Broj

Broj (pi) se definira kao omjer opsega i promjera krunice u Euklidskoj

geometriji, =

o
d

3,14159.

U Bibliji se nalazi jedan zanimljiv tekst: Tada od rastaljene kovine izli more koje je
od ruba do ruba mjerilo deset lakata; bilo je okruglo naokolo, pet lakata visoko, a
u opsegu, mjereno vrpcom, imalo je trideset lakata. (Kraljevi I 7, 23)
To su mjere Solomonova velikog hrama, sagraenog oko 950. god. pr. Kr. i
uoavamo kako je

o
30
d = 10 = 3. Iako je i ovo iznenaujue, ranije

procjene broja su puno starije i tonije. Tako su jo davne 1700. god. pr. Kr.
Egipani procijenili na 3,16, a Sumerani raunali kao 3,125. Naravno i Kinezi

355

su se istaknuli oko 500. god. pr. Kr. uzevi = 113

Arhimed (287. 212. god. pr. Kr.) je prvi precizno definirao interval

22
7

223
71 < <

, ija je sredina 3.1418, koja od broja odstupa za priblino 0.0002.

Ovo je Arhimedov argument: Promatramo krunicu iji je polumjer jednak 1. U nju

upiemo pravokutni mnogokut s 3x2n-1 stranica, poluopsega bn , a oko nje
pravokutni mnogokut s 3x2n-1 stranica, poluopsega an . Na slici 1 je prikazan
sluaj kada je n=2.

Potrebno je definirati rastui niz b1, b2, b3,... i padajui niz a1, a2, a3,... tako da oba
imaju granicu . Ako primijenimo trigonometrijsku notaciju dobivamo da su dva
poluopsega dana sa: an = K tan(/K), bn = K sin(/K), gdje je K = 3x2n-1. Za n+1:
an+1 = 2K tan(/2K), bn+1 = 2K sin(/2K). Daljnjim raunanjem, sve do a 6 i b6,
Arhimed je zakljuio b6 < < a6.
Vano je naglasiti kako Arhimed nije mogao koristiti trigonometriju i algebarsku
notaciju. Sluio se iskljuivo geometrijom te ovaj izraun nije bio nimalo trivijalan
zadatak.

Nakon Grka, Rimljani su zbog svojih uvjerenja krivi za zastoj u matematici, a u

mranom srednjem vijeku istaknuo se jedino Fibonacci s procjenom =
3.141818. Ali zahvaljujui Arapima ipak se uspjeno premostio gotovo tisuljetni
jaz u znanju. Europska renesansa je napokon dovela do uzleta u matematikom
svijetu. Ludolph van Ceulen je proveo veliki dio svog ivota raunajui numeriku
vrijednost broja pomou Arhimedove metode, te je tako do 1596. izraunao
prvih 35 decimala,
= 3.14159265358979323846264338327950288 .
S vremenom su se razvile formule za lake raunanje. Jedna od najpoznatijih je
bila Wallisova (1616. 1703.):

= 1- 3

1
5 -

1
7

1
9

- ... Jedini

problem u raunanju vrijednosti je bila dosada mehanike raunanja.

Kronoloki je to izgledalo ovako: 1699. Sharp je izraunao 71 tonu decimalu.
1701. Machin je unaprijedio raunanje i izraunao 100 decimala, a njegovi
sljedbenici su koristili njegovu metodu, sve do Shanksa, koji je 1873. izraunao
707 decimala, od kojih je prvih 527 bilo tono. Shanks je znao da je iracionalan
jer je to dokazao Lambert 1761. Lindeman je uskoro dokazao da je
transcendentan, tj. broj koji nije rjeenje algebarske jednadbe iji su koeficijenti
cijeli brojevi. Ovime je dokazano da je jedan od tri poznata grka klasina
problema, kvadratura kruga, nerjeiv.
Nedugo nakon Shanksova izrauna, De Morgan je uoio neobinu statistiku
pogreku: u zadnjih nekoliko decimala nedostaju sedmice. Tek je 1945. Ferguson
otkrio pogreku na 528. decimali, nakon koje su sve znamenke pogrene. 1949.
godine je pomou raunala odreeno 2000 decimala broja . U ovom i svim
kasnijim raunalnim izraunima, broj sedmica ne odstupa znaajno od oekivanja
i nizovi su proli sve statistike testove sluajnosti.
Poznat je jo jedan statistiki kuriozitet, tzv. Buffonov eksperiment s iglom. Ako
imamo ravnomjernu mreu paralelnih linija, jednako razmaknutih i ako bacimo
iglu duljine k<1, vjerojatnost da e igla pasti preko linije je 2k/ . Nekoliko ljudi je
pokuavalo izraunati bacanjem igala. Najznaajniji rezultat je postigao
Lazzerini (1901.), koji je ak bacio iglu 34080 puta i dobio vrijednost =

355
113

3.1415929 , koja je sluajno (a moda i ne) jednaka kineskom otkriu. No, Kendall
i Moran su zakljuili kako je preciznije izrezati veliki krug drveta i uzeti krojaki
metar te izraunati odnos opsega i promjera.

Pi dan i Dan procjene broja Pi su dva dana posveena slavljenju matematike

konstante . Pi dan se obiljeava 14. oujka (3.14), kada su i roendani Alberta
Einsteina i Waclava Sierpinskog. Takoer se moe obiljeavati i 4. oujka (kada
proe 14% mjeseca oujka). Dan procjene broja Pi se obiljeava 22. srpnja, jer je
priblino jednak 22/7. Ipak, svi navedeni datumi su procijenjeni dani jer je
iracionalan broj. Zanimljivo je da u prvih 1.254.543 znamenki broja moete na
internetu pronai datum svog roendana.