Savjet za naruivanje brusnih traka

Savjeti i preporuke
Savjet za naruivanje brusnih traka
Renotex je u svome pedesetogodinjem radu stekao veliko iskustvo kod izrade svih vrsta brusnih traka. Jedini smo
koji moemo proizvoditi sve modele i kvalitete brusnih traka za pojedinu granu proizvodnje.
Vrlo bitno je kod izrade svih brusnih traka odrediti koja vrsta spoja se primjenjuje kod izrade. Odabir odgovarajueg
spoja uvelike pridonosi kvaliteti bruenja. Karakteristike i primjena spojeva:
OBIAN PREKLOPNI SPOJ - iroke i uske trake na papiru i na platnu (S1)
POLUPREBRUENI SPOJ - za sve granulacije gdje se ne moe postupkom S1 debljina spoja izraditi na nulu; za
iroke i uske trake na platnu (S2)
SPOJ CIK-CAK S FOLIJOM - za sve trake za obradu stakla i trake namijenjene vodootpornom bruenju; za neke
trake za obradu inox-a; za sve parketarske trake (S3)
SPOJ RAVNI S FOLIJOM - isto kao S3 ali za granulacije ispod 60 (S4)
POTPUNO PREBRUEN SPOJ - za to mirniji hod trake; mora se posebno navesti na narudbi (S5)

Upute za sigurno rukovanje brusnim materijalima i njihovo skladitenje:

Proizvode skladititi na sobnoj temperaturi od 18-22C

Relativna vlanost zraka mora biti u granici od 45-65%.

NEPOELJNI UVJETI SKLADITENJA

U neposrednoj blizini izvora topline

Velike razlike u temperaturi (toplo-hladno)
Nikada ne skladititi robu direktno na beton ili izvor vlage

Renotex propisuje sigurnosne i tehnike elemente za rukovanje proizvodima zbog to sigurnijeg i lakeg
rukovanja.
Neadekvatno skladitenje moe dovesti do smanjenja vijeka trajanja brusnih materijala!

Brusne trake na papiru

Brusni program
Brusne trake
Brusne trake na papiru
Brusne trake izraene od brusnog papira, osnovna im je namjena bruenje drveta. Ovisno o vrsti i nainu
bruenja, potrebno je definirati vrstu brusnog papira kako bi se dobila to kvalitetnija izbruena povrina uz
minimalnu

potronju

brusnog

papira.

Razlikujemo nekoliko vrsta brusnog papira s njihovim namjenama:

Brusni papir sa strukturom otvorenog zrna primjenjuje se za bruenje mekog drveta i smolastih materijala
te elemenata s prisutnou ljepila.
Brusni papir sa strukturom zatvorenog zrna primjenjuje se za bruenje tvrdog drveta i reime rada s
poveanim optereenjem.
Brusni papir za bruenje laka najee u finijim granulacijama namijenjen iskljuivo za bruenje laka u
procesu postupka lakiranja.
Brusni papir za runo bruenje laka vrlo fleksibilan brusni papir za runo bruenje laka.

U ponudi postoje uske i iroke trake.

NAPOMENA: Za vrlo teke reime rada u drvnoj industriji preporuamo brusne trake izraivati od brusnog
platna zbog njegove izdrljivosti i dugotrajnosti.

Brusne trake na platnu

Brusni program
Brusne trake
Brusne trake na platnu
Brusne trake na platnu BT izrauju se iz brusnog platna razliite kvalitete za bruenje na automatskim i runim
brusilicama. Namijenjene su obradi metala, stakla, kamena, drva, plastike i drugih materijala. Traka se izrauje iz

nekoliko podloga brusnog platna i to sa oznakama:

Y vrlo tvrda i teka traka grubo bruenje
X tvrda i srednje tvrda traka standardno bruenje
J mekana i lagana traka za fino bruenje
J-flex vrlo mekana i lagana traka za fino bruenje sloenih oblika.

S obzirom na kvalitetu brusnog zrna trake na platnu dijelimo u nekoliko skupina:

Aluminij-oksid (Al-ox) koriste se u obradi metala, drva

Zyrkon (Z)- koriste se kod obrade inox-a i aluminija
Silicijev karbid (SiC) koristi se kod bruenja stakla, kamena, gusa
Keramika (C) slui za obradu vrlo tvrdih materijala u vojnoj i avio industriji te za obradu raznih turbinskih
komponenti.

Kod narudbe je posebno vano napomenuti da li se trake koristi za suho ili mokro bruenje.

DODATCI
GRAFITNO PLATNO koristi se na svim strojevima gdje se pritisak ostvaruje pomou papue. Grafitni nanos sa
svojom masnoom omoguava laki rad stroja sa smanjenim zagrijavanjem i optereenjem to omoguava bolja
antistatika

svojstva

brusnog

papira.

PODLONA PJENA ILI FILC izrauje se u raznim irinama i tvrdoama prema zahtjevu kupaca. Stavlja se ispod
ispod grafitnog platna.

Filc u traci 5, 10mm

Podlona pjena 5mm

Papir
A = Priblino 95 g/m2
B = Priblino 105 g/m2
C = Priblino 110 g/m2
D = Priblino 130 g/m2
E = Priblino 250 g/m2
F = Priblino 300 g/m2
Platno
X = Pamuno platno, teko
J = Pamuno platno, lako
XF = Pamuno platno, teko, fleksibilno
JF = Pamuno platno, lako, veoma fleksibilno

Y = Poliester platn

Tehnologija bruenja
TEHNOLOGIJA BRUENJA
Pravilno nanoenje temeljnog sredstva osnova je dobrog lakiranja

Profesionalci koji dobro poznaju tehnologiju povrinske obrade i kojima je lakiranje sastavni dio posla
uvijek e u razgovoru skrenuti pozornost na problem kvalitetnog pripremnog bruenja ili meubruenja
temelja za zavrno lakiranje. Budui da je tehnologija bruenja kompleksno podruje, ovdje
emo se osvrnuti samo na bruenje laka, i to bruenje pigmentiranih temelja u pripremi za visoki sjaj.

P RI P RE MA POV RI NE LA KI RA NJ A
Tehnologija visokog sjaja zahtijeva posebnu brigu o nekoliko elemenata procesa lakiranja ukoliko se eli
dobiti maksimalan rezultat. Prvi i najbitniji jest kvaliteta MDF-a, koja ovisi o sastavu drvne mase i
kvaliteti ljepila. Eventualne nepravilnosti na MDF-u mogu se odstraniti brusilicom koja ima tvrdi gumeni
valjak. Idealno bi bilo kada bi se egalizacija izvela tvrdim valjkom i brusnim papirom granulacije 150
180 te segmentiranom papuom granulacije 180. Tim nainom dobiva se kvalitetna povrina te je
nepotrebna aplikacija izolatora.

NA NO ENJ E TEMELJ A
Na tako pripremljenu povrinu nanosi se cca 750900 gr/m2 trokomponentnog temelja poliesterina.
Tako jaki sloj temelja nanosi se u intervalima 2030 min tehnikom mokro na mokro bez meubruenja
kako bi se dobila dovoljno debela i kvalitetna glazura da dri visoki sjaj, jer drvo je porozan materijal i
ima tendenciju povlaenja temelja, a time i sjajnog laka. Nita to se lako brusi ne dri sjaj, staro je
majstorsko pravilo.
Specifino za poliesterin jest vrijeme njegova suenja. Potrebno ga je suiti 2448 sati na sobnoj
temperaturi da bi se potpuno osuio. Nedovoljno osuen, lijepi se za brusni papir, to loe utjee i na
kvalitetu bruenja.

B RU ENJ E T EMELJ A
Pravilno osuen temelj idealno je brusiti sustavom dvostruke transverzalne grupe, gdje brusna
trakaobrauje povrinu fronte popreno u odnosu na njezin smjer kretanja. Jako bitna stvar u takvu
bruenju jest krutost segmenata brusne papue brusni papir mora rezati valove i nepravilnosti na
temelju, a ne prilagoivati se plohi (kopirati je). Takozvano kopiranje, kojim se veina proizvoaa
ponosi, jest prilagoivanje papua ili segmenata profilu fronte, a rabi se u potpuno druge svrhe. Iz
navedenog se vidi zato je potreban toliki nanos temelja i zato seradi poliesterinom. Takoer je sad
jasno zato bruenje za visoki sjaj profesionalci poinju granulacijom 240 (jer tako gruba granulacija
eliminira sve valove).
Sva sljedea bruenja finijim granulacijama rade se po pravilu struke, dakle jedna po jedna granulacija
bez preskakanja, kako bi se potpuno izvukli risevi prethodnog, grubljeg bruenja i povrina postupno
postajala sve glatkija.

K VA LI T ETA N STROJ KVA LI TETNO BRU ENJ E

Jedan od proizvoaa brusilica za lak koji je implementirao neka nova rjeenja u sustav dvostruke
transverzalne grupe bruenja jest tvrtka Arnaboldi. Njezin model ETGA 1600 T2 ima puno specifinosti
koje nema nijedan stroj u komercijalnoj prodaji: elektroniko oitanje elemenata, rad na vrlo malim
pritiscima (milibari) kao i poseban sustav upravljanja tamponima preko zranih jastuka. Meu
posebnosti te brusilice ubraja se i mogunost povrata komada, koja za rad na stroju ne zahtijeva vie
od jednog radnika. To je vrlo isplativo u malim pogonima, kojima je u raspodjeli rada bitan svaki
djelatnik. Sljedea je posebnost rad na malim pritiscima, to omoguuje bruenje temelja, ali isto tako i
visokog sjaja pred poliranje. Svakako treba spomenuti i cijenu stroja, vie nego prihvatljivu s obzirom na
cijene strojeva konkurentskih proizvoaa.

Kao savreniji sustav bruenja visokog sjaja valja spomenuti konfiguraciju transverzala: superfinitore /
papua s pomonom tepih-podlogom transverzalna grupa bruenja scotch brite
Ta konfiguracija upotrebljava se u linijskim sustavima. Poveava radni kapacitet i kvalitetu, to rezultira
i osjetno veom nabavnom cijenom. Mnogobrojne opcije omoguuju konfiguriranje stroja prema
zahtjevima kupca.
ITL osim Coste zastupa i proizvoae Arnaboldi. Sva tri izrauju vrhunske strojeve, a kupcu e pomoi
da odabere optimalnu opciju za svoju proizvodnju.
Takve sustave proizvodi Costa, a tvrtka ITL njezin je zastupnik za Hrvatsku. Zbog sofisticiranosti,
strojevi za bruenje laka svrstavaju se u vii cjenovni razred, ali nakon kupnje zadovoljstvo je
zajameno, osobito ako su prije kupnje takvi radovi izvoeni runo.

Poliranje kao obrada povrine visokog sjaja

Poliranje je postupak obrade kojim se eliminira praina koja je na lakiranu povrinu pala tijekom
lakiranja ili suenja. Uvrijeeno je miljenje kako je lake lakirati visokim sjajem jer se povrina nakon
nanoenja laka moe obraivati i popravljati bruenjem i poliranjem, dok mat ili polumat lakiranje
nema takve mogunosti i zahtijeva gotovo idealne uvjete u lakirnici.

K LA SI FI K A CI JA FRO NTA V I SOKOG SJ AJ A

O nivou obrade povrine visokog sjaja ovisi i cijena lakiranih fronta, pa se one dijele prema klasama.
Klasa A0 polirana je fronta koja cijenu opravdava savrenom povrinom, bez praine, dlaica ili kratera.
Takva povrina moe se dobiti samo poliranjem i prethodnim suhim bruenjem zavrnog laka
granulacijama 1000 ili 1200.

R UNO P OLI RA NJ E POV RI NA VI SO KOG SJ A J A

Runo poliranje izvodi se runim alatom za poliranje uz pomo dviju vrsta podloga: grube za poliranje i
fine za ienje ispolirane povrine. Upotrebljavaju se i dvije vrste pasta za poliranje, takoer gruba i
fina. Tijekom poliranja potrebno je ovlaivati podloge kako bi disk klizio pravilno i kako bi se smanjila
toplina koja nastaje pri poliranju, a negativno utjee na film laka. Preduvjet za kvalitetno poliranje jest
kvalitetno osuen lak. Vrijeme suenja ovisi o proizvodu, a temperatura i nain suenja znatno utjeu
na njegovu kvalitetu. Po saznanjima profesionalaca, pravilno nanesen zavrni lak mogue je kvalitetno
polirati ve nakon 24-48 sati. Debljina filma zavrnog laka mora biti dovoljna za bruenje i poliranje jer
je i pasta za poliranje vrsta finog abrazivnog sredstva. Oni koji rade na taj nain znaju koliko je runo
poliranje mukotrpan i dugotrajan posao, a znaju i da rezultat nije uvijek visoke kvalitete.

V RH UN SKO I BRZO STROJ NO POLI RA NJ E

U profesionalnoj se proizvodnji za poliranje upotrebljavaju strojevi. Ovisno o veliini stroja, na pomini
je radni stol mogue postaviti vie fronta te ih u jednom radnom ciklus profesionalnoj se proizvodnji za
poliranje upotrebljavaju u sve ispolirati. Povrina poliranja u ciklusu iznosi oko 2m2. Oscilirajui valjak
poliranja sastavljen je od pamunih lamela promjera 350 mm koje upijaju pastu za poliranje te
rotacijom poliraju lakiranu plohu. Konstantna brzina okretanja valjka i ujednaeno pomicanje radnog
stola s frontama daje i ujednaenu kvalitetu polirane plohe, to nije sluaj i kod runog poliranja.
Ovdje pasta za poliranje znatno utjee na kvalitetu poliranja, a odlinom se pokazala pasta na bazi
razrjeivaa kojuproizvodi talijanska tvrtka Tehnodisco. Mogue je upotrebljavati vie vrsta pasta
razliitih granulacija, a odabir ovisi o lakiranoj plohi i vrsti laka koji se polira.

Kvalitetu poliranja strojevima mogue je poveati pravilnim reguliranjem posmaka ili snage pritiska
valjaka na plohu fronte. Kako se poliranjem ne bi prebrusili rubovi plohe, potrebno je postaviti
graninike

uz

poetni

krajnji

rub

plohe.

Kvalitetnije

opcije

podrazumijevaju

postojanje invertera, kojim je mogue mijenjati parametre bitne za kvalitetu poliranja. Uz te strojeve
upotrebljavaju se i strojevi za poliranje rubova.
Tvrtka ITL (Inovativne tehnologije lakiranja) zastupa talijansku tvrtku Mario Vigano, koja proizvodi
strojeve za poliranje i strojeve za aplikaciju zatitnih folija nakon poliranja. Zatitne folije slue za
zatitu u transportu i u montai. ITL moe pruiti pomo pri odabiru potrebne tehnologije te omoguiti
kupcima edukaciju o poliranju.

Odabir kabine za lakiranje to treba znati kod

nabavke lakirnice

Odabir kabine za lakiranje

Lakiranje kao tehnologija obrade u stolarskoj proizvodnji podrazumjeva stvaranje uvjeta kako
tehnikih tako i sigurnosnih. Osnovni tehniki uvjeti su kontrolirani protok grijanog i filtriranog zraka u
zatvorenom prostoru to zovemo kontrolirana ventilacija a omoguava nam da lakirana povrina
nema na sebi neistoe koje naruavaju vizualni izgled lakiranog proizvoda. Drugi aspekt su
zadovoljavanje osnovnog lakirerskog/tehnolokog uvjeta da predmet koji lakiramo, materijal s kojim
lakiramo i ambijent u kojem lakiramo ne odsupaju temperaturno 5 C. Optimalna temperatura u kojoj
lakiramo mora biti u rasponu 18-20C. Znai u jednom prostoru koji ima namjenu lakirnice moramo
imati ubacivanje grijanog i filtriranog zraka i odsisavanje zagaenog zraka koji zovemo over spray.
Ubacivanje zraka u lakirnicu uvijek treba biti za barem 10% vie nego odsisavanje to zovemo natlak i
on nam osigurava da u prostor ne ulazi nepoeljna praina. Vrlo bitna je i brzina strujanja zraka u

prostoru u

kojem lakiramo a idealno je da se ona kree oko

0,45 met/sek. Treba izbjegavati vee brzine zraka jer djeluju kao propuh i moe izazvati zdrastvene
probleme. Promjena zraka u lakirnici definiramo kao broj izmjena taj podatak dobijemo na nain da
kapacitetodsisnog ventilatora na odsisnoj stjeni podijelimo sa volumenom prostorije. Iz toga proizlazi da
ventilator kapaciteta 10.000 m/sat koji odsisava iz prostora koji je dimenzija 4 x 5 x 2,5 met (50m)
napravi 200 izmjena u 1 sat rada kabine. To je teoretski broj izmjena gdje treba uzeti u obzir i filtere ali
preporueni broj izmjena je oko 40 50. Broj izmjena u lakirnici direktno utjee na stvaranje kvalitetnih
uvjeta kako bi se zatitili radnici koji rade u prostoru lakirnice i udiu isparavanja.
Konstrukcijski je uvijek dobro imati lakirnicu sa dva odvojena prostora tj. prostor gdje se lakira i prostor
gdje se lakirani predmeti sue. Suara mora imati manji broj izmjena zraka u odnosu na prostor gdje se
lak aplicira a kao i kod lakirnice konstrukcijski osiguravamo dobavu toplog, filtriranog zraka kao i
odsisavanje to nam u konanici daje kontroliranu ventilaciju. Dobro je u suarama stvoriti uvjete da
moemo podizati temperaturu i na taj nain skratiti vrijeme suenja a tako i procesa lakiranja.
Suha ili vodena odsisna stijena u lakirnici
Odabir odsisne stjene ovisi o koliini materijala koji troimo dnevno, mjeseno i godinje. Suhe
stijene su jednostavnije za odravanje, jeftinije u nabavci i ako nemamo potrebe za troenjem veih
koliina laka uglavnom su dobar odabir. Imaju pojaane sigurnosne zahtjeve zato to su konstantno
pune suhe praine i kao takve mogu biti potencijalni izvor samozapaljenja. Moraju biti dobro uzemljene,
opremljene ventilatorima sa neiskreim kolom ventilatora, moraju se redovno istiti i ne smiju se
mjeati neke vrste lakova kao npr. nitro i sintetiki materijali. Uglavnom se proizvode od pocinanog
lima i praktino su dugog vijeka trajanja. Imaju dve vrste filtera paint stop Iobino smjeten u
ladicama) i vertikalnog perforiranog kartonskog filtera.

Vodene kabine koriste vodu kao sredstvo za prihvat over sprey maglica kod pricanja. U vodu se dodaje
koagulant koji spreava ljepljenje laka na stijenke i cijevi kabine. Vodena kabina je zatvoren sustav gdje
vodena pumpa iz bazena die vodu u preljevno korito i ona slobodnim padom pada preko preljevne
stijene i skuplja lak koji usljed pricanja pada na nju. Kao i suha kabina, vodena kabina je opremljena
odsisnim ventilatorom, filterima, rasvjetom a neki modeli i filtracijom vode. to se tie ishoenja
dozvola jednostavnije je legalizirati vodenu kabinu ali se pojavljuje problem zbrinjavanja otpadnih voda

ako nemamo separator.

Kad razmiljamo o sustavu za lakiranje moramo analizirati i sa koliko energije raspolaemo prvenstveno
zbog dobave svjeeg filtriranog zraka. Izmjenjivai tople vode vezani su za sustave koji dobavljaju toplu
vodu (90/70) ili paru i zbog svojih tehnikih perfomansi troe znatne koliine energije. Poto izmjenjivai
tretiraju velike koliine zraka (6-16000 m/sat) i toliku koliinu zraka trebaju podii za 30 C (-5 20C)
obino su termike snage 80 150 kW to nije zanemarivo jer e mo tu energiju ukrasti drugim
potroaima dok radi lakirnica. Naravno ima i drugih sistema za dobavu grijanog zraka kao to su
termogeni na ulje ili plin ali svakako treba razmisliti o energetskom kapacitetu kako bi se lakirnica
mogla staviti u funkciju.

Odabir stroja za bruenje

T EHNO LOGI J A BRU ENJ A LA KA

PRI PRE MA POD LOG E

Osnova svake kvalitetne povrinske obrade lakiranjem je kvalitetno bruenje podloge, to znai da
obradu naelno moemo podijeliti na dva segmenta:

Egalizacija ili kalibriranje

Bruenje

EG A LI ZA CI J A
Postupak kojim materijal ili podlogu dovodimo u zadanu mjeru zovemo egalizacija ili kalibriranje. Masiv
ili ploe uglavnom imaju odstupanje u dimenziji a za kvalitetno lakiranje bitno je da povrina bude
ujednaena to je izraeno kod furnirane iverice ako ju kasnije lakiramo UV tehnologijom tj nanosimo
UV lak tampanjem preko valjaka. Iverica u preradi odstupa u dimenziji i idealno je ako prije furniranja
izvrimo kalibriranje jer smo tako sigurni da e mo nakon furniranja (vrlo vano za tanke furnire)
Moi kvalitetno izvriti bruenje furnira i aplikaciju temelja. Ukoliko nismo radili na ovaj nain uvijek
postoji problem kod bajcanih ploha prebruavanje temelja. Egalizacija je jako bitna kod porubljivanja
iverice ili mdf a sa masivnim letvicama kako bi ta dva materijala doveli na tonu mjeru prije furniranja.
Kod naruivanja stroja za bruenje uglavnom se predvidi jedna sekcija valjka za egalizaciju. Valjak za
obradu izraen je od gume i tvrdoa moe varirati ovisno o podlogama koje se bruse. Kod egalizacije
imamo 3 parametra koja moramo poznavati:

Odabir kvalitete i granulacije brusnog papira

Brzina pomaka obradka

Mjera koju elimo obraditi

Primjer: moderni strojevi COSTA na sekcijama za egalizaciju imaju

softwersko upravljanje i kontrolu operacije na nain
Da operater na PC u definira 1. granulaciju papira, 2. koliko eli skidati materijala sa obratka. Stroj e
automatski ponuditi operateru optereenje stroja na pogonskom motoru u % snage i ponudit e najbolju
opciju kako bi iskoristivost stroja bila optimalna. To znai da ako operater eli odjednom skidati veu
dimenziju pc e ponuditi grublju granulaciju i manju brzinu titei stroj od optereenja i mogueg
oteenja. Vrlo je vano kod definiranja stroja odabrati stroj robusne izrade sa adekvatnom snagom
motora kako bi se stroj u upotrebi to manje naprezao i tako dao svoj maksimum. Npr ukoliko se bavimo
obrtnikom proizvodnjom i stroj ne upotrebljavamo konstantno moemo izabrati stroj iz SERIJE E a
ukoliko imamo profesionalnu proizvodnju odabrat e mo stroj SERIJE A:K:S.

B RU ENJ E

esta pitanja
Bili smo na sajmu i vidjeli smo UV tehnologiju sa jedne strane ulaze vrata a sa druge izlaze suha !
Proizvodimo sobna vrata ? da li je to za nau proizvodnju!

Janko, Zagreb
Odgovor:
UV tehnologija je tehnologija gdje se suenje laka obavlja prisilno sa prolaskom kroz sekciju gdje su
smjetene uv lampe. Na ravnim plohama kao to su sobna vrata ili furnirane ploe lak se aplicira preko
valjaka to daje minimalne ali kvalitetne nanose od 5-40 gr/m2. Ovisno o stupnju obrade lak se moe
aplicirati valjkom, pricanjem ili naljevanjem s tim da se kod pricanja i naljevanja produava linija za
otparivanje otapala jer je nanos bitno vei nego kod aplikacije valjkom. kod proizvodnje sobnih vrata
treba obratiti panju i na kvalitetu izrade vratnih krila jer valjak obrada trai dobru pripremu. Treba
obratiti panju o koliinama koje trebamo raditi i o snazi el. mree jer investicija u novu opremu nije
jeftina. (vie na TOMMANIN IMPIANTI)