STVARNO PRAVO ,,APEIRON 2010''

Evropska konvencija o ljudskim pravima, protokol 1, lan 1: Pravo na mirno uivanje

imovine (jeste akt koji je nadreen svim aktima nae drave!):
1.
Svako fiziko i pravno lice ima pravo na neometano uivanje svoje imovine. Niko ne
moe biti lien svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predvienim zakonom i
optim naelim meunarodnog prava.
Predhodne odredbe, meutim, ni na koji nain ne utiu na pravo drave da primjenjuje
zakone koje smatra potrebnim da bi regulisala korienje imovine u skladu s optim
interesima ili da bi obezbijedila naplatu poreza, drugih dadbina ili kazni.
Stvarna prava predstavljaju posebno kategoriju subjektivnih graenskih prava, iji je
neposredni objekat stvar( pravo na stvari). Stvarna prava omoguavaju svom titularu da
objekat u svom totalitetu ili u samo odreenom djelu upotrebljava, koristi ili raspolae a da
druge subjekte iz toga iskljui. Npr. kod prava svojine na pokretnim i nepokretnim stvarima.
Kod stvarnih prava razlikujemo unutranju i spoljanu stranu prava. Kod prava svojine
unutranja strana prava je odnos subjekta prema stvari a spoljanja strana prava odnos
subjekta prema drugima licima. Najobuhvatnije stvarno pravo je svojina. Svojina je
najpotpunija vlast na stvari u granicama zakona ili prava drugih lica.
Stvarno pravo u objektivnom smislu- je skup opih pravnih normi koje reguliu odnosi
meu ljudima povodom stvari.
Subjektivnom smislu je subjektivno pravo koje se odlikuje, sjedne strane time to je
apsolutno i kao takvo djeluje prema svima, a s druge strane time zato to za svoj rad
neposredni objekt ima stvar.
Stvarna prava se bitno razlikuju od obligacionih prava, koja postoje izmeu tano odreenih
subjekata.
Za stvarna prava vai naelo( numerus clauyus), to znai da je broj stvarnih prava
taksativno odreen u zakonu.
Stvarna prava su: pravo svojine, pravo graenja, zalono pravo, pravo stvarne i line
slubenosti i pravo realnog tereta.
Stvarna prava mogu se klasificirati kao:
- stvarna prava na vlastitoj stvari: pravo vlasnitva (svojine),
- stvarna prava na tuoj stvari (ograniena): pravo slunosti, zalono pravo, pravo stvarnog
tereta, pravo graenja.
Odnosi koji se sastoje od skupa ovlaenja i obaveza na strani razliitih subjekata su
stvarnopravni osnosi.
Karakteristike stvarnog prava:
- neposrednost: subjekti prava vre ovlaenja koja imaju na osnovu stvarnog prava najee
neposredno,
- apsolutnost: stvarno pravo djeluje erga omnes, to znai da djeluju prema svima (kod
obligacionih prava djeluje inter partes - izmeu odreenih lica); stvarno pravo treba da
respektuje svako tree lice,
- tipinost odnosno primjena naela numerus clausus: je vrlo znaajno naelo; znai naelo
zatvorenog broja stvarnopravnih odnosa, tzv. rimski kriterij. To konkretno znai da u
odreenom graanskopravnom sustavu postoje samo oni oblici stvarnopravnih odnosa koje je
kao takve odredio propis odnosno zakon. Samo u okviru tog broja stvarnih prava mogu da se
kreu subjekti prava u okviru odreenog stvarno-pravnog odnosa.
- pripadnost: stvarno pravo pripada odreenom subjektu,

- pravo prvenstva: prvi aspekt prava prvenstva jeste da stvarno pravo ima prvenstvo u
odnosu na obligaciono pravo, dok je drugi aspekt prava prvenstva primjena naela prior
tempore potior iure - prvi u vremenu jai u pravu - to znai da u konkurenciji stvarnih
prava prednost imaju ona koja su ranije nastala
- pravo sledovanja: nosilac odnosno titular stvarnog prava ima pravo da to svoje pravo titi
bez obzira u ijim rukama se nalazi stvar koja je objekat stvarnog prava.

2.Pojam stvari
U graanskom smislu stvar je dio materijalne prirode koji se nalazi u ljudskoj vlasti i na
kojem postoji pravo svojine ili neko drugo stvarno pravo.
Sastavni dijelovi stvari- Svaka se stvar sastoji od dijelova koji su takvi da se ili ne mogu
raspoznati i onda kaemo da je to prosta stvar. Ako se mogu raspoznati kaemo da je to
sloena stvar. Svi dijelovi sloene stvari nalaze se u meusobnoj funkcionalnoj vezi i
ine pravnu cjelinu, a prema fizikoj vezi koja postoji izmeu njih mogu biti spojeni
sastavni dijelovi koji su u materijalnoj vezi. Spojeni dijelovi mogu biti neodvojeni i
odvojeni dijelovi.
Glavna i sporedna stvar
Glavna stvar- Pod glavnom stvari podrazumijeva se fizika cjelina njenih sastavnih dijelova
koja kao takva ima primarnu ulogu u odnosu na jednu pokretnu stvar s kojom je
funkcionalno povezana.
Sporedna stvar- Ona koja je odreena da slui drugoj glavnoj stvari.
Plodovi
-Plodovi su koristi koje neka stvar daje periodino bez iscrpljivanja svoje supstancije a
namijenjeni su za odvajanje. Iz ove definicije proizlazi dva obiljeja ploda: prvo-plod
je samo ono to stvar periodino daje , drugo- plod je samo ono to stvar daje bez
iscrpljivanja svoje supstancije( zemlja koja raa vremenom gubi svoje sastojke, ali
ipak ito i trava predstavljaju njen plod). Plodovi su npr. voe, vuna, mlijeko, med sl.
Plod je sporedna stvar. Plodovi mogu biti organski proizvod jedne stvari.Oni
obuhvataju proizvode ivotinja i zemljita.Plodovi su i druge koristi koju stvar
periodino daje prema svojoj nameni.Meso zaklane stoke nije plod stoke.Pored
prirodnih plodova, moderna prava razlikuju i tzv.civilne plodove.To su novani
prihodi koje jedna stvar ili jedno pravo daju periodino na osnovu pravnog
odnosa.Vlasnik stvari ili prava prenosi svoju stvar ili pravo drugome na koritenje,i za
to periodino dobija jednu novanu svotu.Na osnovu ugovora o zakupu stvari
zakupnina je plod.Za civilne plodove merodavna su pravila obligacionog prava.
Pripadak
Pripadak je pokretna stvar koja nije sastavni deo druge stvari,ali po svojoj nameni slui
ispunjenju njene svrhe i u stalnom je prostornom odnosu prema glavnoj stvari.Pripadak moe
biti samo pokretna stvar. Pripadak mora biti fiziki samostalna stvar.Guma na automobilu je
njegov sastavni deo,a rezervna guma je njegov pripadak.Pripadak se mora nalaziti u
prostornom odnosu prema glavnoj stvari,ijem ekonomskom iskoritavanju slui.Sporedna
stvar mora da bude u blizini glavne stvari,da se nae pri ruci.Privremeni prekid veze izmeu
sporedne i glavne stvari ne utie da sporedna stvar izgubi svojstvo pripadka.Pravni znaaj
svojstva pripatka sastoji se u tome da pripadak deli sudbinu glavne stvari,ukoliko u zakonu ili

ugovoru nije nita drugo odreeno.Pripadak koji slui za iskoritavanje nepokretnosti i sam
dobija svojstvo nepokretnosti.
Sredstva za proizvodnju su stvari pomou kojih se obavlja proces proizvodnje, odnosno sa
kojima se vri druga djelatnost. Predmet potronje sainjavaju obrtna sredstva: materijali
za reprodukciju, gotovi proizvodi, novac,...
Osnovna i najvanija podijela stvari jeste na:
- pokretne i nepokretne stvari: U nepokretne stvari spadaju zemljita, zgrade i druge stvari
koje su sa zemljitem vrsto vezane. Pokretne stvari su svi ostali tjelesni predmeti koji se
mogu premjetati sa mjesta na mjesto, bez povrede svoje sutine, koje se ne smatraju
nepokretnostima. Potrone stvari su zamijenljive i mogu se umnoavati i proizvoditi.
Znaaj podjele stvari na pokretne i nepokretne stvari:
- stroi reim vai kod nekretnina (poto su nekretnine vee vrijednosti),
- ostavinski postupak je obavezan kod nekretnina, a po pitanju pokretnosti samo na zahtjev
nasljednika,
- u pogledu sticanja prava vlasnitva dui su rokovi za odraj kod nekretnina,
- forma ugovora: kod prodaje nekretnina je obavezna pismena forma i ovjera kod notara,
- ugovor o ostavi moe biti samo na pokretnim stvarima,
- sticanje prava vlasnitva na osnovu pravnog posla: kod pokretnina predaja, kod nekretnina
modus aquirendi je upis u javne knjige,
- u pogledu izvrenja drugaija su pravila za pokretne stvari i nepokretne stvari.
- stvari u prometu i stvari van prometa, stvari u ogranienom prometu: stvari koje mogu
biti predmet stvarnih prava su stvari u prometu (res commercium); danas u zapadnim
zemljama najveu kategoriju stvari van prometa predstavljaju stvari u optoj upotrebi (res
publicas) tj. javna dobra (putevi, trgovi, ulice,...); te stvari u ogranienom prometu - npr.
promet vatrenog oruja i municije.
- individualno odreene stvari: Individualno odreene stvari su one koje se u pravnom
prometu odreuju kao jedinstveni primjerak u svom rodu ili su pravnim poslom izmeu
stranaka odreene kao takve (zemljite, odjelo saiveno po mjeri,...).
- stvari odreene po rodu: Stvari odreene po rodu su one pokretne stvari koje se u pravnom
prometu odreuju po vrsti, mjeri i broju (novac, ito, brano,...). Stvari odreene po rodu su
lako prometljive i lako zamijenljive stvari.
- zamjenljive i nezamjenljive stvari: Zamijenljiva je ona stvar umjesto koje se moe u
ispunjenju obaveze dati druga stvar iste vrste, priblino istih svojstava i iste vrijednosti. Ostale
stvari su nezamijenljive (npr. slika uvenog umjetnika,...).
- potrone i nepotrone stvari: Potrone su pokretne stvari ako ispunjavaju dva uslova: ako
su namijenjene da se utroe jednom upotrebom i ako su namijenjene da budu otuene.
Nepotrone stvari su stvari ija se upotrebna vrijednost realizuje u jednom duem procesu
potronje, a ne jednom upotrebom.
- djeljive i nedjeljive stvari: Djeljive su one stvari koje se mogu podijeliti na istovrsne stvari
bez smanjenja njihove upotrebne ili prometne vrijednosti. Nedjeljive stvari su: maine,
umjetnika slika,novanica itd. Kriterijum za djeljivost i nedjeljivost jedne stvari nije fiziki,
ve ekonomski. Pravni znaaj ove podjele dolazi do izraaja kod susvojine ili zajednike
svojine, u sluaju diobe.
- proste i sloene stvari: Prosta stvar je ona koja predstavlja prirodnu, nepodijeljenu cjelinu
(npr. list papira, novanica itd.). Ako je jedna stvar sastavljena iz vie dijelova takva stvar je
sloena (npr. motor automobila, kua, knjiga itd.).
- zbirne stvari i zbir stvari: Kod zbira stvari se radi o skupu vie samostalnih stvari koje se
zbog njihove zajednike ekonomske namjene u pravu tretiraju kao jedna cjelina (biblioteka,

stado ovaca,...). Ovdje se radi o zbiru stvari kod kojih svaka ponaosob moe biti u prometu
kao samostalna stvar. I kod zbirne stvari se radi o vie stvari, ali sve stvari su tu nesamostalne.
Samo tek odreena koliina ovih stvari, samo njihov zbir ima ekonomskog znaaja (npr.
ahovska garnitura, par rukavica, pil karata ...).
Papiri od vrijednosti
Pismene isprave iji zakoniti imalac moe ostvariti neko subjektivno graansko pravo
oznaeno na papiru. Zakoniti imalac papira od vrijednosti je lice koje je kao imalac prava
oznaeno na samom papiru odnosno na koje je papir uredno predat. Kod papira od
vrijednosti postoje dva prava: pravo na papir i pravo iz papira. Pravo na papiru je pravo
svojine ili pravo zaloga koje za svoj objekt ima papir kao tjelesnu pokretnu stvar. Pravo iz
papira stvarno pravo (pravo svojine na robi).Papiri od vrijednosti po prirodi prava mogu biti:
stvarnopravni, obligacionopravni i papiri s pravom uea.
Novac
Novac je zamenljiva, po rodu odreena i potrona stvar.Novac kao stvar u graanskom pravu,
podlee naelima i pravilima koja vae za pokretne stvari.Slui kao opte plateno
sredstvo,ali i kao opte prometno sredstvo.Novac podlee posebnim javnopravnim
propisima.U svakoj dravi propisima koji je novac obavezno sredstvo plaanja
Novine koje donosi Zakon o stvarnim pravima:
- jednovrsnost prava vlasnitva bez obzira na titulara,
- superficies solo cedit: uspostavljanje pravnog jedinstva nekretnine, sve to je na zemljitu
ispod zemljita dijeli sudbinu zemljita (pravno jedinstvo nekretnine: kua + zemljite su
jedinstveni),
- uvode se dva nova pravna instituta: pravo graenja i pravo realnog tereta,
- kao novinu zakon regulie i susjedska prava,
- regulacija linih slubenosti (tzv. plodouivanje, upotreba i pravo stanovanja),
- detaljna regulacija etane svojine i izmijenjen je koncept etane svojine,
- u pogledu sredstava obezbjeenja potraivanja: zalono pravo se regulie na jednom mjestu,
- prelazne i zavrne odredbe (kojima se daju pravila za uspostavljanje jednovrsnosti vlasnitva
odnosno pretvaranje odreenih prava koja su postojala u prolom sistemu - odreuje se reim
prelaska na novi sistem),
- definicija nekretnine - nepokretnosti su estice zemljine povrine, zajedno sa svim onim
to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini, iznad ili ispod njega izgraeno, a
namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nepokretnost ugraeno, njoj dograeno, na
njoj nadograeno ili bilo kako drugaije s njom trajno spojeno i dio je te nepokretnosti
sve dok se od njega ne odvoji. ako zakonom nije drugaije odreeno.
definicija optih dobara (nisu objekat prava svojine i drugih stvarnih prava), oni dijelovi
prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti fizikog ili pravnog lica
pojedinano, nego su na upotrebi svima pod jednakim uslovima, kao to su: vazduh, voda
u rijekama, izvorima, jezerima i moru (u daljem tekstu: opta dobra).
Javna dobra su stvari koje su po zakonu namijenjene da slue svima pod jednakim
uslovima, kao to su: javni putevi, ulice, trgovi i drugo
- definicija dobara od opteg interesa - u optoj upotrebi Dobra od opteg interesa koja
nisu opta dobra, kao to su graevinska zemljita, poljoprivredna zemljita, ume i
umska zemljita, zatieni dijelovi prirode, biljni i ivotinjski svijet, stvari od kulturnog,
istorijskog i ekolokog znaaja, mogu biti objekat prava svojine i drugih stvarnih prava.

3.POSJED ILI DRAVINA (corpus)

Imaoci nekih prava (svojine, slunosti, zaloge, zakup) ovlateni su da na osnovu svog prava
vre faktiku vlast na stvari. Vlasnik je ovlaten da stvar dri, da je upotrebljava, bere plodove
ali ne smije da mijenja sutinu stvari. . Posjed nije stvarno pravo ali je pretpostavka za
sticanje mnogih stvarnih prava.
Dravnina se dijeli na : posrednu i neposrednu.
Neposredna dravina- ima onaj ko neposredno vri faktinu vlast na stvari.
Posredna dravina- ima lice koje faktinu vlast na stvari vri preko drugog lica kojem je po
osnovu plodouivanja, ugovora o koritenju stana, zakupa dalo stvar u neposrednu dravinu
ili posjed.
- individualan - iskljuivi: jedno lice dri stvar koja je objekat posjeda;
- suposjed: vie lica dri stvar u svojem posjedu i zajedniki izvravaju posjedovne radnje isti posjed stvari ili prava ima vie lica, oni zajedniki izvravaju faktike radnje,
- samostalan: posjed je samostalan kad posjednik posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik ili
posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava. Posjed e se smatrati samostalnim, ako se ne
dokae suprotno;
- nesamostalan: posjed je nesamostalan kad posjednik posjeduje stvar priznajui viu vlast
posrednoga posjednika;
- istinit (pravi) ili neistinit (manljiv): posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni
prevarom ni zloupotrebom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, prevarom ili
zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino
pravo da titi svoj posjed koji joj je tako oduzet;
Dravina ili posjed prema obimu se dijele na: dravinu stvari i dravinu prava.
Dravina stvari- je najira faktika vlast na stvari koja po obimu odgovara sadrini prava
svojine. Dralac stvari se ponaa kao vlasnik bez obzira na to da li ima pravo svojine ili ne.
Dravina prava- je ua, dijelimina faktina vlast na stvari koja po obimu odgovara nekom
drugom pravu ija je sadrina u neposrednoj vlasti na stvari(zakup).
Od dravnine ili posjeda treba razlikovati detenciju. Detenciju- ima lice koje po osnovu
radnog ili slinog odnosa ili u domainstvu vri faktiku vlast na stvari za drugo lice i
duno je da postupa po njegovim uputstvima. (kuna pomonica, konobar)
Iskljuiva dravina i sudravina(zajednika dravina)
Iskljuiva dravnina postoji kad jedan subjekt vri svu faktiku vlast na stvari ili njenom
realnom djelu koji predstavlja samostalan dravinski objekt(dio parcele, stan u vie stambenoj
zgradi). Iskljuivi dralac sam vri faktiku vlast na jednom dravinskom objektu.
Sudravnina ili zajednika dravnina postoji kad vie lica vri faktiku vlast na cjeloj stvari
odnosno na dijelu stvari koji je samostalan dravinski objekt (stanu, sobi). To je npr kada se
vie lica koriste istim putem.
Objekti dravnine-mogu biti i javna dobra ali koja po svojoj prirodi mogu biti u pravnom
prometu kao to je sluaj sa knjigama u javnim bibliotekama.
Subjekt dravnine ili posjeda
Subjekt dravine- tj dralac moe biti svako pravno i fiziko lice. Pravni subjekt- (fiziko i
pravno lica) moe biti subjekt dravine na onoj vrsti stvari na kojoj moe imati pravo svojine
ili neko drugo stvarno ili obligaciono pravo koje ga ovlauje na dranje. Poslovno
nesposobna lica ne mogu biti subjekti dravine.

Objekt posjeda znai na emu posjed postoji:

- kod prava zakon poznaje samo posjed prava stvarne slubenosti, dok su u pogledu ostalih
objekata to stvari.
Koje stvari mogu biti objekat posjeda?
- stvar treba da bude sadanja a ne da bude mogua,
- stvar treba da bude u prometu, tanije reeno - objekti posjeda su one stvari na kojima se
mogu sticati pravo svojine ili druga stvarna prava.
Kako se posjed stie?
- kad lice doe u takav odnos prema odreenoj stvari da ima mogunost faktikog
raspolaganja,
- moe se stei od lica koje je imalo ranije posjed (izvedeni posjed), a postoji i posjed na
stvari na kojoj niko prije nije imao pravo posjeda,
- u pogledu sticanja posjeda: posjed se moe stei na osnovu tradicije odnosno predaje iz
ruke u ruku (tzv. fizika predaja), kod stvari koje nije mogue predati iz ruke u ruku postoji
simbolika predaja (predaja kljueva od automobila, teretni list u pogledu robe,...), trea
vrsta predaje kao naina sticanja dravine je tzv.fiktivna predaja (tri su oblika fiktivne
predaje: 1.constitutum possesorium, 2.traditio brevis manu i 3.cesio vindicationis)
1.Constitutum possesorium znai: ja sam vlasnik odreene stvari, prodajem telefon drugoj
osobi, ali kaem nakon to smo izvrili prodaju, ona je stvar platila, ali ja stvar zadrim jo
npr. mjesec dana da stvar upotrebljavam - bez obzira to nije izvrena predaja osoba je postala
vlasnik! Druga osoba je stekla pravo posjeda na osnovu naeg dogovora! Postoji kada vlasnik
prenese na pribavioca svojinu samim ugovorom, a stvar dalje dri kod sebe,smisao fiktivne
predaje je da se izbjegne je da se izbjegne dvostruka predaja koja bi bila besmislena.
2.Traditio brevis manu- kada neko ve dri stvar po nekom p osnovu ali bez ikakvog
pravnog osnova, pa kupi stvar i stekne svojinu momentom zakljuenje ugovora.
3.Cesio vindicationis znai: kada je stvar kod treeg lica.
Posjed se ne gubi ako se privremeno izgubi mogunost raspolaganja sa odreenom stvari koja
je objekat posjeda. Dravina ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili proputanje
izvravanja draoave vlasti bilo po svojoj prirodi samo privremeno i nezavisno od volje
draoca. Ovdje postoji 3 lica : vlasnik stvari, pribavilac stvari i lice kod koje se stvar nalazi.
Dravnina se gubi- prestankom faktike vlasti na stvari. Prestanak moe biti apsolutan i
relativan u zavisnosti od toga da li je prestala svaka dravina na toj stvari(zbog propasti
stvari). Prestanak stvari moe biti dobrovoljan. Posjed se ne gubi ako se privremeno izgubi
mogunost raspolaganja sa odreenom stvari koja je objekat posjeda. Dravina ne prestaje,
niti se prekida, ako je smetnja ili proputanje izvravanja draoave vlasti bilo po svojoj
prirodi samo privremeno i nezavisno od volje draoca.
Zakonita i nezakonita dravina ili posjed
Zakonita dravina- je dravnina ako se zasniva na punovanom pravnom osnovu tj. na
pravnom poslu koji je po objektivnom pravu podoban za sticanje one vrste prava iju
sadrinu dralac vri . Znai da zakonsku dravinu ima onaj koje je do dravine doao
nekim poslom podobim za prijenos svojine(kupoprodajom, poklonom).
Nezakonita dravnina- je ona dravnina koja se ne zasniva na punovanom pravnom osnovu.
Savjesna i nesavjesna dravina
Savjesna dravnina-je ako dralac ne zna ili ne moe znati da stvar koju dri nije njegova.
Suprotno tome je nesavjesna dravnina. Savjesnost prestaje im posjednik sazna da mu pravo
na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra potenim, osim ako se dokae suprotno.

Zatita dravine
Sredstva zatite dravine
1. Samopomo- je pravo draoca da sam primjenom izvjesne sile odbije smetnje svoje
dravnine odnosno vrati dravninu koja mu je oduzeta. U naem pravu ona je doputena u
sljedeim uvjetima: prvo-potrebno je da je oduzimanje dravine neovlateno, odnosno nije
oduzeto na temelju zakona, drugo- samopomo se ne smije vriti nanoenjem tjelesne ozljede
drugom. samopomo se mora vriti u rokovima koje odreuje zakon: subjektivni 30 dana i
objektivni godinu dana).U granicama dozvoljene samopomoi.
2.Dravinske tube i sporovi Povreda dravine moe biti izvrena na dva naina: a)
Oduzimanjem stvari odnosno dravnine b) Smetanjem dravine ili posjeda
a) Oduzimanje stvari koje je ee kod pokretnih stvari ali je mogue i kod nepokretnosti,
znai potpuno iskljuenje draoca iz faktike vlasti i zasnivanje faktike vlasti novog
draoca(kraa useljenje u tui stan).
b) Smetanje dravine (pokretni a mogu biti i nepokretne stvari) takoer moe znaiti potpuno
onemoguavanje draoca u vrenju faktike vlasti, a bez zasnivanja faktike vlasti novog
draoca.
Tube za zatitu dravnine ili posjeda-Postoje dvije vrste to su: a) tuba za povraaj oduzete
stvari i b) tuba zbog smetanja dravine.
Tuba za zatitu dravine mora se podnijeti u roku od trideset dana od dana kad je tuilac
saznao za oduzimanje odnosno smetanje dravine i za lice koje je to uinilo a najkasnije u
roku od jedne godine od dana smetanja odnosno oduzimanja. Postoje dakle dva roka i to oba
prekluzivna tako da sud na njih pazi po slubenoj dunosti : krai-30 dana koji je subjektivan,
a dui koji je objektivan-godinu dana, jer tee od dana kada je izvreno smetanje odnosno
oduzimanje bez obzira da li je dralac za to saznao. Po proteku roka za dravinsku tubu ne
moe se vie pokrenuti dravinski spor, ali dralac moe podii vlasniku (petitornu) tubu i
voditi petitorni spor. Opta karakteristika dravinskih sporova je u tome to se u njima ne
raspravljaju pravna ve samo faktika pitanja. Raspravljenje o dravinskoj tubi ograniava se
samo na pretresanje i dokazivanje injenice posljednjeg stanja dravine i nastalog smetanja.
Ako je poduzeta tuba za povraaj oduzete stvari sud e se ograniiti na ispitivanje da li je
tueni zaista oduzeo stvar tuiocu.
U toku dravinskog spora sud moe odrediti privremene mjere (naredbe) koje se primjenjuju
u izvrnom postupku radi otklanjanja nasilja ili spreavanja nenaknadive tete. (u sluaju
smetanja dravine prolaza, sud moe dozvoliti tuiocu prolaz preko tuenikove njive da ne bi
propala ljetina na susjednoj ljetini).
Sudska odluka kojom se rjeava dravinski spor ne donosi se u obliku presude, ve u obliku
rjeenja ime se hoe istai provizornost dravinske zatite. Po okonanju dravinskog spora
stranke mogu voditi nov spor u kojem e se raspravljati pravna pitanja i pobjednik moe biti i
onaj koje izgubio dravniki spor.
U posjedovnoj tubi su tri konstitutivna elementa:
1.opis ina smetanja,
2. uspostava preanjeg posjedovnog stanja
3.zabrana smetanja za ubudue.
Suska praksa proiruje oderdbe: npr. kue i zemlje i na dijelu mog zemljita od 10 cm komija
napravi kuu na 3 sprata, to se u postupku i utvrdi, da je zaista komija uzeo 10 cm. Tuim
za smetanje posjeda, komija se sloi i prizna, objekat se ne rui. Gleda se omjer koristi i

tete, meutim nemoe se udovoljiti dijelu zahtjeva, ve samo u cjelosti. Zahtjevu se moe u
cjelosti udovoljiti ili ga odbiti.Ako komija ponovo smeta, ide se na osnovu prethoodne
presude na izvenje.
Rjeenje kojim se usvaja tubeni zahtjev u dravinskom sporu nareuje se uspostavljanjem
preanjeg stanja, odnosno obustava smetanja i izrie sabrana daljeg smetanja pod prijetnjom
novane kazne.
Izuzeci koji postoje u posjedovnoj parnici:
- dralac koji je dravinu stekao silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja, ima takoe
pravo na zatitu od smetanja dravine, osim prema licu od kojeg je na takav nain doao do
dravine, ako od nastalog smetanja nisu protekli subjektivni i objektivni rok,
- drugi prigovor je tzv. petitorium absorbet posessorium: tokom posjedovne parnice vodi se i
vlasnika parnica i zavri se vlasnika parnica prije posjedovne parnice - onaj koji je uspio u
toj vlasnikoj parnici prezentuje presudu sudu nakon ega e sud obustaviti postupak po
posjedovnoj parnici.
- nema smetanja posjeda ako nema protivpravnosti (elektro postavi stub sa dozvolom optine
na tvojoj zemlji!).
4.VLASNITVO ILI SVOJINA
Opti pojam i pravne karakteristike vlasnitva- Pravo svojine je najire, u granicama zakona,
pravo dranja, koritenja i raspolaganja jednom stvari koje se moe isticati prema svim treim
licima. Ovo pravo sadri 3 (tri) komponente : a) ovlatenje dranja , b) ovlatenje koritenja i
c) ovlatenje raspolaganja. Pravo svojine je apsolutno pravo i to u dva razliita smisla. Ono je
apsolutno zato to djeluje prema svima (erga omnes) , i vlasnik ima pravo sljedovanja na
osnovu kojeg moe zahtijevati povraaj stvari od bilo kog treeg kod koga se stvar bez
pravnog osnova nae kao i pravo da se negatornom tubom usprotivi svakom smetanju
svojine. Pravo vlasnitva ili svojine je trajno u vremenskom smislu neogranieno pravo, ono
postoji sve dok postoji sama stvar na koju se odnosi. Ono se ne moe izgubiti zastarjelou.
Svako je duan da se uzdrava od povrede prava svojine drugog lica.
Ogranienja svojine
Ogranienja za fizika i pravna lica
Ovdje razlikujemo tri vrste subjektivni prava to su: a) pravo podjednako dostupno strancima
kao i domaim dravljanima , b) prava relativno rezervirana za domae dravljane koja
stranci mogu stjecati ili pod odreenim uvjetima c) prava apsolutno rezervirana za domae
dravljane koja stranci nikako ne mogu stjecati. - u opte interesu: nekome se moe oduzeti
ili ograniiti pravo svojine u optem interesu, naravno uz odreenu naknadu (npr.
ekspropriacija);
- odreene zakonske slunosti,
- susjedska prava.
Sticanje svojine stranih lica
liberalizacija na tom podruju zbog elje svake drave - priliv stranog kapitala, stranih
investicija,
- sada manje restrikcija nego ranije,
- sada strana lica mogu da stiu pravo svojine kao domaa lica uz neka ogranienja:
- osim ako to nije drugaije odreeno zakonom ili meunarodnim sporazumom,
- lan 15: krucijalni princip je princip uzajamnosti ili reciprociteta,
Strana lica stiu pravo svojine na nepokretnosti u Republici:

pod uslovom reciprociteta, ako zakonom ili meunarodnim ugovorom nije

drugaije odreeno.
Strano lice ne moe biti vlasnik nepokretnosti na podruju koje je radi zatite interesa i
bezbjednosti Republike, zakonom proglaeno podrujem na kojem strana lica ne mogu
imati pravo svojine.
(1) Ako je strano lice steklo pravo svojine na nepokretnosti prije nego to je podruje na
kojem
nepokretnost lei proglaeno podrujem iz stava (1) ovog lana, prestaje pravo svojine na toj
nepokretnosti, a strano lice ima pravo na naknadu prema propisima o eksproprijaciji.
Pravo na naknadu iz stava (2) ovog lana pripada i stranom licu koje bi nasljeivanjem steklo
nepokretnost na tom podruju. Posebnim zakonom odreuje se na kojim nepokretnostima
strana lica ne mogu sticati prava svojine.
Pravo svojine se stie po etiri osnova:
- pravni posao,
- zakon,
- odluka suda ili drugog nadlenog organa,
- nasljeivanje.
Sticanje prava svojine na osnovu pravnog posla
1. to se tie pravnih poslova kao osnova za sticanje svojine to mogu da budu
jednostrani pravni poslovi (testament) ili dvostrani koji su ei (ugovor-saglasnost
volja),
2. Ovo je tipian primjer derivativnog sticanja svojine, poto se pravo izvodi iz prava
prethodnika, i kod toga treba da postoji pravni osnov (iustus titulus) i nain sticanja
(modus aquirendi).
3. kada se radi o sticanju prava svojine na osnovu pravnog posla vri se distinkcija u
pogledu nekretnina, gdje vai stroi reim (pravni osnov je pravni posao (sklopljen
ugovor u pismenoj formi i ovjeren kod notara), a nain sticanja je uknjiba u zemljine
knjige - tek kad se uknjii postane kupac vlasnik!), i pokretnina (pravni osnov je
ugovor, a nain sticanja je predaja pokretne stvari u posjed-to znai mogunost
faktikog raspolaganja sa stvari-fizika, simbolika i fiktivna predaja)
4. Samo kod pravnog posla uknjiba ima konstitutivan karakter!.
Potrebni uslovi- ovdje postoje dva lica to su: a) predhodni vlasnik(predhodnik,) i b) novi
vlasnik(sljedbenik, sticalac). Da bi dolo do prijenosa svojine ili vlasnitva potrebna su tri
momenta: a) da je prenosilac bio zaista vlasnik stvati, b) da postoji punovaan ugovor
upravljen na prijenos svojine c) da je izvrena predaja stvari ako su u pitanju pokretnosti, a
upis u zemljine knjige ako su u pitanju nepokretnosti. Sticanje na osnovu ugovora je sa
vlasnikom je jedan sluaj derivativnog sticanja, znai da se ugovor zakljuio sa vlasnikom
stvari. A ako se zakljuio sa nevlasnikom do sticanja vlasnitva nee doi. U tom sluaju
moe doi do sticanja vlasnitva nekim od originarnih naina .
Da bi se pravo svojine prenijelo na novog vlasnika potrebno je da je ugovor punovaan. On je
samo pravni osnov, a za prijelaz prava svojine na pribavioca potreban je novi nain sticanja to
je predaja stvari ako su pokretne i kod nepokretnosti upis u zemljine knjige.
Vrste predajea) Fizika predaja fizika odnosno tjelesna predaja je materijalni akt koji u zavisnosti od
osobine stvari i namjere strankama moe izvriti na razliite naine.Kad su u pitanju manje

stvari moe iz ruke u ruku ili uruenjem. Ako su u pitanju vee stvari onda se vri
ostavljanjem stvari na mjesto koje je kupac oznaio.
b) Simbolina predaja je predaja znacima i postoji u nekoliko sluajeva : prijenos, odnosno
predaja isprava na osnovu kojih sticalac moe raspolagati sa stvari, uruenje nekog dijela
stvari ili sprave kojom se prijemnik stavlja u mogunost da samo on doe do dravine stvari
(predaja kljueva od prostorije gdje se nalazi prodata stvar)
c) Fiktivna predaja- je prijenos prava svojine ili vlasnitva na osnovu samog ugovora pri emu
se uzima da je izvrena fizika predaja, fizike predaje ustvari nema jer bi bila bez smisla.
Postoje 3 takva sluaja: prvi sluaj fiktivne predaje-postoji kada vlasnik prenese na pribavioca
svojinu samim ugovorom, a stvar dalje dri kod sebe,smisao fiktivne predaje je da se izbjegne
dvostruka predaja koja bi bila besmislena. Drugi sluaj fiktivne predaje- kada neko ve dri
stvar po nekom pravnom osnovu ali bez ikakvog osnova, pa kupi stvar i stekne svojinu
momentom zakljuenje ugovora. Trei sluaj fiktivne predaje- Ovdje postoji 3 lica : vlasnik
stvari, pribavilac stvari i lice kod koje se stvar nalazi.
Sticanje prava svojine na osnovu zakona:
- GENERALNO sva stvarna prava, pa i pravo svojine, kada se stie na osnovu zakona, stie
se kada se ispune one injenice koje predvia zakon,
- tipini primjeri: sticanje prava svojine odrajem, graenjem na tuem zemljitu, sticanjem
od nevlasnika, spajanjem, preradom, priratajem,...
- kada se neko pravo svojine stie na osnovu zakona tada prestaju sva prava treih lica koja su
postojala na odreenoj stvari, izuzev ako je sticalac nesavjestan.
Odraj
Pojam i sutina Odraj je sticanje prava svojine na osnovu dravine koja ima odreene
kvalitete i koja je trajala Zakonom odreeno vrijeme.
Postoje dvije vrste odraja: redovan i vanredan
a)Redovan odraj za sticanje prava svojine ili vlasnitva redovnim odrajem potrebna je
kvalifikovana dravina ili posjed i protok vremena. To je ona dravnina ili posjed koja je
istovremeno: zakonita- to je ona ako se zasniva na punovanom pravnom osnovu koji je
potreban za sticanje prava svojine. , svojinska, savjesna- postoji kada dralac opravdano
vjeruje da je stvar nabavio od vlasnika i prava- kada dravnina ili posjed ne smije biti
pribavljen silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja, znai da mora biti prava. - u pogledu
duine posjeda (ako je savjestan i zakonit posjed onda je za pokretne stvari rok dranja 3
godine, a za nepokretne stvari rok dranja je 10 godina; u pogledu savjesnosti idu dupli rokovi
(nema pravni osnov povodom sticanja svojine ali nema i ne moe znati da stvar koju dri nije
njegova) za pokretnu stvar 6 godina, za nepokretnu stvar 20 godina
b) Vanredni odraj- se odlikuje se manjom zakonitou i duim rokovima , znai dralac
pokretne stvari na koju drugi ima pravo svojine , stie pravo svojine na tu stvar odrajem
protekom 10 godina, Rok je znai 10 godina za pokretne, a dvadeset za nepokretne stvari, a
netrai se zakonitost dravine nego je dovoljno da je dravina savjesna.
- presuda kojom se to utvruje ima samo deklaratoran karakter, na osnovu toga ide
uknjiba koja takoe ima samo deklaratoran karakter, sve docnije radnje imaju
deklaratorni karakter - tek istekom zadnjeg dana roka propisanog za odraj postaju vlasnici.
-kod instituta odraja bitna je tzv. akcesija posjeda (bitan je zastoj i prekid roka za odraj):
akcesija posjeda je prirastanje odnosno pribrajanje posjeda prednika posjedu sljednika;
vrijeme prednika se uraunava u vrijeme sljednika ako je prednik bio barem savjestan
(prednik dri nekretninu 15 godina, trebalo mu je jo 5 godina da postane vlasnik ali nije
postao, zastoj i prekid roka za odraj zastoj roka za odraj znai da je dolo do odreenih
pravno relevantnih okolnosti koje ne dozvoljavaju ranijem vlasniku odnosno vlasniku da

reaguje ne tee rok za odraj (npr. elementarna nepogoda pa ne moe podnijeti tubu) - ne
tee rok za odraj jer ovaj ne moe da odreaguje, u momentu kad prou te relevantne
okolnosti onda tee dalje rok za odraj), kod prekida (podnoenjem tube, kod prekida nema
uraunavanja prethodnog proteklog roka a kod zastoja se uraunava).
Prirataj
Lice koje od svog materijala svojim radom izradi novu stvar stie pravo svojine na tu stvar.
Ovaj nain sticanja svojine nazivamo akumulacijom.Prirataj je- nastanak nove stvari od
dijelova odnosno vrijednosti koji pripadaju raznim licima. Meu kojim ne postoji ugovorni
odnos.
Tu spadaju: a) graenje na tuem zemljitu, b) sijanje i saenje na tuem zemljitu, c) nanos,
d) odron zemlje
Okupacija je- zasnivanje svojine na niijim stvarima koji se vri uzimanjem ovih stvari u
dravninu sa voljom da se na njima zasnuje svojina
Nalaz izgubljene stvarai
1. Izgubljena je ona pokretna stvar koja je iz vlasti sopstvenika ili draoca sluajno izila
tako da on vie ne zna gdje se ona tono nalazi. Nalaza mora tu stvar da vrati
vlasniku, a ako ne moe da nae vlasnika da je preda policijskoj stanici, oni su duni
da objave oglas i ako se u roku od godinu dana niko ne javi stvar se vraa nalazau.
2. Ako se javi vlasnik, vlasnik mora da plati 10% vrijednosti nalazau i trokove
eventualne koje je nalaza imao. Iznos od 10% se moe i smanjiti ako je stvar velike
vrijednosti.
Nalaz skrivenog blaga
Zakon vri distinkciju izmeu nalaza izgubljenih stvari i nalaza blaga. Blago pripada jedinici
lokalne samouprave na ijoj teritoriji je to naeno, te da nagradu od 10% dijele vlasnik
zemljita i nalaza.
Eksproprijacija- je prinudni prijelaz nepokretnosti iz privatne u drutvenu (dravnu) svojinu u
opem interesu i uz naknadu. To se moe uraditi kada je to potrebno radi izgradnje privrednih,
stambenih, komunalnih zdravstvenih itd.
Komasacija (grupisanje) zemljita sastoji se u tome to se na odreenom podruju iz
postojeih manje ili vie sitnih i nepravilnih parcela formira jedna opta masa, koja se zatim u
vidu manjeg broja dijeli istim vlasnicima.
Podjela naina sticanja svojine ili vlasnitva:
Svi naini sticanja svojine dijele se na derivativno i originarno .
Derivativni nain sticanja- je ono kod kojeg sticalac izvodi svoje pravo iz prava svog
predhodnika, gdje znai pravo pretdhodnika prelazi na pravo sljednika.
Originarni nain sticanja- ovdje se pravo svojine ne izvodi iz prava predhodnika ve se
zasniva novo pravo , bilo da se pravo svojine zasniva na stvari na kojoj uopte ne postoji
pravo svojine , bilo pak na stvari koja ve pripada nekome ali na temelju posebnih pravnih
injenica to pravo izgubila.
GRAENJE NA TUEM ZEMLJITU
Pravni uinci izgradnje nastupaju kad je zgrada izgraena (faktiko pitanje koje utvruje
sudska praksa - ovdje se vidi znaaj sudske prakse!);
generalno pravilo je da zgrada pripada vlasniku zemljita, zakon preferira vlasnika zemljita!
Ako je vlasnik zemljita bio savjestan (savjestan je kada se odmah usprotivi izgradnji) a
graditelj nesavjestan (nesavjestan je poto zna da gradi na tuem i da ne gradi sukladno
zakonu): onda zgrada sa zemljom kao jedna pravna cijelina pripada vlasniku zemljita s tim
to vlasnik zemlje ima opciju da trai da se zgrada rui i ima opciju da zgradu sa zemljom
prepusti graditelju s time to graditelj mora da mu nadoknadi trinu vrijednost zemlje;

U obrnutom sluaju kad je graditelj savjestan (gradi na tuem ali ima urbanistiku,
graevinsku saglasnost) a vlasnik zemljita nesavjestan onda ta pravna cijelina zgrade sa
zemljitem pripada graditelju, s tim to graditelj mora da nadoknadi nesavjesnom vlasniku
zemljita trinu vrijednost zemljita.
Naredna situacija koju proli zakon nije normirao jeste kad su oba lica nesavjesna (graditelj
gradi i zna da gradi na tuem i dalje gradi, a vlasnik zemljita isto tako zna to ali i dalje uti,
ne protivi se tome) : objekat pripada sa zemljom vlasniku zemljita s tim da je vlasnik
zemljita duan da graditelju nadoknadi vrijednost tog objekta; vlasnik zemljita u ovom
sluaju nema pravo da trai ruenje objekta jer nije bio savjestan, a isto tako ne moe objekat
prepustiti graditelju poto bi se inae time preferirala na neki nain nesavjesna gradnja.
Sticanje od nevlasnika na pokretnim stvarima
Sticanje od nevlasnika- Znai da nitko ne moe prenijeti vie prava nego to sam ima, ali
postoji i mogunost sticanja svojine na temelju ugovora sa nevlasnikom koji nije bio ovlaten
na zakljuivanje ugovora o raspolaganju tuom stvari. Kod ovakvog sticanja pojavljuju se
tri(3) lica to su: vlasnik stvari koji nije strana ugovornica u ugovoru o otuenju, prenosilac
koji je vlasnik i pribavilac koji je pored prenositelja druga ugovorna strana.
da bi neko lice steklo pravo svojine od nevlasnika potrebno je da budu kumulativno
ispunjeni slijedei uslovi: mora da bude pokretna stvar, sticalac treba da bude savjestan,
pravni posao na osnovu koga on stie pravo svojine od nevlasnika treba da bude teretan
(mora da da naknadu), te predaja u neposredan i samostalan posjed. Sticalac je stekao
svojinu stvari u trenutku sticanja samostalne dravine, ako mu je stvar predana u neposrednu
dravinu ili se ve odranije nalazi kod njega. Ako mu je stvar predana u samostalnu dravinu
samom izjavom volje, on e pravo svojine stei tek kad mu stvar bude predana u neposrednu
dravinu.
Definie kada treba da bude sticatelj savjestan (dva momenta su bitna: prvi momenat jeste da
je savjestan u momentu sklapanja tog posla i drugi momenat jeste momenat predaje u
posjed),
ne moe se stei pravo svojine od nevlasnika na stvarima koje vlasnik izgubio, koje su mu
ukradene,... osim ako se ne radi o hartijama od vrijednosti, o gotovom novcu ili ako je to
pribavljeno na javnoj drabi.
Prestaju prava treih lica na toj stvari s tim to ako je sticalac znao za neka od tih prava onda
ta prava ostaju. Prava treih koja terete pokretnu stvar prestaju sticanjem svojine od lica kome
stvar ne pripada. Ne prestaju ona prava treih za koja je sticalac znao da postoje ili je to
mogao znati u asu kad je sticao svojinu. Sticalac je bio savjestan ako u trenutku zakljuenja
pravnog posla, a i u trenutku primanja neposredne dravine nije znao, niti je s obzirom na
okolnosti mogao znati da stvar ne pripada otuiocu. Smatra se da je sticalac znao da postoji
zalono ili neko drugo pravo ako je o postojanju tog prava mogao saznati uvidom u
odgovarajui javni registar.
Sticanje prava svojine od nevlasnika na nekretninama:
1. Sada se dozvoljava sticanje prava na nekretnini od nevlasnika to znai da zakon
dozvoljava da se stie pravo samo od nekoga tko ima samo golo pravo upisano u
gruntovnici a nije vlasnik - opet da bi se titio onaj trei savjesni tko to ne zna.
2. Reafirmacija naela povjerenja u zemljine knjige: stanje u zemljinoj knjizi treba da
bude to vie prilagoeno faktikom stanju; pretpostavka je da je onaj tko je uknjien
u zemljinu knjigu uistinu i vlasnik.
3. tree lice koje je savjesno stie od nekoga tko je upisan u zemljinim knjigam pravo
svojine na kupljenim nekretninama iako ovaj koji se vodi u gruntovnici nije bio
sutinski vlasnik; dakle imao je golo pravo svojine; savjesnost se trai u momentu
zakljuenja ugovora i momentom uknjibe ali pri tome ne mora istraivati vanknjino

stanje!
4. Momentom uknjibe stie pravo vlasnitva!
5. Predvien je institut brisovne tube: Brisovna tuba se podnosi u roku od tri godine i
podnosi je lice koje je povrijeeno u zemljino-knjinom upisu od strane lica koje se
vodilo i koje je prodalo odreenu nekretninu. To je institut kojim se eli dozvoliti
usaglaavanje faktikog i zemljino-knjinog stanja.
6. Ovdje se titi povjerenje u promet i titi se savjesnost.
Stcanje prava svojine na osnovu odluke suda ili drugog nadlenog organa
Pravo vlasnitva na osnovu odluke suda ili drugog nadlenog organa stie se u momentu
pravosnanosti sudske odluke ili u upravnom postupku momentom pravosnanosti ili
konanosti upravnog rjeenja.
Uknjiba na nekretninama ima samo deklaratoran karakter!
Sticanje prava svojine nasleivanjem:
1. Pravo svojine nasleivanjem se stie u momentu smrti ostavitelja ili dekujusa.
2. Ostavinsko rjeenje ima samo deklaratoran karakter.
3. Ostavina prelazi na nasljednike u momentu smrti ostavitelja.
4. Uknjiba i ovdje ima deklaratorni karakter!
Zatita prava svojine: (lanovi 126....):
1. Zatita prava svojine jeste zatita na osnovu prava! Ova zatita je trajna! Ovo je zatita
koja se ne moe pobiti!
2. Kod ove tube nema rokova!
3. Tri su osnovne vlasnike tube: prava vlasnika tuba -zahtjev za povrat stvari ( actio
rei vindicatio); tuba iz pretpostavljene svojine (actio publiciana) i negatorna tuba ili
tuba zbog uznemiravanja (actio negatoria).
1)Prava vlasnika tuba (actio rei vindicatio): aktivno legitimisan je iskljuivo vlasnik;
pasivno legitimisan je onaj koga tui a to je draoc stvari; sporna stvar se mora tako
individualizirati da u pogledu nje nema nikakve dileme (vlasnik mora dokazati da je vlasnik);
isto tako treba dokazati da tueni spornu stvar dri u posjedu.
2)Tuba iz pretpostavljene svojine (actio publiciana): Ovdje tuitelj ne mora dokazati da je
vlasnik poto mu je to teko, nego e dokazati da je pretpostavljeni vlasnik. Tu dokazuje
zakoniti pravni osnov i nain sticanja. Dakle olakano mu je dokazivanje. Tueni je ponovo
dralac stvari. Ovdje se suprotstavljaju pravni osnovi poto mogu biti oba lica koja imaju
neko pravo pa je potrebno utvrditi ije je pravo jae. U sluaju suprotstavljanja pravnih
osnova jae je pravo onoga tko moe da dokae svojinu svog prethodnika. Ako ne moe da
dokae svojinu svog prethodnika nijedan ili ako mogu oba, onda prednost ima teretni pravni
posao nad dobroinim. Ako su im i ti pravni osnovi jednaki onda prednost ima lice kod koga
se stvar nalazi.
Prigovori kojima se moe braniti tueni prilikom ove dve parnice: Peremptorni prigovori i
dilatorni prigovoru. Peremptorni prigovori negiraju ili ukidaju tubeni zahtjev tuitelja (negira
se da je tuitelj bio vlasnik ili se dokazuje da je njegovo pravo vlasnitva bilo pa prestalo i to
trajno). Dilatorni prigovori privremeno zaustavljaju tubeni zahtjev tuitelja (zaustavlja se
uinak tubenog zahtjeva ali samo privremeno).
Savjesni dralac:
1. Ne odgovara za propast i oteenje stvari za vrijeme dok je on bio dralac.
2. Ne mora da vrati one plodove koje je dala ta stvar sve dok je bio savjestan
(nesavjestan postaje trenutkom podnoenja tube!).
3. Ima pravo na naknadu nunih i korisnih trokova koje je uinio na stvari.
4. Ima pravo i na naknadu uslunih trokova (trokovi radi zadovoljstva) ali ako
su oni bili objektivno korisni za vlasnika.

5. Sve to moe da trai u roku od tri godine.

6. Ima pravo retencije ili zadranja dok mu vlasnik to ne izmiri, s tim da vlasnik
ima pravo da se koristi koje je stekao (plodovi,...) odbiju od tih trokova.
Nesavjesni dralac:
1.Mora da vrati sve plodove koje je stvar dala!
2.Odgovara za svaku propast stvari!
3.Ima pravo na naknadu nunih i korisnih trokova!
4.Ima pravo i na naknadu uslunih trokova (trokovi radi zadovoljstva) ali ako su
oni bili objektivno korisni za vlasnika.
5.Sve to moe da trai u roku tri godine!
6.Nema pravo retencije!
Kod viestrukog otuenja: Ako su svi sticaoci savjesni kod nekretnina prednost ima onaj
tko je prvi podnio zahtjev za uknjibu, a kod pokretnina onaj kome je prvom stvar predata.
3)Negatorna tuba (actio negatoria): ovdje vlasnik ne gubi svoju stvar nego ga tueni
uznemirava u vrenju prava vlasnitva. Ovom tubom vlasnik- dralac trai zatitu protiv
uznemiravanja (smetanja) koje se ne sastoji u oduzimanju stvari. Uznemiravanje se moe
vriti na dva naina: a) poduzimanjem akata upotrebe tuioeve stvari i uopte akata
uticaja na stvar kojima se ne onemoguava niti suava uporaba stvari od strane vlasnika
b) poduzimanjem akata kojima se vlasnik onemoguava da svoju stvar upotrebljava u
ranijem obimu ili mu se upotreba oteava. U sporu koji se pokree negatornom tubom
stvar se nalazi kod tuioca aktivno legitimisan-znai dralac stvari. Pasivno legitimisan
je onaj ko vri uznemiravanje, onaj po ijem nalogu se vri uznemiravanje. Tubom se
zahtjeva povraaj u preanje stanje (npr. istovaren pijesak na susjedovoj parceli)
obustava ponaanja kojim se vri uznemiravanje kao i zabrana daljeg uznemiravanje. Da
bi uspio sa svojim tubenim zahtjevom tuilac mora dokazati da je dralac i da postoji
uznemiravanje. Nema rokova podnoenja.
Prestanak prava vlasnitva ili svojine Prestanak prava svojine dijele se na apsolutne i
relativne. Relativni naini prestanka-su oni kod kojih dolazi do smjene vlasnika tako da pravo
prestaje samo za dotadanjeg imaoca to moe biti u skladu sa njegovom voljom. Apsolutni
nain prestanka-postoji kada se pravo svojine ugasi i nestane iz pravnog ivota. Pravo svojine
moe prestati odricanjem vlasnika od prava svojine i takva izjava zove se derelikcija.
Pravo svojine se ne moe izgubiti zastarjelou.
NOVINE KOJE SU U NOVOM ZAKONU:
1. Jednovrsnost vlasnitva,
2. Novi instituti: pravo graenja, sticanje prava svojine od nevlasnika pored pokretnih
stvari i na nekretninama, susjedska prava
3. Regulisanje neeg to do sada nije bilo regulisano: realni tereti, line slubenosti,
4. Prelazne i zavrne odredbe,
5. Zalono pravo regulisano u cijelosti u Zakonu o stvarnim pravima. do 03.25

Susjedska prava:
To su prava koja postoje izmeu susjeda. l.66-77
Vlasnik nepokretnosti pri izvravanju svojih ovlaenja iz prava svojine ima obavezu
postupiti paljivo prema licu koje je vlasnik neke druge nepokretnosti, a koje pri tome u
njegovom interesu trpi, proputa ili ini u pogledu svoje nepokretnosti ono to je odreeno
zakonom (susjedska prava).

Vlasnici drugih nepokretnosti svoje pravo mogu ostvarivati u postupku pred sudom, ako nije
predvien drugi put zatite. Neko trpljenje, proputanje ili injenje, koje je predvieno
zakonom, ovlaen je da zahtijeva isto kao i vlasnik i onaj koji nepokretnost dri na osnovu
prava izvedenog iz prava vlasnika.
Susjedska prava doputeno je izvravati samo u mjeri i na nain da se time to manje
ograniava, optereuje ili na drugi nain uznemirava onaj koji treba da neto trpi, propusti ili
ini.
Trpljenje, proputanje i injenje koje se moe zahtijevati od vlasnika neke nepokretnosti,moe
se umjesto od njega, zahtijevati od onoga koji nepokretnost dri na osnovu prava izvedenog iz
prava vlasnika.
Ono to je odreeno za susjedska prava vlasnika nepokretnosti vrijedi i za vlasnike ostalih
nepokretnosti, ukljuujui i vlasnike, na ijim je suvlasnikim dijelovima uspostavljena
svojina posebnog dijela nepokretnosti, ako nije suprotno zakonu ili prirodi nepokretnosti.
Ona postoje na osnovu samog zakona i slue za regulisanje dobrih meususjedskih odnosa.
etiri su osnovne grupe susjedskih prava:
Prva grupa susjedskih prava je ona grupa koja proizilazi iz razgranienja nepokretnosti (npr.
drvo na mei,...); Stablo pripada onome iz ijega je zemljita izraslo, bez obzira na to na koju
se stranu nadvilo, kuda se protee korijenje i gdje vise grane. Ako grane drvea preu u
vazduni prostor susjeda: zakon mu daje pravo da te grane susjed sam posjee.
Stablo koje je izraslo na samoj mei u susvojini je susjeda s obe strane mee
Druga grupa susjedskih prava je pravo jednog susjeda da ue na parcelu drugog susjeda da bi
sa te parcele uzeo odbjegle ivotinje (ako pri tome naini tetu on e odgovarati po optim
naelima za naknadu tete); vlasnik susjedne parcele ima pravo da to zabrani ali pod uslovom
da ivotinje izrui on sam.
Trea grupa susjedskih prava su ona prava na osnovu kojih moe jedan susjed da trai od
drugog susjeda da ne radi neke radnje na koje bi inae imao pravo da nema prava ovog
njegovog susjeda (npr. da ne radi neke radnje sa kojima spodkopava vau nekretninu). Pri
tome se trai od susjeda neko neinjenje!
etvrta grupa susjedskih prava jeste pravo da trai od susjeda da on neto uradi to inae ne
bi morao da uradi (npr. kinica se sa susjedove parcele slijeva na vau - vae pravo je traiti
od susjeda da to regulie).
-Dva su segmenta susjedskih prava koja su najinteresantnija:
1. Imisije su neto to prelazi sa jedne nekretnine na drugo nekretninu, koje ne smiju
prelaziti granicu tolerancije.
2. Mea se moe ureivati kada su meini znaci uniteni, kada se ne mogu
raspoznati, kada su polomljeni, itd. Postavljaju se pravila u pogledu ureenja
mee: mea e se ureivati prevashodno na osnovu sporazuma susjeda, a ako
nema sporazuma onda zakon kae da je slijedei nain ureenja mee posljednje
stanje mirnog posjeda, a ako se ne moe utvrditi ni posljednji mirni posjed onda
zakon uvodi jedan novi osnov ureenja mee na osnovu pravinosti. Zakon
postavlja presumpciju da svojina ide do mee do kuda je mea ureena. Onaj
susjed koji je uestvovao u postupku za ureivanje mee moe pokrenuti parnicu
u roku od est mjeseci (to je prekluzivni rok - ako proe taj rok gubi se pravo).
Meu na gradskom graevinskom zemljitu odreuje sud (to je do sada ureivao organ
uprave).
Poseban lan ureuje da je stablo na meu u susvojini susjeda.
5. SUVLASNITVO ILI SUSVOJINA

1. Jeste vlasnitvo vie osoba na istoj stvari gdje su dijelovi tih osoba odreeni u
odreenim apsolutnim dijelovima. Ovdje su dijelovi jasno odreeni. Mogu biti odreeni
u razlomku, decimali,... Sutina je da dijelovi svih suvlasnika sainjavaju jednu cijelu.
2. Odnos suvlasnika prema cijeloj stvari: Suvlasnik u upravljanju stvari participira
sukladno svom suvlasnikom dijelu. Ima pravo na zatitu cijele stvari!
3. Odnos suvlasnika prema svom suvlasnikm dijelu: U pogledu svog suvlasnikog dijela
ima sva ona prava koja vlasnik ima prema svojoj imovini (svoj suvlasniki dio moe da
prodaje, mijenja, zalae,...), bez traenja saglasnosti ostalih suvlasnika. Ima pravo da se
u pogledu svog dijela ponaa kao da je vlasnik!
Pojam- Susvojina ili suvlasnitvo postoji kad dva ili vie lica imaju pravo svojine na istoj
stvari, svaki prema svom dijelu. Suvlasnik ima pravo na udio u cjelini koju predstavlja pravo
svojine ili vlasnitva.
Pravni poloaj suvlasnika
a) pravo suvlasnika na udio- suvlasnik je sopstvenik udjela i suvlasnik moe raspolagati
svojim udjelom bez suglasnosti ostali suvlasnika. Suvlasnik moe prodati svoj dio ili ga
pokloniti.
b) pravo pree kupovine suvlasnika- Kad suvlasnik neke nepokretnosti prodaje svoj dio
ostali suvlasnici imaju pravo pree kupovine po Zakonu.
- Suvlasnik ima pravo da samostalno raspolae svojim udjelom. Suvlasnik ima pravo na
posjed ili dravinu stvari, a isto to pravo imaju i ostali suvlasnici. Ali niti jedan od njih ne
moe imati iskljuivu dravinu stvari, nego svi suvlasnici imaju zajedno sudravinu na stvari.
Suvlasnici mogu zajedno drati stvar(npr. tri studenta jedan televizor)Upotreba stvari- Svaki
suvlasnik ima pravo na upotrebu stvari, ali je duan da isto tako potuje pravo ostalih
suvlasnika. Moe upotrebljavati stvar samo u onoj mjeri u kojoj ne povreuje prava ostalih
suvlasnika. Upravljanje stvari Suvlasnik zajedno sa ostalim suvlasnicima ima pravo da
upravlja stvari.
Sticanje suvlasnitva ili susvojine
A) Sticanje na temelju ugovora- Suvlasnitvo moe nastati na osnovu ugovora o kupovini i
prodaji, razmeni, poklonu itd. Mogue je da dva ili vie lica kupe stvar zajedno tako to e
svaki uloiti dio novca i na osnovu toga stei udio u pravu svojine na stvari. U svim ovim
sluejevima za pribavljanje suvlasnitva nije dovoljan samo ugovor nego i nain sticanja. Za
pokretne stvari je sticanje sudravine a za nepokretne upis u zemljine knjige.
B) Ugovor o ortakluku- Suvlasnitvo moe nastati i na osnovu ugovora o ortakluku kada dva
ili vie lica ulaui sredstva i rad zajedniki podiu zgradu, tako da svaki od njih stie pravo
na udio na cijeloj zgradi Za punovanost ugovora zahtjeva se pismena forma. Ako nije u
pismenoj formi nije pravno valjan.
C) Ugovor o diobi zajednike imovine- Suvlasnitvo moe nastati diobom zajednike
imovine nasljednika ili branih drugova.
D) Sticanje na temelju odraja- svojstvo suvlasnika moe se stei i odrajem. To e biti ako
jedno lice kupi suvlasniki udio, a prilikom kupovine nije znalo niti je moglo znati da lice od
koga kupuje udio nije suvlasnik a ako uz to protekne rok koji je potreban za odraj takve
stvari.
1) Brana svojina branih drugova- Zajednika imovina je ona koju su supruzi stekli radom
u toku brane zajednice. Ima i odvojena imovina branih drugova- to je ona imovina koju je
brani drug imao u trenutku zakljuivanja braka bez obzira kako je steena. (radom ,
nesljeivanjem) Zatim je odvojena imovina koju je brani drug stekao u toku braka ali ne

radom ve nasljeem, poklonom. I imovina koju je ena unijela u brak kao miraz. Svojom
odvojenom imovinom brani drug raspolae samostalno. U zajedniku imovinu ulaze samo
one imovinske vrijednosti koje su steene dok je postojala brana zajednica.
2) Dioba-zajednike imovine branih drugova moe se traiti za vrijeme braka i poslije
njegovog prestanka, a pravo da trae diobu imaju brani drugovi, nasljednici umrlog branog
druga. Prilikom sporazumne diobe dozvoljene su sve mogunosti koje pravo poznaje. U
sluaju da ne doe do sporazumne diobe, diobu sprovodi sud a koliki je udio u zajednikoj
imovini odreuje se prema njegovom doprinosu procjenjujui sve okolnosti.
Dioba: U svakom trenutku moe da zahtijeva diobu. Svi suvlasnici mogu da uestvuju u
procesu diobe, ali i ne moraju! Zakon kae da suvlasnici mogu traiti diobu svojih dijelova
osim u nevrijeme za ostale suvlasnike. Zakon i odreuje da se suvlasnik ne moe odrei prava
na diobu (ima pravo da trai izdvajanje, on se tog prava ne moe odrei ali se moe dogovoriti
da u roku od 3 godine nee traiti izdvajanje).
Dioba suvlasnike zajednice: Prije svega se pokuava postii sporazum suvlasnika. Ako
nema sporazuma suvlasnika onda suvlasnik pokree sudski postupak diobe koji se vodi u
vanparninom postupku. Sud tada sasluava sve suvlasnike poto svi nuni jedinstveni
suparniari pa s toga moraju da prisustvuju. Sud zatim odluuje o nainu diobe. Prevashodna
je fizika dioba to znai da se izdvaja iz suvlasnike zajednice jedan realni dio i pripada
suvlasniku koji trai diobu. Sud vodi taj postupak uz pomo odgovarajuih vjetaka.
Ako se radi o stvari koja se ne moe podijeliti onda sud konstatuje da se ne moe izvriti
fizika dioba. U takvim sluajevima dolazi do civilne diobe to znai da se prodaje stvar u
suvlasnitvu, dobije se novac, a zatim se dadne participirajui dio prema suvlasnikom dijelu.
Ako nije mogua ni fizika ni civilna dioba: onda moe sud odrediti da zajednika stvar
pripadne samo jednom od njih s tim to je on duan da ostalim suvlasnicima nadoknadi
novanu vrijednost njihovih suvlasnikih dijelova.
Ako se dijeli stvar u suvlasnikoj zajednici koja se u naravi sastoji od vie stvari: svako
od suvlasnika moe da dobije dio stvari ali ako je stvar koju sam dobio vee vrijednosti od
suvlasnikog dijela onda trebam da participiram onima koji su dobili manji dio. Sutina je da
se obezbjedi balans imovinskih interesa.
Poslovi redovnog upravljanja: To su oni poslovi koji su neophodni da bi odreena stvar mogla
normalno da funkcionie. Da bi se vrili poslovi redovnog upravljanja, ako nema saglasnosti
svih suvlasnika, mora da bude saglasnost bar toliko suvlasnika iji suvlasniki dijelovi iznose
vie od jedne polovine. Oni suvlasnici koji su se tome usprotivili imaju pravo na osiguranje
od tete to znai da ako dolazi do tete uslijed obavljanja poslova iz redovnog upravljanja
onda mora biti ta teta nadoknaena onome koji se usprotivio poslu.
Poslovi vanrednog upravljanja: su poslovi koji se javljaju u odreenim vanrednim
situacijama. Da bi se vrili poslovi vanrednog upravljanja mora da bude saglasnost svih
suvlasnika (su poslovi kada daje npr. kuu pod hipoteku, kada daje odreenu stvar u zakup).
6. ZAJEDNIKA SVOJINA
Jeste svojina vie lica na istoj stvari kod kojih dijelovi nisu odreeni ali su odredivi.
Zajednika svojina je pravo svojine koje imaju dva ili vie lica na istoj stvari ali tako da
njihovi udjeli nisu odreeni pa se zbog toga njima ne moe raspolagati dok traje reim
zajednike svojine. Udjeli zajedniara nisu odreeni ni idealno ni realno pa se zajednika
svojina razlikuje od suvlasnitva.
Ako nije zakonom drugaije odreeno onda se supsidijarno upotrebljavaju odredbe o
susvojini.

Svaki zajedniar upravlja u pogledu zajednike stvari i svi zajedno upravljaju.

Svaki zajedniar ima pravo na zatitu na cijelu stvar.
Zajednika svojina postoji izmeu branih suprunika, nasljednika zajednica
(nasljeivanjem se pravo vlasnitva stie momentom smrti ostavitelja ali do provoenja
ostavinskog rijeenja nasljednici imaju zajedniku svojinu), etana svojina (zajednika
svojina postoji na zajednikim dijelovima stambene zgrade).
Svaki zajedniar moe trai da zajednika svojina prestane na taj nain to e se utvrditi
zajedniki dijelovi zajedniara. Kada se ti dijelovi utvrde i odrede onda je to susvojina.
7. ETANA SVOJINA
Zemljite na kojem se nalazi zgrada je glavna stvar, a zgrada jeste akcesor. Sada imajui u
vidu naelo pravnog jedinstva nekretnine odnosno naelo superficies solo cedit, sad zakon
etanu svojinu definie kao svojinu na posebno dijelu zgrade koja je neodvojivo povezana sa
suvlasnikim dijelovima na zgradi i pripadajuim dijelom zemljita. Sada je glavno pravo kod
etane svojine pravo suvlasnitva. Nije glavno pravo pravo svojine na stanu koju niko ne
osporava nego je glavno pravo da se vidi koliko taj stan participira u odreenoj zgradi
sa suvlasnikim dijelom. Iz toga se onda izvlae sva prava.
Prestankom suvlasnitva na zgradi prestaje i etana svojina na stanu. Prestankom
etane svojine na stanu ne mora da prestane pravo suvlasnitva. Suvlasnitvo je centralno
pravo koje etani vlasnik ima. Etani vlasnik moe da ima pravo etanog vlasnitva a ne mora
na posebnom dijelu zgrade koji je sposoban da bude stan ali pod uslovom da ima ugovor o
diobi, izjavu o diobi, uknjienje etane svojine, itd.
Etani vlasnik ima pravo i na zajednikim dijelovima, a isto tako ima pravo i na zemljitu.
Sutina cijele prie je da je vano koliki suvlasniki dio ima pojedinac u zgradi.
Etani vlasnici su trebali u roku od godine dana sklopiti meusuvlasniki ugovor, trebali su
odrediti upravnika. Ako se ne odredi upravnik onda privremenog upravnika odreuje jedinica
lokalne samouprave.
Etani vlasnici uspostavljaju zajedniku rezervu, koja slui za odreene trokove koji
nastaju stanovanjem u odreenoj zgradi. Zajednika rezerva se pravi na osnovu pokazatelja
odreenih predvidivih trokova.
Etanom svojinom potrebno je usaglasiti tri interesa: interes vlasnika stana u pogledu
vlasnitva na stanu, vlasnitvo na zjadnikim prostorijama i vlasnitvo na zemljitu.
8. SLUNOSTI ili SLUBENOSTI
Stvarna prava su pravo svojine kao centralno pravo i ograniena stvarna prava: slubenost,
zalono pravo, pravo graenja i pravo realnog tereta.
Pravo slubenosti je stvarno pravo odreenog lica da koristi tuu stvar ili da trai od vlasnika
te stvari da se uzdri od neega to bi inae kao vlasnik mogao da radi.
Slubenosti ili slunosti su stvarna prava iji je titular ovlaten da u izvjesnoj mjeri
upotrebljava tuu stvar ili da zahtjeva od njenog vlasnika da je na neki nain ne upotrebljava.
To su znai stvarna prava na tuoj stvari koja se naziva poslunom stvari, poslunim dobrom.
Karakteristike odnosno naela slubenosti:
1. Je ogranieno stvarno pravo (ogranieno je pravom vlasnitva te stvari).
2. Ne moe postojati na inidbu (ne moe se vlasnik poslune stvari natjerati da neto
ini).
3. Slubenost mora da bude korisna.

4. Slubenost se mora izvravati "CIVILITER" to znai na nain na koji se najmanje

optereuje posluno dobro.
5. Slubenosti su neprenosive.
6. Slubenosti su nedjeljive.
Podijela slubenosti:
Stvarne i line: U zavisnosti od toga u iju korist slubenost postoji. Ako postoji u korist
stvari onda je to stvarna, a ako postoji u korist lica onda je to lina.
Pozitivne su one slunosti na osnovu kojih vlasnik povlasnog dobra moe na neki nain da
upotrebljava posluno dobro, da se njime slui pravo prolaza, pravo progona stoke.
Negativne- Ovlauju titulara na zabranu a obvezuju vlasnika poslunog dobra na neinjenje.
Poljske i kune :Zavisi od povlasnog dobra. Ako su ustanovljeni u korist kue onda su kue,
a ako su ustanovljeni u korist povlasnog dobra zemljita onda su poljske (via interactus:
slunost prolaza pjeice, slunost progona stoke, slunost prolaza zapregom,...).
Trajne ( stalne- su one ije se vrenje ne sastoji u poduzimanju radnji od strane titularapravljenje zgrade na tuem zemljitu) . Povremene su one ije se vrenje sastoji u
odreenim postupcima titularevim, nezavisno od toga da li su za vrenje slubenosti potrebni
neki stalni ureaji- slubenost, npr.sezonski poslovi.
Vidljive i nevidljive
Stvarne slubenosti
Stvarne slubenosti su pravo vlasnika odreene nekretnine da za potrebe te nekretnine koja se
zove povlasno dobro koristi odreenu drugu nekretninu koja se zove posluno dobro ili da
zahtijeva od vlasnika poslunog dobra da ne vri odreene radnje na koje bi inae imao pravo.
Stvarna slubenost postoji u korist stvari. Kako bi dolo do stvarne slubenosti potrebno je
postojanje dvije nekretnine: posluno i povlasno dobro. Stvarna slubenost- je pravo
svakodnevnog vlasnika jedne nepokretnosti da na odreen nain i u odreenoj mjeri koristi
tuu nepokretnost bez obzira tko je njen vlasnik. (pravo prelaza preko tueg zemljita ), Znai
da je pojam stvarne slunosti pravo na tuoj stvari, jer se pravo slunosti ne moe imati na
svojoj stvari.
Sticanje stvarnih slunosti
1.Zakonske stvarne slunosti-postoje na osnovu samog zakona i odlikuju se potpunom
odreenou, one su ispisane sve na licu mjesta i kod njih je sve poznato. One postoje
neposredno na temelju Zakona te za njihov nastanak nije potrebna sudska presuda. Kako bi
mogao da bude osnov za uknjibu u ZK. Slubenosti se uknjiavaju u ZK kao teret nekretnine
u korist nekretnine. Modu aquirendi je uknjiba. U trenutku uknjibe stie se pravo stvarne
slubenosti, to znai da uknjiba ima konstitutivni karakter.
2. Sticanje na temelju pravnog posla Pravni posao na temelju ega se stie stvarna
slunost moe biti ugovor izmeu vlasnika povlasnog dijela i poslunog dobra ili testament
vlasnika poslunog dobra. Ugovor zakljuen izmeu vlasnika povlasnog i vlasnika poslunog
dobra mora biti pismen. Kako bi mogao biti osnov za uknjibu u zemljine knjige.
3.Odrajem- se stie stvarna slunost kada je vlasnik povlasnog dobra faktiki ostvarivao
slubenost za vrijeme od 20 godina, a vlasnik poslunog dobra se time nije protivio. Zakon o
stvarnim pravima uvodi jednu novinu: ako je slubenost takve vrste da se moe samo rijetko
izvravati onda se pravo stvarne slubenosti odrajem stie ako odreeno lice koristi to pravo
u korist svoje nekretnine najmanje tri puta kad mu se ukazala prilika i iskoristio je u periodu
od 20 godina. Odluka suda ima samo deklaratorni karakter, isto i uknjiba.
4.Odlukom suda ili drugog nadlenog organa: Pravosnaznou sudske odluke ili
konanou odluke upravnog organa. Uknjiba ima deklaratorni karakter. Najei nain

otvaranja stvarne slubenosti odlukom suda jeste nuni prolaz. Rije je o prolazu koji je
nuno otvoriti. Da bi dolo do otvaranja nunog prolaza odlukom suda moraju da budu
ispunjena dva esencijalna uslova: prvi uslov je da odreena nekretnina nema nikakve veze sa
javnim putem ili da nema dovoljne veze sa javnim putem; drugi uslov je da korist koju
odreena parcela dobije stie otvaranjem nunog prolaza premauje tetu koju trpi posluno
dobro time to se otvara nuni prolaz. Vlasnik poslunog dobra ima pravo na naknadu tete.
Zakon zabranjuje otvaranje nunog prolaza kroz dvorite. U presudi se mora naglasiti kakav
nuni prolaz se otvara i u korist koje parcele. Skica vjetaka geometra uvijek je sastavni dio
sudske odluke. Nuni prolaz se stie momentom pravosnanosti sudske odluke. Uknjiba ima
samo deklaratoran karakter.
Slino jeste i kod diobe kod suvlasnitva (za one parcele koje nemaju prava slubenosti), isto
tako i u ostavinskom postupku ako je ostavitelj odredio da se u tom postupku trebaju osnivati
odreeni slubenosti sud e onda donoenjem ostavinskog rjeenja zasnivati odreene
slubenosti.
Zatita prava slubeosti:
1. Tipina tuba na za zatitu prava stvarne slubenosti, petitorna tuba na osnovu prava,
je tzv. actio confesoria. Aktivno legitimisan je vlasnik povlasnog dobra, koji podnosi
tubu protiv vlasnika poslunog dobra koji je pasivno legitimisan. Pasivno
legitimisano je i svako tree lice koje na neki nain ometa izvravanje sadraja stvarne
slubenosti. Ovo je tipina tuba za zatitu prava slubenosti koju podnosi uvijek
vlasnik povlasnog dobra protiv najee vlasnika poslunog dobra.
2. Tuba pretpostavljenog ovlaenika prava stvarne slubenosti.
3. Dravinske tube kod posjeda prava stvarne slubenosti. U tom sluaju se ne dokazuje
pravo nego posjed prava.
Prestanak prava stvarne slubenosti:
1. Propast poslunog dobra.
2. Konsolidacija to znai da jedno lice postane vlasnik i poslunog i povlasnog dobra.
3. Odreknue ovlaenika stvarne slubenosti: imam pravo da se odreknem prava koje
postoji u korist moje parcele; naravno to moe samo titular prava odnosno vlasnik
povlasnog dobra.
4. Ispunjenjem uslova, istekom roka ako je slubenost osnovana pod uslovom ili do
isteka odreenog roka.
5. Zbog nevrenja: Nevrenje prava stvarne slubenosti se moe manifestovati u dva
vida: kao tzv. zastarjelost (kao to se pravo sticanja stvarne slubenosti stie
izvravanjem tog prava u periodu 20 godina, tako se pravo stvarne slubenosti gubi
ako se ne vri u periodu od 20 godina, pravo se gubi po zakonu odnosno ex lege) i kao
liberatorna uzukapija (vlasnik poslunog dobra zabrani ovlaeniku stvarne
slubenosti prolazak preko njegovog zemljita; poslije te zabrane vlasnik povlasnog
dobra 3 godine ne prolazi; istekom roka od 3 godine gubi se pravo stvarne slubenosti)
6. Kada slubenost izgubi razumnu svrhu: Stvarna slubenost moe da prestane ako
izgubi razumnu svrhu bez obzira na pravni osnov za koji je osnovana.
Line slubenost
Line slubenosti postoje u korist lica. One traju odreeno vrijeme ukoliko je to dogovoreno,
najkasnije do smrti tog lica, s tim to se moe dogovoriti da je lina slubenost zasnovana i za
njegovog nasljednik i onda prestaje sa smru tog nasljednika. Postoje u korist jednog
odreenog lica koje u principu moe biti kako fiziko tako i pravno. Za razliku od stvarnih
slunosti ovdje ne postoji povlasno ve samo posluno dobro a sadrina slunosti se uvijek
sastoji u iskoritavanju tue stvari.

Tri su vrste linih slubenosti: plodouivanje (usus fructus), upotreba (usus) i pravo
stanovanja (habitacija).
1. Plodouivanje-je lina slubenost koja se sastoji iz ovlatenja upotrebe i pribiranja
plodova sa tue stvari bez povrede njene sutine. Trokovi redovnog odravanja stvari:
pripadaju plodouivaocu (neogranieno koristi stvar, uzima plodove, ima pravo i na civilne
plodove, zbog toga mora da snosi i trokove redovnog odravanja stvari).
Trokovi vanrednog odravanja stvari: Snosi vlasnik stvari. Vlasnik stvari ima faktiki samo
golu svojinu. On moe da proda stvar, ali lice koje kupuje ono stupa u prava i obaveze
prethodnika, dakle ono mora da respektuje da postoji odreeno pravo plodouivanja na toj
stvari. Zbog toga je vrijednost te stvari bitno smanjena.
Rizik sluajne propasti stvari: Snosi vlasnik stvari.
Plodouivanje traje do isteka ugovorenog vremena ili do smrti plodouivalaca.
Plodouivanje se ne moe naslijediti! Izuzetno se moe odrediti da plodouivanje se
ustanovljava i za nasljednika i tad prestaje sa smru tog nasljednika.
Pravo upotrebe- je lina slunost iji je imalac ovlaten da tuu stvar upotrebljava i pribira
plodove sa nje u granicama svojih linih potreba i potreba lanova svoje obitelji bez
naruavanja sutine same stvari. Pravo upotrebe se ne moe prenijeti na drugo lice.
Predmet su nekretnine ili nepotrone pokretnine (a moe biti neprava upotreba ako su
potrone pokretnine).
Trokove odravanja stvari snosi vlasnik stvari.
Pravo stanovanja- kao lina slunost sastoji se u ovlatenju da se u svrhu stanovanja koristi
tua stambena zgrada ili stan kao posebni dio zgrade. On moe pravo line slubenosti
upotrebe stanovanja koristiti sa lanovima svoje porodice. Nema pravo dovoenja drugih lica.
9.ZALONO PRAVO (ZP):
Sada osim Zakona o stvarnim pravima RS, za ZP su sada znaajni jo neki zakoni: registarsko
pravo koje je normirano okvirnim zakonom o zalogu BiH iz 2004. godine; Zakon o
zemljinim knjigama (poto odreuje uslove za upis hipoteke); Zakon o izvrnom postupku
(normira izvrenje namirenja zalonog povjerioca), Zakon o steajnom postupku (po njemu se
vidi kakav je pravni poloaj zalonog povjerioca kada njegov dunik padne pod steaj, tada
ima status razlunog povjerioca i ima pravo da se odvojeno namiri);
Pojam- Zalono pravo je stvarno pravo na tuoj stvari na osnovu koga povjerilac moe
naplatiti svoje potraivanje iz vrijednosti zaloene stvari, prije ostalih obinih povjerilaca.
Zalono pravo je stvarno pravo na tuoj stvar.
ZP je ogranieno stvarno pravo na tuoj stvari na osnovu kojeg zaloni povjerilac ima pravo
da se iz zaloene stvari odnosno prava namiri ako dunik o dospjelosti ne isplati svoju
obavezu prema povjeriocu.
- ZP je specifino poto je to jedino ogranieno stvarno pravo koje ne moe samostalno da
postoji. ZP pretpostavlja postojanje jo nekog prava, a ZP slui za obezbjeenje tog prava. ZP
je akscesorno, sporedno, supsidijarno: ono moe postojati ako postoji glavno potraivanje, a
glavno potraivanje se bazira na obligacionom odnosu izmeu povjerioca i dunika.
- Kod ZP postoje dva pravna odnosa: osnovni prvavni odnos a to je obligacioni pravni odnos
(npr. ugovor o zajmu, kreditu,...), taj obligacioni odnos se obezbjeuje sa institutom ZP, to
znai da je ZP sporedno, akscesorno pravo i ono slui za obezbjeenje namirenja povjerioca
iz osnovnog odnosa odnosno obligacionog odnosa.
Pravna priroda:
- Zalono pravo je stvarno pravo.

Pored osnovne funkcije da slui za obezbjeenje namirenja povjerioca, ZP slui i da vri

psiholoki pritisak na dunika da izmiri svoju obavezu. Jo jedna funkcija ZP je jako bitna a
to je funkcija mobilizatora odnosno aktivatora: to znai da pomou ZP dunik moe da
obezbjedi mnogo povoljnije uslove za kreditiranje ili povoljnije uslove kod nekog drugog
pravnog posla.
Dvije su vrste obezbjeenja potraivanja: stvarnopravna sredstva obezbjeenja (npr.
hipoteka) i druga vrsta su tzv. lina ili obligaciono pravna.
Osnovna naela zalonog prava:
naelo akcesornosti, oficijelnosti, specijalnosti i nedjeljivosti,
a) Naelo akcesornosti- oznaava da je zalono pravo sporedno pravo i zbog toga zavisno od
prava potraivanja kao glavnog prava. Njegovo postojanje zavisi od postojanja i punovanosti
prava potraivanja. Inae je odreeno da potraivanje mora biti: odreeno, novano, ili bar
mora biti odredljivo! Isto tako u pogledu potraivanja postoji jedan izuzetak, a to je institut
maksimalne hipoteke, to znai da potraivanje mora biti odreeno ili odredivo bar u
najveem iznosu (to je u sluaju kada se ne zna visina potraivanja, a zakonodavac je rekao
kako ne bi bilo pravne nesigurnosti mora se odrediti najvii iznos, moda e on biti manji ali
vii ne moe biti).
b) Naelo oficijelnosti- prema ovom naelu zaloni povjerilac moe namiriti svoje
potraivanje iz zaloene stvari jedino sudskim putem. Da bi mogao realizirati svoje
potraivanje iz vrijednosti zaloene stvari, zaloni povjerilac treba da se obrati sudu i da
zatrai javnu prodaju. Kruto primjenjivanje naela oficijelnosti dovodi do usporenja pravnog
prometa pa je zakonodavac predvidio odreene izuzetke: ako se radi o ZP na pokretnim
stvarima i pravima i ako dunik da izriito pisano odobrenje da se prodaja moe vriti mimo
suda onda povjerilac moe sam da izvri tu prodaju.
c) Naelo specijalnosti-. znai da tano odreena stvar garantuje za tano odreeno
potraivanje;
d) Naelo nedjeljivosti- zalono pravo po svojoj prirodi nedjeljivo. Ovo naelo uspostavlja se
u sljedeem: cijela zalona stvar osigurava potraivanje sve dok ne bude u potpunosti
namireno. Otuda je zalono pravo nedjeljivo.
su u Zakonu o stvarnim pravima navedena dva izuzetka: prvi izuzetak kae ovako, ako
zaloni dunik otui dio nekretnine koji je manji od 1/5 potraivanja a i dalje ima garanciju
koja je dovoljna za obezbjeenje potraivanja, onda je takvo prometovanje validno; drugi
izuzetak je ako se sa vie stvari garantuje namirenje potraivanja i ako se smanji potraivanje
onda zaloni dunik moe traiti da sud ogranii ZP na neke od predmeta koji su bili u
poetku kao obezbjeenje potraivanja povjerioca ali ostaje toliko predmeta koliko je
dovoljno za namirenje povjerioca.
Podjela zalonog prava:
Prema vrsti zaloenog predmeta: ZP na pokretnim stvarima i ZP na nepokretnim stvarima
(hipoteka), s tim to postoji i ZP na pravima (ZP na pravima je specifina vrsta ZP u pogledu
kojeg postoje mnoga pravila koja se primjenjuju u pogledu ZP na pokretnim stvarima);
- prema nainu nastanka:
1.dobrovoljno ZP (moe da nastane putem ugovora i putem testamenta, dobrovoljno ZP na
pokretnim stvarima se stie predajom, i tu je pravni osnov (iustus titulus) ugovor a modus
aquirendi jeste predaja, kod ZP na nekretninama jeste iustus titulus ugovor koji je notarski
obraen, a modus aquirendi jeste upis u ZK), moe biti . 2.) prinudno (osniva se u na osnovu
odluke suda donesene u postupku prinudnog osiguranja potraivanja);

3.) ugovoreno zalono pravio na jednoj strani i 4.) sudsko i zakonsko zalono pravo na
drugoj strani. Ugovorno zalono pravo je osnovni i najei oblik zalonog prava da dunik
neku svoju stvar preda povjeriocu ili da pristane da se njegova nepokretnost optereti
hipotekom. Sudsko zalono pravo- na pokretnim stvarima stie se popisom stvari u izvrnom
postupku. Za razliku od ugovornog sudsko zalono pravo se ne pribavlja predajom . Sud radi
prinudno izvrenje na temelju sudske odluke i ovdje nema pristanka dunika na predaju
stvari. Sudsko zalono pravo na nepokretnim stvarima-stie se kao i ugovorna hipoteka
upisom u zemljine knjige ili druge javne knjige.Zakonsko zalono pravo- zasniva se u
trenutku kada nastanu injenice predviene zakonom. Znai ugovorno zalono pravo moe
nastati samo ako se dunik suglasi da stvar preda u zalogu povjeriocu ili u njegovu korist
optereti svoju nepokretnost,tu uknjiba ne moe imati konstitutivni karakter.
Zalono pravo na pokretnim stvarima- naziva se runa zaloga ili jednostavno zaloga.
Zalogodavac predaje pokretnu stvar u ruke zalonom povjeriocu za osiguranje potraivanja a
ovaj se moe naplatiti iz vrijednosti zaloene stvari ako dunik ne ispuni obavezu u trenutku
dospjelosti. Zalono pravo na pokretnoj stvari najee se zasniva ugovorom, mada moe
nastati i na osnovu sudske odluke i po samom zakonu.
- vue genezu iz rimskog prava, tzv. pignus ili runa zaloga;
- pignus nastaje tako to se zakljui ugovor o zalogu i izrui se zaloena stvar zalonom
povjeriocu;
- dunik je na taj nain u nepovoljnom poloaju poto mora izruiti stvar povjeriocu, sa druge
strane je povjerilac u nepovoljnom poloaju jer on mora da uva to stvar (momentom predaje
povjeriocu na njega prelazi rizik propasti i svi ostali rizici koji mogu toj stvari da se dese);
zbog toga se ZP na pokretnim stvarima u praksi sve manje upotrebljava;
- predmet ZP moe biti ona pokretna stvar koja se moe unoviti, ne moe stvar koja nije u
prometu (res extra commercium ne moe) poto se ne moe unoviti; pored cijele stvari je
nesumnjivo da se moe unoviti i suvlasniki dio;
- prava zalonog povjerioca kod rune zaloge: prve tri su iste za runu zalogu i za hipoteku!
pravo namirenja: to je esencija ZP, ZP postoji zbog namirenja, nema ZP ako nema
namirenja (naravno ako dunik izvri svoju obavezu ne doe do namirenja); ZP je tu
da bi garantovalo namirenje; zaloni povjerilac ima pravo da se namiri po isteku roka
dospjelosti, ako dunik ne ispuni svoju obavezu;
pravo prvenstva: tu se odreuje koji zaloni povjerilac ima pravo da se namiri, kojim
redosljedom; generalno pravilo kod ZP jeste da svaki zaloni povjerilac (runa zaloga
ili hipoteka) ima pravo prvenstva u odnosu na svakog obinog odnosno hirografenog
povjerioca (obini povjerilac je zakljuio prije pravni posao, trebao bi po nekoj logici
da ima prednost meutim zaloni obezbjeeni povjerilac bez obzira kad je zakljuen
ugovor o zalogu on uvijek ima prednost nad obinim povjeriocem); druga dimenzija
prava prvenstva je dimenzija koja se ogleda u odnosu zalonih povjerilaca (kad je vie
ZP na istoj stvari) gdje vai rimsko naelo prior tempore potior iure - raniji u
vremenu jai u pravu;
pravo sledovanja: znai da zaloni povjerilac ima pravo da se namiri bez obzira u
ijim rukama se nalazi zaloena stvar (iako se npr. nakon toga proda);
specifina prava zalonog povjerioca kod rune zaloge:
o pravo na posjed zaloene stvari (runa zaloga nastaje predajom u posjed);
o pravo upotrebe i ubiranja plodova: to pravilo je dispozitivnog karaktera; stranke
se mogu dogovoriti da zaloni povjerilac ima pravo upotrebe i ubiranja plodova ali
u tom sluaju se koristi koje zaloni povjerilac ima od toga odbijaju od trokova,
kamata i glavnice;
o pravo na dopunu zaloge: ako zaloeni predmet ima neki materijalni ili pravni
nedostatak koji moe dovesti do oteanja realizacije ZP onda zaloni povjerilac

ima pravo da trai da se dopuni zaloga

Podzaloga je kad zaloni povjerilac zaloi svoje potraivanje koje ima zaloi radi
obezbjeenja nekog potraivanja koje on ima prema nekom treem licu (postoji i institut
nadhipoteke). Zaloni dunik se o tome obavjetava i poslije tog obavjetenja zaloni dunik
mora da isplati podzalonom povjeriocu ono to je duan svom zalonom povjeriocu.
Prestanak zalonog prava na pokretnim stvarima:
- propau stvari,
- odricanjem zalonog povjerioca,
- konfuzijom: kad se potraivanje i dug spoje u jednoj osobi,
- konsolidacijom: kada povjerilac postane vlasnik zalonog predmeta,
- ispunjenjem uslova,
- protekom roka
ZP na pokretnim stvarima - TZV. registarsko zalono pravo:
- u Zakonu o stvarnim pravima je taj institut samo predvien; u BiH je 2004. godine ve
donesen Zakon o registarskom zalonom pravu;
- ovaj registar vodi Ministarstvo pravde BiH;
- to je ZP na pokretnim stvarima i pravima,
- poto ima pignus sve manju primjenu u praksi poto ne odgovara ni duniku ni povjeriocu
onda je dolo do toga da se pokretna stvar ne predaje zalonom povjeriocu nego stvar dunik
zadrava u svom posjedu ali ih upie u odreeni registar i to je garancija zalonog povjerioca;
to je tzv. bezdravinska zaloga na pokretnim stvarima;
- danas je u svijetu najvei razvoj u ZP u pogledu bezdravinske zaloge na pokretnim
stvarima;
- poto se stvar registruje u Ministarstvu pravde BiH svako tree lice zna ako bi npr. htjelo
kupiti to stvar da je zaloena (publicitet).
Zalono pravo na pravima:
- Koja prava se mogu zaloiti? Samo ona koja se mogu odvojiti od lica i koja su u pravnom
prometu.
- dobrovoljno ZP na hartijama od vrijednosti koje glase na donosioca, povjerilac stie
jednako kao i na pokretnim stvarima, na hartijama po naredbi zalonim indosamentom, na
hartijama koje glase na ime, kao i na potraivanjma putem ustupanja radi osiguranja i
obavjetenjem dunika o tom ustupanju;
- dobrovoljno ZP na ostalim pravima stie se na nain koji je predvien za prenos tih prava,
ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno;
Zlono pravo na nekretninama (HIPOTEKA):
Pojam- Hipoteka je zalono pravo na nepokretnim stvarima koje se stiu upisom
povjerioevog prava u javne knjige, a optereena nepokretnost ostaje i dalje u dravini
dunika. Zalaganje nepokretnosti razlikuje se od pokretnih stvari(rune zaloge) po tome to
dunik ne predaje stvar u dravinu povjeriocu. Hipotekarna nepokretnost ostaje i dalje u
dranini ili posjedu dunika. Hipoteka je redovan nain zalaganja nepokretnost, a i pokretne
stvari se mogu hipotekirati. to je ZP gdje za obezbjeenje potraivanja garantuje
odreena nekretnina;
- predmet hipoteke moe biti svaka nekretnina koja je u prometu; sa
nekretninom su zaloeni i njeni pripadci; moe da bude i suvlasniki dio a
moe da bude i nekretnina u zajednikoj svojini pod uslovom da svi
zajedniari tu nekretninu zaloe

Pribavljanje hipoteke- Hipoteka se stie upisom u zemljinu knjigu na osnovu ugovora koji
zakljuuju hipotekarni povjerilac i dunik. Ugovor predstavlja pravni osnov za nastanak
hipoteke a uz to je potreban i upis. Hipoteka se upisuje u teretni list zemljine knjige. Za upis
hipoteke u zemljine knjige potrebna je zemljino-knjina isprava. To je najee ugovor o
zajmu ali moe biti i neki drugi ugovor.
Predmet Hipoteke Hipoteka se odnosi na nepokretne stvari, ona obuhvata nepokretnost u
cjelini sa svim njenim sastavnim dijelovima. Predmet hipoteke moe biti stan koji se nalazi u
svojini pojedinca ili poslovna poslovna prostorija. Hipoteka moe postojati i na suvlasnikom
dijelu nepokretnosti.
Zajednika (simulativna)hipoteka-se ustanovljava u sluaju kada je vrijednost jednog
zemljino-knjinog dijela manja od iznosa potraivanja. Zajednika hipoteka se upisuje u
zemljine knjige tako to se jedan zemljino- knjini uloak oznaava kao glavni a ostali
zemljino-knjini uloci oznaavaju se kao sporedni. znai da vie nekretnina
garantuje za namirenje potraivanja. Te nekretnine ne moraju da pripadaju
jednom licu. Zaloni povjerilac ima pravo da odluuje iz kojih nekretnina e
da se namiri.
Hipoteka i potraivanje-kao i svaki zaloni povjerilac hipotekarni povjerilac ima dvije vrste:
1. pravo potraivanja prema duniku. 2. zalono pravo na hipotekarnoj nepokretnosti.
Hipotekarni povjerilac ima najprije pravo da zahtjeva namirenje iz vrijednosti hipotekovne
nepokretnosti, ako hipotekarni dunik ne ispuni svoju obvezu o dospjelosti. Hipotekarni
povjerilac ima pravo prvenstva prilikom naplate potraivanja iz vrijednosti hipotekovne
nepokretnosti. On ima pravo da se naplati prije obinih povjerilaca bez obzira da li je njihovo
potraivanje nastalo prije ili poslije prava potraivanja hipotekarnog povjerioca.
Prijenos hipoteke-Hipotekarni povjerilac moe prenijeti svoje pravo potraivanja prema
duniku na tree lice. Zajedno sa potraivanjem na tree lice prelazi i hipoteka kao sporedno
pravo. Sopstvenik moe prodati hipotekarnu nepokretnost i prenijeti pravo svojine na tree
lice. U tom sluaju on ostaje dunik hipotekarnog povjerioca., a hipoteka optereuje
nepokretnost koja se nalazi u svojini kupca.
Prestanak hipoteke:
- kad prestane potraivanje prestane i hipoteka ali je potrebno i brisanje iz
javnih knjiga;
- propau zaloene nekretnine;
- odreknuem zalonog povjerioca;
- konfuzijom: kad se potraivanje i dug spoje u jednoj osobi;
- konsolidacija: ako hipotekarni povjerilac postane vlasnik zaloene
nekretnine;
- ispunjenjem uslova;
- protekom roka;
- prodajom nekretnina za plaanje duga hipotekarnog dunika;
- amortizacija.
Prava zalonog povjerioca kod hipoteke
pravo namirenja: to je esencija ZP, ZP postoji zbog namirenja, nema ZP ako nema
namirenja (naravno ako dunik izvri svoju obavezu ne doe do namirenja); ZP je tu
da bi garantovalo namirenje; zaloni povjerilac ima pravo da se namiri po isteku roka
dospjelosti, ako dunik ne ispuni svoju obavezu;
pravo prvenstva: tu se odreuje koji zaloni povjerilac ima pravo da se namiri, kojim
redosljedom; generalno pravilo kod ZP jeste da svaki zaloni povjerilac (runa zaloga
ili hipoteka) ima pravo prvenstva u odnosu na svakog obinog odnosno hirografenog
povjerioca (obini povjerilac je zakljuio prije pravni posao, trebao bi po nekoj logici

da ima prednost meutim zaloni obezbjeeni povjerilac bez obzira kad je zakljuen
ugovor o zalogu on uvijek ima prednost nad obinim povjeriocem); druga dimenzija
prava prvenstva je dimenzija koja se ogleda u odnosu zalonih povjerilaca (kad je vie
ZP na istoj stvari) gdje vai rimsko naelo prior tempore potior iure - raniji u vremenu
jai u pravu;
pravo sledovanja: znai da zaloni povjerilac ima pravo da se namiri
bez obzira u ijim rukama se nalazi zaloena stvar (iako se npr.
nakon toga proda);
specifina prava zalonog povjerioca kod hipoteke:
o pravo na prodaju zaloga prije vremena dospjelosti (znai ako se
dunik ponaa tako da smanjuje vrijednost zaloene nekretnine,
zaloni povjerilac ima pravo zatraiti da sud opozori dunika da se
tako vie ne ponaa, ako se dunik i pored upozorenja nastavi
tako da ponaa onda hipotekarni povjerilac ima pravo da trai
namirenje i prije vremena dospjelosti; kod ovoga dunik doprinosi
da doe do prijevremenog namirenja poto je stalno unitavao i
na taj nain smanjivao vrednost zaloene nekretnine);
o nema pravo na upotrebu zaloene nekretnine: zaloena
nekretnina uvijek ostaje u posjedu zalonog dunika; hipotekarni
povjerilac se obezbjeuje sa upisom u javne knjige; nain
nastanka kod dobrovoljne hipoteke i kod sudske hipoteke jeste
uknjiba u javne knjige (modus aquirendi);
Kod hipoteke je dolo do najvie novina koja predvia zakon:
- raspolaganje neizbrisanom hipotekom: ovdje je dolo do odstupanja od
naela akscesornosti; hipoteka nastaje uknjibom u javne knjige to znai
da i prestaje brisanjem iz javnih knjiga; kada prestane potraivanje za koje
garantuje odreena nekretnina dunik ima pravo da hipoteku koja je
garantovala za prolo potraivanje, prenese na neko drugo potraivanje
nekog drugog povjerioca; primjer: ima vie hipotekarnih povjerilaca i to
prvog, drugog, treeg itd. reda, hipotekarni povjerilac prvog reda se namiri
tako to mu dunik plati potraivanje, njegova hipoteka prestaje poto
nema potraivanja - to ne znai da hipoteka drugog ranga postaje
hipoteka prvog ranga nego dunik prenosi tu svoju hipoteku na novo
potraivanje ali to novo potraivanje ne smije da bude vee od ovog
dosadanjeg potraivanja;
- zabiljeba zadravanja prvenstvenog reda: u sluaju brisanja hipoteke
vlasnik hipoteke odnosno zaloene nekretnine moe zabiljeiti prvenstveni
red na neko novo potraivanje kojem e on garantovati u roku od 3 godine
s tim to hipoteka umjesto koje e stupiti nova hipoteka e da prestati ako
se stara ne izbrie u roku od godine dana;
- amortizacija hipoteke: ZP na nepokretnostima prestaje ukidanjem na
osnovu odluke zemljinoknjinog suda i brisanjem iz zemljine knjige
ako je proteklo najmanje 30 godina od uknjienja hipotekarnog
potraivanja, a u sluaju kad ima daljih upisa koji se odnose na nju od posljednjeg od tih upisa,
ako nije mogue pronai one koji su prema upisima ovlaeni, ni
njihove pravne sljednike,
ako kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni

kamate, niti se pravo na koji drugi nain ostvarilo.

Sud e u gornjim sluajevima objaviti oglas da se prijave svi koji smatraju
da imaju prava na hipotekarnom potraivanju ili u vezi sa njim, te odrediti
rok od godinu dana za prijavu, uz navoenje posljednjeg kalendarskog
dana za podnoenje prijave. Oglas se objavljuje u Slubenom glasniku RS i
na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi odgovarajui nain. Ako u
tom roku nema prijava sud e dopustiti amortizaciju hipotekarnog
potraivanja i odrediti brisanje hipoteke i drugih upisa koji se na nju
odnose. A ako bude u odreenom roku podnesena prijava onda e sud
obavijestiti onoga koji zahtijeva amortizaciju, i uputiti ga na parnicu o
postojanju hipotekarnog potraivanja, i obustaviti postupak amortizacije.
Na kraju zakona u posebnim odredbama postoje odredbe o brisanju
hipoteke koje su nastale prije prelaska nekretnine u drutveno vlasnitvo:
ako se neko lice u roku od godinu dana javi onda e se voditi parnica u
sudu.
Zatita hipoteke:
Zaloni povjerilac ima pravo da zahtijeva od vlasnika zaloga da prizna i
trpi njegovo zalono pravo, te da trpi izvravanje ovlaenikovog prava na
zaloenoj stvari, da proputa initi na zalogu ono to je zbog
ovlaenikovog prava duan da proputa i da od njega i treih lica
zahtijeva predaju stvari, odnosno prestanak uznemiravanja. Ovo pravo ne
zastarjeva.

Zalono se pravo moe tititi sa 2 tube:

1. VINDICATIO PIGNORIS ili zalona tuba (slino kao actio rei vindicatio) njome se slui zaloni povjerilac koji ima zalono pravo na pokretnini i
njome on trai predaju zaloga od treeg lica ili prestanak uznemiravanja
2. HIPOTEKARNA TUBA je tuba protiv zalonog dunika kao vlasnika
zaloga kojom se trai od njega da trpi namirenje trabine iz zaloga
U svim tubama tuitelj je duan dokazati postojanje svog zalonog prava i
tuenikov in onemoguavanja ili uznemiravanja. Obe su nezastarive
Zakon poznaje i tubu pretpostavljenog zalonog povjerioca kojom titi
svoje pretpostavljeno zalono pravo (onaj koji ne moe dokazati svoje
zalono pravo).
10.PRAVO GRAENJA
Pravo graenja jeste ogranieno stvarno pravo, novi institut, jedino novo
stvarno pravo - do sada nije postojalo u domaem zakonodavstvu.
Pravo graenja je ogranieno stvarno pravo na osnovu koga korisnik prava
graenja ima pravo da na povrini zemljita ili ispod povrine zemljita
napravi zgradu, a vlasnik zemljita je duan to da trpi. Ovdje postoji
zemljite koje je u vlasnitvu drugog lica. Na tom zemljitu se konstituie
pravo graenja. Zakon izuzetno doputa pravo graenja na svom
zemljitu.
Nosilac prava graenja je lice u iju je korist to pravo osnovano ili je na njega preneseno.
Vlasnik zemljita moe biti nosilac prava graenja na svome zemljitu.

Pravo graenja je otuivo i nasljedivo, a prenosivo je samo zajedno sa

zemljitem.
Onaj tko konstituie pravo graenja i na osnovu prava graenja on napravi nekretninu na tom
zemljitu s tim to plaa vlasniku zemljita ne cijenu zemljita nego mjesenu zakupninu.
Zgrada i pravo graenja ine pravni odnos. Zemljite je povezano pravom graenja ali ono
pripada drugom licu. Pravo graenja moe se ograniiti pravnim poslom na svaki nain koji
nije suprotan zakonu, ili njegovoj prirodi, ili pravima treih lica.
Pravo graenja moe nastati:
- na osnovu pravnog posla: nastaje uknjibom u javne knjige, pravo
graenja stie se dvostrukim upisom u zemljinu knjigu, i to njegovim
upisom kao teret na zemljitu koje optereuje, i njegovim upisom
zemljinoknjinog tijela u za to novoosnovanom zemljinoknjinom uloku.
- na osnovu odluke suda: u postupku diobe i ostavinskom postupku; i to
pravo se upisuje u zemljinu knjigu ali upis ima samo deklaratorni
karakter.
Pravo graenja kao pravo na neijem zemljitu uiva zatitu
odgovarajuom primjenom pravila o stvarnim slubenostima, a kao
nepokretnost u pravnom pogledu odgovarajuom primjenom pravila o
zatiti prava svojine.
Prestanak prava graenja:
- popau zemljita;
- sporazumom;
- odreknuem korisnika prava graenja;
- najee prestane istekom ugovorenog vremena (obino se ugovara na
period od 99 godina);
- ispunjenjem uslova, roka,
- ukidanjem prava graenja, uslovi: ako titular prava graenja u roku od 10
godina na pravo graenja ne napravi zgradu onda vlasnik zemljita ima
pravo da se ukine pravo graenja; ako titular prava graenja napravi
zgradu ali se ta zgrada srui onda titular prava graenja mora u roku od 6
godina da napravi zgradu - taj rok poinje da tee od prvog dana naredne
godine nakon godine kad je zgrada sruena, ali rok ne tee dok postoje
okolnosti pod kojima zastaje rok odraja.
Posljedice prestanka graenja: - S prestankom prava graenja postaje pripadnost
zemljita ono to je pravom graenja bilo od zemljita pravno odvojeno. Na odnos
vlasnika zemljita i lica kome je prestalo pravo graenja, primjenjuju se pravila po kojima
se prosuuju odnosi nakon prestanka prava plodouivanja, ako nije zakonom drugaije
odreeno. Vlasnik je duan licu kome je prestalo pravo graenja dati onoliku naknadu za
zgradu koliko je njegova nepokretnost u prometu vrjednija s tom zgradom, a ne bez nje
Pravo nadogradnje Pravo nadogradnje je pravo izgradnje jednog ili vie posebnih dijelova
nepokretnosti na postojeoj zgradi.Na pravo nadogradnje primjenjuju se propisi o pravu
graenja, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno i ako se ne protivi njegovoj
prirodi.Pravo nadogradnje se ne moe otuiti ni opteretiti bez saglasnosti vlasnika zgrade i
nosioca drugih stvarnih prava na nepokretnosti.Nadogradnjom se stie pravo svojine na
nadograenom dijelu i pravo susvojine na cijeloj nepokretnosti, a pravo nadogradnje
prestaje.Zalono pravo na pravu nadogradnje prelazi na nadograeni dio nepokretnosti i na
pravo susvojine na nepokretn

Tua prava Tua stvarna prava koja su bila teret prava graenja prestaju s prestankom toga
prava, ako zakonom nije drugaije odreeno. Zalono pravo koje je teretilo pravo graenja
nakon prestanka toga prava tereti naknadu koju je vlasnik duan licu ije je pravo graenja
prestalo. Slubenosti, stvarni tereti i zalona prava u korist i na teret prava graenja sa
zgradom, ostaju kao slubenosti i stvarni tereti u korist, odnosno na teret zemljita sa
zgradom, a s dotadanjim prvenstvenim redom.
11.REALNI TERETI
Pojam: Realni teret daje svom korisniku ogranieno stvarno pravo na
nepokretnosti koju optereuje ovlaujui ga da mu se na teret njene
vrijednosti periodino daju stvari ili ine radnje koje su sadraj tog realnog
tereta.
- RT je teret nekretnine koje neko tree lice ima na teret vrijednosti
nekretnine.
- izvrava ga vlasnik nekretnine; Realni teret obavezuje vlasnika optereene
nepokretnosti da korisniku tereta ispunjava sadraj tereta, za to odgovara vrijednou te
nepokretnosti. Osnovna obaveza iz realnog tereta ne zastarijeva.
Sadraj realnog tereta moe biti mogua, doputena i odreena, ili
odrediva radnja periodinog davanja stvari ili novca, ili drugih radnji koje
imaju novanu vrijednost. Radnja koja ini sadraj RT ne mora biti u vezi
sa ekonomskom namjerom optereene nepokretnosti, niti sluiti
ostvarivanju ekonomske namjene korisnikove neporektnosti. Sadraj RT je
periodino davanje, tj. radnja koja traje kontinuirano.Promjena sadraja realnog
tereta doputena je samo u sporazumu sa vlasnikom optereene nepokretnosti.
Radnja jednokratnog davanja ili injenja koje ima novanu
vrijednost moe biti sporedni sadraj RT. Realnim teretom moe biti
optereena jedna ili vie nepokretnost koje mogu biti predmet zalonog prava. S
optereenom nepokretnou optereeni su i svi njeni pripaci.
Nastanak realnog tereta:
- na osnovu pravnog posla: pravni posao mora da bude u obliku
notarski ovjerene listine, RT se onda uknjiuje u teretni list nekretnine i to
je modus aquirendi; ako nisu ispunjene sve pretpostavke odreene
zakonom za upis u ZK, RT stie se predbiljebom, pod uslovom da se
predbiljeba naknadno opravda.
- odlukom suda ili drugog nadlenog organa: nastaje danom
pravosnanou odluke sude u postupku diobe, ostavinskom postupku, i u
drugim sluajevima odreenim zakonom. Na osnivanje RT shodno se
primjenjuju odredbe ovog zakona o osnivanju slubenosti. Lice koje RT
stekne na osnovu pravosnane odluke suda ovlaeno je da trai upis tog
prava u ZK.
RT se ne moe odvojiti od nekretnine, moe da postoji u korist lica ili u
korist vlasnika odreene nekretnine. RT je neprenosiv ako je konstituisan u
korist lica.
Realni teret je osnovan kada su ispunjeni svi zakonom propisani uslovi.

Vrste realnih tereta

Nepokretnost moe biti optereena realnim teretom, u korist svakog vlasnika odreene
nepokretnosti (povlasna nepokretnost) daje vlasniku te nepokretnosti ogranieno stvarno
pravo na optereenoj nepokretnosti koje ga ovlauje da mu se periodino daju stvari ili
izvravaju radnje koje su sadraj tog stvarnog tereta.Realni teret koji je osnovan u korist neke
nepokretnosti kao povlasne ne moe se razdvojiti od svojine te nepokretnosti te je prenosiv
samo zajedno s tom nepokretnou.Mogu se prenijeti na drugo lice, ako zakonom nije
drugaije odreeno.
Realni teret u korist lica daje ovlaeniku ogranieno stvarno pravo na optereenoj
nepokretnosti koje ovlauje da mu se periodino daju stvari ili izvravaju radnje koje su
sadraj tog realnog tereta, ne moe se prenositi sa ovlaenika na drugo lice, ako zakonom
nije drugaije odreeno.
Zatita realnnog tereta?
- Prvi nain je da korisnik RT tui vlasnika nekretnine na iji teret postoji RT
radi utvrivanja postojanja RT.
- Drugi nain je ako neko tree lice ometa ili spreava izvravanje sadraja
RT onda korisnik RT ima pravo tubom da zahtijeva da to ometanje ili
spreavanje prestane.
Prestanak realnog tereta:
Realni teret prestaje njegovim brisanjem u zemljinoj knjizi.
Ako izgubi realnu svrhu
Brisanje realnog tereta moe se zahtijevati zbog:
-propasti optereene ili povlasne nepokretnosti,
- stavljanje izvan prometa optereene i povlasne nepokretnosti,
-odricanja korisnika tereta,
- isteka vremena na koje je bio osnovan ili ispunjavanjem raskidnog uslova pod kojim
jebio osnovan,
- donoenja odluke suda o amortizaciji tereta,
- smrti lica u iju je korist bio osnovan, ako stvarni teret nije izriito osnovan i za njegove
nasljednike.
-Ako izgubi realnu svrhu
12. ZEMLJINI REGISTRI
Pojam- Zemljini registri su javne knjige u koje se upisuju nepokretne stvari i prava koja se
odnose na nepokretnosti. Voenje podataka o nepokretnostima ima za cilj da licima koja se za
to interesiraju omogui saznanje o tanom poloaju, prostiranju i granicama nepokretnosti,
vrsti i kvalitetu zemljita, zgradama, kao i o pravima koja se na zemljitu nalaze.
Zemljine knjige
Zemljine knjige su javni registri koje vode sudovi i u koje se upisuju nepokretne stvari i
stvarna prava na nepokretnostima kao i neka obligaciona prava na ovim stvarima. U zemljinu
knjigu upisuju se dvije vrste nepokretnosti to su: zemljita i zgrade. Zemljine knjige su javne
knjige, zato to ih vode sudovi kao javne vlasti, a podaci koji se vode u njima dostupni su
svima.
U zemljine knjige upisuju se nepokretne stvari.
Sistemi ZK:

- Torensov ili australijski: postoji u Australiji gdje odreeni korisnik sam obavlja odreene
stvari, uz pomo geodetskog vjetaka podnosi prijavu za uknjibu nekretnina i na taj nain se
vri evidencija;
- francuski: je sistem koji je zasnovan na principu personalnih folija, dok je kod nas po
principu realnih folija; interesantan je poto se u francuskoj pravo na nekretninama na osnovu
pravnog posla ne stie uknjibom kao kod nas nego se stie ugovorom;
- austrijsko njemaki: to je na sistem; zasnovan je na katasteru;
Katastar zemljita Zemljine knjige imaju za osnovu katastar zemljita. Katastar je
evidencija o zemljitu koja sadri podatke o poloaju, obliku, i povrini zemljinih parcela o
nainu koritenja (kulturi) i plodnosti i o katastarskom prihodu i korisniku. Katastar je javna
knjiga. Svako moe dobiti uvid u podatke katastra u slubenim prostorijama nadlenog
geodetskog zavoda. Osnovna jedinica u sistemu katastra je katastarska parcela. To je dio
zemljita koje se koristi na isti nain i pripada istom sopstveniku. U katastru su sve
katastarske parcele oznaene brojevima poev od jedan na dalje. Vie parcela ini katastarsku
opinu, ona obuhvata podruje jednog naseljenog mjesta.
Sastav zemljinih knjiga
Zemljina knjiga se sastoji od : a) glavne knjige, b) zbirke isprava A u irem smislu spadaju
jo i c) zbirka katastarskih planova, d) registri, e) pomona evidencija(dnevnik).
A). Glavna knjiga- U glavnu knjigu se upisuju zemljita i zgrade i prava na nepokretnostima.
Sva zemljino-knjina prava se stiu i prestaju upisom u glavnu knjigu. Glavna knjiga se
sastoji od zemljino-knjinih uloaka. Svaki od njih ima svoj redni broj. --Zemljino-knjini
uloak- je sastavni dio glavne zemljine knjige. Glavna knjiga je skup zemljini-knjinih
uloaka povezanih i proiveni jemstvenikom u jednu cjelinu. U zemljino-knjini uloak
upisuje se jedno zemljite ili zgrada. Zemljini knjini uloak ima tri lista to su:
popisnog: upisuju se parcele sa svim relevantnim podacima; je najvaniji dio ZK
uloka;
vlasnikog: tko je vlasnik; evidentira se pravni osnov na osnovu ega je dolo do
odreenog stvarnog prava;
teretnog: evidentiraju se tereti; npr. slubenosti, realni tereti, hipoteka
B) Zbirka isprava- je skup isprava na osnovu kojih se vre upisi u glavnu knjigu.Za svaki
upis potrebno je sudu podnijeti odreene isprave. Zbirka isprava moe samo objanjavati
nedovoljno jasne upise.
C) Katastarski planovi- je dio zemljine knjige. Sve promjene u pogledu zemljino-knjinog
dijela podaci o objektima na zemljitu i predstavljanja u planovima sprovode se i u katastru i
u zemljinoj knjizi.
D) Registri-su pomone knjige koje omoguavaju lake i bre snalaenje u glavnoj knjizi.
Postoje registri: stvarni registar, i imenik. Stvarni registar predstavlja popis katastarskih
parcela u jednoj katastarskoj opini. Parcele su navedene onim redom kojim su oznaene u
katastarskom planu . Kada se zna broj katastarske parcele lako se moe pronai broj
zemljino-knjinog uloka u kome su upisani svi potrebni podaci.
Imenik- predstavlja abacedni spisak vlasnika zemljino-knjini prava . Uz ime lica navedeni
su brojevi zemljino-knjinih uloaka u kojima su upisana njegova prava i to posebno za
vlasniki list, a posebno za teretni list.
ZEMLJINO KNJINO PRAVO-Zemljino knjino pravo jeste pravo koje se bavi
evidencijom i sticanjem stvarnih prava na nekretninama. ZK pravo prouava zemljine knjige
koje su javni registri u pogledu nekretnina.

Pod naelima zemljino-knjinog prava podrazumijeva se najbolja pravila koja vae u ovij
oblasti. To su sljedea naela; naelo upisa, naelo javnosti, naelo pouzdanja u zemljine
knjige, naelo prvenstvenog reda i naelo legaliteta.
1. Naelo upisa- modus aquirendi (upis u javne knjige) oznaava da se stvarna prava na
nepokretnostima mogu stei samo upisom u zemljine knjige. Stvarna prava na
nepokretnostima se stiu i prestaju upisom u zemljine knjige.
2.Naelo javnosti- Zemljine knjige su javne knjige to znai da je njihova sadrina dostupna
svima. Svatko moe zatraiti da pogleda bilo koji zemljino-knjini uloak i zahtijevati da mu
se izda pismeni izvod iz zemljinih knjiga. druga strana naela javnosti je to ih vode javni
organi - osnovni sudovi;
3. Naelo povjerenja u zemljine knjige- upuuje na to da je sadrina zemljinih knjiga
vjerodostojna, a to znai istinita i potpuna. O povjerenju u zemljine knjige govori se o
pozitivnom i negativnom povjerenju ili pouzdanju. Pozitivno- ako se moe pouzdati da je sve
to je upisano u knjige zaista postoji, znai ako su zemljine knjige uredno voene.
Negativno- ako knjiga nije voena u redu i ako se neto izbrisalo pa nepostoji u zemljinoj
knjizi.
4.Naelo legaliteta-oznaava da se zemljino knjini sud ispituje po slubenoj dunosti da li
su ispunjeni zakonom predvieni uvjeti za upis. Ako prijedlog za upis koji je podnijela
stranka ne ispunjava potrebne uvjete sud e odbiti molbu za upis.
5.Naelo prioriteta ili prvenstva- ureuje pravno dejstvo jednog upisa u odnosu na drugi
upis prema vremenskom redoslijedu. Raniji upis uiva prioritet u odnosu na kasnija, a ovaj u
odnosu na jo kasnije upise. prvenstvo u ZK se ne rauna od momenta upisa nego od
momenta podnoenja zahtjeva za upis; zbog toga u svakom podnesku stoji dan, sat i minut
kad je bio primljen zahtijev.
Vrste upisa u zemljine knjige:
- uknjiba: znai konaan, definitivan nain sticanja ili gubljenja odreenih stvarnih prava na
nekretnini; postoji uknjiba sticanja - intabulacija i uknjiba brisanja - ekstabulacija;
uknjiba je u naem pravnom sistemu kauzalna to znai da mora da se zasniva na valjanom
pravnom osnovu; da bi uknjiba bila valjana moraju da budu ispunjeni slijedei uslovi:
uknjiba mora da se trai protiv onog lica koji je u ZK upisan kao vlasnik;
uknjiba mora da bude na osnovu pravno valjane isprave;
za uknjibu mora da postoji tzv. klauzula intabulandi (to znai definitivan,
bezuslovan pristanak ranijeg vlasnika da se na njegovo mjesto uknjii novi vlasnik;
ona moe da bude navedena u ugovoru ili u anexu ugovora);
- predbiljeba: jeste upis pod uslovom naknadnog opravdanja; ako se ne opravda nema
pravni uinak; ako se opravda onda se upis rauna od momenta upisa predbiljebe;
- zabiljeba: je obavjetavanje o odreenim pravno relevantnim okolnostima koje mogu da
budu od uticaja za odreene nekretnine (npr. zabiljeba maloljetnosti, zabrana otuenja ili
optereenja, zabrana hipotekarne tube...)