PRIKAZI KNJIGA I ASOPISA

SP, br. 2., 525.-557. (2010)

povijesti. S obzirom na navedeno dosadanje iskustvo i rezultate, za oekivati je kako

e se taj trend nastaviti i u budunosti.
VLADIMIR HUZJAN

Josip Kra: zbornik radova, ur. Branko Dubravica, Savez antifaistikih boraca
i antifaista Republike Hrvatske, Udruga antifaistikih boraca i antifaista Ivanec, Zagreb, Ivanec 2008., 111 str.
Godine 2006., povodom obiljeavanja 65. obljetnice smrti Josip Kraa, SABA RH
i UABA grada Ivanca u Ivancu su organizirali okrugli stol ivot i djelo Josipa Kraa
narodnog heroja na kojem je sudjelovalo nekoliko Kraevih suboraca i nekoliko istraivaa, povjesniara i etnologa. Zbornik sadri desetak referata iznesenih na skupu
ili priloenih od autora koji nisu sudjelovali na skupu. Referati su podijeljeni u dvije
skupine. Prva se odnosi na opis arheolokih, etnografskih i politikih prilika u kojima
je Kra djelovao, dok se druga skupina odnosi na Kraev revolucionarni rad u okviru
Komunistike partije.
Urednik Branko Dubravica u predgovoru Kraev ivotni put dijeli na tri razdoblja: djetinjstvo u Hrvatskome zagorju u vrijeme Austro-Ugarske, revolucionarni rad
u KPJ/KPH i sindikatima na podruju Zagreba i ratno djelovanje na podruju Karlovca. Dubravica objanjava da je prikaz arheolokih i etnografskih prilika u Ivancu
i Vuglovcu uvrten kako bi se objasnilo to prvo razdoblje Kraeva ivota. Predgovor
je iskoriten i da se navedu najvanije injenice iz Kraeve biografije, a opis njegova
ivota, objavljen u Vjesniku 1941. povodom njegove smrti, posluio je kao moto i
inspiracija da ponovo, 65 godina nakon smrti progovorimo o ovjeku koji je svoj ivot
poloio u temelje hrvatske slobode (str. 8.), naglasio je Dubravica.
Dragutin Turin autor je veoma kratkog priloga (str. 11.13.) o Krau i njegovu
rodnom kraju, u kojem je, takoer vrlo turo i neznanstveno, naveo najvanije podatke
iz Kraeve biografije.
Vesna ulinovi-Konstantinovi autorica je priloga u kojem daje kratak etnografski pogled na rodni kraj Josipa Kraa, a pokuala je prikazati i kakav je utjecaj na taj
kraj imao sam Kra.
Branko Dubravica autor je ozbiljnijeg rada o skuptinskim izborima u Ivancu i
kotaru Karlovac izmeu dvaju svjetskih ratova. Prikazujui sve izborne rezultate ovoga
kraja, od prvih izbora 1918. do izbora 1938., Dubravica politiki kontekstualizira Kraevo djelovanje u Komunistikoj partiji i sindikatima. Za Kraevu se biografiju najznaajnijima ine izbori 1938. jer je, zbog potpore koju je KPH dao listi HSS-a, vodstvo
KPH na elu s urom poljariem, Andrijom ajom i Kraem bilo kanjeno ukorom
CK KPJ koji je izostanak samostalne liste KPH ocijenio kao kapitulantski, likvidatorski i prirepaki odnos prema Maekovoj stranci (str. 43.). Usporeujui rezultate
skuptinskih izbora u kotarima Ivanec i Karlovac, autor zakljuuje da su oba kotara
bila sline, HSS-ovske orijentacije, s time da je utjecaj KPJ bio znatno vei u Karlovcu.

553

PRIKAZI KNJIGA I ASOPISA

SP, br. 2., 525.-557. (2010)

Autor zakljuuje da je KPJ/KPH svojim programom omoguio zajednitvo Hrvata i

Srba, koje je bilo kljuno za borbu protiv okupatora i domaih pomagaa.
O Kraevu radu na organiziranju ustanka u okrugu Karlovac 1941. godine pisao
je uro Zatezalo. Nakon Majskog savjetovanja 1941. Kra je, kao i drugi komunistiki prvaci, rasporeen na teren zaduen je za okrug Karlovac, odnosno podruje
Korduna, Pokuplja, Gorskoga kotara i dijela Banije, gdje je osnovao Vojni komitet.
Saznajemo da je Kra, osim organiziranja partijskoga rada i ustanka, takoer ureivao
partijski list Okrunoga komiteta KPH Karlovac, Obavjetenja OK KPH Karlovac, koji
se uskoro pretvorio u Partizan organ narodno oslobodilakog pokreta. Zatezalo podrobno prikazuje Kraevu djelatnost u Karlovcu 1941. sve do njegove smrti na jednoj
karlovakoj ulici prilikom pokuaja uhienja 18. listopada 1941.
Aktivnost Josipa Kraa u URSS-ovim sindikatima (str. 66.69.) naslov je referata
Milutina Baltia, kojim je pokuao prikazati Kraevu djelatnost u URSS-ovim sindikatima nakon izlaska s robije 1934. godine. Kra je, kao jedan od najvanijih sindikalaca
u meuratnom razdoblju, jako utjecao na radniko organiziranje, a i sam je bio glavni
organizator nekoliko uspjenih trajkova, zbog ega je nekoliko puta i pritvaran. Balti
u svom prekratkom referatu nije uspio prikazati ono to je najavio u naslovu, ali je dao
osobno sjeanje na Kraa koga je, kao mladi radnik, upoznao u gradskom sindikalnom
vijeu u Zagrebu 1939. godine. Polovica referata prikazuje ope politike prilike na
ovim prostorima prije poetka Drugoga svjetskog rata i Kreevu djelatnost na pripremi ustanka na karlovakom podruju.
Sjeanje na Josipa Kraa priloio je Savo Zlati koji je u ljeto 1941. prema partijskim direktivama upuen na Kordun da kao lijenik pomae aktivistima pokreta
otpora i organizacijama KPH. Zlati je istaknuo da je Kraa dobro poznavao i da ga je
vijest o njegovoj smrti duboko potresla.
Josip Boljkovac priloio je svoje sjeanje na prvi susret i upoznavanje s Josipom
Kraem, gospodinom sa ilt kapom, hlaama pumericama, rancem na leima, bijelim
balonerom i utim cipelama (str. 76.), krajem svibnja ili poetkom lipnja u Karlovcu.
Boljkovac je istaknuo da je Kraeva jedina greka bila ta to je bio previe siguran,
hrabar, neoprezan i upadljiv, zbog ega je i izgubio ivot.
Slino sjeanje priloio je i Rade Bulat piui o suradnji s Kraem na pripremanju
ustanka na podruju Korduna i Banije, posebno se osvrnuvi na sastanak u Abezu 19.
srpnja 1941., kad je sekretarima kotarskih komiteta KPH iz Gline, Vojnia i Vrginmosta priopena odluka CK KPJ o dizanju ustanka. I Bulat je naveo Kraevu neopreznost
kao jedan od glavnih razloga njegove smrti, pogotovo njegov stil odijevanja, zbog kojeg je bio lako uoljiv.
Gojko Mati autor je teksta pod naslovom Izloba o Josipu Krau u Lepoglavskoj
kaznionici (str. 84.86.), u kojem veoma turo prikazuje postav nekadanje stalne
izlobe u Lepoglavi pod nazivom Robija kola revolucionara u kojoj su bili izloeni
razni dokumenti i predmeti robijaa komunista, izmeu ostalih i Josipa Kraa.
Sinia Krznar pokuao je rekonstruirati arheoloku sliku ivanekoga kraja od prapovijesti do kraja srednjega vijeka prikazujui rezultate dosadanjih istraivanja. Ovaj
je lanak, ako je ve trebao biti uvrten u zbornik, trebao biti u prvoj skupini radova,
kako je urednik na poetku i najavio. Oito se radi o propustu urednitva.

554

PRIKAZI KNJIGA I ASOPISA

SP, br. 2., 525.-557. (2010)

Boris Jageti Darabo pokuao je dati poveznicu Josipa Kraa sa suvremenim

Ivancem, s naglaskom da spoznaje o Krau treba iskoristiti u promidbene, turistike
svrhe. Autor dri da postoji vie poveznica nego to se to ini na prvi pogled. Kraevo
znaenje za poloaj rudara, njegova rodna kua kao mali muzej, pekarstvo kao Kraev
zanat, samo su neka od podruja na kojima se moe graditi turistika ponuda Ivanca,
smatra autor te naglaava da je funkcija njegova lanka upoznati mlau populaciju s
likom i djelom Josipa Kraa i iskoristiti isti lik u turistike svrhe.
Posljednji prilog ovoga zbornika u historiografskom je smislu i jedan od vrednijih. Radi se o bibliografiji radova o Josipu Krau koju je priredio Marijan Kra. Iako
bibliografija nije potpuna, zasigurno moe biti vrijedno pomagalo istraivaima koji
e istraivati djelatnost Josipa Kraa.
Iz priloenog je jasno da se radi o zborniku veoma neujednaene kvalitete. Uz bibliografiju radova o Krau historiografski ozbiljan rad priloio je samo Dubravica, dok
su ostali dali veinom svoja tura i neujednaena sjeanja ili pak radove koji o samom
Josipu Krau ne donose nita novo. Uvrtavanje radova kojima se obrauju arheoloke
i etnografske prilike podruja u kojem je roen Josip Kra jasan je dokaz nedostatka
ozbiljnijih radova u kojima bi se obraivao lik i djelo jednog od najznaajnijih prijeratnih hrvatskih komunista i jednog od osnivaa KPH.
JOSIP MIHALJEVI

Stjepan Kranji. ivot i djelo. Zbornik radova s okruglog stola Aktualizacija

ivota i djela dr. Stjepana Kranjia odranog 7. svibnja u Krievcima, Glas
koncila, Zagreb Krievci 2009., 388 str.
Ovaj zbornik sadrava sedamnaest radova, dvanaest izvornih te jo pet u dodatku,
koji svojim sadrajem podrobno analiziraju pojedine aspekte djelovanja i ivota veoma znaajne crkvene osobe u vrijeme komunistike Jugoslavije. U njima je iznesena
analiza Kranjieva djetinjstva, kolovanja, sveenikog reenja i djelovanja, znanstvenog i strunog djelovanja, vjerouiteljskog i odgojiteljskog djelovanja te brojne druge
karakteristike kako samog vl. Kranjia, tako i vremena i osoba koje su ivjele i djelovale u njegovu vremenu.
U prvom je radu Damir Bobovec opisao Kranjievo djetinjstvo, kolovanje i sveeniko reenje. Na poetku je autor opisao okolnosti Kranjieva roenja, njegovo
podrijetlo i djetinjstvo. Zatim je razjasnio rodbinsku vezu izmeu Kranjieve i obitelji Lach, iz koje potjee pomoni zagrebaki biskup mons. Josip. Nadalje je opisano
Kranjievo puko i gimnazijsko kolovanje u Petrijancu, Varadinu i Zagrebu te boravak na zagrebakoj Bogosloviji i studiju teologije.
U sljedeem je radu Stjepan Razum prikazao Kranjievo djelovanje s osvrtom na
crkvene i drutvene prilike. Autor je, uz opi pregled na poetku rada, iznio detaljan
opis Kranjieva djelovanja na mjestu duhovnoga pomonika u upi Sv. Terezije u Poegi (od 1943. do 1945.) i upi Sv. Marka u Zagrebu (od 1945. do 1947.), zatim na mje-

555