpo,
evk
h`
avga,ph( &hj
h` gh/( &h/j
h` zwh,( &h/j
h` fwnh,( &h/j
h`
avlh,qeia( &aj
h`
a`marti,a( &a
j
h`
basilei,a( &aj
h` evkklhsi,a(
[Prijed 1] ovaj prijedlog uvijek zahtijeva genitiv: od, daleko od

[Prijed 1] uvijek zahtijeva genitiv: od; iz, izvan. Prije samoglasnika evk
postaje evx)
[I 1] ljubav
[I 1] zemlja, tlo
[I 1] ivot
[I 1] glas, zvuk
[I 2] istina
[I 2] grijeh, greka, pogreka
[I 2] kraljevstvo
[I 2] zajednica, crkva
18
&aj
h`
evxousi,a( &a
j
h`
h`me,ra( &aj
h`
kardi,a( &aj
h`
glw/ssa( &hj
h` do,xa( &hj
h`
tra,peza( &hj
avgaphto,j( &
h,( &o,n
e[kastoj( &h(
&on
pisto,j( &h,
( &o,n
di,kaioj( &a(
&on
ponhro,j( &a,(
&o,n
mh,
[I 2] autoritet, vlast, mo, sila

[I 2] dan
[I 2] srce
[I 3] jezik, govor
[I 3] slava, sjaj
[I 3] stol, trpeza
[Pridj 1] voljen, drag
[Pridj 1] svaki, svaki pojedini [u smislu imenice]. Ova rije se ne koristi sa
lanom.
[Pridj 1] vjeran, pouzdan
[Pridj 2] prav, pravedan
[Pridj 2] zao
[Neg, Veznik] ne. Ova negacija je paralelna sa negacijom ouv) ouv se
uglavnom koristi sa indikativom, dok se mh, uglavnom koristi sa drugim
nainima. Iznimke, koje postoje, samo potvruju ovo ope pravilo.
Vjebe za lekciju 4
1. o` uiò.j e;rcetai avpo. tou/ avgaqou/ avnqrw,pou) (Mk 5,35)
2. e;cw th.n evxousi,an h[ evk tou/ qeou/ evstin) (Mk 3,14)
3. h` fwnh. tou/ uiòu/ kalh. h=n) (Mk 9,7)
4. to. daimo,nion e;rcetai evk tou/ avnqrw,pou) (Mk 5,8)
5. o` avdelfo.j ouvk h=n di,kaioj) (Lk 2,25)
6. to. daimo,nion ponhro.n h=n\ o` a;ggeloj avgaqo.j h=n) (Mk 7,22)
7. o` avdelfo.j e;rcetai eivj th.n zwh,n) (Mk 9,43)
8. h` do,xa tou/ qeou/ ouvk e;stin h` do,xa tw/n avnqrw,pwn) (Lk 2,9)
9. o` avdelfo.j ei=pen th.n avlh,qeian) (Mk 5,33)
10. h` tra,peza tou/ kuri,ou a`gi,a evstin) (Lk 1,9)
11. mh. e;ste ponhroi,) (Mk 5,34)
12. ouvk evste. ponhroi,) (Mk 13,11)
13. e[kastoj ui`ò.j avgaphto.j h=n) (Lk 6,44)
14. ei= pisto,j* (Mk 14,61)
15. h` avga,ph tou/ qeou/ kalh, evstin) (Iv 5,42)
16. h` evxousi,a evk tou/ qeou/ evstin) (Lk 22,53)
17. evk tw/n kardiw/n tw/n avnqrw,pwn e;rcetai h` a`marti,a) (Mk 7,21)
18. h` basilei,a tou/ qeou/ evx ouvranou/ h=n) (Mk 4,26)
19. h` ekklhsi,a tou/ kuri,ou a`gi,a evstin) (Dj 9,31)
20. h` gh/ ouvk e;stin ouvrano,j) (Mk 13,31)
21. h` glw/ssa tou/ avnqrw,pou kalh, evstin) (Lk 1,64)
19
22. e;rcetai h` h`me,ra tou/ kuri,ou) (Lk 22,7)
23. o` uiò.j avgaphto,j evstin) (Mk 1,11)
24. ai` a`marti,ai tou/ ko,smou ouv kalai. h=san) (Mk 2,5)
II. Prevedi na grki
1. Nije li lijepo postojati? [Nije li postojati lijepo?] (Mk 9,5)
2. Autoritet zajednice je od Boga. (Lk 22,53)
3. Mi nismo sveti. (Lk 17,10)
III. Prijei tekst Markova evanelja (Mk 1,11-15), usporeujui tekst s informacijama danim
u ovoj ali i prethodnoj lekciji. Proitaj ove retke naglas barem tri puta.
20
LEKCIJA 5
Konjunktiv
Konjunktiv, koji se moe nai i u glavnoj i u sporednoj reenici, se koristi puno vie
nego li u hrvatskom jeziku. U sljedeim lekcijama ovog sveska govorit e se o sluajevima
kada se on koristi. Konjunktiv se uglavnom koristi kad se eli izraziti mentalni stav vritelja
radnje, ili stav vritelja glede stvarnosti, ak i kad tu stvarnost sam vritelj ne moe
kontrolirati. (Na primjer, u nekim vrstama uvjeta.)
Konjunktiv se u Novom zavjetu uglavnom koristi da bi se izrazila nakana, namjera,
tj., namjeravani uinak neke radnje. Koritenje konjunktiva u sporednoj reenici nakon
uvodnih veznika i[na ili o[pwj (nema razlike u znaenju) je samo jedan od naina da bi se
izrazila nakana u novozavjetnom grkom jeziku.
eivmi,( Prezent konjunktiv
Prezent konjunktiv glagola eivmi, se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 16, NG 51,
GO 9):
jednina mnoina
w=me
1 lice w=
n
h=te
2 lice h|=j
w=si$
3 lice h=|
n%
Jota subscriptum se pie ispod h u drugom i u treem licu jednine.
Sam izraz prezent da bi se oznaio konjunktiv glagola eivmi, je u neku ruku bez
svrhe, budui da je to jedini konjunktiv koji glagol eivmi, ima.
Kao to je gore reeno, konjunktiv se u novozavjetnom grkom najee koristi da bi
se izrazila nakana u sporednoj reenici, a emu prethodi rije i[na ili, ipak dosta rjee i bez
promjene znaenja, rije o[pwj:
e;rcetai eivj to, ièro.n i[na a[gioj h=|)
On dolazi u hram da bi bio (da bude) svet.
o` qeo.j le,gei o[pwj a;nqrwpoi a[gioi w=sin)
Bog govori da bi ljudi bili (mogli biti) sveti.
Rije mh, se koristi da bi se negirao glagol u namjernoj reenici. Ova rije se moe
koristiti i sa i[na i sa o[pwj, ili se moe koristiti sama za sebe na poetku negativne
namjerne reenice:
o` qeo.j le,gei i[na a;nqrwpoi mh. w=si ponhroi,)
o` qeo.j le,gei mh. a;nqrwpoi w=si ponhroi,)
o` qeo.j le,gei o[pwj a;nqrwpoi mh. w=si ponhroi,)
Bog govori da ljudi ne budu zli.
Pokazne zamjenice ou-toj i evkei/noj
Grki jezik ima dvije temeljne pokazne zamjenice, tj. zamjenice koje pokazuju ili
naznauju neku stvarnost. Mogu se koristiti kao pridjevi, tako da se s imenicom slau u
rodu, broju i padeu; a isto tako se mogu koristiti i kao imenice. ou-toj znai ovaj i koristi se
21
da bi oznaio nekoga ili neto to je blizu; evkei/noj znai onaj i koristi se da bi oznaio
nekoga ili neto to je daleko.
muki
n ou-toj
g tou,to
u
d tou,t
w|
a tou/to
n
jednina
enski
au[th
tau,thj
tau,th|
tau,th
n
srednji
tou/t
o
tou/t
ou
tou,t
w|
tou/t
o
mnoina
enski
srednji
au-tai tau/t
a
tou,tw tou,t
g tou,t
wn
n
wn
d tou,to tau,tai tou,t
ij
j
oij
a tou,to tau,taj tau/t
uj
a
muki
n ou-toi
Treba obratiti pozornost na injenicu da u nominativu i akuzativu jednine srednjeg

roda nema finalnog n.
n
g
d
a
n
g
d
a
muki
evkei/
noj
evkei,
nou
evkei,
nw|
evkei/
non
jednina
enski
evkei,
nh
evkei,
nhj
evkei,
nh|
evkei,
nhn
srednji
evkei/
no
evkei,
nou
evkei,
nw|
evkei/
no
muki
evkei/
noi
evkei,
nwn
evkei,
noij
evkei,
nouj
mnoina
enski
evkei/
nai
evkei,
nwn
evkei,
naij
evkei,
naj
srednji
evkei/
na
evkei,
nwn
evkei,
noij
evkei/
na
22
Treba zamijetiti da zamjenice nemaju vokativa.
Kada se koriste kao pridjevi, ou-toj i evkei/noj se ne nalaze izmeu lana i imenice
na koju se odnose, iako se koriste atributno. Drugim rijeima, po samoj poziciji oni su
predikatni, a po znaenju atributni.
e;rcetai evk tou,tou tou/ ièrou/)
On (ona, ono) dolazi iz ovog hrama.
Kao to je gore reeno, ou-toj i evkei/noj se mogu koristiti i kao imenice, i kada se
tako koriste, obino ih ne prati lan.
evkei,nh e;rcetai)
Ta ena dolazi.
Dativ
Dativ se koristi da bi se izrazio indirektni objekt glagola, tj. osoba kojoj ili za koju je
neto uinjeno:
o` Ku,rioj le,gei tw/| avgge,lw|)
Gospodin govori anelu.
e;cw shmei/on tw/| ui`w/|)
Imam znak za sina.
Neki prijedlozi zahtijevaju dativ:
e;rcetai su.n tw/| ui`w/|)
On (ona, ono) dolazi sa sinom.
Apostrof. Saimanje samoglasnika. Rastavljanje dvoglasnika
Osim dijakritikih znakova o kojima je bilo govora u lekciji 4, za razumijevanje
grkog teksta Novog zavjeta potrebno je poznavati i jo neke znakove: apostrof koji oznaava
izostavljanje samoglasnika u izgovoru; tihi hak koji ukazuje na saimanje samoglasnika; dvije
toke koje oznaavaju rastavljanje dvoglasnika.
Apostrof je znak koji se koristi za oznaavanje izostavljanja samoglasnika. Radi se o
istom znaku kao i o znaku koji se koristi za oznaavanje tihog haka ( v ). Takvo se
izostavljanje zbiva kad rije koja zavrava na samoglasnik isputa svoj samoglasnik pred
rijeju koja poinje sa samoglasnikom. Tj. izraz avpV ouvra,nou( iz neba, je rezultat
injenice da je zavrno o iz rijei avpo isputeno ispred poetnog samoglasnika o rijei
ouvranou/. Apostrof ( V ) naznauje da je o isputeno. Ovo isputanje slova o ni malo ne
utjee na samo znaenje.
Saimanje samoglasnika je u stvari fuzija, spajanje dvije rijei u jednu i oznaava se
koronom (to dolazi od grke rijei korwni,j, to znai kuka). Tako da rijei kai. evgw,
saimanjem postaju kavgw,) Ovo je fenomen koji se tie samo izgovora. Znaenje rijei se
uope ne mijenja.
Rastavljanje dvoglasnika (dijereza od grke rijei diai,resij to znai rastavljanje) je
fenomen u kojem se dva samoglasnika, koji bi se inae mogla itati i kao dvoglasnici,
razlikuju tako da se mogu ispravno odvojeno izgovarati. Znak kojim se oznaava ova pojava
su u stvari dvije toke koje se stavljaju iznad drugog, od dva, samoglasnika. Tako se rije
vIsai<a Izaija izgovara kao etiri sloga a ne tri. Rije Mwu?sh/j Mojsije izgovara kao tri
23
sloga a ne kao dva. (U ranijoj fazi razvoja grkog jezika kombinacija wu je imala snagu
dvoglasnika.) Potrebno je zamijetiti da je znak za dijerezu napisan samo iznad slova i i u.
Rijei za lekciju 5
evn
su,n
i[na
[Prijed 1] prijedlog koji zahtijeva dativ: u, unutar

[Prijed 1] prijedlog koji zahtijeva dativ: sa, skupa sa
[Veznik] da, s tim da. (Ova rije se isto tako koristi sa razliitim
znaenjima koja odgovaraju drugim funkcijama. Usp. na
primjer, lekciju 75.)
o[pwj
[Veznik] zato da, da
a;lloj( a;llh( a;llo
[Pridj 1Zam, Zam] drugi. Ova rije se koristi kad se radi o dvije,
ili vie stvari.
evkei/noj( evkei,nh( e [Pridj 1Zam, Zam] onaj
vkei/no
ou-toj( au[th( tou/to
[Pridj 1Zam, Zam) ovaj
toiou/toj( toiau,th( toi [Pridj 1Zam, Zam) takav, takve vrste. Ova rije se deklinira tako
da se rijei ou-toj( au[th( tou/to doda prefiks toi, s tim da se
ou/to
poetno slovo t od rijei ou-toj( au[th( tou/to isputa kad
kod se pojavi.
Vjebe za lekciju 5
1. evn evkei,naij tai/j h`me,raij ou-toj o` avdelfo.j h=n pisto,j) (Mk 1,9)
2. ai` evkklhsi,ai toiau/tai ouvk avgaqai, eivsin) (Mk 6,2)
3. o` a;ggeloj e;rcetai su.n toi/j avnqrw,poij) (Mk 8,34)
4. tw/n toiou,twn h=n h` basilei,a tw/n ouvranw/n) (Mk 10,14)
5. o` ku,rioj e;rcetai i[na oi` a;nqrwpoi w=sin a[gioi) (Mk 3,14)
6. a;lloi ouvk h=san evn tw/| ièrw/|) (Mk 4,36)
7. evn evkeinh| th/| h`me,ra| h=n shmei/on evk tw/n ouvranw/n) (Mk
8,1)
8. o` qeo,j ei=pen to.n lo,gon o[pwj mh. h` a`marti,a h=| evn th/|
evkklhsi,a|) (Mk 5,33)
9. a;lloi avdelfoi, eivsi,n evn th/| evkklesi,a|) (Mk 2,26)
10. ou-toi, eivsin oi` uiòi. avgaphtoi,) (Mk 9,7)
11. evkei,nh h[ evn th/| basilei,a| evsti.n a`gi,a evsti,n) (Mk 15,41)
12. ou-toj o` avdelfo.j e;rcetai evk tou/ ièrou/) (Mk 7,6)
13.
e;cw tau,thn th.n gh,n)
II. Prevedi na grki
1. Taj brat dolazi da zajednica ne bude loa. (Mk 3,9)
2. Ovo je brat koji dolazi. (Mk 12,7)
3. Druge haljine su bile sa onim sinom. (Mk 4,36)
III. Mk 1,16-20
24
LEKCIJA 6
Optativ
Optativ se u Novom zavjetu prije svega koristi da bi se izrazila elja.
eivmi,, prezent optativ
Prezent optativ od eivmi, konjugira se na sljedei nain (usp. Gl 16, NG 51, GO 9):
jednina mnoina
1 lice ei;hn ei;hmen
ei=men
2 lice ei;hj
ei;hte
ei=te
3 lice ei;h
ei;hsan
ei=en
ili
ili
ili
Optativ se koristi u glavnoj reenici da bi se izrazila elja:

ei[h avgaqh,)
Neka ona bude dobra (Da ona hoe biti dobra).
ei;hsan di,kaioi)
Neka oni budu pravedni (Da hoe oni biti pravedni).
Imenice maqhth,j i neani,aj
Veina imenica u prvoj deklinaciji su enskog roda. No postoje i poneke imenice
mukog roda iji su oblici ovi koje imamo u narednom primjeru (usp. I 4 i I 5):
jednina
n o` maqht
h,j
g to maqht
u/ ou/
d tw maqht
/|
h/|
a to, maqht
n
h,n
v
maqht
a,
mnoina
oi` maqht
ai,
tw/ maqht
n
w/n
toi/ maqht
j
ai/j
tou maqht
,j
a,j
maqht
ai,
n o`
oi`
neani,
aj
g to neani,
u/ ou
d tw neani,
/|
a|
a to, neani,
n
an
v
neani,
neani,
ai
tw/ neani
n
w/n
toi/ neani,
j
aij
tou neani,
,j
aj
neani,
25
a
ai
Treba zamijetiti da genitiv jednine obje imenice ima isti nastavak kao genitiv jednine
druge deklinacije, gdje su mnoge od imenica mukog roda (npr. lo,goj). Isto tako treba
zamijetiti da imenice poput neani,aj imaju samo e, i ili r kao zadnje slovo korijena same
rijei, dok imenice poput maqhth,j mogu imati bilo koje drugo slovo kao zavrno slovo
korijena rijei.
Osobna zamjenica evgw,.
Osobna zamjenica je zamjenica koja se odnosi na osobu ili osobe a da se tim
osobama ime izriito ne spominje. U grkom jeziku imamo osobne zamjenice za jedninu i
mnoinu i to za sva tri lica. Osobna zamjenica prvog lica jednine i mnoine deklinira se na
sljedei nain:
jednina
n evgw,
mnoina
h`mei/
j
g evmou/ h`mw/
( mou
n
d evmoi,( h`mi/n
moi
a evme,( h`ma/j
me
Oblici mou, moi i me razlikuju se od paralelnih oblika u jednini u tome to su ovi
oblici manje naglaeni i u tome to su oni enklitiki tj. uglavnom gube svoj naglasak, tako
da se naslanjaju na rijei ispred sebe. Enklitine rijei e biti objanjene kasnije kad se bude
govorilo o pravilima za naglaske. Postoji i razlika glede znaenja, kao to vidimo u sljedeem
primjeru.
a) o` qeo.j le,gei moi)
b) o` qeo.j le,gei evmoi,)
a) Bog govori meni.
b) Meni Bog govori. (Naravno, reenica b se moe prevesti koristei isti poredak
rijei kao i reenica a, s tim da se samo istakne rije [meni] koja se eli naglasiti.)
Naglasak i eksplicitno koritenje osobne zamjenice
Imajui u vidu injenicu da indikativ, imperativ, konjunktiv i optativ imaju oblike koji
sami po sebi ukazuju o kojem se licu radi i radi li se o jednini ili mnoini, kod osobne
zamjenice je malo drugaije; naime nominativ osobne zamjenice sa ovim nainima uglavnom
ukazuje da je neto naglaeno. No vrlo esto posebni naglasak se nije namjeravao izrei iako
se u odreenoj situaciji upotrijebila osobna zamjenica. Je li neto naglaeno ili nije, treba prije
svega zakljuiti iz konteksta.
evgw. e;cw th.n do,xan)
Ja posjedujem slavu.
Vokativ
26
Vokativ se koristi da bi se ukazalo na osobu (ili personificiranu stvar) kojoj se neto
govori. Ponekad se u vokativu, kao usklik, koristi rije w= (o, oh). Ponekad se umjesto
vokativa, posebno kad se nekom obraa, koristi nominativ.
Ku,rie)
w= Ku,rie)
O Boe!
o` qeo,j mou)
Moj Boe!
Ni jedan prijedlog ne moe zahtijevati da iza njega stoji vokativ. Znai, nema
prijedloga sa vokativom, kao ni sa nominativom.
Rijei za lekciju 6
dia,
o`
baptisth,j( &ou/
o`
despo,thj( &ou
o`
evrga,thj( &ou
o`
VIorda,nhj( &o
u
o` krith,j( &ou/
o`
lh|
sth,j( &ou/
o` maqhth,j( &
ou/
o`
profh,thj( &ou
o`
stratiw,thj( &ou
o`
u`pokrith,j( &o
u/
o`
yeu,sthj( &ou
o`
VAndre,aj( &ou
o`
Messi,aj( &ou
o`
neani,aj( &ou
evgw,
h`mei/j
w=
[Prijed 2] Prijedlog sa genitivom ili akuzativom. Sa genitivom znai:

kroz [vrijeme, prostor]; sa akuzativom znai: radi, zbog
[I 4] krstitelj
[I 4] upravitelj, gospodar
[I 4] radnik
[I 4] rijeka Jordan
[I 4] sudac
[I 4] razbojnik
[I 4] uenik
[I 4] prorok
[I 4] vojnik
[I 4] licemjer
[I 4] laac, prevarant
[I 5] Andrija
[I 5] Mesija
[I 5] mladi, mladi ovjek
[Zam] ja
[Zam] mi
[Usklik] o, oh [Jedino se iz konteksta moe zakljuiti radi li se o prvom
27
kai,
licu jednine konjunktiva eivmi, ili o uskliku.]

[Vez] i, takoer, ak
Vjebe za lekciju 6
1. dia. th/j h`me,raj oi` evrga,tai h=san evn tw/| VIorda,nh|) (Dj 1,3)
2. dia. tou,touj tou.j lo,gouj o` krith.j h=n avgaqo,j) (Mk 7,29)
3. ei;hmen avgaqoi,)
4. o` baptisth.j le,gei toi/j avnqrw,poij tou.j th/j avlhqei,aj lo,gouj) (Mk
1,38)
5. o` Messi,aj e;rcetai evk tou/ ièrou/) (Iv 4,25)
6. su.n tw/| kuri,w| h=san kritai. h`mw/n) (Mk 15,27)
7. o` ku,rioj ei=pen toi/j maqhtai/j) (Mk 2,16)
8. o` stratiw,thj evsti. lh|sth.j kai. yeu,sthj) (Iv 8,44)
9. o` lh|sth.j h=n su.n tw/| stratiw,th|) (Iv 18,40)
10. evkei/noj o` neani,aj h=n uiò.j evkei,nou) (Iv 8,44)
11. oi` evrga,tai pistoi, eivsin) (Mt 9,37)
12. yeu,sthj evsti.n kai. o` uiò.j evkei,nou) (Iv 8,44)
13. o` baptisth.j e;rcerai evk tou/ ièrou/) (Mt 3,1)
14. oi` a;nqrwpoi h=san evn tw/| VIorda,nh|) (Mk 1,5)
15. w= a;nqrwpe( i;sqi avgaqo,j) (Rim 2,1)
16. evgw, ouvk eivmi. a[gioj\ h`mei/j ouvk evsme.n a[gioi) (Mk 1,7)
17. oi` a;nqrwpoi h=san evn tw/| oi;kw| tou VAndre,ou) (Mk 1,29)
18. mh. i;sqi u`pokrith,j) (Mk 5,34)
19. ouvk e;stin profh,thj pisto.j evn th/| basilei,a|) (Mk 6,4)
1. Uenici Gospodinovi su bili u hramu a uenici krstiteljevi su bili u Jordanu. (Mk 2,18)
2. Jesi li ti upravitelj (gospodar) radnika? (Mt 20,2)
3. Andrija je bio sa Mesijom. (Mk 13,3)
III. Mk 1,21-25.
28
LEKCIJA 7
Particip
Particip je glagolski pridjev. Poput glagola, moe se pronai u razliitim glagolskim
oblicima, moe biti aktiv ili pasiv, indikativ ili konjunktiv, te imati uz sebe direktni objekt.
Poput pridjeva, ima rod, broj i pade, te se slae s imenicom ili zamjenicom na koju se
odnosi. Ponekad se particip moe nai i kao imenica, i to posebno u mukom i srednjem rodu.
Grki jezik je neobino bogat participima. U hrvatskom se jeziku participi ne koriste
tako esto i ono to je u grom jeziku izraeno participom, u hrvatskom se izraava na druge
naine (na primjer, relativnom reenicom).
o` uiò.j( su.n tw/| qew/| w;n( a[gio,j evstin)
Sin, koji je s Bogom, je svet.
Ova misao se u grkom jeziku moe izraziti i relativnom reenicom, kao to je to
naznaeno u hrvatskom prijevodu.
o` uiò.j( o[j evsti su.n tw/| qew/|( a[gio,j evstin)
O tonoj funkciji glagolskog oblika participa, u odnosu na glagolski oblik samog
glagola (koji se obino nalazi u indikativu) s kojim je particip povezan, se i dalje raspravlja
meu poznavateljima grke gramatike. Stav koji slijedi ova gramatika je taj da particip sam
po sebi uglavnom nema nikakvih vremenskih konotacija. Tako da prezent particip oznaava
vrstu kontinuirane ili progresivne radnje. U odnosu na glagol sa kojim je particip povezan on
opisuje radnju koja se vremenski desila prije, istovremeno ili poslije radnje glavnog glagola.
Ovo relativno vrijeme se zakljuuje iz radnje koju naznauje particip, ali i iz konteksta.
Obino je ovo relativno vrijeme istovremeno sa radnjom samog glagola.
eivmi,( prezent particip
Prezent particip glagola eivmi, se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 16, NG 51, GO
9, Pridj 7):
glagolski oblik prezent, stanje aktiv, nain particip
jednina
muki
enski
srednji
n
w;n - bivajui
ou=sa
o;n
o;ntoj
ou;shj
o;ntoj
g
o;nti
ou;sh|
o;nti
d
o;nta
ou=san
o;n
a
w;n
ou=sa
o;n
v
n
g
d
muki
o;ntej
o;ntwn
ou=si$n%
mnoina
enski
ou=sai
ouvsw/n
ou;saij
a
v
o;ntaj
o;ntej
ou;saj
ou=sai
srednji
o;nta
o;ntwn
ou=si$n
%
o;nta
o;nta
Dativ mnoine mukog i srednjeg roda je rezultat sljedeih promjena:
29
1) Originalni
oblik
je
ont&si
(usp.
druge
oblike
u
mnoini:
ont&ej( ont&wn( ont&aj( ont&a). Slovo t je ispalo ispred slova s tako da
imamo oblik onsi.
2) Oblik onsi postaje ousi zato to konsonantski spoj ns gubi slovo n, s tim da je
prethodni samoglasnik produen sa o na dvoglasnik ou.
Pomino n na kraju u mnoini dativa mukog i srednjeg roda funkcionira na isti nain
kao i pomino n kad se nalazi u treem licu glagolskih oblika.
Oblici mukog i srednjeg roda w;n( ou=sa( o;n pripadaju treoj deklinaciji. Ova
deklinacija ima nekoliko imenica i pridjeva u razliitim kategorijama. O ovim kategorijama e
se raspravljati u kasnijim vjebama. enski oblik participa w;n( ou=sa( o;n se deklinira
kao imenica do,xa.
Osobna zamjenica su,.
Osobna zamjenica drugog lica jednine i mnoine ima sljedee oblike (usp. Zam):
jednina
n su,
g sou/
( sou
d soi,
( soi
a se,( se
mnoina
u`mei/
j
u`mw/
n
u`mi/n
u`ma/j
Oblici sou( soi i se razlikuju se od paralelnih oblika u jednini po tome to su oni

emfatiki, i po tome to su oni enklitini, tj. rado prenose svoj naglasak na prethodnu rije.
Enklitine rijei e se objasniti u pravilima za naglaske. Sljedei primjeri ukazuju na
razliito znaenje.
o` qeo.j le,gei soi,)
Bog govori tebi.
o` qeo.j le,gei soi)
Bog govori tebi.
Dok indikativ, imperativ, konjunktiv i optativ imaju oblike koji sami po sebi naznauju
je li subjekt u mnoini ili jednini i o kojem se licu radi, nominativ osobne zamjenice sa ovim
nainima vrlo esto naznauje naglasak. No vrlo esto namjera i nije bila da bi se neto
naglasilo. I ovdje treba gledati na kontekst.
u`mei/j e;cete th.n do,xan)
Vi imate slavu.
Rijei za lekciju 7
kata,
o` a;rtoj( &ou
o`
dou/loj( &ou
[Prijed 2] Dolazi uz genitiv ili akuzativ. Sa genitivom znai: niz, protiv. S

akuzativom znai: prema, blizu, po
[I 6m] kruh, hrana
[I 6m] rob, sluga
30
o`
qa,natoj( &ou
o` lao,j( &ou/
o`
no,moj( &ou
o`
oi=koj( &ou
o`
ovfqalmo,j( &
ou/
o` o;cloj( &ou
o` to,poj( &ou
o` VIhsou/j
su,
u`mei/j
ga,r
[I 6m] smrt
[I 6m] narod, nacija
[I 6m] zakon
[I 6m] kua, obitelj
[I 6m] oko
[I 6m] mnotvo, svjetina
[I 6m] mjesto
[I 33] Isus. Vidi I 33 za nepravilnu deklinaciju
[Zam] ti
[Zam] vi
[Vez] jer, budui da. Ova rije se nikad ne nalazi kao prva rije u reenici.
Tehniki izraz za ovu pojavu naziva se postpozitiv.
Vjebe za lekciju 7
1. ouvk h=n shmei/on kata. tou/ Messi,ou) (Mk 3,6)
2. h=san ga.r dou/loi) (Mk 1,16)
3. o` qa,nato,j evsti dia. ta.j a`marti,aj) (Mk 7,29)
4. e;rcetai o` ku,rioj i[na o` a;rtoj h=| a[gioj) (Lk 4,3)
5. o` ovfqalmo.j sou/ ouvk h=n avgaqoj) (Mk 9,47)
6. ou-toi ga,r eivsin oi` no,moi kai. oi` profh/tai) (Mt 7,12)
7. ouvk e;stin euvagge,lion kata. VAndre,an) (Mk 1,27)
8. e;rcetai o` Ihsou/j eivj evkei/non to.n to,pon) (Mk 1,35)
9. evkei/noj o` lao.j ouvk h=n pisto,j) (Mk 7,6)
10. su. ei= o` uiò.j o` avgaphto,j* (Mk 3,11)
11. o` VIhsou/j e;rcetai eivj to.n oi=kon VAndre,ou) (Mk 3,20)
12. ouv ga,r evste u`mei/j oi` o;ntej avgaqoi,) (Mk 13,11)
13. evkei/noj o` o;cloj e;rcetai eivj to.n oi=kon tou/ qeou/) (Mk 7,6)
14. dou/loj VIhsou/ evsti dou/loj avnqrw,pwn) (Mk 10,44)
1. Ovo mnotvo dolazi u hram. (Mk 2,13)
2. Kua Boja je sveta i proroci koji su u ovoj kui Bojoj su sveti. (Mk 11,17)
3. Isus je govorio nama onih dana. (Mk 2,19; Mk 1,9)
III. Mk 1,26-31
31
LEKCIJA 8
eivmi,( futur indikativ, futur particip, futur infinitiv
Glagolski oblik futura od eivmi, se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 16, NG 51;
futur particip se deklinira kao i Pridj 1; futur kao takav glagola eivmi, se ne donosi u
tabelama na kraju drugog sveska ove knjige):
glagolski oblik prezent, stanje aktiv, nain indikativ
indikativ
jednina
mnoina
e;somai
evso,meqa
1 lice
e;sh|
e;sesqe
2 lice
e;stai
e;sontai
3 lice
ja u biti
ti e biti
on, ona, ono e biti
mi emo biti
vi ete biti
oni e biti

particip
jednina
muki rod
enski rod
srednji rod
evso,menon
n evso,menoj evsome,nh
g evsome,no evsome,nhj evsome,nou
u
d evsome,nw| evsome,nh| evsome,nw|
evso,meno evsome,nhn evso,menon
a
n
evso,menon
v evso,mene evsome,nh
n
g
d
a
v
muki rod
evso,menoi
evsome,nw
n
evsome,noi
j
evsome,no
uj
evso,menoi
mnoina
enski rod
evso,menai
evsome,nw
n
evsome,naij
srednji rod
evso,mena
evsome,nwn
evsome,noij
evsome,naj
evso,mena
evso,menai
evso,mena
Futur infinitiv od eivmi, je e;sesqai.

Futur indikativ
Futur indikativ u grkom jeziku odgovara futuru u hrvatskom jeziku. Futurom se
izraava pojedinana, ponavljana ili trajna radnja u budunosti u nezavisnoj ili zavisnoj
reenici.
e;somai di,kaioj)
Ja u biti pravedan.
ouvk e;sontai evn tw/| oi;kw|)

Oni nee biti u kui.
32
Futur particip
Futur particip moe izraavati pojedinanu, ponavljanu ili trajnu radnju. Kontekst
esto pokazuje da futur naznauje radnju koja slijedi poslije radnje glavnog glagola u
reenici:
to. e;rgon to. evso,menon avgaqo.n e;stai)
Budue djelo (tj. doslovno: djelo koje e biti) e biti dobro.
Futur particip glagola eivmi, je rijedak u Novom zavjetu. Njegova konjugacija ima
nebitnu vanost, no slui kao paradigma za participe, future i ostale oblike drugih glagola koji
su puno ei u Novom zavjetu.
Futur infinitiv
Futur infinitiv moe izraavati pojedinanu, ponavljanu ili trajnu radnju. Kontekst
esto pokazuje da futur naznauje radnju koja slijedi poslije radnje glavnog glagola u reenici.
Koritenje futura infinitiva moda se najbolje moe vidjeti u konstrukciji koja se zove
akuzativ s infinitivom, iako akuzativ s infinitivom nije ogranien samo na futur infinitiv
(vidi sljedee podnaslov).
Akuzativ s infinitivom
U konstrukciji koja se zove akuzativ s infinitivom imenica ili zamjenica koja se
nalazi u akuzativu slui kao subjekt u reenici, s tim da se glagolski oblik nalazi u infinitivu.
Akuzativ s infinitivom se u grkom jeziku koristi u razliitim prigodama, no temeljna uporaba
je nakon glagola govora:
o` VIhsou/j le,gei to.n baptisth.n e;sesqai di,kaion)
Isus ree da e krstitelj biti pravedan.
Ovdje se rije baptisth.n, krstitelj, nalazi u akuzativu budui da je subjekt infinitivu
e;sesqai. Rije di,kaion je u akuzativu zato to se slae sa rijeju baptisth.n. (Glagol
eivmi, zahtijeva isti pade i prije i poslije glagola. Budui da se glagol uglavnom nalazi u
indikativu, rije koja dolazi prije, tj. subjekt reenice, uglavnom je u nominativu, a i rije
poslije, tj. predikat, je isto tako u nominativu. No ako je rije prije glagola, tj. subjekt, u
akuzativu, tada je i rije poslije tj. predikat, u akuzativu. [Treba zamijetiti da se subjekt
infinitiva ponekad moe nai i poslije infinitiva, kao to se subjekt glagola u indikativu moe
ponekad nai i poslije glagola.]) U gornjem primjeru je upotrijebljen futur infinitiva zato to
je prethodno koriten futur, tj. Isus ree da e krstitelj biti pravedan.
Isti princip se koristi i kad imamo druge glagolske oblike. Na taj nain direktni govor
Isus ree, Krstitelj je pravedan, postaje indirektni govor Isus ree da je krstitelj pravedan.
U grkom jeziku ovo bi se izrazilo o` VIhsou/j le,gei to.n baptisth.n ei=nai
di,kaion( tj. koristi se prezent infinitiv od eivmi, zato to se radnja glagola u sporednoj
reenici smatra istovremenom sa radnjom glagola glavne reenice.
Glagol eivmi, nema aorista infinitiva, no i ako bi ga imao, aorist bi se koristio da bi
se izrazio indirektna tvrdnja Isus ree da je krstitelj bio pravedan, to bi se opet moglo izraziti
kao direktni govor na ovaj nain: Isus kae: Krstitelj je bio pravedan. No nema drugog
oblika infinitiva kojeg veina drugih glagola ima, a glagol eivmi, ga nema, a to je perfekt. O
razlici izmeu aorista i perfekta bit e govora kad o ovim vremenima budemo govorili
povezano sa glagolom lu,w. injenica da ne postoji infinitiv aorista i perfekta od glagola
eivmi, znai da se za akuzativ s infinitivom mora koristiti drugi nain (a ne infinitiv), ili
drugi glagol (a ne eivmi,).
33
S ovom lekcijom zavravamo sve oblike glagola eivmi,. U Novom zavjetu ne
nalazimo ni jedno mjesto gdje se koristi futur optativ bilo kojeg glagola. (Futur optativ se
nalazi u klasinom grkom jeziku.)
Pridjev i osobna zamjenica auvto,j)
Pridjev auvto,j, koji isto tako slui kao trae lice osobne zamjenice, deklinira se na
sljedei nain (usp. Pridj 1Zam, Zam):
muki
n auvt
o,j
g auvt
ou/
d auvt
w/|
a auvt
o,n
n
g
d
a
muki
auvt
oi,
auvt
w/n
auvt
oi/j
auvt
ou,j
jednina
enski
auvth,
auvth/
j
auvth/
|
auvth,
n
srednji
auvt
o,
auvt
ou/
auvt
w/|
auvt
o,
mnoina
enski
srednji
auvtai, auvt
a,
auvtw auvt
n
w/n
auvtai auvt
/j
oi/j
auvta,j auvt
a,
Pridjev auvto,j znai isti kada ispred njega stoji lan, ili sam kad ispred njega ne stoji lan:
ei=pe to.n auvton lo,gon)
On ree istu rije.
VIhsou/j auvto.j e;rcetai)
Isus sam dolazi.
Kada se koristi kao zamjenica, rije auvto,j oznaava tree lice:
e;blepon auvton)
Vidio sam ga.
e;blepon auvtouj)
Vidio sam ih.
Povratno i nepovratno koritenje rijei auvto.j.
U klasinom grkom jeziku genitiv od auvto.j se koristi samo u nepovratnom smislu.
To jest, ne odnosi se na subjekt reenice.
34
e;blepe to.n oi=kon auvtou)

On je vidio njegovu (tj. druge osobe) kuu.
No u novozavjetnom grkom jeziku genitiv se vrlo esto nalazi u povratnom smislu.
To jest, odnosi se na subjekt reenice:
e;blepe to.n oi=kon auvtou)
On je vidio njegovu (tj. svoju) kuu.
Najee se iz konteksta moe zakljuiti koristi li se rije auvto,j u povratnom ili
nepovratnom smislu.
Rijei za lekciju 8
meta,
[Prijed] Zahtijeva genitiv ili akuzativ. Sa genitivom znai: sa, skupa sa.
Sa akuzativom: nakon, poslije.
Nekoliko imenica u Novom zavjetu se deklinira upravo kao i imenica lo,goj, iako su rijei
enskog a ne mukog roda. One koje se najee upotrebljavaju u Novom zavjetu su sljedee:
h`
[I 6f] pakao, ponor
a;bussoj( &ou
h`
[I 6f] trs, loza
a;mpeloj( &ou
h` bi,bloj( &ou
[I 6f] knjiga
h` e;rhmoj( &ou [I 6f] pustinja, pusto
h` nh/soj( &ou
[I 6f] otok
h` no,soj( &ou
[I 6f] bolest
h` o`do,j( &ou
[I 6f] put, putovanje
h` rà,bdoj( &ou [I 6f] tap, prut
auvto,j( auvth, [Pridj 1Zam, Zam] on, ona, ono; isti, sam
( auvto
de,
[Vez] Ovo je veznik koji se esto koristi i to u razliitim nijansiranim
znaenjima. Koristi se sam ili sa drugim veznicima ili rjeicama. Sam
po sebi ovaj veznik moe imati umjereni suprotni smisao: ali, ipak,
radije. Moe imati i povezujui smisao: i. Moe se koristiti da bi se
oznaio nastavak govora ili naracije: i, pa, te. Nikad se ne nalazi na
poetku reenice, tj. nikad nije prva rije u reenici. To jest, ova rije je
postpozitiv.
Vjebe za lekciju 8
1. o` maqhth.j h=n meta. tw/n bi,blwn auvtou/) (Mk 1,13)
2. to. daimo,nion e;rcetai evk th/j avbu,ssou) (Otk 11,7)
3. o` VIhsou/j legei\ evgw, eivmi h` a;mpeloj) (Iv 15,1)
4. h` avlh,qeia, evstin evn tau,th| th/| bi,blw|) (Mk 12,26)
5. o` baptisth.j h=n evn th/| evrh,mw|) (Mk 1,4)
6. o` stratiw,thj e;rcetai eivj th.n nh/son) (Dj 27,26)
7. no,soi h=san evn tw/| law/|) (Mt 4,23)
8. oi` maqhtai. tou/ VIhsou/ h=san evn th/| o`dw/|) (Mk 8,27)
9. o` maqhth/j e;cei th.n rà,bdon) (Mk 6,8)
35
10. auvto.j ga.r o` qeo.j ei=pen tou,touj tou.j lo,gouj) (Mk 6,17)
11. to. daimo,nion e;rcetai evx auvtou/) (Mk 1,26)
12. o` de. VIhsou.j le.gei auvtoi/j peri. auvth/j) (Mk 1,30)
13. e;rcetai de. h` h`me,ra tou/ kuri,ou) (Mk 2,20)
1. Nakon ovog dana mi emo biti sa Gospodinom u njegovom kraljevstvu. (Mk 8,31)
2. Krstitelj dolazi u pustinju sa svojim uenicima. (Mk 1,3)
3. Uenici su bili sa Isusom na tom putu. (Mk 9,33)
III. Mk 1,32-37
36
LEKCIJA 9
Sklanjanje glagola te imenica, zamjenica i pridjeva
Svi glagoli i skoro sve imenice, zamjenice i pridjevi u grkom jeziku mogu se
sklanjati, tj. dolaze u razliitim oblicima te stoga imaju razliite uloge u reenicama. Dio
rijei koji ostaje neprimijenjen i stalan zove se osnova; promjenjivi dio zove se nastavak.
Sklanjanje glagola se obino naziva konjugiranje; a sklanjanje imenica, zamjenica ili
pridjeva naziva se dekliniranje. Terminologija se ponekad razlikuje, stoga studenti trebaju
biti oprezni i uoiti kada se odreeni termini koriste. Moe se pogledati i lekcija 4, gdje je tek
naet problem osnove.
Nepromijenjeni dio rijei zove se osnova u odnosu na njegov zavretak. Ovaj
nepromjenjivi dio se esto naziva i korijen u odnosu na druge rijei. No treba imati na umu
da osnova i korijen nisu identini pojmovi, iako se osnova temelji na korijenu. Na
primjer, imenica a;ggeloj i glagol avgge,llw u svojoj prezentskoj osnovi dijele korijen
avggel&. Njihova znaenja --- navjestitelj i ja navijetam --- izraavaju ovu povezanost. No
glagol ima avggell& kao osnovu samo u prezentu. U futuru osnova je avggel&, tj. samo sa
jednim l. Takva razlika izmeu osnove i korijena obino nije velika da se ne bi mogla
prepoznati.
Glagoli na w i mi
Grki glagoli se dijele na dva glavna razreda; oni glagoli koji zavravaju na w i oni
koji zavravaju na mi. Glagol eivmi, pripada ovoj drugoj kategoriji. No ovaj glagol je
predstavljen na poetku ove gramatike zato to se esto koristi i zato to je vaan za shvaanje
predikatne i atributne uporabe pridjeva. No glagoli koji zavravaju na w su puno brojniji
nego li glagoli koji zavravaju na mi, i konjugacija ovih glagola e biti predstavljena prije
glagola na mi. Sa glagolima na w poet emo sa ovom lekcijom a sa glagolima na mi sa
lekcijom 55.
Aktivno i pasivno stanje
Stanje je gramatiki izraz koji se koristi da bi se izrazio odnos subjekta glagola
prema akciji koju glagol izraava. Ako je gramatiki subjekt glagola identian sa stvarnim
subjektom radnje koju glagol izraava, onda se govori da je glagol u aktivnom stanju. Na
primjer, ja vidim knjigu je reenica u kojoj je gramatiki subjekt glagola, ja, stvarni subjekt ili
inilac radnje gledanja. Glagol vidjeti je, recimo tako, u aktivnom stanju. Ako
gramatiki subjekt glagola nije identian sa stvarnim subjektom radnje koju glagol izraava,
kae se da je glagol u pasivnom stanju. Na primjer, knjiga je viena od mene, je reenica u
kojoj gramatiki subjekt glagola, knjiga, nije stvarni subjekt radnje koju glagol izraava.
Stvarni subjekt radnje, tj. initelj je izreen frazom od mene. Gramatiki subjekt, knjiga, je
potpuno pasivan u odnosu na in gledanja.
U grkom jeziku imamo jedan cijeli niz oblika za aktiv, a drugi za pasiv. Postoji
takoer cijeli niz oblika za tree stanje koje se naziva medij. O ovom stanju e biti govora u
lekciji 26.
Glagol eivmi, je jedinstven po tome to nema stanja.
lu,w( prezent aktiv indikativ
O znaenju prezenta te o znaenju indikativa usp. lekciju 2.
Prezent indikativ od glagola lu,w, ja oslobaam, odrijeujem, odvezujem, razvezujem
(korijen je lu&, prezentska osnova je lu&) konjugira se na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 1):
jednina
mnoina
37
1 lice
2 lice
3 lice
lu,&w
lu,&eij
lu,&ei
lu,&omen
lu,&ete
lu,&ousi$n%
Ja odrijeujem
Ti odrijeuje
On odrijeuje
Mi odrijeujemo
Vi odrijeujete
Oni odrijeuju
Imenica sa,rx
Vanost osnove imenice ili pridjeva se posebno vidi u treoj deklinaciji. (Muki i
srednji rodovi prezenta participa glagola eivmi, pripadaju ovoj deklinaciji. Usp. gore lekciju
7.)
Imenice tree deklinacije se dijele u kategorije prema zavrnom slovu osnove.
Palatalne osnove (koje se ponekad nazivaju i guturalne osnove) zavravaju na k( g( ili
c. Dekliniraju se na sljedei nain (sa,rx, meso, tijelo, I 8f):
n h`
g th
/j
d th
/|
a th,
n
v
jednina
sa,rx
ai`
sark&o,j tw/
n
sark&i,
tai/j
sa,rk&a
ta,j
sa,rx
mnoina
sa,rk&ej
sark&w/
n
sarxi,$n
%
sa,rk&aj
sa,rk&ej
Osnova imenice moe se nai tako da se eliminira genitivni nastavak. U treoj

deklinaciji genitivni nastavak za imenice je uglavnom &oj. Tako da je osnova rijei sa,rx u
stvari sa,rk&.
U dativu mnoine zavretak je &si$n%, no oblik se ne pie sa,rksi, nego sa,rxi,.
Slovo x se naziva dvostruki suglasnik zato to ovo samo nain kako se piu dva suglasnika,
tj. ks. Slovo x je isto tako kombinacija gs i cs suglasnika.
Pravila za naglaske 1
U grkom jeziku akutni naglasak (usp. lekciju 1) moe stajati iznad bilo koja tri zadnja
sloga pojedine rijei. Cirkumfleks moe stajati iznad bilo koja dva zadnja sloga pojedine
rijei. Gravis moe stajati samo na zadnjem slogu pojedine rijei:
lu,ete
lu,w
ou=si
sarko,j
sarkw/n
maqhth.j
O pravilima za naglaske e biti govora i u kasnijim lekcijama. Cilj ove gramatike

nije iznijeti iscrpni pregled pravila za naglaske u grkom jeziku. No bit e izneseno dovoljno
pravila da osposobe studente da mogu objasniti zato se pojedini naglasci nalaze na skoro
svim rijeima.
Rijei za lekciju 9
peri,
[Prijed] zahtijeva genitiv i akuzativ. Sa genitivom znai: to se tie,
38
ble,pw
gra,fw
diw,kw
e;cw
kwlu,w
le,gw
u vezi sa; oko. Sa akuzativom: oko [prostorno i vremensko

znaenje].
[Gl 4, NG 25, GO 1] [Oznaka GO 1 se odnosi na obrazac
aktivnog stanja glagola koji su u pitanju. Glagol obino ima i medij
i pasiv, no zbog pojednostavljivanja, reference na ova stanja e biti
isputene sve dok o njima ne bude govora u lekcijama 26 i 36].
vidjeti.
[Gl 4, NG 30, GO 1] pisati
[Gl 2, NG 40, GO 1] teiti za; goniti, progoniti
[Gl 2 (samo prezent), NG 68, GO 1] imati, posjedovati. Usp. lekciju
3. Ovaj glagol je nepravilan u futuru, aoristu, i perfektu.
[Gl 1, GO 1] zabranjivati, ne doputati, prijeiti, smetati,
zadravati
[Gl 2 (I); NG 116; GO 1, 4] govoriti, kazati. Ovaj glagol je
nepravilan u svim drugim glagolskim oblicima. U lekciji 2
doneseno je tree lice jednine i mnoine aorista. U lekciji 3
doneseno je tree lice jednine prezenta.
[Gl 1, GO 1] odrijeivati, odvezivati, oslobaati
[Gl 4, GO 1] slati
[I 8f] meso, tijelo, ovjek
[I 9f] truba
lu,w
pe,mpw
h` sa,rx( sarko,j
h`
sa,lpigx( sa,lpiggoj
Dvije druge palatalne osnove koje se nalaze u Novom zavjetu su nepravilne u nominativu
jednine:
h`
gunh, [I 8f, I 33] ena, supruga
( gunaiko,j
h` qri,x( trico,j
[I 8f, I 33] kosa
h` nu,x( nukto,j
[I 8f, I 33] no. Slovo t je prisutno u svim oblicima osim u
nominativu i vokativu jednine te u dativu mnoine, iako je korijen
palatalski.
ou=n
[Pril] zato, stoga, radi toga. Ova rije je enklitina (postpozitiv).
Vjebe za lekciju 9
1. h=n o;cloj peri. to.n VIhsou/n) (Mk 9,14)
2. o` ou=n ku,rioj VIhsou/j e;cei evxousi,an evpi. th/j gh/j) (Mk 16,19; 2,10)
3. le,gei o` krith.j auvtoi/j peri. auvth/j) (Mk 1,30)
4. ku,rie( o` qeo.j gra,fei toi/j avnqrw,poij) (Mk 12,19)
5. h` gunh. e;cei tri,caj kala,j)
6. ble,pomen tou.j avnqrwpouj) (Mk 8,24)
7. dia. th/j nukto.j h=n evn th/| evrh,mw|) (Mk 5,5)
8. o` avgaqo.j stratiw,thj e;rcetai kai. lu,ei auvto,n) (Mk 11,4)
9. pe,mpousin tou.j avgge,louj meta. salpi,ggwn) (Mt 25,31)
10. ouvk e;comen evxousi,an evn evkei,nw| tw/| to,pw|) (Mk 1,22)
11. diw,kete tou.j profh,taj) (Mt 23,34)
12. oi` despo,tai kwlu,ousi tou.j evrga,taj) (Mk 9,38)
13. pe,mpeij auvtou.j eivj th.n e;rhmon* (Mk 5,12)
14. o` o;cloj le,gei peri. tou/ VIhsou/) (Mk 1,30)
15. peri. tau,thn th.n h`me,ran e;rcetai o` VIhsou/j) (Mk 6,48)
16. o` lh|sth.j le,gei kata. th.n sa,rka) (Iv 8,15)
39
II. Prevedi na grki

1. Mi piemo za nae osobne (same) uenike ove knjige koje se tiu istine Gospodina.
(Mk 4,34)
2. Mi stoga aljemo trube koje imamo.
3. Nakon onih dana naa srca nisu bila dobra. Stoga mi nismo bili sveti. (Lk 1,24)
III. Mk 1,38-42
40
LEKCIJA 10
Imperfekt aktiv indikativ
Imperfekt indikativ izraava trajnu ili ponavljanu radnju u prolosti (usp. lekciju 3
gore). O znaenju aktiva, vidi prethodnu lekciju 9.
lu,w( imperfekt aktiv indikativ
Imperfekt aktiv indikativ od lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 1):
glagolski oblik imperfekt, stanje aktiv, nain - indikativ
jednina
mnoina
1 lice
e;&lu&on
ev&lu,&omen
2 lice
e;&lu&ej
ev&lu,&ete
3 lice
e;&lu&e$n%
e;&lu&on
ja odrijeivah
ti odrijeivae
on odrijeivae
mi odrijeivasmo
vi odrijeivaste
oni odrijeivahu
Prvo lice jednine i tree lice mnoine imaju isti oblik. Kontekst reenice pokazuje radi
li se o jednom ili drugom obliku.
Treba zamijetiti da se imperfekt tvori iz istih temeljnih elemenata glagola lu,w $lu&
% koji su se koristili i za prezent. Ovaj temeljni element zove se osnova o kojem e
detaljnije biti govora u lekciji 11. Studenti moraju uoiti ovu oitu anomaliju: dok se svi
naini u prezentu temelje na prezentskoj osnovi, svi naini u futuru se temelje na futurskoj
osnovi, svi naini u aoristu se temelje na aoristnoj osnovi; imperfekt se nalazi samo u
indikativu i temelji se na prezentskoj osnovi. Tako je na neki nain analogan sa
pluskvamperfektom koji se temelji na perfektskoj osnovi.
Slog koji se dodaje kao prefiks (augment)
Glagoli iji korijen poinje sa suglasnikom, imperfekt se obino tvori dodajui mu
prefiks ev na prezentsku osnovu i dodajui nastavke koji su svojstveni bilo aktivu, bilo
pasivu, bilo mediju. Prefiks ev se naziva augment. On uvijek ima tihi hak.
Kada prezentska osnova glagola poinje sa samoglasnikom ili dvoglasnikom, augment
se tvori ne tako da mu se dodaje prefiks ev, nego se samoglasnik ili dvoglasnik produljuje
prema sljedeim pravilima:
a postaje h: avkou,w h;kouon
e postaje h: evsqi,w h;sqion
i postaje i: ivscu,w i;scuon (Znak duljine nad samoglasnikom [ ] iznad iote
se ne pie.)
o postaje w: ovnoma,zw wvno,mazon
u postaje u: u`bri,zw u[brizon (Znak duljine nad samoglasnikom [ ] iznad
ypsilona se ne pie.)
ai postaje h|: ai;rw h|=ron (Iota u dvoglasniku ai postaje iota subscriptum u
augmentskoj formi.)
au postaje hu: auvxa,nw hu;xanon
eu postaje hu ili ostaje isto: eu`ri,skw hu[riskon ili eu[riskon
oi postaje w|: oivkti,rw w;|ktiron (Iota u dvoglasniku oi postaje iota
subscriptum u augmentskoj formi.)
41
Pisani oblici dugih samoglasnika i i u se ne razlikuju od pisanih kratkih oblika. Kod
izgovora razlika se moe uoiti kod malo produljenog izgovora dugih samoglasnika.
Hak za augment koji se dobiva dodavanjem prefiksa e je uvijek tihi. No hak za
augment koji se dobiva produljenjem samoglasnika ili dvoglasnika ostaje isti kao i u
neaugmentskoj formi prezentskog korijena. Tako avkou,w postaje h;kouon i auvxa,nw
postaje hu;xanon( dok u`bri,zw postaje u[brizon i eu`ri,skw postaje hu[riskon /
eu[riskon)
Sastavljeni glagoli
U grkom jeziku mnogi glagoli se nazivaju sastavljenim glagolima zato to su
sastavljeni od prefiksa (obino prepozicije) i jednostavnog (tj. ne-sastavljenog dijela) glagola.
Tako je, npr. glagol avpolu,w razvezati, osloboditi, sastavljen od prefiksa avpo, i glagola
lu,w. U takvim glagolima augment se obino stavlja neposredno prije jednostavnog glagola
ili korijena. Tako je avpe,luon oblik za prvo lice jednine li tree lice mnoine, tj. zavrni
samoglasnik rijei avpo je otpao ispred augmenta, i tako je avpo&evluon postao
avpe,luon) Zavrni samoglasnik veine prefiksa otpada pred augmentom. Najei izuzetci
ovom pravilu su prijedlozi peri, i pro,( od kojih svaki zadrava svoj zavrni samoglasnik
prije augmenta: perih/gon( proe,bainon) (Treba uoiti da ova dva prefiksa zadravaju
svoj zavrni samoglasnik i u drugim sluajevima prije glagolskog oblika; naime, kada glagol
poinje sa samoglasnikom. Na primjer, peria,gw je prezent glagola od kojeg se tvori
imperfekt; a oblik imperfekta je perih/gon. Postoji i glagol proa,gw, od kojeg imperfekt
glasi proh/gon.)
Augment of glagola e;cw je nepravilan: ei=con)
Imenica :Aray
Labijalni (usneni) korijeni imenica tree deklinacije zavravaju na p( b( ili f)
Dekliniraju se na sljedei nain (:Aray, Arapin (usp. I 12):
n o`
g to
u/
d tw
|/
jednina
:Aray
:
Arab&
oj
:
Arab&i
a to, :
n
Arab&
a
v
:Aray
oi`
tw/
n
mnoina
:
Arab&ej
VAra,b&
wn
toi/ :
j
Arayi$n
%
tou :
,j
Arab&aj
:
Arab&ej
Korijen labijala moe se odrediti eliminirajui genitivni nastavak jednine, tj. oj. Tako
je korijen rijei :Aray u stvari :Arab&)
U dativu mnoine zavretak korijena na p se ne pie ps nego y. Slovo y se naziva
dvostrukim suglasnikom zato to je to slovo jednostavno nain kako napisati dva suglasnika
ps. U dativu plurala spoj slova b i slova s (kao to imamo kod imenice :Aray) te slova f i s
tvori slovo y. No proces kojim se ovo dogaa je jako kompliciran.
U Novom zavjetu imamo samo nekoliko imenica iz ove kategorije.
42
Slog je kratak ako ima kratki samoglasnik ili dvoglasnik koji se, zbog naglaska, smatra
kratkim. Slog je dug ako ima dugi samoglasnik ili dvoglasnik koji se smatra dugim.
(Dvoglasnici se uglavnom smatraju dugim, sve dok nije izriito naznaeno drugaije.)
Akutni naglasak i gravis mogu stajati iznad sloga koji je bilo dug bilo kratak.
Cirkumfleks moe stajati samo iznad dugog slova. Kao to je u lekciji 1 ve reeno, slova h i
w su uvijek duga. Stoga sljedee rijei imaju ove naglaske: bow/ntoj( th/|
( a`martiw/n( tw|/( h=n( potamw/|( h=lqen( tw/n( ouvranw/n)
Slova h i w ne moraju uvijek i imati cirkumfleks. Mogue je da ova slova budu
naglaena i s akutnim i sa gravis naglaskom. Tako imamo sljedee primjere: VArch.
( kaqw.j( profh,th|( prosw,pou( th.n( fwnh.( evrh,mw|( cw,ra)
Slova e i o su uvijek kratka. Tako da je nemogue sljedee rijei naglasiti ovako:
avposte/llw( to/n( pro/( o-j( pro/j( evndedume/noj( me/li( le/gwn)
Kada slova e ili o imaju naglasak, onda je on uvijek bilo akutni bilo gravis:
ge,graptai( avposte,llw( to.n( pro.( o[j( o`do,n( evge,neto( pro.j)
Slova a( i( i u mogu biti kratka ili duga. Tako da ova slova mogu imati sve tri vrste
naglasaka:
euvaggeli,ou( kataskeua,sei( khru,sswn( pa/sa( ~Ierosolumi/tai( lu/sai( eiv
mi,( peri.( ovsfu.n( euvqu.j( peristera.n( meta.)
injenica da pa/sa( ~Ierosolumi/tai( i lu/sai imaju cirkumfleks govori sa su
samoglasnici a( i( i u dugi. No injenica da a( i( ili u imaju akut ne znai nuno da su ovo
kratki samoglasnici, zato to druga pravila mogu zahtijevati da se ovdje nae akutni naglasak,
to emo vidjeti kasnije kad budemo donijeli ostala pravila za naglaske.
Dvoglasnici se smatraju dugim osim zavrnih dvoglasnika ai i oi (no ak se i
zavrni ai i oi smatraju dugim u optativu, o emu e kasnije biti rijei). Tako se
cirkumfleks esto nalazi iznad dvoglasnika: VIhsou/( Cristou/( poiei/te( katabai/non(
pneu/ma( toi/j( kau/sij( evlhluqui/an) No ak i dvoglasnici, koji se smatraju dugim,
mogu
imati
akutni
ili
gravis
naglasak:
ivdou.
( euvqei,aj( metanoi,aj( evxeporeu,eto( VIoudai,a( hu;xhsen)
Zavrni ai i oi nikad nemaju cirkumfleks: maqhtai.( maqhtai,( uiòi.( uiòi,)
U optativu, injenica da su zavrni ai i oi dugi pokazuje se samo indirektno,
utjeui na naglaavanje prethodnih slogova u rijei. O ovom fenomenu e biti govora kad se
bude raspravljalo o optativu.
Rijei za lekciju 10
u`po,
o` :Aray( :Araboj
h`
lai/lay( lai,lapoj
ai;rw
avkou,w
auvxa,nw
evsqi,w ili e;sqw
[Prijed] Zahtijeva genitiv ili akuzativ. Sa genitivom: od [Ovo je

uobiajeni nain kojim se djelatnik radnje izraava glagolom koji je u
pasivu.] Sa akuzativom: ispod.
[I 12] Arapin
[I 11f] oluja, bura
[Gl 6, NG 6, GO 1] podii, odnijeti
[Gl 1, NG 7, GO 1] Usp. lekciju 3, gdje smo imali 2 lice jednine
prezent indikativ. uti, sluati. Nakon ovog glagola dolazi akuzativ ili
genitiv sa razliitim znaenjem.
[Gl 7, NG 20, GO 1]. Kada se koristi prijelazno, tj. sa direktnim
objektom ima znaenje: initi da raste; a neprijelazno: rasti.
[Gl 1, NG 64, GO 1] jesti
43
eu`ri,skw
ivscu,w
oivkti,rw
ovnoma,zw
u`bri,zw
avlla,
[Gl 2, NG 65, GO 1] nai, otkrivati

[Gl 1, GO 1] biti jak, biti sposoban
[Gl 6, GO 1] imati milosti prema. Ovaj glagol zahtijeva akuzativ ali ne
zahtijeva prijedlog prema kao hrvatski jezik.
[Gl 5, GO 1] zvati po imenu, dati ime
[Gl 5, GO 1] vrijeati
[Vez] ali
Vjebe za lekciju 10
1. oi` stratiw/tai ouvk i;scuon ei=nai avgaqoi,) (Lk 16,3)
2. o` Ku,rioj w;|ktire tou.j :Arabaj)
3. avlla. o` Ku,rioj wvno,mazen tou.j maqhta.j avposto,louj) (Mk 3,14)
4. oi` dou/loi ai;rousi ta. i`ma,tia auvtw/n eivj o`do,n) (Mk 6,8)
5. o` stratiw,thj hvkou,sqh [hvkou,sqh je tree lice jednine aorist indikativ pasiv
i znai on je uo] u`po. tou/ VIhsou/) (Mk 1,5)
6. evkei/noi oi` ponhroi. [ponhroi. je pridjev koji se ovdje koristi kao imenica]
u[brizon tou.j dou,louj auvtou/) (Mk 22,6)
7. a;nqrwpo,j eivmi u`po. evxousi,an w;n) (Lk 7,8)
8. o` VIhsou/j e;rcetai kai. eu`ri,skei auvtou,j) (Mk 14,37)
9. avlla. h` lai/lay hu;xanen evn evkei,nh| th/| nukti,) (Lk 2,40)
10.
u`mei/j ouvk hvkou,ete( avllV evle,gete)
11. o` VIhsou/j h;sqie meta. tw/n ponhrw/n avnqrw,pwn) (Mk 2,16)
12. kai. evkei/noi, eivsin oi] avkou,ousin to.n lo,gon) (Mk 4,20)
II. Prevedi na grki
1. Ova svjetina ga je sluala, no ona svjetina ga nije sluala. (Mk 12,37)
2. Isus je imenovao Andriju apostolom. (Lk 6,14)
3. Rije Boja je rasla u tom kraljevstvu. (Dj 6,7)
III. Mk 1,43-45
44
LEKCIJA 11
Futur aktiv indikativ
Futur se koristi da bi se izrazile razliite vrste radnje u futuru, tj. vrijeme koje slijedi
nakon trenutnog vremena. Takve vrste radnje su trajne radnje i ponavljane radnje. U Novom
zavjetu futur se moe nai samo u sljedeim nainima: indikativu, infinitivu i participu. Samo
indikativ futura predstavlja radnju koja se dogaa u budunosti neovisno o drugom glagolu.
Infinitivni i participski nain u futuru, kao i u drugim vremenima, ovise o drugim glagolima i
stoga mogu izraavati buduu radnju samo relativno.
O znaenju aktiva, usp. lekciju 9.
lu,w( futur aktiv indikativ
Futur aktivnog stanja u indikativu glagola se tvori tako da se umetne s izmeu
prezentske osnove i nastavaka za prezent indikativ aktiv (usp. Gl 1, GO 1). (Prezentska
osnova glagola se dobiva tako da se odbaci nastavak za prezent infinitiv.)
glagolski oblik futur, stanje aktiv, nain indikativ
jednina
mnoina
1 lice
lu,&s&w
lu,&s&omen
2 lice
lu,&s&eij
lu,&s&ete
3 lice
lu,&s&ei
lu,&s&ousi$n%
ja u odrijeiti
ti e odrijeiti
on e odrijeiti
mi emo odrijeiti
vi ete odrijeiti
oni e odrijeiti
Razliite vrste osnova te tvorba futura

Glagoli ija prezentska osnova zavrava na palatale (k( g( c) tvori futur tako da ima x
umjesto palatala i slova s (usp. tvorbu dativa mnoine mukog i srednjeg roda u treoj
deklinaciji; vidi lekciju 9). Glagoli ija prezentska osnova zavrava na labijale (p( b( f) tvori
futur tako da ima y umjesto labijala i slova s (usp. tvorbu dativa mnoine mukog i srednjeg
roda u treoj deklinaciji; vidi lekciju 10). Glagoli ija prezentska osnova zavrava na dentale
(t( d( q) tvori futur tako da ima samo jedno s, tj. dental se gubi (usp. tvorbu dativa mnoine
mukog i srednjeg roda u treoj deklinaciji u paradigmi koja slijedi u ovoj lekciji).
a;gw a;xw
ble,pw ble,yw
pei,qw pei,sw
Nekoliko glagola ima nepravilni oblik futura. O ovom fenomenu e biti govora u
buduim lekcijama.
Futur od glagola e;cw je nepravilan po tome to ima otri hak: e[xw
Glagoli kojima prezentska osnova zavrava na z
Mnogi glagoli koji imaju dentalni korijen imaju prezent u kojem se z pojavljuje prije
nastavaka, npr. bapti,zw. U futuru dotini dentalni korijen se ponaa normalno, dental se
gubi, tako da futur ima samo jedno s, npr. baptiw. (Razloge zato je u rijei slovo z nije
potrebno ovdje poznavati.) Ima puno glagola koji spadaju u ovu kategoriju.
Ima isto tako nekoliko glagola u kojima se u prezentu pojavljuje z prije prezentskih
nastavaka, no koji imaju palatalsku osnovu, npr. kra,zw. Ovi zadnji glagoli imaju futur u
kojima se palatalska osnova ponaa normalno tako da imamo slovo x, npr. kraxw.
45
Nema pravila za razlikovanje ovih dviju kategorija, posebno kad se sam glagol pojavi
u prezentu. (Samo poznavanje etimologije svakog pojedinog glagola pomae da se odredi u
koju kategoriju glagol spada.) Stoga u rjeniku ove gramatike nakon svakog glagola koji u
prezentu zavrava na z, bit e dodana i futurska forma, tako da e biti jasno kojoj kategoriji,
dentalnoj ili palatalnoj, pripada dotini glagol. U sluaju sumnje, studentu se preporua da
pretpostavi da glagol spada u dentalnu kategoriju, budui da puno vie glagola pripada ovoj
kategoriji.
Imenica evlpi,j
Dentalni korijen imenica tree deklinacije zavrava na t( d( ili q. Ove imenice se
dekliniraju na sljedei nain (evlpi,j( nada) (usp. I 14f):
n h`
jednina
evlpi,j
g th
/j
d th
/|
a th,
n
v
evlpi,
d&oj
evlpi,
d&i
evlpi,
d&a
evlpi,j
mnoina
evlpi,d
&ej
tw/ evlpi,d
n
&wn
tai/ evlpi,si
j
$n%
ta,j evlpi,d
&aj
evlpi,d
&ej
ai`
Korijen dentalnih imenica je mogue odrediti eliminiranjem nastavka oj od genitiva

jednine. (Korijen svih imenica tree deklinacije moe se nauiti na ovaj nain.) Tako da je
korijen imenice evlpi,j u stvari evlpid&.
U dativu mnoine nastavak nije ds nego jednostavno s, tj. d se gubi. Isto pravilo
vrijedi i za imenice iji korijen zavrava na t ili q. (Usp. tvorbu futura glagola iji korijen
zavrava na dental, kao to je reeno u ovoj lekciji.)
Postoje druge vrste imenica koje imaju dentalni korijen, no njih nema puno. O njima
e biti govora u sljedeim lekcijama.
Akutni naglasak moe stajati pred-predzadnjem slogu samo ako je zadnji slog kratak.
Tako imamo ge,graptai i e`toima,sete. Ako rije ima akutni naglasak na predpredzadnjem slogu kada je zadnji slog rijei kratak, naglasak se povlai na predzadnji slog
kada zadnji slog rijei postaje dugi. Tako da je naglaska rijei u nominativu a;ggeloj, dok je
u genitivu avgge,lou.
Cirkumfleks moe stajati na predzadnjem slogu samo ako je zadnji slog kratak. Tako
da imamo bow/ntoj ali prosw,pou. Ako imamo cirkumfleks u nominativu kada je zadnji
slog kratak, tada se cirkumfleks mijenja u akut kada zadnji slog postaje dug. Tako da je
evkei/noj ali evkei,nou.
Akutni naglasak zavrnog sloga rijei trebao bi se promijeniti u gravis prije rijei koja
nije enklitina osim ako dijakritiki znak ne zahtijeva drugaije. O enklitikim rijeima e biti
govora u lekciji 12. Do sada smo susreli sljedee enklitine rijei: mou( moi( i me te sou(
soi( i se; ovdje spadaju i svi oblici prezenta indikativa glagola eivmi, osim drugog lica
jednine $ei=%. Tako da imamo: avrch. tou/( kaqw.j ge,graptai( th.n o`do,n ali
avdelfoi, mou( uiò,j sou i a;nqrwpoi, eivsin) tou/( ge,graptai i o`do,j nisu
enklitine rijei; stoga je akutni naglasak na rijeima avrch,( kaqw,j( th,n promijenjen u
46
gravis. No rijei mou( sou( i eivsin su enklitine rijei; stoga akutni naglasak na rijeima
avdelfoi,( uiò,j i a;nqrwpoi ostaje.
Usporedi rije auvto,n kod Mk 1,10 sa rijeju auvto.n kod Mk 1,26. Rije
auvto,n kod Mk 1,10 se pojavljuje prije upitnika; i stoga premda sljedea rije (kai,) nije
enklitina rije, zavrni slog rijei auvto,n zadrava akutni naglasak. Rije auvto.n kod
Mk 1,26 pojavljuje se neposredno prije ne-enklitike rijei (to. --- injenica da ta rije ima
gravis naglasak nije uope bitna) s tim da izmeu te dvije rijei nema nikakvog
interpunkcijskog znaka; stoga akutni naglasak na zavrnom slogu je promijenjen u gravis.
Rijei za lekciju 11
u`pe,r
a;gw
bapti,zw
@bapti,sw#
doxa,zw
@doxa,sw#
kra,zw @kra,xw#
pei,qw
peira,zw
@peira,sw#
h`
evlpi,j( evlpi,doj
h`
lampa,j( lampa,do
j
o`/h` pai/j( paido,j
h` patri,j( patri,doj
o` pou,j( podo,j
h`
sfragi,j( sfragi,doj
o[ti
[Prijed 2] Zahtijeva genitiv ili akuzativ. Sa genitivom znai: u korist,

poradi, umjesto. Sa akuzativom: nad, iznad, vie
[Gl 2, NG 4, GO 1 I 4] voditi, predvoditi
[Gl 5, NG 23, GO 1] krstiti, prati
[Gl 5, GO 1] hvaliti, slaviti
[Gl 3, NG 107, GO 1] vikati, zvati
[Gl 5, NG 146, GO 1] uvjeriti, osvjedoiti. Ovaj nepravilni glagol
ima posebna idiomatska znaenja u aktivu i pasivu perfekta; usp.
lekciju 58.
[Gl 5, GO 1] testirati, kuati, pokuavati
[I 14f] nada
[I 14f] lampa
[I 14m i 14f] djeak; djevojica; dijete, sluga
[I 14f] mjesto roenja, domovina
[I 14 m i I 33] noga, stopalo
[I 14f] peat
[Vez] Ova rije koja se vrlo esto koristi ima tri temeljna znaenja:
1) zato, kao uvod u uzrone reenice; 2) znak navoda (), kao uvod
u citat, tj. direktni govor; 3) da, kao uvod u indirektni govor. Razlika
izmeu ovih znaenja moe se uoiti samo iz konteksta.
Vjebe za lekciju 11
Prevedi na hrvatski:
1. o` pai/j ouvk e=ice po,daj) (Mt 18,8)
2. oi` a;nqrwpoi e;krazon) (Mk 3,11)
3. le,gw o[ti auvto.j a`martwlo,j evstin o[ti h` kardi,a auvtou/ ponhra,
evstin)
4. o]j ga.r ouvk e;stin kaqV h`mw/n( u`pe.r h`mw/n evstin) (Mk 9,40)
5. dia. to.n dia,bolon evpei,razon to.n qeo,n) (Dj 15,10)
6. o` VIhsou/j e;rcetai eivj th.n parti,da auvtou) (Mk 6,1)
7. auvto.j u`ma/j bapti,sei) (Mt 3,11)
8. ouvk e;stin dou/loj u`pe.r to.n ku,rion auvtou/) (Mt 10,24)
47
9. oi` avdelfoi. e;peiqon auvtou,j) (Dj 13,43)
10. h` ga.r sfragi,j mou u`mei/j evste) (1 Kor 9,2)
11.
le,gousin o[ti evble,pomen to.n Ku,rion)
12. a;gousin ou=n to.n VIhsou/n avpo. tou/ oi;kou) (Iv 18,28)
13. ouvk e;rcetai o` lh|sth.j meta. lampa,dwn) (Iv 18,3)
14. evgw. Ouv doxa,sw auvto,n) (Iv 8,54)
15. ei=cen evlpi,da eivj to.n qeo,n) (Dj 24,15)
16.
auvto.j a`martwlo.j o[ti h` kardi,a auvtou/ ponhra, evstin)
17. o` qeo,j evdo,xaze to.n pai/da auvtou/ VIhsou/n) (Dj 3,13)
1. Ovo su oni u iju korist (u korist kojih) sam govorio. (Iv 1,30)
2. Uenik nije iznad Gospodina. (Mt 10,24)
3. Vodio sam ga Isusu. (Lk 19,35)
III. Mk 2,1-5
48
LEKCIJA 12
Znaenje imperativa prezenta aktiva
U nainu indikativu oznaka prezent ukazuje na radnju u apsolutnom smislu, tj. na
radnju koja nije odreena. Ova oznaka se ne moe primijeniti na imperativ prezenta. U
imperativu (kao i u drugim nainima prezenta), oznaka prezent oznaava trajnu ili
ponavljanu radnju. Znaenje prezenta kod participa i infinitiva zahtijeva poseban tretman,
budui da ovi naini esto ukljuuju vrijeme radnje koje je istovremeno sa radnjom drugog
glagola u reenici.
Tono znaenje glagolskog oblika u grkom jeziku je teko odrediti i ovo je tema
mnogovrsnih rasprava. Studenti moraju biti svjesni ovoga te uoiti da se grki i hrvatski jezik
u ovom mogu itekako razlikovati.
O znaenju imperativa, usp. lekciju 4.
lu,w( imperativ prezent aktiv
Imperativ prezent aktiv glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 1):
glagolski oblik prezent, stanje aktiv, nain - imperativ
jednina
mnoina
2 lice
lu/&e
lu,&ete
3 lice
lu&e,tw
lu&e,twsan
Odrijei
Neka on odrijei
Odrijeite
Neka oni odrijee
Imperativ nema prvog lica. Umjesto njega se koristi prvo lice konjunktiva, obino
plurala, da bi se nekoga na neto potaklo: odrijeimo [njega, nju, njih, itd.]. Vidi i kasnije
lekciju 71.
Imajui u vidu tumaenje oznake prezent za imperativ, prijevod odrijeuj (trajno) se
moe ponekad donekle i braniti i to u odreenim kontekstima. U drugim pak kontekstima,
prijevod moda i ne bi bio najpogodniji, ak i kad je objektivno implicirana trajna ili
ponavljana radnja.
Imenice poimh,n( eivkw,n( mh,n i aivw,n
Imenice nazalnog korijena tree deklinacije zavravaju na n. One se dijele na dvije
kategorije: 1) one imenice koje pokazuju varijacije u duljini samoglasnika u korijenu; 2) one
imenice koje ne pokazuju varijacije u duljini samoglasnika u korijenu.
Imenice koje pokazuju varijacije u duljini samoglasnika u korijenu dekliniraju se na
sljedei nain (poimh,n( pastir; eivkw,n, slika, oblik) (usp. I 18m i I 20f):
n o`
jednina
poimh,n
g to
u/
d tw
/|
a to,
n
v
poime,n&
oj
poime,n&
i
poime,n&
a
poimh,n
oi`
tw/
n
toi/j
tou,
j
mnoina
poime,n&
ej
poime,n&
wn
poime,si$
n%
poime,n&
aj
poime,n&
49
ej
n h`
g th
/j
d th
/|
a th,
n
v
jednina
eivkw,n
ai`
eivko,n&
oj
eivko,n&i
tw/
n
tai/j
eivko,n&
a
eivkw,n
ta,j
mnoina
eivko,n&e
j
eivko,n&
wn
eivko,si$n
%
eivko,n&a
j
eivko,n&e
j
Korijen rijei poimh,n je poimen&; korijen rijei eivkw,n je eivkon&. On se

nalazi tako da se odbaci genitivni nastavak jednine. U dativu mnoine slovo n korijena ispada
ispred nastavka s.
Imenice koje ne pokazuju varijaciju u duljini samoglasnika u korijenu se dekliniraju na
sljedei nain (mh,n( mjesec; aivw,n, vrijeme, razdoblja, epoha) (usp. I 19 i I 21m):
jednina
mh,n
mhn&o,j
n o`
g to
u/
d tw mhn&i,
/|
a to, mh/n&a
n
v
mh,n
n o`
g to
u/
d tw
/|
a to,
n
v
jednina
aivw,n
aivw/n&o
j
aivw/n&i
aivw/n&a
aivw,n
oi`
tw/
n
toi/j
tou,
j
mnoina
mh/n&ej
mhn&w/n
mh&si,$n
%
mh/n&aj
mh/n&ej
oi`
tw/
n
toi/j
tou,
j
mnoina
aivw/n&ej
aivw,n&w
n
aivw/&si$
n%
aivw/n&aj
aivw/n&ej
Korijen rijei mh,n je mhn&; korijen rijei aivw,n je aivwn&. U dativu mnoine
n se gubi pred nastavkom s.
Povratne zamjenice evmautou/( seautou/ i eàutou/
Povratna zamjenica je zamjenica koja se odnosi na subjekt reenice u kojoj se nalazi,
eksplicitno ili implicitno. Ova zamjenica nema nominativa. Prvo i drugo lice jednine srednjeg
roda ne moe se nai u Novom zavjetu (usp. Zam).
50
prvo lice, jednina
muki
enski
g
evmauto evma
u/
uth/j
d
evmautw evma
/|
uth/|
a
evmauto, evma
n
uth,n
prvo lice, mnoina
muki
enski
g
eàutw/n
eàut
w/n
d
eàutoi/j
eàut
ai/j
a
eàutou,j
eàut
a,j
drugo lice, jednina
muki
enski
g
seautou/
seaut
h/j
d
seautw/|
seaut
h/|
a
seauto,n
seaut
h/n
drugo lice, mnoina
muki
enski
g
eàutw/n
eàut
w/n
d
eàutoi/j
eàut
ai/j
a
eàutou,j
eàut
a,j
srednji
--[ja]
(samoga)
sebe
--[ja](samome) sebi
---
srednji
eàut
w/n
eàut
oi/j
eàut
a,
[ja]
sebe
(samoga)
[mi] (samih) sebe

[mi]
(samima)
sebi
[mi] (same) sebe
srednji
--[ti]
(samoga)
sebe
--[ti](samome) sebi
---
srednji
eàut
w/n
eàut
oi/j
eàut
a,
tree lice, jednina

muki
enski
g
eàutou/ eàu
th/j
d
eàutw/| eàu
th/|
a
eàuto,n eàu
th,n
srednji
eàu
tou/
eàu
tw/|
eàu
to,
tree lice, mnoina

muki
enski
g
eàutw/n
eàut
w/n
srednji
eàut
w/n
[ti]
sebe
(samoga)
[vi] (samih) sebe

[vi]
(samima)
sebi
[vi] (same) sebe
[on]
(samoga)
sebe
[on](samome) sebi
[on]
sebe
(samoga)
[oni] (samih) sebe
51
d
eàutoi/j
eàutou,j
eàut
ai/j
eàut
a,j
eàut
oi/j
eàut
a,
[oni]
(samima)
sebi
[oni] (same) sebe
Treba zamijetiti da su oblici u mnoini isti za sve tri osobe.

le,gomen eàutoi/j $eàutai/j%)
Mi govorimo sebi.
le,gete eàutoi/j $eàutai/j%)
Vi govorite sebi.
le,gousin eàutoi/j $eàutai/j%)
Oni govore sebi.
Striktno govorei, oblici eàutou/( eàuth/j ili eàutw/n bi se uvijek trebali
upotrebljavati kad imamo povratnu uporabu u treem licu koja ukljuuje posjedovanje. No
kao to je ve reeno u lekciji 8, osobe koje su napisale Novi zavjet nisu uvijek pisale po
pravopisnim pravilima grkog jezika: oni su esto koristili nepovratnu zamjenicu treeg lica u
genitivu da bi izrazili povratnu stvarnost.
e;blepe to.n oi=kon auvtou/)
On je vidio svoju kuu.
Ako bi striktno slijedili pravila, onda bi se ovo moralo izrei ovako:
e;blepe to.n oi=kon eàutou/)
U Novom zavjetu imamo i trei nain izraavanja povratne ideje: tree lice nepovratne
zamjenice sa otrim hakom:
e;blepe to.n oi=kon au`tou/)
U zadnja dva primjera nema nejasnoa glede znaenja, zato to su oblici povratni. U
treem primjeru oblik i nije ba najjasniji, no kontekst uglavnom pokazuje da reenicu treba
razumjeti povratno (ili nepovratno).
U prethodnoj lekciji, u Pravilima za naglaske 3, napravljena je razlika izmeu
veine rijei koje smo do sada susreli u rijeima na kraju vjebe; a isto tako je bilo govora o
nekoliko rijei koje se nazivaju enklitinim. Enklitike su rijei koje imaju tendenciju
prebaciti svoj naglasak na prethodnu rije, ako je ta rije sposobna preuzeti naglasak. (Rije
enklitika dolazi od grkog glagola koji znai nasloniti se.) Kao to je reeno u lekciji 11,
enklitike koje smo do sada susreli su mou( moi( i me zamjenice prvog lica; te zamjenice
drugog lica sou( soi i se; te oblici prezenta indikativa glagola eivmi, osim drugog lica
jednine. Zamjeniki oblici su slabe nadopune za naglaene oblike istog padea, te uglavnom
ukazuju da se radi o stvarima koje su manje naglaene.
52
Usporedi avpV evmou/ (Mk 7,6) sa a;ggelo,n mou (Mk 1,2)* Ti, evmoi. kai.
soi, (Mk 5,7 &&& upitna zamjenica ti, nikad nema gravis naglasak) sa VAkolou,qei moi
(Mk 2,14); zhtou/si,n se (Mk 1,37) sa pro.j se, (Mk 9,17). Usporedi takoer e;noco,j
evstin (Mk 3,29) i polloi, evsmen (Mk 5,9) za primjere koji govore o glagolu eivmi,.
Rijei za lekciju 12
evpi,
[Prijed] Zahtijeva genitiv, dativ ili akuzativ. Sa genitivom: na; pred

[prostorno] kraj [prostorno ili u prenesenom smislu oko]; za vrijeme.
Sa dativom: u, na, na temelju. Sa akuzativom: na; to se tie; protiv;
u [vremenski]. Nema velike razlike meu razliitim padeima to se
tie znaenja na.
o` limh,n( lime,noj [I 18m] luka
o`
[I 18m] pastir
poimh,n( poime,n
oj
o`
[I 20m] sila, [boanska] mo
braci,wn( braci,on
oj
o`/h`
[I 20m i I 20f] susjed
gei,twn( gei,tonoj
o`
[I 20m] demon, zao duh
dai,mwn( dai,mon
oj
h`
[I 20f] slika, oblik
eivkw,n( eivko,noj
o`
[I 20m] vladar, voa, upravitelj
h`gemw,n( h`gem
o,noj
h` ciw,n( cio,noj
[I 20f] snijeg
o` {Ellhn( {Ellhnoj [I 19] Grk
o` mh,n( mhno,j
[I 19] mjesec
o`
[I 21m] borba
avgw,n( avgw/noj
o`
[I 21m] razdoblje, epoha, vrijeme
aivw,n( aivw/noj
o`
[I 21m] vinograd
ampelw,n( avmpel
w/noj
o`
[I 21m] zima, zimska oluja
ceimw,n( ceimw/n
oj
o` citw,n( citw/noj [I 21m] tunika
evmautou/
[Zam] svoje, moje
eàutw/n
[Zam] nae, svoje
seautou/
[Zam] tvoje, svoje
eàutw/n
[Zam] vae, svoje
eàutou/
[Zam] njegovo, svoje
eàutw/n
[Zam] njihovo, svoje
h;
[Vez] ili, nego, prije nego. Kad se koristi prilikom usporeivanja i
53
prije i poslije veznika h; stoji isti pade.
Vjebe za lekciju 12
1. oi` gei,tonej e;legon\ ou-to,j evstin) (Iv 9,8)
2. o` uiò.j tou/ avnqrw,pou e;cei evxousi,an evpi, th/j gh/j) (Mk 2,10)
3. ouvk e;comen a;rton meqV eàutw/n)
4. to. i`ma,tion auvtou/ h=n evpi, th/j cio,noj)
5. e;cete to.n auvto.n avgw/na o[n evble,pete evn evmoi, kai. nu/n
avkou,ete evn evmoi,) (Fil 1,30)
6. avpo. seautou/ su. tou/to le,geij* (Iv 18,34)
7. e[xei xwh.n evn tw/| aivw/ni o] e;rcetai) (Mk 10,30)
8. oi` stratiw/tai ouvk e;cousin citw/naj)
9. dida,skale( evpV avlhqei,aj le,geij) (Mk 12,32)
10.
evn tw/| ceimw/ni ciw,n evstin)
11.
o` Cristo,j evstin eivkw.n tou/ qeou/) (2 Kor 4,4)
12.
o` {Ellehn e;legen evn eàutw/|) (Mk 16,3)
13.
evgw, eivmi o` poimh.n o` kalo,j) (Iv 10,11)
14.
meta. tou/ton to.n mh/na e;stai evn tw/| oi;kw| auvth/j)
15.
e;rcetai o` a;nqrwpoj evpi. tw/| ovno,mati tou/ Kuri,ou) (Mk 13,6)
16.
e;cw u`pV evmauto.n stratiw,taj) (Lk 7,8)
17.
evpi. h`gemo,nwn e;sesqe) (Mk 13,9)
18.
o` ku,rioj e;cei avmpelw/na evn evkei,nh| th/| gh/|)
19.
ouvk h=n limh.n evpi. th/j nh,sou)
20.
ouvk e;cete a;rton meqV eàutow/n)
21.
meta. braci,onoj h=gen auvtou.j evk th/j gh/j) (Dj 13,17)
22.
e;rcetai eivj evkklhsi,an h' eivj oi=kon)
23.
oi` dai,monej ouvk h;kouon auvto,n)
24.
evdi,dasken tou.j [Ellhnaj) (Iv 7,35)
25.
ovuk e;cousin a;rton meqV eàutw/n)
26.
e;rcetai evpi. to.n to,pon) (Lk 19,5)
1. Neka ljubav bude nad zemljom i u srcima ljudi. (Mt 9,4; Lk 2,14)
2. Gospodin je dobar pastir i on e biti sa svojim narodom. (Iv 10,11)
3. Kaem da je Isus slika Boga i slava ljudi. (1 Kor 11,7)
III. Mk 2,6-12
54
LEKCIJA 13
Znaenje prezenta aktiva konjunktiva
Samo u indikativu grki glagolski oblici izraavaju po sebi ideju apsolutnog
vremena. Stoga u konjunktivu (kao i u imperativu, optativu, infinitivu, participu) izraz
prezent moe ovjeka zavarati. Izraz prezent se nuno ne mora odnositi na to da se radnja
dogaa sada. Uglavnom ovaj izraz znai da se radi o trajnoj ili ponavljanoj radnji.
O znaenju konjunktiva, usp. lekciju 5.
lu,w( prezent aktiv konjunktiv
Prezent aktiv konjunktiv glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO
1):
glagolski oblik prezent, stanje aktiv, nain konjunktiv
jednina
mnoina
1 lice
lu,&w
lu,&wmen
2 lice
lu,&h|j
lu,&hte
3 lice
lu,&h|
lu,&wsi$n%
Treba uoiti iotu subskriptum u drugom i treem licu jednine.
Imenice path,r( r`h,twr i swth,r
Likvidne osnove (slova r, l, m i n) imenica tree deklinacije zavravaju na l i r. No
l-osnova se u Novom zavjetu pojavljuje samo u rijetkoj rijei o` a[lj( a`lo,j, sol. r-osnova
se dijeli u dvije kategorije: 1) one imenice koje pokazuju promjenu duljine samoglasnika u
osnovi; 2) one imenice koje ne pokazuju promjenu duljine samoglasnika u osnovi.
Imenice koje pokazuju promjenu duljine samoglasnika u osnovi se dijele u dvije vrste.
Jedna, a primjer je imenica path,r, otac, ima skraene oblike u genitivu jednine te u dativu
jednine i mnoine; druga vrsta, a primjer je r`h,twr, govornik, nema tih skraenih oblika
(usp. I 24m i I 33; I 26):
n o`
g to
u/
d tw
/|
a to,
n
v
jednina
path,r
patr&o,j
patr&i,
pate,r&a
pa,ter
mnoina
pate,r&e
j
tw/ pate,r&
n
wn
toi/ patra,&s
j
i$n%
tou pate,r&a
,j
j
pate,r&e
j
oi`
Drugi samoglasnik osnove imenice path,r, e, se gubi u genitivu i dativu jednine te u

dativu mnoine. Nastavak asi dativa mnoine je rezultat fonolokih promjena koje su
vlastite grkom jeziku.
n o`
jednina
r`h,twr
oi`
mnoina
r`h,tor&e
55
g to
u/
d tw
/|
a to,
n
v
n o`
g to
u/
d tw
/|
a to,
n
v
r`h,tor&o
j
r`h,tor&i
r`h,tor&a
r`h/tor
jednina
swth,r
swth/r&oj
swth/r&i
swth/r&a
swth,r
j
tw/ r`hto,r&
n
wn
toi/ r`h,tor&s
j
i$n%
tou r`h,tor&a
,j
j
r`h,tor&e
j
mnoina
oi` swth/r&e
j
tw/ swth,r&w
n
n
toi/ swth/r&si
j
$n%
tou swth/r&a
,j
j
swth/r&e
j
Povratna zamjenica avllh,lwn

Povratna zamjenica u Novom zavjetu je ograniena samo na muki rod (usp. Zam):
muki
g avllh,l
wn
d avllh,lo
ij
a avllh,lo
uj
mnoina
enski
srednji
-------
---
---
---
e;blepon eivj avllh,louj oi` maqhtai,)

Uenici su gledali jedan drugog.
Sljedea paradigma slogova je normativna za naglaske koji ukljuuju enklitike:
prethodna
rije
enklitika
a. i.
ii.
iii.
& & &,

& &,
&,
&
&
&
b. i.
ii.
& & &,

& &,
&&
&&
56
&,
iii.
&&
a. Ako rije ima akutni naglasak na zadnjem slogu, naglasak enklitike koja ima samo
jedan slog se stapa sa akutnim naglaskom.
a. i.
ii.
iii.
avdelfoi, sou
o`do,n
sou
mh,
mh
(Mk 3,32)
(Mk 1,2)
(Mk 5,7)
b. Ako rije ima akutni naglaska na zadnjem slogu, naglasak enklitike koja ima dva
sloga se stapa sa akutnim naglaskom:
b. i.
ii.
iii.
dunato,
n
deiloi,
de,
evsti
n
evste
eivsi
n
(Mk 14,35)
(Mk 4,40)
(Mk 4,15)
Druge paradigme za enklitike bit e predstavljene u sljedeim lekcijama.

Rijei za lekciju 13
para,
h`
gasth,r( gastro,j
h`
quga,thr( qugatro,
j
h` mh,thr( mhtro,j
o` path,r( patro,j
o`
avle,ktwr( avle,kt
oroj
o`
r`h,twr( r`h,toroj
o`
nipth,r( nipth/roj
o` swth,r( swth/roj
avllh,lwn
nu/n
[Prijed 3] Zahtijeva genitiv, dativ i akuzativ. Sa genitivom: pokraj

[samo osoba]. Sa dativom: uz [obino osobe]; prema miljenju, u
oima. Sa akuzativom: do, kraj, pored, vie nego.
[I 24f, I 33] trbuh, utroba, maternica
[I 24f, I 33] ki
[ 24f, I 33] majka
[I 24m, I 33] otac
[I 26] pijetao
[I 26] govornik
[I 25] zdjela, umivaonik, posuda za pranje ruku i nogu, lavor
[I 25] spasitelj
[Zam] jedan drugoga, meusobno
[Pril 2] sada [u vremenskom smislu]; isto tako i u ne-vremenskom
smislu: kako sada stvari stoje; to se sadanje situacije tie.
Vjebe za lekciju 13
1. o` nipth.r e;stai evpi. th/j trape,zhj)
2. e;rcetai o` ponhro.j a;nqrwpoj para. tw/n kakw/n h`gemo,nwn) (Mk
14,43)
3. o` path.r h`mw/n o]j evn toi/j ouvranoi/j avgaqo,j evstin)
57
4. e;stw nu/n evn tw/| oi;kw| auvtou) (Mt 5,37)
5. h` quga,thr mou evn tw/| oi;kw| evsti,n) (Mk 5,35)
6. evn avlhqei,a| ou-toj h=n swth.r tou/ ko,smou) (Mt 22,16; Iv 4,42)
7. h=san parV h`mi/n pai/dej avgaqoi,) (Mt 22,25)
8. e;rcetai i[na ble,ph| to.n avdelfo.n auvtou/)
9. oi` maqhtai. e;legon pro.j avllh,louj) (Mk 4,41)
10. ou-toi, eivsin avdelfoi, mou kai. avdelfai, mou kai. mh,thr mou) (Mk
3,35)
11. nu/n h]n e;ceij ouvk e;stin h` gunh, sou) (Iv 4,18)
12. h` mh,thr e;cei pai/da evn gastri,) (Mk 13,17)
13.
ou-toi oi` r`h,torej ouvk avgaqoi, eivsin)
14. o` oi=koj h=n para. th.n o`do,n) (Mk 4,15)
15.
h=n avle,ktwr para. to.n oi=kon)
1. Ovo je moja majka i ovo je moj otac a ovo su moja braa i ovo su moje sestre. (Mk
3,34-35)
2. Pastiri su govorili jedan drugome na cesti. (Lk 2,15; Mk 4,41; Mk 8,3)
3. Isus dolazi pored kue sa uenicima. (Mk 2,13)
III. Mk 2,13-18
58
LEKCIJA 14
Znaenje prezenta aktiva optativa
Prezent optativ obino ukljuuje da radnja o kojom je rije ima konotaciju trajne ili
ponavljane radnje. Ova radnja se ne mora nuno odvijati u prezentu u apsolutnom smislu. U
ovom smislu prezent aktiv optativ je slian drugim ne-indikativnim nainima imperativu,
konjunktivu, participu i infinitivu.
O znaenju aktivnog stanja, vidi lekciju 9.
O znaenju naina optativa, vidi lekciju 6.
lu,w( prezent aktiv optativ
Prezent optativ aktiv glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 1):
glagolski oblik prezent, stanje aktiv, nain optativ
jednina
mnoina
1 lice
lu,&oimi
lu,&oimen
2 lice
lu,&oij
lu,&oite
3 lice
lu,&oi
lu,&oien
Imenica po,lij i ivcqu,j
Velika grupa imenica tree deklinacije ima korijen koji zavrava na i. Ovo i se
mijenja i postaje e prije nastavaka koji poinju sa samoglasnikom, te u dativu mnoine
(po,lij, grad) (usp. I 28f):
n h`
g th
/j
d th
/|
a th,
n
v
jednina
po,lij
po,le
&wj
po,le
&i
po,li&
n
po,li
ai`
tw/
n
tai/
j
ta,j
mnoina
po,le&ij
po,le&
wn
po,le&s
i$n%
po,le&ij
po,leij
Treba uoiti posebne nastavke za genitiv i akuzativ jednine te nominativ, vokativ i

akuzativ mnoine. Ovu grupu treba posebno paljivo razlikovati od imenica koje se
dekliniraju kao evlpi,j, imenica koju imamo u lekciji 11.
Manja grupa imenica u treoj deklinaciji ima korijen koji zavrava na u. Ovo u
ostaje nepromijenjeno tijekom dekliniranja (ivcqu,j, riba) (usp. I 27m):
jednina
ivcqu
,j
g to ivcqu
u/ ,&oj
d tw ivcqu
/|
,&
a to, ivcqu
n
,&n
v
ivcqu
,
n o`
mnoina
ivcqu,&
ej
tw/ ivcqu,&
n
wn
toi/ ivcqu,&
j
si$n%
tou ivcqu,&
,j
aj
ivcqu,&
ej
oi`
59
Posvojne zamjenice evmo,j( h`me,teroj( so,j i u`me,teroj

Posvojne zamjenice su zamjeniki pridjevi koji se slau s rijeju koju odreuju u rodu,
broju i padeu. One se dekliniraju poput pridjeva a[gioj( a`gi,a( a[gion ili
avgaqo,j( avgawh,( avgaqo,n)
jednina
1 lice evmo,j(
evmh,
( evmo,n
2 lice so,j( sh,( so,n
mnoina
h`me,teroj( h`mete,ra( h`m
e,teron
u`me,teroj( u`mete,ra( u`m
e,teron
e;glepe th.n h`mete,ron tra,pezan)

On je vidio na stol.
e;blepe ta.j h`mete,raj trape,zaj)
On je vidio nae stolove.
Novozavjetni grki jezik nema posvojne zamjenice za tree lice. Ovo nedostatak se
nadomjeta uporabom genitiva pridjeva i osobne zamjenice auvto,j)
Postoji tendencija da se koristi genitiv osobne zamjenice umjesto posvojne zamjenice
kad se izrie posjedovanje, iako je koritenje posvojene zamjenice uvijek legitimno. Tako da
bi reenicu, On je vidio na stol, vjerojatno prije trebali prevesti kao e;blepe th.n
tra,pezan h`mw/n a ne kao e;blepe th.n h`mete,ran tra,pezan, iako je ovaj
zadnji prijevod toan.
prethodna
rije
enklitika
c. i.
ii.
iii.
& & &/

& &/
&/
&
&
&
d. i.
ii.
iii.
& & &/

& &/
&/
&&
&&
&&
c. Ako rije ima cirkumfleks na zadnjem slogu, naglasak enklitike koja ima jedan slog
stapa se sa ovim cirkumfleksom:
c. i.
ii.
iii.
dexiw/n
fwnei/
dw/|j
mou
se
moi
(Mk 10,40)
(Mk 10,49)
(Mk 6,25)
d. Ako rije ima cirkumfleks na zadnjem slogu, naglaska enklitike koja ima dva sloga
stapa se sa ovim cirkumfleksom:
60
ii.
ponhrou
/
h`mw/n
iii.
pou/
d. i.
evsti
n
evsti
n
evsti
n
(Mt 5,37)
(Mk 9,40)
(Mk 14,14)
Rijei za lekciju 14
pro,j
h`
avna,stasij( avnasta,se
wj
h` gnw/sij( gnw,sewj
h` de,hsij( deh,sewj
h`
du,namij( duna,mewj
h` qli,yij( qli,yewj
h` kri,sij( kri,sewj
h`
para,klhsij( paraklh,se
wj
h` pi,stij( pi,stewj
h` po,lij( po,lewj
h` ivscu,j( ivscu,oj
o` ivcqu,j( ivcqu,oj
h` ovsfu,j( ovsfu,oj
o` sta,cuj( sta,cuoj
evmo,j( &h,( &o,n
h`me,teroj( &a( &on
so,j( &h,( &o,n
u`me,teroj( &a( &on
o` Cristo,j( &ou
me,n
[Prijed 3] Zahtijeva genitiv, dativ i akuzativ. Sa genitivom: za

[prednost]. Sa dativom: blizu [vremenski i prostorno]. Sa
akuzativom: prema; sa; blizu; protiv; za [svrha]. U Novom
zavjetu koritenje prijedloga pro,j je ogranieno, uz neke
izuzetke, na akuzativ.
[I 28f] uskrsnue
[I 28f] znanje, poznavanje
[I 28f] molitva, molba
[I 28f] snaga, mo
[I 28f] trpljenje; nesrea, jad; nevolja
[I 28f] sud, osuda
[I 28f] podupiranje, hrabrenje; upozorenje; moljenje, utjeha
[I 28f] vjera
[I 28f] grad
[I 27f] snaga, sila
[I 27m] riba
[I 27f] krsta, slabine
[I 27m] zrno ita
[Zam] moj, moje
[Zam] na
[Zam] tvoj, tvoje
[Zam] va, vae
[I 6m] Krist
[Vez] Ova rije ukazuje na kontrast ili naglasak i esto je bolje
ostaviti je ne prevedenu. esto se koristi u kombinaciji sa
drugim veznicima, npr. me,n ))) de,( s jedne strane ... s
druge strane; me,n ))) avlla,( dakako ... ali. me,n je
postpozitiv.
Vjebe za lekciju 14
1. oi` stratiw/tai e;legon pro.j avllh,louj) (Mk 8,16)
2. h=n i`ma,tion peri. th.n ovsfu.n auvtou/) (Mk 1,6)
3. tou/to ga,r evsti pro.j th/j h`mete,raj evlpi,doj) (Dj 27,34)
4. o` me.n Ku,rioj VIhsou/j e;rcetai eivj to.n ouvrano,n( o` de. maqhth.j
auvtou/ e;rcetai pro.j to.n oi=kon auvtou/) (Mk 16,19)
61
5. h=san ivcqu,ej evn tw/| nipth/ri)
6. e;sontai ga,r ai` h`me,rai evkei,nai qli,yij) (Mk 13,19)
7. o` a;ggeloj le,gei pro.j auvta,j) (Lk 1,13)
8. e;legen auvtw/| o[ti su, ei= o` Cristo,j) (Mk 8,29)
9. o` qeo.j h;koue ta.j deh,seij auvtw/n) (Lk 1,13)
10. oi` maqhtai. tou/ VIhsou/ h;sqion tou.j sta,cuaj) (Lk 6,1)
11. h=san de. pro.j toi/j oi;koij a;ndrej kai. gukai/kej) (Mk 5,11)
12. h` kri,sij e;stai kata. to.n h`me,teron lo,gon) (Dj 18,14)
13. a;ndrej avdelfoi,( ei; evstin evn u`mi/n lo,goj paraklh,sewj pro.j to.n
lao,n( le,gete) (Dj 13,15)
14. o` pai/j e;rcetai pro.j auvto,n) (Mk 1,40)
15. e;cei o` a[gioj avga,phn pro.j to.n qeo.n evx o[lhj th/j ivscu,oj
auvtou/) (Mk 12,30)
16. ouvk e;sti gnw/sij tou/ VIhsou/ evn evkei,nh| th/| po,lei) (Lk 1,77)
17. h` kri,sij h` evmh. dikai,a evsti,n) (Iv 5,30)
18. e;rcetai o` krith.j eivj th.n po,lin) (Mk 14,16)
19. ouv dia. to.n so.n lo,gon pi,stin e;comen) (Iv 4,42)
20. oi` e;cqroi tou/ VIhsou/ le,gousin avna,stasin mh. ei=nai) (Mk 12,18)
21. e;rcetai o` Messi,aj meta. duna,mewj kai. do,xhj) (Mk 13,26)
22. o` VIhsou/j ble,pei th,n pi,stin auvtw/n) (Mk 2,5)
23. h`mete,ra evsti.n h` basilei,a tou/ qeou/) (Lk 6,20)
24. e;rcetai o` Ku,rioj evn h`me,ra| kri,sewj) (Mk 10,15)
1. Isus dolazi sa svojim uenicima u grad govoriti ljudima o Bogu. (Mt 26,36; Mk 5,14;
Mk 8,30)
2. Isus vidi vjeru naroda (svjetine) i kae da je Bog dobar. (Mk 2,5; Mk 8,29)
3. Uenici Kristovi posjeduju znanje o uskrsnuu. (1 Kor 8,1)
III. Mk 2,19-24
62
LEKCIJA 15
Znaenje prezenta aktiva infinitiva
Prezent infinitiv znai da se radnja izraena infinitivom obino smatra ponavljanom
ili trajnom. To ne znai da je radnja u prezentu u apsolutnom smislu. U konstrukciji akuzativ s
infinitivom ovo znaenje prezenta se esto tumai da se radi o radnji koja je istovremena sa
vremenom radnje glavnog glagola.
O znaenju aktiva, vidi lekciju 9.
O znaenju infinitiva, vidi lekciju 4.
lu,w( prezent aktiv infinitiv
Prezent aktiv infinitiv glagola lu,w je lu,&ein (usp. Gl 1, GO 1).
Imenice basileu,j i nou/j
Grupa imenica tree deklinacije ima korijen koji zavrava na eu. Slovo u od
zavretka eu se gubi pred samoglasnikom. U akuzativu mnoine nastavak je eij a ne eaj
(basileu,j, kralj) (usp. I 29):
jednina
basile&
u,j
g to basile,
u/ &wj
d tw basile&
/|
i/
a to, basile,
n
&a
v
basileu
/
n o`
oi`
tw/
n
toi/
j
tou
,j
mnoina
basile&i/j
basile,&w
n
basile&u/s
i$n%
basile&i/j
basile&i/j
Manja grupa imenica tree deklinacije ima osnovu koja zavrava na slovo o koje se
kontrahira sa nekoliko nastavaka (nou/j( pamenje, sjeanje) (usp. I 27m i I 33):
n o`
g to
u/
d tw
/|
a to,
n
v
jednina
nou/j
no&o
,j
no&i
<
nou/
&n
nou/
oi`
tw/
n
toi/
j
tou
,j
mnoina
no,&ej
no&w/
n
nou&si
,$n%
no,&aj
no,&ej
Upitna zamjenica ti,j

Upitna zamjenica se deklinira na sljedei nain:
muki
n ti,j
g ti,noj
jednina
enski
ti,j
ti,noj
srednji
ti,
ti,noj
63
d ti,ni
a ti,na
ti,ni
ti,na
ti,ni
ti,
muki
n ti,nej
g ti,nw
n
d ti,si$
n%
a ti,naj
mnoina
enski
srednji
ti,nej
ti,na
ti,nwn ti,nw
n
ti,si$n ti,si$
%
n%
ti,naj
ti,na
Treba zamijetiti da je naglasak uvijek akutni i da se uvijek nalazi iznad (prve) iote.
Oblici mukog i enskog roda su identini.
ti,j evstin*
Tko je on?
ti, auvth. le,gei*
to ona kae?
ti,j se moe koristiti i kao pridjev:
ti,j basileu,j evstin*
Koji je on kralj?
evk ti,noj po,lew,j evstin*
Iz kojeg je on grada?
prethodna
rije
enklitika
e. i.
ii.
& &, &

&, &
&
&
f.
i.
ii.
& &, &

&, &
& &,
& &,
g. i.
ii.
& &, &

&, &
& &.
& &.
e. Akutni naglasak na predzadnjem slogu rijei iza koje stoji enklitika s jednim slogom
zadovoljava potrebe i rijei ali i enklitike. Naglasak enklitike se ne stavlja na zadnji slog
prethodne rijei: akutni naglasci na iduem slogu iste rijei nikad se ne mogu nai:
e. i.
ii.
plhsi,on
mh,thr
sou
sou
(Mk 12,31)
(Mk 3,32)
64
f. Kao to je reeno gore u toci e, akutni naglasak na predzadnjem slogu rijei iza
koje stoji enklitika s jednim slogom zadovoljava potrebe i rijei ali i enklitike. No situacija se
mijenja kada iza rijei koja ima akutni naglasak na predzadnjem slogu slijedi enklitika sa dva
sloga. U ovom sluaju naglasak se stavlja na zadnji slog enklitike. Ovo se ini da bi se
izbjegla injenica da se nau tri sloga, ukljuujui i enklitiku, koja nemaju nikakvog naglaska.
f. i.
VHli,aj
ii.
oi;kw|
evsti,
n
evsti,
n
(Mk 6,15)
(Mk 2,1)
g. Akutni naglasak na zadnjem slogu enklitike funkcionira prema pravilima akutnog

naglaska, tj. ako nakon enklitike nema dijakritikog znaka i ako sljedea rije nije enklitika,
akutni naglasak se mijenja u gravis:
g. i.
ii.
toiou,tw
n
cro,noj
esti.n
(Mk 1o,14)
evsti.
n
(Mk 9,21)
Rijei za lekciju 15
avnti,
o`
avrciereu,j( &e,w
j
o`
basileu,j( &e,wj
o`
goneu,j( &e,wj
o` grammateu,j(
&e,wj
o`
ièreu,j( &e,wj
o` bou/j( boo,j
o` nou/j( noo,j
o` cou/j( coo,j
qe,lw
me,llw
ti,j( ti,j( ti,
eiv
[Prijed 1] Zahtijeva genitiv: (u)mjesto, za, zbog

[I 29] veliki sveenik
[I 29] kralj
[I 29] roditelj
[I 29] pisar, tajnik
[I 29] sveenik
[I 27m, I 27f; I 33] vol; krava
[I 27m, I 33] sjeanje, pamenje; inteligencija
[I 27m, I 33] prah
[Gl 6, NG 77, GO 1] eljeti. Ova rije esto zahtijeva infinitiv. No
esto trai i i[na reenicu sa konjunktivom. Ova i[na reenica nije
namjerna reenica, nego imenska reenica. O ovome e biti rijei u
lekciji 75. Imperfekt ima nepravilni augment: hv umjesto ev
(h;qelon). Futur ovog glagola se ne nalazi u Novom zavjetu.
[Gl 6, NG 123, GO 1] spremati se to uiniti, namjeravati. Poslije
ovog glagola dolazi infinitiv, obino prezenta ili futura. Imperfekt
moe imati i pravilni augment ev kao i nepravilni augment hv.
[Zam] tko? to? ti, ima i idiomatsko znaenje zato, i to u odreenim
kontekstima, kao to e biti objanjeno u lekciji 73.
[Vez] ako. Ovaj veznik se koristi da bi se uvelo u zavisnu uvjetnu
reenicu koja je u indikativu; ovaj veznik se koristi i kao jedna od
65
rijei kojim se postavlja indirektno pitanje.
Vjebe za lekciju 15
1. eiv su. ei= o` Cristo.j le,ge h`mi/n) (Iv 10,24)
2. ti,j u`mw/n ouv lu,ei to.n bou/n auvtou/* (Lk 13,15)
3. h`mei/j ouvk e;comen kako.n avnti. kakou/ avpo. tou/ qeou/) (Rim
12,17)
4. oi` pai/dej h;qelon ei=nai gonei/j avgaqoi,) (Mk 9,35)
5. o` stratiw,thj h;melle kra,zein)
6. ti,na me le,gousin oi` a;nqrwpoi ei=nai* (Mk 8,27)
7. o` cou/j h=n evpi. th.n tra,pezan)
8. ti,j evstin basileu.j tau,thj th/j po,lewj*
9. o` ièreu.j e;rcetai eivj to. ièro.n i[na le,gh| tw/| qew/|)
10.
e;rcetai pro.j to.n VIhsou/n o` avrciereu,j( o` de. grammateu.j
ouvk e;rcetai)
11.
dia. ti, e;rcetai o` VIhsou/j eivj tou/ton to.n oi=kon* (Mk 2,18)
12.
u`mei/j de. nou/n Cristou/ e;cete) (1 Kor 2,16)
13.
o` ièreu.j h;qele bapti,zein tou.j gonei/j tw/n pai,dwn)
1. Kralj eli uti proroka, no prorok ne eli govoriti pred kraljem.
2. Ako kralj eli biti prvi u kraljevstvu, neka slua glas Boji. (Mk 4,23; Mk 10,44)
3. Jer sin ovjeji je namjeravao imati milosra prema eni koja je imala nadu [upotrijebi
particip]. (Mk 11,13; Iv 11,51)
III. Mk 2,25 3,3
66
LEKCIJA 16
Znaenje prezenta aktiva participa
Dva primjera uporabe participa na hrvatskom su: 1) Glas viueg u pustinji ... 2)
Sluajui glas ...
Grki particip bi se mogao opisati kao glagolski pridjev. Poput glagola, particip u
grkom ima glagolski oblik i stanje te moe zahtijevati objekt. Poput pridjeva, particip se
slae sa imenicom u rodu, broju i padeu. Kod analize participa, svi ovi vidici se moraju uzeti
u obzir.
Razliku izmeu prezenta i ostalih glagolskih oblika participa nije nimalo lako tono
razluiti. ini se da obino prezent particip sadrava u sebi konotaciju trajne ili ponavljane
radnje. Isto tako, esto predstavlja radnju koja se zbiva u isto vrijeme kad i radnja glavnog
glagola, premda ovo nije sluaj u svakoj situaciji.
Stoga kad se govori o glagolskom obliku prezenta participa treba uvijek biti jako
oprezan.
O znaenju participa, vidi lekciju 7.
lu,w( prezent aktiv particip
Prezent aktiv particip glagola lu,w se deklinira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 1,
Pridj 7):
jednina
muki rod
enski rod
srednji rod
n lu,&wn
lu,&ousa
lu/&on
g lu,&ontoj
lu&ou,shj
lu,&ontoj
d lu,&onti
lu&ou,sh|
lu,&onti
a lu,&onta
lu,&ousan
lu/&on
v lu,&wn
lu,&ousa
lu/&on
n
g
d
a
v
muki rod
lu,&ontej
lu&o,ntwn
lu,&ousi$n
%
lu,&ontaj
lu,&ontej
mnoina
enski rod
lu,&ousai
lu&ousw/n
lu&ou,saij
srednji rod
lu,&onta
lu&o,ntwn
lu,&ousi$n%
lu&ou,saj
lu,&ousai
lu,&onta
lu,&onta
Imenica pneu/ma
Imenice srednjeg roda ine brojnu grupu u treoj deklinaciji. Posebno veliki dio ove
grupe ine imenice koje u nominativu zavravaju na ma a korijen im zavrava na at
(pneu/ma( duh) (usp. I 16):
n to
,
g to
u/
jednina
pneu/ma
ta,
pneu,mat
&oj
tw/
n
mnoina
pneu,mat&
a
pneuma,t&
wn
67
d tw
/|
a to
,
v
pneu,mat
&i
pneu/ma
toi/j
pneu,ma&s
i$n%
pneu,mat&
a
pneu,mat&
a
ta,
pneu/ma
Korijen rijei je pneumat-. U dativu mnoine slovo t se gubi pred slovom s.

Neodreena zamjenica tij
Neodreena zamjenica tij ima vie znaenja: netko, svatko, ma tko, itko, bilo tko, neki
ovjek, itd.
Ova zamjenica se deklinira potpuno isto kao i upitna zamjenica ti,j, osim injenice da
je neodreena zamjenica tij enklitika (usp. Zam).
n
g
d
a
n
g
d
a
muki
tij
tino,j
tini,
tina,
jednina
enski
tij
tino,j
tini,
tina,
muki
tine,j
tinw/
n
tisi,
$n%
tina,j
mnoina
enski
srednji
tine,j
tina,
tinw/n tinw/
n
tisi,$n tisi,
%
$n%
tina,j
tina,
srednji
ti
tino,j
tini,
ti
Budui da je tij enklitika, na ovu rije se primjenjuju pravila koja su donesena za

enklitike u lekciji 11 ali i pravila koja e biti donesena u daljnjim lekcijama.
Kao i upitni ti,j, neodreeni tij se moe koristiti i kao pridjev ili kao imenica:
tinej tw/n grammate,wn ...
... neki od pisaca ...
... basileu,j tij ...
... neki kralj ...
prethodna
rije
h. i.
ii.
& &/ &,

&/ &,
enklitika
&
&
68
i.
i.
ii.
& &/ &,

&/ &,
&&
&&
h. Naglasak cirkumfleks na predzadnjem slogu rijei iza koje stoji enklitika sa jednim
slogom ne zadovoljava potrebe same enklitike. Enklitika gubi svoj akutni naglasak, koji
prelazi na rije u kojoj se nalazi cirkumfleks, tako da se akutni naglasak smjeta na posljednji
slog rijei. Tako da imamo slijed: cirkumfleks akut na susljednim slogovima iste rijei:
h. i.
ii.
zhtou/si,
n
oi=da,
se
(Mk 1,37)
se
(Mk 1,24)
i. Naglasak cirkumfleks na predzadnjem slogu rijei iza koje stoji enklitika sa dva
sloga rezultira istim slijedom naglasaka cirkumfleks akut na susljednim slogovima iste
rijei, kao to smo imali u paradigmi h:
i. i.
ii.
evkei/no
i,
ou-toi,
eivsi
n
eivsi
n
(Mk 4,20)
(Mk 4,18)
Rijei za lekciju 16
avna,
to, ai-ma( ai[matoj

to,
ba,ptisma( bapti,smatoj
to, brw/ma( brw,matoj
to, qe,lhma( qelh,matoj
to, o;noma( ovno,matoj
to,
para,ptwma( paraptw,m
atoj
to,
pneu/ma( pneu,matoj
to, r`h/ma( r`h,matoj
to, spe,rma( spe,rmatoj
to, sto,ma( sto,matoj
to, sw/ma( sw,matoj
tij( tij( ti
me,soj( &h( &on
ou[twj
[Prijed 1] Zahtijeva akuzativ. Sa rijeima koje oznaavaju

broj ili mjeru ima diobeni smisao: svaki, svaki pojedinani.
Sa rijeju me,son i genitivom znai kroz u prostornom
smislu, s tim da se akuzativ jednine srednjeg roda pridjeva
me,soj koristi kao imenica.
[I 16] krv
[I 16] krtenje
[I 16] hrana
[I 16] elja, volja; odluka
[I 16] ime
[I 16] grijeh, prijestup
[I 16] duh
[I 16] rije; zgoda, dogaaj
[I 16] sjeme; potomak
[I 16] usta
[I 16] tijelo
[I 16] netko, svatko, ma tko, itko, bilo tko, neki ovjek
[Pridj] srednji
[Pril] tako
Vjebe za lekciju 16
1. dia. ti, ou-toj ou[twj le,gei* (Mk 2,7)
69
2. VAndre,aj evsti.n to. o;noma auvtou/) (Lk 1,63)
3. tou/to, evstin to. qe,lhma tou/ parto,j mou) (Iv 6,40)
4. e;rcetai o` profhth.j avna. me,son tou/ o;clou evn ovno,mati tou/
Kuri,ou) (Mk 7,31; Mk 11,9)
5. gunh, tij e;krazen evk tou o;clou) (Lk 11,27)
6. o` baptisth.j h`ma/j bapti,sei evn pneu,mati a`gi,w|) (Mk 1,8)
7. o` stratiw,thj e;rcetai dia. me,sou auvtw/n) (Lk 4,30)
8. pa,ntej u`mei/j paraptw,mata e;cete)
9. ei=pen o` VIhsou/j\ tou/to, evstin to. ai-ma mou) (Mk 14,24)
10. oi` profh/tai ei=con sto,ma i[na le,gwsin th.n avlh,qeian peri. tou/
qelh,matoj tou/ qeou/) (Lk 21,15)
11. tou/to to. ba,ptisma ouvk evx ouvra,nou h=n) (Mk 11,30)
12. ei=pen o` VIhsou/j\ tou/to, evstin to. sw/ma, mou) (Mk 14,22)
13.
e;rcetai o` o;cloj i[na brw/ma e;ch|)
14.
ta. spe,rmata tw/n pate,rwn uiòi. kai. qugate,rej eivsi,n)
15. u`mei/j e;cete r`h,mata zwh/j evk tou/ qeou/) (Iv 6,68)
1. Neisti duhovi su vidjeli Isusa i vikali su protiv njega. (Mk 3,11)
2. I neki od proroka su govorili da je kraljeva rije bila zla. (Mk 15,35)
3. Ovo je elja onoga koji me krstio ali ne elja moga gospodara (Iv 6,39)
III. Mk 3,4-10
70
LEKCIJA 17
Znaenje futura aktiva infinitiva
Futur infinitiv se relativno rijetko koristi u Novom zavjetu. Prvenstveno se nalazi kao
dodatak glagolu. Kada se koristi u konstrukciji akuzativa s infinitivom uglavnom ukazuje na
budue vrijeme imajui u vidu vrijeme glavnog glagola.
O znaenju infinitiva, vidi lekciju 4.
lu,w( futur aktiv infinitiv
Futur aktiv infinitiv od glagola lu,w se tvori dodavanjem prezentskog nastavka na
futursku osnovu (usp. lekciju 11, i Gl 1, GO 1). Futur aktiv infinitiv od lu,w je stoga
lu,s&ein.
le,gei to.n Cristo.n lu,sein to.n dou/lon)
On kae da e Krist osloboditi roba.
ei=pe to/n Cristo.n lu,sein to.n dou/lon)
On je rekao da e Krist osloboditi roba.
Znaenje futura participa
Futur particip se relativno rijetko koristi u Novom zavjetu. Uglavnom oznaava radnju
koja slijedi nakon radnje glavnog glagola, o kome i ovisi; no ponekad se koristi da bi se
izrazila nakana.
lu,w, futur aktiv particip
Futur aktiv particip od lu,w se tvori dodavanjem nastavaka prezentskog particip na
futursku osnovu (usp. Gl 1, GO 1, Pridj 7). Pravila za modificiranje osnove za glagole u
pojedinim kategorijama su ista kao i za indikativ i infinitiv (usp. lekciju 11).
O znaenju participa, vidi i lekcije 7 i 16.
glagolski oblik futur, stanje aktiv, nain particip
jednina
muki
enski
srednji
n lu,&s&wn
lu,&s&ousa lu/&s&on
g lu,&s&ontoj lu,&s&oush lu,&s&ontoj
j
d lu,&s&onti
lu&s&ou,sh lu,&s&onti
|
a lu,&s&onta lu,&s&ousa lu/&s&on
n
v lu,&s&wn
lu,&s&ousa lu/&s&on
n
g
d
mnoina
muki
enski
lu,&s&ontej lu,&s&ousa
i
lu&s&o,ntw lu&s&ousw
n
/n
lu,&s&ousi$ lu&s&ou,sa
srednji
lu,&s&onta
lu&s&o,ntw
n
lu,&s&ousi$
71
n%
lu,&s&ontaj
lu,&s&ontej
ij
lu&s&ou,sa
j
lu,&s&ousa
i
n%
lu,&s&onta
lu,&s&onta
Ovim zavravamo predstavljanje prezentskih i futurskih glagolskih oblika aktivnog

stanja glagola lu,w.
Imenica te,raj
Manja grupa imenica tree deklinacije koji imaju osnovu na at, zavravaju na aj.
(te,raj, udo, znamenje) (usp. I 17):
n to
,
g to
u/
d tw
/|
a to
,
v
jednina
te,raj
te,rat&oj
ta,
te,rat&i
tw/
n
toi/j
te,raj
ta,
te,raj
mnoina
te,rat&a
tera,t&wn
te,ra&si$n
%
te,rat&a
te,rat&a
Na nekim mjestima Novog zavjeta za nominativ, vokativ i akuzativ jednine se nalazi

oblik te,ra umjesto te,raj.
Pokazna zamjenica o[de
Uz pokaznu zamjenicu ou-toj imamo i pokaznu zamjenicu o[de koja znai ovaj.
Njeno znaenje je isto kao i zamjenice ou-toj, no ni blizu se ne koristi tako esto.
jednina
enski
h[de
th/sde
muki
n o[de
g tou/
de
d tw/|
th|/de
de
a to,nd th,nde
e
n
g
d
a
muki
oi[de
tw/n
de
toi/s
de
tou.s
de
srednji
to,de
tou/d
e
tw/|
de
to,de
mnoina
enski
srednji
ai[de
ta,de
tw/nde tw/n
de
tai/sde toi/s
de
ta,sde ta,de
72
Postoji tendencija koritenja mnoine srednjeg roda zamjenice o[de kao imenice
(ta,de, ove stvari).
Glagolska prezentska osnova koja zavrava na ss
Ne mali broj glagola u Novom zavjetu ima zavretke korijena sa dvostrukom sigmom
(ss) u prezentu indikativu aktivu (npr. tara,ssw). Ovi glagoli imaju palatalski korijen, i
dvostruka sigma je samo zavrni rezultat zvukovnih promjena koje se dogaaju samo u
prezentu; u drugim glagolskim oblicima palatal je kristalno jasno vidljiv. Tako da je futur od
glagola tara,ssw jasno tara,xw (usp. Gl 3).
Sljedea paradigma slogova je normativna za koritenje naglasaka gdje imamo
enklitike:
prethodna
rije
enklitika
i.
ii.
& &, & &,

&, & &,
&
&
k. i.
ii.
& &, & &,

&, & &,
&&
&&
j.
j. i k. Akutni naglasak na pred-predzadnjem slogu rijei ispred kojeg prethodi enklitika

sa jednim ili dva sloga dovodi do toga da se naglasak enklitike smjeta na zadnji slog ove
rijei.
j. i.
ii.
k. i.
ii.
sunqli,bo
nta,
du,nasai,
avsunet
oi,
fa,ntas
ma,
se
(Mk 5,31)
me
(Mk 1,40)
evste
(Mk 7,18)
evsti
n
(Mk 6,49)
Rijei za lekciju 17
pro,
[Prijed 1] Zahtijeva genitiv: pred, u vremenskom ili rjee u prostornom

smislu.
[I 17] sol
[I 17] rog; mo, sila (ovo zadnje znaenje je transformirani smisao od
temeljnog znaenja rijei, rog).
[I 17] kraj; granica; zakljuak
to, a[laj( a[latoj

to,
ke,raj( ke,ratoj
to,
pe,raj( pe,ratoj
to,
[I 17] udo, znamenje
te,raj( te,ratoj
o[de( h[de( to, [Zam] ovo
de
73
diata,ssw
khru,ssw
tara,ssw
u`pota,ssw
fula,ssw
w`j
[Gl 3, NG 183] zapovijedati [zahtijeva dativ]; rasporediti

[Gl 3] javno govoriti, propovijedati, navijetati
[Gl 3] uplaiti, prepasti
[Gl 3, NG 183] podvri, podloiti
[Gl 3] zatiti, uvati, drati, obdravati (zakon, itd.)
[Vez] Ovaj veznik ima mnogo znaenja. Najvanija su: 1) kada, kao
uvod u vremensku reenicu. 2) kao, da bi se nainila usporedba izmeu
imenica i pridjeva, gdje se isti pade koristi i prije i poslije. 3) oko, sa
brojevima da bi se oznaila priblinost.
Vjebe za lekciju 17
1. o` neani,aj e;legen\ to.n no,mon evfu,lasson)
2. ta,de le,gei to. pneu/ma to, a[gion) (Dj 21,11)
3. o` de, ièreu.j pro. th/j po,lew,j evstin) (Dj 14,13)
4. o` Messi,aj evsti. ke,raj evn tw/| oivkw/| tou/ basile,wj)
5. w`j de. ei=pe tou,touj tou.j lo,gouj o` VIhsou/j ble,pei th.n gunai/ka)
6. evdi,wkon tou.j profh,taj pro. h`mw/n)
7. o` qeo.j u`potaxei to.n qa,naton u`po. tou.j po,daj tou/ Cristou/) (Ef
1,22)
8. e;sontai te,rata evn toi/j ouvranoi/j)
9. h` lai/lay evta,rasse th.n qa,lassan)
10.
oi` a;nqrwpoi oi` avgaqoi. e;sontai w`j a;ggeloi evn toi/j
ouranoi/j) (Mk 12,25)
11.
o` VIhsou/j die,tassen toi/j maqhtai/j auvtou/) (Mt 11,1)
12.
u`mei/j evste to. a[laj th/j gh/j) (Mt 5,13)
13.
meta. tau/ta o` VIhsou/j e;rcetai khru,sswn to. euvagge,lion)
(Mk 1,14)
14.
e;rcontai evk tw/n pera,twn th/j gh/j avkou,sontej to.
euvagge,lion tou/ VIhsou/) (Mt 13,42)
1. Neki od proroka su bili plaili ljude. (Dj 15,24)
2. Isus ide u ovaj grad da bi propovijedao. (Mk 1,38)
3. Oni uju rije Boju i uvaju je. (Lk 11,28)
III. Mk 3,11-17
74
LEKCIJA 18
Znaenje aorista
Grki imperfekt, kao to je reeno, odnosi se na prolo vrijeme i, uz to, predstavlja
trajnu ili ponavljanu radnju. Postoji i drugi glagolski oblik u grkom jeziku, koji se, kada se
koristi u indikativu, takoer odnosi na prolo vrijeme. Neki gramatiari smatraju da se
indikativ aorista odnosi na prolu radnju koja je svrena tj. nije trajna ili ponavljana. Ova
gramatika zauzima stav da aorist indikativ ukazuje na prolu radnju bez ikakvog daljnjeg
preciziranja radi li se o trajnoj, ponavljanoj ili svrenoj radnji. Tj. aorist indikativ, kao to
sama rije na grkom aorist (av&o,ristoj( neodreen) govori, jednostavno oznaava
radnju koja se dogaa u prolosti, bez ikakvog drugog odreenja.
lu,w( aorist aktiv indikativ
Postoje dva temeljna oblika aorista, a da meu njima nema razlike u znaenju. Mnogo
ea vrsta se nalazi kod glagola kao to je lu,w i naziva se slabi ili prvi aorist. Drugi se
zove jaki ili drugi aorist. (O njemu e biti rijei u lekciji 43.)
Oba temeljna oblika aorista, kao i imperfekt, imaju augment u indikativu. Tvori se
potpuno isto kao i imperfekt. Augment je znak (morfem, oblije) koji ukazuje na prolo
vrijeme. Budui da grki glagolski oblici ukazuju na apsolutno vrijeme samo u indikativu,
iz toga slijedi da se augment moe nai samo u indikativu. Aorist se nalazi i u drugim
nainima, no bez augmenta. Kad se bude govorilo o aoristu drugih naina, objasnit e se da
izraz aorist u tom kontekstu ukazuje samo na to da se radnja glagola dogaa, bez ikakvih
drugih odreenja. (Za razliku od ovoga imamo prezent u drugim nainima gdje je donekle
ukljuena trajna ili ponavljana radnja.)
O znaenju indikativa, vidi lekciju 2.
Osnova slabog ili prvog aorist se tvori dodavanjem slova s na korijen (lu&) plus
koritenje odreenih nastavaka. Tako da je osnova glagola lu& u stvari lus&) U indikativu,
kao to je reeno, augment se tvori kao i kod imperfekta.
Prvi aorist indikativ aktiv od glagola lu,w je (usp. Gl 1, GO 1):
glagolski oblik aorist, stanje aktiv, nain indikativ
jednina
mnoina
1 lice
e;&lu&s&a
ev&lu,&s&a
men
2 lice
e;&lu&s&aj
ev&lu,&s&at
e
3 lice
e;&lu&s&e$
e;&lu&s&an
n%
Ja sam odrijeio
Ti si odrijeio
On je odrijeio
Mi smo odrijeili
Vi ste odrijeili
Oni su odrijeili
Za one glagole koji zavravaju sa suglasnikom, pravila za dodavanje slova s u

formiranju aorista su ista kao i pravila za dodavanje slova s u formiranju futura. Tako da
imamo slijedee oblike: gra,fw( gra,yw( e;graya* a`gia,zw( a`gia,sw( h`gi,asa*
khru,ssw( khru,xw( evkh,ruxa)
Odmah treba zapamtiti da svi glagoli koji pravilno tvore futur indikativ, ne tvore
pravilno aorist indikativ, i obrnuto. Tako na primjer imamo, a;gw( a;xw( h;gagon
(nepravilni aorist), te evlpi,zw( evlpiw/( h;lpisa (nepravilni futur).
75
Isto tako treba biti svjestan da svi glagoli koje smo do sada susreli u ovoj gramatici ne
tvore aorist pravilno, kao to imamo u paradigmi glagola lu,w. Na primjer, glagol a;gw ima
prvi aorist koji se pravilno tvori i to je h;xa( no uz ovaj oblik se jo ee koristi drugi oblik,
h;gagon( o kojem e biti govora u lekciji 43. U vjebama e se ukazati na aorist glagola
koje smo do sada sreli, s tim da e se naglasiti koji su glagoli nepravilni.
Imenica e;qnoj
Veliki broj imenica tree deklinacije srednjeg roda zavrava u nominativu na oj i ima
korijen koji zavrava na es (e;qnoj( narod):
n to
,
g to
u/
d tw
/|
a to
,
v
jednina
e;qnoj
e;qnouj
ta,
e;qnei
tw/
n
toi/j
e;qnoj
ta,
e;qnoj
mnoina
e;qnh
evqnw/n
e;qnesi$n
%
e;qnh
e;qnh
Zbog relativno velike vanosti ove paradigme bolje je objasniti malo detaljnije ovu
deklinaciju, i vidjeti razloge za razliite oblike.
U ovoj paradigmi imamo tri oita fenomena grke morfologije: 1) izmjenjivanje
korijena evqnos& i to u nominativu, akuzativu i vokativu jednine sa korijenom evqnes&
koji se koristi u ostalim padeima. 2) gubljenje slova s izmeu dva samoglasnika (to
nalazimo u svim oblicima gdje je korijen evqnes& osim u dativu mnoine, i u stvari ovo i
nije pravi izuzetak, budui da je raniji oblik bio evqnes&si); 3) spajanje dva samoglasnika
koji dolaze jedan poslije drugoga (evqneoj evqnouj* evqnea evqnh* evqnewn
evqnwn).
Odnosna zamjenica o[stij
Postoji i alternativni oblik odnosne zamjenice, koji je sastavljen od odnosne zamjenice
o[j i neodreene zamjenice ti,j. Ponekad se ini da ovaj dulji oblik sauvao neto od svog
znaenja iz klasinog grkog jezika gdje je imao konotaciju openitosti, tkogod. No uglavnom
nema razlike u znaenju izmeu oblika o[j (koji je mnogo ei u Novom zavjetu) i o[stij.
Samo nekoliko oblika zamjenice o[stij nalazimo u Novom zavjetu.
n
g
d
a
muki
o[stij
o[tou
&&&
&&&
muki
n oi[tin
ej
g &&&
jednina
enski
h[tij
&&&
&&&
&&&
srednji
o[ti
&&&
&&&
&&&
mnoina
enski
ai[tine
j
&&&
srednji
a[tin
a
&&&
76
d &&&
a &&&
&&&
&&&
&&&
&&&
Nerealni ili uvjeti koji su suprotni injenicama

Sljedea vrsta reenice se naziva nerealna ili suprotna injenicama uvjetna reenica:
Da si bio ovdje, brat moj ne bi umro. Obje reenice su suprotne injenicama: Isus nije bio
prisutan, a Martin brat Lazar je bio mrtav. Na taj nain, u odnosu na ono to se dogodilo, obje
reenice su nerealne.
U grkom jeziku ova vrsta reenice koristi eiv i prolo vrijeme u indikativu u zavisnoj
reenici (protaza), te prolo vrijeme u indikativu (obino sa a;n) u glavnoj reenici
(apodoza).
eiv e;kraxen( evfu,laxa a'n auvto,n)
Da je on viknuo, ja bih ga zatitio.
eiv e;kraxen( evfu,lasson a'n auvto,n)
Da je on vikao, ja bih ga zatitio.
Vrlo esto se ini da se aorist indikativ koristi kada se nerealnost dogaa u prolosti,
dok se imperfekt indikativ koristi kada se nerealnost dogaa u sadanjosti. Ovo praktino
pravilo objanjava vremenske vidike gornjeg prijevoda: prvi primjer koristi aorist i preveden
je kao uvjet suprotan injenicama u prolosti, dok drugi primjer koristi imperfekt i preveden
je kao uvjet suprotan injenicama u sadanjosti. No potrebno je pripaziti na razliite
imbenike koji mogu utjecati na razliita tumaenja koritenja vremena u odnosu na
vremensku vrijednost. Ovdje, kao i u mnogim drugim stvarima, vano je pripaziti na kontekst.
Negacije koje se, ako je potrebno, koriste su ouv ili mh,. mh, se obino koristi u
zavisnoj reenici koja poinje sa eiv. Ako i u glavnoj reenici imamo negaciju, onda se
koristi ouv.
Sljedea paradigma slogova je normativna za koritenje naglasaka gdje imamo
enklitike:
prethodna
rije
l. i.
ii.
iii.
&, &
& &,
& &,
enklitika enklitika
& &,
& &,
&,
&&
&
&&
l. Kada nakon rijei slijedi vie od jedne enklitike, kombinacija prethodne rijei i
enklitika se naziva enklitini lanac. U enklitinom lancu srednja enklitika ili enklitike
uvijek imaju akutni naglasak na slogu jednoslonih enklitika (primjer iii) ili na zadnjem slogu
dvoslonih enklitika (primjeri i te ii). Enklitika na kraju lanca nama naglaska.
l. i.
o[ti
ii.
kalo,n
iii.
kalo,n
eivsi,
n
evsti,
n
se,
tinej
(Mk 9,1)
se
(Mk 9,45)
evstin
(Mk 9,47)
77
Rije se, u primjeru iii je enklitini oblik drugog lica osobne zamjenice a ne naglaeni
oblik kako bi se moglo initi zbog injenice da je naglasak na zadnjem slogu od kalo,n akut
a ne gravis.
Postoje izuzetci koji se odnose na enklitike a tiu se kako gornjih pravila tako i pravila
koja smo prije spominjali. Enklitika moe primiti naglasak kada neposredno nakon nje slijedi
interpunkcijski (npr. e;stin de. [Iv 5,2]; tine.j de. [Iv 7,44]). Osim toga, nakon nekih rijei
enklitini oblik rijei eivmi, zadrava svoj naglasak (npr. ouvk eivmi. [Iv 3,28]). No
nakon ouvk tree lice jednine ima naglasak e;stin (npr. ouvk e;stin [Iv 1,47]; avllaV
e;stin [Iv 7,28]).
Ovim zakljuujemo predstavljanje pravila za naglaske kad se radi o enklitikama.
Rijei za lekciju 18
e;mprosqen
to,
ge,noj( ge,nouj
to,
e;qnoj( e;qnouj
to,
e;qoj( e;qouj
to, e;toj( e;touj
to,
me,roj( me,rouj
to, o;roj( o;rouj
to,
plh/qoj( plh,qo
uj
to,
skeu/oj( skeu,o
uj
to,
sko,toj( sko,tou
j
to
yeu/doj( yeu,d
ouj
o[stij( h[tij( o[ti
a;n
[Prijed 1] Zahtijeva genitiv: ispred. Ova rije je isto tako prilog u

znaenju naprijed [Pril 1].
[I 31] podrijetlo, vrsta, potomak
[I 31] narod, [u mnoini] pogani
[I 31] obiaj, pravo
[I 31] godina
[I 31] dio, [u mnoini] dijelovi, oblast
[I 31] brdo, planina. U genitivu mnoine nalazimo oblike ovrw/n i
ovre,wn
[I 31] mnotvo, obilje
[I 31] posuda, [u mnoini] bogovi
[I 31] tama, mrak
[I 31] la
[Zam] tko, tkogod
[estica] a;n se obino ne prevodi nekom tono odreenom rijeju.
Ona oznaava sluajnost (mogunost, pretpostavku) i prijevod ove rijei
ovisi o kakvoj vrsti sluajnosti (mogunosti, pretpostavci) se radi u
dotinoj reenici i dotinom sluaju.
Vjebe za lekciju 18
1. sko,toj h=n evfV o[lhn th.n gh,n) (Mk 15,33)
2. tou/to o] h;kousan evkh,ruxan evpi. tou/ oi;kou)
3. e;rcetai o` VIhsou/j e;mprosqen tou/ plh,qouj) (Mk 2,12)
78
4. peri. ga.r evmou/ evkei/noj e;graye) (Iv 5,46)
5. evn tw/| qew|/ evsmen\ auvtou/ ga.r kai. ge,noj evsme,n) (Dj 17,28)
6. eiv to. spe,rma tou/ qeou/ h=n( a[gioj a'n h=n)
7. o` a;nqrwpoj evn toi/j o;resin h=n) (Mk 5,5)
8. to. yeu/doj evk th/j avlhqei,aj ouvk e;stin) (1 Iv 2,21)
9. eiv evdo,xase to.n qeo,n( evba,ptisa a'n auvto,n)
10. plh/qoj e;rcetai pro.j auvto,n) (Mk 3,8)
11. ouv kwlu,w auvtou.j oi[tinej e;cousin to. pneu/ma to. a[gion w`j kai.
h`mei/j) (Dj 10,47)
12. o` VIhsou/j e;rcetai kata. to. e;qoj eivj to. o;roj) (Lk 22,39)
13. to. ga.r ièro.n tou/ qeou/ a[gio,n evstin( oi[tine,j evste u`mei/j) (1 Kor
3,17)
14. le,gei o` VIhsou/j\ ouvc e[xeij me,roj metV evmou/) (Iv 13,8)
15. ta. skeu,h tou,tou tou/ avnqrw,pou h=n evn tw|/ oi;kw|) (Lk 17,31)
16. e;rcetai e;mprosqen a;gwn tou.j stratiw,taj) (Lk 19,28)
17. ouvk e;rcetai eivj o`do.n evqnw/n) (Mt 10,5)
18. oi` go,neij e;rcontai katV e;toj eivj th.n ièro,n) (Lk 2,41)
19.
o` qeo.j h`gi,ase tou.j maqhta.j evn th/| avlhqei,a|)
1. Prorok je krstio u pustinji da bi njegovi uenici mogli biti sveti. (Mk 1,4.8)
2. Bilo je znakova meu narodima kao to je prorok napisao [upotrijebi aorist]. (Dj
15,12; Iv 5,46)
3. Bio je neki dobri ovjek pred Isusom. (Lk 14,2)
III. Mk 3,18-24
79
LEKCIJA 19
Znaenje aorista aktiva imperativa
Aorist imperativa uglavnom ne oznaava vrstu radnje samog glagola, za razliku od
prezenta imperativa, koji ima tendenciju da ukljuuje ponavljanu ili trajnu radnju.
O znaenju imperativa, vidi lekciju 4.
gra,fe polla,kij)
Pii esto.
gra,yon paracrh/ma)
Pii smjesta.
Mogue je imati reenicu gra,yon polla,kij, pii esto, no uporaba aorista umjesto
prezenta bi mogla ukazivati na to da autor ne eli naglasiti ponavljanu narav radnje.
lu,w( aorist aktiv imperativ
Aorist aktiv imperativ glagola se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 1):
glagolski oblik aorist, stanje aktiv, nain - imperativ
jednina
mnoina
2 lice
lu/&s&on
lu,&s&ate
3 lice
lu&s&a,tw
lu&s&a,twsan
Pridjev pa/j
Zajedniki pridjev tree i prve deklinacije je pa/j, svi, svaki. Muki i srednji rod se
dekliniraju po treoj deklinaciji, a enski rod prema prvoj deklinaciji (usp. Pridj 12).
n
g
d
a
v
n
g
d
a
v
muki
pa/j
panto,
j
panti,
pa,nta
pa/j
muki
pa,nte
j
pa,nt
wn
pa/si$
n%
pa,nta
j
pa,nte
j
jednina
enski
pa/sa
pa,shj
srednji
pa/n
panto,j
pa,sh|
pa/san
pa/sa
panti,
pa/n
pan/
mnoina
enski
pa/sai
srednji
pa,nta
pasw/n pa,ntw
n
pa,saij pa/si$
n%
pa,saj
pa,nta
pa/sai
pa,nta
80
Broj ei-j
Broj ei-j, jedan, se deklinira na sljedei nain:
n
g
d
a
muki
ei-j
e`no,j
e`ni,
e[na
enski
mi,a
mia/j
mia/|
mi,an
srednji
e[n
e`no,j
e`ni,
e[n
Za razliku od enklitika, koje dobivaju svoje puno znaenje od rijei koje im prethode,
imamo i kategoriju rijei koje se zovu proklitike, koje dobivaju svoje puno znaenje od rijei
koje slijede nakon njih. Najznaajnije proklitike su etiri oblika lana: o`( h`( oi`( te ai`*
prijedlozi eivj( evk $evx%( i evn* veznici eiv i w`j* te negacija ouv. Pod odreenim
uvjetima ove rijei mogu imati akutni naglasak (npr. Mk 4,23: ei; tij( gdje eiv dobiva
naglasak neodreene zamjenice tij; te kod Mt 5,37 gdje je ouv dva puta naglaen, ou' ou;,
zbog posebnog naglaska koju ova rije zahtijeva u kontekstu u kom se nalazi; akutni naglasak
iznad prvog ouv postaje gravis, prema uobiajenim pravilima za naglaske). No ovi izuzetci
su rijetki i ne moe ih se usporediti sa enklitikama koje puno ee preuzimaju naglaske;
studenti stoga ne bi trebali imati problema i trebali bi biti svjesni da proklitike uglavnom
nemaju naglasaka, a kad ih imaju to je vrlo rijetko i uvijek s razlogom, to je oito iz
konteksta.
Rijei za lekciju 19
evnw,pion
a[paj( a[pasa( a[p
an
pa/j( pa/sa( pa/n
[Prijed 1] Zahtijeva genitiv: pred, ispred, u prisutnosti

[Pridj 12] Ovo je pojaani oblik rijei pa/j; moe biti naznaka
uzvienog stila: svaki [do zadnjeg]
[Pridj 12] Jako je teko sasvim tono prevesti ovu rije. Evo nekih
naznaka koje obavezno treba uzeti u obzir. I. pa/j kao pridjev. A.
Bez lana. 1. U jednini: sav, svaki. 2. U mnoini: svi. B. Sa lanom.
1. U jednini: cijeli, sveukupni. 2. U mnoini: svi. II. pa/j kao
imenica: svaki koji, sve mogue. Ako se koriste kao pridjevi, rijei
a[paj i pa/j ne ponaaju se potpuno kao pridjevi to se tie
atributivnih i predikativnih znaenja.
ei-j( mi,a( e[n
[Pridj 19] jedan
mhdei,j( mhdemi, [Pridj 19, Neg] Kao pridjev: ne. Kao imenica: nitko, nita. mhdei,j,
a( mhde,n
za razliku od ouvdei,j, se koristi kada u reenici imamo uporabu
rijei mh,.
ouvdei,j( ouvdemi [Pridj 19, Neg] Kao pridjev: ne. Kao imenica: nitko, nita.
ouvdei,j, za razliku od mhdei,j, se koristi kada u reenici imamo
,a( ouvde,n
uporabu rijei ouv.
avpolu,w
[Gl 1, GO 1] osloboditi, otpustiti
evggi,zw
[Gl 5, 18; NG 45, GO 1] primicati se kome, primaknuti, pribliavati.
Zahtijeva dativ ili prijedlog sa dativom. Perfekt ima znaenje
$evggi,sw%
prezenta.
kaqi,zw $kaqi,sw [Gl 5, NG 90, GO 1] sjediti. Ovaj glagol je obino intranzitivni, tj.
Ne zahtijeva objekt.
%
suna,gw
[Gl 2, NG 4, GO 1 i 4] skupiti, sabirati
81
u`pa,gw
paracrh/ma
polla,kij
[Gl 2, NG 4, GO 1 i 4] otii, odlaziti

[Pril 2] smjesta
[Pril 2] esto, redovito
Vjebe za lekciju 19
1. o` o;cloj evka,qisen evpi. th.n gh,n) (usp. Mk 11,7)
2. e;stai soi do,xa evnw,pion pa,ntwn) (Lk 14,10)
3. o` VIhsou/j polla,kij sunh/ge tou.j maqhta.j auvtou/ eivj evkei/non
to.n to,pon)
4. ouvdei.j avgaqo.j eiv mh. ei-j o1 qeo,j) (Mk 10,18)
5. suna,xw pa,ntaj tou.j karpou,j mou [o` karpo,j( &ou/ = plod, urod,
ljetina]) (Lk 12,17)
6. pa/j o` o;cloj e;rcetai pro.j auvto,n) (Mk 2,13)
7. h` gunh. le,gei tw/| VIhsou/ pa/san th.n avlh,qeian) (Mk 5,33)
8. h` gunh. le,gei tw/| VIhsou/ pa,nta) (usp. Mk 4,34)
9. pa,ntej ga.r auvto.n e;bleyan) (Mk 6,50)
10. pa,ntej oi` maqhtai. h=san su.n tw/| VIhsou/) (usp. Mt 11,13)
11. au[th h` cara. [h` cara,( &a/j = radost] e;stai panti, tw/| law/|) (Lk 2,10)
12. pa/sa sa,rx ble,yei to.n swth/ra) (Lk 3,6)
13. oi` maqhtai. h;ggisan eivj th.n po,lin) (Mt 21,1)
14. a[pantej ga.r ei=con to.n VIhsou/n o[ti profh,thj e;stin) (Mk 11,32)
15. a[pantej ga.r u`mei/j ei-j evste evn Cristw/| VIhsou/) (Gal 3,28)
16. o` maqhth.j evba,ptisen auvto.n kai. tou.j auvtou/ a[pantaj
paracrh/ma) (usp. Dj 16,33)
17. a;lloi de. e;legon o[ti profh,thj w`j ei-j tw/n profhtw/n evstin) (Mk 6,15)
18. u[page eivj to.n oi=ko,n tou pro.j tou.j sou,j) (Mk 5,19)
19. eivj to.n aivw/na evk sou/ mhdei.j karpo.n evsqi,oi) (Mk 11,14)
20. avpo,luson auvtou,j) (Mk 6,36)
21.
o` maqhth.j avpe,lusen auvtou,j)
1. Otpusti je, zato to vie u naoj prisutnosti. (usp. Mt 15,23)
2. Vi kaete njima: Kraljevstvo Boje vam se pribliava. (usp. Lk 10,9)
3. Uenici su ostali (doslovno sjedili) u gradu prema rijei Gospodinovoj (usp. Lk
24,49)
III. Mk 3,25-31
82
LEKCIJA 20
Znaenje aorista aktiva konjunktiva
Aorist aktiv konjunktiv obino ukazuje na narav radnje koju oznaava glagol, bez
ikakve druge konotacije, kao to je to recimo sluaj sa prezentom, gdje uglavnom imamo
konotaciju trajne ili ponavljane radnje.
O znaenju aktiva vidi lekciju 9.
O znaenju konjunktiva, vidi lekciju 5.
lu,w( aorist aktiv konjunktiv
Aorist konjunktiva aktivnog glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1,
GO 1):
glagolski oblik aorist, stanje aktiv, nain - konjunktiv
jednina
mnoina
1 lice
lu,&s&w
lu,&s&wmen
2 lice
lu,&s&h|j
lu,&s&hte
3 lice
lu,&s&h|
lu,&s&wsi$n%
e;rcetai o` basileu.j i[na ble,yh|j auvto,n)
Kralj dolazi da bi ga ti mogao vidjeti.
e;rcetai o` VIhsou/j i[na ble,ph|j to.n qeo,n)
Isus dolazi da bi ti mogao gledati Boga.
Prvi primjer koristi aorist i jednostavno ukazuje na radnju gledanja. Kada bi autor
imao na umu trajni in, onda on ne bi izabrao to znaenje koristei prezent konjunktiv. Stoga
se implicitno vjerojatno moe pretpostaviti da on misli samo na jedan in gledanja, iako e
esto puta kontekst biti taj koji e odreivati konano znaenje.
Drugi primjer koristi prezent da bi oznaio trajni in gledanja Boga.
Pridjev e`kw,n
Druga vrsta pridjeva, koja ima zavretke tree i prve deklinacije, ima korijen koji
zavrava na ont& $e`kw,n( rad, sklon, voljan) (usp. Pridj 7):
muki
n e`kw,
n
g e`ko,n
t&oj
d e`ko,n
t&i
a e`ko,n
t&a
v e`kw,
n
jednina
enski
e`kou/
&sa
e`kou,
&shj
e`kou,
&sh|
e`kou/
&san
e`kou/
&sa
mnoina
muki
enski
n e`ko,nt e`kou/
srednji
e`ko,n
e`ko,n
t&oj
e`ko,n
t&i
e`ko,n
e`ko,n
srednji
e`ko,nt
83
g
d
a
v
&ej
e`ko,nt
&wn
e`kous
i$n%
e`ko,nt
&aj
e`ko,nt
&ej
&sai
e`kou&
sw/n
e`kou,
&saij
e`kou,
&saj
e`kou/
&sai
&a
e`ko,nt
&wn
e`kou/
si$n%
e`ko,nt
&a
e`ko,nt
&a
Ovo je ista paradigma kao i ona prezenta participa glagola eivmi, te prezenta i futura
aktiva participa glagola lu,w.
Brojevi du,o( trei/j i te,ssarej
Broj du,o, dva, se deklinira na sljedei nain (usp. Pridj 22):
muki
n du,o
g du,o
d dusi,
$n%
a du,o
enski
du,o
du,o
dusi,
$n%
du,o
srednji
du,o
du,o
dusi,
$n%
du,o
Broj trei/j( tri, se deklinira na sljedei nain (usp. Pridj 22):

n
g
d
a
muki
trei/j
triw/n
trisi,
$n%
trei/j
enski
trei/j
triw/n
trisi,$n
%
trei/j
srednji
tri,a
triw/n
trisi,$n
%
tri,a
Broj te,ssarej, etiri, se deklinira na sljedei nain (usp. Pridj 22):

muki
n te,ssarej
g tessa,rw
n
d te,ssarsi
$n%
a te,ssaraj
enski
te,ssarej
tessa,rw
n
te,ssarsi
$n%
te,ssaraj
srednji
te,ssara
tessa,rw
n
te,ssarsi
$n%
te,ssara
Naglaavanje imenica i pridjeva razlikuje se od naglaavanja glagola po tome to su
ovi potonji puno regularniji (imaju manje iznimaka). Nema jedinstvenog pravila koje bi
omoguilo da netko bude sto posto siguran kakav e biti naglasak nominativa jednine imenica
i pridjeva. Jednostavno se mora zapamtiti gdje treba staviti naglasak.
U ostalim padeima, naglasak imenica i pridjeva nastoji ostati na istom slogu kao i u
nominativu (mukog roda), naravno ako je to mogue zbog duljine odreenih slogova koji se
nalaze u dotinoj rijei. Tako na primjer a[gioj postaje a`gi,a u nominativu jednine enskog
84
roda zato to je zavrno a dugo. Iz istog razloga je genitiv jednine mukog i srednjeg roda
a`gi,ou( a dativ jednine mukog i srednjeg roda a`gi,w|) No nominativ/akuzativ jednine
srednjeg roda je a[gion zato to je zadnji slog kratak. Zavrni oi i ai se smatraju kratkim
zbog naglaavanja, iako su oni dvoglasnici. Stoga od a[gioj u nominativu mnoine mukog i
enskog roda imamo oblike a[gioi i a[giai( dok je nominativ mnoine srednjeg roda a[gia
(zavrno a u nominativu/akuzativu srednjeg roda je kratko, za razliku od zavrnog a u
nominativu jednine enskog roda).
U prvoj i drugoj deklinaciji, naglasci koji ostaju na istom slogu kao i u nominativu
imaju tendenciju promjene akuta u cirkumfleks u zavrnom slogu, kada ovaj postaje dug.
Tako avdelfo,j postaje avdelfou/( avdelfw/|( avdelfw/n i avdelfoi/j (no akuzativ
mnoine mukog roda ouj nikada ne uzima cirkumfleks iako sadri dugi dvoglasnik).
Rijei za lekciju 20
ovpi,sw
[Prijed 1] Zahtijeva genitiv: iza, poslije [i u prostornom i u

vremenskom smislu]. Ova rije je isto tako prilog sa
znaenjem iza, straga (usp. Pril 1).
a;kwn( a;kousa( a;kon [Pridj 7] nerad, nesklon, koji nee. Vrlo esto e ovu rije
trebati prevesti prilogom nerado.
e`kw,n( e`kou/sa( e`ko [Pridj 7] rad, sklon, voljan. Vrlo esto e ovu rije trebati
prevesti prilogom rado.
,n
du,o( du,o( du,o
[Pridj 22] dva
te,ssarej( te,ssarej( te, [Pridj 22] etiri
ssara
trei/j( trei/j( tri,a
[Pridj 22] tri
h` eivrh,nh( &hj
[I 1] mir
h` oivki,a( &aj
[I 2] kua
to, te,knon( &ou
[I 7] dijete; sin, ki
h` yuch,( &h/j
[I 1] dua; ivot
h` w[ra( &aj
[I 2] sat, vrijeme
dida,skw
[Gl 2, 21; NG 38; GO 1] pouavati (koga, to). Ovaj glagol
trai dva akuzativa, tj. akuzativ za osobu koju se pouava i
akuzativ za stvar koju se pouava.
euvaggeli,zw
[Gl 5, GO 1] propovijedati radosnu vijest, evangelizirati. Ovaj
glagol zahtijeva akuzativ za osobu koja se evangelizira
$euvaggeli,sw%
(evangelizirati koga) i vrlo esto dolazi kao medij deponentni.
Usp. lekciju 45.
pisteu,w
[Gl 1, GO 1] vjerovati (u). Ovaj glagol se koristi apsolutno, ili
sa imenicom u dativu ili akuzativu ili sa prijedlogom te
njegovim objektom.
sw,|zw $sw,sw%
[Gl 5, NG 182, GO 1] spaavati. Iota subskriptum se nalazi
samo u prezentskoj osnovi.
o[te
[Vez] kada. Ovaj veznik se koristi u indikativu.
Vjebe za lekciju 20
1. pisteu,ete evn tw/| euvaggeli,w|) (Mk 1,15)
2. o[te evggi,zousin eivj th.n po,lin( le,gei o` VIhsou/j toi/j maqhtai/j
auvtou/( ~Upa,gete eivj to.n oi=kon evkei/non) (Mk 11,2)
3. e;bleya te,ssaraj avgge,louj) (Otk 7,1)
85
4. e;rcetai o` VIhsou/j eivj to.n oi=kon tou/ maqhtou/ i[na sw,sh| to.n
uiò.n auvtou/)
5. kai. oi` trei/j eivj to. e[n [eivj to. e[n( jedno; eivj oznaava namjeru,
doslovno, za jedno(ga)] eivsin) (1 Iv 5,8)
6. o` qeo.j euvagge,lisen tou.j eàutou/ dou,louj tou.j profh,taj) (Otk 10,7)
7. peri. de. th/j h`me,raj evkei,nhj h' th/j w[raj ouvdei.j le,gei) (Mk 13,32)
8. e;sontai oi` du,o eivj sa,rka mi,an [eivj sa,rka mi,an( doslovno, za jedno
tijelo; u kontekstu, jedno tijelo]) (Mk 10,8)
9. nu/n avpolu,eij to.n dou/lo,n sou evn eivrh,nh|) (Lk 2,29)
10. e[xeij avga,phn tou/ qeou/ sou evx o[lhj th/j kardi,aj sou kai. evx o[lhj
th/j yuch/j sou) (Mk 12,30)
11.
e;rcetai o` maqhth.j a;kwn)
12.
e;rcetai o` maqhth.j e`kw,n)
13. evdi,dasken ga.r auvtou.j o` VIhsou/j w`j evxousi,an e;cwn) (Mk 1,22)
14. a;llouj e;swsen) (Mk 15,31)
15. pa/j o` lao.j e;legen( To. ai-ma evfV h`ma/j kai. evpi. ta. te,kna
h`mw/n) (Mt 27,25)
16. a;nqrwpoj ei=cen te,kna du,o) (Mk 21,28)
17. e;rcetai o` maqhth.j ovpi,sw tou/ VIhsou/) (usp. Mk 8,34)
1. On je vjerovao u evanelje da bi spasio svoju duu. (Mk 1,15; usp. Mk 8,35)
2. Dolaze etiri ene da bi pouavale u kui.
3. I ako [eva,n + konjunktiv] u toj kui postoji sin mira, tvoj mir e biti nad njim. (usp.
Lk 10,6)
III. Mk 3,22 4,4
86
LEKCIJA 21
Znaenje aorista aktiva optativa
Za razliku od prezenta optativa koji ukljuuje trajnu ili ponavljanu radnju, kod aorista
imamo neodreenu radnju. U stvari i aorist moe ukljuivati trajnu ili ponavljanu radnju ali
samo u pojedinanim sluajevima, i samo onda kad sam kontekst ukazuje na to i kad
koritenje aorista ukazuje na to. Ovo pravilo vrijedi za sva tri stanja.
O znaenju optativa, vidi lekciju 6.
lu,w( aorist aktiv optativ
Aorist aktiv optativ glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 1):
glagolski oblik aorist, stanje aktiv, nain - optativ
jednina
mnoina
1 lice
lu,&s&aimi
lu,&s&aimen
2 lice
lu,&s&aij
lu,&s&aite
3 lice
lu,&s&ai
lu,&s&aien
gra,yai paracrh/ma pro.j evme,)
Neka mi on smjesta pie!
gra,foi polla,kij pro.j evme,)
Neka mi on esto pie!
Prvi primjer koristi aorist optativ da bi se izrazila elja koja je povezana sa
pojedinanom radnjom. Sam aorist ne izraava ovakvu radnju sam aorist izraava
jednostavno da se ovdje radi o pisanju. No ovu konotaciju, skupa sa idejom koju naznauje
prilog paracrh/ma, nalazimo ovdje i vidimo da autor misli na pojedinanu radnju.
Drugi primjer koristi prezent optativ da bi izrazio ponavljanu radnju.
Pridjev euvqu,j
Velik broj pridjeva prve i tree deklinacije ima korijen koji zavrava na u (euvqu,j,
ravan, prav [usp. Pridj 14]):
jednina
muki
enski
n euvqu euvqei
,j
/a
g euvqe euvqei
,wj
,aj
d euvqei euvqei
/
,a|
a euvqu euvqei
,n
/an
v euvqu euvqei
,j
/a
muki
mnoina
enski
srednji
euvqu,
euvqe,
wj
euvqei
/
euvqu,
euvqu,
srednji
87
n euvqei
/j
g euvqe,
wn
d euvqe,
si$n%
a euvqei
/j
v euvqei
/j
euvqei/
ai
euvqei/
wn
euvqei,
aij
euvqei,
aj
euvqei/
ai
euvqe,
a
euvqe,
wn
euvqe,
si$n%
euvqe,
a
euvqe,
a
Iz fonetskih razloga umjesto u dolazi e i to prije samoglasnika te u dativu mnoine.

Veznik eva,n te njegova uporaba u kondicionalnim reenicama
Veznik eva,n je nastao od eiv i a;n. Koristi se da bi uveo u ako reenice
(protaza). Nain u protazi je konjunktiv. Glavna reenica takve kondicionalne reenice
(apodoza) moe sadravati prezent indikativ, futur indikativ, imperativ, itd. eva,n se takoer
nalazi u nekim neodreenim relativnim reenicama, premda se u takvim reenicama puno
ee nalazi a;n:
eva.n mh. doxa,sh| qeo,n( a`marti,an e[xei)
Ako on ne bude slavio Boga, on e imati grijeh (e grijeiti).
eva.n mh. doxa,sh| qeo,n( a`marti,an e;cei)
Ako on ne bude slavio Boga, on ima grijeh (grijei).
o]j eva.n mh. doxa,sh| qeo,n( a`marti,an e;cei)
Tkogod ne bude slavio Boga, ima grijeh (grijei).
o]j a'n mh. doxa,sh| qeo,n( a`marti,an e;cei)
Tkogod ne bude slavio Boga, ima grijeh (grijei).
Razlika glagolskih oblika u glavnim reenicama prva dva primjera futur i prezent
ne odraava neku bitnu razliku u znaenju. Slino, razlika izmeu o]j eva.n i o]j a'n u
zadnja dva primjera ne odraava neku bitnu razliku u znaenju.
U genitivu mnoine, imenice prve deklinacije imaju cirkumfleks iznad zadnjeg sloga
bez obzira na kojem mjestu se nalazi naglasak u nominativu jednine: avgapw/n od
avga,ph* stratiwtw/n od stratiw,thj)
Rijei za lekciju 21
e[neka [ili e[neken te [Prijed 1] Zahtijeva genitiv: zbor, radi
ei[neken]
baru,j( &ei/j( &u,
[Pridj 14] teak, ozbiljan
bracu,j( &ei/a( &u,
[Pridj 14] kratak
euvqu,j( &ei/a( &u,
[Pridj 14] ravan, prav
qh/luj( &eia( &u
[Pridj 14] enski
ovxu,j( &ei/a( &u,
[Pridj 14] otar, brz
88
prau<j( &ei/a( &u,
tacu,j( &ei/a& &u,
o` apo,stoloj( &ou
h` dikaiosu,nh( &hj
h` qa,lassa( &hj
o` kairo,j( &ou/
h` kefalh,( &h/j
to, ploi/on( &ou
to, pro,swpon( &ou
eva,n
[Pridj 14] krotak, blag, ljubazan

[Pridj 14] vrst, jak, tvrd
[I 6m] apostol
[I 1] pravda, pravednost
[I 3] more
[I 6m] pogodno vrijeme, pravi as, sadanje vrijeme
[I 1] glava
[I 7] barka, amac
[I 7] lice
[Vez] ako. Ovaj veznik se koristi sa konjunktivom, za razliku
od veznika eiv koji se koristi sa indikativom.
Vjebe za lekciju 21
1. evn evkei,nw| tw|/ kairw/| h;kousen o` o;cloj to.n profh,thn) (usp. Mt
14,1)
2. kai. o]j a'n qe,lh| evn u`mi/n ei=nai prw/toj e;stw u`mw/n dou/loj)
(usp. Mt 20,27)
3. o` de. VIhsou/j prau<j evstin)
4. evpi. h`gemo,nwn kai. basile,wn e;sesqe e[neken evmou/) (usp. Mk
13,9)
5. ouv ga.r ble,peij eivj to. pro,swpon avnqrw,pwn) (Mk 12,14)
6. oi` ga.r no,moi tou/ Kuri,ou barei/j ouvk eivsi,n)
7. h` ma,caira ovxei/a h=n) [h` ma,caira( &hj = no. Usp. lekciju 31, rijei.]
8. tw/n de. avposto,lwn ta. ovno,mata, evstin tau/ta) (Mt 10,2)
9. kai. eva.n me.n h=| h` oivki,a avgaqh,( e;rcetai h` eivrh,ne u`mw/n
evpV auvth,n) (usp. Mt 10,13)
10.
pa/j o` o;cloj pro.j th.n qa,lassan evpi. th/j gh/j h=san) (Mk 4,1)
11.
ble,pei e[na a;ggelon pro.j th/| kefalh/|) (usp. Iv 20,12)
12.
h` ga.r kardi,a sou ouvk e;stin euvqei/a a;mprosqen tou/ qeou/)
(usp. Dj 8,21)
13.
e;rcetai o` profh,thj pro.j u`ma/j evn o`dw/| dikaiosu,nhj) (Mt
21,32)
14.
eva.n de. o` ovfqalmo.j sou ponhro.j h=|( o[lon to. sw/ma, sou
evn tw/| sko,tei e;stai) (usp. Mt 6,23)
15.
evkei,nh h` pai/j bracei/a, evstin)
16.
h=n to. ploi/on evn me,sw| th/j qala,sshj) (Mk 6,47)
17.
e;stw de. pa/j a;nqrwpoj tacu.j eivj to. avkou,ein) (usp. Jak 1,19)
18.
ai` de. qh,leiai tau,thj th/j po,lewj bracei/ai eivsi,n)
1. Nitko nije dobar prorok ako Bog nije s njim (usp. Iv 3,2)
2. Isus ide u barku na samotno mjesto da ne bi bio sa svjetinom. (Mk 6,32)
3. A ostatak [to, loipo,n( &ou/ = ostatak] ena su govorile ove stvari apostolima istog
dana. (Lk 24,10)
III. Mk 4,5-12
89
LEKCIJA 22
Znaenje aorista aktiva infinitiva i participa
Znaenje aorista u infinitivu i participu je isto kao i znaenje aorista u imperativu,
konjunktivu i optativu: neodreena radnja, koja ne mora nuno biti u prolosti. Nema
konotacije ponavljane ili trajne radnje, kao u prezentu. Ovo vrijedi za sva tri stanja.
O znaenju infinitiva i participa, vidi lekciju 4 i 7.
lu,w( aorist aktiv infinitiv i particip
Aorist aktiv infinitiv glagola lu,w je lu/sai (usp. Gl 1, GO 1).
Aorist particip aktiv glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 1,
Pridj 12):
glagolski oblik aorist, stanje aktiv, nain particip
jednina
muki
enski
srednji
lu,&s&asa
lu/&s&an
n lu,&s&aj
g lu,&s&antoj lu&s&a,shj lu,&s&antoj
lu&s&a,sh| lu,&s&anti
d lu,&s&anti
a lu,&s&anta lu,&s&asan lu/&s&an
lu,&s&asa
lu/&s&an
v lu,&s&aj
n
g
d
a
v
muki
lu,&s&antej
lu&s&a,ntw
n
lu,&s&asi$n
%
lu,&s&antaj
lu,&s&antej
mnoina
enski
lu,&s&asai
lu&s&asw/
n
lu&s&a,saij
lu&s&a,saj
lu,&s&asai
srednji
lu,&s&anta
lu&s&a,ntw
n
lu,&s&asi$n
%
lu,&s&anta
lu,&s&anta
Aorist u infinitivu se moe koristiti da bi se opisala ak i trajna ili ponavljana radnja:

hvqe,lhse gra,yai polla,kij)
On je elio esto pisati.
No injenica da je ovdje koriten aorist a ne prezent ukazuje da pisac ili govornik ima
na umu mnoge radnje pisanja koje ukljuuju jednu radnju koja se ne moe razlikovati. Da je
pisac ili govornik kojim sluajem elio naglasiti ponavljanu ili trajnu narav radnje on bi
koristio prezent infinitiv:
hvqe,lhse gra,yein polla,kij)
On je elio esto pisati.
Kada se aorist koristi u kontekstu akuzativa s infinitivom tada aorist ima tendenciju da
ukljuuje prethodno vrijeme, nasuprot prezentu infinitivu, koji ima tendenciju da ukljuuje
istovremeno vrijeme.
90
le,gw to.n a;nqrwpon gra,fein)
Kaem da ovjek pie.
le,gw to.n a;nqrwpon gra,yai)
Kaem da je ovjek pisao.
Nije lako sa sigurnou rei koja je bitna odrednica aorista (usp. lekciju 16). ini se da
prezent particip vrlo esto oznaava radnju koja se dogaa u isto vrijeme kao i radnja glavnog
glagola; no ini se da ovo nije uvijek sluaj. Aorist particip vrlo esto oznaava radnju koja se
dogodila prije radnje glavnog glagola; no ponovno treba rei da ni ovo nije uvijek i u svakom
sluaju. Studenti trebaju biti svjesni, i to odmah na poetku, ove suptilnosti i ne trebaju se
ovih pravila drati kao pijan plota.
Pridjev me,gaj
Pridjev prve i tree deklinacije me,gaj, velik, opsean, se deklinira na sljedei nain
(usp. Pridj 22):
muki
me,ga
j
mega,
lou
mega,
lw|
me,ga
n
me,ga
j
jednina
enski
mega,l
h
mega,l
hj
mega,l
h|
mega,l
hn
mega,l
h
muki
n mega,l
oi
g mega,l
wn
d mega,l
oij
a mega,l
ouj
v mega,l
oi
mnoina
enski
mega,l
ai
mega,l
wn
mega,l
aij
mega,l
aj
mega,l
ai
n
g
d
a
v
srednji
me,ga
mega,l
ou
mega,l
w|
me,ga
me,ga
srednji
mega,l
a
mega,l
wn
mega,l
oij
mega,l
a
mega,l
a
Ova vana rije tako ima dva korijena: mega- i megal-.

enski pridjevi prve deklinacije imaju cirkumfleks u zavretcima genitiva mnoine,
ak i onda kad naglasak u nominativu jednine nije na zavrnom slogu, i to samo kada je
korijen enskog roda razliit od korijena mukog i srednjeg roda. Ako korijen enskog roda
nije razliit, naglasak u genitivu mnoine enskog roda je na istom slogu kao i u mukom i
91
srednjem rodu. Tako da imamo pa/sa pasw/n (usporedi genitiv mukog i srednjeg roda
gdje imamo pa,ntwn), e`dousa e`kousw/n (usporedi genitiv mukog i srednjeg roda
gdje imamo e`ko,ntwn)( euvqei/a euvqeiw/n (usporedi genitiv mukog i srednjeg
roda gdje imamo euvqe,wn)) No imamo a`gi,a a`gi,wn (usporedi genitiv mukog i
srednjeg roda gdje imamo a`gi,wn))
Rijei za lekciju 22
cwri,j
me,gaj( mega,lh(
me,ga
h` avrch,( &h/j
o`
dida,skaloj( &ou
h` evntolh,( &h/j
o` qro,noj( &ou
o` karpo,j( &ou
to,
sa,bbaton( &ou
h`
sunagwgh,
( &h/j
h` cara,( &a/j
dw,deka
loipo,j( &h,( &o,n
presbu,teroj( &oj(
&on
ivdou,
kaqw,j
[Prijed 1] Zahtijeva genitiv: bez; osim, odvojen od. Ova rije se

takoer pojavljuje i kao prilog sa znaenjem nasamo [Pril 3].
[Pridj 22] velik, opsean
[I 1] poetak; vlast
[I 6m] uitelj
[I 1] zapovijed
[I 6m] tron, prijestolje
[I 6m] plod, urod, ljetina
[I 7] subota
[I 1] sinagoga; zajednica
[I 2] radost, veselje
[Pridj 21] dvanaest
[Pridj 1] I. Kao pridjev: preostali. II. Kao prilog: (to,) loipo,n ili
tou/ loipou/ [Pril 3]: odsada. III. Kao imenica to,
loipo,n( &ou/ [I 7] ostatak
[Pridj 2] star, stariji. Ova rije se uglavnom koristi kao imenica,
starjeina.
[Usklik] gledaj! gle!
[Vez] kao, kao to. Ovaj veznik se koristi kada se pravi usporedba
izmeu glagola, tj. reenica, za razliku od w`j koji se koristi kad se
koristi kad se pravi usporedba izmeu imenica i pridjeva. Usp.
lekciju 17 kad se govorilo u rijeima govorilo o w`j.
Vjebe za lekciju 22
1. tau/ta le,gw u`mi/n i[na h` cara. h` evmh. evn u`mi/n h=|) (usp. Iv
15,11)
2. h;ggisen o` kairo.j tw/n karpw/n) (Mt 21,34)
3. e;rcontai pro.j to.n VIhsou/n oi` avrcierei/j kai. oi` grammatei/j kai.
oi` presbu,teroi) (Mk 11,27)
4. h=te evn tw/| kairw|/ evkei,nw cwri.j Cristou/) (usp. Ef 2,12)
5. oi` de. le,gousin auvtoi/j kaqw.j le,gei o` VIhsou/j) (usp. Mk 11,6)
6. VArch. tou/ euvaggeli,ou VIhsou/ Cristou/ uiòu/ qeou/) (Mk 1,1)
7. le,gei pro.j tou.j loipou.j avposto,louj) (usp. Dj 2,37)
8. kai. auvto.j evdi,dasken evn tai/j sunagwgai/j auvtw/n) (Lk 4,15)
9. h=n ga.r h` pai/j evtw/n dw,deka) (Mk 5,42)
10. kai. ivdou. fwnh. evk tw/n ouvranw/n le,gousa( Ou-to,j evstin o` uiò,j
mou) (Mt 3,17)
92
11. to. sa,bbaton dia. to.n a;nqrwpo,n evstin kai. ouvc o` a;nqrwpoj dia.
to. sa,bbaton) (Mk 2,27)
12. kai. kra,xaj fwnh/| mega,lh| [Ovo je dativ naina, ukazujui na nain na koji
se neto dogaa; prijevod: sa velikim glasom (tj. glasno)] le,gei) Ti, evmoi. kai.
soi,( VIhsou/ uiè tou/ qeou/* (Mk 5,7)
13.
to. loipo,n( avdelfoi,( avgaqoi. e;ste)
14. ouvk eivmi. w`j oi` loipoi. tw/n avnqrw,pwn) (usp. Lk 18,11)
15. au[th evsti.n h` mega,lh kai. prw,th evntolh,) (Mt 22,38)
16. ouvk e;stin maqhth.j u`pe.r to.n dida,skalon) (Mt 10,24)
17. o` ouvrano.j qro,noj evsti.n tou/ qeou/) (usp. Mt 5,34)
1. Dijete e biti veliko pred Gospodinom. (usp. Lk 1,15)
2. U poetku je bila Rije koju smo svi mi vidjeli. (usp. Iv 1,1)
3. Ja sam apostol i uitelj pogana u vjeri i istini. (usp. 1 Tim 2,7)
III. Mk 4,13-20
93
LEKCIJA 23
Znaenje perfekta aktiva indikativa
Perfekt tvori cijeli sistem koji je razliit od prezentskog i aoristskog sistema.
Perfektski sistem ima konotaciju radnje koja je zavrena na neki nain. U indikativu perfekt
oznaava trajni, sadanji rezultat prole akcije. Ovo vrijedi za sva tri naina.
lu,w( perfekt aktiv indikativ
Postoje dva naina na koji se tvori perfektski sistem: 1) slabi (koji se ee nalazi),
koji ima slovo k kao karakteristini element koji nalazimo odmah prije nastavaka; 2) jaki
koji nema slovo k prije nastavaka. Znaenje je isto i za slabe i za jake perfektske oblike.
I za slabi i za jaki perfekt karakteristino je udvostruenje; tj. udvostruenje
poetnih elemenata glagolskog korijena. Postoji puno naina udvostruenja, o emu e biti
govora kasnije. Najei nain, glede glagola koji poinju sa jednim suglasnikom, je
ponavljanje jednog suglasnika sa samoglasnikom e, te se ova dva slova dodaju kao prefiks
glagolskom korijenu (ova dva slova se ne dodaju ve postojeem prefiksu, ako se radi o
sastavljenim glagolima). Perfekt aktiv indikativ glagola lu,w se konjugira na sljedei nain
(usp. Gl 1, GO 1):
glagolski oblik perfekt, stanje aktiv, nain - indikativ
jednina
mnoina
le,&lu&k&a
le&lu,&k&amen
1 lice
le,&lu&k&aj
le&lu,&k&ate
2 lice
le,&lu&k&e$n%
le&lu,&k&asi$n%
3 lice
ja sam odrijeio
ti si odrijeio
on je odrijeio
mi smo odrijeili
vi ste odrijeili
oni su odrijeili
Jaki perfekt nema slova k, kao to je ve reeno. Nema jednog odreenog slova koje
se pojavljuje prije nastavaka u jakom perfektu, nego je to slovo uglavnom povezano sa
zadnjim suglasnikom glagolskog korijena. Slijedi primjer jakog perfekta glagola gra,fw koji
ima slovo f (usp. Gl 4, NG 30, GO 1). Ne postoji pravilo po kojem bi unaprijed mogli odrediti
koji glagol ima jaki a koji slabi perfekt.
glagolski oblik perfekt, stanje aktiv, nain - indikativ
jednina
mnoina
1 lice
ge,&graf&a
ge&gra,f&amen
2 lice
ge,&graf&aj
ge&gra,f&ate
3 lice
ge,&graf&e$n% ge&gra,f&asi$n%
ja sam pisao
ti si pisao
on je pisao
mi smo pisali
vi ste pisali
oni su pisali
Kao to je ve reeno, grki perfekt indikativ oznaava trajni rezultat prole akcije:
avpole,luka tou.j dou,louj)
Ja sam oslobodio robove [i oni su sada slobodni kao rezultat moje prole akcije].
94
o] ge,grafa( ge,grafa)
to sam napisao, napisao sam [i to sada stoji kao to sam elio da stoji kad sam to
napisao u prolosti].
Kako se tvori udvostruenje
Oblikovanje udvostruenja ne ovisi o tome radi li se o jakom ili slabom perfektu.
Oblikovanje udvostruenja ovisi o tome kako poinje glagolski korijen, a ne kako on
zavrava. Svaki glagol uglavnom ima samo jednu vrstu udvostruenja. Udvostruenje se
obino odvija na poetku korijena, a ne, ako se radi o sastavljenom glagolu, na poetku
prefiksa.
1) Veina glagola koji poinju sa jednim suglasnikom tvori udvostruenje ponavljajui
jedan suglasnik sa samoglasnikom e te se ovo kao prefiks pridodaje korijenu: lu,w
le,luka* pisteu,w pepisteuka)
2) Ako korijen poinje sa c( f( ili q( samoglasnik koji se udvostruuje je k( p( ili t
(tj. temeljni zvuk bez aspiracije): cra,omai ke,crhmai [zavretci su od medija];
feu,gw pe,feuga* qu,w te,quka)
3) Korijeni koji poinju sa p( b( k( g( t( ili d i nakon kojih slijedi l( m( n( ili r
tvore udvostruenje tako da im se doda prefiks koji se sastoji od prvog suglasnika i slova e:
gra,fw ge,grafa)
4) Korijeni koji poinju sa dva suglasnika razliita od onih koji su naznaeni u toci
broj 3, ili sa dvostrukim suglasnicima (x( z( y), udvostruenje se pravi tako da se doda
prefiks e sa tihim hakom: xeni,zw evxe,nika)
5) Korijeni koji poinju sa r tvore udvostruenje tako da se doda prefiks evr- (ee)
ili rè- (rjee): rì,zomai evrrizwme,noi [nastavci su od medija ili pasiva participa];
rànti,zw rèrantisme,noi [nastavci su od medija ili pasiva participa].
6) Korijeni koji poinju sa samoglasnikom tvore udvostruenje produenjem
samoglasnika, isto kao to se pravi augment u imperfektu i aoristu indikativu. Tako da imamo
e`toima,zw h`toi,maka) Treba uoiti da sa ovim glagolima augment i udvostruenje
izgledaju jako slinim. Zato treba biti oprezan i ne mijeati ih. Udvostruenje se nalazi u svim
nainima perfektskog sistema, dok se augment nalazi samo u indikativu (pluskvamperfektu).
7) Veliki broj glagola ima nepravilno udvostruenje. O ovim glagolima e biti rijei u
sljedeim lekcijama, i neemo ih uzeti previe.
Za sada se studentima preporua da dobro i aktivno naue samo pravila 1, 2 i 6.
Pasivno poznavanje drugih pravila je za sada dovoljno.
Pridjev polu,j
Nepravilni pridjev prve, druge i tree deklinacije je pridjev polu,j, mnogo, puno (usp.
Pridj 22):
n
g
d
a
v
muki
polu,j
pollou/
pollw|/
polu,n
polu,j
jednina
enski
pollh,
pollh/j
pollh/|
pollh,n
pollh,
mnoina
srednji
polu,
pollou/
pollw|/
polu,
polu,
95
n
g
d
a
v
muki
polloi,
pollw/n
polloi/j
pollou,j
polloi,
enski
pollai,
pollw/n
pollai/j
polla,j
pollai,
srednji
polla,
pollw/n
polloi/j
polla,
polla,
Ova rije ima dva korijena: polu- i pollo-. Sa ovim pridjevom se jako rijetko koristi
lan, iako se ponekad moe nai.
U prvoj deklinaciji a u nastavku aj (tj. u genitivu jednine i akuzativu mnoine) je
uvijek duga. Tako da kod Mk 6,6 imamo ta.j kw,maj (w nema cirkumfleksa, pokazujui da
je a u akuzativu plurala duga) te kod Mk 7,4 avpV avgora/j (cirkumfleks iznad a u
genitivu jednine pokazuje da je a duga). No kada se naglasak nalazi iznad a u ovim
nastavcima, onda je to cirkumfleks samo u genitivu; u akuzativu mnoine je akutni ili gravis
naglasak. Tako da kod Mk 7,4 imamo avpV avgora/j a u Dj 13,27 ta.j fwna.j. (Usp.
akutni naglasak iznad a kod lana.) Izuzetak od ovog pravila imamo u h`ma/j i u`ma/j.
Rijei za lekciju 23
plh,n
polu,j( pollh,( polu,
h` grafh,( &h/j
h` evpaggeli,a( &aj
o` li,qoj( &ou
to, paidi,on( &ou
h` sofi,a( &aj
o` cro,noj( &ou
dexio,j( &a,( &o,n
e;scatoj( &h( &on
maka,rioj( &a( &on
mo,noj( &h( &on
e`toima,zw
$e`toima,sw%
qu,w
xeni,zw $xeni,sw%
ràntizw $rànti,sw
%
te,
to,te
[Prijed 1] Zahtijeva genitiv: osim. Ova rije se takoer koristi i kao

veznik i znai ipak, meutim [Vez].
[Pridj 22] mnogo, puno
[I 1] spis; Pismo
[I 2] obeanje
[I 6m] kamen, stijena
[I 7] malo dijete; djetece
[I 2] mudrost
[I 6m] vrijeme
[Pridj 2] desni
[Pridj 1] posljednji, zadnji
[Pridj 2] blagoslovljen, sretan
[Pridj 1] sam, jedini
[Gl 5, GO 1] pripremiti
[Gl 1, GO 1] rtvovati, posvetiti
[Gl 5, GO 1] primiti kao gosta; iznenaditi
[Gl 5, NG 168, GO 1] kropiti
[Vez] Ovo je slabi oblik veznika kai, i ovo je enklitika: i
[Pril 2] tada, u to vrijeme
Vjebe za lekciju 23
1. h`mi/n ga,r evstin h` evpaggeli,a kai. toi/j te,knoij h`mw/n) (usp. Dj
2,39)
2. a;nqrwpoi, tinej evxe,nisan avgge,louj) (usp. Heb 13,2)
3. to,te le,gei auvtoi/j o` VIhsou/j( ~Upa,gete) (usp. Mt 4,10)
4. ouvk h=san a;lloi plh.n auvtw/n) (usp. Mk 12,32)
96
5. ei; tij qe,lei prw/toj ei=nai( e;stw pa,ntwn e;scatoj) (usp. Mk 9,35)
6. paidi,a( evsca,th w[ra evsti,n) (1 Iv 2,18)
7. plh.n ouvc w`j h`mei/j qe,lomen avllV w`j u`mei/j) (Mt 26,39)
8. e`toi,mason th.n o`do.n Kuri,ou) (usp. Mk 1,3)
9. th.n bi,blon kai. pa,nta to.n lao.n evra,ntisen) (usp. Heb 9,19)
10.
kai. evdi,daskon auvto.n evn parabolai/j polla,) (usp. Mk 4,2)
11.
h` o`do.j tou/ Kuri,ou e`toi,mh [e[toimoj( e[toimoj( e[toimon =
spreman, pripravan] evsti,n)
12.
h` pi,stij u`mw/n ouvk e;stin evn sofi,a| avnqrw,pwn avllV evn
duna,mei qeou/) (usp. 1 Kor 2,5)
13.
kai. e;rcetai o` VIhsou/j pro.j tou.j maqhta.j auvtou kai. ble,pei
o;clon polu.n peri. auvtou.j) (usp. Mk 9,14)
14.
ta. e;qnh ouv qu,ousin qew/|) (usp. 1 Kor 10,20)
15.
meta. de. polu.n cro,non e;rcetai o` Ku,rioj tw/n dou,lwn
evkei,nwn) (Mt 25,19)
16.
o` maqhth.j evpi,steuse th/| grafh|/ kai. tw/| lo,gw| o]n ei=pen
o` VIhsou/j) (usp. Iv 2,22)
17.
e`toima,sousin tou.j li,qouj oi` evrga,tai)
18.
maka,rioi oi` ovfqalmoi. oi` ble,pontej a] ble,pete) (Lk 10,23)
19.
o` VIhsou/j evstin evn dexia/| tou/ qeou/) (Rim 8,34)
20.
h=n ta. ploi/a evn me,sw| th/j qala,sshj kai. o` VIhsou/j mo,noj
evpi. th/j gh/j) (usp. Mk 6,47)
21.
oi` dou/loi sunh/gon pa,ntaj( ponhrou,j te kai. avgaqou,j) (usp.
Mt 22,10)
1. On je rekao da zakon nije bio protiv Bojeg obeanja. (usp. Gal 3,21)
2. Otac djeice, viui, ree Ja vjerujem, i svi su sretni. (usp. Mk 9,24)
3. Pismo ne kae da je Krist iz toga grada. (usp. Iv 7,42)
III. Mk 4,21-28
97
LEKCIJA 24
Znaenje pluskvamperfekta aktiva indikativa
Pluskvamperfekt indikativ izraava radnju koja je zavrena u prolosti i naglaava
rezultate te radnje. Ovo vrijedi za sva tri stanja. Jedini nain u kojem se pluskvamperfekt
moe nai je indikativ.
lu,w, pluskvamperfekt aktiv indikativ
Pluskvamperfekt indikativ aktiv glagola lu,w se tvori iz perfektske osnove sa
posebnim nastavcima i augmentom koji se moe i ispustiti (usp. Gl 1, GO 1):
glagolski oblik pluskvamperfekt, stanje aktiv, nain - indikativ
jednina
mnoina
1 lice
$ev%&le&lu,&k&ein $ev
%&le&lu,&k&eimen
2 lice
$ev%&le&lu,&k&eij
$ev%&le&lu,&k&eite
3 lice
$ev%&le&lu,&k&ei
$ev
%&le&lu,&k&eisan
ja sam bio odrijeio
ti si bio odrijeio
on je bio odrijeio
mi smo bili odrijeili

vi ste bili odrijeili
oni su bili odrijeili
Augment se tvori prema pravilima koja su donesena za tvorbu augmenta kod

imperfekta i aorista. Augment se nalazi samo u indikativu pluskvamperfekta.
o] evgegra,fei evgegra,fei)
On je bio napisao, to je bio napisao [i u prolom vremenu koje je naznaeno glavnim
glagolom, to to je napisao, ostalo je napisano].
Pridjev aivw,nioj
Jedna kategorija pridjeva druge deklinacije ima iste oblike za muki i srednji rod
(aivw,nioj, vjean) (usp. Pridj 5):
n
g
d
a
v
muki
aivw,n
ioj
aivwni
,ou
aivwni
,w|
aivw,n
ion
aivw,n
ie
jednina
enski
aivw,ni
oj
aivwni,
ou
aivwni,
w|
aivw,ni
on
aivw,ni
e
srednji
aivw,ni
on
aivwni,
ou
aivwni,
w|
aivw,ni
on
aivw,ni
on
muki
mnoina
enski
srednji
98
n aivw,ni
oi
g aivwni,
wn
d aivwni,
oij
a aivwni,
ouj
v aivw,ni
oi
aivw,ni
oi
aivwni,
wn
aivwni,
oij
aivwni,
ouj
aivw,ni
oi
aivw,ni
a
aivwni,
wn
aivwni,
oij
aivw,ni
a
aivw,ni
a
Mnogi pridjevi ove kategorije su sastavljeni pridjevi, tj. pridjevi sastavljeni od dva
elementa. Na primjer: e;kfoboj( sastavljen od evk i fo,boj [imenica], ili eu;kairoj(
sastavljen od euv i kairo,j [imenica]. Najea vrsta pridjeva u ovoj kategoriji su pridjevi sa
prefiksom privativne alfe. (O ovom govori sljedei podnaslov.)
Privativna alfa
Uobiajeni nain, za pridjeve kojima se daje negativno znaenje, za tvorbu
sastavljenih pridjeva je dodati prefiks av (koji se naziva privativna alfa): dunato,j( moan
avdu,natoj( nesposoban, nemoan. Grki pridjev dunato,j( moan, uglavnom ima tri
zavretka a to su, &o,j( &h,& o,n. No kad dobije negaciju privativne alfe, tada ovaj pridjev
ima iste zavretke za muki i enski rod: &oj( &oj( &on. Privativna alfa uglavnom naglasak
ini recesivnim, tj. naglasak ide na pred-predzadnji slog, kad god je to mogue. Tako se
naglasak pridjeva pisto,j( vjeran, prebacuje na pred-predzadnji slog rijei a;pistoj,
bezvjeran.
U prvoj deklinaciji, ako je zavrna a nominativa jednine kratka, onda je i zavrna a
akuzativa jednine kratka; ako je a nominativa jednine duga, onda je i zavrna a akuzativa
jednine duga. Tako je zavrna a od rijei avlh,qeia kratka, te je i a akuzativa jednine kratka
avlh,qeian. No zavrna a rijei basilei,a je duga, te je i a akuzativa jednine duga
basilei,an. Usp. Mk 5,33 i Mk 4,30.
Kao to je bilo reeno, naglasak u rijeima koje su nastale sa privativnom alfom
nastoji biti recesivan. Tako imamo da rije dunato,j( dunath,( dunato,n postaje
avdu,natoj( avdu,natoj( avdu,naton)
Rijei za lekciju 24
me,cri$j%
[Prijed 1] Zahtijeva genitiv: do, sve do; koliko. Ova

rije se takoer koristi da bi se tvorio veznik sa ou-(
koji ima znaenje dok.
a;dikoj( a;dikoj( a;dikon
[Pridj 5] nepravedan, zao
aivw,nioj( aivw,nioj( aivw,nio [Pridj 5] vjean
n
avka,qartoj( avka,qartoj( avk [Pridj 5] neist, prljav
aqrton
a;karpoj( a;karpoj( a;karpon
[Pridj 5] neplodan, jalov
a`martwlo,j( a`martwlo,j( a` [Pridj 5] grean. [Ne radi se o pridjevu sa privativnom
alfom.] Ova rije se esto koristi i kao imenica, grenik
martwlo,n
[I 6m].
99
a;nomoj( a;nomoj( a;nomon
a;pistoj( a;pistoj( a;piston
e;nocoj( e;nocoj( e;nocon
[Pridj 5] protuzakonit, koji nije pod zakonom

[Pridj 5] bezvjeran, onaj koji ne vjeruje
[Pridj 5] podvrgnut; kriv; odgovoran za [nakon ovog
pridjeva slijedi dativ osobe, ili genitiv stvari, ako su
izraeni u reenici]
e;rhmoj( e;rhmoj( e;rhmon
[Pridj 5] pust, naputen. Ova rije se koristi i kao
imenica, pustinja [I 6f]; usp. lekciju 8.
e[toimoj( e[toimoj( e[toimon [Pridj 5] spreman, pripravan. Mogue je ponekad nai
ovaj pridjev u enskom rodu da zavrava na &h)
ouvra,nioj( ouvra,nioj( ouvra [Pridj 5] nebeski
,nion
avmh,n
[estica] amen; tako je [hebrejska rije]
pa,lin
[Pril 2] opet, jo; osim toga, uz to
pw/j
[Pril 3] kako?
Vjebe za lekciju 24
1. h=n evn th/| sunagwgh/| auvtw/n a;nqrwpoj evn pneu,mati
avkaqa,rtw|) (Mk 1,23)
2. u`mei/j ouvc e[toimoi, evste)
3. o` de. qeo.j th/j eivrh,nhj meta. pa,ntwn u`mw/n) avmh,n) (Rim 15,33)
4. h=n pisto.j me,cri qana,tou) (usp. Fil 2,8)
5. o` qeo,j( ouvk eivmi. w`j oi` loipoi. tw/n avnqrw,pwn( oi] a;dikoi kai.
a`martwloi, eivsin) (usp. Lk 18,11)
6. to. ba,ptisma evx ouvranou/ h=n h' evx avnqrw,pwn* (usp. Mk 11,30)
7. oi` de. pa,lin e;kraxan) (Mk 15,13)
8. h;meqa evn tw/| oi;kw| avpo. th/j prw,thj h`me,raj me,cri tau,thj th/j
w[raj)
9. e;ste pi,stoi tw/| Cristw|/ i[na mh. h=te a;karpoi) (usp. Tit 3,14)
10. dia. tou;to ouvk evpi,steusan( o[ti pa,lin ei=pen o` profh,thj ) ) ) (usp.
Iv 12,39)
11.
khru,ssete to. euvagge,lion me,crij ou- o` Ku,rioj pa,lin h=|
meta. h`mw/n)
12. mh. i;sqi a;nomoj qeou/) (usp. 1 Kor 9,21)
13. pw/j e;stai touto* (usp. Lk 1,34)
14. auvto.j e;nocoj evstin aivwni,ou a`marti,aj) (usp. Mk 3,29)
15.
gu,nai( mh. i;sqi a;pistoj)
16. o` profh,thj h=n evpV evrh,moij to,poij) (Mk 1,45)
17. e;nocoj qana,tou evsti,n) (Mt 26,66)
1. Bio je ovjek pored puta koji je imao duha neistog avla. (usp. Lk 4,33)
2. Pravednici idu u vjeni ivot. (Mt 25,46)
3. Kako ene koje nisu pod zakonom vjeruju mojim rijeima? (Iv 5,47)
III. Mk 4,29-36
100
LEKCIJA 25
Znaenje perfekta aktiva infinitiva, participa i konjunktiva
Perfekt infinitiv, particip i konjunktiv oznaava radnju koja je nastala u prolosti ali
iji uinci traju. Vrijeme je uvijek relativno, budui da naini ovise o glavnom glagolu od
kojeg dobivaju puno znaenje. Ovo vrijedi za sva tri stanja.
O znaenju infinitiva, participa i konjunktiva vidi lekcije 4, 5 i 7.
lu,w( perfekt aktiv infinitiv, particip i konjunktiv
Perfekt infinitiv aktiv od glagola lu,w je le&lu&k&e,nai (usp. Gl 1, GO 1).
le,gousin auvto.n gegrafe,nai evkei/no o] ge,grafen)
Oni kau da je on napisao to je napisao.
auvth. ei=pen auvto.n gegrafe,nai evkei/no o] ge,grafen)
On ree da je on napisao ono to je napisao.
Perfekt aktiv particip glagola lu,w se deklinira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 1,
Pridj 17):
glagolski oblik perfekt, stanje aktiv, nain particip
jednina
muki
enski
srednji
lelukui/a
leluko,j
n lelukw,j
lelukui,aj
leluko,toj
g leluko,toj
lelukui,a|
leluko,ti
d leluko,ti
lelukui/an
leluko,j
a leluko,ta
lelukui/a
leluko,j
v lelukw,j
n
g
d
a
v
mnoina
muki
enski
leluko,tej
lelukui/ai
leluko,twn
lelukuiw/n
leluko,si$n% lelukui,aij
leluko,taj
lelukui,aj
leluko,tej
lelukui/ai
srednji
leluko,ta
leluko,twn
leluko,si$n%
leluko,ta
leluko,ta
Treba zamijetiti da se nominativ i akuzativ jednine srednjeg roda moe vrlo lako
pomijeati sa nominativom jednine mukog roda druge deklinacije.
to. paidi,on teqnhko,j evstin)
Dijete je mrtvo [doslovno, je ono koje je bilo umirue].
Perfekt konjunktiv aktiv glagola lu,w se dobiva spojem perfekta participa aktiva i
konjunktiva glagola eivmi, (usp. Gl 1, GO 1, GO 17):
glagolski oblik perfekt, stanje aktiv, nain konjunktiv
jednina
mnoina
1 lice lelukw,j $&ui/a( &o,j leluko,tej $&ui/ai( &o,ta
% w=
% w=men
101
% h|=j
% h=te
% h|=
% w=si$n%
Perfekt aktiv konjunktiv se rijetko koristi u Novom zavjetu.
Nema ni jednog mjesta u Novom zavjetu gdje se koristi perfekt aktiv imperativ ili
optativ.
Ovom lekcijom zavravamo predstavljanje aktivnog stanja glagola lu,w.
Pridjev avlhqh,j
Jedna kategorija pridjeva tree deklinacije ima korijen koji zavrava na es te ima iste
oblike za muki i enski rod (avlhqh,j( istinit) (usp. Pridj 15):
muki
n avlhqh,j
g avlhqou
/j
d avlhqei/
a avlhqh/
v avlhqe,j
muki
n avlhqei/
j
g avlhqw/
n
d avlhqe,
si$n%
a avlhqei/
j
v avlhqei/
j
jednina
enski
avlhqh,j
srednji
avlhqe
,j
avlhqou/ avlhqo
j
u/j
avlhqei/ avlhqe
i/
avlhqh/
avlhqe
,j
avlhqe,j avlhqe
,j
mnoina
enski
avlhqei/
j
avlhqw/
n
avlhqe,
si$n%
avlhqei/
j
avlhqei/
j
srednji
avlhqh/
avlhqw/
n
avlhqe,
si$n%
avlhqh/
avlhqh/
Oblik avlehqh/ je oblik koji je nastao od avlhqe,sa avlhqe,a (slovo s ima

tendenciju da nestane kad se nae izmeu samoglasnika) avlhqh/ (ovo zadnje je
kontrakcija slova ea u h). Genitiv jednine je nastao od avlhqe,soj avlhqe,oj (s je
nestalo) avlhqou/j (kontrakcija eo u ou). Dativ jednine je nastao od avlhqe,si (s je
nestalo izmeu samoglasnika). Oblik avlhqei/j dolazi od avlhqe,sej avlhqe,ej, s tim
da je ee kontrahirano u ei.
102
Slovo a nominativa i akuzativa mnoine srednjeg roda druge deklinacije je uvijek
kratko. Tako da imamo oblik shmei/a za nominativ i akuzativ mnoine srednjeg roda
imenice shmei/on) Usp. Mk 16,17.
Rijei za lekciju 25
e[wj
[Prijed 1] Zahtijeva genitiv: do. Ova rije se takoer

koristi kao veznik u znaenju dok ili sve dok, i vrlo esto
sa sljedeim rijeima o[tou( ou-( ili a;n [Vez].
avlhqh,j( avlhqh,j( avlhqe,j [Pridj 15] istinit, iskren, zbiljski, realan, istinski
avsebh,j( avsebh,j( avsebe, [Pridj 15] bezboan
j
avsqhnh,j( avsqenh,j( avsq [Pridj 15] slab, bolestan
ene,j
avsfalh,j( avsfalh,j( asfale,j [Pridj 15] siguran
monogenh,j( monogenh,j( [Pridj 15] jedini, jedinac
monogene,j
plh,rhj( plh,rhj( plh/rej
[Pridj 15] cjelovit, kompletan
suggenh,j( suggenh,j( sugg [Pridj 15] srodan. Kao imenice znai, roak [I 30].
ene,j
u`gih,j( u`gih,j( u`gie,j
[Pridj 15] cio, zdrav
yeudh,j( yeudh,j( yeude,j
[Pridj 15] laan. Ova rije se koristi i kao imenica, laac
[I 30].
ouvde ) ) ) ouvde, i mhde, ) [Vez, Neg] Kad se koristi u paru, kao ovdje, ove rijei
znae niti ... niti. Par ouvde se koristi onda kada bi se
) ) mhde,
koristio ouv, a par mhde, se koristi onda kada bi se
koristio mh,. Ove rijei se koriste i pojedinano, gdje
ouvde znai i ne, i koristi se onda kada bi se koristio
ouv,, a isto tako mhde, sa znaenjem i ne, i koristi se
onda kada bi se koristio mh,.
Vjebe za lekciju 25
1. i;sqi u`gih.j avpo. th/j no,sou sou) (usp. Mk 5,34)
2. dida,skale( le,gomen o[ti avlhqh.j ei=) (usp. Mk 12,14)
3. le,ge mhde. toi/j fi,loij sou mhde. toi/j avdelfoi/j)
4. o` pai/j e;legen ouvde. toi/j fi,loij auvtou/ ouvde. toi/j avdelfoi/j)
5. qe,lw cw,rij tou/ Cristou/ ei=nai u`pe.r tw/n avdelfw/n mou kai.
suggenw/n mou kata. sa,rka) (usp. Rim 9,3)
6. fu,lasse tou.j pai/daj e[wj avpolu,ei to.n o;clon) (usp. Mk 6,45)
7. fu,lasse tou.j pai/daj e[wj ou- avpolu,sh| to.n o;clon) (usp. Mk 14,32)
8. fu,lasse tou.j pai/daj e[wj a'n avpolu,sh| to.n o;clon) (usp. Mk 9,1)
9. h=san profh/tai yeudei/j evn th/| po,lei)
10.
o` VIhsou/j plh,rhj h=n pneu,matoj a`gi,ou) (usp. Lk 4,1)
11.
e;somai meqV u`mw/n e[wj th/j h`me,raj evkeinhj) (Mk 14,25)
12.
ei=cen qugate,ra monogenh/ w`j evtw/n dw,deka) (usp. Lk 8,42)
13.
le,geij auvto.n h`toimake,nai th.n tra,pezan*
14.
e;legen o` profh,thj peri. tw/n avsebw/n avnqrw,pwn)
15.
h;mhn toi/j avsqene,sin avsqenh,j) (usp. 1 Kor 9,22)
16.
le,gw tw/| ièrei/ tw|/ tequko,ti)
103
17.
ouvde. ble,pw to. avsfale,j) (usp. Dj 21,34)

1. Kaem da istinski proroci nisu vikali. (usp. Iv 1,15)
2. Oni koji me alju su istiniti, oni koji me ne uju (sluaju) su lani. (usp. Iv 8,26)
3. Tama je bila nad cijelom zemljom sve do prvog sata. (usp. Mk 15,33)
III. Mk 4,37 5,3
104
LEKCIJA 26
Znaenje medija
Grka gramatika ima tri stanja: aktiv, medij i pasiv. Aktivno stanje ukazuje na to da je
gramatiki subjekt reenice stvarni initelj radnje. Pasivno stanje ukazuje na to da je
gramatiki subjekt reenice na neki nain primatelj radnje. U grkom jeziku postoje razliiti
oblici kojima se izraava aktivno stanje. (Usp. lekcije 9-25, o aktivnom stanju glagola lu,w.)
O pasivnom stanju e biti govora u kasnijim lekcijama. (Usp. lekcije 36-42 o pasivnom stanju
glagola lu,w.) Postoje i razliiti oblici kojima se izraava medijsko stanje, iako su neki od
ovih oblika identini sa nekim oblicima pasivnog stanja.
Medij ukazuje na to da glagol ima neki posebni odnos sa subjektom; on nadilazi odnos
aktivnog glagola sa svojim subjektom. Ovaj odnos moe biti razliitih vrsta i bit e jasniji
kroz primjere o mediju koji e biti doneseni u narednim lekcijama. U Novom zavjetu uporaba
medija je puno manja nego to je bila uporaba medija u ranijim fazama grkog jezika. Ipak,
uporabu medija nalazimo i u Novom zavjetu. Isto tako treba rei da oblici medija slue i kao
oblici za mnoge deponentne glagole, tj. glagole koji imaju aktivno znaenje ali oblike
medija (usp. lekciju 45).
lu,w, prezent medij indikativ
Prezent medij indikativ glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 2):
glagolski oblik prezent, stanje medij, nain - indikativ
jednina
mnoina
1 lice lu,&omai
lu&o,meqa
2 lice lu,&h|
lu,&esqe
3 lice lu,&etai
lu,&ontai
ja sam se odrijeio
ti si se odrijeio
on se je odrijeio
mi smo se odrijeili
vi ste se odrijeili
oni su se odrijeili
Oblik lu,h| je kontrakcija od lu,esai $lu,esai lu,eai lu,hi lu,h|%)

U Novom zavjetu nema ni jednog primjera gdje se glagol lu,w koristi u mediju. No
glagol ni,ptw, prati, ima nekoliko primjera jasne uporabe medija. Usporedi sljedee
primjere:
o` Cristo.j ni,ptei tou.j po,daj tw/n avposto,lwn)
Krist pere noge apostolima.
o` avnh.r ni,ptetai)
ovjek se pere.
U drugom primjeru, glagol ni,ptetai je u mediju. Reenica nema objekta, budui da
je objekt ukljuen u samom glagolu. No u Novom zavjetu imamo i glagola u mediju koji
imaju direktni objekt u akuzativu:
o` avnh.r ni,ptetai to. pro,swpon auvtou/)
ovjek pere svoje lice.
Imenica ma,rtuj
105
Imenica ma,rtuj, svjedok, se deklinira na sljedei nain (usp. I 33):
n o`
g tou
/
d tw/|
a to,
n
v
jednina
ma,rtuj
ma,rtur
&oj
ma,rtur
&i
ma,rtur
&a
ma,rtuj
oi`
tw/
n
toi/j
tou,
j
mnoina
ma,rtur&ej
martu,r&w
n
ma,rtu&si$
n%
ma,rtur&aj
ma,rtur&ej
Osnova imenice ma,rtuj je martur-. Nema ni jedne druge rijei iz ove kategorije u
Novom zavjetu.
Slova a kojim zavravaju pridjevi druge deklinacije u nominativu i akuzativu mnoine
srednjeg roda, uvijek je kratko; isto kao to je sluaj sa a kod imenica (usp. pravila za
naglaske 17). Tako da imamo a[gia u 1 Kor 7,14. Ovo usporedi sa a`gi,a (nominativ
jednine enskog roda) u Rim 11,16 (dva puta). Usporedi, pravila za naglaske 12 i 15.
Rijei za lekciju 26
e;xw
o`
ma,rtuj( ma,rtu
roj
h`
parabolh,
( &h/j
h`
swthri,a( &aj
o` fo,boj( &ou
h` fulakh,( &h/j
kako,j(
&h,
( &o,n
mikro,j(
&a,
( &o,n
o[soj( &h( &on
tuflo,j(
&h,
( &o,n
avpe,cw
a;rcw
bapti,zw
ni,ptw
pare,cw
rànti,zw
[Prijed 1] Zahtijeva genitiv: izvan, vani. Ova rije se takoer koristi kao
prilog: vani, napolju [Pril 1].
[I 33] svjedok; muenik
[I 1] prispodoba, usporedba; simbol
[I 2] spasenje; osloboenje
[I 6m] strah
[I 1] straa, zatvor
[Pridj 1] zao; lo. Kao imenica rije znai: teta, ozljeda, povreda [I 7].
[Pridj 2] malen. Kao prilog $mikro,n%: brzo, uskoro [Pril 2].
[Pridj 1] tako velik kao, tako puno kao, koliko ... toliko
[Pridj 1] slijep
[Gl 2, NG 68, GO 1-2, 4] aktiv prijelazno: primati; aktiv neprijelazno:
biti udaljen; medij: uzdravati se od; izbjegavati [sa genitivom].
[Gl 2, NG 19, GO 1-2] aktiv: vladati [sa genitivom]; medij: poeti,
zapoeti
[Gl 5, NG 23, GO 1-2] aktiv: usp. lekciju 11; medij: krstiti se, prati se
[Gl 5, 4, GO 1-2] aktiv: prati [nekoga ili neto]; medij: prati sebe
[Gl 2, NG 68, GO 1-2, 4] aktiv: prepustiti, pruiti, dati; medij: ponuditi
se, izloiti se
[Gl 5, NG 168, GO 1-2] aktiv: usp. lekciju 23; medij: prati se
106
fula,ssw
evkei/
w-de
[Gl 3, GO 1-2] aktiv: usp. lekciju 17; medij: izbjegavati, kloniti se;
obdravati [zakon, pravila, itd.].
[Pril 1] tamo
[Pril 1] ovdje
Vjebe za lekciju 26
1. ouvde.n kako.n eu`ri,skomen evn tw/| avnqrw,pw| tou,tw|) (Dj 23,9)
2. eiv tufloi. h=te( ouvk a'n ei;cete a`marti,an) (Iv 9,41)
3. kalo,n evstin h`ma/j w-de ei=nai) (Mk 9,5)
4. eiv ouv bapti,zontai ouvk evsqi,ousin) (usp. Mk 7,4)
5. kai. ouvk e;stin evn a;llw| ouvdeni. h` swthri,a) (Dj 4,12)
6. i;sqi e;kei e[wj a'n le,gw soi) (usp. Mt 2,13)
7. a;rcetai o` VIhsou/j dida,skein auvtou.j polla,) (usp. Mk 6,34)
8. auvto. to. bi,blion kai. pa,nta to.n lao.n evra,ntisen) (Heb 9,19)
9. fula,ssomai avpo. pa,shj avdiki,aj) (usp. Lk 12,15)
10. avpe,cete th.n para,klhsin u`mw/n) (usp. Lk 6,24)
11. eiv ouv rànti,zontai ouvk evsqi,ousin) (usp. Mk 7,4, u kritikom aparatu)
12. eva,n ti,j mou avkou,sh| tw/n r`hma,twn kai. mh. fula,xh( a;diko,j
evstin) (usp. Iv 12,47)
13. h` de. kardi,a auvtw/n avpe,cei avpV evmou/) (usp. Mt 15,8)
14. avpeco,meqa ai[matoj) (usp. Dj 15,29)
15. o` VIhsou/j eàuto.n pare,cetai h`gemo,na) (usp. Tit 2,7)
16. o` qeo.j pare,cei h`mi/n pa,nta) (usp. 1 Tim 6,17)
17. oi` stratiw/tai ouvc eu`ru,skousin auvtou.j evn th/| fulakh|/) (usp. Dj
5,22)
18. u`mei/j ma,rturej tou,twn) (Lk 24,48)
19. kai. evdi,dasken auvtou.j evn parabolai/j polla,) (Mk 4,2)
20. o` de. VIhsou/j e;xw evpV evrh,moij to,poij h=n) (Mk 1,45)
21. a[pantej o[soi ei=con avsqenei/j h;gagon auvtou.j pro.j auvto,n) (usp.
Lk 4,40)
22.
o` de. VIhsou/j e;rcetai e;xw th/j po,lewj)
23. Ku,rie( su, mou ni,pteij tou.j po,daj* (Iv 13,6)
24. ouv ga.r ni,ptontai ta.j cei/raj auvtw/n o[te a;rton evsqi,ousin) (Mt
15,2)
25. e;ti cro,non mikro.n meqV u`mw/n eivmi) (Iv 7,33)
1. Vi ete biti moji svjedoci u ovom gradu, ako budete vjerni. (Lk 24,48)
2. Djeca poinju vikati ako su njihovi roditelji daleko.
3. Bog daje vjeru za sve po uskrsnuu Isusovu. (usp. Dj 17,31)
III. Mk 5,4-12
107
LEKCIJA 27
lu,w, imperfekt medij indikativ i prezent medij imperativ
Imperfekt medij indikativ glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO
2):
glagolski oblik imperfekt, stanje medij, nain - indikativ
jednina
mnoina
1 lice
ev&lu&o,men
ev&lu&o,meqa
2 lice
ev&lu,&ou
ev&lu,&esqe
3 lice
ev&lu,&eto
ev&lu,&onto
ja se odrijeivah
ti se odrijeivae
on se odrijeivae
mi se odrijeivasmo
vi se odrijeivaste
oni se odrijeivae
Oblik evlu,ou je kontrakcija oblika evlu,eso $evlu,eso evlu,eo evlu,ou

%)
Augment (koji se nalazi samo u indikativu) se tvori na isti nain na koji se tvori i
augment imperfekta indikativa aktivnog (usp. lekciju 10). Augment se moe nai samo u
prolim glagolskim oblicima i to u indikativu, tj. moe se nai samo u imperfektu, aoristu i
pluskvamperfektu.
O znaenju medija, vidi lekciju 26.
O znaenju imperfekta, vidi lekciju 10.
Prezent medij imperativ glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 2):
glagolski oblik prezent, stanje medij, nain - imperativ
jednina
mnoina
2 lice lu,&ou
lu,&esqe
3 lice lu&e,sqw
lu&e,sqwsan
odrijei se
neka se on odrijei
odrijeite se
neka se oni odrijee
Oblik lu,&ou je kontrakcija od lu,eso $lu,eso lu,eo lu,ou%)

O znaenju prezenta imperativa, vidi lekciju 12.
Komparativni pridjev mei,zwn
Pridjev mei,zwn, vei, se deklinira na sljedei nain (usp. Pridj 11):
muki
mei,zwn
mei,zon&oj
mei,zon&i
mei,zon&a /
mei,zw
v mei,zwn
n
g
d
a
jednina
enski
mei,zwn
mei,zon&oj
mei,zon&i
mei,zon&a /
mei,zw
mei,zwn
srednji
mei/zon
mei,zon&oj
mei,zon&i
mei/zon
mei/zon
108
muki
n mei,zon&ej /
mei,zouj
g meizo,n&wn
d mei,zo&si$n%
a mei,zon&aj /
mei,zouj
v mei,zon&ej /
mei,zouj
mnoina
enski
mei,zon&ej /
mei,zouj
meizo,n&wn
mei,zo&si$n%
mei,zon&aj /
mei,zouj
mei,zon&ej /
mei,zouj
srednji
mei,zon&a /
mei,zw
meizo,n&wn
mei,zo&si$n%
mei,zon&a /
mei,zw
mei,zon&a /
mei,zw
Ovdje postoje dva korijena. Jedan koji je zajedniki svim oblicima je meizon-.
Alternativni oblici dolaze od osnove meizos-. U akuzativu jednine mukog i enskog roda
oblik mei,zw dolazi od mei,zosa mei,zoa mei,zw( gdje se oa kontrahira u w. Isto
objanjenje vrijedi i za oblike nominativa i akuzativa mnoine srednjeg roda. Oblik
nominativa i akuzativa mnoine mukog i srednjeg roda mei,zouj dolazi od mei,zosej
mei,zoej mei,zouj( gdje se oe kontrahira u ou.
Ovo je nepravilni nain tvorbe komparativnog pridjeva u grkom jeziku, i koristi se
za relativno mali broj rijei. No rijei o kojima se govori relativno se esto koriste; najvanije
od njih su donesene u rijeima pri kraju ove lekcije. Pravilni nain tvorbe usporednih
pridjeva e se donijeti u lekciji 29.
Dva naina za izraziti pridjevsku komparaciju
Postoje dva naina da se izrazi komparacija koja ukljuuje pridjeve u grkom jeziku:
1) jednostavnim genitivom 2) sa komparativnom esticom h;)
1) sa genitivom:
ouvk e;stin dou/loj mei,zwn tou/ kuri,ou auvtou/)
Rob nije vei od svog gospodara.
2) sa komparativnom esticom h;)
ouvk e;stin dou/loj mei,zwn h' o` ku,rioj auvtou/)
Rob nije vei od svog gospodara.
Druge vrste uporabe komparativnog pridjeva
Komparativni oblik pridjeva se takoer koristi i za tvrdnje koje su u pojaanom
pozitivu:
mei,zwn evsti,n)
On je nekako velik.
Komparativni oblik se moe koristiti da bi se oznaio i superlativ:
mei,zwn evsti,n)
On je itekako velik.
Kontekst uglavnom odreuje koje je ispravno znaenje teksta.
109
U imenicama tree deklinacije a u akuzativu jednine i mnoine mukog i enskog
roda je uvijek kratka. Tako da imamo: sa,rka( sa,rkaj* :Araba( :Arabaj*
mh/na( mh/naj* aivw/na( aivw/naj* r`h,tora( r`h,toraj)
Slino, a nominativa i akuzativa jednine i mnoine srednjeg roda je uvijek kratka.
Tako da imamo:
ba,ptisma(
bapti,smata*
pneu/ma(
pneu,mata*
sw/ma( sw,mata* te,rata( a[lata* ke,rata)
Rijei za lekciju 27
a;cri$j%
[Prijed 1] Zahtijeva genitiv: do, sve do. Ova rije se

takoer koristi i kao veznik, ponekad sa ou-( i znai dok
[Vez 1].
belti,wn( belti,wn( be,ltio [Pridj 11] bolji [komparativ od avgaqo,j; usp. takoer
n
krei,sswn].
evla,sswn( evla,sswn( e;l [Pridj 11] manji [komparativ od mikro,j].
asson
/
evla,ttwn( evla,ttwn( e;lat
ton
h[sswn( h[sswn( h-sson
[Pridj 11] manji, ono to je loije [komparativ od kako,j].
krei,sswn( krei,sswn( krei/ [Pridj 11] bolji, vei [komparativ od avgaqo,j; usp.
sson
/ takoer belti,wn].
krei,ttwn( krei,ttwn( krei/t
ton
mei,zwn( mei,zwn( mei/z [Pridj 11] vei, vii [komparativ od me,gaj].
on
plei,wn( plei,wn( plei/on
[Pridj 11] vie [komparativ od polu,j].
cei,rwn( cei,rwn( cei/ron
[Pridj 11] gori, loiji [komparativ od kako,j].
h` genea,( &a/j
[I 2] narataj, dob, vijek
to, qhri,on( &ou
[I 7] divlja ivotinja
o` nao,j( &ou/
[I 6m] hram, svetite
h` timh,( &h/j
[I 1] ast; cijena
h` crei,a( &aj
[I 2] potreba, nuda
deu,teroj( &a( &on
[Pridj 2] drugi
o[moioj( &a( &on
[Pridj 2] poput, jednak [sa dativom]
tri,toj( &h( &on
[Pridj 1] trei
ou;te ))) ou;te i mh,te ))) [Vez, Neg] niti ... niti. Kada se koriste odvojeno i ne u
paru, tada i ou;te i mh,te znai i ne; niti, ne. Ove rijei
mh,te
treba razlikovati prema kriterijima za koritenje ouv i
mh,.
Vjebe za lekciju 27
1. mh. i;sqi a`martwlo.j i[na mh. cei/ro,n soi, ti h|=) (usp. Iv 5,14)
2. ni,ptou)
3. e;stin ga.r w[ra tri,th th/j h`me,raj) (Dj 2,15)
4. ouvk eivsi.n h`mi/n plei/on h' ivcqu,ej du,o) (usp. Lk 9,13)
5. profh,thj evn th/| ivdi,a| patri,di timh.n ouvk e;cei) (Iv 4,44)
6. evni,pteto tou.j po,daj)
7. auvtoi. e;rcontai ouvk eivj to. krei/sson avlla. eivj to. h-sson) (usp. 1
Kor 11,17)
110
8. ti,ni eivsi.n o[moioi oi` a;nqrwpoi th/j genea/j tau,thj* (usp. Lk 7,31)
9. e;rcetai o` profh,thj mh. evsqi,wn a;rton mh,te e;cwn oi=non) (Lk
7,31)
10.
ou-toj o` pai/j evla,sswn evsti.n h' evkei/noj)
11. o` de. VIhsou/j e;legen peri. tou/ naou/ tou/ sw,matoj auvtou/) (Iv
2,21)
12. le,gousin mh. ei=nai avna,stasin mh,te a;ggelon mh,te pneu/ma) (Dj
23,8)
13.
auvto.j belti,wn evsti.n evmou/)
14. kai. h=n evn th/| evrh,mw| meta. tw/n qhri,wn) (usp. Mk 1,13)
15.
ku,rie( ou;te oi=kon e;ceij)
16. mei,zwn tou,twn a;llh evntolh. ouvk e;stin) (Mk 12,31)
17. hu;xanen o` lao.j a;rci ou- h=| basileu.j e[teroj) (usp. Dj 7,18)
18. h` de. deute,ra evntolh, o`moi,a th/| prw,th| evsti,n) (usp. Mt 22,39)
19. ou;te ou-toj a`martwlo,j evstin ou;te oi` gonei/j auvtou/) (usp. Iv 9,3)
20. a;cri ga.r no,mou a`marti,a h=n evn ko,smw|) (Rim 5,13)
21. `H genea. au[te genea. ponhra, evstin) (Lk 1,29)
22. Ò ku,rioj auvtou/ crei,an e;cei) (Mk 11,3)
1. On poinje bolje jesti kruh, kad ima potrebe za tim.
2. ast i slava Bogu samom, kralju vjekova. (usp. 1 Tim 1,17)
3. Ona je manja nego li ona ena, ali vea nego li ova.
III. Mk 5,13-21
111
LEKCIJA 28
lu,w, prezent medij konjunktiv i optativ
Prezent medij konjunktiv glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO
2):
glagolski oblik prezent, stanje medij, nain - konjunktiv
jednina
mnoina
1 lice
lu,&wmai
lu&w,meqa
2 lice
lu,&h|
lu,&hsqe
3 lice
lu,&htai
lu,&wntai
Oblik lu,&h| je kontrakcija oblika lu,hsai: lu,hsai lu,hai lu,hi lu,h|)
O znaenju prezenta konjunktiva, vidi lekciju 13, kao i lekciju 5.
Prezent medija optativ glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 2):
glagolski oblik prezent, stanje medij, nain - optativ
jednina
mnoina
1 lice
lu&oi,mhn
lu&oi,meqa
2 lice
lu,&oio
lu,&oisqe
3 lice
lu,&oito
lu,&ointo
Oblik lu,oio dolazi od lu,oiso)
O znaenju prezenta optativa, vidi lekciju 14, kao i lekciju 6.
Superlativ pridjeva
Oblici za komparativ odreenih pridjeva doneseni su u lekciji 27, povezano sa
paradigmom pridjeva mei,zwn tree deklinacije. Superlativ od mei,zwn je me,gistoj.
Ovaj se oblik deklinira isto kao i avgaqo,j (usp. lekciju 4). Drugi pridjevi su doneseni u
rjeniku pred kraj ove lekcije.
Uporaba superlativa nije esta u Novom zavjetu. Kao to je reeno u lekciji 27, za
superlativ se ponekad koristi i komparativ. Superlativ se moe koristiti za oznaavanje izriite
nadmoi u nekim podrujima (tou/to to. me,gisto,n evstin - - - Ovo je najvee) ili
jednostavno za oznaavanje pojaanog pozitiva (tou/to me,gisto,n evstin - - - Ovo je
veoma veliko).
Veznik o[tan i njegova uporaba
Rije o[tan dolazi iz kombinacije o[te, kada, i estice a;n koja ukazuje na
sluajnost. Ovaj veznik se vrlo esto koristi sa konjunktivom kada se radi o ponavljanoj radnji
u prezentu ili futuru:
o[tan evn tw/| ko,smw| w=( fw/j eivmi tou/ ko,smou)
Dok sam u svijetu, svijetlo sam svijeta.
[O znaenju rijei fw/j vidi lekciju 37.]
112
No ovaj veznik se koristi (iako rijetko) i u indikativu kada se radi o ponavljanoj radnji
u prolosti:
o[tan e;blepon auvto,n( e;krazon)
Kadgod su ga vidjeli, vikali su.
Imenice koje se dekliniraju poput imenice po,lij (usp. lekciju 14) u genitivu jednine i
mnoine imaju akutni naglasak na pred-predzadnjem slogu unato injenici da je zadnji slog
dug. Stoga su te imenice izuzetci od pravila koje je doneseno u pravilima za naglaske 3, u
lekciji 11.
Rijei za lekciju 28
evpa,nw
[Prijed 1] Zahtijeva genitiv: iznad, preko. Ova rije se takoer koristi i

kao prilog: vie [Pril 1].
evla,cistoj( &h(
[Pridj 1] najmanji; veoma malen [superlativ od mikro,j i evla,sswn
&on
/ evla,ttwn].
kra,tistoj( &h( & [Pridj 1] najbolji, veoma dobar [superlativ od avgaqo,j i
on
krei,sswn / krei,ttwn / belti,wn]. Ova rije se koristi i kad se
nekoga formalno oslovljava: preuzvien.
me,gistoj( &h( & [Pridj 1] najvei, veoma velik [superlativ od me,gaj i mei,zwn].
on
plei/stoj( &h( &o [Pridj 1] najvii, najvei [superlativ od polu,j i plei,wn / ple,wn].
n
h`
[I 2] elja
evpiqumi,a( &aj
h` qu,ra( &aj
[I 2] vrata
to,
[I 7] grobnica, spomenik
mnhmei/on( &ou
to,
[I 7] ovca
pro,baton( &ou
to, te,loj( &ouj
[I 31] kraj; cilj, meta
a;xioj( &a( &on
[Pridj 2] dostojan ega [zahtijeva genitiv]
i`kano,j(
&h, [Pridj 1] dovoljan, dostatan, velik, obilan, voljan
( &o,n
kaino,j(
&h, [Pridj 1] nov
( &o,n
ovli,goj( &h( &on [Pridj 1] malen; nekolicina [u mnoini]. Akuzativ jednine srednjeg
roda, ovli,gon, se koristi kao prilog u sve tri priloke kategorije, u
znaenju malo [mjesta, vremena, kvalitete, npr. on je volio malo] [Pril
1, 2, 3].
o[tan
[Vez] kada, kadgod
e;ti
[Pril 2] jo, jo uvijek, dalje, nadalje
Vjebe za lekciju 28
1. ti, e;ti crei,an e;comen martu,rwn* (Mk 14,63) [ti, znai zato?]
2. u`mei/j evk tou/ patro.j tou/ diabo,lou evste kai. ta.j evpiqumi,aj tou/
patro.j u`mw/n qe,lete) (usp. Iv 8,44)
113
3. avgaqe. dou/le( o[ti pisto.j h=j( i;sqi evxousi,an e;cwn evpa,nw
po,lewn) (usp. Lk 19,17)
4. o[tan evn tw/| ko,smw| w=( fw/j eivmi tou/ ko,smou) (Iv 9,5) [O znaenju
rijei fw/j vidi lekciju 37.]
5. kai. eva.n h=| h` oivki,a avxi,a( e;rcetai h` eivrh,nh u`mw/n evpV
auvth,n) (usp. Mt 10,13)
6. oi` a;nqrwpoi e;rcontai evpa,nw) (usp. Lk 11,44)
7. kai. th/j basilei,aj auvtou/ ouvk e;stai te,loj) (Lk 1,33)
8. ei=pen ou=n pa,lin o` VIhsou/j( VAmh.n avmh.n le,gw u`mi/n o[ti
evgw, eivmi h` qu,ra tw/n proba,twn) (Iv 10,7)
9. evkei/noj o` h`ge,nwn me,gistoj pa,ntwn evstin)
10. ovli,goi eivsi.n oi` eu`ri,skontej th.n o`do,n) (usp. Mt 7,14)
11. kai. o;cloj th/j po,lewj i`kano.j h=n su.n auvth/|) (Lk 7,12)
12. o[stij ou=n lu,ei mi,an tw/n evntolw/n tou,twn tw/n elaci,stwn kai.
dida,skei ou[twj tou.j avnqrw,pouj( evla,cistoj e;stai evn th/| basilei,a
tw/n ouvranw/n) (Mt 5,19)
13. evkei/ h=n mnhmei/on kaino,n) (Iv 19,41)
14.
kra,tiste VAndre,a( gra,yw th.n avlh,qeian)
15. e;rcetai pro.j auvto.n o;cloj plei/stoj) (usp. Mk 4,1)
1. I ljudi iz svjetine su bili kao ovce koje nisu imale pastira. (usp. Mk 6,34)
2. Jer vrijedan je radnik svoga kruha. (usp. Mt 10,10)
3. Dobri i vjerni slugo, bio si vjeran u malome, sada e biti nad mnogim stvarima. (usp.
Mt 25,23)
III. Mk 5,22-30
114
LEKCIJA 29
lu,w, prezent medij particip i infinitiv
Prezent medij particip glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 2, i
Pridj 1):
glagolski oblik prezent, stanje medij, nain particip
jednina
muki
enski
srednji
n lu&o,menoj
lu&ome,nh
lu&o,menon
g lu&ome,nou lu&ome,nhj lu&ome,nou
d lu&ome,nw| lu&ome,nh| lu&ome,nw|
a
lu&o,menon lu&ome,nhn lu&o,menon
v lu&o,mene
lu&ome,nh
lu&o,menon
n
g
d
a
v
mnoina
muki
enski
srednji
lu&o,menoi
lu&o,menai lu&o,mena
lu&ome,nwn lu&ome,nwn lu&ome,nw
n
lu&ome,noij lu&ome,naij lu&ome,noij
lu&ome,nouj lu&ome,naj lu&o,mena
lu&o,menoi
lu&o,menai lu&o,mena
O znaenju prezenta participa vidi lekciju 16, kao i lekciju 7.
Prezent medij infinitiv glagola lu,w je lu,&esqai (usp. Gl 1, GO 2).
O znaenju prezenta infinitiva, vidi lekciju 15, kao i lekciju 4.
Pravilni oblici komparativnog pridjeva

Komparacija pridjeva avgaqo,j( kako,j( me,gaj( mikro,j( i polu,j koja je
donesena u lekcijama 27 i 28 je nepravilna. Pravilni oblici za komparaciju pridjeva su
sljedei:
1) Za komparativ imamo nastavke &teroj( &te,ra( &teron koji se dodaju na
korijen pridjeva koji je u pozitivu. Tako da imamo: kaino,j( nov:
kaino,teroj( kainote,ra( kaino,teron( noviji; avkribh,j( toan, strog:
avkribe,steroj( avkribeste,ra( avkribe,steron( toniji, stroiji.
2) Za superlativ imamo nastavke: &tatoj( &ta,th( &taton koji se dodaju na korijen
pridjeva
koji
je
u
pozitivu.
Tako
da
imamo:
kaino,j(
nov:
kaino,tatoj( kainota,th( kaino,taton( najnoviji; avkribh,j( toan, strog:
avkribe,statoj( avkribesta,th( avkribe,staton( najtoniji, najstroiji.
Ako se zadnji slog korijena sastoji od slova o i ako je ispred ovog slova o kratki slog
(tj. slog koji ima kratke samoglasnike), tada se zavrno slovo o korijena produljuje u w. Tako
da imamo: sofo,j( mudar; sofw,teroj( mudriji; sofw,tatoj( najmudriji.
Praktino pravilo za tvorbu komparativa i superlativa je: pridjevima druge deklinacije
se dodaju nastavci na nominativ jednine srednjeg roda, s tim da se ispusti slovo n
(kontrahirani pridjevi su izuzetak); pridjevima tree deklinacije se dodaju nastavci na
115
nominativ jednine srednjeg roda. Tako da imamo: kaino,n kaino kaino ! teroj
kaino,teroj* avkribe,j avkribes ! teroj avkribe,steroj)
Treba zamijetiti da pridjev mikro,j ima nepravilne oblike za komparativ i superlativ,
uz nepravilne oblike koji su doneseni u lekcijama 27 i 28.
U jednoslonim rijeima tree deklinacije naglasak se stavlja na zadnji slog u genitivu
i dativu jednine i mnoine. Na drugim mjestima naglasak ostaje na istom slogu kao i u
nominativu:
nominativ, vokativ, akuzativ
nom jd
vok jd
ak jd
nom mn
vok mn
ak mn
mh,n
mh,n
mh/na
mh/nej
mh/nej
mh/naj
genitiv i dativ
gen jd
dat dj
gen mn
dat mn
mhno,j
mhni,
mhnw/n
mhsi,$n%
Naglasak na genitivu jednine je cirkumfleks, dok u drugim padeima na zavrnom

slogu imamo akutni naglasak.
Postoje neki izuzetci u ovom opem pravilu: ou=j, uho, ima w;twn u genitivu
mnoine; pai/j, dijete, ima pai,dwn u genitivu mnoine; fw/j, svjetlo, ima fw,twn u
genitivu mnoine. pa/j ima pa,ntwn i pa/si$n% u genitivu i dativu mnoine mukog i
srednjeg roda. enski rod, budui da u nominativu jednine nije monosilabiki pridjev, ne
potpada pod ovo pravilo.
Rijei za lekciju 29
e;xwqen
o` avgro,j( &ou/
o`
a;rcwn( &ontoj
to, bibli,on( &ou
h` diaqh,kh( &hj
h` marturi,a( &aj
h` ovrgh,( h/j
h`
peritomh,
( &h/j
h`
proseuch,
( &h/j
avkribh,j( &h,j( e
,j
dia,boloj( &oj( &
on
pe,nte
ptwco,j(
&h,
( &o,n
sofo,j( &h,( &o,n
[Prijed 1] Zahtijeva genitiv: izvana, izvan. Ova rije se takoer koristi

i kao prilog sa znaenjem izvan [Pril 1].
[I 6m] polje, zemlja [tj. ruralni predjeli].
[I 22] upravitelj, vladar
[I 7] knjiga
[I 1] savez, ugovor, zavjet
[I 2] svjedoanstvo
[I 1] srdba, ljutnja
[I 1] obrezanje, oni koji su obrezani
[I 1] molitva, usrdna molba
[Pridj 15] toan, strog, striktan
[Pridj 5] klevetniki, uvredljiv. Ova rije se takoer koristi i kao
imenica: avao, klevetnik [I 6m].
[Pridj 21] pet
[Pridj 1] siromaan
[Pridj 1] mudar
116
h;dh
o[pou
[Pril 2] sada, ve
[Pril 1 i 2] gdje; dok. Ova rije se koristi i kao veznik, i to ponekad sa
a;n ili eva,n: gdjegod; kadgod [Vez].
Vjebe za lekciju 29
1. ou-toj e;rcetai eivj marturi,an i[na pa,ntej pisteu,swsin diV auvtou/)
(usp. Iv 1,7)
2. qe,lw de. u`ma/j sofou.j ei=nai eivj to. avgaqo,n) (usp. Rim 16,19)
3. ti,j evstin a;rcwn tou,twn tw/n stratiwtw/n*
4. e;xwqen tou/ naou/ h=n o` ièreu,j)
5. kai. e;rcetai eivj to.n to,pon o[pou h=n o` profh,thj bapti,zwn) (usp. Iv
10,40)
6. h` zwh. tou/ profh,tou avkribesta,th h=n) (usp. Dj 26,5)
7. h` peritomh. th/j kardi,aj evn pneu,mati, evstin) (usp. Rim 2,29)
8. o` pai/j h=n e;xwqen)
9. maka,rioi oi` ptwcoi. tw/| pneu,mati( o[ti auvtw/n evstin h` basilei,a
tw/n ouvranw/n) (Mt 5,3)
10. kai. e;stai o` oi=koj mou oi=koj proseuch/j) (Lk 19,46)
11. evkei/noi e;rcontai eivj to.n i;dion avgro,n) (usp. Mt 22,5)
12. oi` maqhtai. auvtou/ e;legon o[ti ;Erhmoj evstin o` to,poj( kai. h;dh
w[ra pollh,) (usp. Mk 6,35)
13. e;cw ga.r pe,nte avdelfou,j) (Lk 16,28)
14. o` qeo.j e;grayen to. o;noma auvtou/ evn tw/| bibli,w| th/j zwh/j) (usp.
Otk 13,8)
15. tou/to, evstin h` kainh. diaqh,kh evn tw/| ai[mati mou) (usp. Lk 22,20)
16. dia. tau/ta e;rcetai h` ovrgh. tou/ qeou/) (usp. Kol 3,6)
17. kai. evx u`mw/n ei-j dia,boloj evstin) (Iv 6,70)
1. Moje svjedoanstvo o ovim stvarima, koje sam uo, je istinito. (usp. Iv 5,31)
2. Ovo su molitve svetih koji stoje (su) pred prijestoljem. (usp. Otk 5,8)
3. Isus dolazi u kuu upravitelja i vidi svjetinu; i srdba ulazi (dolazi) u njegovo srce.
III. Mk 5,31-39
117
LEKCIJA 30
lu,w, futur medij indikativ, infinitiv i particip
Futur medij, u sva tri naina koji se nalaze u Novom zavjetu indikativ, infinitiv i
particip se tvori tako da se dodaju nastavci prezenta medija na futursku osnovu.
O znaenju futura indikativa, vidi lekciju 11, kao i lekciju 8. O znaenju futura
infinitiva, vidi lekcije 17 i 8. O znaenju futura participa, vidi lekcije 17 i 8. O znaenju
medija, vidi lekciju 16.
Futur medij indikativ glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 2):
glagolski oblik futur, stanje medij, nain - indikativ
jednina
mnoina
1 lice lu,&s&omai
lu&s&o,meqa
2 lice lu,&s&h|
lu,&s&esqe
3 lice lu,&s&etai
lu,&s&ontai
ja u odrijeiti (sebe)
ti
e
(sebe)
on
e
(sebe)
odrijeiti
mi
emo
odrijeiti
(sebe)
vi ete odrijeiti (sebe)
odrijeiti
oni e odrijeiti (sebe)
Oblik lu,sh| je kontrakcija oblika lu,sesai: $lu,sesai lu,seai lu,shi lu,h|

%)
fula,xomai ta.j evntola.j tou/ qeou/)
Ja u obdravati zapovijedi Boje.
Futur medij infinitiv glagola lu,w je lu,&s&esqai (usp. Gl 1, GO 2) :
le,gw auvto.n fula,xesqai ta.j evntola.j tou/ qeou/)
Kaem da e on obdravati zapovijedi Boje.
Futur medij particip glagola lu,w se deklinira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 2, Pridj
1):
glagolski oblik futur, stanje medij, nain particip
jednina
muki
enski
srednji
n lu&s&o,men lu&s&ome, lu&s&o,me
oj
nh
non
g lu&s&ome,n lu&s&ome, lu&s&ome,
ou
nhj
nou
d lu&s&ome,n lu&s&ome, lu&s&ome,
w|
nh|
nw|
a lu&s&o,men lu&s&ome, lu&s&o,me
on
nhn
non
v lu&s&o,men lu&s&ome, lu&s&o,me
118
n
g
d
a
v
nh
non
muki
lu&s&o,men
oi
lu&s&ome,n
wn
lu&s&ome,n
oij
lu&s&ome,n
ouj
lu&s&o,men
oi
mnoina
enski
lu&s&o,me
nai
lu&s&ome,
nwn
lu&s&ome,
naij
lu&s&ome,
naj
lu&s&o,me
nai
srednji
lu&s&o,me
na
lu&s&ome,
nwn
lu&s&ome,
noij
lu&s&o,me
na
lu&s&o,me
na
Futur particip se ponekad koristi da bi se izrazila svrha i namjera (usp. lekciju 17):
e;rcetai o` maqhth.j fulaxo,menoj ta.j evntola,j)
Dolazi uenik da bi opsluivao zapovijedi.
Uporaba priloga ma/llon za tvorbu komparativnog stupnja pridjeva
Uz pravila o tvorbi komparativa koja su donesena u lekcijama 27, 28, i 29, mogue je
tvoriti komparativni stupanj pridjeva i pomou priloga ma/llon, vie:
ka,lon evsti. ma/llon avga,phn e;cein h' ovrgh,n)
Bolje je imati ljubav nego li srdbu (ljubiti nego li se srditi).
Uporaba veznika w[ste) Posljedina reenica
Rije w[ste se esto koristi kao uvod u glavnu reenicu u kojoj je glagol obino u
indikativnom nainu:
w[ste o` uiò.j tou/ avnqrw,pou ku,rio,j evsti kai. tou/ sabba,tou)
Stoga je sin ovjeji gospodar i subote.
Ova uporaba rijei w[ste kao uvod u glavnu reenicu mora se paljivo razlikovati od
uporabe ove rijei kao uvoda u sporednu reenicu koja ukazuje na rezultat neke radnje. Tj. na
radnju koju je djelitelj prouzroio ali je nije predmnijevao uiniti.
ei=pen lo,gouj sofou.j w[ste to.n o;clon kra/xai dia. cara.n)
On je rekao mudre rijei tako da je svjetina plakala od radosti.
On nije govorio s ciljem da narod plae od radosti: za to bi se koristila namjerna
reenica (na primjer, reenica gdje bi se koristilo i[na sa konjunktivom) da bi se izrazila ideja
da je djelitelj imao ovo u glavi kad je govorio. On je govorio, i kao rezultat njegova govora,
narod je poeo plakati, iako njegova namjera nije bila da narod rasplae.
Rijetko se pak zna koristiti indikativ, umjesto infinitiva; moda zato da bi se naglasila
stvarnost rezultata.
119
Rije gunh,, ena, slijedi pravila za monosilabike rijei tree deklinacije. Tako da
imamo:
gunh,(
gu,nai
(nepravilno),
gunaiko,j(
gunaiki,
( gunai/ka( gunai/kej( gunaikw/n( gunaixi,$n%( gunai/kaj)
Rijei za lekciju 30
pe,ran
o`
a;nemoj( &ou
to,
avrni,on( &ou
h`
didach,
( &h/j
o` h[lioj( &ou
to, me,loj( &ouj
o` oi=noj( &ou
h`
parrhsi,a( &aj
to,
poth,rion( &ou
h` u`pomonh,
( &h/j
dunato,j(
&h,
( &o,n
evcqro,j(
&a,
( &o,n
poi/oj( &a( &on
w[ste
ge,
ou,ci,
ma/llon
[Prijed 1] Zahtijeva genitiv: s one strane, s druge strane. Ova rije se

takoer koristi i kao prilog sa znaenjem preko, u frazi to. pe,ran, to
doslovno znai, unakrst, tj. s one strane.
S ovim prijedlogom zavravamo predstavljanje glavnih prijedloga koji
se koriste u novozavjetnom grkom jeziku. Drugi prijedlozi e se
donositi kad se pokae potreba.
[I 6m] vjetar
[I 7] janje; ovca
[I 1] pouavanje, instrukcija
[I 6m] sunce
[I 31] dio [tijela]
[I 6m] vino
[I 7] otvorenost, iskrenost, hrabrost; sloboda govora
[I 1] kale, aa
[I 1] ustrajnost, strpljivost
[Pridj 1] mogu; moan
[Pridj 2] mrzak. Kao imenica ova rije znai neprijatelj [I 6m]
[Pridj 2] tko? to? koji? iji? koje vrste?
[Vez] Uvodi u glavnu reenicu: i tako; uvodi u zavisnu reenicu: tako
da, zbog tog razloga. Ponekad se ini da ovaj veznik ima funkciju svrhe
ili namjere: u svrhu, s namjerom.
[estica] Enklitika koja samo daje naglasak rijei s kojom je povezana.
[Neg] Naglaeni oblik od ouv( ne. Ova rije se obino koristi da bi
uvela u pitanje u kome se oekuje potvrdni odgovor.
[Pril 3] vie
Vjebe za lekciju 30
1. ble,pw de. e[teron no,mon evn toi/j me,lesi,n mou) (Rim 7,23)
2. o` nekro.j a;nqrwpoj a;rcetai le,gein w[ste pa,ntaj fo,bon e;cein)
3. ouvci su. ei= o` Cristo,j* (Lk 23,39)
4. di,kaio,n evstin evnwpion tou/ qeou/ h`mw/n avkou,ein ma/llon h'
tou/ qeou/* (usp. Dj 4,19)
5. dida,skale( poi,a evntolh. mega,lh evn tw/| no,mw* (Mt 22,36)
6. oi` maqhtai. e;rcontai eivj to. pe,ran cwri.j a;rtwn) (usp. Mt 16,5)
120
7. o` de. VIhsou/j ei=pen auvtw|/( Pa,nta du,nata tw/| pisteu,onti) (Mk
9,23)
8. avlla, ge kai. su.n pa/sin tou/toij tri,thn tau,thn h`me,ran a;gei avfV
ou- tau/ta h=san) (usp. Lk 24,21)
9. h=n lai/lay mega,lh avne,mou) (usp. Mk 4,37)
10. kai. a;lloj a;ggeloj e;rcetai evk tou/ ouvranou/( kai. to. pro,swpon
auvtou/ w`j o` h[lioj) (Otk 10,1)
11. oi` maqhtai. eu[riskon to.n VIhsou/n pera.n th/j qala,sshj) (usp. Iv 6,25)
12. eiv su. ei= o` Cristo,j( le,ge h`mi/n parrhsi,a|) (Iv 10,24)
13. kai. oi` a[gioi a;nqrwpoi h=san evnw,pion avgge,lwn a`gi,wn kai.
evnw,pion tou/ avrni,ou) (Otk 14,10)
14. le,gei h` mh,thr tou/ VIhsou/ pro.j auvto,n( Oi=non ouvk e;cousin) (Iv
2,3)
15. tou/to to. poth,rion h` kainh. diaqh,kh evn tw|/ ai[mati mou) (Lk 22,20)
16. w[ste ku,rio,j evstin o` uiò.j tou/ avnqrw,pou kai. tou/ sabba,tou) (Mk
2,28)
17. o` Cristo.j e;rcetai i[na dia. th/j u`pomonh/j kai. dia. th/j paraklh,sewn
tw/n grafw/n th.n evlpi,da e;cwmen) (Rim 15,4)
18. uiè. diabo,lou( evcqre. pa,shj dikaiosu,nhj) (usp. Dj 13,10)
19. ti, evstin tou/to* didach. kainh. katV evxousi,an) (Mk 1,27)
1. Oni e poeti govoriti ako imaju hrabrosti.
2. Ti, o ovjee Boji, tei za pravednou, vjerom, ljubavlju, strpljivou. (usp. 1 Tim
6,11)
3. Tijelo nije jedan dio, nego mnogi. (usp. 1 Kor 12,14)
III. Mk 5,40 6,6
121
LEKCIJA 31
lu,w, aorist medij indikativ i imperativ
O znaenju aorista indikativa, vidi lekciju 18 i lekciju 2. O znaenju medija, vidi
lekciju 26.
Aorist medij indikativ glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 2):
glagolski oblik aorist, stanje medij, nain - indikativ
jednina
mnoina
1 lice ev&lu&s&a,mhn
ev&lu&s&a,meqa
2 lice ev&lu,&s&w
ev&lu,&s&asqe
3 lice ev&lu,&s&ato
ev&lu,&s&anto
ja
sam
odrijeio
(sebe)
ti si odrijeio (sebe)
on je odrijeio (sebe)
mi
smo
odrijeili
(sebe)
vi ste odrijeili (sebe)
oni su odrijeili (sebe)
Oblik evlu,sw je kontrakcija oblika evlu,saso evlu,sao evlu,sw)

Korijen koji se koristi je korijen aorista aktiva; augment se tvori na isti nain kao i
augment za aorist aktiv (usp., lekciju 18).
h;rxato kra,zein)
On je poeo vikati.
O znaenju aorista imperativa, vidi lekciju 19 te lekciju 4. O znaenju medija, vidi
lekciju 26.
Aorist medija imperativ glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 2):
glagolski oblik aorist, stanje medij, nain - imperativ
jednina
mnoina
2 lice lu/&s&ai
lu,&s&asqe
3 lice lu&s&a,sqw
lu&s&a,sqwsan
ti odrijei (sebe)
neka
on
odrijei
(sebe)
vi odrijeite (sebe)
neka
oni
odrijee
(sebe)
fulaxa,sqw auvth. th.n avntolh,n)

Neka ona obdrava zapovijed!
Pridjevi diplou/j i crusou/j
Jedan broj pridjeva prve i druge deklinacije pokazuje kontrahirane oblike (npr.
diplou/j( diplh/( diplou/n), dvostruk, od korijena diplo& [usp. Pridj 3], i
crusou/j( crush/( crusou/n( zlatan, od korijena cruse& [Pridj 3]. Rezultati kontrakcije
su isti.
muki
n diplou/j
g diplou/
jednina
enski
diplh/
diplh/j
srednji
diplou/n
diplou/
122
d diplw/|
a diplou/n
v diplou/j
n
g
d
a
v
muki
diploi/
diplw/n
diploi/j
diplou/j
diploi/
diplh/|
diplh/n
diplh/j
diplw|/
diplou/n
diplou/n
mnoina
enski
diplai/
diplw/n
diplai/j
dipla/j
diplai/
srednji
dipla/
diplw/n
diploi/j
dipla/
dipla/
Objanjenje kontrakcija: o ! o ou $diplou/j( diplou/n( diplou/%* o ! w w

$diplw|/( diplw/n%* o ! oi oi $diploi/( diploi/j%) o ! a obino rezultira u w; no
ovdje, u nominativu, vokativu, i akuzativu mnoine srednjeg roda, rezultira u a zbog utjecaja
nastavka a u svim drugim oblicima. enski rod se moe objasniti tako to se o plus dugi
samoglasnik ili dvoglasnik obino gubi.
Kao to je gore reeno, kontrakcije izmeu korijena samoglasnika e i gornjih
nastavaka dovode do istih rezultata.
Kontrahirani pridjevi prve i druge deklinacije imaju cirkumfleks na zadnjem slogu
svakog oblika. Usporedi deklinaciju pridjeva diplou/j u ovoj lekciji.
Rijei za lekciju 31
a`plou/j( a`plh/( a`plou/n
diplou/j( diplh/( diplou/n
tetraplou/j(
tetraplh/
( tetraplou/n
calkou/j( calkh/( calkou/n
crusou/j( crush/( crusou/n
h` diakoni,a( &aj
o`h` dia,konoj( &ou
h` qusi,a( &aj
to, kri,ma( &atoj
h` ma,caira( &hj
o` misqo,j( ou/
h` sunei,dhsij( &ewj
h` fulh,( &h/j
avlhqino,j( &h,( &o,n
ivscuro,j( &a,( &o,n
dio,
a;ra
Vjebe za lekciju 31
[Pridj 3] sam, osamljen; zdrav

[Pridj 3] dvostruk, dupli
[Pridj 3] etverostruk
[Pridj 3] bronan
[Pridj 3] zlatan
[I 2] sluenje; pomo
[I 6m i I 6f] sluitelj, akon, sluga, slubenik
[I 2] rtva, in rtvovanja
[I 16] sud, osuda, optuba
[I 3 i I 33] ma, no. Genitiv jednine je nepravilan. Isto
tako i dativ jednine (-h| umjesto a|).
[I 6m] plaa, nagrada
[I 28f] savjest; svjesnost
[I 1] pleme, rod, narod
[Pridj 1] istinit, stvaran, ovisan
[Pridj 2] jak
[Vez] stoga
[estica] stoga, zato, zbog toga. Ovu rije treba
razlikovati od a=ra [estica, Neg], upitne estice koja
oekuje negativan odgovor, i od imenice h` avra,
( &a/j [I 2], kletva.
123
1. dio. o` avgro.j evkei/noj avgro.j ai[mato,j evstin) (usp. Mt 27,8)
2. h` diakoni,a h`mw/n diakoni,a pro.j to.n Ku,rio,n evstin)
3. avrxa,sqwsan fula,ssesqai ta.j evntola,j)
4. Ku,rie( ivdou. ma,cairai w-de du,o) (Lk 22,38)
5. u`mei/j evste a;xioi diplh/j timh/j) (usp. 1 Tim 5,17)
6. a=ra e;stai h` pi,stij evpi. th/j gh/j* (usp. Lk 18,8)
7. h` calkh/ ma,caira h=n evpi. th/j trape,zhj)
8. h` sunei,dhsij auvtw/n avsqenh,j evstin) (usp. 1 Kor 8,7)
9. le,gw evkei/non to.n evrga,thn a;xion ei=nai misqou/ tetraplou/) (usp.
Lk 10,7)
10.
h` qusi,a tou/ ière,wj ouvk avxi,a h=n evnw,pion tou/ qeou/)
11. evk tou/ sto,matoj auvtou/ e;rcetai avra. evpi. to.n qeo,n) (usp. Jak
3,10)
12. h=n to. fw/j to. avlhqino,n) (Iv 1,9)
13. ti,j a;ra mei,zwn evsti.n evn th/| basilei,a| tw/n ouvranw/n* (Mt 18,1)
14. e;rcetai de. o` ivscuro,tero,j mou) (Lk 3,16)
15. eva.n ou=n h=| o` ovfqalmo,j sou a`plou/j( o[lon to. sw/ma sou/ evn
tw/| fwti. e;stai) (usp. Mt 6,22)
16. o` de. mei,zwn u`mw/n e;stai u`mw/n dia,konoj) (Mt 23,11)
17. h=n evkei/ o;cloj polu.j evk panto.j e;qnouj kai. evk pa,ntwn fulw/n
kai. law/n kai. glwssw/n) (usp. Otk 7,9)
18. ouvde. e;ceij fobo.n tou/ qeou/( o[ti evn tw/| auvtw/| kri,mati ei=*
(usp. Lk 23,40)
1. Isus kae da je njegov sud istinit. (usp. Iv 8,16)
2. Da je on bio slubenik Boji, ne bi rekao ove stvari.
3. Jedan od dvanaestorice dolazi i s njim svjetina od starjeina sa maevima. (usp. Mk
14,43)
III. Mk 6,7-16
124
LEKCIJA 32
lu,w, aorist medij konjunktiv i optativ
O znaenju aorista konjunktiva, vidi lekciju 20 i lekciju 5. O znaenju medija, vidi
lekciju 26.
Aorist medij konjunktiv glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 2):
glagolski oblik aorist, stanje medij, nain - konjunktiv
jednina
mnoina
1 lice
lu,&s&wmai
lu&s&w,,meqa
2 lice
lu,&s&h|
lu,&s&hsqe
3 lice
lu,&s&htai
lu,&s&wntai
Oblik lu,sh| je kontrakcija oblika lu,shsai $lu,shsai lu,shai lu,shi
lu,sh|%)
Treba zamijetiti da je ovaj oblik isti kao i aorist aktiv konjunktiv, tree lice jednine.
Stoga se tek iz konteksta moe zakljuiti o kojem se obliku radi.
e;rcetai i[na a;rxhtai le,gein)
Dolazi da bi mogao zapoeti govoriti.
O znaenju aorista optativa, vidi lekciju 21 i lekciju 6. O znaenju medija, vidi lekciju
26.
Aorist medij optativ glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 2):
glagolski oblik aorist, stanje medij, nain - optativ
jednina
mnoina
1 lice
lu&s&ai,mhn
lu&s&ai,meqa
2 lice
lu,&s&aio
lu,&s&aisqe
3 lice
lu,&s&aito
lu,&s&ainto
Oblik lu,saio dolazi od lu,saiso.
Pridjev avrgurou/j
Sljedea kategorija kontrahiranih pridjeva prve i druge deklinacije ima korijen koji
zavrava na e a kojem prethodi r. enski rod ove vrste se kontrahira u a a ne u h (npr.
avrgurou/j( avrgura/( avrgurou/n( srebren [Pridj 4]). Objanjenje kontrahiranja, vidi u
lekciji 31.
n
g
d
a
v
jednina
muki
enski
avrgurou/ avrgura/
j
avrgurou/ avrgura/j
avrgurw/| avrgura/|
avrgurou/ avrgura/n
n
avrgurou/ avrgura/
j
srednji
avrgurou/n
avrgurou/
avrgurw/|
avrgurou/n
avrgurou/n
125
n
g
d
a
v
muki
avrguroi/
avrgurw/
n
avrguroi/j
avrgurou/
j
avrguroi/
mnoina
enski
srednji
avrgurai/
avrgura/
avrgurw/n avrgurw/n
avrgurai/j
avrgura/j
avrguroi/j
avrgura/
avrgurai/
avrgura/
Ovim se zavrava predstavljanje razliitih kategorija imenica i pridjeva. Sve imenice i

pridjevi u Novom zavjetu mogu se svrstati u jednu od predstavljenih kategorija iz prethodnih
lekcija, a neke se ne mogu svrstati zbog posebnih nepravilnih oblika. Takvim rijeima e se
posvetiti posebna pozornost, i bit e predstavljene u narednim lekcijama.
Kod glagola, naglasak je mnogo regularniji nego li kod imenica i pridjeva (usp.
Pravila za naglaske 12, lekcija 20). Kod glagola, naglasak ima tendenciju ii to je mogue
dalje od posljednjeg sloga, tj. do pred-predzadnjeg sloga, ili ako to nije mogue do
predzadnjeg sloga, prema opim pravilima za naglaske ovih slogova (usp. Pravila za naglaske
3, lekcija 11). Tako da rije ge,graptai kod Mk 1,2 ima naglasak na pred-predzadnjem
slogu zato to je zadnji slog kratak (zavrno ai se obino smatra kratkim). No avposte,llw i
kataskeua,sei u istom retku su naglaeni na predzadnjem slogu zato to je zadnji slog dug.
No postoje izuzetci ovom opem pravilu. Jedan takav izuzetak tie se naglaska za
aorist aktiv infinitiv: naglasak ostaje na predzadnjem slogu iako se zadnji slog smatra kratkim.
Tako glagol avpolu/sai kod Mk 10,2 ima naglasak na predzadnjem slogu, iako postoji predpredzadnji slog, koji ima naglasak cirkumfleks, i koji ukazuje ne samo na to da je slog ludug, nego i na to da je slog sai- kratak.
Rijei za lekciju 32
avrgurou/j(
&a/
( &ou/n
porfurou/j(
&a/
( &ou/n
sidhrou/j(
&a/
( &ou/n
h` avdelfh,( &h/j
h` avdiki,a( &aj
to, e;leoj( &ouj
h` eòrth,( &h/j
h` kw,mh( &hj
to,
musth,rion( &ou
to, pa,sca
plou,sioj( &a( &on
fi,loj( &h( &on
ouvke,ti
pou/
[Pridj 4] srebren [tj. napravljen od srebra]

[Pridj 4] purpuran, grimizan
[Pridj 4] eljezan [tj. napravljen od eljeza]
[I 1] sestra
[I 2] nedjelo, nepravda
[I 31] milosre, samilost
[I 1] svetkovina, feta
[I 1] selo
[I 7] tajna, misterij
[I 32] Pasha; Pashalno janje
[Pridj 2] bogat
[Pridj 1] voljen. Ova rije se koristi i kao imenica [I 6m]: prijatelj
[Pril 2, Neg] ne vie
[Pril 1] gdje? na kojem mjestu? kamo?
126
Vjebe za lekciju 32
1. e;rcetai i[na a;rxhtai le,gein)
2. o` poimh.n e;cei rà,bdon sidhra/n)
3. a;nqrwpo,j tij h=n plou,sioj o[j ei=cen dou/lon) (usp. Lk 16,1)
4. e;leoj qe,lw kai. ouv qusi,an) (Mt 9,13)
5. evn mega,lh| de. oivki,a| ouvk e;stin mo,non skeu,h crusa/ kai.
avrgura/) (2 Tim 2,20)
6. o` VIhsou/j h;ggisen eivj th.n kw,mhn)
7. w`ste ouvke,ti eivsi.n du,o avlla. sa,rx mi,a) (Mt 19,6)
8. ou-toj avlhqh,j evstin kai. avdiki,a evn auvtw/| ouvk e;stin) (Iv 7,18)
9. o` VIhsou/j ei=cen i`ma,tion porfurou/n)
10.
kai. ai` avdelfai. auvtou/ ouvci. pa/sai pro.j h`ma/j eivsin* (Mt
13,56)
11.
h=n de. evggu.j [= blizu] to. pa,sca( h` mega,lh eòrth,) (usp. Iv
6,4)
12.
ivdou. musth,rion u`mi/n le,gw) (1 Kor 15,51)
13.
ti,j evx u`mw/n e[xei fi,lon)))* (Lk 11,5)
14.
pou/ h` pi,stij u`mw/n* (Lk 8,25)
II. Prevedi na grki
1. Prorok kae da nema nepravde kod (uz) Boga. (usp. Rim 9,14)
2. Bog je bogat milosrem zbog svoje velike ljubavi. (usp. Ef 2,4)
3. Gdje su mudri ovog svijeta?
III. Mk 6,17-26
127
LEKCIJA 33
lu,w, aorist medij particip i infinitiv
O znaenju aorista participa i infinitiva, vidi lekciju 22, kao i lekcije 4 i 7. O znaenju
medija, vidi lekciju 26.
Aorist medij particip glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 2,
Pridj 1):
glagolski oblik aorist, stanje medij, nain particip
jednina
muki
enski
srednji
n lu&s&a,men lu&s&ame,n lu&s&a,me
oj
h
non
g lu&s&ame,n lu&s&ame,n lu&s&ame,
ou
hj
nou
d lu&s&ame,n lu&s&ame,n lu&s&ame,
w|
h|
nw|
a lu&s&a,men lu&s&ame,n lu&s&a,me
on
hn
non
v lu&s&a,men lu&s&ame,n lu&s&a,me
e
h
non
n
g
d
a
v
muki
lu&s&a,men
oi
lu&s&ame,n
wn
lu&s&ame,n
oij
lu&s&ame,n
ouj
lu&s&a,men
oi
mnoina
enski
lu&s&a,men
ai
lu&s&ame,n
wn
lu&s&ame,n
aij
lu&s&ame,n
aj
lu&s&a,men
ai
srednji
lu&s&a,me
na
lu&s&ame,
nwn
lu&s&ame,
noij
lu&s&a,me
na
lu&s&a,me
na
h` gunh. baptisame,nh h;rxato doxa,zein to.n qeo,n)

Krstivi se (nakon to se krstila), ena je poela slaviti Boga.
Aorist medij infinitiv glagola lu,w je lu,&s&asqai (usp. Gl 1, GO 2, Pridj 1).
qe,lw ni,yasqai nu/n evn evkei,nw| tw|/ nipth/ri)
elim se oprati sada u tom lavoru.
Imenica ca,rij
Vana imenica ca,rij( milost, se deklinira poput imenice evlpi,j, no s nekim
iznimkama (usp. I 13f i I 33):
n h`
g th/j
jednina
ca,rij
ca,ritoj
ai`
tw/
mnoina
ca,ritej
cari,twn
128
d th/|
ca,riti
a th,
n
v
ca,rin
ca,rita
ca,rij
n
tai/j
/ ta,j
ca,risi$n
%
ca,ritaj
ca,ritaj
Dvoglasnici oi i ai, kada stoje na kraju rijei, smatraju se kratkim radi naglaska,
osim u optativu (usp. pravila za naglaske 2, lekcija 10). Tako da je u optativu aoristu aktivu
treeg lica jednine oblik lu,sai, dok je u infinitivu aoristu aktivnom oblik lu/sai. (Kod oba
ova oblika u od glagola lu,w je dug. No u nekim oblicima kod konjugiranja je kratak.)
Rijei za lekciju 33
h` ca,rij( ca,ritoj
h` avkoh,( &h/j
h` avsqe,neia( &aj
to, de,ndron( &ou
h` nefe,lh( &hj
h` pornei,a( &aj
o` stauro,j( &ou/
h` ch,ra( &aj
h` cw,ra( &aj
de,ka
evklekto,j(
&h,
( &o,n
kaqaro,j( &h( &on
pneumatiko,j( &h,
( &o,n
po,soj( &h( &on
ouvai,
sh,meron
[I 33] milost, ljupkost, dobrota

[I 1] glas, sluanje, izvjetaj
[I 2] bolest, slabost
[I 7] stablo, drvo
[I 1] oblak
[I 2] bludnost, razvrat
[I 6m] kri
[I 2] udovica
[I 2] oblast, predio, regija, susjedstvo
[Pridj 21] deset
[Pridj 1] izabran
[Pridj 2] ist, nevin
[Pridj 1] duhovan, koji se odnosi na duha (Duha)
[Pridj 1] koliki? kako velik? koliko?
[Uzvik] joj, jao, teko meni. Ova rije dolazi i kao imenica koje se
ne deklinira [I 32] katastrofa
[Pril 2] danas
Vjebe za lekciju 33
1. kai. poime,nej h=san evn th/| cw,ra| th/| auvth/|) (Lk 2,8)
2. kai. ivdou. fwnh. evk th/j nefe,lhj le,gousa( Ou-toj evstin o` uiò,j
mou o` avgaphto,j) (Mt 17,5)
3. Ku,rie( ti,j evpi,steusen th/| avkoh|/ h`mw/n* (Rim 10,16)
4. sh,meron swthri,a tw|/ oi;kw| tou,tw| evsti,n) (usp. Lk 19,9)
5. h=san de,ka de,ndra pro. th/j oivki,aj)
6. eiv ou=n to. fw/j to. evn soi sko,toj evsti,n( to. sko,toj po,son) (Mt
6,23)
7. ca,rij u`mi/n kai. eivrh,nh avpo. qeou/ patro.j h`mw/n kai. Kuri,ou
VIhsou/ Cristou/) (Rim 1,7)
8. dia. de. ta.j pornei,aj e[kastoj th.n eàutou/ gunai/ka evce,tw) kai.
e`ka,sth to.n i;dion a;ndra evce,tw) (1 Kor 7,2)
129
9. au[th h` avsqe,neia ouvk e;stin pro.j qa,naton avllV u`pe.r th/j do,xhj
tou/ qeou/) (usp. Iv 11,4)
10. evkei/noi evsqi,ousin ta.j oivki,aj tw/n chrw/n) (usp. Lk 20,47)
11. i;sqi evxousi,an e;cwn evpa,nw de,ka po,lewn) (Lk 19,17)
12. kai. pa,ntej to. auvto. pneuma,tikon brw/ma h;sqion) (usp. 1 Kor 10,3)
13. ouvai. de. tai/j evn gastri. evcou,saij evn evkei,naij tai/j h`me,raij) (Mt
24,19)
14. maka,rioi oi` kaqaroi. th/| kardi,a| o[ti auvtoi. to.n qeo.n ble,yousin)
(usp. Mt 5,8)
15.
o` stauro.j tou/ VIhsou/ du,nami,j evstin)
16. a;llouj e;swsen( swsa,tw eàuto,n( eiv ou-to,j evstin o` Cristo.j tou/
qeou/ o` evklekto,j) (Lk 23,35)
1. I gledaj sve stvari e biti iste za nas. (usp. Lk 11,41)
2. Vjera dolazi (je) od sluanja, a sluanje dolazi (je) preko rijei Kristovih. (Rim 10,17)
3. Danas ako ujete njegov glas imat ete spasenje. (Heb 3,7)
III. Mk 6,27-37
130
LEKCIJA 34
lu,w, perfekt medij indikativ, pluskvamperfekt medij indikativ te perfekt medij
particip
O znaenju perfekta indikativa, vidi lekciju 23, kao i lekciju 2. O znaenju medija, vidi
lekciju 26.
Perfekt medija indikativ glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 2):
glagolski oblik perfekt, stanje medij, nain - indikativ
jednina
mnoina
1 lice le,lu&mai
lelu,&meqa
2 lice le,lu&sai
lelu,&sqe
3 lice le,lu&tai
lelu,&ntai
ja sam odrijeio (sebe)
ti si odrijeio (sebe)
on je odrijeio (sebe)
mi smo odrijeili (sebe)

vi ste odrijeili (sebe)
oni su odrijeili (sebe)
Tvorba udvostruenje slijedi ista pravila kao i za aktiv (usp. lekciju 23).
avpole,lumai tou.j dou,louj)
Ja sam oslobodio robove za sebe [i oni ostaju slobodni].
O znaenju pluskvamperfekta, vidi lekciju 24, kao i lekciju 2. O znaenju medija, vidi
lekciju 26.
Pluskvamperfekt medija indikativ glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl
1, GO 2):
glagolski oblik pluskvamperfekt, stanje medij, nain - indikativ
jednina
mnoina
$ev%lelu,&meqa
1 lice $ev%lelu,&mhn
$ev%le,lu&sqe
2 lice $ev%le,lu&so
$ev%le,lu&nto
3 lice $ev%le,lu&to
ja sam bio odrijeio (sebe)
ti si bio odrijeio (sebe)
on je bio odrijeio (sebe)
mi smo bili odrijeili (sebe)

vi ste bili odrijeili (sebe)
oni su bili odrijeili (sebe)
avpelelu,mhn tou.j dou,louj)

Ja sam bio oslobodio robove za sebe [i oni ostaju slobodni].
Augment se tretira na isti nain kao i u pluskvamperfektu aktivu, tj., moe se koristiti
ili ispustiti bez nekog velikog utjecaja na znaenje (usp. lekciju 24).
O znaenju perfekta participa, vidi lekciju 25, kao i lekciju 7. O znaenju medija, vidi
lekciju 26.
Perfekt medij particip glagola lu,w se deklinira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 2,
Pridj 1):
131
glagolski oblik perfekt, stanje medij, nain particip
jednina
muki
enski
srednji
n le&lu&me,n le&lu&me,n le&lu&me,n
oj
h
on
g le&lu&me,n le&lu&me,n le&lu&me,n
ou
hj
ou
d le&lu&me,n le&lu&me,n le&lu&me,n
w|
h|
w|
a le&lu&me,n le&lu&me,n le&lu&me,n
on
hn
on
v le&lu&me,n le&lu&me,n le&lu&me,n
e
h
on
n
g
d
a
v
muki
le&lu&me,n
oi
le&lu&me,n
wn
le&lu&me,n
oij
le&lu&me,n
ouj
le&lu&me,n
oi
mnoina
enski
le&lu&me,n
ai
le&lu&me,n
wn
le&lu&me,n
aij
le&lu&me,n
aj
le&lu&me,n
ai
srednji
le&lu&me,n
a
le&lu&me,n
wn
le&lu&me,n
oij
le&lu&me,n
a
le&lu&me,n
a
Udvostruenje se tvori na isti nain kao i za perfekt aktiv particip. Nastavci su oni od
pridjeva prve i druge deklinacije. No naglasak nije isti kao to imamo kod ostalih glagolskih
oblika: tj. naglasak je na predzadnjem slogu ak i onda kada je zadnji slog kratak, iako bi
trebao biti na pred-predzadnjem slogu.
Znaenje perfekta u participu je isto kao na drugim mjestima (usp. lekciju 25). Medij
ima isto ono znaenje o kojem smo govorili u lekciji 26.
avpolelume,noj to.n dou/lon( o` despo,thj maka,rioj h=n)
Nakon to je oslobodio (oslobodivi) roba za sebe, gospodar je bio sretan.
Perfekt medij onih glagola iji korijen zavrava na palatale, labijale, dentale, likvide i
nazale
injenica da nastavci u perfektu mediju poinju sa samoglasnikom, ne predstavlja
nikakav problem za glagole ija osnova zavrava na suglasnik, kao to imamo kod glagola
lu,w. No kada osnova zavrava na samoglasnik, dolazi do odreenih promjena. One se
donose u sljedeoj paradigmi.
Za glagole ija osnova zavrava na palatale (k, g, c) vrijede sljedea pravila
(paradigma uzima glagol fula,ssw( kojemu je perfektska osnova pefulak&):
jednina
mnoina
1 lice pefu,lag& pefula,g&meqa
132
2 lice
3 lice
mai
pefu,laxai
pefu,lak&t
ai
pefu,lac&qe
pefulag&me,noi $&ai( &a
% eivsi,$n%

jednina
mnoina
1 lice
$ev
$ev%pefula,g&meqa
%pefula,g&mh
n
2 lice
$ev%pefu,laxo $ev%pefu,lac&qe
3 lice
$ev
pefulag&me,noi $&ai( &a%
%pefu,lak&to
h=san
Kombinacija palatala (u ovom sluaju , -k) sa nastavcima perfekta medija dovodi do
sljedeih promjena: k + m gm* k + s x* k + t kt) U drugom licu mnoine slovo s
nestaje a k se ujedinjuje sa q i postaje cq. U treem licu mnoine imamo promjenu koja je
uvjetovana injenicom da suglasnik plus nt nije dio jezinih promjena u grkom jeziku.
Za glagole ija osnova zavrava na labijale (p, b, f) vrijede sljedea pravila
(paradigma uzima glagol gra,fw( kojemu je perfektska osnova gegraf&):
jednina
mnoina
1 lice ge,gram& gegra,m&meqa
mai
2 lice ge,grayai ge,graf&qe
3 lice ge,grap&t gegram&me,noi $&ai( &a
ai
% eivsi,$n%
jednina
mnoina
1 lice
$ev
$ev%gegra,m&meqa
%gegra,m&m
hn
2 lice
$ev%ge,grayo $ev%ge,graf&qe
3 lice
$ev
gegram&me,noi $&ai( &a%
%ge,grap&to
h=san
Kombinacija labijala (u ovom sluaju , -f) sa nastavcima perfekta medija dovodi do
sljedeih promjena: f + m mm* f + s y* f + t pt) U drugom licu mnoine slovo s
nestaje a f se ujedinjuje sa q i postaje fq. U treem licu mnoine imamo promjenu koja je
uvjetovana injenicom da suglasnik plus nt nije dio jezinih promjena u grkom jeziku.
Za glagole ija osnova zavrava na dentale (t, d, q) vrijede sljedea pravila
(paradigma uzima glagol bapti,zw( kojemu je perfektska osnova bebaptid&):
jednina
mnoina
1 lice beba,ptis& bebapti,s&meqa
133
2 lice
3 lice
mai
beba,ptisa beba,ptis&qe
i
beba,ptis& bebaptis&me,noi $&ai( &a
tai
% eivsi,$n%

jednina
mnoina
1 lice
$ev
$ev%bebapti,s&meqa
%bebapti,s&m
hn
2 lice
$ev
$ev%beba,ptis&qe
%beba,ptiso
3 lice
$ev
bebaptis&me,noi $&ai( &a%
%beba,ptis&to h=san
Kombinacija dentala (u ovom sluaju , -d) sa nastavcima perfekta medija dovodi do
sljedeih promjena: d + m sm* d + s s* d + t st) U drugom licu mnoine slovo d
postaje s da ne bi imali dva q jedno do drugog. U treem licu mnoine imamo promjenu koja
je uvjetovana injenicom da suglasnik plus nt nije dio jezinih promjena u grkom jeziku.
Za rijei ija perfektska osnova zavrava na likvide (l, r) ili nazale (m, n) vrijede
sljedea pravila:
Likvidi nemaju s ispred q u drugom licu mnoine (na primjer, evstal-, kojemu je
perfektska osnova ste,llw, ja aljem, ima e;stalqe u drugom licu mnoine i za perfekt i za
pluskvamperfekt). S druge strane likvidi ne mijenjaju zadnji suglasnik korijena osim treem
licu mnoine participa zbog injenice da suglasnik plus nt nije dio jezinih promjena u
grkom jeziku.
Nazali mijenjaju n u m prije m u treem licu jednine i mnoine te u participu (npr. za
nazalni korijen evxhran-, od glagola xhrai,nw, osuiti, prvo lice jednine i mnoine je
evxh,rammai i evxhra,mmeqa( evxhra,mmhn i evxhra,mmeqa( a particip je
evxhramme,noi). Slovo s se gubi u drugom licu mnoine (evxh,ranqe). Particip u
treem licu mnoine je isti kao i kod drugih konsonantskih osnova, iz istog razloga koji je i
gore naveden.
Kod glagola koji imaju augment, naglasak nikad nije iznad samog augmenta. (Ovo
pravilo vrijedi samo za sastavljene glagole.) Tako da imamo oblike avpei/cen (Mt 14,24) za
sastavljeni glagol evpe,cw, i evnei/cen (Mk 6,19) za glagol evne,cw, te katei/cen (Lk
4,42) za glagol kate,cw.
Rijei za lekciju 34
o`
avsth,r( &e,roj
h` parousi,a( &aj
evleu,qeroj( &a(
&on
a;rti
euvqe,wj
[I 24m] zvijezda. Dativ mnoine je a;stroij

[I 2] dolazak, prisutnost
[Pridj 2] slobodan
[Pril 2] sada, upravo sada, odjednom
[Pril 2] smjesta, odmah
134
Vjebe za lekciju 34
1. kai. peri. th.n kefalh.n th/j gunai/koj h=san dw,deka a;sterej) (usp. Otk
12,1)
2. avllV ouvk e;stai euvqe,wj to. te,loj) (usp. Lk 21,9)
3. pw/j ou=n ble,pei a;rti* (Iv 9,19)
4. ou[twj e;stai h` parousi,a tou/ uiòu/ tou/ avnqrw,pou) (Mt 24,27)
5. a;ra ge evleuqeroi, eivsin oi` uiòi,) (Mt 17,26)
1. Gospodine, koji e biti znakovi tvoga dolaska? (usp. Mt 24,3)
2. Ako imamo istinu, mi smo slobodni.
3. Koliko zvijezda ima na nebu?
III. Mk 6,37-40
135
LEKCIJA 35
lu,w, perfekt medij imperativ, infinitiv, konjunktiv i optativ
U Novom zavjetu nemamo ni jednog primjera perfekta medija imperativa, infinitiva,
konjunktiva ili optativa. Oblici koji su ovdje doneseni samo pomau studentima da
kompletiraju medijske oblike i da pripreme za perfekt pasiva. Usporedi nie lekciju 42.
Perfekt medija imperativ glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO
2):
glagolski oblik perfekt, stanje medij, nain - imperativ
jednina
mnoina
2 lice
le,lu&so
le,lu&sqe
3 lice
lelu,&sqw
lelu,&sqwsan
Perfekt medij infinitiv glagola lu,w je lelu,&sqai (usp. Gl 1, GO 2). Perfekt medij
infinitiv glagola fula,ssw je pefula,c&qai* od gra,fw je gegra,f&qai* od bapti,zw
je bebapti,s&qai* od ste,llw je evsta,l&qai)
Perfekt medij konjunktiv i optativ se tvore tako da se perfekt medij particip spaja sa
prezentom konjunktivom i prezentom optativom glagola eivmi, (usp. Gl 1, GO 2, Pridj 1):
glagolski oblik perfekt,
konjunktiv
jednina
1 lice lelume,noj( &h( &
on w=
on h=|j
on h=|
stanje medij, nain mnoina

lelume,noi( &ai( &a
w=men
lelume,noi( &ai( &a
h=te
lelume,noi( &ai( &a
w=si$n%
glagolski oblik perfekt, stanje medij, nain - optativ

jednina
mnoina
1 lice lelume,noj( &h( & lelume,noi( &ai( &a
on ei;hn
ei;hmen
on ei;hj
ei;hte
on ei;h
ei;hsan
Znaenje ovih naina u perfektu medija moe se zakljuiti iz znaenja perfekta aktiva
ovih naina (za optativ usp. lekciju 25 te za prezent lekciju 14) skupa sa znaenjem medija
(usp. lekciju 26).
Ovim zakljuujemo predstavljanje medija glagola lu,w (lekcije 26-35). injenica da
je mediju poklonjena priblino jednaka pozornost kao i aktivu (lekcija 9-24), i kao to e biti
poklonjena pasivu (lekcije 36-42), ne znai da medij ima jednaku vanost kao i ova ostala dva
naina. On je svakako nema. No medij ima svoju ulogu u Novom zavjetu sam po sebi, ali i
ulogu kod formiranja odreenih deponentnih glagola (kao to emo vidjeti u lekciji 45). Ove
136
injenice, plus potreba da se medij jasno predstavi da bi se mogao razlikovati od aktiva i
pasiva, te elja da se ova dva puno vanija naina bolje razumiju; sve su ovo razlozi da se
medij predstavi ovako iroko kao to smo uinili.
Imenica cei,r
Imenica cei,r, ruka, se deklinira na sljedei nain (usp. I 24f; I 33):
n
g
d
a
v
h`
th/j
th/|
th,
n
jednina
cei,r
ceiro,j
ceiri,
cei/ra
ai`
tw/n
tai/j
ta,j
cei,r
mnoina
cei/rej
ceirw/n
cersi,$n%
cei/raj
cei/rej
Dativ mnoine ima skraeni slog u svom korijenu, cer& umjesto ceir&)
U perfektu aktivu participu naglasak je na zadnjem slogu i to u nominativu mukog i
srednjeg roda i ostaje na istom slogu (tj. na zadnjem slogu korijena) kroz cijelo vrijeme
dekliniranja mukog i srednjeg roda. Usp. paradigmu donesenu u lekciji 25 te paradigmu
pridjeva 17.
Rijei za lekciju 35
h` cei,r( ceiro,j
to,
avrgu,rion( &ou
to, zw/|on( &ou
to,
qusiasth,rion( &ou
h` koili,a( &aj
h` meta,noia( &aj
h` plhgh,( &h/j
o` plou/toj( &ou
to,
sune,drion( &ou
o` cili,arcoj( &ou
leuko,j( &h,( &o,n
ne,oj( &a( &on
perisso,j(
( &o,n
w[sper
kalw/j
[I 33] ruka
[I 7] srebro, novac
[I 7] ivotinja
[I 7] oltar
[I 2] stomak, utroba
[I 2] obraenje, promjena srca
[I 1] zlo, nesrea, nevolja
[I 6m] bogatstvo. Ovu rije nalazimo i kao imenicu srednjeg roda u
nominativu i akuzativu [I 31].
[I 7] sinedrij, skuptina, vijee
[I 6m] (vojni) slubenik, tj. tisunik (kapetan)

[Pridj 1] bijel
[Pridj 2] nov, mlad. Samoglasnik koji je u korijenu ove rijei nikad
se ne kontrahira.
&h, [Pridj 1] obilan, bogat. Ova rije dolazi i kao prilog: [Pril 3]:
potpuno.
[Vez] kao, upravo kao, poput
[Pril 3] dobro
Vjebe za lekciju 35
1. evgw. e;rcomai i[na zwh.n e;cwsin kai. perisso.n e;cwsin) (Iv 10,10)
137
2. e;comen qusiasth,rion evx ou- evsqi,ein ouvk e;cousin evxousi,an)
(Heb 13,10)
3. ouv ga.r ni,ptontai ta.j cei/raj auvtw/n o[tan a;rton evsqi,wsin) (Mt
15,2)
4. kai. kalw/j le,gete( eivmi. ga,r) (Iv 13,13)
5. o` qeo.j auvtw/n h` koili,a) (usp. Fil 3,19)
6. o` Cristo.j evn u`mi/n evstin to. plou/toj th/j do,xhj tou musthri,ou
evn toi/j e;qnesin) (Kol 1,27)
7. o` qeo,j( ouvk eivmi. w[sper oi` loipoi. tw/n avnqrw,pwn) (Lk 18,11)
8. to. avrgu,rio,n sou su.n soi. ei;h eivj qa,naton) (usp. Dj 8,20)
9. to.n neani,an tou/ton a;ge pro.j to.n cili,arcon) (usp. Dj 23,17)
10. kai. ei=pen o` new,teroj auvtw/n tw/| parti, ))) (Lk 15,12)
11. kai. h=gon to.n VIhsou/n eivj to. sune,drion auvtw/n) (Lk 22,66)
12. ta. de. i`ma,tia auvtou/ h=n leuka,) (usp. Mt 17,2)
13. kai. e;bleya a;llo shmei/on evn tw/| ouvranw|/ me,ga( avgge,louj
e;contaj ta.j evsca,taj plhga,j) (usp. Otk 15,1)
14. evgw. me.n u`ma/j bapti,zw eivj meta,noian) (usp. Mt 3,11)
15. to. tri,ton zw/|on ei=ce to. pro,swpon w`j avnqrw,pou) (usp. Otk 4,7)
16. to. de. perisso.n tou,twn evk tou/ ponhrou/ evstin) (Mt 5,37)
1. Isus sada govorae istinu pred sinedrijem.
2. Pravedan ovjek nema potrebe za obraenjem. (usp. Lk 15,7)
3. to e to dijete biti? Jer i ruka Gospodnja je s njim. (usp. Lk 1,66)
III. Mk 6,41-47
138
LEKCIJA 36
Znaenje pasiva
Pasiv ukazuje na to da je gramatiki subjekt reenice na ovaj ili onaj nain, primatelj
radnje (usp. lekciju 26). Osobni djelatnik radnje je obino izraen, ako je uope izraen, tako
to se koristi prijedlog u`po, plus genitiv (usp. lekciju 10). u`po, sa genitivom se obino
koristi da bi se izrazio djelatnik radnje, ako je taj djelatnik osoba. Ako djelatnik nije osoba,
koristi se obino dativ bez prijedloga. Jednostavni dativ (dativ sredstva) se takoer koristi sa
glagolima koji nemaju pasiva da bi se izrazio neosobni djelatnik.
U grkom jeziku oblici (nastavci) za pasiv su jednaki oblicima medija i to u svim
nainima prezentskog i perfektskog sistema. Stoga se pravo znaenje ovih glagolskih oblika u
reenici moe zakljuiti samo iz konteksta. U futuru i aoristu, s druge strane, pasivni oblici se
jasno razlikuju od medijskih oblika. Tako da se znaenje ovih oblika moe odrediti ne samo iz
konteksta nego i iz samih oblika (nastavaka).
Iako smo se implicitno ve susreli (kad je bio govor o medijskim oblicima prezenta i
perfekta) sa pasivnim oblicima prezentskog i perfektskog sistema, na taj nain to su pasivni
oblici isti kao i medijski u ovim vremenima, ipak emo ove oblike ponovno donijeti u
narednim lekcijama. Ovo ponavljanje bi trebalo pomoi studentima da uoe da iako su oblici
ovih vremena isti, ipak je znaenje razliito. (Usp. lekcije 26-29, za prezentske sisteme
medija, te lekcije 34-35, za perfektske sisteme.)
lu,w, prezent pasiv indikativ, imperfekt pasiv indikativ, prezent pasiv imperativ,
konjunktiv, optativ, infinitiv i particip
Prezent pasiv indikativ glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 3):
glagolski oblik prezent, stanje pasiv, nain indikativ
jednina
mnoina
lu,&omai
lu&o,meqa
1 lice
lu,&h|
lu,&esqe
2 lice
lu,&etai
lu,&ontai
3 lice
ja sam odrijeen
ti si odrijeen
on je odrijeen
mi smo odrijeeni
vi ste odrijeeni
oni su odrijeeni
Oblik lu,h| je kontrakcija od lu,esai $lu,esai lu,eai lu,hi lu,h|%)

O znaenju indikativa, vidi lekciju 2. O znaenju prezenta indikativa, vidi lekciju 9.
o` dou/loj lu,etai u`po. tou/ despo,tou auvtou/)
Rob je odrijeen od svog gospodara.
Imperfekt pasiv indikativ glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO
3):
glagolski oblik imperfekt, stanje pasiv, nain - indikativ
jednina
mnoina
ev&lu&o,meqa
1 lice ev&lu&o,men
ev&lu,&esqe
2 lice ev&lu,&ou
ev&lu,&onto
3 lice ev&lu,&eto
ja bijah odrijeivan
mi bijasmo odrijeivani
139
ti bijae odrijeivan
on bijae odrijeivan
vi bijaste odrijeivani
oni bijahu odrijeivani
Oblik evlu,ou je kontrakcija oblika evlu,eso)

O znaenju imperfekta indikativa vidi lekciju 10.
o` dou/loj evlu,eto u`po tou/ despo,tou auvtou/)
Rob bijae odrijeivan od svog gospodara.
Prezent pasiv imperativ glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 3):
glagolski oblik prezent, stanje pasiv, nain - imperativ
jednina
mnoina
2 lice lu,&ou
lu,&esqe
3 lice lu&e,sqw
lu&e,sqwsan
budi odrijeen
neka
on
odrijeen
bude
budite odrijeeni
neka
oni
odrijeeni
budu
Oblik lu,&ou je kontrakcija od lu,eso)

O znaenju prezenta imperativ vidi lekciju 12, te lekciju 4.
lu,esqw o` dou/loj u`po. tou/ despo,tou auvtou/)
Neka rob bude odrijeen od svog gospodara.
Prezent pasiv konjunktiv glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO
3):
glagolski oblik prezent, stanje pasiv, nain - konjunktiv
jednina
mnoina
1 lice
lu,&wmai
lu&w,meqa
2 lice
lu,&h|
lu,&hsqe
3 lice
lu,&htai
lu,&wntai
Oblik lu,&h| je kontrakcija oblika lu,hsai $lu,hsai lu,hai lu,hi lu,h|%)
O znaenju prezenta konjunktiva, vidi lekciju 13, kao i lekciju 5.
o` dou/loj e;rcetai i[na lu,htai u`po. tou/ despo,tou auvtou/)
Rob dolazi da bi mogao biti odrijeen od svog gospodara.
Prezent pasiv optativ glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 3):
glagolski oblik prezent, stanje pasiv, nain - optativ
jednina
mnoina
1 lice
lu&oi,mhn
lu&oi,meqa
2 lice
lu,&oio
lu,&oisqe
3 lice
lu,&oito
lu,&ointo
Oblik lu,oio dolazi od lu,oiso)
O znaenju prezenta optativa, vidi lekciju 14, kao i lekciju 6.
140
lu,oito o` dou/loj u`po. tou/ despo,tou auvtou/)

Prezent pasiv infinitiv glagola lu,w je lu,esqai (usp. Gl 1, GO 3).
O znaenju prezenta infinitiva, vidi lekciju 15, te lekciju 4.
le,gw to.n dou/lon lu,esqai u`po. tou/ despo,tou auvtou/)
Kaem da je rob bio odrijeen od svog gospodara.
Prezent pasiv particip glagola lu,w se deklinira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 3,
Pridj 1):
glagolski oblik prezent, stanje pasiv, nain particip
jednina
muki
enski
srednji
n lu&o,menoj
lu&ome,nh
lu&o,menon
g lu&ome,nou lu&ome,nhj lu&ome,nou
d lu&ome,nw| lu&ome,nh| lu&ome,nw|
a
lu&o,menon lu&ome,nhn lu&o,menon
v lu&o,mene
lu&ome,nh
lu&o,menon
n
g
d
a
v
mnoina
muki
enski
lu&o,menoi
lu&o,menai
lu&ome,nwn lu&ome,nw
n
lu&ome,noij lu&ome,naij
lu&ome,nou lu&ome,naj
j
lu&o,menoi
lu&o,menai
srednji
lu&o,mena
lu&ome,nw
n
lu&ome,noij
lu&o,mena
lu&o,mena
O znaenju prezenta participa vidi lekciju 16, kao i lekciju 7.

Koritenje prezenta u imperativu, konjunktivu, optativu, infinitivu i participu esto
podrazumijeva da radnja odrijeivanja ukljuuje trajnu ili ponavljanu radnju. U konstrukciji
akuzativ s infinitivom, prezent infinitiv obino podrazumijeva da se ova radnja dogaa
istovremeno sa radnjom glavnog glagola. U participu, prezent obino podrazumijeva da se
radnja dogaa istovremeno sa radnjom glavnog glagola.
Ovim zavravamo predstavljanje sistemskog naina prezenta pasiva glagola lu,w.
U prezentu aktivu infinitivu naglasak je na predzadnjem slogu ak i kad je zadnji slog
kratak: leluke,nai.
Rijei za lekciju 36
h` akrobusti,a( &aj
h` didaskali,a( &aj
[I 2] neobrezanje [esto se koristi kao kolektivna imenica koja se

odnosi na one koji nisu idovi].
[I 2] uenje. Ova rije znai i sam in uenja kao i sadraj onoga
141
o`
e`katonta,rchj( &ou
h` evpistolh,( &h/j
o` peirasmo,j( &ou/
o` telw,nhj( &ou
h` cilia,j( &a,doj
tessara,konta
a`gia,zw $a`gia,sw%
basta,zw $basta,sw%
kaqari,zw $kaqari,sw
%
skandali,zw
$skandali,sw%
ou;pw( mh,pw
pa,ntote
to se pouava.
[I 7] satnik (rimski vojni asnik). Ovo znaenje ima i rije o`
e`kato,ntarcoj( &ou [I 6m].
[I 1] pismo (u smislu poslanice)
[I 6m] kunja, iskuenje, testiranje
[I 4] carinik
[I 14f] tisua
[Pridj 21] etrdeset
[Gl 5, GO 1-3] posvetiti (Bogu), oistiti, uiniti svetim
[Gl 5, GO 1-3] nositi, podnositi, tolerirati
[Gl 5, NG 88, GO 1-3] istiti, oistiti (ritualnom smislu)
[Gl 5, GO 1-3] namamiti, skandalizirati (tj. navoditi na grijeh,
to je najee znaenje u Novom zavjetu, ili okirati, to je
najee znaenje danas; ili oba ova znaenja).
[Pril 2, Neg] ne jo. Ove rijei treba razlikovati prema istim
principima po kojima razlikujemo i rijei ouv i mh,.
[Pril 2] uvijek
Vjebe za lekciju 36
1. kai. h=n evn th/| evrh,mw| tessera,konta h`me,raj peirazo,menoj
u`po tou/ diabo,lou) (usp. Mk 1,13) [Rije h`me,raj je u akuzativu da bi se
izrazilo vremensko trajanje.]
2. o` qeo.j kaqari,zei th/| pi,stei ta.j kardi,aj auvtw/n) (usp. Dj 15,9)
3. o[ te ga.r a`gia,zwn kai. oi` a`giazo,menoi evx e`no.j pa,ntej) (Heb
2,11)
4. h` didaskali,a tou/ Kuri,ou ouv mo,non dia. r`hma,twn h=n)
5. avllV ou;pw evsti.n to. te,loj) (Mt 24,6)
6. le,gw mh,pw ei=nai to. te.loj)
7. peirasmo,j evstin e`ka,stw| avnqrw,pw|)
8. kai. evskandali,zonto evn auvtw|/ (Mt 13,57)
9. h` evpistolh. h`mw/n u`mei/j evste) (2 Kor 3,2)
10. pa,ntote ga.r tou/j ptwcou.j e;cete meqV u`mw/n( evme. de. ouv
pa,ntote e;cete) (Mt 26,11)
11. e;stw soi w[sper o` telw,nhj) (usp. Mt 18,17)
12. evn ga.r Cristw|/ VIhsou/ ou;te peritomh, ti ivscu,ei ou;te
avkrobusti,a) (usp. Gal 5,6)
13. makari,a h` koili,a h` basta,sasa, se) (usp Lk 11,27)
14.
cilia,dej avgge,lwn h=san e;mprosqen tou/ qeou/)
15. e`katonta,rcou de, tinoj dou/loj avsqenh.j h=n) (usp. Lk 7,2)
1. Uenici Kristovu su posveeni od Duha istine.
2. Kri je noen od uenika Kristovih.
3. Apostoli ele biti oieni od njihovih grijeha.
III. Mk 6,48-49
142
LEKCIJA 37
Slabi aorist pasiv i jaki aorist pasiv
Oblici aorista u pasivu se razlikuju od oblika aorista u mediju (usp. lekciju 36). Oblici
aorista pasiva se dijele u dvije kategorije, s tim da im znaenje ostaje isto: 1) slabi aorist
pasiv (koji je puno ei) i 2) jaki aorist pasiv. Oblike slabog aorista pasiva karakterizira
slovo q izmeu glagolske osnove i nastavaka za aorist. Oblici jakog aorista pasiva nemaju
ovo karakteristino slovo q. Obje kategorije, osim ovog, se ni po emu drugom ne razlikuju, i
imaju iste nastavke u svim ostalim nainima. (Jaki aorist pasiv e biti predstavljen u lekciji
41).
Zbog karakteristine naznake slabog aorista pasiva, a to je slovo q, koje dolazi odmah
nakon korijena samog glagola, esto dolazi do potrebe konsonantskih promjena. Sljedea
pravila treba imati na umu:
Korijeni koji zavravaju na palatale (k( g( c) imaju palatal c. Tako a;gw u aoristu
indikativu pasivu postaje h;cqhn.
Korijeni koji zavravaju na labijale (p( b( f) imaju labijal f. Tako pe,mpw u aoristu
indikativu pasivu postaje evpe,mfqhn.
Korijeni koji zavravaju na dentale (t( d( q) ispred q uvijek imaju s. Tako
bapti,zw u aoristu indikativu pasivu postaje evbapti,sqhn.
Korijeni koji zavravaju na nazale i likvide e biti obraivani svaki zasebno, budui da
su oni esto nepravilni. xhrai,nw (usp. lekciju 34) postaje evxhra,nqhn; ste,llw (usp.
lekciju 34) ima jaki aorist pasiv o emu e biti govora u narednim lekcijama.
Treba zamijetiti da glagoli ija prezentska osnova zavrava na ss ima c prije q kada ti
glagoli imaju slabe aoriste pasiva: fula,ssw postaje evfula,cqhn.
lu,w, aorist pasiv indikativ i imperativ
lu,w ima slabi aorist pasiv. U indikativu ima augment, koji se tvori prema istim
principima kao i za ostala prola vremena u indikativu (usp. lekciju 10, 18, 31). Aorist pasiv
indikativ glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 3):
glagolski oblik aorist, stanje pasiv, nain indikativ
jednina
mnoina
ev&lu,&q&hmen
1 lice ev&lu,&q&hn
ev&lu,&q&hte
2 lice ev&lu,&q&hj
ev&lu,&q&hsan
3 lice ev&lu,&q&h
ja sam bio odrijeen
ti si bio odrijeen
on je bio odrijeen
mi smo bili odrijeeni

vi ste bili odrijeeni
oni su bili odrijeeni
O znaenju aorista indikativa, vidi lekciju 18. O znaenju pasiva, vidi lekciju 36.
o` dou/loj evlu,qh u`po. tou/ despo,tou auvtou/)
Rob je bio odrijeen od svog gospodara.
Aorist imperativ pasiv glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 3):
glagolski oblik aorist, stanje pasiv, nain imperativ
jednina
mnoina
2 lice lu,&q&hti
lu,&q&hte
143
3 lice lu&q&h,tw
budi odrijeen
neka
on
odrijeen
lu&q&h,twsan
bude
budite odrijeeni
neka
oni
odrijeeni
budu
O znaenju aorista imperativa, vidi lekciju 19, kao i lekciju 4. O znaenju pasiva, vidi
lekcije 26 i 26.
luqh,tw o` dou/loj paracrh/ma u`po. tou/ despo,tou auvtou/)
Neka rob bude smjesta odrijeen od svog gospodara.
Imenica avnh,r
Imenica avnh,r, ovjek ili mu, se deklinira na sljedei nain (usp. I 24m, I 33):
jednina
avnh,r
avndro,j
n o`
g tou
/
d tw/| avndri,
oi`
tw/n
a to,
n
v
tou,j
a;ndra
a;ner
toi/j
mnoina
a;ndrej
avndrw/n
avndra,sin
$n%
a;ndraj
a;ndrej
Rijei za lekciju 37
o`
avnh,r( avndro,j
to,
martu,rion( &ou
to, xu,lon( &ou
to, ou=j( wvto,j
to, pu/r( puro,j
h` skhnh,( &h/j
to, u[dwr( u[datoj
o` u`phre,thj( &ou
to, fw/j( fwto,j
e`pta,
avgora,zw
$avgora,sw%
avpokalu,ptw
douleu,w
qerapeu,w
qeri,zw $qeri,sw%
keleu,w
nai,
o`moi,wj
Vjebe za lekciju 37
[I 33] ovjek, mu
[I 7] svjedoanstvo, dokaz
[I 7] drvo, stablo
[I 33] uho
[I 33] vatra
[I 1] ator
[I 33] voda
[I 4] sluga, posluitelj
[I 17] svjetlo
[Pridj 21] sedam
[Gl 5, GO 1-3] kupiti, otkupiti, etati se trnicom
[Gl i Gl 5, GO 1-3] otkriti, objelodaniti
[Gl 1, GO 1-3] sluiti, sluiti kao rob. Ova rije zahtijeva dativ.
[Gl 1, GO 1-3] iscijeliti, ozdraviti, sluiti, brinuti se za
[Gl 5, GO 1-3] eti
[Gl 1, GO 1-3] zapovjediti, narediti
[estica] da, svakako
[Pril 3] poput, kao
144
1. h` skh,nh tou/ marturi,ou h=n toi/j patra,sin h`mw/n evn th/|
evrh,mw|) (usp. Dj 7,44)
2. a;ra ou=n auvto.j evgw. tw/| me.n noi> douleu,w no,mw| qeou/( th/|
de. sarki. no,mw| a`marti,aj) (Rim 7,25)
3. o`moi,wj kai. o` deu,teroj kai. o` tri,toj e[wj tw/n e`pta,) (Mt 22,26)
4. hvgora,sqhte ga.r timh/j\ dio. doxa,sate to.n qeo.n evn tw/| sw,mati
u`mw/n) (usp. 1 Kor 6,20) [timh/j je genitiv cijene: cijenom. Ovdje se prevodi
idiomatski, otkupninom, cijenom.]
5. kai. ivdou. ei-j tw/n dw,deka e;rcetai kai. metV auvtou/ o;cloj polu.j
meta. macairw/n kai. xu,lwn avpo. tw/n avrciere,wn) (usp. Mt 26,47)
6. o[te ou=n e;bleyan auvto.n oi` avrcierei/j kai. oi` u`phre,tai
e;kraxan) (usp. Iv 19,6)
7. polloi. a;ndres h=san evsqi,ontej cwri.j gunaikw/n kai. paidi,wn) (usp.
Mt 15,38)
8. kai. evqeri,sqh h` gh/) (usp. Otk 14,16)
9. e;stw de. o` lo,goj u`mw/n nai. nai,( ou' ou;) (Mt 5,37)
10. ta. de. i`ma,tia auvtou/ h=n leuka. w`j to. fw/j) (usp. Mt 17,2)
11. maka,rioj ei=( o[ti sa,rx kai. ai-ma ouvk avpeka,luyen soi avllV o`
path,r mou o` evn toi/j ouvranoi/j) (usp. Mt 16,17)
12. evgw. me.n u`ma/j bapti,zw evn u[dati eivj meta,noian) (usp. Mt 3,11)
13. evn ga.r th/| avnasta,sei ou=n ti,noj tw/n e[pta e;stai gunh,* (Mt
22,28)
14. auvto.j u`ma/j bapti,sei evn pneu,mati a`gi,w| kai. puri.) (usp. Mt 3,11)
15. evn evkeinh| th/| w[ra| eqera,peusen pollou.j avpo. no,swn kai.
pneuma,twn ponhrw/n) (usp. Lk 7,21)
16. ei; tij e;cei w=ta avkou,ein avkoue,tw) (Mk 4,23)
17. ble,yaj de. o` VIhsou/j o;clon peri. auvto.n evke,leusen e;rcesqai eivj
to. pe,ran) (usp. Mt 8,18) [e;rcesqai je prezent infinitiv of glagola e;rcetai)]
1. Budi ozdravljen po (od) mojoj rijei.
2. Rije se bila (pro)ula od apostola.
3. Bog je meni elio objaviti svoga sina. (usp. Gal 1,16)
III. Mk 6,50-56
145
LEKCIJA 38
lu,w, aorist pasiv konjunktiv i optativ
Aorist pasiv konjunktiv glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 3):
glagolski oblik aorist, stanje pasiv, nain - konjunktiv
jednina
mnoina
1 lice
lu&q&w/
lu&q&w/men
2 lice
lu&q&h/|j
lu&q&h/te
3 lice
lu&q&h|/
lu&q&w/si$n%
O znaenju aorista konjunktiva vidi lekciju 20 te lekciju 5. O znaenju pasiva, vidi
lekcije 26 i 36.
o` dou/loj e;rcetai i[na luqh/| u`po. tou/ despo,tou auvtou/)
Rob dolazi da bi bio odrijeen od svog gospodara.
Aorist pasiv optativ glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 3):
glagolski oblik aorist, stanje pasiv, nain - optativ
jednina
mnoina
lu&q&ei,hn
lu&q&ei,hmen
1 lice
lu&q&ei,hj
lu&q&ei,hte
2 lice
lu&q&ei,h
lu&q&ei,hsan
3 lice
O znaenju aorista optativa vidi lekciju 21 kao i lekciju 6. O znaenju pasiva, vidi
lekcije 26 i 36.
luqei,h o` dou/loj u`po. tou/ despo,tou auvtou/)
Aorist pasiv konjunktiv ima cirkumfleks na svim nastavcima. Usp. gornju paradigmu
aorista pasiva konjunktiva glagola lu,w.
Rijei za lekciju 38
h` avna,gke( &hj
h`
avpoka,luyij( &ewj
h` avpw,leia( &aj
o` gewrgo,j( &ou/
to, dw/ron( &ou
h`
evpi,gnwsij( &ewj
h` koinwni,a( &aj
h` kti,sij( &ewj
h` profhtei,a( &aj
evpoura,nioj( &oj(
[I 1] nunost, potreba, nevolja

[I 28f] objava, otkrivanje
[I 2] razorenje, pusto
[I 6m] ratar, zemljoradnik
[I 7] poklon, dar
[I 28f] poznavanje
[I 2] zajednitvo, skupno sudjelovanje
[I 28f] stvaranje, stvor. Ova rije moe oznaavati i in stvaranja
ali i ono to je stvoreno.
[I 2] prorotvo, proricanje
[Pridj 5] nebeski
146
&on
oi-oj( &a( &on
palaio,j( &a,( &o,n
te,leioj( &a( &on
tosou/toj( &au,th( &
ou/ton
evpei,
i;de
[Pridj 2] takav
[Pridj 2] star, prijanji
[Pridj 2] potpun, savren
[Pridj 1 i Pridj 1Zam] takav, tako velik, tako puno. Oblik
tosou/to se takoer nalazi u jednini srednjeg roda [Pridj 1Zam].
[Vez] zato, kada
[Uzvik] gle! [Nema razlike u znaenju izmeu ove rijei i rijei
ivdou,.]
Vjebe za lekciju 38
1. avlla. tau/ta ti, evstin eivj tosou,touj (Iv 6,9)
2. avgaphtoi,( ouvk evntolh.n kainh.n gra,fw u`mi/n( avllV evntolh.n
palaia.n h]n ei;cete avpV avrch/j\ h` evntolh. h` palaia, evstin o`
lo,goj o]n hvkou,sate (1 Iv 2,7)
3. eivj ti, h` avpw,leia au[th (Mt 26,8)
4. oi-oj o` evpoura,nioj( toiou/toi kai. oi` evpoura,nioi) (usp. 1 Kor 15,48)
5. e;stai ga.r avna,gkh mega,lh evpi. th/j gh/j kai. ovrgh. tw/| law/|
tou,tw|) (Lk 21,23)
6. :Ide h` mh,thr mou kai. oi` avdelfoi, mou (usp. Mk 3,34)
7. w[ste ai` glw/ssai eivj shmei/o,n eivsin ouv toi/j pisteu,ousin avlla.
toi/j avpi,stoij( h` de. profhtei,a ouv toi/j avpi,stoij avlla. toi/j
pisteu,ousin (1 Kor 14,22)
8. o` path,r mou o` gewrgo,j evstin (Iv 15,1)
9. e;sesqe ou=n u`mei/j te,leioi w`j o` path.r u`mw/n o` ouvra,nioj
te,leio,j evstin (Mt 5,48)
10. dia. no,mou evpi,gnwsij a`marti,aj (usp. Rim 3,20)
11. oi` ovfqalmoi, mou e;bleyan to. fw/j eivj avpoka,luyin evqnw/n kai.
do,xan laou/ sou (usp. Lk 2,30-32)
12. tufloi,( ti, ga.r mei/zon( to. dw/ron h' to. qusiasth,rion to. a`gia,zon
to. dw/ron (Mt 23,19)
13. evkei/na ta. avrgu,ria timh. ai[mato,j evstin (usp. Mt 27,6)
14. khru,xate to. euvagge,lion pa,sh| th/| kti,sei (usp. Mk 16,15)
15. ouvci. o` a;rtoj koinwni,a tou/ sw,matoj tou/ Cristou/ evstin (usp. 1
Kor 10,16)
1. Svjedok Isusa Krista je bio duh prorotva. (usp. Otk 19,10)
2. Isus dolazi tako da svaka osoba koja svjedoi moe biti krtena.
3. Stari darovi Boji nisu bili tako dobri kao novi.
III. Student je do sada imao mogunost marno raditi svih est poglavlja Markova evanelja.
Sada je vrijeme da se vratimo na poetak toga Evanelja i da ponovimo materijal koji smo
proli; no sada sa velikom prednou i mogunou da se tekst puno bolje razumije. Tekst
bi sada trebao biti puno razumljiviji.
Proitaj Mk 1,1-8, najprije ne konzultirajui nikakva pomagala, oslanjajui se prije svega
na ono to si zapamtio. Nakon toga ponovno proitaj tekst, zaustavljajui se na svakom
problematinom mjestu i provjeravajui to mjesto u lekcijama koje smo ve proli. Na
147
koncu, proitaj tekst naglas, barem tri puta. Ne treba uriti kod itanja naglas; prije svega
treba obratiti pozornost na tonost itanja, a ne na brzinu.
148
LEKCIJA 39
lu,w, aorist pasiv particip i infinitiv
Aorist pasiv particip glagola lu,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 3;
Pridj 18):
glagolski oblik aorist; stanje pasiv; nain particip
jednina
muki
enski
srednji
n lu&q&ei,j
lu&q&ei/sa lu&q&e,n
g lu&q&e,ntoj lu&q&ei,shj lu&q&e,ntoj
d lu&q&e,nti
lu&q&ei,sh| lu&q&e,nti
a lu&q&e,nta lu&q&ei/sa lu&q&e,n
n
v lu&q&ei,j
lu&q&ei/sa lu&q&e,n
n
g
d
a
v
muki
lu&q&e,ntej
lu&q&e,ntw
n
lu&q&ei/si$
n%
lu&q&e,ntaj
lu&q&e,ntej
mnoina
enski
lu&q&ei/sai
lu&q&eisw/
n
lu&q&ei,sai
j
lu&q&ei,saj
lu&q&ei/sai
srednji
lu&q&e,nta
lu&q&e,ntw
n
lu&q&ei/si$
n%
lu&q&e,nta
lu&q&e,nta
O znaenju aorista participa, vidi lekciju 22, kao i lekciju 7. O znaenju pasiva, vidi
lekcije 26 i 36.
o` dou/loj luqei.j u`po. tou/ despo,tou auvtou/ e;kraxen dia. th.n
cara.n auvtou/)
Rob, nakon to je bio odrijeen od svog gospodara, vikao je od radosti.
Aorist pasiv infinitiv glagola lu,w je lu&q&h/nai (usp. Gl 1, GO 3).
O znaenju aorista infinitiva, vidi lekciju 22, te lekciju 4. O znaenju pasiva, vidi
lekcije 26 i 36.
o` dou/loj hvqe,lhse luqh/nai u`po. tou/ despo,tou auvtou//)
Rob je elio da bude odrijeen od svog gospodara.
Aoristi pasivi participi imaju akutni naglasak na zadnjeg slogu u nominativu jednine
mukog roda. Naglasak prema tome ima tendenciju ostati na ovom slogu tijekom cijele
paradigme. Usp. pravila za naglaske 12, u lekciji 20.
Naglasak u aoristu pasivu infinitivu je na predzadnjem slogu, iako je zadnji slog
kratak.
Rijei za lekciju 39
o` avriqmo,j( &ou/
[I 6m] broj
149
h` a;fesij( &ewj
h` blasfhmi,a( &aj
o` ga,moj( &ou
o` desmo,j( &ou/
o` qumo,j( &ou/
o` ko,poj( &ou
h` oivkodomh,( &h/j
o` po,lemoj( &ou
o` pulw,n( &w/noj
o` ste,fanoj( &ou
keno,j( &h,( &o,n
krupto,j( &h,( &o,n
potapo,j( &h,( &o,n
fanero,j( &a,( &o,n
po,qen
po,te
[I 28f] oprost, oprotenje (od grijeha); osloboenje (od ropstva)

[I 2] bogohuljenje, kletva
[I 6m] vjenanje
[I 6m] okov, lanac, zatvor
[I 6m] bijes, ispunjenost ljutnjom
[I 6m] teak posao, tekoa
[I 2] graenje, izgradnja, poticaj
[I 6m] rat, sukob
[I 21m] vrata, ulaz
[I 6m] kruna, nagrada
[Pridj 1] prazan, besmislen, besciljan
[Pridj 1] skriven
[Pridj 1] kakve vrste, kakav
[Pridj 2] oit
[Pril 1] odakle
[Pril 2] [enklitika] jednom, ikad
Vjebe za lekciju 39
1. e;bleya th.n po,lin th.n a`gi,an e;cousan pulw/naj dw,deka) (usp. Otk
21,10.12)
2. o` me.n ga,moj e[toimo,j evstin))) (usp. Mt 22,8)
3. a;gousin auvto.n pro.j tou.j h`gemo,naj to,n pote tuflo,n (usp. Iv 9,13)
4. h=n evk tou/ avriqmou/ tw/n dw,deka) (usp. Lk 22,3)
5. ti, ko,pouj pare,cete th/| gunaiki, (usp. Mt 26,10) [ti, ovdje ima idiomatsko
znaenje zato?. Usporedi lekciju 73.]
6. o[tan de. avkou,shte pole,mouj kai. avkoa.j pole,mwn( ou;pw to.
te,loj (usp. Mk 13,7)
7. o` profh,thj h=n khru,sswn ba,ptisma metanoi,aj eivj a;fesin
a`martiw/n) (usp. Mk 1,4)
8. eiv ouvk e;stin avna,stasij evk tw/n nekrw/n( keno.n kai. to. to.
kh,rugma h`mw/n( kenh. kai. h` pi,stij u`mw/n) (usp. 1 Kor 15,14)
9. po,qen tou,tw| h` sofi,a au[th kai. ai` duna,meij (usp. Mt 13,54)
10. i;de nu/n hvkou,sate th.n blasfhmi,an) (usp. Mt 26,65)
11. e;bleya tou.j presbute,rouj kai. evpi. ta.j kefala.j auvtw/n stefa,nouj
crusou/j) (usp. Otk 4,4)
12. kai. evlu,qh o` desmo.j th/j glw,sshj auvtou/) (usp. Mk 7,35)
13. dida,skale( i;de potapoi. li,qoi kai. potapai. oivkodomai,) (usp. Mk 13,1)
14. kai. plhrei/j h=san pa,ntej qumou/ evn th/| sunagwgh/| avkou,ontej
tau/ta))) (usp. Lk 4,28)
15. ouvde.n evstin krupto.n o] ouv fanero.n e;stai) (usp. Mt 10,26)
1. Ja kaem da je okov njegova jezika bio odrijeen. (usp. Mk 7,35)
2. Robovi, nakon to su bili osloboeni od naroda, bili su puni radosti.
3. Ti e uti o ratovima i izvjetaje o ratovima. (usp. Mk 13,7)
III. Proitaj Mk 1,9-20, prvi put nemoj nita konzultirati, oslanjajui se samo na sjeanje.
Tada ponovno proitaj tekst, provjeri svaki nejasnou usporeujui je sa materijalom koji
150
smo proli u prethodnim lekcijama. Konano, proitaj tekst tri puta i to naglas. itanje
naglas ne treba biti brzo. Vanija je tonost, nego li brzina.
151
LEKCIJA 40
lu,w, futur pasiv indikativ, particip i infinitiv
Osnova futura pasiva glagola lu,w se temelji na aoristu pasivu. Futur indikativ pasiv
se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 3):
glagolski oblik futur, stanje pasiv, nain - indikativ
jednina
mnoina
1 lice
lu&qh,&s&omai lu&qh&s&o,meq
a
2 lice
lu&qh,&s&h|
lu&qh,&s&esqe
3 lice
lu&qh,&s&etai
lu&qh,&s&ontai
Oblik luqh,sh| dolazi od luqh,sesai $luqh,sesai luqh,seai luqh,shi
luqh,sh|%)
O znaenju futura indikativa, vidi lekciju 11, kao i lekciju 8. O znaenju pasiva, vidi
lekcije 26 i 36.
o` dou/loj luqh,setai u`po. tou/ despo,tou auvtou/)
Rob e biti odrijeen od svog gospodara.
Futur particip pasiv glagol lu,w se deklinira na sljedei nain (usp. Gl 1, GO 3, Pridj
1):
glagolski oblik futur; stanje pasiv; nain particip
jednina
muki
enski
srednji
n lu&qh&s&o, lu&qh&s&o lu&qh&s&o,
menoj
me,nh
menon
g lu&qh&s&o
lu&qh&s&o lu&qh&s&o
me,nou
me,nhj
me,nou
d lu&qh&s&o
lu&qh&s&o lu&qh&s&o
me,nw|
me,nh|
me,nw|
a lu&qh&s&o, lu&qh&s&o lu&qh&s&o,
menon
me,nhn
menon
v lu&qh&s&o, lu&qh&s&o lu&qh&s&o,
mene
me,nh
menon
muki
n lu&qh&s&o,
menoi
g lu&qh&s&o
me,nwn
d lu&qh&s&o
me,noij
a lu&qh&s&o,
menouj
v lu&qh&s&o,
menoi
mnoina
enski
lu&qh&s&o,
menai
lu&qh&s&o
me,nwn
lu&qh&s&o
me,naij
lu&qh&s&o
me,naj
lu&qh&s&o,
menai
srednji
lu&qh&s&o,
mena
lu&qh&s&o
me,nwn
lu&qh&s&o
me,noij
lu&qh&s&o,
mena
lu&qh&s&o,
mena
152
O znaenju futura participa, vidi lekciju 17, kao i lekciju 8. O znaenju pasiva, vidi
lekcije 26 i 36.
o` dou/loj luqhso,menoj u`po. tou/ despo,tou auvtou/ avgaqo,j
evstin)
Rob, koji e biti odrijeen od svog gospodara, je dobar.
Futur pasiv infinitiv glagola lu,w je lu&qh,&s&esqai (usp. Gl 1, GO 3).
O znaenju futura infinitiva, vidi lekciju 17, te lekciju 8. O znaenju pasiva, vidi
lekcije 26 i 36.
le,gw to.n dou/lon luqh,sesqai u`po. tou/ despo,tou auvtou/)
Kaem da e rob biti odrijeen od svog gospodara.
Rijei za lekciju 40
to, dei/pnon( &ou
o` de,smioj( &ou
to, dhna,rion( &ou
h` euvlogi,a( &aj
o` zh/loj( &ou
o` qhsauro,j( &ou/
o` i[ppoj( &ou
o` numfi,oj( &ou
to, plh,rwma( &atoj
o` plhsi,on
o` potamo,j( &ou/
h` skoti,a( &aj
to, ca,risma( &atoj
e`kato,n
evkei/qen
ou-
[I 7] gozba, glavno jelo

[I 6m] zatvorenik
[I 7] dinar [rimski novac]
[I 2] blagoslov, pohvala
[I 6m] revnost, ar. Rije se moe pronai i kao to, zh/loj( &ouj
[I 31].
[I 6m] trezor, blago, spremnica
[I 6m] konj
[I 6m] mladoenja
[I 16] punina, ispunjenost, ispunjenje
[I 32] susjed. Ova rije se nalazi i kao prijedlog s genitivom
[Prijed 1]: blizu
[I 6m] rijeka
[I 2] tama
[I 16] poklon
[Pridj 21] sto
[Pril 1] odatle
[Pril 1] gdje. Treba zamijetiti da se ova rije ne koristi kao upitna
rije.
Vjebe za lekciju 40
1. plh,rwma ou=n no,mou h` avga,ph) (Rim 13,10)
2. kata. de. eòrth.n avpe,luen auvtoi/j e[na de,smion) (usp. Mk 15,6)
3. oi` de. maqhtai. e;rxontai eivj to. o;roj ou- ei=pen auvtoi/j o`
VIhsou/j) (usp. Mt 28,16)
4. kai. e;pemyen a;nqrwpo,j tij to.n dou/lon auvtou/ th/| w[ra| tou/
dei,pnou) (usp. Lk 14,16-17)
5. o[pou ga,r evstin o` qhsauro,j sou( evkei/ e;stai kai. h` kardi,a sou)
(Mt 6,21)
6. avllV ouvc w`j to. para,ptwma( ou[twj kai. to. ca,risma) (usp. Rim 5,15)
7. kai. ti,j evsti,n mou plhsi,on (Lk 10,29)
8. kai. e;bleya( kai. ivdou. i[ppoj leuko,j) (usp. Otk 6,2)
153
9. evk tou/ auvtou/ sto,matoj evxe,rcetai euvlogi,a) (usp. Jak 3,10)
10. kai. evbapti,zonto evn tw/| VIorda,nh| potamw/| u`pV auvtou/) (usp.
Mt 3,6)
11. o] le,gw u`mi/n evn th/| skoti,a| ei;pate evn tw/| fwti,) (usp. Mt 10,27)
12.
e[n dhna,rion h=n misqo,j mia/j h`me,raj)
13. o` de. fi,loj tou/ numfi,ou cara.n e;cei dia. th.n fwnh.n tou/ numfi,ou
(usp. Iv 3,29)
14.
o` zh/loj tou/ Cristou/ me,gaj h=n)
15. meta. de. du,o h`me,raj e;rcetai evkei/qen o` VIhsou/j) (usp. Iv 4,43)
16. ti,j a;nqrwpoj evx u`mw/n e;cwn e`kato.n pro,bata* (usp. Lk 15,4)
1. Evanelje e biti propovijedano svakom stvorenju prije svretka svijeta. (usp. Mt
24,14; Mk 16,15)
2. Kaem da e evanelje biti propovijedano svakom stvorenju prije svretka svijeta.
(usp. Mt 24,14; Mk 16,15)
3. Robovima koji e biti odrijeeni, vojnik je govorio rijei ohrabrenja. (usp. Dj 13,15)
III. Proitaj Mk 1,21-34, i prvi put nemoj nita konzultirati, oslanjajui se samo na sjeanje.
Tada ponovno proitaj tekst, provjeri svaki nejasnou usporeujui je sa materijalom koji
smo proli u prethodnim lekcijama. Konano, proitaj tekst tri puta i to naglas. itanje
naglas ne treba biti brzo. Vanija je tonost, nego li brzina.
154
LEKCIJA 41
gra,fw, aorist pasiv indikativ, imperativ, konjunktiv, optativ, particip i infinitiv
Aorist pasiv se dijeli u dvije kategorije, kao to je ve reeno u lekciji 37: slabi
aorist pasiv, gdje je slovo q dio osnove, te jaki aorist pasiv, gdje nemamo slova q. Veina
glagola koji imaju oblike aorista pasiva, imaju slabi aorist, poput glagola lu,w, iji su oblici
aorista pasiva doneseni u lekcija 37-39. Iako veina glagola aorista pasiva ima slabi aorist,
jaki aorist je dovoljno est da se i njemu more posvetiti pozornost. Nastavci jakog aorista su
isti kao i slabog, no ini mi se da je korisno donijeti oblike jakog aorista na jednom mjestu.
Znaenje jakog aorist je isto kao i slabog; samo su oblici razliiti. Osnova koja se koristi za
oblikovanje jakog aorista razliitih glagola mora se nauiti napamet.
Glagol gra,fw, ja piem (lekcija 9), ima jaki aorist pasiv (usp. Gl 4, NG 30, GO 4; a
za particip, usp. Pridj 18):
glagolski oblik aorist, stanje pasiv, nain - indikativ
jednina
mnoina
ev&gra,f&hn
ev&gra,f&hmen
1 lice
ev&gra,f&hj
ev&gra,f&hte
2 lice
ev&gra,f&h
ev&gra,f&hsan
3 lice
Augment se tvori na isti nain kao to se tvori za druga prola vremena u indikativu.
glagolski oblik aorist, stanje pasiv, nain - imperativ
jednina
mnoina
gra,f&hqi
gra,f&the
2 lice
graf&h,tw
ev&graf&h,twsan
3 lice
Nastavak za drugo lice jednine je hqi. U slabom aoristu prisutnost slova q uzrokuje
da se uobiajeni nastavak q promijeni u t.
glagolski oblik aorist, stanje pasiv, nain - konjunktiv
jednina
mnoina
graf&w/
graf&w/men
1 lice
graf&h/j
graf&h/te
2 lice
graf&h/|
graf&w/si$n%
3 lice
glagolski oblik aorist, stanje pasiv, nain - optativ
jednina
mnoina
graf&ei,hn
graf&ei,hmen
1 lice
graf&ei,hj
graf&ei,hte
2 lice
graf&ei,h
graf&ei,hsan
3 lice
glagolski oblik aorist; stanje pasiv; nain particip
jednina
muki
enski
srednji
fraf&ei/sa
fraf&e,n
n fraf&ei,j
fraf&ei,shj
fraf&e,ntoj
g fraf&e,ntoj
fraf&ei,sh|
fraf&e,nti
d fraf&e,nti
fraf&ei/san fraf&e,n
a fraf&e,nta
155
v
n
g
d
a
v
fraf&ei,j
muki
fraf&e,ntej
fraf&e,ntwn
fraf&ei/si$n
%
fraf&e,ntaj
lu&q&e,ntej
fraf&ei/sa
mnoina
enski
fraf&ei/sai
fraf&eisw/n
fraf&ei,saij
fraf&ei,saj
fraf&ei/sai
fraf&e,n
srednji
fraf&e,nta
fraf&e,ntwn
fraf&ei/si$n
%
fraf&e,nta
fraf&e,nta
Aorist pasiv infinitiv je graf&h/nai)

gra,fw, futur pasiv indikativ, particip i infinitiv
Oblici jakog futura pasiva se temelje na osnovi jakog aorista pasiva, kao to se slabi
futur pasiv temelji na osnovi slabog aorista pasiva (usp. Gl 4, NG 30, GO 4; a za particip, usp.
Pridj 1). Nema razlike u znaenju izmeu futura koji se tvori na razliitim osnovama.
glagolski oblik futur, stanje pasiv, nain - indikativ
jednina
mnoina
1 lice
grafh,&s&omai grafh&s&o,meqa
2 lice
grafh,&s&h|
grafh,&s&esqe
3 lice
grafh,&s&etai
grafh,&s&ontai
Oblik grafh,sh| dolazi od grafh,sesai $grafh,sesai grafh,seai
grafh,shi grafh,sh|%)
glagolski oblik futur; stanje pasiv; nain particip
jednina
muki
enski
srednji
grafh&s&om grafh&s&o,
n grafh&s&o,
menoj
e,nh
menon
g grafh&s&om grafh&s&om grafh&s&om
e,nou
e,nhj
e,nou
d grafh&s&om grafh&s&om grafh&s&om
e,nw|
e,nh|
e,nw|
a grafh&s&o,
menon
e,nhn
menon
v grafh&s&o,
mene
e,nh
menon
n
g
d
a
muki
grafh&s&o,
menoi
grafh&s&om
e,nwn
grafh&s&om
e,noij
grafh&s&o,
mnoina
enski
grafh&s&o,
menai
grafh&s&om
e,nwn
grafh&s&om
e,naij
grafh&s&om
srednji
grafh&s&o,
mena
grafh&s&om
e,nwn
grafh&s&om
e,noij
grafh&s&o,
156
menouj
v grafh&s&o,
menoi
e,naj
grafh&s&o,
menai
mena
grafh&s&o,
mena
Futur pasiv infinitiv je grafh,&s&esqai)

Rijei za lekciju 41
Svi glagoli doneseni u ovoj lekciji imaju jake aoriste pasive. Oblici aorista pasiva se
ovdje iznimno donose. Ostale oblike se moe nai u popisu nepravilnih glagola, to je
naznaeno uz svaki pojedini glagol.
avlla,ssw
avpalla,ssw
avpokatalla,ssw
evkko,ptw
qli,bw
katalla,ssw
ko,ptw
kru,ptw
o` kle,pthj( &ou
to,
pa,qhma( &atoj
h` pe,tra( &aj
o` ràbbi,
h` rì,za( &hj
h` sukh/( &h/j
dio,ti
evgguj
[Gl 3, NG 8, GO 1-4] [jaki aorist pasiv: hvlla,gen] mijenjati,

transformirati
[Gl 3, NG 8, GO 1-4] [jaki aorist pasiv: avphlla,ghn] osloboditi,
pustiti
[Gl 3, NG 8, GO 1-4] [jaki aorist pasiv: avpokathlla,ghn] pomiriti,
izgladiti
[Gl 4 i Gl 5, NG 105, GO 1-4] [jaki aorist pasiv: evxeko,phn]
odrezati, odsjei, udaljiti
[Gl 4, NG 79, GO 1-4] [jaki aorist pasiv: evqli,bhn] stiskati
[Gl 3, NG 8, GO 1-4] [jaki aorist pasiv: kathlla,ghn] pomiriti
[Gl 4 i Gl 5, NG 105, GO 1-4] [jaki aorist pasiv: evko,phn]
odrezati; u mediju: aliti, oplakivati
[Gl 4 i Gl 5, NG 110, GO 1-4] [jaki aorist pasiv: evkru,bhn] skrivati
[I 4] lopov, kradljivac
[I 16] trpljenje, muka
[I 2] stijena
[I 32] uitelj [hebrejska rije]
[I 3] korijen, ila, izvor
[I 1 i I 33] smokvino drvo
[Vez] jer, stoga, zato
[Pril 1 i Pril 2] blizu [i u mjesnom i vremenskom smislu]. Ova rije je
isto tako i prijedlog s genitivom [Prijed 1]: blizu
Vjebe za lekciju 41
1. h` pe,tra de. h=n o` Cristo,j) (usp. 1 Kor 10,4)
2. o` Cristo.j e;rcetai i[na avpalla,xh| tou,touj avpo. tou/ fo,bou tou/
qana,tou) (usp. Heb 2,14-15)
3. evggu.j h=n o` to,poj th/j po,lewj) (usp. Iv 19,20)
4. e;kkoyon th.n such/n tau,thn)
5. eiv ga.r evcqroi. o;ntej kathlla,ghmen tw/| qew/| dia. tou/ qana,tou
tou/ uiòu/ auvtou/( pollw/| ma/llon katallage,ntej swqhso,meqa evn
th/| zwh/| auvtou/) (Rim 5,10)
6. kai. to,te ko,yontai pa/sai ai` fulai. th/j gh/j) (usp. Mt 24,30)
7. o;nta u`po. th.n sukh/n e;bleya, se) (usp. Iv 1,48)
8. VIhsou/j de. evkru,bh) (usp. Iv 8,59)
9. dio,ti evgw, eivmi meta. sou/) (usp. Dj 18,10)
157
10. ràbbi,( kalo,n evstin h`ma/j w-de ei=nai) (Mk 9,5)
11. ouvk a;xia eivsin ta. paqh,mata tou/ nu/n kairou/ pro.j th.n
me,llousan do,xan avpokalufqh/nai eivj h`ma/j) (usp. Rim 8,18)
12. evggu,j evstin h` basilei,a tou/ qeou/) (usp. Lk 21,31)
13. evn toi/j ouvranoi/j kle,pthj ouvk evggi,zei) (usp. Lk 12,33)
14. kai. ouvk e;cousin rì,zan evn eàutoi/j) (usp. Mk 4,17)
15. kai. ei=pen o` VIhsou/j toi/j maqhtai/j auvtou/ peri. ploi,ou i[na h`
o;cloj mh. qli,bh| auvto.n) (usp. Mk 3,9)
16. h`mei/j pa,ntej avllaghso,meqa) (usp. 1 Kor 15,51)
17. kai. u`ma/j pote o;ntaj avcqrou,j( nu/n de. avpokath,llaxen evn tw/|
sw,mati th/j sarko.j auvtou/ dia. tou/ qana,tou) (Kol 1,21-22)
1. Knjiga je bila napisana od proroka. (usp. Dj 7,42)
2. Knjiga e biti napisana od proroka. (usp. Dj 7,42)
3. Ja kaem da je knjiga bila napisana od proroka. (usp. Dj 7,42)
III. Mk 1,35 2,12
158
LEKCIJA 42
lu,w, perfekt pasiv indikativ, pluskvamperfekt pasiv indikativ, perfekt pasiv imperativ,
infinitiv, konjunktiv, optativ i particip
Oblici perfekta medija i perfekta pasiva glagola lu,w su identini, kao to je ve
reeno u lekciji 36. Tako da su studentima ve poznati svi oblici perfekta pasiva. No ovdje
emo ih ponovno donijeti sa njihovim pasivnim znaenjem (kao to smo ve uradili sa
prezentom pasivom u lekciji 36) tako da bolje uoi razlika u znaenju izmeu medija i pasiva.
Perfektski sistem je mnogo vaniji u pasivu nego li u mediju. (O glagolu lu,w usp. Gl 1, GO
3; uz to, za particip, vidi Pridj 1).
glagolski oblik perfekt, stanje pasiv, nain - indikativ
jednina
mnoina
le&lu,&meqa
1 lice le,&lu&mai
le,&lu&sqe
2 lice le,&lu&sai
le,&lu&ntai
3 lice le,&lu&tai
ja sam bio odrijeen
ti si bio odrijeen
on je bio odrijeen

O znaenju perfekta indikativa, vidi lekciju 23. O znaenju pasiva, vidi lekcije 26 i 36.
o` dou/loj le,lutai u`po. tou/ despo,tou auvtou/)
glagolski oblik pluskvamperfekt, stanje pasiv, nain - indikativ
jednina
mnoina
$ev%le&lu,&mhn
$ev%le&lu,&meqa
1 lice
$ev%le&lu&so
$ev%le,&lu&sqe
2 lice
$ev%le,&lu&to
$ev%le,&lu&nto
3 lice
ja sam bio odrijeen
ti si bio odrijeen
on je bio odrijeen

O znaenju pluskvamperfekta, vidi lekciju 24. O znaenju pasiva, vidi lekcije 26 i 36.
o` dou/loj evle,luto u`po. tou/ despo,tou auvtou/)
glagolski oblik perfekt, stanje pasiv, nain - imperativ
jednina
mnoina
le&lu&so
le,&lu&sqe
2 lice
le&lu,&sqw
le&lu,&sqwsan
3 lice
Razumljivo je da je uporaba perfekta imperativa pasiva veoma rijetka, i tono
znaenje ovisi najvie o kontekstu. Stoga je bolje ne davati primjere za glagol lu,w, budui da
ovog oblika ne nalazimo u Novom zavjetu. No Mk 4,39 koristi glagol fimo,w, umuknuti
(ovo je kontrahirani glagol, o emu e biti rijei u lekciji 51) i to u perfektu pasivu imperativu
159
gdje se izrie stroga zapovijed moru da utihne: pefi,mwso, umukni!, tj. budi u stanju u
kojem si ve bio, a to je stanje mirnoe.
Perfekt pasiv infinitiv glagola lu,w je le&lu,&sqai)
O znaenju perfekta infinitiva, vidi lekciju 25. O znaenju pasiva, vidi lekcije 26 i 36.
glagolski oblik perfekt, stanje pasiv, nain - konjunktiv
jednina
mnoina
on w=
w=men
on h=|j
h=te
on h=|
w=si$n%
O znaenju perfekta konjunktiva, vidi lekciju 25. O znaenju pasiva, vidi lekcije 26 i
36.
o` dou/loj e;rcetai i[na lelume,noj h=| u`po. tou/ despo,tou)
Rob dolazi tako da on moe biti odrijeen od gospodara.
glagolski oblik perfekt, stanje pasiv, nain - optativ
jednina
mnoina
on ei;hn
ei;hmen
on ei;hj
ei;hte
on ei;h
ei;hsan
O znaenju perfekta optativa, vidi lekcije 6 i 14; o znaenju perfekta u ne-indikativnim
nainima, vidi lekciju 25; o znaenju pasiva, vidi lekcije 26. i 36.
lelume,noj ei;h u`po. tou/ despo,tou auvtou)
Po samoj prirodi, konjunktiv i optativ se rijetko koriste u perfektu pasivu.
glagolski oblik perfekt, stanje pasiv, nain particip
jednina
muki
enski
srednji
n le&lu&me,n le&lu&me,n le&lu&me,n
oj
h
on
g le&lu&me,n le&lu&me,n le&lu&me,n
ou
hj
ou
d le&lu&me,n le&lu&me,n le&lu&me,n
w|
h|
w|
a le&lu&me,n le&lu&me,n le&lu&me,n
on
hn
on
160
v
n
g
d
a
v
le&lu&me,n
e
le&lu&me,n
h
le&lu&me,n
on
muki
le&lu&me,n
oi
le&lu&me,n
wn
le&lu&me,n
oij
le&lu&me,n
ouj
le&lu&me,n
oi
mnoina
enski
le&lu&me,n
ai
le&lu&me,n
wn
le&lu&me,n
aij
le&lu&me,n
aj
le&lu&me,n
ai
srednji
le&lu&me,n
a
le&lu&me,n
wn
le&lu&me,n
oij
le&lu&me,n
a
le&lu&me,n
a
O znaenju perfekta participa, vidi lekciju 25. O znaenju pasiva, vidi lekcije 26. i 36.
lelume,noj u`po. tou/ despo,tou auvtou o` dou/loj maka,rioj h=n)
Odrijeen od svog gospodara, rob je bio sretan.
Promijene koje rezultiraju zbog spajanja glagolske osnove koja zavrava suglasnikom
i nastavaka za perfekt (koji poinju suglasnikom) iste su kao i promjene koje smo imali za
perfekt pasiv medij. Usp. lekcije 34 i 35.
Temeljni oblici glagola lu,w. Glavni dijelovi glagola lu,w
Ovom lekcijom se polako pribliavamo kraju predstavljanja oblika glagola lu,w te
drugih glagola koji lie ovom glagolu. Svi ovi oblici su u prvom licu jednine i to indikativa.
Budui da ovi oblici sadravaju osnove etiri razliita glagolska sistema za sva tri stanja,
poznavanje ovih temeljnih oblika omoguava studentima tvorbu svih moguih oblika glagola
lu,w.
Shematski prikaz pokazuje kako medij i pasiv imaju zajednike oblike u prezentu i
perfektu, za razliku od futura i aorista gdje imaju razliite oblike.
aktiv
prezent lu,&w
lu,&s
futur
&w
e;&lu
aorist
&s&a
perfekt le,&lu
&ka
medij
pasiv
lu,&omai
lu,&s&o
mai
ev&lu&s
&a,mhn
lu,&lu&
mai
lu,&omai
lu&qh,&s
&omai
ev&lu,&q
&hn
lu,&lu&m
ai
Ovo predstavljanje je korisno, no ne dobiva se puno, jer ima puno ponavljanja. Na

primjer, ako se zna oblik lu,w nije potrebno shematski prikazivati i prezent medij i prezent
pasiv. Zbog toga puno je korisnije predstaviti samo one potrebno oblike. Ovo predstavljanje
se naziva glavni dijelovi glagola. est je nunih i temeljnih oblika. Za glagol lu,w, to su:
1. lu,&w
2.
3.
4.
5. le,&lu&mai 6.
161
lu,&s&w
e;&lu&s&a
le,&lu&ka
ev&lu,&q&
hn
Od ovih est temeljnih oblika ili glavnih dijelova mogu se tvoriti sva mogua stanja,
naini, i oblici, bilo glagola lu,w ili kojeg drugog glagola: 1. prezent indikativ aktiv; 2. futur
indikativ aktiv; 3. aorist indikativ aktiv; 4. perfekt indikativ aktiv; 5. perfekt indikativ
medij/pasiv; 6. aorist indikativ pasiv. Dogovorno, ali i logiki, je izabrano da se donese prvo
lice jednine za svaki oblik. Treba zamijetiti da je broj 5 oznaen medij/pasiv zato to,
ovisno o kontekstu, ovo moe biti medij ili pasiv. No na dotinom mjestu, radi se ili o jednom
ili o drugom.
Za glagol lu,w, kao i za sve ostale pravilne glagole, strategija podjele na glavne
dijelove i nije toliko nuna za one koji jako dobro poznaju sva pravila tvorbe razliitih
oblika: korijen glagola lu,w je pravilan i nema odstupanja. (Duljina slova u katkad se
mijenja, no to ne utjee na pravilnost razliitih oblika.) Ovo sve vrijedi i za ostale glagole iji
korijeni ostaju nepromjenjivi u cijelom sistemu. No postoje velik broj koji su nepravilni,
tako da je shema od est glavnih dijelova itekako korisna da bi se mogli konstruirati i/ili
prepoznati njihovi oblici. Sa 43 lekcijom emo poeti donositi nepravilne glagole sa njihovih
est glavnih dijelova.
U participu perfekta medija i pasiva sve padei imaju akutni naglasak na predzadnjem
slogu.
Rijei za lekciju 42
h` evlai,a( &aj
h` euvse,beia( &aj
h` euvcaristi,a( &aj
o` qeme,lioj( &ou
o`
klhrono,moj( &ou
h` lu,ph( &hj
o` nh,pioj( &ou
h`
oivkoume,nh( &hj
h` parqe,noj( &ou
to, ska,ndalon( &ou
h` trofh,( &h/j
o` tu,poj( &ou
gnwsto,j( &h,( &o,n
gumno,j( &h,( &o,n
mh,pote
mhke,ti
Vjebe za lekciju 42
[I 2] maslinovo drvo, maslina

[I 2] pobonost, vjera
[I 2] zahvalnost, zahvaljivanje
[I 6m] temelj. Ova rije se nalazi i u srednjem rodu kao to,
qeme,lion( &ou [I 7]
[I 6m] batinik, nasljednik
[I 1] alost, tuga
[I 6m] dijete, maloljetnik
[I 1] nenastanjeno podruje
[I 6f] djevica. Isto tako: o` parqe,noj( &ou [I 6m] djevac
[I 7] prilika za grijeh ili moralni ok
[I 1] hrana, ivot
[I 6m] okvir, oblik, primjer, lik
[Pridj 1] poznat. Ova rije se pojavljuje i kao imenica: prijatelj [I
7m]
[Pridj 1] gol, oskudno odjeven
[Vez, Neg] nikada. Isto tako upitno: da li moda
[Pril 2, Neg] ne vie. Ova rije se obino koristi sa glagolima koji
nisu u indikativu.
162
1. kai. khrucqh,setai tou/to to. euvagge,lion th/j basilei,aj evn o[lh| th/|
oivkoume,nh| eivj martu,rion pa/sin toi/j e;qnesin) (usp. Mt 24,14)
2. su.
de,(
w=
a;nqrwpe
qeou/(
di,wke
de.
dikaiosu,nhn
euvse,beian( pi,stin( avga,phn( u`pomo,nhn) (usp. 1 Tim 6,11)
3. ble,pete( avdelfoi,( mh,pote e;stai e;n tini u`mw/n kardi,a ponhra.
avpisti,aj) (usp. Heb 3,12)
4. gu,nai( avpole,lusai th/j avsqenei,aj sou) (Lk 13,12)
5. eiv ga.r oi` evk no,mou klhrono,moi( kenh. h` pi,stij h`mw/n) (usp. Rim
4,14)
6. o` de. maqhth.j evkei/noj h=n gnwsto.j tw/| avrcierei/) (usp. Iv 18,15)
7. ouvci. h` yuch. plei/o,n evstin th/j trofh/j (usp. Mt 6,25)
8. o` qeme,lioj tou/ oi;kou ivscuro.j h=n)
9. ivdou. h` parqe,noj evn gastri. e[xei) (usp. Mt 1,23)
10. le,geij o[ti Plou,sio,j eivmi kai. ouv crei,an e;cw( kai. su. ei= ptwco.j
kai. tuflo.j kai. gumno,j) (usp. Otk 3,17)
11. mhke,ti eivj to.n aivw/na evk sou/ mhdei.j karpo.n evsqi,oi (usp. Mk
11,14)
12. au-tai, eivsin ai` du,o evlai/ai ai] evnw,pion tou/ kuri,ou th/j gh/j
eivsin (Otk 11,4)
13. kai. o] eva.n lu,sh|j evpi. th/j gh/j e;stai lelume,non evn toi/j
ouvranoi/j) (usp. Mt 16,19)
14. o` klhrono,moj pote. nh,pioj h=n) (usp. Gal 4,1)
15. avmh,n\ h` euvlogi,a kai. h` do,xa kai. h` sofi,a kai. h` euvcaristi,a
kai. h` timh. kai. h` du,namij\ tw/| qew/| h`mw/n eivj tou.j aivw/naj
tw/n aivw,nwn\ avmh,n (usp. Otk 7,12)
16. o` de.
vIhsou/j ei=pen( {Upage ovpi,sw mou\ ska,ndalon ei=
evmou/) (usp. Mt 16,23)
17. kai. u`mei/j ou=n nu/n lu,phn e;cete) (usp. Iv 16,22)
18. e;graya evpistolh.n e;cousan to.n tu,pon tou/ton) (Dj 23,25)
1. Mi imamo proroke koji su bili kuani svime (svim stvarima). (usp. Heb 4,15)
2. Vi ste bili proslavljeni u svim stvarima.
3. Nae su due sada uplaene. (usp. Iv 12,27)
III. Mk 2,13 3,6
163
LEKCIJA 43
Oblici jakog aorista u aktivu i mediju
Kao to je bilo reeno u vjebi 37, aorist pasiv ima dvije vrste oblika, slabi i jaki.
Ova podjela vrijedi i za aorist aktiv te za aorist medij. U oba ova stanja postoje dvije vrste
oblika; oblici slabog aorista ili prvog aorista, te oblici jakog aorista ili drugog aorista.
O slabom ili prvom aoristu ve smo govorili. U ovoj i narednim lekcijama, donijet emo
oblike aktiva i medija za jaki ili drugi aorist. Glagol koji e se uzeti kao paradigma je glagol
ba,llw.
Kao to je vrijedilo za aorist pasiv, i ovdje vrijedi pravilo da nema razlike u znaenju
izmeu ove dvije vrste aorist u aktivu i mediju.
Samo nekoliko glagola ima oblike i prvog i drugog aorista, no veina glagola ima
samo jedan ili drugi oblik. Oblici prvog ili slabog aorista su puno ei, no i oblici drugog ili
jakog aorista su isto tako vani i relativno brojni.
Nema nikakve veze izmeu oblika jakog aorista u aktivu i mediju te oblika jakog
aorista u pasivu. Glagol moe imati oblike jakog aorista u aktivu i mediju a da nema oblike
jakog aorista u aoristu pasivu, te obrnuto. No glagol koji ima jaki aorist aktiv ima i jaki aorist
medij: korijen za oba stanja je isti.
U ovoj gramatici oblici jakog aorista u aktivu i mediju e se nazivati drugi aoristi, da
bi ih se lake razlikovalo od jakih aorista u pasivu. Ove druge emo rijetko nazivati drugi
aoristi.
ba,llw, aorist aktiv indikativ, imperativ, konjunktiv, optativ, particip i infinitiv
ba,llw, baciti, ima ove oblike u drugom (jakom) aoristu aktivu (usp. Gl 6, NG 22, GO
4):
jednina
mnoina
e;&bal&on
e;&bal&omen
1 lice
e;&bal&ej
e;&bal&ete
2 lice
e;&bal&e$n%
e;&bal&on
3 lice
ja sam bacio
ti si bacio
on je bacio
mi smo bacili
vi ste bacili
oni su bacili
Osnova aorista je bal-. Postoji samo jedno l, za razliku od prezentske osnove, koja
ima dva, ball-. Stoga glagol ba,llw spada u nepravilne glagole. Temeljni oblici ovog
glagola bit e doneseni u ovoj lekciji. Ove dijelove je najbolje nauiti napamet.
Slove e je augment. Pravila za tvorbu augmenta su ista kao i za imperfekt.
Nastavci su isti kao i nastavci za imperfekt aktiv indikativ. injenica da je e;balon
jaki aorist a ne imperfekt ovisi o prepoznavanju osnove, kao to je ve reeno.
Znaenje jakog aorista indikativa aktiva je isto kao i slabog aorista aktivnog. (Usp.
lekciju 18 te 9 o znaenju aktiva).
e;balon to.n a;ndra eivj fulakh,n)
Oni su bacili ovjeka u zatvor.
Ponekad se nastavci prvog aorista koriste sa osnovom drugog aorista s tim da je
znaenje isto. Tako da se gornja reenica, Oni su bacili ovjeka u zatvor, moe prevesti i kao:
e;balan to.n a;ndra eivj fulakh,n. Ova uporaba nastavaka prvog aorista sa osnovama
164
drugog aorista najea je u indikativu, no ponekad se moe nai i u drugim nainima.
Nastavci drugog aorista ne mogu se nai sa prvim aoristom.
U drugim nainima drugog aorista, koriste se prezentski nastavci. Tako da se aorist
aktiv imperativ glagola ba,llw konjugira na sljedei nain (usp. Gl 6, GN 22, GO 4):
glagolski oblik aorist, stanje aktiv, nain imperativ
jednina
mnoina
ba,l&e
ba,l&ete
2 lice
bal&e,tw
bal&e,twsan
3 lice
Znaenje aorista imperativa je dano u lekciji 19. O znaenju aktiva, vidi lekciju 9.
bale,twsan to.n a;ndra eivj fulakh,n)
Neka oni bace ovjeka u zatvor.
Aorist konjunktiv aktiv glagola ba,llw se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 6, NG
22, GO 4):
glagolski oblik aorist, stanje aktiv, nain konjunktiv
jednina
mnoina
1 lice
ba,l&w
ba,l&wmen
2 lice
ba,l&h|j
ba,l&hte
3 lice
ba,l&h|
ba,l&wsi$n%
Znaenje aorista konjunktiva dano je u lekciji 20. O znaenju aktiva, vidi lekciju 9.
e;rcetai mh. ba,lwsin auvto.n eivj fulakh,n)
On dolazi tako da oni ne bace njega u zatvor.
Aorist optativ aktiv glagola ba,llw se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 6, NG 22,
GO 4):
glagolski oblik aorist, stanje aktiv, nain optativ
jednina
mnoina
ba,l&oimi
ba,l&oimen
1 lice
ba,l&oij
ba,l&oite
2 lice
ba,l&oi
ba,l&oien
3 lice
Znaenje aorista optativ dano je u lekciji 21. O znaenju aktiva, vidi lekciju 9.
mh. ba,loien auvto.n eivj fulakh,n)
Neka ga ne bace u zatvor.
Aorist particip aktiv glagola ba,llw se deklinira na sljedei nain (usp. Gl 6, NG 22,
GO 4 i Pridj 7):
jednina
muki
enski
srednji
n bal&w,n
bal&ou/sa
bal&o,n
g bal&o,ntoj
bal&ou,shj bal&o,ntoj
165
d
a
v
bal&o,nti
bal&o,nta
bal&w,n
n
g
muki
bal&o,ntej
bal&o,ntwn
d
a
v
bal&ou/si$n
%
bal&o,ntaj
bal&o,ntej
bal&ou,sh|
bal&ou,san
bal&ou/sa
mnoina
enski
bal&ou/sai
bal&ousw/
n
bal&ou,saij
bal&ou,saj
bal&ou/sai
bal&o,nti
bal&o,n
bal&o,n
srednji
bal&o,nta
bal&o,ntwn
bal&ou/si$n
%
bal&o,nta
bal&o,nta
Znaenje aorista participa dano je u lekciji 22. O znaenju aktiva, vidi lekciju 9.
balo,ntej auvto.n eivj fulakh,n( e;rcontai eivj tou.j oi;kouj auvtwn)
Bacivi ga u zatvor, oni odlaze u njegove kue.
Aorist infinitiv aktiv glagola ba,llw je bal&ei/n (usp. Gl 6, NG 22, GO 4).
Znaenje aorista infinitiva dano je u lekciji 22. O znaenju aktiva, vidi lekciju 9.
le,gw auvto.n balei/n auvtou.j eivj fulakh,n)
Kaem da je on bacio njih u zatvor.
Oblici medija drugog aorista bit e doneseni u lekciji 44.
Nepravilni glagoli: ba,llw
ba,llw, baciti, hitnuti [Gl 6, NG 22, GO 1-4]
lu,&w
lu,&s&w
e;&lu&s&a
le,&lu&ka
le,&lu&mai
ba,llw
Mt 3,11
balw/
Mt 13,50
e;balon
Mt 4,6
be,blhka
IV 13,2
be,blhmai
Mt 8,6
ev&lu,&q&
hn
evblh,qhn
Mt 5,13
U ovom uvodnom tretmanu nepravilnih glagola doneseni su temeljni dijelovi

glagola lu,w da bi pomogli prijelazu od pravilnih na nepravilne glagole. I u idue dvije
lekcije donijet emo istu paradigmu.
Donesene su reference na novozavjetne tekstove koji koriste neke od nepravilnih
oblika, bilo da se radi o tonom ili sastavljenom glagolu. Reference su u razliitim nainima.
Nakon ovoga, glagol ba,llw slijedi uobiajena pravila za likvide, to e biti
objanjeno u lekciji 48. Dvostruko l se nalazi u prezentskom sistemu; osnove jakog aorista
aktiva i medija imaju samo jedno l, kao i ostale osnove.
Izbor nepravilnih glagola u ovoj gramatici je donekle osoban. Namjerno je
ukljueno vie glagola nego li u mnogim drugim popisima nepravilnih glagola. Ovaj izbor
ima za cilj pomoi studentima pri uenju.
166
Naglasak jakog aorista aktiva participa nalazi se na zadnjem slogu u jednini mukog
roda. Naglasak ostaje na ovom slogu u mukom i srednjem rodu, te na predzadnjem slogu u
enskom rodu (osim genitiva mnoine), ak i onda kad je zadnji slog kratak. Usp. pravila za
naglaske 12, u lekciji 20.
Jaki aorist aktiv infinitiv ima cirkumfleks na zadnjem slogu.
Rijei za lekciju 43
ba,llw
evkba,llw
evpiba,llw
periba,llw
h` a;kanqa( &hj
h` avnomi,a( &aj
to, gra,mma( &atoj
o`
dialogismo,j( &ou/
h` u`pakoh,( &h/j
o` co,rtoj( &ou
avllo,trioj( &a( &on
w`sei,
nuni,
[Gl 6, NG 22, GO 1-4] baciti, hitnuti, staviti

[Gl 6, NG 22, GO 1-4] istjerati, poslati
[Gl 6, NG 22, GO 1-4] staviti (ruke na)
[Gl 6, NG 22, GO 1-4] staviti, odjenuti
[I 3] trn, bodlja
[I 2] bezakonje, grijeh
[I 16] slovo, pismo [poslanica obino u mnoini]
[I 6m] misao
[I 1] poslunost, pokornost
[I 6m] trava, sijeno
[Pridj 2] ono to pripada drugome, drugi, stran
[Vez] kao, poput [koristi se kod usporedbi]. Ova rije se nalazi i
kao prilog [Pril 3: priblino].
[Pril 2] sada. Ovo je naglaeni oblik od rijei nu/n.
Vjebe za lekciju 43
1. oi` de. evpe,balon ta.j cei/raj auvtw/|) (ups. Mk 14,46)
2. h=n de. co,rtoj polu.j evn tw/| to,pw| (usp. Iv 6,10)
3. kai. h=n h;dh w`sei. w[ra e[kth [e[ktoj( &h( &on = est]) (usp. Lk 23,44)
4. ai` a;kanqai ovxei/ai, eivsin)
5. eiv de. toi/j evkei,nou gra,mmasin ouv pisteu,ete( pw/j toi/j evmoi/j
r`h,masin pisteu,sete (Iv 5,47)
6. gumno.j h;mhn kai. parieba,lete, me (usp. Mt 25,36)
7. o` avrciereu.j e;rcetai eivj ta. a[gia evn ai[mati avllotri,w|) (usp. Heb
9,25)
8. evk ga.r th/j kardi,aj e;rcontai dialogismoi. ponhroi,) (usp. Mt 15,19)
9. nuni. de. me,nei pi,stij( evlpi,j( avga,ph( ta. tri,a tau/ta\ mei,zwn de.
tou,twn h` avga,ph (1 Kor 13,13)
10. kai. h` a`marti,a evsti.n h` avnomi,a (usp. 1 Iv 3,4)
11. kai. polla,kij kai. eivj pu/r auvto.n e;balen) (usp. Mk 9,22)
12. kai. daimo,nia polla. evxe,balen) (usp. Mk 1,34)
13. kai. daimo,nia polla. evxe,ballon) (usp. Mk 6,13)
14. diV ou- e;xomen ca,rin eivj u`pakoh.n pi,stewj evn pa/sin toi/j
e;qnesin u`pe.r tou/ ovno,matoj auvtou/) (usp. Rim 1,5)
1. I mnogo puta ih je on bacio u vatru i u vodu. (usp. Mk 9,22)
2. Jer oni jo nisu bili baeni u zatvor (usp. Iv 3,24)
3. Govorite gorama: Bacite se u more. (usp. Mt 21,21)
167
III. Mk 3,7-30
168
LEKCIJA 44
ba,llw, aorist medij indikativ, imperativ, konjunktiv, optativ, particip i infinitiv
Aorist medij indikativ glagola ba,llw se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 6, NG
22, GO 4):
glagolski oblik aorist, stanje medij, nain indikativ
jednina
mnoina
1 lice
ev&bal&o,mhn
ev&bal&o,meqa
2 lice
ev&ba,l&ou
ev&ba,l&esqe
3 lice
ev&ba,l&eto
ev&ba,l&onto
ja sam se bacio
ti si se bacio
on se bacio
mi smo se bacili
vi ste se bacili
oni su se bacili
Oblik evba,lou je kontrakcija oblika evba,leso.

O znaenju aorista medija indikativa, usporedi lekciju 31.
ti, perieba,leto*
to je on obukao na se?
Aorist medij imperativ glagola ba,llw se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 6, NG
22, GO 4):
glagolski oblik aorist, stanje medij, nain imperativ
jednina
mnoina
2 lice
bal&ou/
ba,l&esqe
3 lice
bal&e,stw
bal&e,sqwsan
baci se
neka se on baci
bacimo se
neka se oni bace
Oblik balou/ je kontrakcija oblika bale,so.

O znaenju aorista medija imperativa, usporedi lekciju 31.
peribalou/ to. i`ma,tion evkei/no)
Obuci na se tu haljinu.
Aorist medij konjunktiv glagola ba,llw se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 6, NG
22, GO 4):
glagolski oblik aorist, stanje medij, nain konjunktiv
jednina
mnoina
1 lice
ba,l&wmai
bal&w,meqa
2 lice
ba,l&h|
ba,l&hsqe
3 lice
ba,l&htai
ba,l&wntai
Oblik balh| je kontrakcija oblika ba,lhsai $ba,lhsai ba,lhai ba,lhi
ba,lh|%.
169
O znaenju aorista medija konjunktiva, usporedi lekciju 32.
e;rcetai i[na periba,lhtai evkei/no i`ma,tion)
On dolazi da stavi ne se tu haljinu.
Aorist medij optativ glagola ba,llw se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 6, NG 22,
GO 4):
glagolski oblik aorist, stanje medij, nain optativ
jednina
mnoina
bal&oi,mhn
bal&oi,mwqa
1 lice
ba,l&oio
ba,l&oisqe
2 lice
ba,l&oito
ba,l&ointo
3 lice
Oblik ba,loio dolazi od ba,loiso.
O znaenju aorista medija optativa, usporedi lekciju 32.
periba,loito evkei/no to. i`ma,tion)
Moe li on staviti na se tu haljinu.
Aorist medij particip glagola ba,llw se deklinira na sljedei nain (usp. Gl 6, NG 22,
GO 4 i Pridj 1):
glagolski oblik aorist, stanje medij, nain particip
jednina
muki
enski
srednji
n bal&o,meno bal&ome,nh bal&o,meno
j
n
g bal&ome,no bal&ome,nh bal&ome,no
u
j
u
d bal&me,nw| bal&ome,nh bal&ome,n
|
w|
a bal&o,meno bal&ome,nh bal&o,meno
n
n
n
v bal&o,mene bal&ome,nh bal&o,meno
n
n
g
d
a
v
muki
bal&o,meno
i
bal&ome,n
wn
bal&ome,no
ij
bal&ome,no
uj
bal&o,meno
i
mnoina
enski
bal&o,mena
i
bal&ome,n
wn
bal&ome,na
ij
bal&ome,na
j
bal&o,mena
i
srednji
bal&o,mena
bal&ome,n
wn
bal&ome,no
ij
bal&o,mena
bal&o,mena
170
O znaenju aorista medija participa, usporedi lekciju 33.
peribalome,nh evkei/no to. i`ma,tion( e;rcetai eivj to.n oi=kon)
Stavivi na se haljinu, ona dolazi u kuu.
Aorist medij infinitiv glagola ba,llw je bal&e,sqai (usp. Gl 6, NG 22, GO 4).
O znaenju aorista medija infinitiva, usporedi lekciju 33.
le,gw auvth.n peribale,sqai evkei/no to. i`ma,tion)
Kaem da je ona stavila na se tu haljinu.
Nepravilni glagoli: a;gw
a;gw, voditi [Gl 2, NG 4, GO 1-4]
lu,&w
lu,&s&w
e;&lu&s&a
le,&lu&ka
le,&lu&mai
a;gw
Mt 26,46
a;xw
Dj 22,5
h;gagon
Mt 21,7
&&&
h=gmai
Mt 18,20
ev&lu,&q&
hn
h;cqhn
Lk 18,40
Jo jednom donosimo temeljne dijelove glagola lu,w da bi pomogli kao orijentacija.

Perfekt aktiv ne nalazimo u Novom zavjetu; stoga su crtice na tom mjestu (usp. le,luka).
Slabi aorist h=xa ne nalazimo u Novom zavjetu.
Naglasak za drugo lice jednine u aoristu mediju imperativu je nepravilan: balou/.
Naglasak za aorist medij infinitiv je takoer nepravilan: bale,sqai.
Rijei za lekciju 44
a;gw
avna,gw
avpa,gw
eivsa,gw
evxa,gw
para,gw
proa,gw
suna,gw
o` evniauto,j( &ou/
h` klhronomi,a( &aj
o` lu,cnoj( &ou
h`
makroqumi,a( &aj
to, me,tron( &ou
e[ktoj( &h( &on
koino,j( &h,( &o,n
kwfo,j( &h,( &o,n
[Gl 2, NG 4, GO 1-4] voditi

[Gl 2, NG 4, GO 1-4] povui, podii; u pasivu: ja sam povuen;
otploviti
[Gl 2, NG 4, GO 1-4] voditi, odvoditi na silu
[Gl 2, NG 4, GO 1-4] uvoditi, uvesti
[Gl 2, NG 4, GO 1-4] izvoditi
[Gl 2, NG 4, GO 1-4] aktiv: prolaziti mimo, nestati; pasiv: nestati
[Gl 2, NG 4, GO 1-4] prijelazno: privesti; neprijelazno: voditi,
prethoditi, ii ispred
[Gl 2, NG 4, GO 1-4] skupljati, u prijelaznom smislu; pasiv esto
znai skupljati se u neprijelaznom smislu (npr. narod se kupi)
[I 6m] godina
[I 2] batina
[I 6m] lampa, svjetiljka
[I 2] strpljivost, ustrajnost
[I 7] mjera
[Pridj 1] est
[Pridj 1] zajedniki, neist
[Pridj 1] nijem, gluh
171
avlhqw/j
po,te
[Pril 3] zaista
[Pril 2] kada?
Vjebe za lekciju 44
1. oi` de. o;cloi oi` proa,gontej auvto.n e;krazon) (usp. Mt 21,9)
2. kai. h=n h;dh w`sei. w[ra e[kth) (usp. Lk 23,44)
3. to,te o` VIhsou/j avnh,cqh eivj th.n e;rhmon u`po. tou/
pneu,matoj( peirasqh/nai u`po. tou/ diabo,lou (Mt 4,1) [peirasqh/nai
je infinitiv koji izraava svrhu.]
4. kai. h=n evkba,llwn daimo,nion( kai. auvto. h=n kwfo,n) (usp. Lk 11,14)
5. e[wj po,te meqV u`mw/n e;somai (usp. Mt 17,17)
6. o`
de.
karpo.j
tou/
pneu,mato,j
evstin
avga,ph(
cara,
( eivrh,nh( makroqumi,a))) (Gal 5,22)
7. oi` gonei/j to.n VIhsou/n eivj th.n a`gi,an po,lin avnh,gagon) (usp. Lk
2,22)
8. eiv ga.r evk no,mou h` klhronomi,a( ouvke,ti evx evpaggeli,aj) (usp.
Gal 3,18)
9. avlhqw/j qeou/ uiò.j h=n ou-toj) (usp. Mt 27,54)
10. kai. avph,gagon to.n VIhsou/n pro.j to.n avrciere,a) (usp. Mk 14,53)
11.
e[kastoj e;cei me,tron pi,stewj avpo. tou/ qeou/)
12. dia. ti, oi` maqhtai, sou evsqi,ousin to.n a;rton koinai/j cersi.n* (usp.
Mk 7,5) [Dativ je dativ sredstva ili naina.]
13. ou-toj h=n avrciereu.j tou/ evniautou/ evkei,nou) (usp. Iv 18,13)
14. kai, oi` u`phre,tai eivsh,gagon to.n VIhsou/n eivj th.n oivki,an tou/
avrciere,wj) (usp. Lk 22,54)
15. kai. ivdou. du,o tufloi.( avkou,santej o[ti VIhsou/j para,gei( e;kraxan)
(usp. Mt 20,30)
16. o` ku,rioj evxh,gagen auvto.n evk th/j fulakh/j) (usp. Dj 12,17)
17. o` lu,cnoj tou/ sw,mato,j evstin o` ovfqalmo,j (usp. Mt 6,22)
18. kai. sunh,cqhsan pro.j auvto.n o;cloi polloi,) (usp. Mt 13,2)
1. Ja u ii ispred tebe u ovaj grad. (usp. Mt 26,32)
2. Mi smo bili voeni Duhom.
3. Kaem da su Isusa izvodili iz kue zli ljudi.
III. Mk 3,31 4,20
172
LEKCIJA 45
Deponentni glagoli. Medijski deponentni glagoli. Pasivni deponentni glagoli
U grkom jeziku ima velik broj takozvanih deponentnih glagola. To su glagoli koji
su ostavili po strani - deponirali (deponere u latinskom) svoje aktivne oblike, ali su zadrali
aktivno znaenje kod svojih medijskih i pasivnih oblika. Medijski deponentni glagoli nemaju
aktivne oblike, nego koriste medijske oblike da bi izrazili aktivno znaenje. Pasivni
deponentni glagoli nemaju aktivne niti medijske oblike, nego koriste pasivne oblike da bi
izrazili aktivno znaenje.
Na primjer, rije evrga,zomai je medijski deponentni glagol, tj. ima medijski oblik
a aktivno znaenje, i znai raditi. U Novom zavjetu nema oblika evrga,zw. Ovaj oblik je
stavljen po strani tako da medijski oblici preuzimaju njegovo znaenje. Ovo vrijedi za sva
lica i brojeve i sve naine i glagolske oblike glagola evrga,zomai.
Rije evfobh,qhn je aorist pasiv indikativ po svom obliku, no ima aktivno znaenje,
bojao sam se. U Novom zavjetu ne postoji oblik evfo,bhsa. Ovaj oblik je ostavljen po
strani deponiran tako da pasivni oblik preuzima njegovo znaenje. Ovo vrijedi za sva lica i
brojeve i sve naine i glagolske oblike glagola fobe,omai. Ne postoji niti oblik
evfobhsa,mhn. Glagol fobe,omai jednostavno nema medijske oblike niti medijsko
znaenje. Ima samo pasivne oblike sa aktivnim znaenjem.
Nema pravila po kojem bi znali kad je glagol deponentni ili, da li se radi o medijski
deponentnom ili pasivno deponentnom glagolu. Jedini nain da ih se razlikuje jest, nauiti
napamet koji je koji glagol.
Oblici medijskih ili pasivnih deponentnih glagola su isti potpuno isti kao oblici
normalnih glagola u mediju i pasivu.
Medijski deponentni glagoli su ostavili po strani svoje aktivne oblike, i koriste
medijske oblike da bi izrazili aktivno znaenje. Oni nemaju medijsko znaenje. No njihovi
medijski oblici mogu imati pravo pasivno znaenje. Tako da imamo glagol evqeasa,mhn
koji je medijski deponentni glagol koji znai gledati u. No rije evqea,qhn znai bio sam
gledan.
Budui da su medijski i pasivni oblici jednaki u prezentskoj i perfektskoj osnovi za
pravilne grke glagole, nemogue je znati radi li se o medijski ili pasivni deponentnom
glagolu iz samo ove dvije osnove, ako gledamo samo na oblike a ne i na kontekst. Takva
razlika, znai ne gledajui na kontekst, je mogua samo u futurskoj i aoristskoj osnovi. Kad se
budu donosili glagoli u ovoj i sljedeim lekcijama, donijet e se kao i obino prvo lice jednine
prezenta indikativa. No osim toga, budui da je sami oblik vieznaan, tj. moe biti medijski
ili pasivni deponent, naznait e se i kategoriju kojoj ovaj deponentni glagol pripada (tj. radi li
se o mediju ili pasivu). Ako se ne donese aktivni oblik za prvo lice jednine prezenta
indikativa, znai da se radi o deponentnom glagolu. Nakon toga e biti naznaena kategorija
kojoj dotini glagol pripada (npr. Gl 22 [medijski deponentni] ili Gl 23 [pasivni
deponentni]).
Shematski prikaz koji je donesen za glagol lu,w mogao bi biti od pomoi da se uoi
razlika izmeu normalnih glagola (kao to je lu,w) te medijski i pasivni deponentnih
glagola (kao to je qea,omai i fobe,omai). (Koristit e se futur zato to se u futurskoj
osnovi medijski i pasivni oblici mogu jasno razlikovati.)
Normali glagol
aktivni oblik
lu,s
w
medijski deponentni glagol
pasivni deponentni glagol
173
aktivno znaenje
medijski oblik
lu,so
mai
medijsko znaenje
pasivni oblik
luqh,somai
pasivno znaenje
medijski oblik
qea,so
mai
medijsko znaenje
pasivni oblik
qeaqh,somai
pasivno znaenje
pasivni oblik
fobhqh,somai
aktivno znaenje
Nemaju svi medijski deponentni glagoli pasivno stanje kao to ga ima glagol
qea,omai. No, barem su pasivni oblici teoretski mogui. Za pasivne deponentne glagole,
kao to je fobe,omai, pasivni oblici nisu ak ni mogui.
Vano je znati da se rije deponentni koristi u razliitim znaenjima i moe imati
razliita znaenja, ovisno o autoru. Stoga se preporua da se bude siguran samo u ono to
autor misli pod rijeju deponentan prije nego li se donesu bilo kakvi zakljuci u odnosu na
ono to je dotini autor tvrdi i onoga to je reeno u ovoj gramatici.
Uporaba sastavljenih glagola
Sastavljeni glagol, kao to je ve bilo reeno kad je bio govor o tvorbi augmenata, je
glagol kod kojeg je prefiks, koji je obino prijedlog, spojen sa osnovom glagola i tvori glagol
sa posebnim znaenjem koji ukljuuje oba dijela (npr. eivsa,gw). Ne postoji neki odreeni
standard po kojem se odreuje odnos sastavljenog glagola prema drugim rijeima u reenici.
Neki sastavljeni glagoli su prijelazni (npr., o` VIhsou/j proh/gen auvtou,j, Isus je
propovijedao njima); dok su drugi, pa ak i isti glagol u razliitom kontekstu, neprijelazni
(npr., o` VIhsou/j proh/gen, Isus je prethodio). Neki glagoli ponavljaju prefiks kao
prijedlog koji zahtijeva odreeni pade (npr., o` VIhsou/j eivsh/lqen eivj th.n po,lin ,
Isus je uao u grad). Drugi opet glagoli zahtijevaju pade koji nije akuzativ, ali bez prijedloga
(npr., o` VIhsou/j prosh/lqen auvtoi/j, Isus im se pribliio). Ova razliita uporaba mora
se nauiti iz naina na koji se svaki pojedini glagol koristi u Novom zavjetu. No onaj koji je
poetnik u uenju grkoj jezika ne bi se trebao previe naprezati i pamtiti sve finese, da ne bi
dolo do zbrke.
Nepravilni glagoli: e;rcomai
e;rcomai, dolaziti, ii [Gl 2, Gl 22, NG 63, GO 1-2 i 4]
lu,w
e;rcomai
Mt 13,19
lu,sw
evleu,som
ai
Mt 24,5
e;lusa
h=lqon
le,luka
evlh,luqa
Mt 2,2
Lk 5,32
le,lumai
&&&
evlu,qhn
&&&
Ovaj glagol je medijski deponentni u prezentskoj i futurskoj osnovi (pripazi na oblik u

futuru). U aoristu, glagol ima jaki aorist, no nije deponentni. Korijen aorista je evlq-. Vano
je uoiti da q u korijenu nema nita sa q u oblicima slabog aorista pasiva redovitih glagola.
Perfekt aktiv je jaki perfekt. Nema pasivnih oblika. Glagol nije prijelazni, tj. ne zahtijeva
objekt.
Naglasak na aoristu imperativu je nepravilan: evlqe,.
174
Oblici e;rcetai i e;rcontai koji su dani u lekciji 2 i koji su se koristili sve do sada
bez ikakvog objanjenja, jesu tree lice prezenta indikativa jednine i mnoine od glagola
e;rcomai.
Naglasak na aoristu imperativu aktivu drugog lica jednine od e;rcomai je
nepravilan: evlqe,. Tri druga esta aorista imperativa aktiva drugog lica jednine su isto tako
nepravilna: eu`re, (od eu`ri,skw, pronai); eivpe, (od le,gw, rei); labe, (od
lamba,nw, uzeti). Nepravilnost nestaje kada se glagoli koriste sa prefiksom, tj. kad se radi o
sastavljenom glagolu. Tako da imamo: e;xelqe.
Rijei za lekciju 45
avpe,rcomai
die,rcomai
eivse,rcomai
evce,rcomai
e;rcomai
kate,rcomai
pare,rcomai
pro,ercomai
prose,rcomai
sune,rcomai
[Gl 2, Gl 22, NG 63, GO 1-2 i 4] ii od, odlaziti

[Gl 2, Gl 22, NG 63, GO 1-2 i 4] prolaziti kroz
[Gl 2, Gl 22, NG 63, GO 1-2 i 4] ulaziti, dijeliti sa
[Gl 2, Gl 22, NG 63, GO 1-2 i 4] izlaziti
[Gl 2, Gl 22, NG 63, GO 1-2 i 4] dolaziti, ii
[Gl 2, Gl 22, NG 63, GO 1-2 i 4] ii dolje, sputati se
[Gl 2, Gl 22, NG 63, GO 1-2 i 4] prolaziti (pokraj)
[Gl 2, Gl 22, NG 63, GO 1-2 i 4] ii ispred
[Gl 2, Gl 22, NG 63, GO 1-2 i 4] ii u, pribliavati se [sa dativom]
[Gl 2, Gl 22, NG 63, GO 1-2 i 4] ii skupa, skupljati se zajedno
[neprijelazno]. Moe se koristiti sa dativom u znaenju doi sa, pratiti
euvaggeli,zo
[Gl 5, Gl 22, GO 2-3] propovijedati radosnu vijest. Ovaj glagol zahtijeva
dativ ili akuzativ osobe kojoj se navijeta evanelje, te akuzativ sadraja
mai
$euvaggeli,so radosne vijesti. Usp. lekciju 20 kad se govori o uporabi aktiva. Ovdje
imamo neku vrstu anomalije, budui da se ovaj glagol u Novom zavjetu
mai%
ubraja u pravilne glagole te u medijske deponentne glagole. Deponentno
koritene prevladava.
o` o;fij( &ewj [I 28m] zmija
h` ovyi,a( &aj [I 2] veer
xe,noj( &h( & [Pridj 1] stran, vanjski. Ova rije se koristi i kao imenica [I 6m]: stranac
on
evpau,rion
[Pril 2] sljedeeg dana
mh,ti
[Pril 2, Neg] Ova rije se koristi kao upitna estica gdje se oekuje
negativan odgovor, ili za izraavanje jake emocije. Jednostavni oblik mh,
se koristi sa istim znaenjem. Negacija ouv, kada uvodi u pitanje,
oekuje pozitivan odgovor. ouvci,, pojaani oblik od , se isto tako koristi
u tim situacijama.
Vjebe za lekciju 45
1. mh,ti ou-to,j evstin o` Cristo,j (usp. Iv 4,29)
2. kai. avph,gagon to.n VIhsou/n pro.j to.n avrciere,a( kai. sune,rcontai
pa,ntej oi` avrcierei/j kai. oi` presbu,teroi kai. oi` grammatei/j (Mk
14,53)
3. kai. sou/ de. auvth/j th.n yuch.n dieleu,setai ma,caira) (usp. Lk 2,35)
4. su.n ovyi,a| e;rcetai to. sko,toj)
175
5. kai. ga.r evgw. a;nqrwpo,j eivmi u`po. evxousi,an( e;cwn u`pV
evmauto.n stratiw,taj( kai. le,gw tou,tw|( :Ercou( kai. e;rcetai) (usp. Mt
8,9)
6. xe,noj h;mhn kai. sunhga,gete, me( gumno.j kai. perieba,lete, me)
(usp. Mt 25,35-36)
7. o` ouvrano.j kai. h` gh/ pareleu,setai( oi` de. lo,goi mou ouv
pareleu,sontai (usp. Mt 24,35)
8. th/| evpau,rion ble,pei to.n VIhsou/n evrco,menon pro.j auvto.n) (usp.
Iv 1,29)
9. kai. avpelqou/sa eivj to.n oi=kon auvth/j eu`ri,skei to. paidi,on
beblhme,non evpi. th.n gh.n kai. to. daimo,nion evxelhluqo,j (usp. Mk
7,30) [eu`ri,skw, nai]
10. e;xelqe evx auvtou/ kai. mhke,ti eivse,lqh|j eivj auvto,n (usp. Mk 9,25)
[Aorist konjunktiv je upotrijebljen da bi se izrazila negativna zapovijed. Usp. Lekciju
72.]
11. kai. evblh,qh o` o;fij o` me,gaj) (usp. Otk 12,9)
12. kai. prosh/lqon auvtw/| o;cloi polloi. e;contej meqV eàutw/n
tuflou,j( kwfou,j( kai. e`te,rouj pollou,j) (usp. Mt 13,30)
13. kai. auvto.j proeleu,setai evnw,pion auvtou/ evn pneu,mati) (usp. Lk
1,17)
14.
kai. kath/lqon eivj th.n po.lin h] para. th.n qa,lassan h=n)
1. Vidim ene (kako) dolaze nama.
2. Ti si doao u duhu i istini.
3. Oni su izlazili iz kue.
III. Mk 4,21-41
176
LEKCIJA 46
Kontrahirani glagoli
Mnogi grki glagolski korijeni zavravaju samoglasnicima e, a, ili o. Ovi
samoglasnici reagiraju razliito u razliitim glagolskim osnovama. U prezentskoj osnovi, ovi
samoglasnici uvijek kontrahiraju sa poetnim samoglasnikom nastavka. (Odatle i izraz
kontrahirani glagoli.) U drugim glagolskim osnovama ovaj samoglasnik je obino (ne
uvijek) produljen, na ovaj ili onaj nain. Kontrahirani glagoli se dijele u tri kategorije, prema
samoglasniku kojim zavrava glagolski korijen: 1) e kontrahirani glagoli (npr., file,-w,
voljeti, ljubiti); 2) a kontrahirani glagoli (npr., avgapa,&w, voljeti); 3) o kontrahirani
glagoli (npr., fanero,-w, objaviti).
Ove ortografske promjene ni malo ne utjeu na znaenje glagola. Znaenje ovih
glagolskih oblika i naina i stanje je isto kao i za glagol lu,w.
Pravila kontrakcije za e kontrahirane glagole
Pravila kontrakcije za glagole iji korijen zavrava na e su sljedea:
e ! e ei $npr. file,&ete filei/te%
e ! o ou $npr. file,&omen filou/men%
e ispred dugog samoglasnika ili diftonga je apsorbiran $npr. file,&w filw/
file,&ousin filou/sin%)
Moderni rjenici kad donose kontrahirane glagole uglavnom donose njihove nekontrahirane oblike u prvom licu jednine prezenta indikativa aktiva (ili medija ili pasiva, ako
se radi o deponentnom glagolu) da bi se lake identificirala kategorija kontrahiranog glagola.
Tako da u rjenicima nalazimo rije file,w, premda se takav oblik ne nalazi nigdje u Novom
zavjetu. Oblik koji uvijek nalazimo je filw/.
Temeljni dijelovi e kontrahiranih glagola
Kontrahirani oblici se nalaze samo u prezentskoj osnovi (u svim nainima i u svim
stanjima), kao to je ve reeno. U ostalim glagolskim oblicima samoglasnik e, kojim
zavrava korijen glagola, obino se produljuje u h (izuzetci za ovo pravilo mogu se nai u
lekciji 47). Tako da su temeljni dijelovi glagola file,w sljedei:
file,&w
filh,&sw
evfi,lh&sa
pefi,lh&ka
pefi,lh&ma evfilh,&qh
i
n
Svi ostali oblici izvan prezentske osnove se konjugiraju potpuno isto kao i lu,w. Neki
kontrahirani glagoli su nepravilni, tako da njihove temeljne oblike treba nauiti napamet. No
osim ako drugaije nije naznaeno, e kontrahirani glagoli slijede uzorak file,w.
file,w, prezent aktiv indikativ, imperfekt aktiv indikativ, imperativ, konjunktiv,
particip, infinitiv
Donosimo glagolske oblike prezenta aktiva glagola file,w (usp. Gl 8, GO 1-3 i 5-6; za
particip usporedi takoer Pridj 9). Glagolski oblici za prezent medij/pasiv bit e donijeti u
lekciji 47.
jednina
mnoina
filw/
filou/men
1 lice
177
filei/j
filei/
2 lice
3 lice
filei/te
filou/si$n%
glagolski oblik imperfekt, stanje aktiv, nain indikativ

jednina
mnoina
1 lice
evfi,loun
evfilou/men
2 lice
evfi,leij
evfilei/te
3 lice
evfi,lei
evfi,loun
glagolski oblik prezent, stanje aktiv, nain imperativ
jednina
mnoina
2 lice
fi,lei
filei/te
3 lice
filei,tw
filei,twsan
jednina
mnoina
1 lice
filw/
filw/men
2 lice
filh/|j
filh/te
3 lice
filh|/
filw/si$n%
Prezent optativ kontrahiranih glagola ne nalazimo u Novom zavjetu.
jednina
muki
enski
srednji
n filw/n
filou/sa
filou/n
g filou/ntoj
filou,shj
filou/ntoj
d filou/nti
filou,sh|
filou/nti
a
filou/ta
filou/san
filou/n
v filw/n
filou/sa
filou/n
n
g
d
a
v
muki
filou/ntej
filou/ntwn
filou/si$n%
filou/ntaj
filou/ntej
mnoina
enski
filou/sai
filousw/n
filou,saij
filou,saj
filou/sai
srednji
filou/nta
filou,ntwn
filou/si$n%
filou/nta
filou/nta
Prezent aktiv infinitiv je filei/n.

Pravila za naglaavanje kontrahiranih oblika bit e donijeta u pravilima za naglaske
35, kasnije u ovoj lekciji.
Nepravilni glagoli: gi,nomai
gi,nomai, postati [Gl 7, 21, 22, 23; NG 28; GO 2-4, 5]
gi,nomai
Mt 27,24
genh,som
ai
Mt 18,19
evgeno,m
hn
Mt 7,28
ge,gona
Mt 1,2
gege,nhm
ai
Iv 2,9
evgenh,qh
n
Mt 6,10
178
Ovaj vaan i komplicirani glagol se opire kategorizaciji. Temeljno znaenje u mediju i

pasivu je isto (postati, biti, itd.). ini se da glagol ima isto znaenje i u perfektu aktivu. U
aoristu mediju glagol ima jaki aorist, a u aoristu pasivu slabi aorist. Perfekt aktiv je jaki. Futur
ima medijske oblike.
Temeljna pravila za kontrahirane glagole su ista kao i za normalne glagole. Dotini
naglasak za kontrahirane oblike moe se odrediti prema sljedeim principima:
1) Ako nema naglaska niti na jednom od dva elementa koji tvore kontrakciju, naglasak
ostaje tamo gdje je bio i u ne-kontrahiranom obliku (npr., evfi,le&on ostaje evfi,loun).
2) Ako imamo naglasak na prvom od dva elementa koji tvore kontrakciju, naglasak
pada na kontrahirani slog i naglasak je cirkumfleks (npr., file,&omen postaje filou/men).
3) Ako imamo naglasak na drugom od dva elementa koji tvore kontrakciju, naglasak
pada na kontrahirani sloga i naglasak je akutni (npr., file&e,tw postaje filei,tw).
Treba zamijetiti da je tree lice jednine prezenta indikativa aktiva file,&ei filei/,
dok je drugo lice jednine prezenta imperativa fi,le&e fi,lei.
Rijei za lekciju 46
avkolouqe,w [Gl 8, GO 1-3, 5-6] slijediti. Zahtijeva dativ.
dei/
[Gl 8, 20, NG 31, GO 4] nuno je, svojstveno je. Imperfekt je e;dei, bilo je
nuno; bilo je svojstveno
doke,w
[Gl 8, NG 41, GO 1-3, 5-6] misliti, smatrati, initi se
zhte,w
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] traiti
lale,w
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] govoriti, navijetati
marture,w
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] svjedoiti, pristati, odobravati
peripate,w
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] hodati, ponaati se
poie,w
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] initi, raditi
thre,w
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] drati, drati u zatvoru, suzdravati
file,w
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] voljeti, sviati se, ljubiti
fobe,omai
[Gl 8, NG 202, GO 2-3, 5] bojati se
gi,nomai
[Gl 7, 21, 22, 23, NG 28, GO 2-4] postati, pojaviti se
paragi,nom [Gl 7, 21, 22, 23, NG 28, GO 2-4] stii, pojaviti se
ai
kaqa,per
[Vez] kao, ba kao. Ovaj veznik se koristi kad se usporeuju dvije reenice;
tj. dijelovi reenica koje ukljuuju glagole. Ova rije se takoer pojavljuje
kao prilog [Pril 3]: tako
w`sau,twj
[Pril 3] na isti nain, slino
Vjebe za lekciju 46
1. kai. pa,ntej evmartu,roun auvtw/| kai. evla,loun peri. tw/n lo,gwn th/j
ca,ritoj tw/n evkporeuome,nwn evk tou/ sto,matoj auvtou/) (usp. Lk
4,22)
2. h=n de. kai. o` profh,thj bapti,zwn evn tw/| VIorda,nh potamw|/( o[ti
u[data polla. h=n evkei/( kai. paregi,nonto kai. evbapti,zonto) (usp. Iv
3,23)
3. kai. evla,lei auvtoi/j to.n lo,gon (usp. Mk 2,2)
4. e;dei de. to.n VIhsou/n die,rcesqai dia. th/j cw,raj) (usp. Iv 4,4)
179
5. eiv uiò.j ei= tou/ qeou/( le,ge i[na oi` li,qoi ou-toi a;rtoi ge,nwntai
(usp. Mt 4,3)
6. pa,lin de. evxelqw.n peri. e[kthn w[ran evpoi,hsen w`sau,twj (usp. Mt
20,5)
7. ouv ga.r u`mei/j evste oi` lalou/ntej avlla. to. pneu/ma tou/ patro.j
u`mw/n to. lalou/n evn u`mi/n (usp. Mt 10,20)
8. ovpi,sw mou e;rcetai avnh.r o]j e;mprosqe,n mou ge,gonen( o[ti
prw/to,j mou h=n (usp. Iv 1,30)
9. eiv de. qe,leij eivj th.n zwh.n eivselqei/n( th,rhson ta.j evntola,j (usp.
Mt 19,17)
10. tau/ta pa,nta evla,lhsen o` VIhsou/j evn parabolai/j toi/j o;cloij kai.
cwri.j parabolh/j ouvde.n evla,lei auvtoi/j) (Mt 13,34)
11. evge,neto o` profh,thj bapti,zwn evn th/| evrh,mw| kai. khru,sswn
ba,ptisma metanoi,aj eivj a;fesin a`martiw/n (usp. Mk 1,4)
12. kalw/j pa,nta pepoi,hken\ tou.j kwfou.j poiei/ avkou,ein) (usp. Mk 7,37)
13. ti, u`mi/n dokei/ peri. tou/ Cristou/ ti,noj uiò,j evstin (usp. Mt 22,42)
14. kai. meta. tau/ta periepa,tei o` VIhsou/j evn th/| cw,ra| evkei,nh|)
(usp. Iv 7,1)
15. kaqa,per ga.r to. sw/ma e[n evstin kai. me,lh polla. e;cei( pa,nta de.
ta. me,lh tou/ sw,matoj polla. o;nta e[n evstin sw/ma( ou[twj kai. o`
Cristo,j) (1 Kor 12,12)
16. kai. o` VIhsou/j le,gei auvtw/|( VAkolou,qei moi( kai. hvkolou,qhsen
auvtw/| (usp. Mt 9,9)
17. evgw, eivmi\ mh. fobei/sqe (Mk 6,50)
18. poih,sate ou=n karpou.j avxi,ouj th/j metanoi,aj) (usp. Lk 3,8)
19. zhtei/te de. prw/ton th.n basilei,an tou/ qeou/ kai. th.n dikaiosu,nhn
auvtou/) (usp. Mt 6,33)
20. kai. eivj pa,nta ta. e;qnh prw/ton dei/ khrucqh/nai to. euvagge,lion
(Mk 13,10)
21. o` filw/n pate,ra h' mhte,ra u`pe.r evme. ouvk e;stin mou a;xioj\ kai.
o` filw/n uiò.n h' qugate,ra u`pe.r evme. ouvk e;stin mou a;xioj) (Mt
10,37)
1. Ako e te vi postati vjerni, bit ete sretni.
2. Neka oni ne postanu nevjerni.
3. Ja sam postao mudar kroz mudrost Kristovu.
III. Mk 5,1-20
180
LEKCIJA 47
file,w, prezent medij i pasiv indikativ, imperfekt medij i pasiv indikativ, prezent medij
i pasiv imperativ, konjunktiv, particip i infinitiv
Donosimo naine prezenta medija i pasiva glagola file,w (usp. Gl 8, GO 1-3 i 5-6; za
particip usporedi takoer Pridj 1).
glagolski oblik prezent, stanje medij i pasiv, nain indikativ
jednina
mnoina
1 lice
filou/mai
filou,meqa
2 lice
filh/|
filei/sqe
3 lice
filei/tai
filou/ntai
Oblik filh/| dolazi od file&e,sai $file&e,sai file&e,ai filh/i filh/|%)
glagolski oblik imperfekt, stanje medij i pasiv, nain indikativ
jednina
mnoina
evfilou,mhn
evfilou,meqa
1 lice
evfilou/
evfilei/sqe
2 lice
evfilei/to
evfilou/nto
3 lice
Oblik evfilou/ dolazi od evfile,&eso $evfile,&eso evfile,&eo
evfile,&ou evfilou/%)
glagolski oblik prezent, stanje medij i pasiv, nain imperativ
jednina
mnoina
2 lice
fi,lou/
filei/sqe
3 lice
filei,sqw
filei,sqwsan
Oblik filou/ dolazi od file,&eso $file,&eso file,&eo file,&ou filou/%)
glagolski oblik prezent, stanje medij i pasiv, nain konjunktiv
jednina
mnoina
filw/mai
filw,meqa
1 lice
filh/|
filh/sqe
2 lice
filh/tai
filw/ntai
3 lice
Oblik filh/| dolazi od file&h,sai $file&h,sai file&h,ai file,&hi filh/|%)
jednina
muki
enski
srednji
n
filou,menoj
filoume,nh
filou,menon
g
filoume,nou
filoume,nhj
filoume,nou
d
filoume,nw|
filoume,nh|
filoume,nw|
a
filou,menon
filoume,nhn
filou,menon
v
filou,mene
filoume,nh
filou,menon
muki
mnoina
enski
srednji
181
n
g
d
a
v
filou,menoi
filoume,nwn
filoume,noij
filoume,nouj
filou,menoi
filou,menai
filoume,nwn
filoume,naij
filoume,naj
filou,menai
filou,mena
filoume,nwn
filoume,noij
filou,mena
filou,mena
Prezent medija/pasiv infinitiv je filei/sqai.

Vano je imati na pameti da fraza medij/pasiv ili medij ili pasiv ne znai da
pojavljivanje jednog od ovih oblika u tekstu moe biti i medij i pasiv u isto vrijeme. Moe biti
samo jedan ili drugi oblik. ak i ako tekst nije posve jasan, i ako su oba oblika mogua,
nikako nije mogue da oblik istovremeno bude i medij i pasiv.
Kontrakcija u ew korijena sa jednim slogom
U glagolima sa korijenima od jednog sloga u kategoriji e kontrahiranih glagola,
postoje izuzeci glede pravila koja su dana lekciji 46: ovdje se ne dogaaju sve kontrakcije.
Kontrakcije koje se ne dogaaju su e ! o( e ! w i e ! h. Tako da za glagol pne,w, puhati,
imamo pne,onta umjesto pnou/nta( i pne,h| umjesto pnh/|)
Ne-produljenje slova e u ne-kontrahiranim oblicima nekih e kontrahiranih glagola
Nekoliko kontrahiranih glagola na ew ne produljuju e u oblicima koji se ne
kontrahiraju. Jedini nain da se naue ovi glagoli je znati ih napamet. Nema ih puno, i oni koji
postoje bit e oznaeni u rjeniku. Najvaniji glagol u ovoj kategoriji je kale,w, pozivati,
kojeg je, zbog drugih promjena u temeljnim dijelovima, najbolje svrstati u kategoriju
nepravilnih glagola.
Nepravilni glagoli: kale,w( de,w
kale,w, zvati, pozivati, imenovati [Gl 8; NG 92; GO 1-3, 5-6]
kale,w
Mt 22,43
kale,sw
Mt 1,21
evka,lesa
Mt 1,25
ke,klhka
Lk 14,12
ke,klhmai
Mt 22,3
evklh,qhn
Mt 23,8
de,demai
Mt 16,19
evde,qhn
Dj 21,13
de,w, vezati [Gl 8; NG 36; GO 1-3, 5-6]

&&&
dh,sw
Dj 21,11
e;dhsa
Mt 14,3
de,deka
Dj 22,29
Rijei za lekciju 47
evpikale,w
kale,w
parakale,w
proskale,omai
de,omai
de,w
ple,w
[Gl 8, NG 92, GO 1-3, 5-6] aktiv: zvati; medij: pozivati se, pozivati se
na
[Gl 8, NG 92, GO 1-3, 5-6] zvati, pozivati, imenovati
[Gl 8, NG 92, GO 1-3, 5-6] moliti, poticati, tjeiti
[Gl 8, 22, NG 92, GO 1-3, 5-6] zvati se???, pozivati
[Gl 8, 23, NG 33, GO 3, 6] pitati, moliti. Ovaj glagol zahtijeva genitiv
za osobu koja je objekt molbe.
[Gl 8, NG 36, GO 1-3, 5-6] vezati. Ovaj glagol treba dobro razlikovati
od gornjeg glagola de,omai.
[Gl 8, NG 157, GO 1, 5] ploviti
182
pne,w
aivne,w
aivne,sw]
aivte,w
qewre,w
krate,w
[Gl 8, NG 160, GO 1, 5] puhati

[futur [Gl 8, GO 1-3, 5-6] hvaliti, odobravati
paraite,omai
proskune,w
e;peita
kakw/j
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] zahtijevati, traiti

[Gl 8, GO 1-3, 5-6] gledati, promatrati
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] drati, drati vrsto, dotaknuti. Zahtijeva akuzativ
ili genitiv. Genitiv, koji se puno ee koristi u klasinom grkom, se
koristi zato to su se glagoli dranja smatrali samo dijelom objekta
koji se dri ili dotie. Tako da se dijelni genitiv koristi da bi se
izrazila ideja da je samo dio objekta u stvari dotaknut ili dran.
[Gl 8, 22, GO 2-3] pitati za, drati daleko od, pitati za ispriku
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] prijelazno: tovati [sa akuzativom ili dativom kad
je u pitanje objekt tovanja]; neprijelazno: saginjati se
[Pril 2] tada, sljedei
[Pril 3] loe, krivo
Vjebe za lekciju 47
1. e;ce me parh|thme,non (usp. Lk 14,18)
2. o] eva.n dh,sh|j evpi. th/j gh/j e;stai dedeme,non evn toi/j
ouvranoi/j( kai. o] eva.n lu,sh|j evpi. th/j gh/j e;stai lelume,non evn
toi/j ouvranoi/j (usp. Mt 16,19)
3. ou-toj proselqw.n tw/| h`gemo,ni hv|th,sato to. sw/ma tou/ VIhsou/
(usp. Mt 27,58)
4. kai. evka,lesen to. o;noma auvtou/ VIhsou/n (usp. Mt 1,25)
5. eiv kakw/j evla,lhsa( martu,rhson peri. tou/ kakou/) (usp. Iv 18,23)
6. me,llomen plei/n eivj a;llouj to,pouj)
7. kai. w-de e;cei evxousi,an para. tw/n avrciere,wn dh/sai pa,ntaj tou.j
evpikaloume,nouj to. o;noma, sou (Dj 9,14)
8. kai. h=lqon oi` potamoi. kai. e;pneusan oi` a;nemoi) (usp. Mt 7,25)
9. o` de. path.r auvtou/ evxelqw.n pareka,lei auvto,n (usp. Lk 15,28)
10. kai. evzh,toun auvto.n krath/sai( kai. evfobh,qhsan to.n o;clon) (usp.
Mt 12,12)
11. e;peita meta. e;th tri,a avnh/lqon eivj th.n a`gi,an po,lin) (usp. Gal 1,18)
12. kai. proskalesa,menoj pa,lin to.n o;clon e;legen auvtoi/j( VAkou,sate,
mou pa,ntej) (usp. Mk 7,14)
13. h` de. evlqou/sa proseku,nei auvtw/|) (usp. Mt 15,25)
14. evdei/to de. auvtou/ o` avnh.r avfV ou- evxelhlu,qei ta. daimo,nia
ei=nai su.n auvtw/|) (usp. Lk 8,38)
15. kai. avph/lqon oi` poime,nej doxa,zontej kai. aivnou/ntej to.n qeo.n
evpi. pa/sin a[ h;kousan) (usp. Lk 2,20)
16. polloi. evpi,steusan eivj to. o;noma auvtou/( qewrou/ntej auvtou/ ta.
shmei/a a] evpoi,ei (usp. Iv 2,23)
1. Oni e biti prozvani sinovima Bojim.
2. Vojnici su otplovili trei dan. [Upotrijebi jednostavni dativ bez prijedloga za izraziti
vrijeme.]
3. Oni su doli da bi ga tovali.
183
III. Mk 5,21-43
184
LEKCIJA 48
Futurske aktivne i medijske osnove likvidnih i nazalnih glagola
Kontrahirani glagoli na ew imaju posebne kontrahirane oblike samo u prezentskoj
osnovi, kao to je objanjeno u lekciji 46. Postoje druge dvije kategorije glagola, likvidi (tj.
glagoli iji korijen zavrava na l ili r) i nazali (tj. glagoli iji korijen zavrava na m ili n), za
koje se u nekom smislu moe rei da koriste paradigmu ew kontrahiranih glagola za tvorbu
futura aktiva i medija. Ovaj fenomen je rezultat fonolokih promjena koje su svojstvene ovim
korijenima. Na primjer, u sluaju glagola ste,llw, poslati, glagolski korijen je stel-.
(Prezentska osnova ovog glagola je stell- [sa dva l], no to nas se sada ne tie). Futur se ne
tvori tako da se doda slovo s direktno na osnovu, nego dodavanjem e plus regularni nastavci,
koji se kontrahiraju prema pravilima koja su ve iznesena za prezentsku osnovu kontrahiranih
glagola na e, tako da je prvo lice jednine futura stelw/, kao to je i prvo lice jednine prezenta
glagola file,w isto tako filw/.
Ista pravila se primjenjuju za futur nazalnih glagola kao to je me,nw $mene,w
menw/%.
Isti fenomen se primjenjuje za sve naine futura aktiva i medija ovih dviju kategorija
glagola.
ste,llw( futur aktiv indikativ i futur medij indikativ
Futur indikativ aktiv i futur indikativ medij glagola ste,llw se konjugira na sljedei
nain [usp. Gl 6 i NG 177; ste,llw se nalazi u Novom zavjetu samo kao dio sastavljenog
glagola]:
glagolski oblik futur, stanje aktiv, nain indikativ
jednina
mnoina
stelw/
stelou/men
1 lice
stelei/j
stelei/te
2 lice
stelei/
stelou/si$n%
3 lice
glagolski oblik futur, stanje medij, nain indikativ
jednina
mnoina
stelou/mai
stelou,meqa
1 lice
stelh/|
stelei/sqe
2 lice
stelei/tai
stelou/ntai
3 lice
Oblik stelh/| dolazi od stele,&esai $stele,&esai stele,,&eai stele,,&hi
stelh/i stelh/|%)
Futur infinitiv i futur particip aktiv i medij se tvore prema analogiji indikativa
prezentskih oblika file,w.
Aorist aktiv i medij indikativ likvidnih i nazalnih glagola
Likvidni i nazalni glagoli takoer imaju posebna pravila za tvorbu aorista aktiva i
medija. No ovi oblici nimalo ne lie na kontrahirane glagole na ew kao to lie oblici futura
aktiva i medija. Aorist aktiv i medij likvidnih i nazalnih glagola donosi se ovdje radi toga to
je prikladno, a isto tako zato to se tvore prema posebnih pravilima, ali i zato to dobro
donijeti oba ova fenomena skupa.
185
Veina glagola ima slabi aorist aktiv i medij, kao to je reeno u lekciji 18. Ovo znai
da se aoristna osnova tvori dodavanjem slova s na korijen rijei. Kada se ovo s aoristne
osnove doda na korijen likvidnih i nazalnih glagola, dogaaju se posebne promjene: slovo s
nestaje i slog koji prethodi likvidu (ili nazalu) se produljuje, obino tvorei dvoglasnik koji
ukljuuje slovo i. Tako da je aorist aktiv indikativ glagola ste,llw u stvari e;steila; a aorist
aktiv indikativ glagola me,nw je e;meina.
ste,llw, aorist aktiv indikativ i aorist medij indikativ
Aorist aktiv indikativ i medija glagola ste,llw se konjugira na sljedei nain (usp. Gl
6 i NG 177):
jednina
mnoina
1 lice
e;&steil&a
e;&steil&amen
2 lice
e;&steil&aj
e;&steil&ate
3 lice
e;&steil&e$n% e;&steil&an
jednina
mnoina
1 lice
ev&steil&a,mhn ev&steil&a,meqa
2 lice
ev&stei,l&w
ev&stei,l&asqe
3 lice
ev&stei,l&ato
ev&stei,l&anto
Oblik evstei,lw dolazi od evstei,laso $evstei,laso evstei,lao evstei,lw
%)
Nastavci su normalni nastavci za aorist aktiv i medij indikativ. Isti nastavci se koriste
za aorist aktiv i medij indikativ od me,nw, temeljei se na osnovi mein-. Osnove steil- i
mein- se koriste za tvorbu drugih naina aorista aktiva i medija.
Futur i aorist su jedine dvije glagolske osnove u kojima likvidni i nazalni glagoli imaju
posebne oblike. U drugim osnovama likvidni i nazalni glagoli mogu imati nepravilne oblike.
Nepravilni glagoli: ste,llw( kri,nw( avgge,llw
ste,llw, slati [Gl 6; NG 177; GO 1-3, 5-6]
ste,llw
Mt 10,16
stelw/
Mt 24,31
e;steila
Mt 2,16
e;stalka
Lk 4,18
e;stalmai
Lk 13,34
evsta,lhn
Mt 15,24
Glagol ste,llw postoji u Novom zavjetu samo kao dio sastavljenih glagola, kojih ima
jako puno. Primjeri temeljnih dijelova donesenih gore su od glagola avposte,llw. O futuru i
aoristu je bilo govora u ovoj lekciji. Aorist pasiv je jaki aorist.
kri,nw, suditi, prosuivati, odluivati [Gl 7; NG 109; GO 1-3, 5-6]
kri,nw
Mt 7,1
krinw/
Heb 10,30
e;krina
Lk 7,43
ke,krika
Dj 16,15
ke,krimai
Iv 3,18
evkri,qhn
Mt 5,40
186
Principi za tvorbu futura i aorista aktiva i medija su donijeti u ovoj lekciji. Aorist aktiv
ima dugo i kao kompenzaciju za izostanak slova s, no ovo produeno i se ne moe vidjeti kod
pisanja.
avgge,llw, rei [Gl 6; NG 2; GO 1-3, 5-6]
avgge,llw
Dj 14,27
avggelw/
Iv 4,25
h;ggeila
Mt 2,8
&&&
h;ggelmai
Gal 3,19
hvgge,lhn
Lk 8,20
Jednostavni glagol avgge,llw je rijedak u Novom zavjetu, no sastavljeni glagoli koji se

temelje na ovom glagolu su jako esti. Principi za tvorbu futura i aorista aktiva i medija su
donijeti u ovoj lekciji. Aorist pasiv je jaki aorist.
Rijei za lekciju 48
avposte,llw
evxaposte,ll
w
avnakri,nw
avpokri,nom
ai
diakri,nw
katakri,nw
kri,nw
avgge,llw
avnagge,llw
avpagge,llw
evpagge,llo
mai
katagge,llw
paragge,llw
evpime,nw
me,nw
u`pome,nw
[Gl 6, NG 177, GO 1-3, 5-6] poslati, poslati za zadatkom

[Gl 6, NG 177, GO 1-3, 5-6] odaslati, otpustiti
[Gl 7, NG 109, GO 1-3, 5-6] ispitati, suditi
[Gl 7, 22, 23, NG 109, GO 2-3, 6] Ovaj glagol prvenstveno pasivni
deponent, no i medijski oblici se mogu nai sa istim aktivnim znaenjem
kao i pasiv: odgovoriti, objaviti
[Gl 7, NG 109, GO 1-3, 5-6] aktiv: procijeniti, razlikovati; medij:
oklijevati, sumnjati. Aorist pasiv takoer znai oklijevati, sumnjati
[Gl 7, NG 109, GO 2-3, 5-6] osuditi
[Gl 7, NG 109, GO 1-3, 5-6] suditi, prosuditi, odluivati
[Gl 6, NG 2, GO 1-3, 5-6] rei
[Gl 6, NG 2, GO 1-3, 5-6] rei, izvijestiti, propovijedati
[Gl 6, NG 2, GO 1-3, 5-6] informirati, navijetati, zapovijedati [sa dativom
za osobu kojoj se zapovijeda]
[Gl 6, 22, NG 2, GO 2-3, 6] obeati, priznati
[Gl 6, NG 2, GO 1-3, 5-6] navijetati, propovijedati
[Gl 6, NG 2, GO 1-3, 5-6] urediti, zapovjediti [sa dativom za osobu kojoj se
zapovijeda]
[Gl 7, NG 125, GO 1-3, 5-6] neprijelazno: ostati, nastaviti
[Gl 7, NG 125, GO 1-3, 5-6] prijelazno: ekati; neprijelazno: ostati
[Gl 7, NG 125, GO 1-3, 5-6] pretrpjeti, prepatiti
Vjebe za lekciju 48
1. katakrinou/sin to.n uiò.n tou/ avnqrw,pou qana,tw|) (usp. Mk 10,33)
2. kavkei/ mei,nate e[wj a'n evxe,lqhte evk th/j po,lewj) (usp. Mt 10,11)
3. tou,touj tou.j dw,deka avpe,steilen o` VIhsou/j paraggei,laj auvtoi/j
le,gwn( vApa,ggei,late o[sa o` Ku,rio,j pepoi,hken) (usp. Mt 10,5; Mk
5,19)
4. o[tan e;lqh| o` Messi,aj( avnaggelei/ h`mi/n a[panta (usp. Iv 4,25)
5. o` de. avnakri,nwn me Ku,rio,j evstin (usp. 1 Kor 4,4)
187
6. avpokriqei.j de. o` VIhsou/j ei=pen auvtoi/j( VAmh.n le,gw
u`mi/n( eva.n e;chte pi,stin kai. mh. diakriqh/te( ka'n tw/| o;rei
tou,tw| le,ghte( Blh,qhti eivj th.n qa,lassan( genh,setai) (usp. Mt 21,21)
7. o` de. u`pomei,naj eivj te,loj ou-toj swqh,setai (usp. Mt 10,22)
8. a;ndrej avdelfoi,( h`mi/n o` lo,goj th/j swthri,aj tau,thj evxapesta,lh
(usp. Dj 13,26)
9. pisto.j ga.r o` evpaggeila,menoj) (usp. Heb 10,23
10. o` de. avpokriqei.j auvtoi/j le,gei( +W genea. a;pistoj( e[wj po,te pro.j
u`ma/j e;somai (usp. Mk 9,19)
11. kai. pa,ntej de. oi` profh/tai kath,ggeilan ta.j h`me,raj tau,taj (usp. Dj
3,24)
12. mh. kri,nete( i[na mh. kriqh/te\ evn w-| ga.r kri,mati kri,nete
kriqh,sesqe) (usp. Mt 7,1-2)
13. evlpi,zw ga.r evpimei/nai pro.j u`ma/j) (usp. 1 Kor 16,7)
14. e;rcetai h` gunh. avgge,llousa toi/j maqhtai/j o[ti ;Ebleya to.n
Ku,rion) (usp. Iv 20,18)
1. Poslao sam vas da moete propovijedati radosnu vijest.
2. Ja u suditi one koji tebe osuuju.
3. to je Bog obeao, on e to i uiniti (usp. Rim 4,21)
III. Mk 6,1-13
188
LEKCIJA 49
Pravila kontrakcije za a kontrahirane glagole
O uvodnim napomenama za kontrahirane glagole, vidi lekciju 46.
Pravila kontrakcije za glagole iji korijen zavrava na a su sljedea:
a ! e ili h a $npr. tima,&ete tima/te* tima,&hte tima/te%*
a ! o( w ili ou w $npr. tima,&omen timw/men* tima,&w timw/*
tima,&ousin timw/sin%
a ! dvoglasnik koji sadrava i postaje dugi samoglasnik sa i napisanom kao iota
subskriptum.
Pojednostavljena verzija ovih pravila je:
a ! bilo koji o zvuk (o, ou, w) postaje w;
a ! bilo koji drugi zvuk (e, h) postaje a;
ako imamo jotu, ona postaje subskriptum.
Temeljni dijelovi a kontrahiranih glagola
U ostalim temeljnim dijelovima glagola avgapa,w korijen se produljuje u h:
avgapa,&
w
avgaph,&s
w
hvga,ph&s
a
hvga,ph&k
a
hvga,ph&
mai
hvgaph,&q
hn
No ako a koja je na kraju korijena prethodi e, i ili r, to a ostaje, samo se produljuje,

premda to produljenje nije oito. Tako da su temeljni dijelovi glagola kopia,w, raditi, teko
raditi, sljedei:
kopia,&w
kopia,&sw
evkopi,a&s kekopi,a&k kekopi,a&

a
a
mai
evkopia,&
qhn
avgapa,w, prezent aktiv indikativ, imperfekt aktiv indikativ, prezent aktiv imperativ,
konjunktiv, particip i infinitiv
Prezent aktiv od glagola avgapa,w, voljeti se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 9;
GO 1-3, 5-6; za particip, vidi dio 8):
jednina
mnoina
avgapw/
avgapw/men
1 lice
avgapa/|j
avgapa/te
2 lice
avgapa/|
avgapw/si$n%
3 lice
jednina
mnoina
hvga,pwn
hvgapw/men
1 lice
hvga,paj
hvgapa/te
2 lice
hvga,pa
hvga,pwn
3 lice
189
Treba pripaziti na sljedee: hvga,pwn je imperfekt indikativ aktiv prvo lice jednine i
tree lice mnoine; avgapw/n je prezent particip aktiv jednina mukog i srednjeg roda. Ova
dva oblika treba dobro razlikovati prema augmentu i naglasku.
jednina
mnoina
2 lice
avga,pa
avgapa/te
3 lice
avgapa,tw
avgapa,twsan
jednina
mnoina
1 lice
avgapw/
avgapw/men
2 lice
avgapa/|j
avgapa/te
3 lice
avgapa/|
avgapw/si$n%
Oblici prezenta konjunktiva su isti kao i oblici prezenta indikativa. O kojem se obliku
radi, moe se znati jedino iz konteksta.
Prezent optativ aktiv kontrahiranih glagola na aw ne nalazimo u Novom zavjetu.
jednina
muki
enski
srednji
avgapw/sa
avgapw/n
n avgapw/n
g avgapw/ntoj avgapw,shj avgapw/ntoj
avgapw,sh| avgapw/nti
d avgapw/nti
a avgapw/nta avgapw/san avgapw/n
avgapw/sa
avgapw/n
v avgapw/n
n
g
d
a
v
muki
avgapw/ntej
avgapw,ntw
n
avgapw/si$n
%
avgapw/ntaj
avgapw/ntej
mnoina
enski
avgapw/sai
avgapw,sw
n
avgapw,saij
avgapw,saj
avgapw/sai
srednji
avgapw/nta
avgapw,ntw
n
avgapw/si$n
%
avgapw/nta
avgapw/nta
Vrlo lako doe do konfuzije odreenih oblika participa sa oblicima imperfekta

indikativa. O ovom vidi opaske koje su dane nakon paradigme o imperfektu indikativu aktivu.
Prezent aktiv infinitiv je avgapa/n.
Nema iote subskriptum u prezentu aktivu infinitivu kontrahiranih glagola na aw zato
to su sami nastavci prezenta infinitiva kontrakcija originalnih samoglasnika e-en. Tako da
imamo avgapa,&e&en avgapa/&en avgapa/n.
190
Pravila za naglaavanje kontrahiranih glagola donesena su u lekciji 46. No treba
posvetiti posebnu pozornost glede naglaska za particip srednjeg roda. O ovom e biti rijei
kasnije u Pravilima za naglaske 36.
Medijski/pasivni oblici prezenta glagola avgapa,w bit e donijeti u lekciji 50.
Nepravilni glagoli: o`ra,w( e;cw
o`ra,w, prijelazno: vidjeti; neprijelazno: brinuti se [Gl 9; NG 139; GO 1-6]
o`ra,w
Mt 8,4
o;yomai
Mt 5,8
ei=don
Mt 2,2
e`w,raka
Lk 1,22
eò,raka
Kol 2,1
&&&
w;fqhn
Mt 17,3
Futur je medij deponentni. Aorist aktiv je jaki, na nepravilnim augmentom (aoristski

korijen je ivd-). Postoje dva oblika perfekta aktiva, od kojih je e`w,raka ei. U Novom
zavjetu ne nalazimo perfekt medij/pasiv.
e;cw, imati [usporedi lekciju 9; Gl 2; NG 68; GO 1-4]
e;cw
Mt 8,9
e[xw
Mt 12,11
e;scon
Mt 19,16
e;schka
Mk 5,15
&&&
&&&
Treba ponovno naglasiti da je augment imperfekta od e;cw nepravilan i glasi

ei=con (usp. lekciju 10). Augment aorista je pravilan.
Naglasak srednjeg roda u nominativu, akuzativu i vokativu jednine prezenta aktiva
participa od glagola avgapa,w je vjerojatno takav zbog analogije sa naglaskom nominativa i
vokativa jednine mukog roda. Isti je sluaj i sa odgovarajuim oblicima glagola file,w (usp.
lekciju 46) i fanero,w (usp. lekciju 51).
Rijei za lekciju 48
avgapa,w
o`ra,w
evne,cw
evpe,cw
e;cw
kate,cw
mete,cw
prose,cw
sune,cw
u`pere,cw
genna,w
evperwta,
[Gl 9, GO 1-3, 5-6] voljeti

[Gl 9, NG 139, GO 1-6] prijelazno: vidjeti; neprijelazno: brinuti se
[Gl 2, NG 68, GO 1-4] biti neprijateljski raspoloen prema [sa dativom];
pasiv: podvrgnut sam
[Gl 2, NG 68, GO 1-4] prijelazno: vrsto stajati; neprijelazno: biti pozoran
na [sa dativom]; stajati
[Gl 2, NG 68, GO 1-4] imati. Usp. lekciju 9
[Gl 2, NG 68, GO 1-4] prijelazno: vrsto drati, posjedovati, prijeiti;
neprijelazno: ii prema
[Gl 2, NG 68, GO 1-4] imati udio u [sa genitivom ili prijedlogom koji
zahtijeva genitiv].
[Gl 2, NG 68, GO 1-4] biti paljiv, dati se za [s akuzativom ili dativom];
pripaziti na [sa avpo, plus genitiv].
[Gl 2, NG 68, GO 1-4] okruivati
[Gl 2, NG 68, GO 1-4] nadvisiti
[Gl 9, GO 1-3, 5-6] postati iji otac, roditi
[Gl 9, GO 1-3, 5-6] pitati, pitati za
191
w
evpitima,w
evrwta,w
qea,omai
kauca,oma
i
kopia,w
tima,w
au;rion
ouvde,pot
e
[Gl 9, GO 1-3, 5-6] zapovjediti da ne, prigovarati [sa dativom osobe].

[Gl 9, GO 1-3, 5-6] pitati, moliti
[Gl 9, 22, GO 2-3, 6] vidjeti, zapaziti
[Gl 9, 22, NG 94, GO 2-3, 6] hvaliti se, hvaliti se sa
[Gl 9, GO 1-3, 5-6] naporno raditi, umoriti se
[Gl 9, GO 1-3, 5-6] astiti
[Pril 2] sutra
[Pril 2] nikada
Vjebe za lekciju 49
1. pe,nte ga.r a;ndraj e;scej kai. nu/n o]n e;ceij ouvk e;stin sou avnh,r
(usp. Iv 4,18)
2. kai. evphrw,ta auvto,n( Ti, o;noma, soi (usp. Mk 5,9) [Dativ je posesivni
dativ i ima funkciju posesivnog genitiva.]
3. deute,ra au[th( VAgaph,seij to.n plhsi,on sou w`j seauto,n mei,zwn
tou,twn a;llh evntolh. ouvk e;stin (Mk 12,31)
4. eivj tou/to ga.r kopiw/men( o[ti hvlpi,kamen evpi. qew/| zw/nti( o[j
evstin swth.r pa,ntwn avnqrw,pwn) (usp. 1 Tim 4,10)
5. h` de. gunh. evnei/cen tw/| profh,th) (usp. Mk 6,19)
6. prose,cete de. th.n dikaiosu,nhn u`mw/n mh. poiei/n e;mprosqen
tw/n avnqrw,pwn pro.j to. qeaqh/nai auvtoi/j\ eiv de. mh, ge( misqo.n
ouvk e;cete para. tw/| patri. u`mw/n tw/| evn toi/j ouvranoi/j (Mt 6,1)
7. le,gei auvtw/| o` VIhsou/j( {Oti e`w,raka,j me pepi,steukaj maka,rioi
oi` mh. ivdo,ntej kai. pisteu,santej (Iv 20,29)
8. kai. hvrw,thsen auvto.n a[pan to. plh/qoj avpelqei/n avpV
auvtw/n( o[ti fo,bw| mega,lw| sunei,conto) (usp. Lk 8,37)
9. ou[twj ouvde,pote ei;domen (usp. Mk 2,12)
10. o` de. avnh.r evpei/cen toi/j avposto,loij) (usp. Dj 3,5)
11. kai. evpeti,mhsen auvtw/| o` VIhsou/j le,gwn( e;xelqe avpV auvtou/
(usp. Lk 4,35)
12. ti,ma to.n pate,ra sou kai. th.n mhte,ra sou) (usp. Mk 7,10)
13. kai. to,te o;yontai to.n uiò.n tou/ avnqrw,pou evrco,menon evn
nefe,laij meta. duna,mewj pollh/j kai. do,xhj (Mk 13,26)
14. evge,neto de. evpi. th.n au;rion [prilog kao objekt prijedloga] sunacqh/nai
auvtw/n tou.j a;rcontaj kai. tou.j presbute,rouj kai. tou.j grammatei/j
evn th/| a`gi,a| po,lei) (usp. Dj 4,5)
15. w;fqh de. auvtw/| a;ggeloj avpV ouvranou/) (usp. Lk 22,43)
16. o` de. kaucw,menoj evn kuri,w| kauca,sqw) (2 Kor 10,17)
17. eiv a;lloi th/j u`mw/n evxousi,aj mete,cousin( ouv ma/llon h`mei/j (1
Kor 9,12)
18. kai. oi` o;cloi. katei/con to.n VIhsou/n i[na mh. avpe,lqh| avpV
auvtw/n (usp. Lk 4,42)
19. kalo.n auvtw/| eiv ouvk evgennh,qh o` a;nqrwpoj evkei/noj (Mk
14,21)
20. pa/sa yuch. evxousi,aij u`perecou,saij u`potasse,sqw (usp. Rim 13,1)
192
1. Krista e vidjeti (prevedi pasivom: Krist e biti vien od) oni koji ga aste.
2. Vidjevi nevjerne ljude Krist im je prigovorio.
3. Oni su morali imati pet kua u tom gradu.
III. Mk 6,14-29
193
LEKCIJA 50
avgapa,w, prezent medij i pasiv indikativ, imperfekt medij i pasiv indikativ, prezent
medij i pasiv imperativ, konjunktiv, particip i infinitiv
Primjere za kontrahirane glagole vidi u lekciji 46.
Prezent medij/pasiv od glagola avgapa,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 9;
GO 1-3, 5-6; za particip, vidi takoer Pridj 1):
jednina
mnoina
1 lice
avgapw/mai
avgapw,meqa
2 lice
avgapa/sai / avgapa/|
avgapa/sqe
avgapa/tai
avgapw/ntai
3 lice
Oblik avgapa/sai dolazi od avgapa,&esai, tako to s nestaje izmeu dva
samoglasnika a a, i e se kontrahiraju u a/. Oblik avgapa/| dolazi isto tako od
avgapa,&esai, tako to s nestaje a i tako to imamo razliite kontrakcije: avgapa,&esai
avgapa,&eai avgapa,&ai avgapa/i avgapa/|)
jednina
mnoina
1 lice
hvgapw,mhn
hvgapw,meqa
2 lice
hvgapw/
hvgapa/sqe
3 lice
hvgapa/to
hvgapw,nto
Oblik hvgapw/ dolazi od hvgapa,&eso tako to s nestaje izmeu dva
samoglasnika i to imamo kontrakciju: hvgapa,&eso hvgapa,&eo hvgapa,&w
hvgapw/)
jednina
mnoina
2 lice
avgapw/
avgapa/sqe
3 lice
avgapa,sqw
avgapa,sqwsan
jednina
mnoina
1 lice
avgapw/mai
avgapw,meqa
2 lice
avgapa/|
avgapa/sqe
3 lice
avgapa/tai
avgapw/ntai
Oblik avgapa/| dolazi od avgapa,&hsai tako to s nestaje i to imamo
kontrakciju: avgapa,&hsai avgapa,&hai avgapa,&ai avgapa/i
avgapa/|)
Kao to je reeno u lekciji 49, prezent indikativ i prezent konjunktiv se mogu
razlikovati samo na temelju konteksta. No isto tako treba zamijetiti da su oblici drugog lica
jednine medija/pasiva razliiti. Drugo lice jednine medija/pasiva moe biti zbunjujue i
uzimati ga za tree lice jednine aktiva.
194
Prezent optativ medij/pasiv kontrahiranih glagola na aw ne nalazimo u Novom
zavjetu.
jednina
muki
enski
srednji
n avgapw,me avgapwme, avgapw,me
noj
nh
non
g avgapwme, avgapwme, avgapwme,
nou
nhj
nou
d avgapwme, avgapwme, avgapwme,
nw|
nh|
nw|
a avgapw,me avgapwme, avgapw,me
non
nhn
non
v avgapw,me avgapwme, avgapw,me
ne
nh
non
n
g
d
a
v
muki
avgapw,me
noi
avgapwme,
nwn
avgapwme,
noij
avgapwme,
nouj
avgapw,me
noi
mnoina
enski
avgapw,me
nai
avgapwme,
nwn
avgapwme,
naij
avgapwme,
naj
avgapw,me
nai
srednji
avgapw,me
na
avgapwme,
nwn
avgapwme,
noij
avgapw,me
na
avgapw,me
na
Prezent infinitiv medij/pasiv je avgapa/sqai.

Vano je ponovno naglasiti da izriaj medij/pasiv ne znai da pojedini oblik u tekstu
moe u isto vrijeme biti i medij i pasiv. Oblik u dotinom kontekstu mora biti jedan ili drugi
oblik. ak i kad tekst nije posve jasan i kad je mogue da pojedini oblik moe biti ili medij ili
pasiv, i tada oblik moe biti samo jedan od ova dva oblika.
Nepravilni glagoli: le,gw( ai;rw
le,gw, rei, govoriti [Gl 2; NG 116; GO 1-3, 4]
le,gw
Mt 1,20
evrw/
Mt 7,4
ei=pon
Mt 2,8
ei;rhka
Mt 26,75
ei;rhmai
Lk 2,24
evrre,qhn
Mt 5,21
evrrh,qhn
Mt 1,22
Aorist aktiv ovog vanog glagola je jaki aorist, sa nepravilnim augmentom: neaugmentski korijen je eivp- a augmentski oblik je isti (stoga su ne-augmentski oblici
eivpei/n( eivpw,n, itd.). Ne-augmentski oblik aorista pasiva ima samo jedno r; kao
rezultat toga, na primjer, aorist particip nominativ jednine mukog roda je r`hqei,j.
195
Oblik ei=pe$n%( on je rekao, koji je donijet u lekciji 2, je tree lice jednine aorist
indikativ aktiv od glagola le,gw.
Postoji i drugi glagol le,gw. On znai skupljati i ima drugaije temeljne dijelove (usp.
NG 117, le,gw II). U Novom zavjetu se nalazi samo u sastavljenim glagolima.
Aorist imperativ aktiv drugo lice jednine se naglaava eivpe, (usp. Pravila za
naglaske 34, lekcija 45).
ai;rw, podii [Gl 6; NG 6; GO 1-3, 5-6]
ai;rw
Mt 9,16
avrw/
Mt 4,6
h=ra
Mt 9,6
h=rka
Kol 2,14
h=rmai
Iv 20,1
h;rqhn
Mt 21,21
Ovaj glagol ima i u prezentskoj osnovi. Na drugim mjestima osnova je avr-. U futuru
glagol slijedi pravila za likvide.
Rijei za lekciju 50
le,gw
ai;rw
evpai,rw
boa,w
diya,w
iva,omai
kla,w
koima,oma
i
merimna,
w
nika,w
peina,w
plana,w
prosdoka,
w
tolma,w
cra,omai
a[pax
o[qen
[Gl 2, NG 116, GO 1-3, 4] govoriti, rei

[Gl 6, NG 6, GO 1-3] dignuti, podignuti
[Gl 6, NG 6, GO 1-3] dignuti, podignuti
[Gl 9, GO 1-3, 5-6] glasno zvati
[Gl 9, GO 1-3, 5-6] biti edan
[Gl 9, 22, NG 82, GO 1-3, 6] izlijeiti, obnoviti
[Gl 9, NG 100, GO 1-3, 5-6] slomiti
[Gl 9, 23, GO 3, 6] spavati, zaspati
[Gl 9, GO 1-3, 5-6] biti zabrinut. esto se koristi sa genitivom.
[Gl 9, GO 1-3, 5-6] pobijediti, osvojiti
[Gl 9, NG, 147, GO 1-3, 5-6] biti gladan
[Gl 9, GO 1-3, 5-6] zavesti, odvesti koga s pravog puta
[Gl 9, GO 1-3, 5-6] ekati na
[Gl 9, GO 1-3, 5-6] smjeti, usuditi se
[Gl 9, 22, NG 208, GO 2-3, 6] koristiti, koristiti emu
[Pril 2] jednom
[Pril 1, 3] odakle, gdje, prema tome [logiki zakljuak]
Vjebe za lekciju 50
1. mh. nikw/ u`po. tou/ kakou/ avlla. ni,ka evn tw/| avgaqw/| to. kako,n
(Rim 12,21)
2. kai. auvto.j evpa,raj tou.j ovfqalmou.j auvtou/ eivj tou.j maqhta.j
auvtou/ e;legen( Maka,rioi oi` ptwcoi,( o[ti u`mete,ra evsti.n h`
basilei,a tou/ qeou/ (Lk 6,20)
3. o` fi,loj h`mw/n kekoi,mhtai) (usp. Iv 11,11)
4. o[qen( avdelfoi. a[gioi( dei/ avkolouqh/sai tw/| Kuri,w|)
5. mo,non eivpe. lo,gw|( kai. ivaqh,setai o` pai/j mou (usp. Mt 8,8)
6. kai. eva,n tij u`mi/n ei;ph|( Dia. ti, poiei/te tou/to ei;pate( ~O ku,rioj
auvtou/ crei,an e;cei) (usp. Mk 11,3)
196
7. kai. ouvdei.j ouvke,ti evto,lma auvto.n evperwth/sai (Mk 12,34)
8. mh. ou=n merimnh,shte eivj th.n au;rion( h` ga.r au;rion
merimnh,sei eàuth/j) (usp. Mt 6,34)
9. avmh.n le,gw u`mi/n o[ti o]j a'n ei;ph| tw/| o;rei tou,tw|( :Arqhti kai.
blh,qhti eivj th.n qa,lassan( kai. mh. diakriqh/| evn th/| kardi,a|
auvtou/ avlla. pisteu,h| o[ti o] lalei/ gi,netai( e;stai auvtw/| (Mk 11,23)
10. ouvk e;stin qeo.j nekrw/n\ polu. plana/sqe (usp. Mk 12,27)
11. kai. evbo,hsen o` VIhsou/j fwnh/| mega,lh|) (usp. Mk 15,34)
12. kai. o` lo,goj sa.rx evge,neto a[pax evn tou,tw| tw/| ko,smw|) (usp. Iv
1,14)
13. kai. o` diyw/n evrce,sqw) (usp. Otk 22,17)
14. du,namij parV auvtou/ evxh,rceto kai. iva/to pa,ntaj (usp. Lk 6,19)
15. ti, evpoi,hsen o` h`gemw,n( o[te crei,an e;scen kai. evpei,nasen
auvto.j kai. oi` metV auvtou/* (usp. Mk 2,25)
16. h=san ga.r pa,ntej prosdokw/ntej auvto,n (Lk 8,40)
17. oi;nw| ovli,gw| crw/ dia. to. sw/ma) (usp. 1 Tim 5,23)
1. On e doi i mnoge zavesti.
2. Bio sam edan a nije bilo vode.
3. Bio sam edan (prevedi participom), i doao sam do vode.
III. Mk 6,30-44
197
LEKCIJA 51
Pravila kontrakcije za o kontrahirane glagole
O uvodnim napomenama za kontrahirane glagole, vidi lekciju 46.
Pravila kontrakcije za glagole iji korijen zavrava na o su sljedea:
o
o
o
a
! dugi samoglasnik w $fanero,&hte fanerw/te%*

! kratki samoglasnik ou $fanero,&omen fanerou/men%*
prije ou je obsorbirano $fanero,&ousi fanerou/si%*
! bilo koji dvoglasnik koji sadrava i postaje dvoglasnik oi $fanero,&eij
faneroi/j( fanero,&h|j faneroi/j%)
Konani rezultat je uvijek zvuk o.

Temeljni dijelovi a kontrahiranih glagola
U ostalim temeljnim dijelovima glagola fanero,w (tj. onima koji nisu prezent)
korijen se produljuje u w:
fanero,&w
fanerw,&s
w
evfane,rw
&sa
pefane,rw
&ka
pefane,rw
&mai
evfanerw,
&qhn
fanero,w, prezent aktiv indikativ, imperfekt aktiv indikativ, prezent aktiv imperativ,
Prezentska aktivna osnova glagola fanero,w, objaviti, se konjugira na sljedei nain
(usp. Gl 10; GO 1-3, 5-6; za particip, vidi Pridj 10):
jednina
mnoina
fanerw/
fanerou/men
1 lice
faneroi/j
fanerou/te
2 lice
faneroi/
fanerou/si$n%
3 lice
jednina
mnoina
evgane,roun
evfanerou/men
1 lice
evfane,rouj
evfanerou/te
2 lice
evfane,rou
evfane,roun
3 lice
jednina
mnoina
fane,rou
fanerou/te
2 lice
fanerou,tw
fanerou,twsan
3 lice
jednina
mnoina
fanerw/
fanerw/men
1 lice
faneroi/j
fanerw/te
2 lice
198
faneroi/
3 lice
fanerw/si$n%
Treba zamijetiti da su oblici prezenta konjunktiva u jednini su isti kao i oblici prezenta
indikativa.
Prezent optativ aktiv kontrahiranih glagola na o ne nalazimo u Novom zavjetu.
jednina
muki
enski
srednji
fanerou/sa
fanerou/n
n fanerw/n
g fanerou/ntoj fanerou,shj fanerou/ntoj
fanerou,sh| fanerou/nti
d fanerou/nti
fanerou/san fanerou/n
a fanerou/nta
fanerou/sa
fanerou/n
v fanerw/n
n
g
d
a
v
muki
fanerou/ntej
fanerou,ntw
n
fanerou/si$n
%
fanerou/ntaj
fanerou/ntej
mnoina
enski
fanerou/sai
fanerousw/
n
fanerou,saij
fanerou,saj
fanerou/sai
srednji
fanerou/nta
fanerou,ntw
n
fanerou/si$n
%
fanerou/nta
fanerou/nta
Prezent aktiv infinitiv je fanerou/n.

Nema iote subskriptum u prezentu aktivu infinitivu zato to su sami nastavci prezenta
infinitiva kontrakcija originalnih samoglasnika e-en. Tako da imamo fanero,&e&en
fanerou/&en fanerou/n.
Pravila za naglaavanje kontrahiranih glagola donesena su u lekciji 46.
Medijski/pasivni oblici prezenta glagola fanero,w bit e donijeti u lekciji 52.
Nepravilni glagoli: fe,rw( evgei,rw
fe,rw, donijeti, nositi, podnositi [Gl 6; NG 197; GO 1-4]
fe,rw
Mt 14,18
oi;sw
Iv 21,18
h;negkon
Mt 14,11
evnh,noca
Heb 11,17
&&&
hvne,cqhn
Mt 14,11
Postoje tri razliita korijen. Aorist aktiv je jaki aorist, premda moe imati slabe
nastavke. Perfekt aktiv je takoer jaki. Perfekt medij/pasiv ne nalazimo u Novom zavjetu.
evgei,rw, ustati, dizati [Gl 6; NG 46; GO 1-3]
evgei,rw
evgerw/
h;geira
Mt 10,8
Mt 12,11
Mt 3,9
&&&
evgh,germ
ai
Mt 11,11
evge,rqhn
Mt 1,24
199
Futur je kontrahiran kao to je i uobiajeno za likvidne korijene. Aorist aktiv ima
zadnji slog osnove produljen, kao to je i uobiajeno. Nema perfekta aktiva u Novom zavjetu.
Rijei za lekciju 51
avnafe,rw
diafe,rw
prosfe,rw
sumfe,rw
fe,rw
avgei,rw
dikaio,w
qanato,w
koino,w
o`moio,w
stauro,w
teleio,w
u`yo,w
fanero,w
a;nwqen
makro,qen
[Gl 6, NG 197, GO 1-4] prinositi (rtvu), podii

[Gl 6, NG 197, GO 1-4] prijelazno: nositi kroz; neprijelazno: biti razliit, biti
bolji od [sa genitivom]
[Gl 6, NG 197, GO 1-4] prinositi (rtvu), donositi, dovoditi
[Gl 6, 19, NG 197, GO 1-4] obino se koristi bezlino: korisno je, bolje je,
dobro je; [sa infinitivom ili i[na reenicom usp. lekciju 75]. (usp. Mt
19,13)
[Gl 6, NG 197, GO 1-4] nositi, donositi, podnositi, izdravati
[Gl 6, NG 46, GO 1-3] prijelazno: ustati; neprijelazno: dizati. Treba zamijetiti
da je u prezentu aktivu i u aoristu pasivu znaenje donekle isto kao i u
neprijelazno aktivu: dizati, ustati se.
[Gl 10, GO 1-3, 5-6] raditi pravo, proglasiti nekoga pravednim
[Gl 10, GO 1-3, 5-6] usmrtiti
[Gl 10, GO 1-3, 5-6] uiniti neistim; opisati
[Gl 10, GO 1-3, 5-6] uiniti slinim; pasiv: podsjeati
[Gl 10, GO 1-3, 5-6] pribijati na kri
[Gl 10, GO 1-3, 5-6] savreno raditi
[Gl 10, GO 1-3, 5-6] uzdizati, podizati
[Gl 10, GO 1-3, 5-6] oitovati, biti jasno
[Pril 1, 2] odozgor, s poetka, ponovno
[Pril 1] daleko [obino se nalazi kao objekt prijedloga avpo,: daleko od,
izdaleka]
Vjebe za lekciju 51
1. w[ste( avdelfoi, mou( kai. u`mei/j evqanatw,qhte tw/| no,mw| dia.
tou/ sw,matoj tou/ Cristou/) (usp. Rim 7,4)
2. kai. kaqw.j o` profh,thj u[ywsen to.n o;fin evn th/| evrh,mw|( ou[twj
u`ywqh/nai dei/ to.n uiò.n tou/ avnqrw,pou( i[na pa/j o` pisteu,wn
evn auvtw/| e;ch| zwh.n aivw,nion (Iv 3,14-15)
3. a;lloj se oi;sei o[pou ouv qe,leij (usp. Iv 21,18)
4. evgerqh,setai ga.r e;qnoj evpi. e;qnoj kai. basilei,a evpi. basilei,an)
(Mt 24,7)
5. ouvc u`mei/j ma/llon diafe,rete auvtw/n (usp. Mt 6,26)
6. h=san
de.
evkei/
gunai/kej
pollai.
avpo.
makro,qen
qewrou/sai( ai[tinej hvkolou,qhsan tw/| VIhsou/) (usp. Mt 27,55)
7. kai. avpekri,qh auvtw/| ei-j evk tou/ o;clou( Dida,skale( h;negka to.n
uiò,n mou pro.j se,( e;conta pneu/ma kako,n) (usp. Mk 9,17)
8. eiv ga.r nekroi. ouvk evgei,rontai( ouvde. Cristo.j evgh,gertai) (1 Kor
15,16)
9. ti,ni de. o`moiw,sw th.n genea.n tau,thn (Mt 11,16)
10. auvto.j ouvk e;cei kaqV h`me,ran avna,gkhn( w[sper oi`
avrcierei/j( u`pe.r tw/n ivdi,wn a`martiw/n qusi,aj avnafe,rein) (usp.
Heb 7,27)
11. dei/ u`ma/j gennhqh/nai a;nwqen (usp. Iv 3,7)
200
12. ti, ou=n poih,sw VIhsou/n to.n lego,menon Cristo,n le,gousin
pa,ntej( Staurwqh,tw (usp. Mt 27,22)
13. to,te proshne,cqhsan auvtw/| paidi,a) (usp. Mt 19,13)
14. o` de. poiw/n th.n avlh,qeian e;rcetai pro.j to. fw/j( i[na fanerwqh/|
auvtou/ ta. e;rga) (usp. Iv 3,21)
15. avllV evgw. th.n avlh,qeian le,gw u`mi/n( sumfe,rei u`mi/n i[na evgw.
avpe,lqw (usp. Iv 16,7)
16. ouv to. eivserco,menon eivj to. sto,ma koinoi/ to.n a;nqrwpon( avlla.
to. evkporeuo,menon evk tou/ sto,matoj tou/to koinoi/ to.n
a;nqrwpon (Mt 15,11)
17. kai. proselqw.n h;geiren auvth.n krath,saj th/j ceiro,j) (usp. Mk 1,31)
18. ouvde.n ga.r evtelei,wsen o` no,moj) (Heb 7,19)
19. dikaiwqe,ntej ou=n evk pi,stewj eivrh,nhn e;comen pro.j to.n qeo.n
dia. tou/ sw,matoj tou/ Cristou/) (usp. Rim 5,1)
20. avpekri,qh VIhsou/j kai. ei=pen auvtoi/j( Lu,sate to.n nao.n tou/ton
kai. evn trisi.n h`me,raij evgerw/ auvto,n (Iv 2,19)
21. e;geire kai. peripa,tei) (usp. Lk 5,23)
1. Vojnici su doveli robove kralju.
2. Isus je elio objaviti slavu Oevu.
3. Bog je uskrisio Gospodina Isusa od mrtvih.
III. Mk 6,45-56
201
LEKCIJA 52
fanero,w, prezent medij i pasiv indikativ, imperfekt medij i pasiv indikativ, prezent
Prezent medij/pasiv od glagola fanero,w se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 10;
GO 1-3, 5-6; za particip, vidi takoer Pridj 1):
jednina
mnoina
1 lice
fanerou/mai
fanerou,meqa
2 lice
faneroi/
fanerou/sqe
3 lice
fanerou/tai
fanerou/ntai
Oblik faneroi/ dolazi od fanero,&esai $fanero,&esai fanero,&eai
fanero,&hi faneroi/%)
jednina
mnoina
evfanerou,mhn
evfanerou,meqa
1 lice
evfanerou/
evfanerou/sqe
2 lice
evfanerou/to
evfanerou/nto
3 lice
Oblik evfanerou/ dolazi od evfanero,&eso
evfanero,&eo evfanero,&ou evfanerou/)
$evfanero,&eso

jednina
mnoina
2 lice
fanerou/
fanerou/sqe
3 lice
fanerou,sqw
fanerou/sqwsan
Oblik fanerou/ dolazi od fanero,&eso $fanero,&eso fanero,&eo
fanero,&ou fanerou/)
jednina
mnoina
fanerw/mai
fanerw,meqa
1 lice
faneroi/
fanerw/sqe
2 lice
fanerw/tai
fanerw/ntai
3 lice
Oblik faneroi/ dolazi od fanero,&hsai $fanero,&hai fanero,&hi
fanero,&h| faneroi/)
Prezent optativ medij/pasiv kontrahiranih glagola na o ne nalazimo u Novom zavjetu.
jednina
muki
enski
srednji
fanerou,me
n fanerou,men faneroume,
oj
nh
non
faneroume,
g faneroume,n faneroume,
202
d
a
v
n
g
d
a
v
ou
faneroume,n
w|
fanerou,men
on
fanerou,men
e
nhj
faneroume,
nh|
faneroume,
nhn
faneroume,
nh
nou
faneroume,
nw|
fanerou,me
non
fanerou,me
non
muki
fanerou,men
oi
faneroume,n
wn
faneroume,n
oij
faneroume,n
ouj
fanerou,men
oi
mnoina
enski
fanerou,me
nai
faneroume,
nwn
faneroume,
naij
faneroume,
naj
fanerou,me
nai
srednji
fanerou,me
na
faneroume,
nwn
faneroume,
noij
fanerou,me
na
fanerou,me
na
Prezent infinitiv medij/pasiv je fanerou/sqai.

Vano je ponovno naglasiti da izriaj medij/pasiv ne znai da pojedini oblik u tekstu
moe u isto vrijeme biti i medij i pasiv. Oblik u dotinom kontekstu mora biti jedan ili drugi
oblik. ak i kad tekst nije posve jasan i kad je mogue da pojedini oblik moe biti ili medij ili
pasiv, i tada oblik moe biti samo jedan od ova dva oblika.
Perifrastika konstrukcija
U novozavjetnom grkom jeziku ima bezbroj tekstova u kojima se particip
(prvenstveno particip prezenta, no ponekad i perfekta) koristi sa pojedinim oblikom glagola
eivmi,. Ponekad se ini da se ova kombinacija koristi da bi se naglasilo trajanje radnje ili
trajanje rezultata dotine radnje. No vrlo esto, ini se da nema razloga za koritenje ove
kombinacije; jer se moe bez ikakvih problema uzeti obini oblik, bez glagola eivmi,.
Uporaba participa sa eivmi, naziva se perifrastika konstrukcija. Konstrukcija se mogla
vidjeti u tvorbi perfekta aktiva, medija i pasiva konjunktiva i optativa (usporedi, lekcije 25,
35, i 42).
Nepravilni glagoli: lamba,nw( avpoqnh,|skw
lamba,nw, uzeti, primiti [Gl 7; NG 114; GO 1-4]
lamba,nw
lh,yomai
e;labon
ei;lhfa
ei;lhmmai
Mt 7,8
Mt 10,41
Mt 5,40
Otk 3,3
Iv 8,4
evlh,mfqh
n
Fil 3,12
Futur je medij deponentni (u nekim tekstovima m je isputeno). Aorist aktiv je jaki

aorist. Udvostruenje u perfektskoj osnovi je nepravilno.
avpoqnh,|skw, umrijeti [Gl 2, 18; NG 80; GO 1-4]
203
avpoqnh,|
skw
Mk 12,20
avpoqano
u/mai
Rim 5,7
avpe,qano
n
Mt 8,32
te,qnhka
&&&
&&&
Iv 11,44
Futur je medij deponentni sa naglascima koji su svojstveni likvidnoj osnovi. Aorist

aktiv je jaki aorist. Iota subskriptum se nalazi samo u prezentskoj osnovi. Perfekt ima
prezentsku nijansu: ja sam mrtav.
Rijei za lekciju 52
avnalamba,nw
avpolamba,nw
evpilamba,noma
i
katalamba,nw
lamba,nw
paralamba,nw
proslamba,noma
i
sullamba,nw
avpoqnh,|skw
a[ptomai
euvcariste,w
qauma,zw
$qauma,sw%
mise,w
u`pa,rcw
fwne,w
ei=ta
pri,n
[Gl 7, NG 114, GO 1-4] uzeti, preuzeti

[Gl 7, NG 114, GO 1-4] dobiti nazad, primiti [medij: uzeti na stranu]
[Gl 7, 22, NG 114, GO 2-4] vrsto uzeti, uhvatiti, zarobiti [s genitivom
ili akuzativom]
[Gl 7, NG 114, GO 1-4] postii, preuzeti
[Gl 7, NG 114, GO 1-4] uzeti, primiti
[Gl 7, NG 114, GO 1-4] oekivati, uzeti
[Gl 7, 22, NG 114, GO 1-4] zaeljeti dobrodolicu, uzeti sa strane
[Gl 7, NG 114, GO 1-4] uhvatiti, zatrudnjeti, uhvatiti (ribu)
[Gl 2, 18, NG 80, GO 1-4] umrijeti [perfekt ima prezentsku nijansu: ja
sam mrtav]
[Gl 4, 5, 22, NG 14, GO 2-3] dotaknuti [sa genitivom]. U aktivu ovaj
glagol se nalazi u znaenju zapaliti (vatru), no rijedak je u Novom
zavjetu.
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] zahvaljivati
[Gl 5, NG 76, GO 1-3] prijelazno: oboavati; neprijelazno: uditi se,
biti zadivljen [ovaj glagol se obino nalazi u aktivu u Novom zavjetu,
premda se ponekad koristi i pasiv (usp. Otk 13,3)].
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] mrziti
[Gl 2, NG 19, GO 1-3] biti. Mnoina srednjeg roda prezenta aktiva
participa u`pa,rconta( se obino koristi u znaenju imetak.
[Gl 8, GO 1-3, 4-5] zvati, sabirati
[Pril 2, 3] tada, osim toga
[Vez] prije. Obino uz ovaj veznik ide akuzativ sa infinitivom, no
ponekad se moe nai i sa konjunktivom, posebno nakon temeljne
reenice koja je negativna.
Vjebe za lekciju 52
1. ei=pen de. auvtoi/j( Pou/ h` pi,stij u`mw/n fobhqe,ntej de.
evqau,masan) (usp. Lk 8,25)
2. kai. evpilabo,menoj iva,sato auvto.n kai. avpe,lusen (Lk 14,4)
3. kai. h=n auvtw/| eivrhme,non u`po. tou/ pneu,matoj tou/ a`gi,ou mh.
ivdei/n qa,naton pri.n h' a'n i;dh| to.n Cristo.n kuri,ou (usp. Lk 2,26)
4. e;laben de. fo,boj pa,ntaj kai. evdo,xazon to.n qeo.n le,gontej o[ti
Profh,thj me,gaj hvge,rqh evn h`mi/n) (Lk 7,16)
5. ei=pen ou=n pa,lin auvtoi/j( VEgw. u`pa,gw kai. zhth,sete, me( kai.
evn th/| a`marti,a| u`mw/n avpoqanei/sqe) (usp. Iv 8,21)
204
6. kai. to. pneu/ma fwnh/san fwnh/| mega,lh| evxh/lqen evx auvtou/
(usp. Mk 1,26)
7. oi` de. para. th.n o`do,n eivsin oi` avkou,santej( ei=ta e;rcetai o`
dia,boloj kai. ai;rei to.n lo,gon avpo. th/j kardi,aj auvtw/n( i[na mh.
pisteu,santej swqw/sin (Lk 8,12)
8. eivj ta. i;dia h=lqen( kai. oi` i;dioi auvto.n ouv pare,labon (Iv 1,11)
9. o` me.n ou=n ku,rioj VIhsou/j meta. to. lalh/sai auvtoi/j avnelh,mfqh
eivj to.n ouvrano.n kai. evka,qisen evk dexiw/n tou/ qeou/ (Mk 16,19)
10. kai. e;sesqe misou,menoi u`po. pa,ntwn dia. to. o;noma, mou o`
de. u`pomei,naj eivj te,loj ou-toj swqh,setai (Mk 13,13)
11. e;legen ga.r evn eàuth/|( VEa.n mo,non a[ywmai tou/ i`mati,ou
auvtou/ swqh,somai (Mt 9,21)
12. avpe,labej ta. avgaqa, sou evn th/| zwh/| sou) (usp. Lk 16,25)
13. kai. ivdou. h=lqen avnh.r( kai. ou-toj a;rcwn th/j sunagwgh/j
u`ph/rcen) (usp. Lk 8,41)
14. kai. proslabo,menoj auvto.n o` avpo,stoloj h;rxato evpitima/n
auvtw/|) (usp. Mt 16,22)
15. h=ran ou=n to.n li,qon o` de. VIhsou/j h=ren tou.j ovfqalmou.j kai.
ei=pen( Pa,ter( euvcaristw/ soi o[ti h;kousa,j mou (usp. Iv 11,41)
16. ei=pen ou=n auvtoi/j o` VIhsou/j( :Eti mikro.n cro,non [akuzativ kojim se
izraava trajanje vremena] to. fw/j evn u`mi/n evstin peripatei/te w`j to.
fw/j e;cete( i[na mh. skoti,a u`ma/j katala,bh|) (usp. Iv 12,35)
17. sullabw.n de. auvto.n o` avpo,stoloj h;rxato evpitima/n auvtw/|) (usp.
Lk 22,54)
1. Oituj se!
2. Primio sam svjedoanstvo proroka.
3. Mi emo umrijeti, ali neemo otii od Gospodina.
III. Sada kad smo proli Mk 1 6 dva puta, student bi trebao biti spreman poeti itati nove
odlomke Markova evanelja s puno veim razumijevanjem. Za ovu lekciju, proitaj Mk
7,1-30, prvo nita ne konzultirajui, nego se oslanjajui samo na ono to zna. Nakon toga
ponovno proitaj tekst, provjeravajui one rijei koje nisi razumio. Na kraju, proitaj tekst
naglas i to barem tri puta.
205
LEKCIJA 53
ginw,skw, aorist aktiv indikativ, imperativ, konjunktiv, particip i infinitiv
Nekoliko glagola koji se konjugiraju kao lu,w imaju posebne oblike, te su poprilino
vani da im se posveti posebna pozornost.
Glagol ginw,skw, poznavati, je nepravilan glagol no sa pravilnim nastavcima za
nepravilne osnove osim za osnovu aorista aktiva (glagol nema oblike aorista medija). Oblici
aorista aktiva glagola ginw,skw se konjugiraju na sljedei nain (usp. Gl 2, 18, 20; NG 29;
GO 1-3):
jednina
mnoina
1 lice
e;gnwn
e;gnwmen
2 lice
e;gnwj
e;gnwte
3 lice
e;gnw
e;gnwsan
jednina
mnoina
2 lice
gnw/qi
gnw/te
3 lice
gnw,tw
gnw,twsan
jednina
mnoina
1 lice
gnw/
gnw/men
2 lice
gnw/|j
gnw/te
3 lice
gnw/| / gnoi/
gnw/si$n%
Oblik gnoi/ je lako zabunom zamijeniti sa optativom. Zato treba biti oprezan. Aorist
optativ se ne nalazi u Novom zavjetu.
jednina
muki
enski
srednji
n
gnou,j
gnou/sa
gno,n
g
gno,ntoj
gnou,shj
gno,ntoj
d
gno,nti
gnou,sh|
gno,nti
a
gno,nta
gnou/san
gno,n
v
gnou,j
gnou/sa
gno,n
n
g
d
a
v
muki
gno,ntej
gno,ntwn
gnou/si$n%
gno,ntaj
gno,ntej
mnoina
enski
gnou/sai
gnousw/n
gnou,saij
gnou,saj
gnou/sai
srednji
gno,nta
gno,ntwn
gnou/si$n%
gno,nta
gno,nta
Aorist aktiv infinitiv je gnw/nai)
206
bai,nw, aorist aktiv infinitiv, imperativ, konjunktiv, particip, infinitiv

Obini glagol bai,nw, hodati, ii, se ne nalazi u Novom zavjetu, no ima bezbroj
sastavljenih glagola koji se temelje na ovom glagolu. Glagol je nepravilan, no sa pravilnim
nastavcima osim za aorist aktiv. Aorist aktiv ima posebne oblike i konjugira se na sljedei
nain (usp. Gl 7, NG 21, GO 1-2; za particip, vidi Pridj 12):
jednina
mnoina
1 lice
e;bhn
e;bhmen
2 lice
e;bhj
e;bhte
3 lice
e;bh
e;bhsan
jednina
mnoina
2 lice
bh/qi / ba,
ba,te / bh,te
ba,twsan
3 lice
ba,tw / bh,tw
jednina
mnoina
1 lice
bw/
bw/men
2 lice
bh/j
bh/te
3 lice
bh/|
bw/si$n%
Aorist optativ se ne nalazi u Novom zavjetu.
jednina
muki
enski
srednji
n
ba,j
ba/sa
ba,n
g
ba,ntoj
ba,shj
ba,ntoj
d
ba,nti
ba,sh|
ba,nti
a
ba,nta
ba,san
ba,n
v
ba,j
ba/sa
ba,n
n
g
d
a
v
muki
ba,ntej
ba,ntwn
ba/si$n%
ba,ntaj
ba,ntej
mnoina
enski
ba/sai
basw/n
ba,saij
ba,saj
ba/sai
srednji
ba,nta
ba,ntwn
ba/si$n%
ba,nta
ba,nta
Aorist aktiv infinitiv je bh/nai)

Nepravilni glagoli: ginw,skw( bai,nw
ginw,skw, znati, uiti [Gl 2, 18, 20; NG 29; GO 1-3]
207
ginw,skw
gnw,somai
e;gnwn
e;gnwka
e;gnwsmai
Mt 1,25
Lk 1,18
Mt 7,23
Iv 5,42
1 Kor 8,3
evgnw,sqh
n
Gal 4,9
Umjesto futura aktiva postoji futur medij deponent. Udvostruenje perfektske osnove
je nepravilno. Aorist ima posebne oblike, kao to je ve ranije reeno. Perfekt aktiv ima
prezentsko znaenje.
bai,nw, hodati, ii [Gl 7; NG 21; GO 1-2]
bai,nw
Mt 20,17
bh,somai
Rim 10,6
e;bhn
Mt 3,16
be,bhka
Iv 3,13
&&&
&&&
Umjesto futura aktiva postoji futur medij deponent. Perfekt medij/pasiv i aorist pasiv
se nalaze samo u sastavljenim glagolima; no ni jedan se ne nalazi u Novom zavjetu. Aorist
ima posebne oblike, kao to je ve reeno.
Rijei za lekciju 53
avnaginw,
skw
ginw,skw
evpiginw,s
kw
avnabai,n
w
evmbai,nw
[Gl 2, 18, 20, NG 29, GO 1-3] itati

[Gl 2, 18, 20, NG 29, GO 1-3] znati, uiti
[Gl 2, 18, 20, NG 29, GO 1-3] poznavati, prepoznati
[Gl 7, NG 21, GO 1-2] ukrcati, ii gore
[Gl 7, NG 21, GO 1-2] staviti u, ukrcati. Treba pripaziti da je prefiks ovog

sastavljenog glagola evn, koji se nalazi i prije augmenta (npr.
evne,bainon)
katabai,nw [Gl 7, NG 21, GO 1-2] sputati se, pasti na pod, sii
metabai,n [Gl 7, NG 21, GO 1-2] ostaviti, prijei preko
w
avsqene,w [Gl 8, GO 1-3, 4-5] biti bolestan, biti slab
blasfhme,
[Gl 8, GO 1-3, 4-5] vrijeati, psovati
w
diakone,w [Gl 8, GO 1-3, 4-5] sluiti, pobrinuti se za. Augment se tvori tako to se a
produljuje (npr. dihko,noun). Glagol zahtijeva dativ.
euvloge,w [Gl 8, GO 1-3, 4-5] blagoslivljati
katoike,w
[Gl 8, GO 1-3, 4-5] prijelazno: ivjeti u [sa akuzativom]; neprijelazno: ivjeti
[sa prijedlogom]
logi,zomai [Gl 5, 22, GO 2-3] raunati, misliti, klasificirati
$logi,soma
i%
perisseu,w [Gl 1, GO 1-3] biti iznad, preplaviti, nadmaiti
pra,ssw
[Gl 3, NG 164, GO 1-3] prijelazno: initi, prakticirati; neprijelazno: raditi
deu/te
[Pril 1] doi! [doslovno, ovamo! vamo]
pw,j
[Pril 3] nekako. Ova rije je enklitika. Treba je razlikovati od ne-enklitike
upitne estice pw/j)
Vjebe za lekciju 53
208
1. kai. meta. avno,mwn evlogi,sqh) (usp. Lk 22,37)
2. pw/j e;stai tou/to( evpei. a;ndra ouv ginw,skew (usp. Lk 1,34)
3. e;comai pro.j u`ma/j mh, pwj paqh,mata u`mw/n perisseu,h|)
4. sw/son seauto.n kataba.j avpo. tou/ staurou/ (Mk 15,30)
5. kai.
evzh,toun
auvto.n
krath/sai( kai.
evfobh,qhsan to.n
o;clon( e;gnwsan ga.r o[ti pro.j auvtou.j th.n parabolh.n ei=pen (Mk
12,12)
6. kai. oi` a;ggeloi dihko,noun auvtw/| (usp. Mk 1,13)
7. gnw/qi seauto,n)
8. o]j dV a'n blasfhmh,sh| eivj to. pneu/ma to. a[gion( ouvk e;cei a;fesin
eivj to.n aivw/na) (usp. Mk 3,29)
9. avpo. tw/n karpw/n auvtw/n evpignw,sesqe auvtou,j (usp. Mt 7,16)
10. to,te evrei/ o` basileu.j toi/j evk dexiw/n auvtou/ [sebi zdesna]( Deu/te
oi` euvloghme,noi tou/ patro,j mou) (usp. Mt 25,34)
11. peri. de. th/j avnasta,sewj tw/n nekrw/n ouvk avne,gnwte to. r`hqe.n
u`mi/n u`po. tou/ qeou/* (usp. Mt 22,31)
12. ouv ga.r o] qe,lw tou/to pra,ssw( avllV o] misw/ tou/to poiw/ (usp.
Rim 7,15)
13. evxh,gagen de. auvtou.j e;xw kai. evpa,raj ta.j cei/raj auvtou/
euvlo,ghsen auvtou,j (usp. Lk 24,50)
14. kaqw.j perisseu,ei ta. paqh,mata tou/ Cristou/ eivj h`ma/j( ou[twj dia.
tou/ Cristou/ perisseu,ei kai. h` para,klhsij h`mw/n (usp. 2 Kor 1,5)
15. baptisqei.j de. o` VIhsou/j euvqe,wj avne,bh avpo. tou/ u[datoj) (usp.
Mt 3,16)
16. o[soi ei=con avsqenou/ntaj no,soij h;gagon auvtou.j pro.j auvto,n)
(usp. Lk 4,40)
17. kai. metaba.j evkei/qen h=lqen eivj th.n sunagwgh.n auvtw/n) (Mt
12,9)
18. to,te e;rcetai kai. paralamba,nei e[tera pneu,mata ponhro,tera
eàutou/ e`pta.( kai. eivselqo,nta katoikei/ evkei/) (usp. Lk 11,26)
19. kai. evmba,nti auvtw/| eivj to. ploi/on hvkolou,qhsan auvtw/| oi`
maqhtai. auvtou/ (Mt 8,23)
1. Da sam znao istinu, ne bih dolazio.
2. Svjetina, znajui, slijedila ga je. (usp. Lk 9,11)
3. Oni su sili da bi inili volju Boju. (usp. Iv 6,38)
III. Proitaj Mk 7,31 8, 21, prvo ne konzultirajui nita, i oslanjajui se samo na memoriju.
Nakon toga, ponovno proitaj tekst, provjeravajui sva nesigurna mjesta. Na kraju,
proitaj retke barem tri puta naglas.
209
LEKCIJA 54
oi=da: perfektski oblik, prezentsko znaenje
Glagol oi=da je glagol koji se vrlo esto koristi. Ima perfektske oblike koje se obino
prevode prezentom. Nalazi se uglavnom u aktivu perfektske osnove i to sa prezentskim
znaenjem. Futur glagola , eivdh,sw, se nalazi samo jednom u Novom zavjetu.
Glagol oi=da je etimoloki povezan sa aoristom glagola o`ra,w koji glasi ei=don.
oi=da( perfekt aktiv indikativ, pluskvamperfekt aktiv indikativ, perfekt aktiv
imperativ, particip i infinitiv
Oblici glagola oi=da su sljedei (usp. Gl 18, NG 132, GO 1-2; za particip vidi i Pridj
17):
glagolski oblik perfekt (prezentsko znaenje), stanje aktiv, nain indikativ
jednina
mnoina
1 lice
oi=da
oi;damen
2 lice
oi=daj
oi;date
3 lice
oi=den
oi;dasi$n%
glagolski oblik pluskvamperfekt (imperfektsko znaenje), stanje aktiv, nain indikativ
jednina
mnoina
1 lice
h;dein
h;deimen
2 lice
h;deij
h;deite
3 lice
h;|dei
h;|dei san
glagolski oblik perfekt, stanje aktiv, nain imperativ
jednina
mnoina
2 lice
i;sqi
i;ste
3 lice
i;stw
i;stwsan
Treba zamijetiti da drugo lice jednine ima isti oblik kao i drugo lice jednine prezenta
imperativa glagola eivmi,.
Optativ od oi=da se ne nalazi u Novom zavjetu.
glagolski oblik perfekt, stanje aktiv, nain particip
jednina
muki
enski
srednji
n
eivdw,j
eivdui/a
eivdo,j
g
eivdo,toj
eivdui,aj
eivdo,toj
d
eivdo,ti
eivdui,a|
eivdo,ti
a
eivdo,ta
eivdui/an
eivdo,j
v
eivdw,j
eivdui/a
eivdo,j
n
g
d
muki
eivdo,tej
eivdo,twn
eivdo,si$n%
mnoina
enski
eivdui/ai
eivduiw/n
eivdui,aij
srednji
eivdo,ta
eivdo,twn
eivdo,si$n%
210
a
v
eivdo,taj
eivdo,tej
eivdui/aj
eivdui/ai
eivdo,ta
eivdo,ta
Infinitiv je eivde,nai)
Nepravilni glagoli: poreu,omai( pi,ptw
poreu,omai, ii naprijed, putovati, ivjeti [Gl 1, 22, 23; NG 163; GO 2-3]
poreu,oma
i
Mt 8,9
poreu,som
ai
Lk 11,5
&&&
&&&
pepo,reum
ai
1 Pt 4,3
evporeu,q
hn
Mt 2,9
&&&
&&&
Futur je medij deponent; aorist je pasiv deponent.

pi,ptw, pasti [Gl 4, 5, 21; NG 155; GO 1-4]
pi,ptw
Mt 17,15
pesou/mai
Mt 10,29
e;peson
Mt 7,25
pe,ptwka
Dj 15,16
Futur je medij deponent; aorist je jaki aorist.

Rijei za lekciju 54
oi==da
eivsporeu,
omai
evkporeu,
omai
poreu,oma
i
avnapi,ptw
evpipi,ptw
pi,ptw
avspa,zom
ai
bou,lomai
de,comai
eu;comai
metanoe,
w
plhro,w
prosde,co
mai
proseu,co
mai
e;swqen
[Gl 18, NG 132, GO 1-2] znati

[Gl 1, 22, 23, NG 163, GO 2-3] ui
[Gl 1, 22, 23, NG 163, GO 2-3] izai
[Gl 1, 22, 23, NG 163, GO 2-3] ii naprijed, putovati, ivjeti
[Gl 4, 5, 21, NG 155, GO 1-4] nasloniti se, nagnuti se
[Gl 4, 5, 21, NG 155, GO 1-4] okomiti se na [sa obinim dativom ili sa
prijedlogom]
[Gl 4, 5, 21, NG 155, GO 1-4] pasti
[Gl 5, 22, GO 2-3] pozdraviti, izraziti dobrodolicu
[Gl 6, 23, NG 26; GO 2-3] eljeti, planirati
[Gl 2, 22, NG 35, GO 2-3] primiti
[Gl 2, 22, NG 67, GO 2-3] moliti, eljeti
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] obratiti se
[Gl 10, GO 1-3, 5-6] ispuniti, napuniti, zavriti
[Gl 2, 22, NG 35, GO 2-3] ekati za, izraziti dobrodolicu
[Gl 2, 22, NG 67] moliti
[Pril 1] unutar, iznutra
Vjebe za lekciju 54
211
1. kai. auvto.j h=n prosdeco,menoj th.n basilei,an tou/ qeou/) (usp. Mk
15,43)
2. o` de. vIhsou/j dielqw.n dia. me,sou auvtw/n evporeu,eto (usp. Lk
4,30)
3. o]j a'n e]n tw/n toiou,twn paidi,wn de,xhtai evpi. tw/| ovno,mati,
mou( evme. de,cetai\ kai. o]j a'n evme. de,chtai( ouvk evme.
de,cetai avlla. to.n avpostei,lanta, me (Mk 9,37)
4. kai. avpokriqe,ntej tw/| VIhsou/ ei=pan( Ouvk oi;damen (usp. Mt
21,27)
5. kai. evtara,cqh o` avnh.r ivdw.n( kai. fo,boj evpe,pesen evpV
auvto,n (usp. Lk 1,12)
6. pa,nta tau/ta ta. ponhra. e;swqen evkporeu,etai kai. koinoi/ to.n
a;nqrwpon (Mk 7,23)
7. ouv to. eivserco,menon eivj to. sto,ma koinoi/ to.n a;nqrwpon( avlla.
to. evkporeuo,menon evk tou/ sto,matoj tou/to koinoi/ to.n
a;nqrwpon (Mt 15,11)
8. kai. proelqw.n mikro.n [akuzativ kojim se izraava udaljenost] e;pipten evpi.
th/j gh/j( kai. proshu,ceto i[na eiv dunato,n evstin pare,lqh| avpV
auvtou/ h` w[ra) (Mk 14,35)
9. h` de. gunh. fobhqei/sa( eivdui/a o] ge,gonen auvth/|( h=lqen kai.
ei=pen tw/| VIhsou/ pa/san th.n avlh,qeian (usp. Mk 5,33)
10. kai. avkou,santej oi` maqhtai. e;pesan evpi. pro,swpon auvtw/n kai.
evfobh,qhsan) (usp. Mt 17,6)
11. to,te evplhrw,qh to. r`hqe.n dia. tou/ profh,tou) (usp. Mt 2,17)
12. kai. h;rxanto avspa,zesqai auvto,n) (usp. Mk 15,18)
13. ouvk h;|deite o[ti evn toi/j tou/ patro,j mou dei/ ei=nai, me (Lk 2,49)
14. metanoei/te kai. pisteu,ete evn tw/| euvaggeli,w| (Mk 1,15)
15. krith.j evgw. tou,twn ouv bou,lomai ei=nai (usp. Dj 18,15)
16. avllV o[tan klhqh/|j( poreuqei.j avna,pese eivj to.n e;scaton to,pon
avllV o[tan klhqh/|j( poreuqei.j avna,pese eivj to.n e;scaton to,pon)
(usp. Lk 14,10)
17. kai. h=n metV auvtw/n eivsporeuo,menoj kai. evkporeuo,menoj eivj
th.n po,lin) (usp. Dj 9,28)
18. eu;cesqe u`pe.r avllh,lwn( o[pwj ivaqh/te (Jak 5,16)
1. Znamo da su svjedoanstva istinita kojima [upotrijebi dativ] oni svjedoe za mene.
(usp. Iv 5,32)
2. ene su se bojale proroka, znajui da su oni pravedni i sveti ljudi. (usp. Iv 6,20)????
3. A oni ih nisu znali ali su ih primili u ime Isusovo.
III. Proitaj Mk 8,22 9,1, prvo ne konzultirajui nita, i oslanjajui se samo na memoriju.
212
LEKCIJA 55
Glagoli na -mi
Glagoli u klasinom grkom jeziku su podijeljeni u dvije kategorije: 1) glagoli koji u
prvom licu jednine prezenta indikativa aktiva zavravaju na w (npr. lu,w); 2) glagoli koji u
prvom licu jednine prezenta indikativa aktiva zavravaju na mi (npr. eivmi,). Ovo
razlikovanje se temelji na bitnoj strukturalnoj razlici ove dvije kategorije. Glagoli koji u
prvom licu jednine zavravaju na w poznati su kao tematski glagoli, zato to se u
prezentskoj i aoristskoj osnovi samoglasnik stavlja izmeu korijena i nastavaka (npr.
lu,&o&men); samoglasnik se naziva tematski samoglasnik. Glagoli iz druge kategorije
nemaju samoglasnika koji dolazi izmeu korijena i nastavaka (npr. di,do&men); ovi se
nazivaju ne-tematski glagoli. Ono to izgleda kao samoglasnik izmeu korijena i nastavaka
samoglasnik o u stvari je dio korijena. (U obje kategorije, nije uvijek odmah lako
prepoznati radi li se tematskom ili ne-tematskom samoglasniku, zbog kontrakcija.)
Nakon to smo predstavili glagol eivmi na poetku, uglavnom smo se opirno
predstavili glagole iz prve kategorije. (Usp. lekciju 9, gdje se uvodno govori o razlici izmeu
ove dvije kategorije.) Vrijeme je da detaljno proemo drugu kategoriju, tj. kategoriju netematskih ili -mi glagola.
U grkom jeziku, glagoli na mi (druga kategorija) imaju drugaije oblike od glagola
na w (prva kategorija) samo u prezentskoj i (poneka, ali ne uvijek) aoristskoj osnovi sva tri
stanja (aktiv, medij, pasiv). U svim ostalim osnovama, oblici su isti za obje kategorije.
Jedna od glavnih karakteristika mi glagola je da se tematski samoglasnik korijena
esto mijenja unutar glagolske osnove. Na primjer, glagol di,dwmi ima dugi samoglasnik u
korijenu u prezentu jednine, ali kratki samoglasnik o u prezentu mnoine. Promijena
samoglasnika se naziva gradacija samoglasnika.
di,dwmi( prezent aktiv indikativ, imperfekt aktiv indikativ, prezent aktiv imperativ,
Mi glagol di,dwmi, dati, se konjugira na sljedei nain u prezentu aktivu (usp. Gl 13,
21; NG 39; GO 1-3, 7-8, 11; o participu, vidi i Pridj 20):
jednina
mnoina
di,dw&mi
di,do&men
1 lice
di,dw&j
di,do&te
2 lice
di,dw&si$n%
dido,&asi$n%
3 lice
Na gradaciju samoglasnika (didw- u jednini, za razliku od dido- u mnoini) treba
dobro pripaziti.
jednina
mnoina
1 lice
ev&di,dou ev&di,do&men
n
2 lice
ev&di,douj ev&di,do&te
3 lice
ev&di,dou ev&di,do&san
/
ev&di,doun
213
Kontrakcije u jednini te oblik evdi,doun u treem licu mnoine prijee da se
razlikuje osnova od nastavaka koji su odvojeni crticom.
jednina
mnoina
di,dou
di,do&te
2 lice
dido,&tw
dido,&twsan
3 lice
Kontrakcija u drugom licu jednine (di,do&so di,dou) prijei da se razlikuje
osnova od nastavaka koji su obino odvojeni crticom.
jednina
mnoina
1 lice
di,dw/
didw/&men
2 lice
didw/| / didoi/&j
didw/&te
didw/&si$n%
3 lice
didw/| / didoi/
Kontrakcije prijee da se razlikuje osnova od nastavaka koji su odvojeni crticom.
Treba dobro pripaziti na drugotne oblike u drugom i treem licu jednine, uz
mogunost zabune sa prezentom optativom.
Prezent optativ od di,dwmi se ne nalazi u Novom zavjetu.
jednina
muki
enski
srednji
didou,j
didou/sa
dido,n
n
dido,ntoj
didou,shj
dido,ntoj
g
dido,nti
didou,sh|
dido,nti
d
dido,nta
didou/san
dido,n
a
didou,j
didou/sa
dido,n
v
n
g
d
a
v
muki
dido,ntej
dido,ntwn
didou/si$n%
dido,ntaj
dido,ntej
mnoina
enski
didou/sai
didousw/n
didou,saij
didou,saj
didou/sai
srednji
dido,nta
dido,ntwn
didou/si$n%
dido,nta
dido,nta
Prezent aktiv infinitiv je dido,&nai)

Treba pripaziti na element udvostruenja (di-) koji imamo u prezentskoj osnovi.
Korijen je do-.
di,dwmi, aorist aktiv indikativ, imperativ, konjunktiv, particip i infinitiv
214
Aorist aktiv glagola di,dwmi se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 13, 21; NG 39;
GO 1-3, 7-8, 11; ne donosi se paradigma za particip zbog njegove posebnosti, iako ima oitih
slinosti sa ostalim pridjevskim oblicima):
jednina
mnoina
e;&dwk&a
ev&dw,k&amen
1 lice
e;&dwk&aj
ev&dw,k&ate
2 lice
e;&dwk&e$ e;&dwk&an / e;dosan
3 lice
n%
Treba biti oprezan i ne mijeati ove oblike sa perfektom aktivom.
jednina
mnoina
do,&j
do,&te
2 lice
do,&tw
do,&twsan
3 lice
jednina
mnoina
dw/
dw/men
1 lice
dw/te
2 lice
dw/|j / doi/j
3 lice
dw/| / doi/ / dw,h| / dw/si$n%
dw,sh|
Mogue je neke od ovih oblika vrlo lako pomijeati sa optativom; zato treba biti
paljiv.
Aorist aktiv optativ od glagola di,dwmi pojavljuje se samo u Novom zavjetu u
treem licu jednine: dw,|h)
jednina
muki
enski
srednji
dou,j
dou/sa
do,n
n
do,ntoj
dou,shj
do,ntoj
g
do,nti
dou,sh|
do,nti
d
do,nta
dou/san
do,n
a
dou,j
dou/sa
do,n
v
n
g
d
a
v
muki
do,ntej
do,ntwn
dou/si$n%
do,ntaj
do,ntej
mnoina
enski
dou/sai
dousw/n
dou,saij
dou,saj
dou/sai
srednji
do,nta
do,ntwn
dou/si$n%
do,nta
do,nta
215
Aorist aktiv infinitiv je dou/nai.
Aorist indikativ aktiv je nepravilan zbog prisutnosti slova k, koje je obino znak
perfekta kada se nalazi na kraju osnove. Budui da perfekt aktiv od di,dwmi takoer ima k,
aorist (e;dwka) treba razlikovati od perfekta (de,dwka).
Oblici medija i pasiva e se donijeti u sljedeoj lekciji.
Nepravilni glagoli: di,dwmi( avpo,kteinw
di,dwmi, dati [Gl 13, 21; NG 39; GO 1-3, 7-8, 11]
di,dwmi
Mt 13,8
dw,sw
Mt 4,9
e;dwka
Mt 10,1
de,dwka
Mk 14,44
de,domai
Mt 13,11
evdo,qhn
Mt 14,9
Oblici svojstveni glagolima na mi su za glagol di,dwmi ogranieni na prezent (sva

stanja) i na aorist aktiv (osim indikativa) te aorist medij. Aorist aktiv indikativ ima nastavke
aorista aktiva od lu,w no sa nepravilnom osnovom koja ima slovo k, injenica koja moe biti
zbunjujua zbog pomisli da se radi o perfektu aktivu.
avpoktei,nw, ubiti [Gl 7; NG 112; GO 1-3]
avpoktei,n
w
Lk 12,4
avpoktenw avpe,ktein
/
a
Mt 17,23
Lk 11,48
&&&
&&&
avpekta,n
qhn
Mt 16,21
Oblika avpokte,nnw se takoer nalazi u prezentskoj osnovi (usp. Mt 10,28). U

futuru postoji kontrahirani oblik koji je vlastiti nazalima. U aoristu aktivu odsutnost slova s se
kompenzira injenicom da se prethodni slog produljuje, i na taj nain osnova postaje slina
prezentskoj osnovi, posebno u nainima koji nisu indikativ. Nema perfektskih oblika u
Novom zavjetu.
Naglasak u prezentu aktivu participu glagola di,dwmi i drugih glagola na mi je na
zadnjem slogu nominativa jednine mukog roda, tj. na zadnjem slogu korijena. Naglasak
ostaje na tom slogu tijekom cijele deklinacije.
Naglasak u prezentu aktivu infinitivu je na predzadnjem slogu.
Naglasak u prezentu aktivu konjunktivu pada na produljeni samoglasnik osnove.
Rijei za lekciju 55
avpodi,dw
mi
di,dwmi
evpidi,dw
mi
paradi,dw
mi
avpoktei,n
w
avparne,o
mai
[Gl 13, 21, NG 39, GO 1-3, 7-8, 11] platiti, dati nazad, nagraditi
[Gl 13, 21, NG 39, GO 1-3, 7-8, 11] dati
[Gl 13, 21, NG 39, GO 1-3, 7-8, 11] dati, predati
[Gl 13, 21, NG 39, GO 1-3, 7-8, 11] izruiti, izdati
[Gl 7, NG 112; GO 1-3] ubiti
[Gl 8, 22, NG 17, GO 2-3, 6] zanijekati, odrei se ega
216
avrne,oma
i
game,w
evlee,w
[Gl 8, 22, NG 17, GO 2-3, 6] zanijekati, odrei se ega
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] oeniti

[Gl 8, 9, NG 56, GO 1-3, 5-6] biti milosrdan. U prezentskoj osnovi mogue je
nai i oblik avlea,w. Ovaj glagol moe zahtijevati akuzativ, bez prijedloga.
evlpi,zw
[Gl 5, NG 59, GO 1-3] nadati se, uzdati se u
evndu,w
[Gl 1, NG 43, GO 1-3] aktiv: obui [nekoga]; medij: obui [sebe]
e;xesti$n% [Gl 16, NG 51, GO 9] [imperfekt; e;xon h=n] doputeno je, mogue je
avpitele,w [Gl 8, NG 185, GO 1-3, 5-6] zavriti, ispuniti. Zavrno e korijena se ne
produljuje ni u jednoj osnovi, osim prezentske.
h`ge,omai [Gl 8, 22, NG 72, GO 2-3, 6] smatrati, vladati
profhteu,w [Gl 1, GO 1-3] prorokovati, propovijedati
tele,w
[Gl 8, NG 185, GO 1-3, 5-6] zavriti, ispuniti. Zavrno e korijena se ne
produljuje ni u jednoj osnovi, osim u prezentu.
aivti,a
[I 2] uzrok, cijena, krivnja, odnos
li,an
[Pril 3] mnogo
Vjebe za lekciju 55
1. profh,teuson h`mi/n( Criste,) (usp. Mt 26,68)
2. evdi,dasken ga.r tou.j maqhta.j auvtou/ kai. e;legen auvtoi/j o[ti ~O
uiò.j tou/ avnqrw,pou paradi,dotai [prezent pasiv indikativ, tree lice jednine
od di,dwmi] eivj cei/raj avnqrw,pwn( kai. avpoktenou/sin auvto,n( kai.
avpoktanqei.j meta. trei/j h`me,raj avgerqh,setai (usp. Mk 9,31)
3. kai. ouvk avpekri,qh auvtw/| pro.j ouvde. e]n r`h/ma( w[ste
qauma,zein to.n h`gemo,na li,an (usp. Mt 27,14)
4. o]j ga.r e;cei( doqh,setai auvtw/|\ kai. o]j ouvk e;cei( kai. o] e;cei
avrqh,setai avpV auvtou/ (Mk 4,25)
5. ku,rie( evle,hso,n mou to.n uiò,n) (usp. Mt 17,15)
6. avlla. evndu,sasqe to.n ku,rion VIhsou/n Cristo.n) (usp. Rim 13,14)
7. ei; tij qe,lei ovpi,sw mou evlqei/n( avparnhsa,sqw eàuto.n kai.
avra,tw to.n stauro.n auvtou/ kai. avkolouqei,tw moi (usp. Mt 16,24)
8. nuni. de. kai. to. poih/sai evpitele,sate) (2 Kor 8,11)
9. ka,leson tou.j evrga,taj kai. avpo,doj auvtoi/j to.n misqo.n
avrxa,menoj avpo. tw/n evsca,twn e[wj tw/n prw,twn (usp. Mt 20,8)
10. ivdou. avnabai,nomen eivj th.n po,lin th.n a`gi,an( kai. telesqh,setai
pa,nta ta. gegramme,na dia. tw/n profhtw/n tw/| ui`w/| tou/
avnqrw,pou) (usp. Lk 18,31)
11. le,gousin auvtw/| oi` maqhtai. auvtou/( Eiv ou[twj evsti.n h` aivti,a
tou/ avnqrw,pou meta. th/j gunaiko,j( ouv sumfe,rei gamh/sai (Mt
19,10)
12. kai. ga.r o` uiò.j tou/ avnqrw,pou ouvk h=lqen diakonhqh/nai avlla.
diakonh/sai kai. dou/nai th.n yuch.n auvtou/ avnti. pollw/n (usp. Mk
10,45)
13. evk sou/ ga.r evxeleu,setai h`gou,menoj) (usp. Mt 2,6)
14. ouvk e;xesti,n soi e;cein th.n gunai/ka tou/ avdelfou/ sou (Mk 6,18)
15. kai. evpedo,qh auvtw/| bibli,on tou/ profh,tou) (usp. Lk 4,17)
16. ivdou. o` paradidou,j me h;ggiken (usp. Mk 14,42)
217
17. o[stij
dV
a'n
avrnh,shtai,
me
e;mprosqen
tw/n
avnqrw,pwn( avrnh,somai kavgw. auvto.n e;mprosqen tou/ patro,j
mou tou/ evn toi/j ouvranoi/j (Mt 10,33)
18. kai. h;lpize,n ti shmei/on ivdei/n u`pV auvtou/ gino,menon (usp. Lk
23,8)
1. I oni su dali kruh onome koji je bio sa njima.
2. Ti e ubiti ove vojnike a ne one.
3. Ti e se odrei svojih prijatelja.
III. Proitaj Mk 9,1-29, prvo ne konzultirajui nita, i oslanjajui se samo na memoriju.
218
LEKCIJA 56
di,dwmi( prezent medij i pasiv indikativ, imperfekt medij i pasiv indikativ, prezent
Prezent medij i pasiv glagola di,dwmi se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 13, 21;
NG 39; GO 1-3, 7-8, 11; o participu vidi takoer Pridj 1):
jednina
mnoina
1 lice
di,do&mai
dido,&meqa
2 lice
di,do&sai
di,do&sqe
3 lice
di,do&tai
di,do&ntai
glagolski oblik imperfekt, stanje medija i pasiv, nain indikativ
jednina
mnoina
1 lice
ev&dido,&mhn
ev&dido,&meqa
2 lice
ev&di,do&so
ev&di,do&sqe
3 lice
ev&di,do&to
ev&di,do&nto
jednina
mnoina
2 lice
di,do&so
di,do&sqe
3 lice
dido,&sqw
dido,&sqwsan
jednina
mnoina
1 lice
didw/&mai
didw,&meqa
2 lice
didw/|
didw/&sqe
3 lice
didw/&tai
didw/&ntai
didw/| dido,&hsai
Optativ prezent medij ili pasiv se ne nalazi u Novom zavjetu.
glagolski oblik prezent, stanje medij i pasiv, nain particip
jednina
muki
enski
srednji
n
dido,menoj
didome,nh
dido,menon
g
didome,nou
didome,nhj
didome,nou
d
didome,nw|
didome,nh|
didome,nw|
a
dido,menon
didome,nhn
dido,menon
v
dido,mene
didome,nh
dido,menon
n
g
muki
dido,menoi
didome,nwn
mnoina
enski
dido,menai
didome,nwn
srednji
dido,mena
didome,nwn
219
d
a
v
didome,noij
didome,nouj
dido,menoi
didome,naij
didome,naj
dido,menai
didome,noij
dido,mena
dido,mena
Prezent medij i pasiv infinitiv je di,do&sqai)

Treba pripaziti da izraz medij i pasiv ne znai da rije moe biti i medij i pasiv u isto
vrijeme.
di,dwmi, aorist medij indikativ
Aorist medij glagola di,dwmi je jaki aorist i u Novom zavjetu se nalazi samo u
indikativu. Konjugira se na sljedei nain (usp. Gl 13, 21; NG 39; GO 1-3, 7-8, 11):
jednina
mnoina
ev&do,&mhn
ev&do,&meqa
1 lice
e;&dou
e;&do&sqe
2 lice
e;&do&to
e;&do&nto
3 lice
e;dou e;do&so
Nepravilni glagoli: za,w( avnoi,gw
za,w, biti iv, ivjeti [Gl 9; NG 69; GO 1-3, 5-6]
za,w
Dj 17,28
zh,somai
Mt 4,4
e;zhsa
Rim 14,9
&&&
&&&
&&&
Nepravilnost ove esto upotrebljavane rijei lei u injenici da se radi o glagolu bilo
na aw bilo na hw, ovisno o obliku koji se koristi. Prezent indikativ ide na sljedei nain:
zw/( zh/|j( zh/|( zw/men( zh/te( zw/si$n%) Jedini oblik imperfekta koji se nalazi u
Novom zavjetu je prvo lice jednine: e;zwn) Prezent infinitiv je zh/n, prezent particip je
zw/n, zw/sa, zw/n (zw/ntoj, zw,shj, zw/ntoj). Futur se takoer nalazi aktivu (usp. Iv
6,51).
avnoi,gw, otvoriti [Gl 2; NG 13; GO 1-3]
avnoi,gw
Iv 10,3
avnoi,xw
Mt 13,35
h;noixa
Iv 9,21
avne,w|xa
Iv 9,14
avne,w|ga
Iv 1,51
h;noigmai
Dj 7,56
hvnoi,cqhn
Otk 20,12
avne,w|
gmai
Dj 9,8
avnew,|
cqhn
Mt 3,16 [jedna
od varijanti]
hvne,w|xa
Iv 9,17
hvne,w|
gmai
Otk 3,8
hvnew,|
cqhn
Mt 3,16
Kompleksnost ovog glagola na prvi pogled izgleda enormna, no u stvari nije. U aoristu
aktivu indikativu te aoristu pasivu indikativu postoje tri vrste augmenata, a u perfektu mediju
i pasivu postoje tri vrste udvostruenja. U svakom od ovih oblika, prvi oblik ima jedan
220
augment ili udvostruenje, drugi ima dva, a trei tri. Postoji i alternativni oblik za aorist pasiv,
hvnoi,ghn, koji je jaki aorist (usp. Mk 7,35).
Naglasak nekolika glagola na mi pada na produljeni samoglasnik osnove u prezentu
mediju i pasivu konjunktivu.
Rijei za lekciju 56
za,w
avnoi,gw
avdike,w
avnable,p
w
gnwrizw
$gnwri,sw
%
grhgore,w
evmble,pw
[Gl 9, NG 69, GO 1-3, 5-6] biti iv, ivjeti

[Gl 2, NG 13, GO 1-3] otvoriti
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] povrijediti, krivo initi
[Gl 4, NG 25, GO 1-3] gledati gore, vratiti vid. Kao prefiks avna, moe
znaiti gore ili ponovno.
[Gl 5, GO 1-3] obznaniti
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] biti budan, paziti

[Gl 4, NG 25, GO 1-3] gledati u, smatrati [zahtijeva dativ]. Prefiks je evn i
pojavljuje se u ovom obliku prije samoglasnika (npr. evne,blepon).
evxomolog [Gl 8, GO 1-3, 5-6] aktiv: slagati se; medij: ispovjediti, priznati
e,w
katarge,w
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] otkazati, razoriti, ukloniti
kathgore,
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] optuiti koga [s genitivom]
w
lupe,w
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] alovati, biti u boli, povrijediti se
o`mologe, [Gl 8, GO 1-3, 5-6] ispovjediti, priznati
w
frone,w
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] misliti
cari,zomai [Gl 5, 22, NG 206, GO 2-3] darovati, milosno postupati sa [uz dativ]
$cari,soma
i%
ma,lista
[Pril 3] posebno
prwi<
[Pril 2] rano ujutro
Vjebe za lekciju 56
1. grhgorei/te ou=n( o[ti ouvk oi;date th.n h`me,ran ouvde. th.n w[ran
(Mt 25,13)
2. kai. le,gei auvtw/|( VAmh.n avmh.n le,gw u`mi/n( o;yesqe to.n
ouvrano.n
avnew|go,ta
kai.
tou.j
avgge,louj
tou/
qeou/
avnabai,nontaj kai. katabai,nontaj evpi. to.n uiò.n tou/ avnqrw,pou
(Iv 1,51)
3. evn evkei,nh| th/| w[ra| evqera,peusen pollou.j avpo. no,swn kai.
pneuma,twn ponhrw/n kai. tufloi/j polloi/j evcari,sato ble,pein (usp.
Lk 7,21)
4. ouvk evpV a;rtw| mo,nw| zh,setai o` a;nqrwpoj( avllV evpi. panti.
r`h,mati evkporeuome,nw| dia. sto,matoj qeou/ (usp. Mt 4,4)
5. u`mei/j luphqh,sesqe( all v h` lu,ph u`mw/n eivj cara.n genh,setai)
221
6. tufloi. avnable,pousin kai. kwfoi. avkou,ousin( kai. nekroi.
evgei,rontai kai. ptwcoi. euvaggeli,zontai) (usp. Mt 11,5)
7. kai. evbapti,zonto evn tw/| VIorda,nh| potamw/| u`pV auvtou/
evxomologou,menoi ta.j a`marti,aj auvtw/n (Mt 3,6)
8. su. ei= o` Cristo.j o` uiò.j tou/ qeou/ tou/ zw/ntoj (usp. Mt 16,16)
9. no,mon ou=n katargou/men dia. th/j pi,stewj (Rim 3,31)
10. kai. li,an prwi> e;rcontai evpi. to. mnhmei/on) (usp. Mk 16,2)
11. eiv me.n ou=n avdikw/ kai. a;xion qana,tou pe,praca, ti( ouv
paraitou/mai to. avpoqanei/n) (Dj 25,11)
12. u[page ovpi,sw mou\ ska,ndalon ei= evmou/( o[ti ouv fronei/j ta. tou/
qeou/ avlla. ta. tw/n avnqrw,pwn (usp. Mt 16,23)
13. kai. evn tw/| kathgorei/sqai auvto.n u`po. tw/n avrciere,wn kai.
presbute,rwn ouvde.n avpekri,nato (Mt 27,12)
14. eivj tou/to ga.r kopiw/men( o[ti hvlpi,kamen evpi. qew/| zw/nti( o[j
evstin swth.r pa,ntwn avnqrw,pwn ma,lista pistw/n (usp. 1 Tim 4,10)
15. kai. w`j h=lqen evpi. to.n to,pon( avnable,yaj o` VIhsou/j ei=pen
pro.j auvto,n( Kata,bhqi( sh,meron ga.r evn tw/| oi;kw| sou dei/ me
mei/nai (usp. Lk 19,5)
16. o` de. VIhsou/j evmble,yaj auvtw/| hvga,phsen auvto.n) (usp. Mk 10,21)
17. u`ma/j de. ei;rhka fi,louj( o[ti pa,nta a] h;kousa para. tou/ patro,j mou
evgnw,risa u`mi/n (usp. Iv 15,15)
1. Ovi nai sinovi su bili mrtvi, a sada su ivi. (usp. Lk15,24)
2. I otvorivi svoje blago, ponudio im je dar. (usp. Mt 2,11)
3. Ljudi ne bi imali blaga, da im nije dano s neba.
III. Mk 9,30 10,22
222
LEKCIJA 57
ti,qhmi( prezent aktiv indikativ, imperfekt aktiv indikativ, prezent aktiv imperativ,
Rije ti,qhmi, staviti, metnuti, se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 12, 21; NG
188; GO 1-3, 7-8, 11; o participu vidi takoer Pridj 20). Kontrakcije esto prijee da se uoi
razlika izmeu osnove i nastavaka.
jednina
mnoina
1 lice
ti,qh&mi
ti,qe&men
2 lice
ti,qh&j
ti,qe&te
3 lice
ti,qh&si$n ti,qe&asi$n%
/
%
tiqi&a/si$n%
jednina
mnoina
evti,qhn
evti,qe&men
1 lice
evti,qeij
evti,qe&te
2 lice
evti,qei
3 lice
evti,qe&san / evti,qoun
jednina
mnoina
2 lice
ti,qei
ti,qe&te
3 lice
tiqe,&tw
tiqe,&twsan
jednina
mnoina
1 lice
tiqw/
tiqw/men
2 lice
tiqh/|j
tiqh/te
3 lice
tiqh/|
tiqw/si$n%
Prezent optativ aktiv od ti,qhmi se ne nalazi u Novom zavjetu.
jednina
muki
enski
srednji
tiqei,j
tiqei/sa
tiqe,n
n
tiqe,ntoj
tiqei,shj
tiqe,ntoj
g
tiqe,nti
tiqei,sh|
tiqe,nti
d
tiqe,nta
tiqei/san
tiqe,n
a
tiqei,j
tiqei/sa
tiqe,n
v
n
g
muki
tiqe,ntej
tiqe,ntwn
mnoina
enski
tiqei/sai
tiqeisw/n
srednji
tiqe,nta
tiqe,ntwn
223
d
a
v
tiqei/si$n%
tiqe,ntaj
tiqe,ntej
tiqei,saij
tiqei,saj
tiqei/sai
tiqei/si$n%
tiqe,nta
tiqe,nta
Prezent aktiv infinitiv je tiqe,&nai)

Element udvostruenja (ti-) je dio prezentske osnove. Usporedi di,-domi i Gl 21.
Treba pripaziti na naglasak koji je svojstven prezentu konjunktivu, participu i
infinitivu (usp. Pravila za naglaske 37, lekcija 55).
ti,qhmi, aorist aktiv indikativ, imperativ, konjunktiv, particip i infinitiv
Aorist aktiv glagola di,dwmi se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 12, 21; NG 188;
GO 1-3, 7-8, 11; o participu vidi takoer Pridj 18):
jednina
mnoina
1 lice
e;&qhk&a
ev&qh,k&amen
2 lice
e;&qhk&aj
ev&qh,k&ate
3 lice
e;&qhk&e$n% e;&qhk&an
jednina
mnoina
2 lice
qe,&j
qe,&te
3 lice
qe,&tw
qe,&twsan
jednina
mnoina
1 lice
qw/
qw/men
2 lice
qh/|j
qh/te
3 lice
qh/|
qw/si$n%
Aorist aktiv optativ od glagola ti,qhmi se ne nalazi u Novom zavjetu)
jednina
muki
enski
srednji
qei,j
qei/sa
qe,n
n
qe,ntoj
qei,shj
qe,ntoj
g
qe,nti
qei,sh|
qe,nti
d
qe,nta
qei/san
qe,n
a
qei,j
qei/sa
qe,n
v
n
g
d
a
muki
qe,ntej
qe,ntwn
qei/si$n%
qe,ntaj
mnoina
enski
qei/sai
qeisw/n
qei,saij
qei,saj
srednji
qe,nta
qe,ntwn
qei/si$n%
qe,nta
224
v
qe,ntej
qei/sai
qe,nta
Aorist aktiv infinitiv je qei/nai.

Osnova aorista indikativa ima k dok ostale osnove nemaju. Treba pripaziti da se
zabunom ne pomijea aorist sa perfektskom osnovom koja takoer ima slovo k (te,qeika).
Oblici medija i pasiva e se donijeti u sljedeoj lekciji.
Nepravilni glagoli: ti,qhmi( pi,nw
ti,qhmi, staviti, metnuti [Gl 12, 21; NG 188; GO 1-3, 7-8, 11]
ti,qhmi
Lk 8,16
qh,sw
Mt 12,18
e;qhka
Mt 27,60
te,qeika
Iv 11,34
te,qeimai
Mk 15,47
evte,qhn
Mk 4,21
Prezent aktiv te medij/pasiv, kao i aorist aktiv (osim u indikativu) imaju posebne
nastavke koji su svojstveni mi glagolima.
Medij aorist takoer ima posebne oblike.
pi,nw, piti [Gl 7; NG 153; GO 1-4]
pi,nw
Mt 11,18
pi,omai
Mt 20,23
e;pion
Mt 6,25
pe,pwka
Otk 18,3
&&&
evpo,qhn
Futur je medij deponent. Aorist je jaki aorist. Perfekt medij/pasiv te aorist pasiv se ne
nalaze u Novom zavjetu.
Oblik pei/n se nalazi kod Iv 4,7 i radi se o aorist aktivu infinitivu.
Rijei za lekciju 57
evpiqi,hmi
parati,qhm
i
prosti,qhm
i
ti,qhmi
pi,nw
basileu,w
dokima,zw
$dokima,s
w%
euvdoke,w
kaqeu,dw
katerga,zo
mai
latreu,w
mnhmone
u,w
pwle,w
u`pakou,w
[Gl 12, 21, NG 188, GO 1-3, 7-8, 11] staviti na [sa dativom], metnuti
[Gl 12, 21, NG 188, GO 1-3, 7-8, 11] staviti ispred, razdijeliti
[Gl 12, 21, NG 188, GO 1-3, 7-8, 11] pridodati, dati, nastaviti
[Gl 12, 21, NG 188, GO 1-3, 7-8, 11] staviti, metnuti
[Gl 7, NG 153; GO 1-4] piti
[Gl 1, GO 1-3] vladati
[Gl 5, GO 1-3] testirati, kuati, razluiti
[Gl 8, NG 41, GO 1-3, 5-6] biti dobro, biti zadovoljan sa [sa evn i dativom],
izabrati
[Gl 1, GO 1-3] spavati
[Gl 5, 22, NG 62, GO 2-3] initi, proizvoditi
[Gl 1, GO 1-3] sluiti, astiti [sa dativom]
[Gl 1, GO 1-3] sjeati se [sa genitivom ili akuzativom]
[Gl 8, GO 1-3] prodavati
[Gl 1, GO 1-3] sluati, pokoravati se [obino sa dativom]
225
tacu,
tri,j
[Pril 2] brzo
[Pril 2] tri puta
Vjebe za lekciju 57
1. u[page( o[sa e;ceij pw,lhson kai. do.j toi/j ptwcoi/j( kai. e[xeij
qhsauro.n evn ouvranw/|( kai. deu/ro avkolou,qei moi (usp. Mk 10,21)
2. pri.n avle,ktora fwnh/sai sh,meron avparnh,sh| me tri,j (usp. Lk 22,61)
3. ei=ta pa,lin evpe,qhken ta.j cei/raj evpi. tou.j ovfqalmou.j auvtou/)
(usp. Mk 8,25)
4. kai. ivdou. fwnh. evk tw/n ouvranw/n le,gousa( Ou-to,j evstin o` uiò,j
mou o` avgaphto,j( evn w-| euvdo,khsa (Mt 3,17)
5. zhtei/te de. prw/ton th.n basilei,an tou/ qeou/ kai. th.n dikaiosu,nhn
auvtou/( kai. tau/ta pa,nta prosteqh,setai u`mi/n (Mt 6,33)
6. kai. ivdou. a;ndrej fe,rontej a;nqrwpon kai. evzh,toun auvto.n
eivsenegkei/n kai. qei/nai auvto.n evnw,pion tou/ VIhsou/) (usp. Lk
5,18)
7. kai. eivj h]n a'n po,lin eivse,rchsqe kai. de,cwntai u`ma/j( evsqi,ete
ta. paratiqe,mena u`mi/n kai. qerapeu,ete tou.j evn auvth/|
avsqenei/j kai. le,gete auvtoi/j( :Hggiken evfV u`ma/j h` basilei,a tou/
qeou/ (Lk 10,8-9)
8. to. paidi,on ouvk avpe,qanen avlla. kaqeu,dei (usp. Mk 5,39)
9. kai. tacu. poreuqei/sai ei;pate toi/j maqhtai/j auvtou/ o[ti VHge,rqh
avpo. tw/n nekrw/n) (usp. Mt 28,7)
10. ouvdei.j ai;rei th.n yuch,n avpV evmou/( avllV evgw. ti,qhmi auvth.n
avpV evmautou/ evxousi,an e;cw qei/nai auvth,n( kai. evxousi,an
e;cw pa,lin labei/n auvth,n\ tau,thn th.n evntolh.n e;labon para. tou/
patro,j mou (usp. Iv 10,18)
11. ouv qe,lomen tou/ton basileu/sai evfV h`ma/j (usp. Lk 19,14)
12. to. poth,rion o] evgw. pi,nw pi,esqe kai. to. ba,ptisma o] evgw.
bapti,zomai baptisqh,sesqe) (usp. Mk 10,39)
13. Ku,rion to.n qeo,n sou proskunh,seij kai. auvtw/| mo,nw| latreu,seij
(usp. Mt 4,10) [futurom se ovdje izrie zapovijed.]
14. kai. evfobh,qhsan fo,bon me,gan kai. e;legon pro.j avllh,louj( Ti,j a;ra
ou-to,j evstin o[ti kai. o` a;nemoj kai. h` qa,lassa u`pakou,ei auvtw/|
(Mk 4,41)
15. o] ga.r katerga,zomai ouv ginw,skw\ ouv ga.r o] qe,lw tou/to pra,ssw(
avllV o] misw/ tou/to poiw/ (Rim 7,15)
16. avlla. tau/ta lela,lhka u`mi/n i[na o[tan e;lqh| h` w[ra auvtw/n
mnhmoneu,hte auvtw/n o[ti evgw. ei=pon u`mi/n (Iv 16,4)
1. Svi ljudi prvo iznose dobra vina; vi ste sauvali dobra vina sve do sada. (usp. Iv 2,10)
2. Mi smo vas postavili da moete ii i donositi plodove, i da plodovi vai ostanu. (usp.
Iv 15,16)
3. Ostani u istoj kui, pij i jedi njihovu hranu, jer vrijedni su radnici svoje plae (usp. Lk
10,7)
III. Mk 10,13-45
226
LEKCIJA 58
ti,qhmi( prezent medij i pasiv indikativ, imperfekt medij i pasiv indikativ, prezent
Prezent medij i pasiv glagola ti,qhmi se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 12, 21;
jednina
mnoina
1 lice
ti,qe&mai
tiqe,&meqa
2 lice
ti,qe&sai
ti,qe&sqe
3 lice
ti,qe&tai
ti,qe&ntai
jednina
mnoina
1 lice
ev&tiqe,&mhn
ev&tiqe,&meqa
2 lice
ev&ti,qe&so
ev&ti,qe&sqe
3 lice
ev&ti,qe&to
ev&ti,qe&nto
jednina
mnoina
2 lice
ti,qe&so
ti,qe&sqe
3 lice
tiqe,&sqw
tiqe,&sqwsan
jednina
mnoina
1 lice
tiqw/&mai
tiqw,&meqa
2 lice
tiqh/|
tiqh/sqe
3 lice
tiqh/tai
tiqw/ntai
tiqh/| tiqe,&hsai
jednina
muki
enski
srednji
n
tiqe,menoj
tiqeme,nh
tiqe,menon
g
tiqeme,nou
tiqeme,nhj
tiqeme,nou
d
tiqeme,nw|
tiqeme,nh|
tiqeme,nw|
a
tiqe,menon
tiqeme,nhn
tiqe,menon
v
tiqe,mene
tiqeme,nh
tiqe,menon
n
g
muki
tiqe,menoi
tiqeme,nwn
mnoina
enski
tiqe,menai
tiqeme,nwn
srednji
tiqe,mena
tiqeme,nwn
227
d
a
v
tiqeme,noij
tiqeme,nouj
tiqe,menoi
tiqeme,naij
tiqeme,naj
tiqe,menai
tiqeme,noij
tiqe,mena
tiqe,mena
Prezent medij i pasiv infinitiv je ti,qesqai)

Treba ponovno napomenuti da medij i pasiv ima identine oblike u prezentskoj osnovi,
ali razliito znaenje; dotini oblici su ili medij ili pasiv.
ti,qhmi, aorist medij indikativ, imperativ, konjunktiv, particip i infinitiv
Aorist medij glagola ti,qhmi se konjugira se na sljedei nain (usp. Gl 12, 21; NG
188; GO 1-3, 7-8, 11; za particip vidi takoer Pridj 1):
jednina
mnoina
ev&qe,&mhn
ev&qe,&meqa
1 lice
e;&qou
e;&qe&sqe
2 lice
e;&qe&to
e;&qe&nto
3 lice
e;qou e;qe&so
glagolski oblik aorist, stanje medij, nain imperativ
jednina
mnoina
qou/
qe,&sqe
2 lice
qe,&sqw
qe,&sqwsan
3 lice
glagolski oblik aorist, stanje medij, nain konjunktiv
jednina
mnoina
qw/mai
qw,meqa
1 lice
qh/|
qh/sqe
2 lice
qh/tai
qw/ntai
3 lice
Aorist medij optativ od glagola ti,qhmi se ne nalazi u Novom zavjetu)
jednina
muki
enski
srednji
n
qe,menoj
qeme,nh
qe,menon
g
qeme,nou
qeme,nhj
qeme,nou
d
qeme,nw|
qeme,nh|
qeme,nw|
a
qe,menon
qeme,nhn
qe,menon
v
qe,mene
qeme,nh
qe,menon
n
g
d
a
muki
qe,menoi
qeme,nwn
qeme,noij
qeme,nouj
mnoina
enski
qe,menai
qeme,nwn
qeme,naij
qeme,naj
srednji
qe,mena
qeme,nwn
qeme,noij
qe,mena
228
v
qe,menoi
qe,menai
qe,mena
Aorist medij infinitiv je qe,&sqai.

kei/mai, prezent pasiv indikativ, imperfekt pasiv indikativ, prezent pasiv particip i
infinitiv
Glagol koji je povezan sa glagolom ti,qhmi je glagol kei/mai( leati, biti poloen.
Ovaj glagol ima tendenciju zamijeniti perfekt pasiv od glagola ti,qhmi u Novom zavjetu. Na
primjer:
deu/te i;dete to.n to,pon o[pou e;keito)
Doi vidi mjesto gdje je poloen.
Moda je najbolje uzeti kei/mai kao pravi pasiv, premda nema potvrde niti jednog
aktivnog oblika. Glagol donekle podsjea na perfekt, iako ga je najbolje smatrati prezentom,
premda se koristi na mjestima gdje bi se mogao oekivati perfekt od glagola ti,qhmi. Radi se
o mi glagolu i konjugira se na sljedei nain (usp. Gl 17; NG 95; GO 2; za particip vidi
takoer Pridj 1):
glagolski oblik prezent, stanje pasiv, nain indikativ
jednina
mnoina
kei/&mai
kei,&meqa
1 lice
kei/&sai
kei/&sqe
2 lice
kei/&tai
kei/&ntai
3 lice
glagolski oblik imperfekt, stanje pasiv, nain indikativ
jednina
mnoina
ev&kei,&mhn
ev&kei,&meqa
1 lice
e;&kei&so
e;&kei&sqe
2 lice
e;&kei&to
e;&kei&nto
3 lice
Imperativ, konjunktiv i optativ se ne nalaze u Novom zavjetu.
glagolski oblik prezent, stanje pasiv, nain particip
jednina
muki
enski
srednji
kei,menoj
keime,nh
kei,menon
n
keime,nou
keime,nhj
keime,nou
g
keime,nw|
keime,nh|
keime,nw|
d
kei,menon
keime,nhn
kei,menon
a
kei,mene
keime,nh
kei,menon
v
n
g
d
a
v
muki
kei,menoi
keime,nwn
keime,noij
keime,nouj
kei,menoi
mnoina
enski
kei,menai
keime,nwn
keime,naij
keime,naj
kei,menai
srednji
kei,mena
keime,nwn
keime,noij
kei,mena
kei,mena
229
Prezent infinitiv pasiv je kei/&sqai.

Nepravilni glagoli: pei,qw( spei,rw
pei,qw, uvjeriti (usp. lekciju 11) [Gl 5, 18; NG 146; GO 1-3]
pei,qw
Dj 18,4
pei,sw
Mt 28,14
e;peisa
Dj 12,20
pe,poiqa
Mt 27,43
pe,peismai evpei,sqhn
Lk 20,6
Dj 17,4
Perfekt aktiv je jaki perfekt. Posebnost ovog glagola je to mijenja znaenje. Prezent,
futur i aorist aktiv znae uvjeriti; perfekt aktiv znai vjerovati, sa nijansom prezenta; pasiv
znai biti uvjeren, pokoravati se, sluati.
spei,rw, sijati [Gl 6; NG 176; GO 1-3]
spei,rw
&&&
Mt 6,26
e;speira
Mt 25,24
&&&
e;sparmai
Mt 13,19
evspa,rqh
n
Mt 13,20
U Novom zavjetu ne nalazimo futur aktiv niti perfekt aktiv. Aorist aktiv je tipian za
likvidne glagole. Aorist pasiv je jaki aorist.
Rijei za lekciju 58
avna,keima
i
kata,keimai
kei/mai
pei,qw
spei,rw
avqete,w
avre,skw
dialogi,zom
ai
$dialogi,so
mai%
evktei,nw
[Gl 17, NG 95, GO 2] nasloniti se, poloiti, nasloniti se na stol [to je

normalni stav kod jela]
[Gl 17, NG 95, GO 2] leati u krevetu, nasloniti se na stol [to je normalni
stav kod jela]
[Gl 17, NG 95, GO 2] leati, poloiti
[Gl 5, 18, NG 146, GO 1-3] (usp. lekciju 11) aktiv prezent, futur i aorist:
uvjeriti, nagovoriti; aktiv perfekt: vjerovati u [prezentska nijansa; zahtijeva
akuzativ]; pasiv: biti uvjeren, pokoravati se [sa dativom]
[Gl 6, NG 176, GO 1-3] sijati
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] odbaciti, uiniti nevrijednim
[Gl 2, NG 15, GO 1-3] ugoditi, ugaati [s dativom]
[Gl 5, 22, GO 2-3] raspravljati, razumno misliti, donositi razloge
[Gl 7, NG 184, GO 1-3] razvui, rastezati to [s direktnim objektom u

akuzativu]
evnerge,w
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] prijelazno: izvesti, neprijelazno: raditi
katalu,w
[Gl 1, GO 1-3] prijelazno: razoriti, neprijelazno: nai konaite
klhgonome, [Gl 8, GO 1-3, 5-6] naslijediti
w
nhsteu,w
[Gl 1, GO 1-3] postiti
rù,omai
[Gl 1, 22, NG 171, GO 2-3] spasiti, izbaviti
ka,tw
[Pril 1] ispod, dolje
sfo,dra
[Pril 3] jako puno, uvelike
230
Vjebe za lekciju 58
1. o` profh,thj evgh,gertai evk nekrw/n kai. dia. tou/to evnergou/sin ai`
duna,meij evn auvtw/| (usp. Mk 6,14)
2. a;llhn parabolh.n pare,qhken auvtoi/j le,gwn( ~Wmoiw,qh h`
basilei,a tw/n ouvranw/n avnqrw,pw| spei,ranti kalo.n spe,rma evn
tw/| avgrw/| auvtou/ (Mt 13,24)
3. kai. avkou,santej oi` maqhtai. e;pesan evpi. pro,swpon auvtw/n kai.
evfobh,qhsan sfo,dra (Mt 17,6)
4. kai. qewrei/ du,o avgge,louj evn leukoi/j( e[na pro.j th/| kefalh/| kai.
e[na pro.j toi/j posi,n( o[pou e;keito to. sw/ma tou/ VIhsou/ (usp. Iv
20,12)
5. e[kastoj h`mw/n tw/| plhsi,on avreske,tw eivj to. avgaqo.n pro.j
oivkodomh,n) (Rim 15,2)
6. o[tan de. nhsteu,hte( mh. gi,nesqe w`j oi` u`pokritai.\ avmh.n le,gw
u`mi/n( avpe,cousin to.n misqo.n auvtw/n (usp. Mt 6,16)
7. o` avkou,wn u`mw/n evmou/ avkou,ei( kai. o` avqetw/n u`ma/j
evme. avqetei/\ o` de. evme. avqetw/n avqetei/ to.n avpostei,lanta,
me (Lk 10,16)
8. tou/ton ivdw.n o` VIhsou/j katakei,menon kai. gnou.j o[ti polu.n h;dh
cro,non e;cei( le,gei auvtw/|( Qe,leij u`gih.j gene,sqai (Iv 5,6)
9. eiv uiò.j ei= tou/ qeou/( ba,le seauto.n ka,tw) (usp. Mt 4,6)
10. pe,poiqen evpi. to.n qeo,n( rùsa,sqw nu/n eiv qe,lei auvto,n\ ei=pen
ga.r o[ti Qeou/ eivmi uiò,j (Mt 27,43)
11. to,te evrei/ o` basileu.j toi/j evk dexiw/n auvtou/( Deu/te oi`
euvloghme,noi
tou/
patro,j
mou(
klhronomh,sate
th.n
h`toimasme,nhn u`mi/n basilei,an avpo. th/j avrchj tou/ ko,smou
(usp. Mt 25,34)
12. ti,j ga.r mei,zwn( o` avnakei,menoj h' o` diakonw/n ouvci. o`
avnakei,menoj evgw. de. evn me,sw| u`mw/n eivmi w`j o`
diakonw/n) (Lk 22,27)
13. kai. evktei,naj th.n cei/ra auvtou/ evpi. tou.j maqhta.j auvtou/
ei=pen( VIdou. h` mh,thr mou kai. oi` avdelfoi, mou (Mt 12,49)
14. ei=pen de. kai. pro,j tinaj tou.j pepoiqo,taj evfV eàutoi/j o[ti eivsi.n
di,kaioi) (usp. Lk 18,9)
15. oi` de. dielogi,zonto evn eàutoi/j le,gontej o[ti :Artouj ouvk
evla,bomen (Mt 16,7)
16. eva.n h=| evx avnqrw,pwn to. e;rgon tou/to( kataluqh,setai) (usp. Dj
5,38)
1. I jedan od njih se uvjerio i slijedio je Isusa.
2. I oni su ispruili svoje ruke i postali zdravi.
3. Nepotena osoba nee batiniti kraljevstva Bojega.
III. Mk 10,46 11,25
231
LEKCIJA 58
i[sthmi( temeljni dijelovi
Veoma esti i dosta teak glagol i[sthmi, stajati, postaviti, ima sljedee temeljni
dijelove:
i[sthmi
sth,sw
e;sthsa
e;sthn
e;sthka
&&&
evsta,qhn
Aktivni oblici prezenta aktiva i[sthmi, kao i oblici futura aktiva sth,sw, te aorista
aktiva e;sthsa, svi imaju prijelazno znaenje, tj. pojavljuju se uz objekt (npr., Stavljam
knjigu na policu ili Stavljam ga u prvi red). Drugi oblik aorista aktiva e;sthn, oblik perfekta
aktiva e;sthka (kao i pluskvamperfekt aktiv), te svi oblici medija imaju neprijelazno
znaenje, npr. ne zahtijevaju objekt (npr. Stajao sam na uglu cijeli sat). Aorist pasiv
evsta,qhn isto tako vrlo esto ima neprijelazno znaenje.
Prijelazno znaenje
i[sthmi
sth,sw
e;sthsa
Neprijelazno znaenje
e;sthn
e;sthka
svi medijski oblici
i[sthmi( prezent aktiv indikativ, imperfekt aktiv indikativ, prezent aktiv imperativ,
Prezentska osnova glagola i[sthmi se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 11, 21; NG
86; GO 1-3, 7-8, 11; o participu vidi takoer Pridj 20).
glagolski oblik prezent [prijelazno znaenje], stanje aktiv, nain indikativ
jednina
mnoina
i[sth&mi
i[sta&men
1 lice
i[sth&j
i[sta&te
2 lice
i[sth&si$n%
i[sta&si$n%
3 lice
glagolski oblik imperfekt [prijelazno znaenje], stanje aktiv, nain indikativ
jednina
mnoina
i[sth&n
i[sta&men
1 lice
i[sth&s
i[sta&te
2 lice
i[sth
i[sta&san
3 lice
Poetno i je dugo, zato to ima funkciju augmenta kao i prvog slova osnove samog
glagola.
glagolski oblik prezent [prijelazno znaenje], stanje aktiv, nain imperativ
jednina
mnoina
2 lice
i[sth
i[sta&te
3 lice
i`sta,&tw
i[sta,&twsan
glagolski oblik prezent [prijelazno znaenje], stanje aktiv, nain konjunktiv
232
jednina
i`stw/
i`sth/|j
i`sth/|
1 lice
2 lice
3 lice
mnoina
i`stw/men
i`sth/te
i`stw/si$n%
glagolski oblik prezent [prijelazno znaenje], stanje aktiv, nain particip

jednina
muki
enski
srednji
n
i`sta,j
i`sta/sa
i`sta,n
g
i`sta,ntoj
i`sta,shj
i`sta,ntoj
d
i`sta,nti
i`sta,sh|
i`sta,nti
a
i`sta,nta
i`sta/san
i`sta,n
v
i`sta,j
i`sta/sa
i`sta,n
n
g
d
a
v
muki
i`sta,ntej
i`sta,ntwn
i`sta/si$n%
i`sta,ntaj
i`sta,ntej
mnoina
enski
i`sta/sai
i`stasw/n
i`sta,saij
i`sta,saj
i`sta/sai
srednji
i`sta,nta
i`sta,ntwn
i`sta/si$n%
i`sta,nta
i`sta,nta
Prezent aktiv infinitiv je i`sta,&nai [prijelazno znaenje])

i[sthmi, aorist aktiv prijelazni i aorist aktiv neprijelazni
Oblici prijelaznog aktiva aorista, e;sthsa, se konjugiraju kao, e;lusa, u svim
nainima.
Oblici neprijelaznog aktiva aorista, e;sthn, imaju posebnu konjugaciju (vidi sljedei
odsjek).
i[sthmi, aorist aktiv indikativ neprijelazni, aorist aktiv imperativ neprijelazni, aorist
aktiv konjunktiv neprijelazni, aorist aktiv particip neprijelazni, aorist aktiv
infinitiv neprijelazni
Oblici neprijelaznog aktiva aorista glagola i[sthmi se konjugiraju na sljedei nain
(usp. Gl 11, 21; NG 86; GO 1-3, 7-8, 11; o participu vidi takoer Pridj 12):
glagolski oblik aorist [neprijelazno znaenje], stanje aktiv, nain indikativ
jednina
mnoina
1 lice
e;sthn
e;sthmen
2 lice
e;sthj
e;sthte
3 lice
e;sth
e;sthsan
Treba pripaziti na injenicu da tree lice mnoine, e;&sth&san, ima isti oblik kao i
tree lice mnoine aorista aktiva indikativa prijelaznog znaenja, e;&sth&s&an.
glagolski oblik aorist [neprijelazno znaenje], stanje aktiv, nain imperativ
jednina
mnoina
2 lice
sth/qi
sth/te
3 lice
sth,tw
sth,twsan
233
glagolski oblik aorist [neprijelazno znaenje], stanje aktiv, nain konjunktiv

jednina
mnoina
1 lice
stw/
stw/men
2 lice
sth/|j
sth/te
3 lice
sth/|
stw/si$n%
Neprijelazni aorist aktiv optativ od glagola i[sthmi se ne nalazi u Novom zavjetu)
glagolski oblik aorist [neprijelazno znaenje], stanje aktiv, nain particip
jednina
muki
enski
srednji
sta,j
sta/sa
sta,n
n
sta,ntoj
sta,shj
sta,ntoj
g
sta,nti
sta,sh|
sta,nti
d
sta,nta
sta/san
sta,n
a
sta,j
sta/sa
sta,n
v
n
g
d
a
v
muki
sta,ntej
sta,ntwn
sta/si$n%
sta,ntaj
sta,ntej
mnoina
enski
sta/sai
stasw/n
sta,saij
sta,saj
sta/sai
srednji
sta,nta
sta,ntwn
sta/si$n%
sta,nta
sta,nta
Neprijelazni aorist aktiv infinitiv je sth/nai.

i[sthmi, perfekt aktiv, oblici i znaenje
Oblici perfekta aktiva imaju neprijelazno znaenje, sa prezentskom nijansom, iz
praktinih razloga da bi oblik mogao znaiti stajati (neprijelazno).
Postoje dva oblika koja se koriste u perfektu aktivu, jaki i slabi perfekt, koji imaju isto
znaenje. Slabi perfekt se nalazi u indikativu (perfekt: e[sthka* pluskvamperfekt:
ei`sth,kein - augment je nepravilan). Jaki perfekt se nalazi u infinitivu (e`sta,nai). Oblici
jakog i slabog perfekta se nalaze u participu (slabi: e`sthkw,j( e`sthkui/a( e`sthko,j,
osnova e`sthkot&; jaki: e`stw,j( e`stw/sa( e`sto,j( osnova e`stwt&).
Oba participska oblika se nalaze u konjunktivu, koji koristi perfekt particip sa
prezentom konjunktivom glagola eivmi,.
Perfekt optativ se ne nalazi u Novom zavjetu.
Medijski i pasivni oblici e se biti predstavljeni u sljedeoj lekciji.
Nepravilni glagoli: i[sthmi( pa,scw
i[sthmi, prijelazno: postaviti, utemeljiti; neprijelazno: stajati, stati, zaustaviti se [Gl
11, 21; NG 86; GO 1-3, 7-8, 11]
i[sthmi
Heb 7,28
sth,sw
Mt 25,33
e;sthsa
Mt 4,5
e[sthka
Mt 12,47
&&&
evsta,qhn
Mt 2,9
234
e;sthn
Lk 6,8
e`stw,j
Mt 6,5
Prezent aktiv i futur aktiv i slabi aorist aktiv su svi prijelazni (e;sthsa): stajati u
smislu staviti, uspostaviti. Jaki aorist aktiv (posebni nastavci) i perfekt aktiv (i jaki i slabi
oblici) su neprijelazni: stajati u smislu stati, biti na mjestu. Aorist pasiv, evsta,qhn, se esto
koristi sa ovim zadnjim, neprijelaznim znaenjem, premda takoer moe imati normalno
pasivno znaenje. Perfekt aktiv se koristi sa prezentskim znaenjem i u slabim i jakim
oblicima. Perfekt medij i pasiv se ne nalaze u Novom zavjetu. Udovstrueno i` se nalazi u
prezentskoj osnovi, ali ne i u aoristskoj. Imamo otri hak u prezentskoj i perfektskoj osnovi.
Ukratko, radi se o jako tekom glagolu moda najteem glagolu u cijelom Novom zavjetu.
pa,scw , trpjeti [Gl 2; NG 144; GO 1-4]
pa,scw
1 Kor 12,26
&&&
e;paqon
Mt 16,21
pe,ponqa
Lk 13,2
&&&
&&&
Futur ne nalazimo u Novom zavjetu. Aorist i perfekt su jaki.

Rijei za lekciju 59
avnqi,sth
mi
avni,sthmi
avfi,sthmi
evxi,sthmi
evfi,sthmi
i[sthmi
kaqi,sthmi
pari,sthmi
suni,sthmi
pa,scw
evnte,llom
ai
evpiqume,
w
klei,w
pa,reimi
evpeidh,
a[ma
[Gl 11, 18 A PRIJE NIGDJE U VJEZBI NEMA OVOG BROJA???, 21, NG

86, GO 1-3, 7-8, 11] oprijeti se, pruiti otpor [zahtijeva dativ]
[Gl 11, 18, 21, NG 86, GO 1-3, 7-8, 11] prijelazno: dizati, postaviti;
neprijelazno: ustati, dii
[Gl 11, 18, 21, NG 86, GO 1-3, 7-8, 11] ostaviti, otpasti, odmetnuti se [sa
genitivom ili prijedlogom i genitivom]
[Gl 11, 18, 21, NG 86, GO 1-3, 7-8, 11] prijelazno: zauditi, iznenaditi;
neprijelazno: biti u udu
[Gl 11, 18, 21, NG 86, GO 1-3, 7-8, 11] dosezati do; perfekt aktiv: biti
prisutan
[Gl 11, 18, 21, NG 86, GO 1-3, 7-8, 11] prijelazno: postaviti, utemeljiti;
neprijelazno: stajati, zaustaviti
[Gl 11, 18, 21, NG 86, GO 1-3, 7-8, 11] staviti u slubu; pasiv: postavljen
sam
[Gl 11, 18, 21, NG 86, GO 1-3, 7-8, 11] prijelazno: predstaviti, osigurati;
neprijelazno: stajati pored [sa dativom]
[Gl 11, 18, 21, NG 86, GO 1-3, 7-8, 11] prijelazno: preporuiti, savjetovati;
neprijelazno: stajati sa, stajati skupa sa [sa dativom]
[Gl 2, NG 144, GO 1-4] trpjeti, iskusiti
[Gl 6, 22, NG 186, GO 2-3] urediti, narediti [sa dativom]
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] jako eljeti
[Gl 1, NG 101, GO 1-3] zatvoriti
[Gl 16, NG 51, GO 9] biti prisutan
[Vez] otada, zato, kada, nakon
[Pril 2] u isto vrijeme, skupa. Ova rije se takoer nalazi kao prijedlog koji
zahtijeva dativ [Prijed 1]: skupa sa
Vjebe za lekciju 59
235
1. ou-toi e;cousin th.n evxousi,an klei/sai to.n ouvrano,n) (usp. Otk 11,6)
2. avmh.n le,gw u`mi/n o[ti evpi. pa/sin toi/j u`pa,rcousin auvtou/
katasth,sei auvto,n (Mt 24,47)
3. ivdou. h` mh,thr kai. oi` avdelfoi. auvtou/ ei`sth,keisan e;xw
zhtou/ntej auvtw/| lalh/sai (usp. Mt 12,46)
4. evgw. de. le,gw u`mi/n mh. avntisth/nai tw/| ponhrw/|) (Mt 5,39)
5. evpeidh. ga.r diV avnqrw,pou qa,natoj( kai. diV avnqrw,pou
avna,stasij nekrw/n (usp. 1 Kor 15,21)
6. kai. labw.n paidi,on e;sthsen auvto. evn me,sw| auvtw/n) (usp. Mk 9,36)
7. kai. evpi. h`gemo,nwn kai. basile,wn staqh,sesqe e[neken evmou/
eivj martu,rion auvtoi/j (Mk 13,9)
8. tou/to ga,r evstin to. qe,lhma tou/ patro,j mou( i[na pa/j o` qewrw/n
to.n uiò.n kai. pisteu,wn eivj auvto.n e;ch| zwh.n aivw,nion( kai.
avnasth,sw auvto.n evgw. evn th/| evsca,th| h`me,ra| (Iv 6,40) [i[na
reenica nije namjerna reenica, nego neovisna reenica, kao apozicija rijeima
tou/to i qe,lhma) Usp. lekciju 75.]
9. proseu,cesqe a[ma evn euvcaristi,a|)
10. VIhsou/j ou=n ivdw.n th.n mhte,ra kai. to.n maqhth.n parestw/ta o]n
hvga,pa( le,gei th/| mhtri,( Gu,nai( i;de o` uiò,j sou (Iv 19,26)
11. kai. evrei/ le,gwn u`mi/n( Ouvk oi=da u`ma/j po,qen evste,\
avpo,sthte avpV evmou/ pa,ntej evrga,tai avdiki,aj (Lk 13,27)
12. le,gei ou=n auvtoi/j o` VIhsou/j( ~O kairo.j o` evmo.j ou;pw
pa,restin( o` de. kairo.j o` u`me,teroj pa,ntote, evstin e[toimoj (Iv
7,6)
13. evxi,stanto de. pa,ntej oi` avkou,ontej auvtou/) (usp. Lk 2,47)
14. avmh.n ga.r le,gw u`mi/n o[ti polloi. profh/tai kai. di,kaioi
evpequ,mhsan ivdei/n a] ble,pete kai. ouvk ei=dan( kai. avkou/sai a]
avkou,ete kai. ouvk h;kousan (Mt 13,17)
15. kai. ivdou. trei/j a;ndrej evpe,sthsan evpi. th.n oivki,an evn h-|
h=men( avpestalme,noi avpo. tou/ h`gemo,noj pro,j me (usp. Dj
11,11)
16. suni,sthsin de. th.n eàutou/ avga,phn eivj h`ma/j o` qeo,j( o[ti
Cristo.j u`pe.r h`mw/n avpe,qanen (usp. Rim 5,8)
17. le,gw de. u`mi/n o[ti o` profh,thj h;dh h=lqen( kai. ouvk
evpe,gnwsan auvto.n avlla. evpoi,hsan evn auvtw/| o[sa hvqe,lhsan\
ou[twj kai. o` uiò.j tou/ avnqrw,pou me,llei pa,scein u`pV auvtw/n
(usp. Mt 17,12)
18. u`mei/j fi,loi mou, evste eva.n poih/te a] evgw. evnte,llomai u`mi/n
(Iv 15,14)
1. Neka ena stoji ovdje, koja je mnogo trpjela. (usp. Mt 16,28)
2. I siavi s njim, oni su stajali na tom mjestu. (usp. Lk 6,17)
3. Oni e postaviti ovu ovcu sebi s zdesna. (usp. Mt 25,33)
III. Mk 11,27 12,27
236
LEKCIJA 60
i[sthmi( prezent medij i pasiv indikativ, imperfekt medij i pasiv indikativ, prezent
Prezent medij i pasiv glagola i[sthmi se konjugira na sljedei nain (usp. Gl 11, 21;
jednina
mnoina
1 lice
i[sta&mai
i`sta,&meqa
2 lice
i[sta&sai
i[sta&sqe
3 lice
i[sta&tai
i[sta&ntai
jednina
mnoina
1 lice
i`sta,&mhn
i`sta,&meqa
2 lice
i[sta&so
i[sta&sqe
3 lice
i[sta&to
i[sta&nto
jednina
mnoina
2 lice
i[sta&so
i[sta&sqe
3 lice
i`sta,&sqw
i`sta,&sqwsan
jednina
mnoina
1 lice
i`stw/&mai
i`stw,&meqa
2 lice
i`sth/|
i`sth/sqe
3 lice
i`sth/tai
i`stw/ntai
i`sth/| i`sta,&hsai
jednina
muki
enski
srednji
n
i`sta,menoj
i`stame,nh
i`sta,menon
g
i`stame,nou
i`stame,nhj
i`stame,nou
d
i`stame,nw|
i`stame,nh|
i`stame,nw|
a
i`sta,menon
i`stame,nhn
i`sta,menon
v
i`sta,mene
i`stame,nh
i`sta,menon
n
g
muki
i`sta,menoi
i`stame,nwn
mnoina
enski
i`sta,menai
i`stame,nwn
srednji
i`sta,mena
i`stame,nwn
237
d
a
v
i`stame,noij
i`stame,nouj
i`sta,menoi
i`stame,naij
i`stame,naj
i`sta,menai
i`stame,noij
i`sta,mena
i`sta,mena
Prezent medij i pasiv infinitiv imaju isti oblik: i[sta&sqai)

Nema posebnih oblika za jaki aorist medij kao to imamo za jaki aorist aktiv.
Slabi aorist se ne nalazi u mediju.
Pasiv od i[sthmi se ponekad koristi u neprijelaznom znaenju (npr. Mt 2,9 i 12,25).
Glagoli i`sta,nw i sth,kw
Postoje dva glagola povezana sa glagolom i[sthmi o kojima treba rei par rijei.
Glagol i`sta,nw, postaviti, utemeljiti, se nalazi u prezentskom sistemu. Konjugira se poput
glagola lu,w. Glagol sth,kw, stajati [neprijelazno], se temelji na osnovi slabog perfekta
glagola i[sthmi. Koristi se u prezentu i takoer se konjugira kao glagol lu,w.
Nepravilni glagoli: cai,rw( a`marta,nw( klai,w
cai,rw, veseliti se, radovati se [Gl 6; NG 205; GO 1-4]
cai,rw
Mt 5,12
[carh,som
ai]
Lk 1,14
&&&
&&&
&&&
evca,rhn
Mt 2,10
Glagol je nepravilan u prezentskom sistemu, te deponentni u futuru i aoristu. Pasiv je

deponent u ovim vremenima, a aorist je jaki. injenica da je aorist jaki i deponent dobiva se
dojam da futur ima medijske oblike a u stvari su pasivni oblici. (Oblik je stavljen u zagrade da
bi upozori studenta na ovu injenicu.) Oba deponentna oblika imaju isto aktivno znaenje kao
i u prezentskom sistemu.
a`marta,nw, grijeiti [Gl 7; NG 10; GO 1, 4]
a`marta,n
w
1 Kor 6,18
a`marth,s
w
Mt 18,21
h[marton
Mt 27,4
h`ma,rths
a
Mt 18,15
h`ma,rthk
a
Iv 1,10
&&&
&&&
Postoje dva aorista, jedan jaki i jedan slabi. U Novom zavjetu ne nalazimo oblike
perfekta medija, niti pasiva, niti aorista pasiva.
klai,w, plakati [Gl 1; NG 99; GO 1]
klai,w
Mt 2,18
klau,sw
Lk 6,25
e;klausa
Mt 26,75
&&&
&&&
&&&
Rijei za lekciju 60
i`sta,nw
[Gl 7, GO 1] prijelazno: postaviti, konstituirati. Ovaj glagol se

nalazi samo u prezentskom sistemu
238
sth,kw
cai,rw
a`marta,nw
kali,w
avne,comai
geu,omai
de,rw
diamartu,romai
evrga,zoomai
oivkodome,w
ovfei,lw
u`stere,w
corta,zw
$corta,sw%
kavkei/
=
kai.
evkei/
kavkei/qen = kai.
evkei/qen
kavkei/noj = kai.
evkei/noj
u[steron
[Gl 2, GO 1] neprijelazno: stajati. Ovaj glagol se nalazi samo u

prezentskom sistemu
[Gl 6, NG 205, GO 1-4] veseliti se, radovati se
[Gl 7, NG 10, GO 1, 4] grijeiti
[Gl 1, NG 99, GO 1] plakati
[Gl 2, 22, NG 58, GO 2-3, 4] trpjeti, patiti, biti strpljiv [sa
genitivom]
[Gl 1, 22, GO 2-3] kuati, iskusiti [sa dativom]
[Gl 6, NG 34, GO 1-4] tui, udarati
[Gl 6, 22, GO 2-3] upozoriti, sveano svjedoiti
[Gl 5, 22, NG 62, GO 2-3] raditi, trgovati
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] graditi, poticati
[Gl 6, NG 142, GO 1-3] dugovati, trebati
[Gl 8, GO 1-3] nedostajati, biti inferioran
[Gl 5, GO 1-3] hraniti se, udovoljiti
[spoj] [Vez + Pril 1] i onda, takoer tamo
[spoj] [Vez + Pril 1] odatle [vremenski i prostorno]
[spoj] [Vez + Pridj 1Zam] i onaj, takoer i taj
[Pril 2] nakon, konano
Vjebe za lekciju 60
1. diamartu,romai evnw,pion tou/ qeou/ kai. Cristou/ VIhsou/ tou/
me,llontoj kri,nein zw/ntaj kai. nekrou,j))) (usp. 2 Tim 4,1)
2. u[steron de. avpe,steilen pro.j auvtou.j to.n uiò.n auvtou/) (usp. Mt
21,37)
3. kai. e;rcetai h` mh,thr auvtou/ kai. oi` avdelfoi. auvtou/ kai. e;xw
sth,kontej avpe,steilan pro.j auvto.n kalou/ntej auvto,n (Mt 3,31)
4. w= genea. a;pistoj( e[wj po,te meqV u`mw/n e;somai e[wj po,te
avne,xomai u`mw/n (usp. Mt 17,17)
5. ti, de. u`mi/n dokei/ a;nqrwpoj ei=cen te,kna du,o kai. proselqw.n
tw/| prw,tw| ei=pen( Te,knon( u[page sh,meron evrga,zou evn tw/|
avmpelw/ni (Mt 21,28)
6. maka,rioi oi` peinw/ntej nu/n( o[ti cortasqh,sesqe (usp. Lk 6,21)
7. o` de. avkou,saj kai. mh. poih,saj o[moio,j evstin avnqrw,pw|
oivkodomh,santi oivki,an evpi. th.n gh/n cwri.j qemeli,ou) (Lk 6,49)
8. no,mon ou=n katargou/men dia. th/j pi,stewj mh. ge,noito\ avlla.
no,mon i`sta,nomen (Rim 3,31)
9. o` de. VIhsou/j evmble,yaj auvtw/| hvga,phsen auvto.n kai. ei=pen
auvtw/|( {En se u`sterei/\ u[page( o[sa e;ceij pw,lhson kai. do.j toi/j
ptwcoi/j( kai. e[xeij qhsauro.n evn ouvranw/|( kai. deu/ro avkolou,qei
moi (usp. Mk 10,21)
10. kavkei/ euvaggelizo,menoi h=san (usp. Dj 14,7)
11. oi` de. avkou,santej evca,rhsan kai. evphggei,lanto auvtw/|
avrgu,rion dou/nai (usp. Mk 14,11)
12. po,son ovfei,leij tw/| kuri,w| moue (usp. Lk 16,5)
239
13. o] wvfei,lomen poih/sai pepoih,kamen (usp. Lk 17,10)
14. avlla. dia. th/j ca,ritoj tou/ kuri,ou VIhsou/ pisteu,omen swqh/nai
kaqV o]n tro,pon kaq o]n pisteu,omen o[ti kavkei/noi sw,|zontai
(usp. Dj 15,11)
15. avnasta.j poreu,somai pro.j to.n pate,ra mou kai. evrw/ auvtw/|
( Pa,ter( h[marton eivj to.n ouvrano.n kai. evnw,pio,n sou( ouvke,ti
eivmi. a;xioj klhqh/nai uiò,j sou) (ups. Lk 15,18-19)
16. kavkei/qen hv|th,santo basile,a kai. e;dwken auvtoi/j o` qeo.j to.n
Saou.l [aul]) (usp. Dj 13,21)
17. le,gw ga.r u`mi/n o[ti ouvdei.j tw/n avndrw/n evkei,nwn tw/n
keklhme,nwn geu,setai, mou tou/ dei,pnou (Lk 14,24)
18. evkei/noj de. o` dou/loj o` gnou.j to. qe,lhma tou/ kuri,ou auvtou/
darh,setai po,llaj [naime plhga,j akuzativ direktnog objekta se koristi sa
aktivom ali se zadrava u pasivu]. (usp. Lk 12,47)
19. h[de gunh. ei`sth,kei pro.j tw/| mnhmei,w| e;xw klai,ousa (usp. Iv
20,11)
1. I izaavi oko tree ure oni su vidjeli drugog ovjeka kako je stajao uz cestu. (usp. Mt
20,3)
2. Mnogo ti stvari nedostaje. (usp. Mt 10,21)
3. A mi bi trebali prati jedni drugima noge. (usp. Iv 13,14)
III. Mk 12,28 13,13
240
LEKCIJA 61
dei,knumi( prezent aktiv indikativ, imperfekt aktiv indikativ, prezent aktiv
imperativ, konjunktiv, particip i infinitiv
Drugi veoma vaan glagol na mi je dei,knumi, pokazati. Ovaj glagol ima
karakteristine nastavke samo u prezentskom sistemu (Gl 14; NG 32; GO 1-3, 9-10, 12; o
participu vidi takoer Pridj 20).
jednina
mnoina
1 lice
dei,knu&mi
dei,knu&men
2 lice
kei,knu&j
dei,knu&te
3 lice
dei,knu&si$n%
deiknu,&asi$n%
jednina
mnoina
1 lice
ev&dei,knu&n
ev&dei,knu&men
2 lice
ev&dei,knu&j
ev&dei,knu&te
3 lice
ev&dei,knu
ev&dei,knu&san
jednina
mnoina
2 lice
dei,knu
dei,knu&te
3 lice
deiknu,&tw
deiknu,&twsan
jednina
mnoina
1 lice
deiknu,&w
deiknu,&wmen
2 lice
deiknu,&h|j
deiknu,&hte
3 lice
deiknu,&h|
deiknu,&wsi$n%
Naglasak se ne nalazi na zadnjem slogu konjunktiva.
Prezent optativ aktiv od dei,knumi se ne nalazi u Novom zavjetu.
jednina
muki
enski
srednji
deiknu/sa
deiknu,n
n deiknu,j
deiknu,shj
deiknu,ntoj
g deiknu,ntoj
deiknu,sh|
deiknu,nti
d deiknu,nti
deiknu/san deiknu,n
a deiknu,nta
deiknu/sa
deiknu,n
v deiknu,j
muki
deiknu,ntej
mnoina
enski
deiknu/sai
srednji
deiknu,nta
241
g
d
a
v
deiknu,ntwn
deiknu/si$n
%
deiknu,ntaj
deiknu,ntej
deiknusw/n
deiknu,saij
deiknu,saj
deiknu/sai
deiknu,ntwn
deiknu/si$n
%
deiknu,nta
deiknu,nta
Prezent aktiv infinitiv je deiknu,&nai)

Nastavci aorista su poput nastavka glagola lu,w u svim stanjima.
Nepravilni glagoli: dei,knumi( stre,fw( fai,nw
dei,knumi, pokazati [Gl 14; NG 32; GO 1-3, 9-10, 12]
dei,knumi
dei,xw
e;deixa
Mt 4,8
deiknu,w
Iv 2,18
Mk 14,15
Mt 8,4
&&&
de,deigma
i
Dj 2,22
evdei,cqhn
Heb 8,5
stre,fw, okrenuti [prijelazni u aktivu] [Gl 4; NG 179; GO 1-4]

stre,fw
stre,yw
e;streya
Dj 13,46
Mt 12,44
Mt 5,39
&&&
e;stramma
i
Mt 17,17
evstra,fhn
Mt 7,6
Prezent aktiv se koristi u prijelaznom smislu (okrenuti [nekoga ili neto], vratiti
[nekoga ili neto]). Aorist pasiv se obino koristi u neprijelaznom smislu (okrenuo [sam se],
vratio [sam se]) ili u pravom pasivnom smislu.
fai,nw, sjati, pokazati se [Gl 7; NG 196; GO 1-4]
fai,nw
Iv 1,1
fanou/mai
1 Pt 4,18
[fanh,som
ai]
Mt 24,30
ev;fana
Otk 8,12
&&&
&&&
evfa,nhn
Mt 1,20
U Novom zavjetu se prezent aktiv koristi neprijelazno. Medij se takoer koristi na ovaj
nain. Oblici futura, bilo medija bilo pasiva, su deponentni. Aorist je jaki pasiv deponent.
Rijei za lekciju 61
dei,knumi
/ [Gl 14, NG 32, GO 1-3, 9-10, 12] pokazati, dokazati
deiknu,w
evndei,knumai [Gl 14, NG 32, GO 1-3, 9-10, 12] pokazati, dokazati
avnastre,fw
[Gl 4, NG 179, GO 1-4] neprijelazno: vratiti se, ostati; pasivni oblici:
ivjeti, ponaati se
avpistre,fw
[Gl 4, NG 179, GO 1-4] prijelazno: uiniti da se okrene, promijeniti;
neprijelazno: vratiti (se), promijeniti (se)
stre,fw
[Gl 4, NG 179, GO 1-4] prijelazno: okrenuti (nekoga ili neto),
242
uzvratiti, promijeniti; neprijelazno: okrenuti (se), promijeniti (se)
[Gl 4, NG 179, GO 1-4] vratiti [neprijelazni smisao]; ii nazad, vraati
se
fai,nw
[Gl 7, NT 196, GO 1-4] neprijelazno: sjati, pojaviti se
avnapau,w
[Gl 1, NG 145, GO 1-3] prijelazno: osvjeiti; neprijelazno: stati,
odmoriti
kti,zw $kti,sw% [Gl 5, GO 1-3] stvoriti
moiceu,w
[Gl 1, GO 1-3] poiniti preljub [sa akuzativom ili genitivom]
nomi,zw
[Gl 5, GO 1-3] misliti, biti naviknut na
$nomi,sw%
pau,omai
[Gl 1, 22, NG 145, GO 2-3] prestati, odustati od [koristi se apsolutno ili
sa participom; aktivni oblik se nalazi u 2 Pt 2,10 sa aktivnim znaenjem:
uiniti da prestane]
poti,zw
[Gl 5, GO 1-3] uiniti da netko pije, zalijevati
$poti,sw%
sale,uw
[Gl 1, GO 1-3] drmati, tresti
sfragi,zw
[Gl 5, GO 1-3] peatiti, staviti peat, priznati
$sfragi,sw%
wvfele,w
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] biti koristan, pomagati (nekome) [sa akuzativom za
osobu kojoj se pomae]
avmfo,teroi
[Pridj 6] oba, svi
u`postre,fw
Vjebe za lekciju 61
1. evpei,nasa ga.r kai. evdw,kate, moi evsqi,ein( evdi,yhsa kai.
evpoti,sate, me( xe,noj h;mhn kai. sunhga,gete, me) (usp. Mt 25,35)
2. kai. pw/j dei/ evn oi;kw| qeou/ avnastre,fesqai* (usp. 1 Tim 3,15)
3. avpo. to,te h;rxato o` VIhsou/j deiknu,ein toi/j maqhtai/j auvtou/ o[ti
dei/ auvto.n eivj th.n a`gi,an po,lin avpelqei/n kai. polla. paqei/n
avpo. tw/n presbute,rwn kai. avrciere,wn kai. grammate,wn kai.
avpoktanqh/nai kai. th/| tri,th| h`me,ra| evgerqh/nai (usp. Mt 16,21)
4. h` sa.rx ouvk wvfelei/ ouvde,n) (usp. Iv 6,63)
5. deu/te pro,j me pa,ntej oi` kopiw/ntej( kavgw. avnapau,sw u`ma/j
(usp. Mt 11,28)
6. kai. oi` avste,rej e;sontai evk tou/ ouvranou/ pi,ptontej( kai. ai`
duna,meij ai` evn toi/j ouvranoi/j saleuqh,sontai (Mk 13,25)
7. o` labw.n auvtou/ th.n marturi,an evsfra,gisen o[ti o` qeo.j avlhqh,j
evstin (Iv 3,33)
8. evn auvtw/| evkti,sqh ta. pa,nta evn toi/j ouvranoi/j kai. evpi. th/j
gh/j) (usp. Kol 1,16)
9. avlla. dia. tou/to hvleh,qhn( i[na evn evmoi. prw,tw| evndei,xhtai
Cristo.j VIhsou/j th.n a[pasan makroqumi,an) (usp. 1 Tim 1,16)
10. kai. to. fw/j evn th/| skoti,a| fai,nei( kai. h` skoti,a auvto. ouv
kate,laben (Iv 1,5)
11. kai. ei=pen( VAmh.n le,gw u`mi/n( eva.n mh. strafh/te kai. ge,nhsqe
w`j ta. paidi,a( ouv eivseleu,sesqe eivj th.n basilei,an tw/n
ouvranw/n (usp. Mt 18,3)
12. h=san de. di,kaioi avmfo,teroi evnanti,on tou/ qeou/) (usp. Lk 1,6)
243
13. kai. eva.n me.n h=| h` oivki,a avxi,a( evlqa,tw h` eivrh,nh u`mw/n
evpV auvth,n( eva.n de. mh. h=| avxi,a( h` eivrh,nh u`mw/n pro.j
u`ma/j evpistrafh,tw (Mt 10,13)
14. kai. evlqo,ntej oi` prw/toi evno,misan o[ti plei/on lh,myontai) (usp. Mt
20,10)
15. kai. evge,neto evn tw/| ei=nai auvto.n evn to,pw| tini.
proseuco,menon( w`j evpau,sato( ei=pe,n tij tw/n maqhtw/n auvtou/
pro.j auvto,n( Ku,rie( di,daxon h`ma/j proseu,cesqai) (usp. Lk 11,1)
16. hvkou,sate o[ti evrre,qh( Ouv moiceu,seij (Mt 5,27)
17. kai. u`pe,streyan oi` poime,nej doxa,zontej kai. aivnou/ntej to.n
qeo.n evpi. pa/sin a] h;kousan kai. ei=don kaqw.j evlalh,qh pro.j
auvtou,j (usp. Lk 2,20)
1. Rekavi ovo ene su se okrenule i vidjele Isusove uenike, i one nisu znale da su oni
bili Isusovi uenici. (usp. Iv 20,14)
2. I tada e se pojaviti na nebu znaci sina ovjejega. (usp. Mt 24,30)
3. On nije prestao uiti i propovijedati Radosnu vijest Krista, Isusa.
III. Mk 13,14-37
244
LEKCIJA 62
dei,knumi( prezent medij i pasiv indikativ, imperfekt medij i pasiv indikativ, prezent
Sistemske osnove medija i pasiva glagola dei,knumi se konjugiraju na sljedei nain
(usp. Gl 14; NG 32; GO 1-3, 9-10, 12; o participu vidi takoer Pridj 1):
jednina
mnoina
1 lice
dei,knu&mai
deiknu,&meqa
2 lice
dei,knu&sai
dei,knu&sqe
3 lice
dei,knu&tai
dei,knu&ntai
jednina
mnoina
1 lice
ev&deiknu,&mhn
ev&deiknu,&meqa
2 lice
ev&dei,knu&so
ev&dei,knu&sqe
3 lice
ev&dei,knu&to
ev&dei,knu&nto
jednina
mnoina
2 lice
dei,knu&so
dei,knu&sqe
3 lice
deiknu,&sqw
deiknu,&sqwsan
jednina
mnoina
1 lice
deiknu,&wmai
deiknu&w,meqa
2 lice
deiknu,&h|
deiknu,&hsqe
3 lice
deiknu,&htai
deiknu,&wntai
deiknu,h| deiknu,&hsai
Niti se optativ prezent medij, niti pasiv ne nalaze u Novom zavjetu.
jednina
muki
enski
srednji
n deiknu,menoj deiknume,nh
deiknu,menon
g deiknume,nou deiknume,nhj deiknume,nou
d deiknume,nw| deiknume,nh| deiknume,nw|
a deiknu,menon deiknume,nhn deiknu,menon
v deiknu,mene
deiknume,nh
deiknu,menon
n
g
muki
deiknu,menoi
deiknume,nw
mnoina
enski
deiknu,menai
deiknume,nw
srednji
deiknu,mena
deiknume,nw
245
d
a
v
n
deiknume,noij
deiknume,nou
j
deiknu,menoi
n
deiknume,naij
deiknume,naj
n
deiknume,noij
deiknu,mena
deiknu,menai
deiknu,mena
Prezent medij i pasiv infinitiv imaju isti oblik: dei,knu&sqai)

U aoristu mediju nastavci su isti kao i kod glagola lu,w.
Nepravilni glagoli: feu,gw( h[kw( manqa,nw
feu,gw, pobjei [Gl 2; NG 198; GO 1-2, 4]
feu,gw
Mt 2,13
feu,xomai
Iv 10,5
e;fugon
Mt 8,33
pe,feuga
Dj 16,27
&&&
&&&
h-ka
Mk 8,3
&&&
&&&
Futur je medij deponent. Aorist je jaki.

h[kw, doi [Gl 2; NG 73; GO 1]
h[kw
Lk 15,27
h[xw
Mt 8,11
h-xa
Dj 2,25
Ovaj glagol ima perfektsko znaenje ak i u onim vremenima koja nisu prola
vremena.
manqa,nw, uiti [Gl 7; NG 121; GO 1, 4]
manqa,nw
&&&
1 Kor 14,31
e;maqon
Mt 9,13
mema,qhk
a
Iv 7,15
&&&
&&&
Nema jakog (drugog) aorista.

Rijei za lekciju 62
feu,gw
h[kw
manqa,nw
avgnoe,w
avnacwre,w
avpeiqe,w
avteni,zw
$avteni,sw%
auvfrai,nw
katanoe,w
meri,zw
$meri,sw%
noe,w
[Gl 2, NG 198, GO 1-2, 4] pobjei, nestati

[Gl 2, NG 73, GO 1] doi, biti prisutan
[Gl 7, NG 121, GO 1, 4] uiti, otkriti, uiti iz iskustva
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] ne znati, ne poznavati
[Gl 8, GO 1-3] umiroviti, povui natrag, opozvati
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] ne sluati [sa dativom za osobu ili stvar koja ne
slua]
[Gl 5, GO 1-3] zuriti u, piljiti [sa dativom ili sa eivj plus akuzativ]
[Gl 7, NG 66, GO 1-3] usreiti; pasiv: biti sretan
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] smatrati, paziti, uvati
[Gl 5, GO 1-3] podijeliti, razdijeliti
[Gl 8, GO 1-3, 5-6] razumjeti, razmiljati, misliti
246
to,
mu,ron( &ou
mwro,j(
&a,
( &o,n
ta,
peteina,
( &w/n
o`
seismo,j( &ou/
o` si/toj( &ou
[I 7] mast, pomast, parfem

[Pridj 2] lud, blesav
[I 7] ptice
[I 6m1] potres
[I 6m] zrno, penino zrno
Vjebe za lekciju 62
1. pw/j ouv noei/te o[ti ouv peri. a;rtwn ei=pon u`mi/n (usp. Mt 16,11)
2. o` pisteu,wn eivj to.n uiò.n e;cei zwh.n aivw,nion\ o` de. avpeiqw/n
tw/| ui`w/| ouvk o;yetai zwh,n( avllV h` ovrgh. tou/ qeou/ me,nei
evpV auvto,n (Iv 3,36)
3. su. de,( w= a;nqrwpe qeou/( tau/ta feu/ge) (1 Tim 6,11)
4. kai. suna,xw evkei/ pa,nta to.n si/ton kai. ta. avgaqa, mou) (usp. Lk
12,18)
5. o[qen( avdelfoi. a[gioi( katanoh,sate to.n avpo,stolon kai. avrciere,a
h`mw/n VIhsou/n) (usp. Heb 3,1)
6. pw/j ou-toj gra,mmata oi=den mh. memaqhkw,j (usp. Iv 7,15)
7. kai. pa/j o` avkou,wn mou tou.j lo,gouj tou,touj kai. mh. poiw/n
auvtou.j o`moiwqh,setai avndri. mwrw/|) (usp. Mt 7,26)
8. e;sontai seismoi. kata. to,pouj) (usp. Mk 13,8)
9. kai, tinej auvtw/n avpo. makro,qen h[kasin (usp. Mk 8,3)
10. evmble,yate eivj ta. peteina. tou/ ouvranou/) (usp. Mt 6,26)
11. oi` de. hvgno,oun to. r`h/ma( kai. evfobou/nto auvto.n evperwth/sai
(Mk 9,32)
12. eivj ti, h` avpw,leia au[th tou/ mu,rou ge,gonen (usp. Mk 14,4)
13. o` de. VIhsou/j gnou.j avnecw,rhsen evkei/qen (usp. Mt 12,15)
14. pa/sa po,lij h' oivki,a merisqei/sa kaqV eàuth/j ouv staqh,setai (usp.
Mt 12,25)
15. kai. evrw/ th/| yuch/| mou( Yuch,( e;ceij polla. avgaqa. kei,mena eivj
e;th polla,\ avnapau,ou( fa,ge( pi,e( euvfrai,nou (Lk 12,19)
16. kai. pa,ntwn oi` ovfqalmoi. evn th/| sunagwgh/| h=san avteni,zontej
auvtw/| (usp. Lk 4,20)
1. Svi oni koji su uli oca i koji su spoznali, doi e Isusu. (usp. Iv 6,45)
2. I jedan od njih e doi izdaleka. (usp. Mk 8,3)
3. I ena, izlazei, pobjegla je iz groba. (usp. Mk 16,8)
III. Mk 14,1-21

Uvod U Novozavjetni Grčki (62 Lekcije)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uvod U Novozavjetni Grčki (62 Lekcije)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

Uvod u novozavjetni grki

Prezentni glagolski oblik. Indikativni nain

U ovoj a i u drugim tabelama koje slijede, te u vjebama za prijevod, bit e napisani i

[Gl 16, NG 51, GO] ja sam, postojim

o`( h`( to,

Drugotni oblik za h=j je h=sqa* drugotni oblik za h;meqa je h=men.

Treba biti pozoran i razlikovati lan od relativne zamjenice:

ai` & ai[

o` lo,goj o[j evstin avgaqo,j evsti kalo,j)

[Prijed 1] uvijek sa akuzativom: u, prema, za (svrha)

[Pridj 2] drugi, drugaiji

eivmi, se konjugira na sljedei nain (usp., Gl 16, NG 51,

i;sqi avgaqo,j) i;sqi avgaqh,)

Imenice zwh,( a`marti,a( do,xa

2) Imenice koje zavravaju na a, ako ispred a stoji e( i( ili r (usp. I 2):

3) Imenice koje zavravaju na a, ako ispred a ne stoji e( i( ili r (usp. I 3):

Pridjev a[gioj i avgaqoj. Osnova

Na isti nain se dekliniraju i pridjevi: kalo,j(

[Prijed 1] ovaj prijedlog uvijek zahtijeva genitiv: od, daleko od

[I 2] autoritet, vlast, mo, sila

Treba obratiti pozornost na injenicu da u nominativu i akuzativu jednine srednjeg

[Prijed 1] prijedlog koji zahtijeva dativ: u, unutar

Optativ se koristi u glavnoj reenici da bi se izrazila elja:

[Prijed 2] Prijedlog sa genitivom ili akuzativom. Sa genitivom znai:

licu jednine konjunktiva eivmi, ili o uskliku.]

Dativ mnoine mukog i srednjeg roda je rezultat sljedeih promjena:

Oblici sou( soi i se razlikuju se od paralelnih oblika u jednini po tome to su oni

[Prijed 2] Dolazi uz genitiv ili akuzativ. Sa genitivom znai: niz, protiv. S

glagolski oblik prezent, stanje aktiv, nain particip

Futur infinitiv od eivmi, je e;sesqai.

ouvk e;sontai evn tw/| oi;kw|)

e;blepe to.n oi=kon auvtou)

Osnova imenice moe se nai tako da se eliminira genitivni nastavak. U treoj

O pravilima za naglaske e biti govora i u kasnijim lekcijama. Cilj ove gramatike

[Prijed] zahtijeva genitiv i akuzativ. Sa genitivom znai: to se tie,

u vezi sa; oko. Sa akuzativom: oko [prostorno i vremensko

II. Prevedi na grki

[Prijed] Zahtijeva genitiv ili akuzativ. Sa genitivom: od [Ovo je

[Gl 2, NG 65, GO 1] nai, otkrivati

Razliite vrste osnova te tvorba futura

Korijen dentalnih imenica je mogue odrediti eliminiranjem nastavka oj od genitiva

[Prijed 2] Zahtijeva genitiv ili akuzativ. Sa genitivom znai: u korist,

Korijen rijei poimh,n je poimen&; korijen rijei eivkw,n je eivkon&. On se

[mi] (samih) sebe

tree lice, jednina

tree lice, mnoina

[vi] (samih) sebe

[oni] (samih) sebe

Treba zamijetiti da su oblici u mnoini isti za sve tri osobe.

[Prijed] Zahtijeva genitiv, dativ ili akuzativ. Sa genitivom: na; pred

Drugi samoglasnik osnove imenice path,r, e, se gubi u genitivu i dativu jednine te u

Povratna zamjenica avllh,lwn

e;blepon eivj avllh,louj oi` maqhtai,)

& & &,

& & &,

Druge paradigme za enklitike bit e predstavljene u sljedeim lekcijama.

[Prijed 3] Zahtijeva genitiv, dativ i akuzativ. Sa genitivom: pokraj

Treba uoiti posebne nastavke za genitiv i akuzativ jednine te nominativ, vokativ i

Posvojne zamjenice evmo,j( h`me,teroj( so,j i u`me,teroj

e;glepe th.n h`mete,ron tra,pezan)

& & &/

& & &/