ELEMENTI STROJEVA II

Struni preddiplomski studij strojarstva

veljaa 07

LEAJI

Osnovna je funkcija leaja noenje pominih dijelova

konstrukcija, prvenstveno vratila i osovina.
Oni dre vratila i osovine u odreenom poloaju,
omoguavaju njihovo okretanje te prenoenje sila na
kuite i postolja.

TRENJE U LEAJIMA
Leaji se podmazuju da bi gubici trenja, a time i
zagrijavanje, bili to manje.
Trenje je otpor koji se javlja izmeu povrina nalijeganja
dvaju tijela i suprostavlja se meusobnom gibanju:
klizanjem, kotrljanjem ili valjanjem (trenje gibanja)
onemoguuje gibanje (trenje mirovanja).
Za leaje ima znaenje samo trenje gibanja.

Prema nainu gibanja postoje sljedee vrste trenja:

Trenje klizanja, kada povrine nalijeganja klize jedna po
drugoj (klizni leaj)
Trenje kotrljanja i trenje valjanja, kada se dva
elastina tijela kotrljaju ili valjaju jedan po drugom
(valjni leaj)

Prema stanju povrina nalijeganja postoje sljedee vrste

trenja:
a) Suho trenje kada izmeu
dodirnih povrina nema nikakvog
stranog sloja
b) Mjeovito trenje djelomino
trenje vrstih tijela, a
djelomino tekue trenje
1 pomini dio
2 mirujui dio
3 meusloj

c) Tekue trenje povrine

nalijeganja se ne dodiruju,
njihove vrhove razdvaja nosivi
tekui ili plinoviti sloj

Leaji se dijele na dvije grupe:

Valjne
Klizne

Valjni leaj

Klizni leaj

VALJNI LEAJI

Prednosti (usporedba s kliznim leajima)

Manji otpor trenja
konstantan koeficijent trenja u radu i pri upuivanju
mala potronja maziva
nije potrebno odravanje (oteeni leaj zamjenjuje se
novim)
ne zahtijevaju vrijeme uhodavanja
visoko normirani, proizvode se u velikim serijama zbog ega
su jeftiniji.

Nedostaci (usporedba s kliznim leajima)

osjetljivi na udarce
brzina vrtnje im je ograniena
osjetljivi na neistoe
kod veih brzina vrtnje pojavljuje se um
trajnost im se smanjuje poveanjem brzine vrtnje
zahtijevaju vee dimenzije za ugradnju u radijalnom smjeru.

Vrste valjnih elemenata

Kuglice

Stoci

Valjii

Iglice

Bavice

VRSTE VALJNIH LEAJA

Prema obliku valjnih elemenata leaji se dijele na:

Kuglini leaj

Igliasti leaj

Konini valjkasti leaj

Valjkasti leaj

Bavasti leaj

Dijelovi valjnog leaja

Kavez

Vanjska staza

Valjni
element

Unutarnja staza

Materijali za izradu dijelova valjnih leaja

Valjni elementi te vanjska i unutarnja staza:
4140 (100Cr2)
4146 (100Cr6)
4340 (100CrMn6)
Elementi se nakon oblikovanja kale, bruse i poliraju. Kale se na
tvrdou 58 65 HRc.
Kavezi:
tancani elini lim
mjed
slitine aluminija
plastine mase (PA 66)

PRORAUN VALJNIH LEAJA

Valjni su leaji standardizirani, pa je za njih potrebno
napraviti samo kontrolni proraun.
U praksi se koriste dva tipa kontrolnih prorauna:
Kontrola trajnosti leaj se odabere iz kataloga
proizvoaa prema konstrukciji i geometriji uleitenja,
pa se na temelju njegove dinamike nosivosti odredi
trajnost
Kontrola dinamike nosivosti za zahtjevanu trajnost i
poznato optereenje, proraunava se dinamika nosivost i
odabire leaj

Trajnost leaja
Trajnost leaja se definira u milijunima (106) okretaja ili
ee u satima, kao vrijeme koje leaj provede u radu do
prve pojave zamora materijala.
Nominalna (nazivna) trajnost za skupinu leaja je ona
trajnost u satima, koju dostigne 90 % kontroliranih leaja
prije pojave prvih znakova zamora materijala valjnih
elemenata i staza.

Oteenje staze valjnog leaja uslijed

zamora

Detalj oteenja

Simulacija mogue pojave oteenja MKE

Prikaz pojave pukotine i njezin rast

Proraun ekvivalentnog optereenja na leaju

Optereivanje leaja

Fr

Fa

Dinamika nosivost C:
isto radijalno (kod radijalnih leaja ) ili
isto aksijalno (kod aksijalni leaja)
konstantno optereenje, kojim se smije
opteretiti skupina jednakih leaja s
nazivnom trajnou od 106 okretaja, ili s
trajnou od 500 sati pri konstantnoj
brzini od 33,3 min-1.

Ekvivalentno optereenje P:
Kako su leaji vrlo esto optereeni i radijalnim Fr i
aksijalnim optereenjem Fa , kontrolu trajnosti vri se s
ekvivalentnim optereenjem prema izrazu:

P = X Fr + Y Fa [kN]

Proraun nominalne trajnosti leaja

Lh10

10 6
60 n

Gdje je:

Lh10 [h] trajnost leaja u satima uz 10 % vjerojatnost

da e doi do oteenja leaja
C [kN] dinamika nosivost leaja (iz kataloga
proizvoaa)
P [kN] ekvivalentno optereenje leaja
p eksponent jednadbe vijeka trajanja
p = 3 za kugline leaje, p = 10/3 za sve druge leaje
n [min-1] brzina vrtnje vratila

Odreivanje dinamikog faktora leaja

Lh
C
p
fL
fn
P
500

gdje je faktor broja okretaja:

33,3
fn
n
p

Trajnost leaja ovisi o namjeni stroja, u kojeg je leaj

ugraen, njegovom optereenju, a kree se unutar
iskustvenih vrijednosti:

Ureaj
Kuanski aparati

Trajnost Lh
1 500...3 000

Alatni strojevi

15 000...25 000

Dizalice

10 000...15 000

EM < 4 kW

8 000...15 000

Srednji EM

15 000...25 000

Veliki EM

20 000...30 000

Automobili

2 000...5 000

Teretni vagoni

20 000

Putniki vagoni

40 000

Propelerske osovine vel. brodova

80 000...100 000

Podmazivanje leaja
Podmazivanje uljem
Da bi se postigla zadovoljavajua debljina uljnog filma
potrebno je odrediti:
Nazivnu viskoznost ulja odreuje se na temelju geometrije
leaja i brzine vrtnje:

4500 1000
1

n dm n

4500
n dm

0 , 33

mm2/s za n < 1000 min-1

mm2/s za n 1000 min-1

dm

Dd
mm
2

Stvarna viskoznost ulja na radnoj temperaturi trebala

bi biti vea od nazivne viskoznosti:

1
> 1 (3) kako bi se osiguralo potpuno hidrodinamiko
podmazivanje
< 0,4 ali ulju treba dodati EP (Extreme pressure)
aditive, ime se poveava nosivost

Priblini odabir viskoznosti uz pomo dijagrama

Primjer:
Jednoredni kuglini leaj dimenzija d =
40 mm i D = 80 mm, vrti se s n = 1500
min-1 zahtijeva nazivnu viskoznost:

4500
n dm

4500
1500 60

15 mm2/s

Na radnoj temperaturi potrebna je

viskoznost:

1 3 15 45 mm2/s
Ako se za radnu temperaturu
odabere 60oC, potrebno je
odabrati ulje najblie gradacije
ISO VG 100.

Naini podmazivanja uljem

Podmazivanje
uranjanjem (uljna
kupka)

Podmazivanje
trcanjem
Podmazivanje
cirkulacijom

Izbor naina podmazivanja uljem

Izbor naina podmazivanja obavlja se na temelju obodne
brzine na srednjem promjeru leaja.

n
v dm
60

m/s

v < 10 m/s uljna kupka

v < 20 (30) m/s cirkulacijsko podmazivanje (ulje je
pod tlakom od 0,5 do 1,5 bara)
v > 20 m/s posebnim rasprskaem promjera 2,5 mm.

Podmazivanje mau
Podmazivanje mau koristi se kod cca 90 % leajeva.
Znaajnije prednosti podmazivanja mau su:
niski konstrukcijski zahtjevi
dobro brtvljenje
dugotrajno podmazivanje i bez naknadnog dodavanja masti
Ovakav se nain podmazivanja bez ikakvih problema koristi
za obodne brzine < 5 m/s, a za vee potrebno je konzultirati
proizvoaa leaja.

Punjenje leaja mau

prilikom ugradnje

Punjenje leaja mau

preko mazalice

Izbor masti za podmazivanje leaja

P/C 0,15 Ca-, K-, Na-, Li- mast
P/C > 0,15 masti za visoke tlakove Li-, i Ba- mast
Po svom su sastavu masti mjeavine sapuna (Na, Ca, itd.)
s uljima iji je osnovna viskoznost od 100 do 220 mm2/s.

Brtvljenje
Uloga je brtvljenja:
Zadrati sredstvo za podmazivanje u leaju
Sprijeiti prodor neistoa u leaj iz okolia
Radijalne brtve

Labirintne
brtve

Filcane brtve

Izbor tolerancija vratila i kuita na mjestu ugradnje

valjnog leaja
Tolerancije vratila: j5 i k5
Tolerancije kuita: H6 i K6

Granini brojevi okretaja

Granini brojevi okretaja vrlo se esto mogu pronai u
katazima proizvoaa, ako to nije sluaj tada se koristi
sljedee pravilo:
Leaj podmazivan mau:
ngr dm 0,6 106 min-1 mm kuglini leaj
ngr dm 0,3 106 min-1 mm valjkasti leaj
Leaj podmazivan uljem:
ngr dm = 0,5 106 min-1 mm uljna kupka
ngr dm = 0,8 106 min-1 mm tlano podmazivanje
ngr dm > 0,8 106 min-1 mm ubrizgavanje direktno u leaj
ngr dm 0,8 106 min-1 mm uljnom maglom

Primjeri ugradnje valjnih leaja

Reduktor

Mjenja kamiona

U kotau vozila

U diferencijalu vozila

U kuki dizalice

U prigonu
tokarskog stroja

Teleskop

Aksijalni leaj
teleskopa