PRIPREMA ZA AS

Razred: __IVek1__

Datum: _09.06.2013 god._

Predmet: __Matematika__
Nastavna jedinica: __Integralni raun __
Zadaci nastave:
a) Obrazovni:
b) Odgojni:
c) Funkcionalni:

_upoznati uenike sa integralnim raunom i tablicom osnovnih integrala

koncentracija, sposobnost za ustrajan i predan rad
_Razviti sposobnosti za rjeavanje problema , razvijanj logikog miljenja_

Tip asa: __Obrada novog gradiva__

Oblik rada: __Frontalni i individualni oblik rada _
Nastavne metode: __Metoda usmenog izlaganja, razgovora i demonstracije
Nastavna sredstva i pomagala: __udbenik, tabla i kreda _

ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO ASA (Trajanje: 5 do 7 min)
Prije nego to ponemo priati o integralima, moramo prvo shvatiti, odnosno ponoviti ta je
to diferencijal funkcije.
Diferencijal funkcije f(x) je proizvod derivacije funkcije f(x) i prirataja argumenta x.
Diferencijal oznaavamo sa: df(x) pa je df(x) = f(x) x. Za funkciju f(x)=x diferencijal e
biti:
df(x)=dx
dx = f(x) x
dx = x x
Poto je derivacija od x jednaka 1 sada imamo:
dx = 1 x
dx = x
Sada diferencijal moemo pisati u obliku:
df(x) = f(x) dx
2
Primjer 1. Odredi diferencijal funkcije f(x) = 5 x +4
2

df(x) = ( 5 x + 4 x1 ) dx
df(x) = ( 10 x+ 4 ) dx

GLAVNI DIO ASA (Trajanje: 35 min)

Sada moemo rei ta je to integracija, dovodei je vezu sa izvodima, te objasniti pojam i
osobine neodreenog integrala.
Neka je data funkcija F(x). Osnovni zadatak diferencijalnog rauna je da se nae izvod ili
diferencijal te funkcije, tj. f(x)=F'(x) ili f(x)dx=dF(x).
Sada se postavlja inverzni problem: nai funkciju F(x) koja ima kao izvod datu funkciju f(x).
Funkcija F(x) sa naznaenim osobinama, se zove neodreeni integral diferencijala f(x) ili
primitivna funkcija funkcije f(x). Prema tome integralni i diferencijalni raun su meusobno
inverzne operacije. Integracija je postupak iznalaenja primitivne (prvobitne) funkcije na
osnovu izvoda ili diferencijala te funkcije. Da je funkcija F(x) primitivna funkcija funkcije f(x)
simboliki se pie f(x)dx - F(x). a ita se neodreeni integral funkcije f(x). Funkcija f(x) se
naziva integral ili podintegralna funkcija. Promjenljiva x se naziva integraciona promjenljiva.
Znak integracije je izdueno slovo S koji pokazuje da naznaena operacija ima slinosti sa
sumiranjem. Poto se sve funkcije koje imaju isti izvod razlikuju samo za jednu proizvoljnu
konstantu C, tj. ako je F'(x)=f(x), tada je i [F(x)+C]'=f(x), funkcija F(x)+C je najoptija funkcija
koja ima kao izvod funkciju f(x) ili kao diferencijal f(x)dx. Konstanta C je neodreena i po njoj
se i integral naziva neodreeni integral. Zbog proizvoljnosti, neodreenosti konstante C skup
primitivnih funkcija funkcije funkcije beskonaan.

Primjer 2.

Koju funkciju treba derivirati da se dobije f( x ) =

x2 ?

Mi traimo F(X).
[F( x )] =
F( x ) =

F(x) =

1
3

1
3

x3

2
3x =

F(x) =

1
3

ili
x2

ili
x3

+c

F( x ) =

F(x) =

1
3
1
3

x3

2
3x =

, gdje je c neka konstanta.

+5

x2

 f ( x ) dx

f ( x ) dx=F ( x ) +c

, gdje je c neoredjena konstanta.

Da bismo mogli raditi zadatke moramo znati tablicu osnovnih integrala. Zapisujemo
osnovnu tablicu integrala na tabli.
Tablica osnovnih integrala:
1.

dx

2.

x dx =

3.

4.

sin x dx

= cos x+ c

5.

cos x dx

= sin x+ c

6.

a x dx =

7.

e x dx

8.

1x 2

9.

cos2 x

10.

sin2 x

11.

12.

1+ x2

13.

x+ c

xn
+c
n+1

dx
x

= ln x+c

ax
+c
ln a

x
= e +c

dx

dx

dx

1
2

1+ x
+c
1x

= tg x +c
= ctg x +c

dx
1x 2

dx

dx
x 2 +a

ln

arcsin x+ c
{arccos
x+ c
arctg x +c
{arcctg
x+c

=
=

x+ x 2 +a
ln

+c

14.

dx

sin x

dx
15. cos x

16.

x
lntg + c
2

x
+
2 2
= tg ()+c
ln

xdx
x 2 +a

x2 +a

+c

Povezujem tabline integrale sa tablinim izvodima, kroz razgovor sa uenicima.

Pored tablice osnovnih integrala moramo znati i pravila integriranja.

Pravila integriranja:
1.
2.

( f ( x ) g ( x ) ) dx= f ( x ) dx g ( x ) dx

k f ( x ) dx

=k

f ( x ) dx

gdje je k neka konstanta.

Primjetimo vezu imeu integriranja i deriviranja funkcije:

3x dx x
2

e dx e
x

Izraunaj sljedee neodreene integrale:

C , jer je x 3 C 3x 2

C , jer je e x C e x

Primjer 1. Izraunaj integrale:

3

x
4

x
5

a)

x dx

b)

x dx

c)

( x1 ) dx

x
2

+c
+c

= xdx

+c

=3

dx

a)

3 dx

b)

x 5 dx =

x6
+c
6

c)

x 33 dx

x
+c
34

d)

5 x 3 dx

- 1 dx

x2
2

c1

x+ c 2

-(

x2
2

)=

x+ c 1c 2

= 3 x+ c

34

x 3 dx=5

=5

x
4

+c

Primjer 2. Izraunaj:
4

a)

x dx

b)

( x1)2 dx

2 xdx + dx

x 3
3

x3
+c=
3

( x 22 x+ 1 ) dx
3

x
3

+c

x
2

x 2 dx

x+ c

x
= 3

( x1)2 xdx

x 3 dx

( x 22 x+ 1 ) xdx

2
- 2 x dx+ xdx =

x
4

x
3

2 x 2 dx + xdx

x+ c

x 2 x
(+ x)dx= x 3 dx

x2 +

c)

x 2 dx

2 xdx+ 1 dx

x
+c
2

6 dx
5
x

d)

= 6 x dx = 6
5

x 4
4

3 4
x +c
2

Primjer 3. Izraunaj:
a)

( x 23 x ) dx =

b)

x 2 dx 3 xdx =

x3
x2
3 +c
3
2

x5
dx
5
x

x 5
x
5
1
x
x
1 3 5 4
5 dx= 5 dx 5 dx= 4 dx5 x5 dx=
5
+ c=
x + x +c
5
3
4
3
4
x x
x
x
x

ZAVRNI DIO ASA (Trajanje: 3 do 5 min)

Zadajem domaa zadaa, te ponavljamo nastavnu jednicu, naglaavam najvanije:
ta je to diferencijal funkcije? Integracija je( postupak nalaenja primitivne funkcije). ta
je to primitivna funkcija?

Domaa zadaa:
Primjer 1. Rijeiti zadane nepdreene integrale:
a ( x 36 x ) dx

b)

( 6 x 2 +8 x+ 3 ) dx

c)

x7
5 a x dx =5 a x dx=5 a 7 + c
6

x3
x2
2
6
x
dx
+8
x
dx+3
dx=6
+8

+3 x +c= 2 x 3 +4 x 2

=
3
2

+3x+c
2

x 3 dx 6 xdx= x4 6 x2 +c= x4 3 x 2+ c

IZGLED TABLE
INTEGRALNI RAUN
Tablica osnovnih integrala:

Na ovoj strani table rade se svi gore

(u pripremi ) navedeni primjeri
tokom
asa.
Brie se samo ova strana table.
Na tabli obavezno zapisati primjere
za domau
zadau.

1.

dx

2.

x n dx

3.

4.

sin x dx

cos x+ c

5.

cos x dx

sin x+ c

6.

a dx

7.

e x dx

x+ c

dx
x

x
+c
n+1

lnx+c

ax
+c
ln a

e +c

dx

8.

1x 2

9.

cos2 x

10.

sin2 x

1
2

tg x +c

ctg x +c

dx

dx

11.

dx
1x 2

dx

12.

1+ x2

ln

1+ x
+c
1x

arcsin x+ c
{arccos
x+ c
arctg x +c
{arcctg
x+c

13.

dx
x 2 +a

x+ x 2 +a
ln

+c

ANALIZA NASTAVNOG ASA

ZADACI NASTAVE:
Obrazovni: ostvareni. Ponovljeno predznanje o derivacijama. Uenici uspjeno ovladali
integralnim raunom.
Odgojni : ostvarena urednost, tanost, marljivost u radu, tolerantnost.

Funkcionalni: uenici su uspjeno logiki povezivali predznanje sa novim gradivom. Razvijali

sposobnosti snalaenja u novim situacijama, izraajne sposobnosti, vetine u radu s integralima.
Unapreivali intelektualne sposobnosti.
Matemtiki sadraji i zadaci: primjereni. Dobro odmjereni i usklaeni s nastavnom jedinicom.
Koleracija sa drugim predmetima: ostvarena.
ARTIKULACIJA ASA:
Uvodni dio - Protekao u povezivanju novog i starog gradiva. Trajao oko 10 minuta.
Glavni dio - Trajao je 35 minuta. Jasno definirana i obraena nastavna jedinica. Uenici su
pokazali razumijevanje izloenog gradiva. U radu pred tablom trebala im je pomo. Primjeena
nesigurnost u radu pred tablom kod ovog. Pokazali su interes i volju za rad.
Zavrni dio- Zadana zadaa, ponovljena ukratko cijela nastavna jedinica.
Nastavni sadraji su pregledno i jasno izloeni.
Pobuena uenika pozornost i sudjelovanje u radu.
Zadavanje domae zadae jasno formulirano. Dobili upute za izradu domae zadae.
Smatram da je tabla bila dobro iskoritena.
Dosljedno praena priprema.
Razredni ugoaj: oputen, uenici poticani, usmjereni na rad, uenici disciplinirano rade,
povratne informacije pridonosile poveanju uenikog samopouzdanja.
Aktivnost uenika: intenzivna i stalna.
Ciljevi nastavnog asa jasno definirani i ostvareni.

Mentor:________________________________
Prof. Semira Beganovi