Strategija Za Integraciju Osoba Sa Invaliditetom U Crnoj Gori

VLADA CRNE GORE
Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja
STRATEGIJA ZA
INTEGRACIJU OSOBA SA INVALIDITETOM
U CRNOJ GORI
za period 2008 - 2016
Podgorica, novembar 2007.

1
SADRAJ
1. UVOD (pravni osnov donoenja strategije,
razlozi za donoenje strategije)
2. TERMINOLOGIJA
3. DOKUMENTI NA KOJIMA SE TEMELJI STRATEGIJA
4. CILJEVI STRATEGIJE
5. OBAVEZUJUI PRINCIPI DJELOVANJA
6. VREMENSKI OKVIR ZA KOJI SE DONOSI STRATEGIJA
7. OPIS POSTOJEEG STANJA OPTA SLIKA
8. OBLASTI OBUHVAENE STRATEGIJOM
8.1. ZDRAVSTVENA ZATITA
- Ocjena postojeeg stanja (zakonodavstvo i problemi u praksi)
- Zakoni koji reguliu ovu oblast
- Cilj politike
- Obavezujui principi djelovanja
- Mjere
- Nosioci aktivnosti
8.2. SOCIJALNA ZATITA I PENZIJSKO-INVALIDSKO
OSIGURANJE
- Cilj politike
- Mjere
8.3. OBRAZOVANJE
- Cilj politike
- Mjere
8.4. PROFESIONALNO OSPOSOBLJAVANJE I ZAPOLJAVANJE
- Cilj politike
- Mjere
8.5. PRISTUPANOST (fizika dostupnost zgrada, prevoz,
pristup informacijama),
4
6
9
10
11
11
11
15
15
15
19
19
19
19
20
21
21
25
25
25
25
26
26
26
28
29
29
29
31
31
31
34
34
34
34
35
35
35
36
2
Cilj politike
Obavezujui principi djelovanja
Mjere
Nosioci aktivnosti
8.6. KULTURA, SPORT I REKREACIJA
- Cilj politike
- Mjere
8.7. ORGANIZACIJE OSOBA SA INVALIDITETOM
I CIVILNO DRUTVO
- Cilj politike
- Mjere
9. PRAENJE PRIMJENE STRATEGIJE
- Akcioni plan
- Kontrolni upitnik
- Stvaranje institucionalnog okvira i operacionalizacija
multisektorske i multiresorske saradnje
- Upravljanje realizacijom i evaluacija
- Redovni godinji izvetaji
10. TROKOVI IMPLEMENTACIJE STRATEGIJE
-
36
36
36
38
38
39
40
40
40
40
41
41
41
44
44
44
44
45
45
45
45
46
46
46
47
1. UVOD
Strategija za integraciju osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori predstavlja
dugoroni strateki plan djelovanja svih socijalnih aktera u Crnoj Gori, kao budueg
razvijenog graanskog drutva, integrisanog u savremene civilizacijske tokove i iru
meunarodnu zajednicu. Ciljevi Strategije ustanovljeni su za period od 2008 2016.
godine, sa akcionim planovima koji e se donositi za periode od po dvije godine.
S obzirom da je prikljuivanje Evropskoj uniji (EU) strateki cilj Crne Gore,
neophodno je pristupiti harmonizaciji naeg zakonodavstva u skladu sa smjernicama koje
je EU dala za ona podruja koja su do tada bila iskljuivo u nacionalnoj nadlenosti. To
znai da je potrebno uskladiti postojee pravne odredbe koje proklamuju uvaavanje
osnovnih ljudskih prava, to je jedno od glavnih naela djelovanja EU. To je pretpostavka
za ukupni razvojni okvir Crne Gore, kao i za stvaranje ekonomski prosperitetnog i
demokratskog drutva. Realizacija pomenutih ciljeva podrazumijeva i potrebu za
dodatnim angaovanjem dravnih organa u cilju rjeavanja problematike osoba sa
invaliditetom (OSI), kojima se u demokratskim drutvima jemi posebna zatita.
Iz navedenih razloga potrebno je redefinisati postojeu politiku prema OSI, u cilju
poboljanja njihovog materijalnog poloaja, ujednaavanja prava, obrazovanja i
rehabilitacije, te osiguravanja ravnopravnog ukljuivanja u drutvenu zajednicu.
Adekvatna politika usmjerena prema OSI podrazumijeva donoenje Strategije za
integraciju osoba sa invaliditetom i niza zakona, koji obezbjeuju promovisanje osnovnih
ljudskih prava i temeljnih sloboda ovih lica, kao i potovanje socijalne pravde,
dostojanstva i vrijednosti svake osobe. Strategija za integraciju osoba sa invaliditetom se
odnosi na sve OSI, bez obzira na vrijeme i okolnosti nastanka oteenja. U ovoj Strategiji
naglasak je stavljen na prijedlog mjera kojima e se utvrditi aktivnosti koje e imati za
cilj praenje sprovoenja i realizacije osnovnih ciljeva strategije.
Donoenje ove Strategije je i ispunjenje obaveze koju je Crna Gora preuzela na
regionalnoj konferenciji pod nazivom Politika u oblasti invalidnosti i proces
pridruivanja Evropskoj uniji u Jugoistonoj Evropi, a koja je odrana u martu
2005. godine u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Tada se Crna Gora obavezala da
Strategiju za integraciju osoba sa invaliditetom donese do kraja prvog kvartala 2007.
godine.
Kao osnov za izradu Strategije za integraciju osoba sa invaliditetom u Crnoj
Gori, upotrijebljena su rjeenja sadrana u domaim i meunarodnim dokumentima, koja
pitanje tretmana OSI prvenstveno postavljaju kao pitanje potovanja ljudskih prava, a ne
kao jedan od brojnih segmenata socijalne politike i budetski rashod. Nacionalna
strategija predstavlja najiri pravni okvir za uspjenu i odrivu socijalnu integraciju OSI,
kao ravnopravnih i samosvjesnih graana u drutvenu zajednicu.
U Ustavu, Crna Gora se definie kao demokratska, socijalna i ekoloka drava,
zasnovana na vladavini prava. Svako ima pravo na jednaku zatitu svojih prava i sloboda,
Svi su pred zakonom jednaki bez obzira na bilo kakvu posebnost i lino svojstvo. Svako
ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapoljavanja, na pravine i humane
uslove rada. Jemi se i posebna zatita lica sa invaliditetom.
U mnogim zvaninim dokumentima OSI su prepoznate kao kategorija
stanovnitva koja se nalazi na donjoj ljestvici siromatva i socijalne iskljuenosti. Na to je
4
jasno ukazano i u Strategiji za suzbijanje siromatva i socijalne iskljuenosti u

Republici Crnoj Gori, koja predstavlja jednu od osnova za dalje rjeavanje ovog
kompleksnog, multisektorskog problema. Ovim licima postavljaju se brojne fizike i
drutvene prepreke koje oteavaju zadovoljavanje elementarnih biolokih, psiholokih i
socijalnih potreba. Znatan broj njih ivi u okruenju diskriminacije, predrasuda, neznanja
i neinformisanosti, sa nezadovoljenim elementarnim potrebama.
Osnovni ciljevi Strategije za suzbijanje siromatva i socijalne iskljuenosti u
Republici Crnoj Gori koji su usmjereni prema OSI su:
Uspostavljanje adekvatnog sistema socijalne zatite OSI koji polazi od razvoja

adekvatnih kompezatornih prava do razvoja razliitih slubi za podrku;
Obezbjeenje pristupanosti sredine;
Obezbjeenje pristupanosti adekvatnog sistema obrazovanja;
Omoguavanje zapoljavanja OSI;
Podizanje svijesti javnosti o osobama sa invaliditetom kao graanima ija su
prava jednaka i nedjeljiva.
Nacionalni izvjetaj o poloaju OSI u Republici Crnoj Gori, koji su uradili

Udruenje paraplegiara Crne Gore (UPCG) i Savez slijepih Crne Gore (SSCG), sadri
sliku trenutnog poloaja OSI. Dokument je uraen 2007. godine za potrebe Evropskog
foruma za OSI (European Disability Forum EDF), odnosno Evropske komisije
(European Commission EC). Ovaj dokument posluio je kao osnova za opis postojeeg
stanja i problema u oblasti prava OSI.
Uzimajui u obzir da iskustva iz regiona u oblasti politike prema invalidnosti
mogu znaajno doprinijeti izradi kvalitetnog teksta Nacionalne strategije za osobe sa
invaliditetom, posebno ako se uporede sa svjetskim standardima u toj oblasti, radni tim
UPCG je uradio Komparativnu analizu strategija za osobe sa invaliditetom.
U ovoj Komparativnoj analizi uzeti su primjeri strategija nama susjednih zemalja:
Hrvatske i Srbije sa Kosovom i Metohijom, sada pod upravom Ujedinjenih nacija (UN)
(Sveobuhvatni okvir politike prema invalidnosti na Kosovu) kao i Njemake, kao drave
lanice EU.
Smatrali smo da brojna rjeenja u ovim dokumentima mogu biti koriena i u
Nacionalnoj strategiji za OSI u Crnoj Gori, obzirom da se, u odnosu na prve dvije zemlje,
nalazimo na priblino istom stepenu drutveno-ekonomskog razvoja. Takoe, iza
usvajanja navedenih strategija proteklo je izvjesno vrijeme njihove konkretne primjene,
kroz razradu akcionih planova, kroz konkretne projekte i zakonodavna rjeenja, to je
pokazalo veliku utemeljenost i vidljivu primjenjivost predloenih politika na konkretne
prilike u tim zemljama. Pokazalo se da su ove strategije uraene na osnovu realne
procjene potreba populacije OSI i adekvatnih prilika u tim zemljama. Namjera nam nije
bila da po svaku cijenu tragamo za originalnim i jedinstvenim rjeenjima, ve da naemo
primjenjiva i realna rjeenja, ugledajui se na ono to je u zemljama oko nas potvrdilo
vrijeme, a to odgovara i naim prilikama ovdje u Crnoj Gori.
Nacionalni plan akcija za djecu u Crnoj Gori (NPA) za period od 2004. do
2010. godine predstavlja okvirni dokument za aktivnosti, programe i strategije koje e
drava i graansko drutvo realizovati da bi u Crnoj Gori do 2010. godine stvorili svijet
prilagoen djeci.
5
Jedan od osnovnih principa ovog dokumenta, koji je Vlada Crne Gore usvojila
2004. godine, jeste da sva djeca imaju pravo na zatitu od nejednakosti, to
podrazumijeva da djeca sa smetnjama u razvoju budu ukljuena u drutvo i imaju pristup
svim uslugama (socijalna zatita, obrazovanje, zdravstvo) i imaju pristup nizu oblika
zatite, sa institucionalizacijom kao posljednjom moguom mjerom.
Osim ovih, u obzir smo uzeli iskustva EU i analizirali smo rjeenja koja postoje u
Njemakoj. Kao polazna osnova posluio nam je Nacionalni strateki izvjetaj o
socijalnoj zatiti i socijalnoj inkluziji iz 2006.
Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka navodi da: Svima pripadaju prava
i slobode koje sadri ova deklaracija, bez razlike bilo koje vrste, kao to su rasa, boja, pol
ili neki drugi status.
Od posebnog znaaja za prava OSI su Standardna pravila UN-a o
izjednaavanju mogunosti za osobe sa invaliditetom. Iako ova pravila nijesu pravno
obavezujua, postoji velika moralna obaveza i politika rijeenost drava da ih
primenjuju. Vie od 40 drava unijelo je u svoje zakone odredbe ovih pravila.
Savjet Evrope je, lanom 15. revidirane Evropske socijalne povelje, koju je
2005. godine potpisala i Dravna zajednica Srbija i Crna Gora, predvidio da osobe sa
invaliditetom imaju pravo na nezavisnost, socijalnu integraciju i puno uee u ivotu
drutvene zajednice.
Savjet Evrope donio je i Preporuke o koherentnoj politici za osobe sa
invaliditetom u skladu sa Akcionim planom Savjeta Evrope za promociju prava i
punog uestvovanja u drutvu osoba sa invaliditetom: Unapreivanje kvaliteta
ivota OSI u Evropi 2006-2015. godine, koje promoviu pravo OSI na puno uee u
drutvu na ravnopravnoj osnovi, pravo na nezavisan i samostalan ivot, pravo na
jednakost mogunosti.
Prvi pravno obavezujui meunarodni ugovor, koji se odnosi na OSI, a koji je
usvojen pod okriljem UN-a, jeste Meunarodna konvencija o pravima osoba sa
invaliditetom, donijeta od strane Generalne Skuptine UN-a u decembru 2006. godine.
Ona ureuje iskljuivo materiju invalidnosti i istovremeno je prva Konvencija o ljudskim
pravima donijeta u novom milenijumu. U Crnoj Gori je u toku proces usvajanja i
ratifikacije ove konvencije.
Konvencija o pravima djeteta, usvojena od Generalne skuptine UN 1989, koju
je ratifikovala i Crna Gora: priznaje djeci sa smetnjama u razvoju pravo na posebnu
brigu, pravo da uivaju pun i kvalitetan ivot u uslovima koji olakavaju njihovo aktivno
uee u zajednici, pomo koja je besplatna, kada je god to mogue, i pravo na
obrazovanje.
Ova Strategija, nadalje, daje pregled opteg stanja, ciljeva, zadataka i principa, a
nudi i prijedloge konkretnih mjera, adekvatnih za prilike u Crnoj Gori.
2. TERMINOLOGIJA
U pogledu osoba sa invaliditetom (OSI) ne postoji dovoljna usaglaenost termina
kojima se oznaavaju njihove specifinosti. Prisutni su razliiti nazivi kojima se stavlja
naglasak na razliite aspekte problema sa kojima se susree ova kategorija lica. Jo uvijek
su prisutni termini: hendikep i hendikepirane osobe, odnosno invalidi i invalidna
6
lica, invalidna djeca. Ovakva terminologija izraava medicinski i dijagnostiki pristup

prema OSI. Danas se ovi termini od strane meunarodnih organizacija OSI i Organizacije
Ujedinjenih nacija (OUN) smatraju prevazienim i zastarjelim. Meutim, jo uvijek se
ovi termini mogu sresti, kako u zakonima, tako i u teoriji i praksi, a pored njih se koriste i
uvredljivi termini kao to su: defekt, ometenost, nedovoljna osposobljenost i dr.
Osim toga, ova lica se esto kvalifikuju i kao lica ili djeca sa posebnim potrebama.
Takav tretman OSI ne samo da ini ovu populaciju stanovnitva marginalizovanom, ve i
neadekvatno izraava specifinosti koje je karakteriu. Naime, ne radi se o izdvojenim,
neobinim ili posebnim potrebama ovih lica, ve samo o posebnim modalitetima
zadovoljavanja univerzalnih potreba svakog ovjeka. Pri tome se pretpostavlja i
neophodna je aktivna uloga drave. Pruanje jednakih mogunosti se postie putem tzv.
pozitivne diskriminacije, odnosno afirmativne akcije prava koja uivaju ova lica,
ime oni afirmiu svoje preostale potencijale.
Adekvatna terminologija je od sutinskog znaaja, jer upotrijebljeni jezik izraava
stav drutva prema pojavi koju opisuje, a od upotrijebljene terminologije veoma esto
zavise pravci drutvene akcije. Iz tog razloga smatramo da kao adekvatan treba prihvatiti
termin osoba sa invaliditetom. Time bi se stavio akcenat na preostale sposobnosti ovih
lica, a ne na njihovu invalidnost.
Aktuelno crnogorsko zakonodavstvo (sem nekoliko zakona donijetih zadnjih
godina) uopte ne poznaje termine: osoba sa invaliditetom, jednake mogunosti, rodna
ravnopravnost, univerzalni dizajn itd. Takoe, mnogi od ranije korienih pojmova
dobijaju novo i univerzalno znaenje (na primjer, pojam diskriminacija).
Termini 1 upotrijebljeni u Strategiji imaju slijedee znaenje:
1. Invaliditet Invalidnost proistie iz interakcije osoba sa oteenjima sa
barijerima u okruenju i barijerama koje se odraavaju u stavovima zajednice, a
oteavaju puno i efektivno uee osoba sa invaliditetom u drutvu na osnovu
jednakosti sa ostalim lanovima tog drutva.
2. edicinski pristup (model) invalidnosti sagledava invalidnost kao
individualni problem, direktno prouzrokovan boleu, povredom ili nekim drugim
oteenjem zdravlja i zbog toga zahtijeva medicinsku pomo i njegu koju pruaju
profesionalci. Osnovni nain lijeenja problema invalidnosti, prema ovom
modelu, ste lijeenje, rehabilitacija i adaptacija individue na postojee stanje,
sagledavajui prirodu individualnosti gotovo iskljuivo kao neto to se odnosi na
pojedinca i na njegove fizike, senzorne ili intelektualne nedostatke, odnosno
oteenja.
3. Socijalni pristup (model) invalidnosti shvata probleme koje osobe sa
invaliditetom imaju kao socijalno definisan i kreiran problem, kao proizvod
socijalne organizacije i stavlja teite na barijere sa kojima se osobe sa
invaliditetom suoavaju u svakodnevnom ivotu kako kao pojedinci, tako i kao
grupa.
4. Osobe sa invaliditetom oznaava osobe sa uroenom ili steenom fizikom,
senzornom, intelektualnom ili emocionalnom umanjenom sposobnou koje
1
Terminologija koja je navedena u ovom poglavlju je upotrijebljena u Konvenciji UN-a o pravima

osoba sa invaliditetom.
usljed drutvenih ili drugih prepreka nemaju mogunost ili imaju smanjene
mogunosti da se ukljue u aktivnosti drutva na istom nivou sa drugima, bez
obzira na to da li mogu da se ostvaruju pomenute aktivnosti uz upotrebu tehnikih
pomagala ili uz slube podrke.
5. Djeca sa smetnjama u razvoju je termin koji se odnosi na djecu kod kojih je
smetnja nastupila usljed organskih poremeaja: u mentalnom, senzornom,
govorno-jezikom i fizikom razvoju ili kao posljedica hroninih i sistemskih
bolesti. Djeca sa smetnjama u razvoju imaju jednaka prava i iste potrebe kao i sva
druga djeca. 2
6. Sistem procjene kda je rije procjeni invalidnosti, mogu se razlikovati dva
aspekta sistema procjene:
- Ekspertiza (struni nalaz i miljenje) koja procjenjuje potrebe i
odgovarajue mjere i u funkciji je pruanja usluga osobama sa invaliditetom
i
- Vjetaenje koje je u funkciji procjene statusa invalidnosti (vrste i stepena
oteenja i ogranienja) i u funkciji je priznavanja prava osobama sa
invaliditetom (tzv. kompenzatorna prava).
7. Pristupanost pravilo 5. Standardnih pravila UN za izjednaavanje mogunosti
koje se pruaju osobama sa invaliditetom navodi: Pod pristupom fizikoj sredini
pretpostavlja se obaveza drave da pokrene preduzimanje mjera za uklanjanje
prepreka koje onemoguavaju uee u fizikoj sredini. Takve mjere treba da
podrazumijevaju razvoj standarda i smjernica, k i da razmotre primjenu zakona
koji bi obezbjedili pristupanost raznim oblastima drutva, kao to su stanovanje,
zgrade, usluge javnog prevoza, ulice i ostala spoljna sredina.
8. Barijere - prepreke k mtaju i oteavaju pristupanost. Barijere se mogu
razvrstati na: rhitektonske, informacijsko-komunikacijske, i socijalnoekonomske barijere (predrasude i nepristupane usluge).
9. Razumne adaptacije jesu neophodne i odgovarajue modifikacije i
prilagoavanja koje ne predstavljaju nesrazmjeran ili neprimjeren teret, a potrebne
su u konkretnim sluajevima kako bi se osobama sa invaliditetom garantovalo
uivanje ili ostvarivanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda na jednakim
osnovama.
10. Univerzalni dizajn predstavlja osmiljavanje proizvoda, okruenja, programa i
usluga tako da sva lica mogu u najveoj moguoj mjeri da ih koriste bez dodatnih
adaptacija. Univerzalni dizajn ne iskljuuje postojanje pomonih sredstava i
pomagala za odreene kategorije osoba sa invaliditetom kada su im takva sredstva
potrebna.
11. Pristup koristi se kao iri pojam od pristupanosti i tie se slobode izbora da se
ue, pristupi, komunicira, dobije i prui informacija, koristi usluga, i odnosi se na
jednake mogunosti da se koriste osnovna ljudska prava.
Konvencija UN-a o pravima djeteta koristi termin children with disabilities. Prirunik za primjenu
Konvencije o pravima djeteta navodi da se termin disability odnosi na razliite oblike smetnji i funkcionalnih
ogranienja, bilo psihikih, fizikih, senzornih, medicinskih ili mentalnih, dok se za termin "handicap" vezuje gubitak
ili ogranienje ansi da se osoba ukljui u ivot drutva na jednakoj osnovi sa drugima. S druge strane, termin djeca sa
posebnim potrebama, smatra se neadekvatnim jer su potrebe djece univerzalne, a naini ostvarenja istih razliiti i
individualni. Stoga se kao prihvatljiv preporuuje termin djeca sa smetnjama u razvoju.
12. Diskriminacija po osnovu invalidnosti znai svako pravljenje razlike,

iskljuivanje ili ograniavanje po osnovu invalidnosti iji cilj ili posljedica jeste
ograniavanje ili ponitavanje priznanja, uivanja ili spovoenja svih ljudskih
prava i osnovnih sloboda u oblastima politike, ekonomije, socijalnih, kulturnih,
graanskih prava i bilo kojoj drugoj oblasti. Diskriminacija ukljuuje sve oblike
diskriminacije, ukljuujui uskraivanje razumnih adaptacija.
13. Jednake mogunosti Standardna pravila UN za izjednaavanje mogunosti
koje se pruaju osobama sa invaliditetom definiu termin izjednaavanje
mogunosti, kao proces kojim razliiti dijelovi drutva i okoline, kao to su
slube, djelatnosti, informisanje i dokumentacija, postaju dostupni svima,
posebno osobama sa invaliditetom.
14. Rodna ravnopravnost podrazumijeva da mukarac i ena imaju jednake uslove
za ostvarivanje potpunih ljudskih prava i mogunost da doprinesu nacionalnom,
politikom, ekonomskim, socijalnom i kulturnom napretku, kao i da podjednako
uivaju koristi od tog napretka. Pored toga, ukljuuje obavezu vlade da vodi
politiku jednakih mogunosti; da blie definie sadraj naela ravnopravnosti u
pojedinim oblastima drutvenog ivota, posebno u sferi ekonomije i politike;
ustanovljavanje mogunosti preduzimanja mjera afirmativne akcije radi
otklanjanja faktike neravnopravnosti; i zatitu prava na ravnopravnost.
15. Komunikacija obuhvata jezike, prikazivanje tekstova, Brajevo pismo, taktilnu
komunikaciju, formate sa velikim slovima, pristupane multimedije, kao i pisane
medije, audio snimke, jednostavan jezik, ljudske itae i augmentativne i
alternativne oblike, sredstva i formate komunikacija, ukljuujui pristupane
informativne i komunikacijske tehnologije.
16. Jezik obuhvata govorne i znakovne jezike i druge oblike neizgovorenih jezika.
3. DOKUMENTI NA KOJIMA SE TEMELJI STRATEGIJA
1) Meunarodni pravni akti:
Univerzalna deklaracija UN-a o pravima ovjeka

Standardna pravila OUN-a za unapreenje poloaja OSI
Milenijumski razvojni ciljevi
Evropska socijalna povelja (revidirana)
Konvencija UN-a o pravima djeteta
Deklaracija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o odgovornosti drava
lanica SZO za zdravlje naroda
Evropska politika i Ciljevi zdravlja za sve u 21. vijeku (SZO)
Svjetska deklaracija o obrazovanju za sve (Jomtien, 1990.)
Preporuka Evropske unije o koherentnoj politici za osobe sa invaliditetom
Akcioni plan Savjeta Evrope za promociju prava i punog uestvovanja u drutvu
osoba sa invaliditetom: Unapreivanje kvaliteta ivota OSI u Evropi 2006-2015.
godine
Konvencija UN-a o pravima osoba sa invaliditetom (2006.)
2) Domai pravni akti, izvjetaji i analize:
Ustav Crne Gore

Strategija za suzbijanje siromatva i socijalne iskljuenosti u Crnoj Gori
Nacionalni izvjetaj o poloaju OSI u Crnoj Gori
Nacionalni plan akcija za djecu u Crnoj Gori
Komparativna analiza strategija za osobe sa invaliditetom
4. CILJEVI STRATEGIJE
U ovom poglavlju se definie glavni cilj Strategije, svrha donoenja dokumenta i

opti ciljevi Strategije. Glavni cilj Strategije je dugorono postavljeni finalni rezultat
oekivan da se postigne u zadatom vremenskom periodu. Svrha ukazuje na razlog
donoenja dokumenta. Glavni cilj Strategije se razrauje kroz opte ciljeve, kao
multidisciplinarne i multiresorne, i koji se sprovode kroz posebne ciljeve i mjere unutar
svake oblasti Strategije.
Glavni cilj Strategije:
Unapreenje poloaja OSI u RCG i njihovo ukljuivanje u sve oblasti drutva na
ravnopravnoj osnovi.
Svrha donoenja dokumenta
Svrha nacionalne strategije za OSI je uspostavljanje najireg pravnog okvira za
definisanje politike prema OSI u skladu sa socijalnim modelom pristupa invalidnosti.
Opti ciljevi strategije su:
Zatititi i unaprijediti prava OSI razvojem efikasnog sistema pravne zatite,

razvijanjem prevencije i spreavanjem diskriminacije;
Obezbijediti uslove za puno i aktivno uestvovanje OSI u svim oblastima
drutvenog ivota na ravnopravnoj osnovi kroz razvoj i primjenu politike pruanja
jednakih mogunosti, posebno u oblastima zapoljavanja, rada, obrazovanja,
kulture i stanovanja;
Obezbijediti socijalne, zdravstvene i druge usluge osobama sa invaliditetom u
skladu sa njihovim realnim potrebama i u skladu sa meunarodnim standardima;
Obezbijediti osobama sa invaliditetom adekvatan standard ivljenja i socijalnu
sigurnost;
Osigurati pristup osobama sa invaliditetom njihovom ivotnom okruenju,
sredstvima javnog prevoza, institucijama, uslugama, sistemima komunikacije i
informacijama planskim i osmiljenim uklanjanjem barijera i izgradnjom
pristupanih objekata i usluga;
Senzibilisati drutvo za probleme i prava OSI sistematskom i planskom
edukacijom, informisanjem i uklanjanjem postojeih stereotipa i predrasuda;
10
5. OBAVEZUJUI PRINCIPI DJELOVANJA

Nacionalna strategija definie osnovne principe djelovanja:
Socijalna integracija
Samopredstavljanje
Participacija
Afirmativna akcija
Potovanje razliitosti
Jednake mogunosti
Zabrane diskriminacije
Rodna ravnopravnost
Potovanje prava ovjeka, dostojanstvo, nezavisnost pojedinca, to obuhvata
slobodu izbora i samostalnost pojedinca
Decentralizacija
Odrivost
6. VREMENSKI OKVIR ZA KOJI SE DONOSI STRATEGIJA
Strategija za integraciju osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori se donosi za period

od 2008. do 2016. godine. Na osnovu ciljeva i mjera koje postavlja Strategija, donose se
akcioni planovi za periode od dvije godine.
7. OPIS POSTOJEEG STANJA OPTA SLIKA
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), procjenjuje se da u
Crnoj Gori ima najmanje 10% osoba sa invaliditetom (OSI) od ukupne populacije. Nema
preciznih i pouzdanih podataka o OSI, naroito o karakteru, vrstama i nivou oteenja, a
ne postoje ni cjeloviti statistiki podaci o OSI na dravnom nivou. Organi i institucije,
koji pruaju odreene vrste usluga i servisa osobama sa invaliditetom, vode parcijalne
evidencije o korisnicima svojih usluga. 3
Tako, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) ima podatke za 26.365
korisnika invalidske penzije. Zavod za zapoljavanje Crne Gore ima podatke o 2.699 OSI
koji su prijavljeni kao nezaposleni kod ove slube.
Fond PIO ima podatke o 1.797 korisnika prava na naknadu za pomo i njegu
drugog lica, dok Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja ima podatke da
korisnika prava na dodatak za pomo i njegu drugog lica ima 5.021, a korisnika line
invalidnine 1.255, po Zakonu o socijalnoj i djejoj zatiti, a po propisima o borakoj i
invalidskoj zatiti 158.
Podaci su iz Nacionalnog izvjetaja o OSI Crne Gore i odnose se na 2005. godinu.
11
Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja raspolae podacima o korisnicima

ustanova za smjetaj OSI 4 , Ministarstvo prosvjete i nauke ima podatke o uenicima koji
pohaaju posebne ustanove i specijalna odjeljenja redovnih kola, kao i podatke o
uenicima sa smetnjama u razvoju koji pohaaju redovne kole.
Ovo su samo podaci o specijalizovanim servisima za OSI, ali zbog svoje
parcijalnosti, oni ne pruaju cjelovitu sliku o njihovom poloaju. Jasno je da nije
obuhvaena cijela populacija, a nema ni podataka koliko OSI koristi opte sisteme i
servise namijenjene cijeloj populaciji, niti podataka o njihovoj dostupnosti osobama s
invaliditetom.
Tokom pripreme Strategije za suzbijanje siromatva i socijalne iskljuenosti u
Republici Crnoj Gori, pokazalo se da blizu 60% OSI ivi na granici siromatva ili ispod
nje.
Na prethodnom nacionalnom popisu stanovnitva, odranom 2003. godine, nije
postojalo pitanje o postojanju invalidnosti. U vie navrata pokretane su inicijative i
prijedlozi organizacija OSI da se ovo pitanje uvede u proces popisa stanovnitva, ali do
sada su ovakve inicijative uvijek odbijane. Takoe, do sada pitanja invalidnosti nijesu
bila ukljuivana u opta nacionalna istraivanja po razliitim osnovama.
Generalno gledano, nain procjene OSI od strane komisija za kategorizaciju se
zasniva na oboljenju (oteenju), a ne na individualnim potrebama. Procjena po pravilu
slui kao osnov za usmjeravanje OSI u specijalne sisteme i servise i ne podstie njihovo
ukljuivanje u opte integrisane sisteme i servise namijenjene svim graanima.
Djeca sa smetnjama u razvoju se procjenjuju od strane prvostepene komisije koju
ini est lanova 4 stalna: pedijatar, psiholog, pedagog i socijalni radnik i 2
promjenljiva ljekar odreene specijalnosti i defektolog odgovarajue specijalnosti,
zavisno od posebne potrebe djeteta. Usmjeravanje djece sa invaliditetom vri se na
osnovu Pravilnika iz 2006. godine, koji sadri definicije utemeljene u socijalnom modelu
pristupa invalidnosti.
Procjenu OSI vre i komisije Fonda za PIO i centara za socijalni rad, prilikom
aplikacije za odlazak u invalidsku penziju, odnosno radi ostvarivanja prava na linu
invalidninu i naknadu za njegu i pomo drugog lica. Obzirom da se oba prava izvode iz
zakonske definicije odsustva sposobnosti za rad, odnosno samostalnog zadovoljavanja
osnovnih ivotnih aktivnosti, procjene se temelje na utvrivanju onoga to OSI ne moe
da uradi.
Razvrstavanje OSI vri se po vrsti i stepenu tjelesnog oteenja i to u sistemu
PIO, u Zakonu o socijalnoj zatiti, u propisima o borakoj i invalidskoj zatiti. Ovo
razvrstavanje po tjelesnom oteenju se esto koristi kao osnov za ostvarivanje pojedinih
prava i povlastica, na primjer u carinskim i poreskim propisima. Utvrivanje tjelesnog
oteenja u sistemu PIO regulisano je Pravilnikom o utvrivanju tjelesnih oteenja, a u
sistemu borako-invalidske zatite Zakonom o borakoj i invalidskoj zatiti (Slubeni
list RCG br. 69/03) i prateim pravilnicima.
U praksi postoji dosta kontroverzi oko procjene sposobnosti za rad osoba sa
intelektualnim invaliditetom i osoba sa autizmom. Kao znaajni izazovi nameu se
Ustanove za smjetaj OSI su ustanove socijalne i djeje zatite koje se nalaze van Crne Gore, jer
Crna Gora ne raspolae takvim kapacitetima. Po podacima iz 2007. godine, za ovu vrstu usluge
Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja finansira u prosjeku 243 mjeseno po osobi.
12
odsustvo jasnih kriterijuma, nedostatak dovoljnog broja kvalifikovanog osoblja sa

znanjima vezanim za odreene specifine i malobrojnije kategorije OSI.
Ako se taan broj OSI u dravi Crnoj Gori ne zna, nesumnjivo se zna da ova
populacija spada u najsiromanije i najmarginalizovanije drutvene grupe. U
Preporukama udruenja OSI za Strategiju za suzbijanje siromatva i socijalne
iskljuenosti u Republici Crnoj Gori, izdvojeno je deset uzroka siromatva ove
populacije:
Nezaposlenost kako samih OSI tako i lanova njihovih porodica;

Niski i neredovni lini dohoci;
Neadekvatna ekonomska politika;
Neadekvatna socijalna i stambena politika;
Neosjetljivost sredine na probleme OSI;
Neadekvatna i nepotpuna zdravstvena zatita;
Neadekvatna zakonska regulativa kojom je regulisana ova oblast;
Kolaps privrede;
Nizak nivo graanske svijesti i
Neadekvatan i nepristupaan obrazovni sistem.
Pored nabrojanog, postoje i drugi brojni inioci koji negativno utiu na ukupni
poloaj OSI u Crnoj Gori. Na osnovu uraene SWOT 5 analize prepoznati su unutranji i
spoljnji inioci koji utiu na poloaj OSI.
Kao snage u drutvu na kojima se oslanja politika prema OSI, prepoznate su:
Pozitivna tradicija (pomo blinjem u nevolji);

Tendencija povratka vrijednostima dobrotvorstva i zadubinarstva;
Ostvarena iroka drutvena podrka zapoetom procesu pridruivanju EU i
integracijama;
Postojei materijalni i ljudski resursi;
Razvijeni kapaciteti pojedinih organizacija OSI;
Zvanina dravna (deklarativna) volja da se ispune zahtjevi EU i Stategija donese;
Podrka pojedinih dravnih institucija i pojedinaca;
Pozitivna iskustva i primjeri saradnje Vlade i organizacija OSI i meu samim
organizacijama OSI;
Mala teritorija i mali broj stanovnika Crne Gore;
Otvorenost medija i
Otvorenost civilnog drutva ka iskustvima u regionu.
Kao slabosti drutva, koje ometaju integraciju OSI i njihove organizacije u

drutvo, prepoznati su:
Tradicija (predrasude, stereotipi, konzervativizam, netolerantnost);

Nedostatak kompetentnog kadra (donosioci odluka, institucije);
Neadekvatna raspodjela finansijskih sredstava organizacijama OSI;
5
SWOT akronim nastao od engleskih rijei: Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats, tj.
snage, slabosti, mogunosti, prijetnje.
13
Nedostatak sredstava za stalno finansiranje organizacija OSI;

Nerazumijevanje promjena koje donosi proces integracije u meunarodnu
zajednicu;
Naedekvatna meuresorna saradnja;
Neprilagoenost i nepristupanost (fizike sredine, institucija, udbenika,
informacija,...);
Nedostupnost informacija;
Nedostatak jedinstvene baze podataka o OSI u Crnoj Gori;
Nepoznavanje problema sa kojima se susreu OSI, njihovih sposobnosti i
mogunosti kojima raspolau;
Problemi koji optereuju saradnju Vlade i organizacija OSI;
Problemi koji optereuju saradnju izmeu samih organizacija OSI;
Mala teritorija i mali broj stanovnika Crne Gore;
Kriza i raspad porodice;
Niska stopa nataliteta, starenje stanovnitva i okretanje drutva prioritetno
problemima starijih osoba;
Okretanje drutva sebi i zanemarivanje potreba drugih (otuenje pojedinaca od
drutva);
Porast broja oboljelih od bolesti zavisnosti;
Povean broj oboljelih uopte (faktori: stres, slaba ishrana, zagaenje, rat...);
Povean stepen agresivnosti kod mladih;
Povean broj saobraajnih nesrea i
Odsustvo i neadekvatnost mjera zatite na radu.
U analizi spoljanjih faktora, koji utiu na poloaj OSI (PESTEL analiza 6 ),

prepoznate su brojne mogunosti i prijetnje.
Mogunosti koji se pruaju nosiocima politike prema OSI su:
Crna Gora je nova drava meunarodna zajednica oekuje brzo prihvatanje i

sprovoenje svjetskih standarda (jasno definisanih);
Povean interes inostranstva (EU) za prava i poloaj OSI u svijetu;
Fokusiranje interesovanja svjetske javnosti na socijalni model invalidnosti;
U toku je postupak usvajanja i ratifikacije Konvencije UN o pravima OSI od
strane drava lanica;
Kompjuterizacija kao svjetski trend;
Razvoj informativnog drutva (preuzete obaveze) spremnost za finansiranje
razvoja;
Proces integracije Crne Gore u meunarodne organizacije;
Prevladavanje modela ulaganja u prevenciju problema i rjeavanje problema tamo
gdje su nastali;
Otvorenost meunarodnih finansijskih organizacija za podrku ostvarivanju i
zatiti prava OSI;
Priliv stranih investicija i
Tendencija promjene sistema vrijednosti.
6
PESTEL akronim nastao od rijei: politiki, ekonomski, socijalni, tehnoloki, ekoloki i

legislativni trendovi. PESTEL analiza je dopuna SWOT analize.
14
Prijetnje koje spolja mogu da ugroze sprovoenje politike prema OSI su:
Opasnost neprepoznavanja problematike OSI kao prioriteta u optem prilivu

investicija i zahtjeva meunarodnog faktora;
Nestabilno politiko okruenje u regionu;
Nekritino davanje privilegija stranim investitorima;
Ogranienost roka finansijske podrke i razumjevanja meunarodnog faktora;
Okretanje panje donatora drugim dravama i regionima;
Strani investitori uslovljavaju zakonski okvir;
Prikriveni pritisak ka redifinisanju sistema vrijednosti i
Dupli standardi.
Pitanja vana za OSI i vezana za probleme invalidnosti su danas u Crnoj Gori

uglavnom u nadlenosti Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja, ali i druga
ministarstva preuzimaju dio odgovornosti, obavljajui funkcije iz svojih nadlenosti.
Neka ministarstva, poput Ministarstva kulture, sporta i medija i Ministarstva prosvjete i
nauke, imaju male radne grupe koje se bave pitanjima vezanim za invalidnost, dok se u
drugim ministarstvima problematikom OSI po potrebi bave razliiti slubenici u sklopu
svojih redovnih aktivnosti.
8. OBLASTI OBUHVAENE STRATEGIJOM
8.1.
ZDRAVSTVENA ZATITA
Ocjena postojeeg stanja

Zdravstvena zatita osoba sa invaliditetom (OSI), kao dio opte zdravstvene
zatite stanovnitva, regulisana je Zakonom o zdravstvenoj zatiti, Zakonom o
zdravstvenom osiguranju i Zakonom o zatiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica.
Politika u ovoj oblasti zasniva se na Stratekom razvojnom planu zdravstvenog
osiguranja Crne Gore do 2011, Strategiji razvoja zdravstva, Strategiji razvoja zatite
mentalnog zdravlja i Modelu primarne zdravstvene zatite u Crnoj Gori.
Zakon o zdravstvenoj zatiti definie zdravstvenu zatitu kao: skup mjera i
aktivnosti na ouvanju, zatiti i unapreenju zdravlja, sprjeavanju i suzbijanju bolesti i
povreda, ranom otkrivanju bolesti, pravovremenom lijeenju i rehabilitaciji.
Zakon o zdravstvenom osiguranju, izmeu ostalog, regulie i: zdravstvenu zatitu
boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata, lanova njihovih porodica i korisnika prava
na novanu naknadu materijalnog obezbjeenja boraca, kao i korisnika socijalno zatitnih
prava, u skladu sa posebnim propisima; podizanje nivoa mentalnog zdravlja graana,
lijeenje i rehabilitacija duevno oboljelih koji nijesu osigurani po drugom osnovu, kao i
smjetaj i lijeenje oboljelih od duevnih bolesti koji mogu da ugroze sebe i okolinu u
kojoj ive, u skladu sa zakonom; zdravstvenu zatitu lica ometenih u fizikom i
mentalnom razvoju.
15
Zakon o zdravstvenom osiguranju predvia da zdravstvena zatita obuhvata

medicinsko-tehnika pomagala (proteze, ortopedska pomagala, stomato-protetiku
pomo i stomatoloke materijale i naknade), a obim prava i standarde zdravstvene zatite
utvruje Vlada, vodei rauna, izmeu ostalog, o djeci koja su trajno nesposobna za
samostalan ivot i rad, o hendikepiranim licima sa znaajnim tjelesnim oteenjem od
najmanje 70% utvrenih u smislu posebnih propisa i licima oboljelim od zaraznih bolesti,
reumatske groznice i njenih komplikacija, eerne bolesti i drugih bolesti. Nadalje,
Zakon predvia da linom ueu u trokovima korienja zdravstvene zatite, ne
podlijeu slijepa i gluvonijema lica, lica oboljela od paraplegije i kvadriplegije, miine
distrofije, multipleks skleroze, i cerebralne paralize, kao i hendikepirana lica sa
znaajnim tjelesnim oteenjem od najmanje 70% utvrene u smislu posebnih propisa.
Dalje, Zakon o zdravstvenom osiguranju predvia da se osiguranicima, izmeu
ostalih, smatraju OSI i mentalno nedovoljno razvijena lica. Pravo iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja obuhvata pravo na zdravstvenu zatitu, naknadu zarade za
vrijeme privremene sprijeenosti za rad i naknadu trokova prevoza u vezi sa korienjem
zdravstvene zatite. Pravo na zdravstvenu zatitu, izmeu ostalog, obuhvata prevenciju,
preglede i lijeenje bolesti, stomatoloke preglede i lijeenja, rehabilitaciju, lijekove i
medicinska sredstva i medicinsko-tehnika pomagala. U okviru obaveznog osiguranja
osiguranim licima predvieno je da se pokriva 100% cijene za preglede, lijeenje i
rehabilitaciju u sluaju povrede i bolesti lica koja su teko duhovno ili tjelesno ometena u
razvoju, za preglede i lijeenje multipleks skleroze, progresivnih neuro-miinih bolesti,
cerebralne paralize, paraplegije i tetraplegije, kao i za medicinsko-tehnika pomagala u
vezi sa lijeenjem povreda i bolesti. Predvia se i pokrivanje najmanje 100% cijene
zdravstvenih usluga za kuno lijeenje i rehabilitaciju u stacionarnoj ustanovi.
Predvieno je da se zdravstvena zatita u punom iznosu bez participacije, izmeu ostalih,
obezbijedi ratnim vojnim invalidima i civilnim invalidima rata, slijepim licima, trajno
nepokretnim licima i licima koja ostvaruju pravo na naknadu za tuu negu i pomo.
Prema Zakonu o zatiti mentalno oboljelih lica 7 , mentalno oboljelo lice ima pravo da
bude lijeeno u najmanje ograniavajuoj okolini i sa najmanje ograniavajuim,
nametljivim i prinudnim metodama, a predvieno je i obavezno ukljuivanje lanova
porodice ili zakonskog zastupnika mentalno oboljelog lica. Lijeenje i zatita mentalno
oboljelog lica moraju biti zasnovani na individualno utvrenom planu, sa kojim je to lice
upoznato i sasluano njegovo miljenje. Maloljetna mentalno oboljela lica uivaju
posebnu zatitu. Tako, ona imaju pravo da budu zbrinuta u zajednici, osim ako je to
objektivno nemogue. Osim toga, mentalno oboljelo lice, odnosno njegov zakonski
zastupnik, ukoliko ono nije sposobno, ima pravo da bira doktora koji e da ga lijei u
centru za mentalno zdravlje, odnosno psihijatrijskoj ustanovi koja je najblia njegovom
mjestu stanovanja ili mjestu stanovanja srodnika ili prijatelja i ima pravo da se vrati u
zajednicu im se utvrdi da njegovo zdravstveno stanje to dozvoljava.
Zakon o zdravstvenom osiguranju predvia da dijete osiguranika ima prava iz
obaveznog zdravstvenog osiguranja, pod uslovima iz ovog zakona, do zavretka
obaveznog kolovanja po propisima iz oblasti obrazovanja, a ako je na redovnom ili
Slubeni list RCG, br. 32/05
16
vanrednom kolovanju, do kraja roka propisanog za redovno kolovanje, a najkasnije do

navrene 26. godine ivota. U skladu sa ovim Zakonom dijete, koje je zbog bolesti
opravdano prekinulo kolovanje, ima prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i za
vrijeme trajanja te bolesti, a ako nastavi kolovanje ima prava iz obaveznog zdravstvenog
osiguranja i poslije starosne granice utvrene u stavu 1. ovog lana, ali najdue onoliko
vremena koliko je trajao prekid kolovanja zbog bolesti. Opravdanost prekida kolovanja
zbog bolesti utvruje se u skladu sa optim aktom Fonda. Ako dijete postane nesposobno
za samostalan ivot i rad, u smislu posebnih propisa, prije isteka roka za redovno
kolovanje, ima prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i za vrijeme dok takva
nesposobnost traje. Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje pripada i djetetu koje
postane trajno nesposobno za samostalan ivot i rad u smislu posebnih propisa i poslije
uzrasta utvrenog u Zakonu, ako nema sopstvenih sredstava za izdravanje i ako ga
osiguranik izdrava. Djeca bez roditelja i djeca za koje je organ starateljstva utvrdio da su
bez roditeljskog staranja imaju prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Djeca koja
imaju jednog ili oba roditelja imaju prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja kao
djeca koja zbog zdravstvenog stanja roditelja ili drugih okolnosti u smislu posebnih
propisa roditelji nijesu u mogunosti da se staraju o djeci i da ih izdravaju.
Fond zdravstva utvruje indikacije za medicinsko-tehnika pomagala (proteze,
ortopedska i druga pomagala, stomato-protetiku pomo, stomatoloke materijale i
nadoknade) i standarde za materijale od kojih se izrauju ova sredstva, rokove korienja,
kao i uslove za izradu novih sredstava prije isteka tih rokova.
Kriterijumi i postupak za ostvarivanje prava na pomagala ureeni su Pravilnikom
o nainu i postupku ostvarivanja prava na medicinsko-tehnika pomagala, kojim je
predvieno da se osiguranom licu odobrava obnovljeno i servisno pomagalo, i to
invalidska kolica kada se koriste za privremenu upotrebu; protetika sredstva, ortotika
sredstva, ortopedske cipele, ortopedski uloci, invalidska kolica, pomona pomagala za
olakavanje kretanja, naoare sa staklenim kontaktnim soivima, one proteze, one
prizme i tiflotethnika pomagala. Prema Pravilniku, pravo na otrpopedska pomagala i
medicinsku rehabilitaciju osigurano lice ostvaruje na osnovu nalaza i miljenja
Prvostepene ljekarske komisije republikog Fonda za zdravstveno osiguranje. Ukoliko je
osigurano lice nepokretno, kao i kad nije mogue iz medicinskih razloga prevesti se
sredstvima javnog saobraaja, ljekarska komisija odobrava prevoz sanitetskim kolima do
zdravstvene ustanove, koja se obezbjeuju iz sredstava obaveznog zdravstvenog
osiguranja. Ovaj podzakonski akt pootrio je restriktivan i u velikom dijelu
diskriminatorski za odreene grupe OSI. Na primjer, u okviru ovog pravilnika, oboljeli
od distrofije imaju pravo na banjsko-klimatsko lijeenje i fizikalnu rehabilitaciju jedanput
godinje u trajanju od 28 dana, a oboljeli od multipleks skleroze imaju svake druge
godine u trajanju od 28 dana. Nasuprot tome, osobe sa povredom ili oteenjem
centrtalnog nervnog sistema (CNS) usljed neke bolesti, to pravo imaju samo jedanput u
ivotu u trajanju od 21 + 7 dana. Takoe, osobe sa amputiranim ekstremitetima ovo pravo
imaju jedanput u ivotu u trajanju od 21 + 7 dana. Osim toga, Fond zdravstva jo uvijek
nije sklopio ugovore sa relevantnim proizvoaima i distributerima pomagala. Jedini
ovlaeni proizvoa i distributer, sa kojim imaju saradnju, je Zavod za ortopedsku
protetiku Rudo, ija su ortopedska pomagala zastarjela i neadekvatna. I ta i takva
pomagala OSI ekaju po nekoliko godina i ne mogu ih dobiti. Zbog toga su esto
prinuene da participiraju u cijeni pomagala ili da koriste pomagala loijeg kvaliteta.
17
Neka neophodna pomagala uopte se ne nalaze na listi pomagala (na primjer respiratori
za osobe sa poslijedicama kvadriplegije i neuromiinih oboljenja), a za druga su
propisani nerealni rokovi trajanja i periodinih remonta/ zamjena dijelova (elektrina
kolica, kolica za kvadriplegiju, proteze za osobe sa amputiranim ekstremitetima,
specijalni kasetofoni za slijepa lica, aparati za gluve, itd). Za izradu ortopedskih
pomagala ne postoji dovoljno edukovano osoblje.
Ni jedna zdravstvena ustanova u Crnoj Gori nije u potpunosti prilagoena
potrebama OSI. Najvei broj zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori nije pristupaan
osobama sa invaliditetom, a kod ustanova zdravstva koje su djelimino prilagoene, to
prilagoavanje se uglavnom odnosi na prilaze i ulaze. Zbog velikog nagiba ili
neadekvatne postavljenosti, pomenuti prilazi i ulazi, u najveem broju sluajeva, ne
ispunjavaju ni minimum standarda, to za posledicu ima njihovu neupotrebljivost.
to se tie prilagoenosti unutranje infrastrukture potrebama OSI, u ustanovama
zdravstvene zatite, stanje jo manje zadovoljava. Ovdje se posebno misli na
prilagoenost toaleta, kupatila, samih bolesnikih soba, kao i ambulanti i ostalih prateih
dijagnostikih sadraja. Bitno je istai da su kreveti veoma zastarjeli, a i ako su novije
izrade, dueci na njima su u tako loem stanju, da ova lica vrlo lako mogu dobiti
dekubitalne rane. Bolnice ne raspolau specijalnim antidekubitalnim duecima za potrebe
ove populacije.
Po pitanju prilagoenosti ustanova zdravstva potrebama gluvih lica, stanje takoe
nije zadovoljavajue. Nijedna zdravstvena ustanova do sada, u okviru svojih prijemnih i
ostalih slubi, nije zaposlila nijedno lice koje bi moglo da komunicira sa osobama kojima
je neophodna komunikacija gestovnim govorom. Tako, ova lica imaju velikih problema
prilikom ostvarivanja svojih prava na zdravstvenu zatitu.
Za lica sa oteenim vidom situacija je donekle laka, jer njihove potrebe mogu
dijelom zadovoljiti postojee slube koje se nalaze u zdravstvenim objektima. Meutim,
zadovoljavanje njihovih potreba oteano je u pogledu komunikacije sa bolnikim
osobljem. Bolniko osoblje nije edukovano za kvalitetnu komunikaciju sa osobama sa
umanjenim senzorskim sposobnostima (slijepe i gluve osobe).
Postoji i problem nedostatka multidisciplinarnih timova pri zdravstvenim
ustanovama koji bi pruali psihosocijalnu podrku porodicama OSI, roditeljima djece sa
invaliditetom i upuivali ih na odgovarajue nadlene institucije i organizacije OSI.
Takoe, potrebna je dalja edukacija timova u razvojnim savjetovalitima za OSI i lanove
njihovih porodica. 8
Trenutno postoje 3 razvojna savjetovalita u Crnoj Gori, ali ona kvalitetom svojih
usluga ne zadovoljavaju potrebe korisnika. Prema Pravilniku o bliim uslovima u pogledu
standarda, normative i naina ostvarivanja primarne zdravstvene zatite preko izabranog
tima doktora ili izabranog doktora 9 pomenuta savjetovalita zovu se Centri za djecu s
posebnim potrebama i namijenjeni su djeci do 15 godina starosti.
Usluge patronanih zdravstvenih slubi, kao ni usluge fizioterapeuta po kuama
nijesu dostupni osobama sa invaliditetom.
8
U septembru 2006. godine zavren je projekat dodatne edukacije medicinskog kadra na nivou
primarne zdravstvene zatite u Centrima za potporu djeci sa potekoama u razvoju (razvojnim
savjetovalitima). Poetkom septembra 2007. godine je zavren tender na kojem je izabran konsultant za
izradu plana i programa doedukacije.
9
Slubeni list RCG broj 39/04
18
Ne postoje zakonske prepreke ostvarivanju prava na servise za seksualno i

reproduktivno zdravlje ena i mukaraca sa invaliditetom, ali u praksi postoji izuzetno
mali broj pristupanih zdravstvenih ustanova u kojima one/oni mogu ostvariti ta prava.
Ginekoloke ordinacije pristupane enama sa invaliditetom ne postoje u Crnoj Gori.
Dodatne tekoe izazivaju rasprostranjene predrasude vezane za roditeljstvo i seksualnost
ena i mukaraca sa invaliditetom.
U Crnoj Gori postoji jedna specijalizovana ustanova za banjsko-klimatsko
lijeenje i fizikalnu rehabilitaciju za osobe koje zadobiju fiziki invaliditet ili obole od
nekih bolesti koje dovode do umanjenih fizikih sposobnosti (povrede CNS-a, povrede i
oteenja lokomotornog aparata, neuromiina oboljenja i sl.). Unutar ove ustanove
postoji jedinica za rano otkrivanje rizika razvoja invalidnosti kod djece, habilitacioni
tretman i rehabilitaciju djece. Ova ustanova raspolae sa svim potrebnim kapacitetima za
banjsko-klimatsko lijeenje i fizikalnu rehabilitaciju pomenutih lica. Na alost, iako su
ovi kapaciteti dovoljni za potrebe Crne Gore, populacija kojoj je neophodno banjskoklimatsko lijeenje i fizikalna rehabilitacija usljed povreivanja ili nekog oboljenja koje
za posljedicu ima invaliditet, nemaju zakonsku mogunost za besplatno korienje ovog
tipa lijeenja u najveem broju sluajeva. Djeca sa smetnjama u razvoju imaju zakonsku
mogunost za besplatan, ali ogranien tretman u ovoj instituciji.
Pored pomenute institucije, u sklopu 6 bolnica u Crnoj Gori postoje odjeljenja za
djeliminu fizikalnu rehabilitaciju. Takoe, jedina bolnica za osobe sa tekim
intelektualnim smetnjama, Specijalna bolnica za lijeenje psihijatrijskih bolesnika u
Kotoru, dijelom je klasina bolnica za lijeenje nekih oblika zavisnosti i duevnih
oboljenja.
Zakoni koji reguliu ovu oblast: Zakon o zdravstvenoj zatiti, Zakon o
zdravstvenom osiguranju, Zakon o zastiti mentalno oboljelih lica.
Cilj Strategije u ovoj oblasti: Unapreenje zdravlja OSI i njihovih porodica,
kroz razvoj sveobuhvatnog univerzalnog sistema zdravstvene brige na primarnom,
sekundarnom i tercijarnom nivou, osjetljivog na opte i specifine potrebe zdravstvene
njege OSI.
Obavezujui principi djelovanja:
Pravo na ivot ima prednost u primjeni medicinske pomoi i zdravstvene zatite;

Prvo prevencija i rehabilitacija, pa onda njega;
Pravo na kvalitetnu medicinsku uslugu;
Zabrana diskriminacije i jednaka dostupnost medicinskih usluga i odgovarajui
medicinski tretman, bez obzira na prirodu i teinu oboljenja;
Baziranje rehabilitacionih programa na indivindualnim potrebama OSI, kao i na
naelima punog uea i ravnopravnosti;
Zatita od neprimjerenog finansijskog rizika u sluaju bolesti.
Mjere:
19
1. Izraditi jedinstvenu centralnu bazu podataka o OSI u Crnoj Gori, koja e se

nalaziti pri Ministarstvu zdravlja, rada i socijalnog staranja;
2. Obezbijediti protokole o obaveznoj saradnji i razmjeni podataka izmeu centralne
baze i ostalih sektora zaduenih za prikupljanje podataka vezanih za OSI;
3. Obezbijediti stalno auriranje centralne baze podacima iz oblasti zdravstvene
zatite OSI;
4. Prilikom sljedeeg popisa stanovnitva predvidjeti i evidenciju OSI;
5. Izmijeniti podzakonske akte tako da zdravstveno osiguranje pokrije 100% cijene
za sve usluge rehabilitacije u stacionarnim ustanovama, a da se zdravstvena
zatita u punom iznosu bez participacije obezbijedi za sve kategorije OSI, bez
pravljenja razlika po stepenu i porijeklu oteenja;
6. Donijeti program razvijanja kvalitetnih odnosa na relaciji korisnik usluga (OSI)
zdravstveni radnici;
7. Izraditi program aktivnosti na polju prevencije, radi poveanja broja preventivnih
pregleda osiguranih lica i spreavanja nastanka invalidnosti i teih oteenja
organizma;
8. Obezbijediti jednak pristup u zdravstvene ustanove i prioritet za OSI prilikom
ostvarivanja prava na zdravstvenu zatitu;
9. Obezbijediti da sve OSI mogu besplatno dobiti adekvatna savremena pomagala,
shodno njihovoj dijagnozi;
10. Rekonstruisati ili adaptirati sve zdravstvene ustanove u Crnoj Gori i prilagoditi ih
vaeim standardima za OSI;
11. Oformiti zasebno odjeljenje za zatitu prava i interesa OSI pri Ministarstvu
zdravlja, rada i socijalnog staranja;
12. Osnovati rehabilitacioni centar za punu rehabilitaciju i oporavak OSI;
13. Formirati mobilne timove fizioterapeuta, koji e svoje usluge pruati osobama sa
invaliditetom u njihovim domovima;
14. Formirati mreu razvojnih savjetovalita na nivou drave koja e obezbijediti
pruanje usluga na savremen nain i izjednaiti kvalitet usluga u svim razvojnim
savjetovalitima. Savjetovalita e funkcionisati kao multidisciplinarni timovi i
pruae podrku djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama i upuivati
ih na odgovarajue organizacije OSI i na ostale postojee servise;
15. Otvoriti savjetovalita za OSI u postraumatskom periodu;
16. Izraditi programe edukacije osoblja zdravstvenih ustanova na nivou primarne
zdravstvene zatite radi edukovanja o specifinostima bolesti i stanja vezenih za
OSI i predvidjeti ih kao jedan od uslova za dobijanje licence za rad u ovoj oblasti;
17. U svim veim bolnicama u dravi zaposliti lica koja e biti tumai za gestovni
govor.
Nosioci aktivnosti: Vlada Crne Gore, Savjet za brigu o licima sa invaliditetom
Republike Crne Gore, Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja, Fond zdravstva,
Ministarstvo kulture, sporta i medija, Ministarstvo finansija, domovi zdravlja, bolnice,
Univerzitet Crne Gore Medicinski fakultet, lokalna samouprava, organizacije OSI i
organizacije koje programski djeluju u korist OSI, Ljekarska komora, Institut za javno
zdravlje, Monstat, Sekretarijat za razvoj.
20
8.2.
SOCIJALNA ZATITA I PENZIJSKO-INVALIDSKO

OSIGURANJE
Ocjena postojeeg stanja:

Socijalna zatita osoba sa invaliditetom (OSI) u Crnoj Gori je regulisana
Zakonom o socijalnoj i djejoj zatiti i Zakonom o borakoj i invalidskoj zatiti.
U Zakonu o socijalnoj i djejoj su predviena prava kojima treba da se obezbijedi
socijalna sigurnost OSI i djece sa smetnjama u razvoju. Meutim, ni obim obuhvaenih
korisnika, ni vrste usluga, a ni visina iznosa samih socijalnih davanja, predvienih ovim
Zakonom, ne zadovoljavaju ni njihove osnovne potrebe.
Zakon o socijalnoj i djejoj zatiti, izmeu ostalog, bavi se pitanjem smjetaja
OSI u ustanovu. Pravo na smjetaj u ustanovu imaju djeca i mladi sa tjelesnom,
mentalnom i senzornom ometenou; dijete sa poremeajima u ponaanju; lice sa
tjelesnom, mentalnom i senzornom ometenou, kojem se usljed stambenih ili
zdravstvenih ili socijalnih ili porodinih prilika ne moe obezbijediti zatita na drugi
nain; odraslo invalidno lice i staro lice kojem se usljed stambenih ili zdravstvenih ili
socijalnih ili porodinih prilika ne moe obezbijediti zatita na drugi nain. Predvia se
da se smjetaj u ustanovu ostvaruje se zbrinjavanjem u ustanovu i obezbjeenjem
naknade trokova smjetaja. Smjetaj se ostvaruje kao dnevni, privremeni, povremeni ili
trajni. Postupak za ostvarivanje prava ostvaruje se kod centra, pod uslovima i po
postupku propisanim ovim zakonom i Porodinim zakonom. Korisniku ne moe prestati
pravo prije nego to centar obezbijedi uslove za smjetaj u drugu ustanovu, smjetaj u
drugu porodicu ili drugi oblik socijalne i djeje zatite. Trokove smjetaja u ustanovu
snosi korisnik, roditelj, odnosno srodnik koji je duan da izdrava korisnika i drugo
pravno ili fiziko lice koje je preuzelo plaanje trokova smjetaja. Izuzetno, za lica koja
nijesu u mogunosti da snose trokove smjetaja sredstva se obezbjeuju u budetu
Republike. Kriterijume i mjerila za utvrivanje visine trokova smjetaja u ustanovu iji
je osniva drava propisuje nadleni organ dravne uprave.
Zakon o socijalnoj i djeijoj zatiti na uopten nain ureuje kvalitet socijalnih
servisa predvienih zakonom, tako da ne postoje garancije kvaliteta socijalnih usluga uz
potovanje naela korisnike kontrole usluga.
Socijalne servise obezbeuje nacionalni i lokalni nivo. U zapoetom procesu
decentralizacije Crne Gore neki socijalni servisi su u procesu transformacije na lokalni
nivo, ali lokalne samouprave nemaju potrebne ljudske i finansijske resurse kako bi pruili
optimalan nivo kvaliteta usluga na standardizovan nain u cijeloj dravi.
Izmjenama Zakona o socijalnoj i djejoj zatiti i Zakona o lokalnoj samoupravi,
nije ureena racionalna, odriva, decentralizovana mrea socijalnih usluga i davanja uz
garantovanje istih standarda, kriterijuma i kvaliteta usluga u svim optinama Crne Gore,
uz podrku sa centralnog nivoa tamo gdje je to neophodno.
Trenutno u Crnoj Gori postoji samo jedan dnevni centar. Za OSI i djecu sa
smetnjama u razvoju ne postoje drugi servisi koji bi im omoguili da ive u zajednici, a
koji su formirani uz uee drave. Dnevni centar koji je osnovan u Bijelom Polju
predstavlja prvi alternativni oblik socijalne zatite djece sa smetnjama u razvoju i radi u
okviru Centra za socijalni rad.
21
Postoje i servisi koje ne obezbjeuje drava, nego nevladine organizacije. To su:

igrakoteke, pravna savjetovalita i druga, usluge tampanja na Brajevom pismu,
pruanje pomoi u ortopedskim pomagalima, sanitetskom materijalu, hrani, odjei i
obui. Obim i vrste usluga daleko su ispod minimalnih potreba populacije OSI.
Vremenski su ogranieni na trajanje projekta putem kojeg se finansiraju, tako da nijesu
odrivi.
U Crnoj Gori ne postoji sistem personalne asistencije kontrolisan od strane
korisnika, kao ni zakon niti bilo kakav pravni akt kojim se to regulie.
Zakon o socijalnoj i djejoj zatiti predvia odreene vrste pomoi roditeljima
djece sa smetnjama u razvoju, kako bi dijete moglo ostati u porodici. Osnovna prava iz
socijalne zatite su, izmeu ostalog: materijalno obezbjeenje porodice, lina invalidnina,
njega i pomo drugog lica, smjetaj u ustanovu.
Pravo na materijalno obezbjeenje porodice moe ostvariti porodica, odnosno
lan porodice, ako je nesposoban za rad. Pravo na materijalno obezbjeenje utvruje se u
odnosu na prihode i imovinu svih lanova porodice, tako da to pravo moe ostvariti
porodica. Iznosi davanja su simbolini, fiksni i ne prate trokove ivota. Pri tome, treba
naglasiti da je visina ovog davanja jednaka za korisnika koji je OSI i onoga koji to nije,
to je apsurd. Naime, zna se da su trokovi OSI koja je u socijalnoj potrebi najmanje 3
puta i vie vei nego za korisnika koji nije OSI.
Pravo na linu invalidninu ima lice kod koga je nesposobnost za samostalan ivot
i rad nastala prije navrene 18. godine ivota. Visina line invalidnine iznosi 50
mjeseno, i ovdje je iznos simbolian, fiksan i ne prati trokove ivota. Ovo pravo je
restriktivno jer se vezuje za godine starosti a ne za invaliditet.
Pravo na njegu i pomo drugog lica ima korisnik: materijalnog obezbjeenja
kojem je, zbog tjelesnog ili mentalnog oteenja ili starosti ili trajnih zdravstvenih
promjena, potrebna stalna njega i pomo drugog lica za obavljanje osnovnih ivotnih
potreba; line invalidnine; lice sa tekom tjelesnom, mentalnom i senzornom ometenou,
kojem je potrebna stalna njega i pomo drugog lica za obavljanje osnovnih ivotnih
potreba. Pravo na njegu i pomo drugog lica moe ostvariti lice pod uslovom da ovo
pravo nije ostvarilo po drugom osnovu. Visina njege i pomoi drugog lica, iznosi 50
mjeseno. I ovdje je iznos simbolian, fiksan i ne prati trokove ivota.
Dodatak za djecu je jedno od osnovnih prava iz djeje zatite. Pravo na dodatak
za djecu moe ostvariti: dijete korisnika materijalnog obezbjeenja; dijete sa tjelesnom,
mentalnom i senzornom ometenou, koje se moe osposobiti za samostalan ivot i rad;
dijete sa tjelesnom, mentalnom i senzornom ometenou, koje se ne moe osposobiti za
samostalan ivot i rad. Visina dodatka za djecu iznosi mjeseno za dijete: sa tjelesnom,
mentalnom i senzornom ometenou koje se moe osposobiti za samostalan ivot i rad 20
; sa tjelesnom, mentalnom i senzornom ometenou koje se ne moe osposobiti za
samostalan ivot i rad 25 .
Pomenuta prava koja su data fiksno u simbolinim iznosima su blie regulisana
Pravilnikom o medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava iz socijalne i djeje
zatite. Taj Pravilnik je potpuno zasnovan na medicinskom pristupu, neprecizan je i
veoma restriktivan u pogledu kriterijuma za ostvarivanje prava, tako da ih ostvaruje
veoma mali broj OSI.
OSI imaju pravo da konkuriu za stanove za lica u stanju socijalne potrebe pod
jednakim uslovima kao i osobe bez invaliditeta. Treba naglasiti da ne postoje nikakvi
22
kriterijumi koji OSI stavljaju u povlaten poloaj. Ovi stanovi se finansiraju iz raznih
fondova lokalnih samouprava.
Za razliku od simbolinih materijalnih prava po osnovu Zakona o socijalnoj i
djejoj zatiti, koja su data u fiksnom iznosu i ne prate trokove ivota, Zakon o borakoj
i invalidskoj zatiti ovo pitanje je rijeio na jedan kvalitetan i sveobuhvatan nain. Naime,
korisnici prava, u smislu ovog zakona, su: borac; vojni invalid; porodica palog borca;
civilni invalid rata; lanovi porodice umrlog borca, vojnog invalida i civilnog invalida
rata 10 .
Prava u smislu ovog zakona, su: lina invalidnina; dodatak za njegu i pomo od
strane drugog lica; ortopedski dodatak; porodina invalidnina i uveana porodina
invalidnina; novana naknada materijalnog obezbjeenja; porodini dodatak; zdravstvena
zatita i druga prava u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zatite; ortopedska i druga
pomagala; banjsko i klimatsko lijeenje; besplatna i povlaena vonja; pogrebni
trokovi 11 .
Pored toga, za razliku od OSI koje su korisnici prava po osnovu Zakona o
socijalnoj i djejoj zatiti, vojni invalidi i civilni invalidi rata razvrstavaju se, radi
ostvarivanja prava po ovom zakonu, u grupe invaliditeta prema stepenu tjelesnog
oteenja organizma izraenom u procentu. Procenat invaliditeta odreuje se, trajno ili
privremeno, srazmjerno oteenju organizma koje je nastalo kao posljedica rane,
povrede, ozljede ili bolesti zadobijene u sluajevima utvrenim ovim zakonom. 12
Lina invalidnina, porodina invalidnina, uveana porodina invalidnina, dodatak
za njegu i pomo od strane drugog lica, ortopedski dodatak, novana naknada
materijalnog obezbjeenja i porodini dodatak odreuju se u mjesenim iznosima. 13
Osnov za odreivanje mjesenih primanja je iznos od 307,00 . 14
Mjesena novana primanja usklauju se polugodinje (1. januara i 1. jula tekue godine)
sa kretanjem trokova ivota i prosjene zarade zaposlenih na teritoriji Republike Crne
Gore 15 .
Primjera radi, dodatak za njegu i pomo od strane drugog lica odreuje se u
procentu od 50% od osnova utvrenog zakonom. 16 Porodina invalidnina odreuje se u
procentu od 10% od osnova utvrenog zakonom. Porodina invalidnina za korisnika koji
je to pravo ostvario kao lan porodice palog borca, kao i vojnika na sluenju vojnog roka
i lica u rezervnom sastavu poginulog ili umrlog od posljedica rane, povrede, ozljede ili
bolesti zadobijene za vrijeme vrenja vojnih dunosti u Vojsci, odreuje se u procentu od
60% od osnova utvrenog zakonom. Ako pravo na porodinu invalidninu ostvaruje vie
lanova porodice, za svakog sauivaoca iznos porodine invalidnine uveava se za
50% 17 .
10
lan 6.
lan 20.
12
lan 21.
13
lan 27.
14
lan 27, stav 1.
15
lan 27, stav 1.
16
lan 30.
17
lan 36.
11
23
Prema podacima Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja 18 , mjesena

novana primanja za korisnike borake i invalidske zatite utvrena su u sljedeim
iznosima: lina invalidnina od 24,90 do 415,17 zavisno od procenta invaliditeta;
dodatak za njegu i pomo od strane drugog lica 207,58 ; ortopedski dodatak 103,78 ;
porodina invalidnina 41,51 , porodina invalidnina po osnovu palog borca 249,10 ;
uveana porodina invalidnina 145,31 ; novana naknada materijalnog obezbjeenja
83,03 ; porodini dodatak 176,45 ; pogrebni trokovi 415,17 .
Zakon o PIO ureuje obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje. Penzione
beneficije i programi obezbijeeni su za OSI na nediskriminatoran nain. Meutim,
Zakon o PIO ne predvia da osobe, koje su otile u invalidsku penziju, poput starosnih
penzionera, imaju pravo da i tokom penzije obavljaju poslove po ugovoru o djelu i
autorskom djelu.
Fond PIO odreuje obavezan kontrolni pregled korisnika prava, najkasnije u roku
od tri godine od dana utvrivanja invalidnosti, osim u sluajevima propisanim optim
aktom Fonda.
Nadalje, predvieno je da osiguranik kod koga nastane potpuni gubitak radne
sposobnosti, stie pravo na punu invalidsku penziju.
Osiguranik kod koga nastane djelimini gubitak radne sposobnosti stie pravo na
djeliminu invalidsku penziju, a osiguranik, kod koga nastane potpuni gubitak radne
sposobnosti, stie pravo na invalidsku penziju: ako je invalidnost prouzrokovana
povredom na radu ili profesionalnom boleu bez obzira na duinu penzijskog staa;
odnosno, ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu pod uslovom
da je gubitak radne sposobnosti nastao prije navrenja godina ivota propisanih za
sticanje prava na starosnu penziju i da je imao navren penzijski sta koji mu pokriva
najmanje jednu treinu radnog vijeka.
Osiguranik kod koga je invalidnost prouzrokovana boleu ili povredom van rada
nastala prije navrenja 30 godina ivota stie pravo na invalidsku penziju pod povoljnijim
uslovima: do navrenih 20 godina ivota bez obzira na duinu staa osiguranja;
odnosno, od 20. godine do navrenih 30 godina ivota ako do nastanka invalidnosti ima
ukupno najmanje godinu dana staa osiguranja, ako je to za osiguranika povoljnije.
Ovim Zakonom predvieno je da dijete stie pravo na porodinu penziju i ona mu
pripada do navrenih 15 godina ivota.
Poslije navrenih 15 godina ivota dijete stie pravo na porodinu penziju i ona
mu pripada do zavretka kolovanja, ali najkasnije do navrenih: 20 godina ivota, ako
pohaa srednju kolu; odnosno, 23 godine ivota, ako pohaa viu kolu; odnosno, 26
godina ivota, ako pohaa fakultet.
Dijete stie pravo na porodinu penziju i ona mu pripada dok traje nesposobnost
za samostalan ivot i rad, nastala poslije uzrasta do koga se djeci obezbjeuje pravo na
porodinu penziju, a prije smrti osiguranika, odnosno korisnika prava, pod uslovom da ga
je osiguranik, odnosno korisnik prava izdravao do svoje smrti.
18
Podaci iz Rjeenja koje je Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja donijelo na osnovu
lana 27. stav 4. Zakona o borakoj i invalidskoj zatiti (Slubeni list RCG, broj 69/2003) i odluke o
usklaivanju mjesenih novanih primanja korisnika borake i invalidske zatite od 01. jula 2007. godine,
broj 0603 4855 od 23.07.2007. godine.
24
Dijete, u skladu sa propisima o razvrstavanju djece ometene u razvoju, stie pravo

na porodinu penziju i ona mu pripada od prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja
samostalne djelatnosti.
Djetetu kome je kolovanje prekinuto zbog bolesti pravo na porodinu penziju
pripada i za vrijeme bolesti do Zakonom propisanih godina ivota, kao i iznad tih godina,
ali najvie za onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubilo od kolovanja.
Zakoni koji reguliu ovu oblast: Zakon o socijalnoj i djejoj zatiti, Zakon o
borakoj i invalidskoj zatiti i Zakon o PIO.
Cilj Strategije u ovoj oblasti: Poveati stepen integrisanosti OSI u drutvo kroz
uspostavljanje savremenog sistema socijalne zatite i obezbjeenje adekvatnog ivotnog
standarda.
Pravo na adekvatan ivotni standard i socijalnu zatitu;

Zabrana diskriminacije na osnovu invaliditeta.
Mjere:
1. Obezbijediti stalno auriranje centralne baze podacima iz oblasti socijalne zatite

OSI;
2. Izmijeniti i dopuniti propise koji blie odreuju kriterijume za novana davanja
vezana za invaliditet, tako da budu izraena u procentima i vezana za prosjene
zarade u dravi (npr. 70% prosjene zarade) kako bi pratila rast ivotnih trokova;
3. Izmijeniti Zakon o PIO u pogledu uslova za ostvarivanje prava na invalidsku
penziju kada je invalidnost nastupila kao posljedica povrede ili bolesti van rada
kako bi i lica starija od 30 godina u ovom sluaju ostvarivala pravo na invalidsku
penziju, u pogledu duine staa osiguranja, kao i lica do 30 godina ivota, kao i
raunanje staa sa uveanim trajanjem za OSI koje rade skraeno radno vrijeme, a
imaju vie od 70% invaliditeta;
4. Izmijeniti i dopuniti podzakonska akta kako bi se obezbijedilo ostvarivanje prava
iz oblasti socijalne zatite bez diskriminacije, kao i vei znaaj socijalne
anamneze prilikom davanja ocjene nalaza i miljenja komisije;
5. Obezbijediti posebnu socijalnu (materijalnu) zatitu osoba sa tekim invaliditetom
(osobe sa 100% invaliditeta);
6. Uspostaviti i primjenjivati standarde pruanja usluga korisnicima u oblasti
socijalne zatite;
7. Preduzeti mjere kako bi se to vei broj ustanova socijalne zatite uinio potpuno
pristupanim za OSI;
8. Reformisati postojee ustanove za smjetaj OSI i sprovesti socijalizaciju njegovih
korisnika u drutvo, u mjeri u kojoj je to mogue;
9. Donijeti i sprovesti posebne programe edukacije zaposlenih u socijalnoj i djejoj
zatiti, kao i ljekara koji su lanovi socijalno-ljekarskih komisija za rad sa OSI;
25
10. Omoguiti sistematsko i organizovano struno usavravanje prualaca usluga za

OSI u duhu socijalnog modela;
11. Osnaiti timove u centrima za socijalni rad koji bi se bavili iskljuivo
problematikom vezanom za OSI i oformiti ih tamo gdje ne postoje. Iskoristiti
postojee kadrove na lokalnom nivou (iz razvojnih savjetovalita, mobilnih
timova, vrtia, kola, biroa rada) radi izrade planova praenja i pruanja podrke u
rehabilitaciji, kolovanju, zapoljavanju, i ostvarivanju ostalih prava;
12. Razraditi sistem stalnog i organizovanog ispitivanja potreba OSI korisnika centra
za socijalni rad;
13. Poboljati pristup informacijama i samo informisanje OSI o pravima iz socijalne
zatite.
14. Obrazovati fondove iz kojih e se finansirati izgradnja i kupovina stanova
namijenjenih osobama sa invaliditetom koje se nalaze u tekoj materijalnoj
situaciji;
15. Ujednaiti kriterijume za dodjelu stanova za lica u stanju socijalne potrebe na
lokalnom nivou i predvidjeti invaliditet kao jedan od kriterijuma za prioritetnu
dodjelu pomenutih stanova;
16. Predvidjeti pravo na podrano socijalno stanovanje;
17. Predvidjeti da najmanje 10% stanova za lica u stanju socijalne potrebe mora biti
izgraeno u skladu sa standardima pristupanosti;
18. Osnovati i razviti nove/nedostajue servise bazirane na istraenim potrebama
korisnika:
- Mrea dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju;
- Plaeni prevoz djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim pratiocima do centara
gdje se koluju ili gdje borave;
- Centri za podsticanje samostalnog ivota OSI;
- Prevoz osoba sa invaliditetom od vrata do vrata;
- Gestovni prevodilac;
- Psi vodii i pomagai;
- Slube za psiholoko osnaivanje;
- Starateljstvo lice koje se brine o OSI i koje to obavlja kao profesionalno
zanimanje, a koje moe biti iz ue porodice ili po izboru same OSI. Ovaj rad
treba da bude uraunat u sta za PIO;
- Specijalizovano hraniteljstvo za djecu sa smetnjama u razvoju;
- Personalnig asistent za pomo osobama sa invaliditetom;
Nosioci aktivnosti: Vlada Crne Gore, Savjet za brigu o licima sa invaliditetom,
Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja, Ministarstvo prosvjete i nauke,
Ministarstvo finansija, centri za socijalni rad, Fond PIO, ustanove socijalne zatite,
Univerzitet Crne Gore Fakultet politikih nauka, lokalna samouprava, organizacije OSI
i organizacije koje programski djeluju u korist OSI.
8.3.
OBRAZOVANJE

26
U Crnoj Gori ne postoje zvanini podaci o broju osoba sa invaliditetom (OSI)

uopte, a samim tim ni djece sa smetnjama u razvoju. Nedostaje precizna evidencija djece
sa smetnjama u razvoju, kao i odraslih osoba sa invaliditetom.
Ministarstvo prosvjete i nauke u saradnji sa OECD-om 19 je sakupilo podatake i
napravilo Bazu podataka o djeci sa posebnim obrazovnim potrebama u obrazovnom
sistemu Crne Gore. kolskim sistemom u Crnoj Gori obuhvaeno je 2.415 djece sa
smetnjama u razvoju, odnosno oko 10%.
Ukoliko se pravi analiza ovih podataka, a u skladu sa meunarodnim
kategorijama (prijedlog kategorije A, B, C po OECD-ovoj klasifikaciji), onda se moe
rei da se ovaj broj najvie odnosi na djecu iz kategorije A koju ine uenici sa
smetnjama ili nedostacima, opisanim u medicinskim terminima, koji proistiu iz
organskih poremeaja, a koji se povezuju sa organskim patologijama, npr. u vezi sa
senzornim, motornim, ili neurolokim nedostacima. Cross-nacionalnu kategoriju B/
posebne potrebe ine uenici sa smetnjama ili nedostacima u emocionalnom
funkcionisanju, sa problemima u ponaanju ili tekoama u uenju. Cross-nacionalnu
kategoriju C/ posebne potrebe ine uenici sa smetnjama koje proistiu, prvenstveno, iz
socio-ekonomskih, kulturolokih i/ili jezikih faktora.
Pored pomenute baze podataka u Ministarstvu prosvjete i nauke, koja ne
raspolae podacima o djeci sa smetnjama u razvoju koja nijesu ukljuena u sistem
redovnog i specijalnog kolovanja, postoje i baze podataka pojedinih organizacija OSI.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), oko 10% ukupnog broja
djece ima neku vrstu smetnji, to bi znailo da u Crnoj Gori od 180.000 djece do 18
godina njih do 18.000 ima neku vrstu invaliditeta (smetnji u razvoju).
Prema procjenama i istraivanjima, samo 2-5% djece sa smetnjama u razvoju
dobijaju obrazovanje u redovnim kolama 20 .
Broj djece sa smetnjama u razvoju koji je obuhvaen redovnim kolovanjem je
mali i iznosi 2.415 (2.23%), to je posljedica nedovoljno fleksibilnog i razraenog
sistema obrazovanja i nepostojanja odgovarajue evidencije nadlenih slubi u optinama
o njima. U posebnim ustanovama koluje se ukupno 429 djece.
Ukupan broj djece sa smetnjama u razvoju u predkolskim ustanovama u Crnoj
Gori je 185, odnosno 2%, dok ih je u osnovnim kolama 1.591, odnosno 2%. U osnovnim
kolama postoje redovne i posebne grupe. Redovne grupe pohaa 1.490 djece sa
smetnjama u razvoju (93,65%), a posebne 101 dijete (6,35%). U 10 redovnih kola
postoje posebna odjeljenja u kojima se u kolskoj 2006/07. kolovao 101 uenik sa
smetnjama u razvoju. Ukupan broj djece sa smetnjama u razvoju obuhvaene redovnim
srednjokolskim obrazovanjem je 196, odnosno 1%. 21
Kada govorimo o usmjeravanju djece sa smetnjama u razvoju u redovni vaspitnoobrazovni proces, evidentno je da donoenje rjeenja o usmjeravanju djeteta, gotovo po
pravilu, izostaje budui da je formiranje Komisija za usmjeravanje i njihova do-edukacija
u pripremnoj fazi. Za sada, kole djecu ukljuuju, najee, na osnovu miljenja strunih
19
OECD Organisation for Economic Co-operation and Development (engl Organizacija za

privrednu saradnju i razvoj), Directorate for Education (engl Direktorat za obrazovanje)
20
Ovo su neke procjene iz iskustva dosadanjeg rada organizacije Save the Children UK, dakle,
nijesu zvanine, jer zvaninih podataka nema.
21
Svi podaci su zasnovani na onima iz Baze podataka Ministarstva prosvjete i nauke Crne Gore.
27
saradnika iz razvojnih savjetovalita. Meutim, ima sluajeva da za dijete postoji rjeenje

o usmjeravanju, ali da u njemu nije primijenjen princip inkluzivnog obrazovanja.
Evidentno je nepoznavanje i neadekvatna primjena postojeeg Zakona o vaspitanju i
obrazovanju djece sa posebnim potrebama i Pravilnika o kriterijumima za odreivanje
oblika i stepena nedostataka, smetnje, odnosno poremeaja djece i omladine sa posebnim
potrebama.
Takoe, izraen je problem obrazovanja OSI koji su zbog neadekvatne politike u
ovoj oblasti uglavnom bili iskljueni iz sistema obrazovanja.
Ne postoji dovoljna medijska popularizacija potrebe za kolovanjem djece sa
smetnjama u razvoju i uopte OSI, to je neophodno zbog razbijanja naslijeenih
predrasuda i stereotipa prema ovom pitanju. Nema ni osmiljenih akcija medijskog
predstavljanja ustanova u kojima se obrazuju OSI, obrazovnih programa, pozitivnih
primjera u kolovanju OSI, nema ni dovoljno specijalizovanih emisija koje bi bile
posveene ovoj temi, niti je tampano dovoljno odgovarajuih broura i publikacija.
Kao model kolovanja i profesionalnog osposobljavanja OSI u Crnoj Gori je do
skoro razvijan sistem obrazovanja u posebnim ustanovama, dok se sistem inkluzivnog
obrazovanja jo uvijek iz brojnih razloga teko sprovodi: predrasude, nedostatak
edukovanog kadra, fizike barijere.
Obrazovanje i osposobljavanje OSI vri se i u okviru ustanova za profesionalnu
rehabilitaciju.
U Crnoj Gori postoje 4 posebne ustanove za kolovanje djece i omladine sa
invaliditetom, i to: Zavod za kolovanje i profesionalnu rehabilitaciju invalidne djece i
omladine, koji pohaa 99 uenika; Centar za obrazovanje i osposobljavanje 1. jun,
koji pohaa 136 uenika (uenici sa lakim i umjerenim smetnjama u mentalnom razvoju i
uenici sa autizmom), Zavod za kolovanje i rehabilitaciju lica sa poremeajima sluha i
govora, koji se nalazi u Kotoru i pohaa ga 162 uenika, i Specijalni zavod za djecu i
omladinu Komanski most,u kojem je smjeteno 133 lica, od kojih su 23 djece. Same
kole u okviru posebnih ustanova finansira Ministarstvo prosvjete i nauke, dok trokove
smjetaja i ishrane finansira Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja.
U Crnoj Gori ne postoje tehnike ni druge mogunosti da se postojee posebne
ustanove bave obrazovanjem gluvo-slijepih osoba. Prema podacima pomenutih posebnih
ustanova i Zavoda za kolstvo, broj kvalifikovanih nastavnika je nedovoljan u odnosu na
potrebe djece koja ele da ue znakovni jezik i/ ili Brajevo pismo.
Obrazovanje slijepih lica se odvija u Zavodu za kolovanje i profesionalnu
rehabilitaciju invalidne djece i omladine u Podgorici, u kome se pored ostalih osoba sa
fizikim invaliditetom koluju i slijepa djeca.
Zavod za kolovanje i rehabilitaciju lica sa poremeajima sluha i govora u
Kotoru se dijelom integrisao u redovno kolstvo. Namijenjen je iskljuivo populaciji
djece i omladine sa oteenjem sluha, a posljednjih godina upisuje i djecu bez smetnji u
razvoju.U kolskoj 2006/07. se kolovalo, pored 85 (48,57%) djece sa oteenjem sluha, i
90 (51,43%) djece bez smetnji u razvoju.
Na Univerzitetu Crne Gore u kolskoj 2006/07. je studiralo 27 studenata sa
invaliditetom.
28
Generalno gledano, problem arhitektonskih barijera u kolama je veoma izraen.

Najvei broj kolskih objekata i uila nijesu prilagoeni potrebama OSI. Na jednom
dijelu osnovnih i srednjih kola su prilagoeni prilazi i ulazi i dio toaleta22 .
Za djecu sa smetnjama u razvoju, koja se mogu ukljuiti u redovne grupe,
obrazovanje se izvodi tako to kola prilagoava metode i oblike rada njihovim
obrazovnim potrebama. Za njih se ne koriste posebni programi i udbenici, ve u
zavisnosti od vrste smetnje, shodno mogunostima i ouvanim kapacitetima, vri se
prilagoavanje i pravljenje individualnog obrazovnog plana. Ovo je predvieno Zakonom
o obrazovanju djece sa posebnim potrebama. Zavod za kolstvo je dao model
prilagoavanja aktuelnih programskih ciljeva i standarda.
Iz svih ovih razloga, u skladu sa Zakonom o vaspitanju i obrazovanju djece sa
posebnim potrebama, pri Zavodu za kolstvo su organizovani specijalizovani mobilni
timovi, koji podrazumijevaju aktiviranje strunjaka iz resursa posebnih ustanova i onih iz
redovnog sistema, koji su edukovani za oblast inkluzivnog obrazovanja. Oni se ukljuuju
u rad u redovnim kolama u kojima se koluju djeca sa smetnjama u razvoju, u zavisnosti
od vrste smetnje. Ciljevi rada ovih timova su: pomo djeci sa smetnjama u razvoju,
roditeljima, nastavnicima i strunim slubama u kolama u kojima su ukljuena djeca sa
smetnjama u razvoju.
Zakoni koji reguliu ovu oblast: Zakon o optem obrazovanju i vaspitanju i
Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim potrebama.
Posebni cilj Strategije u ovoj oblasti: Ukljuivanje u proces obrazovanja sve
kategorije djece sa smetnjama u razvoju i odrasle OSI, kako bi se obezbijedio razvoj
njihovih potencijala, osjeaja dostojanstva i line vrijednosti.
Dostupnost obrazovnog sistema svima;

Najbolji interes djeteta.
Mjere:
1. Obezbijediti stalno auriranje centralne baze podacima iz oblasti obrazovanja

OSI;
2. U postojeu zakonsku regulativu ukljuiti nova rjeenja: resursne centre,
punktove za podrku inkluzivnom procesu, period opservacije (u vrtiu ili koli za
dijete za koje postoji dileme u koji ga vid kolovanja ukljuiti zbog teine
razvojne smetnje koju ima);
3. Reformisati sistem predkolskog vaspitanja, to podrazumijeva da sva djeca sa
smetnjama u razvoju budu obavezno obuhvaena sistemom besplatnog
predkolskog vaspitanja;
22
Adaptacije su uraene u okviru projekata koje su realizovale organizacije OSI, ili same kole, uz
finansijsku podrku Ministarstva prosvjete i nauke, odnosno stranih donatora. Tri novosagraene kole su
prilagoene prema standardima koji vae za ovu oblast i nalaze se u Podgorici, i to 2 srednje i 1 osnovna.
29
4. Dopuniti i izmijeniti Pravilnik o kriterijumima za odreivanje oblika i stepena

nedostataka, smetnji i poremeaja djece sa smetnjama u razvoju, po pitanju
naina ukljuivanja ove djece u obrazovne programe;
5. Izmijeniti postojee i donijeti nove nastavne planove i programe za individualni
rad koji predviaju pravo svakog djeteta da se ukljui na sve dostupne aktivnosti;
6. Osavremeniti i uvesti redovne nastavne planove i programe u posebnim
ustanovama, koji mogu biti prilagoeni ili modifikovani, koji bi se mogli
primjenjivati i u redovnim kolama;
7. Obezbijediti inkluzivno i besplatno osnovno i srednje obrazovanje djece sa
smetnjama u razvoju u zajednicama u kojima ive;
8. Osmisliti i sprovoditi stalne informativne kampanje za ukljuivanje djece sa
smetnjama u razvoju u vaspitno obrazovni proces;
9. Uspostaviti sistem praenja djece sa smetnjama u razvoju, od najranijeg
djetinjstva do srednjokolskog obrazovanja, kroz meusektorsku saradnju
razvojnih savjetovalita sa komisijama za razvrstavanje djece i sa Zavodom za
zapoljavanje;
10. Vriti stalna istraivanja potreba djece sa smetnjama u razvoju, koja su ukljuena
u obrazovne institucije, kako bi se dolo do autentinih podataka o njihovim
potrebama, a koji e posluiti za dalje planiranje politike reforme obrazovanja za
djecu sa smetnjama u razvoju i OSI;
11. Osmisliti i sprovoditi programe stalnog ispitivanja potreba porodica koje imaju
djecu sa smetnjama u razvoju, vezanih za njihovo kolovanje i integraciju.
12. Primjenjivati princip afirmativne akcije prilikom upisa OSI na Univerzitet Crne
Gore;
13. Obezbijediti obrazovanje za odrasle OSI, kojima je ta mogunost u djetinjstvu
zbog diskriminacije i neadekvatnog obrazovnog sistema bila uskraena;
14. Obezbijediti prostorne uslove za ukljuivanje sve djece u programe obrazovanja,
a posebno poboljati fiziku dostupnost zgrada obrazovnih institucija;
15. Reformisati sistem posebnih ustanova u skladu sa najnovijim saznanjima iz
svjetske prakse i teorije i integrisati ih u redovno kolstvo, kao resursne centre;
16. Osposobiti lanove komisija za usmjeravanje radi primjene novog koncepta, iji
principi treba da se baziraju na socijalnom modelu invalidnosti;
17. Obezbijediti kvalifikovani kadar za rad sa djecom sa smetnjama u razvoju;
18. Ukljuiti roditelje djece sa smetnjama u razvoju, koji treba da budu partneri u
sprovoenjtu procesa obrazovanja i sprovoenje programa osnaivanja roditelja,
radi ohrabrivanja njihovog uea u procjenjivanju i donoenju odluka koje se
tiu njihove djece;
19. Stalno edukovati sve roditelje, kao i svu djecu, o pravima i mogunostima OSI;
20. Podsticati volonterski rad sa djecom sa smetnjama u razvoju, kao dopunu
profesionalnom timu;
21. Stalno edukovati zaposlene u nadlenim dravnim organima, organima lokalne
samouprave i privredi, kao i predstavnike nevladinog sektora o pravima i
potrebama djece sa smetnjama u razvoju;
22. Uspostaviti servise podrke, kao to su: dnevni centri, personalna asistencija,
dostupan prevoz, tumai gestovnog govora i sl;
30
23. Razviti odgovarajue tehnologije u obrazovanju i obuavanju djece sa smetnjama

u razvoju;
24. Stimulisati nove izdavake politike i povezivanje sa elektronskim medijima u
oblasti obrazovanja, kao i irom medijskom politikom (TV emisije, kompjuterski i
obrazovni softver i sl.);
Ministarstvo prosvjete i nauke, Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja,
Ministarstvo pomorstva i saobraaja, Ministarstvo kulture, sporta i medija, Ministarstvo
finansija, Univerzitet Crne Gore Filozofski fakultet, mediji, lokalna samouprava,
organizacije OSI i organizacije koje programski djeluju u korist OSI.
8.4.
PROFESIONALNA REHABILITACIJA 23 I ZAPOLJAVANJE

Postojee zakonodavstvo u Crnoj Gori ne obezbjeuje pravne osnove za
institucionalni okvir realizacije profesionalne rehabilitacije i podsticanja breg
zapoljavanja osoba sa invaliditetom (OSI). To ima za posljedicu izuzetno male
mogunosti za zapoljavanje osoba ove ranjive grupe. Postoji niz drugih prisutnih
razloga, koji utiu na problem njihovog zapoljavanja: izraene predrasude i stereotipi
kod poslodavaca o njihovim radnim sposobnostima; nizak nivo obrazovanja OSI,
nedostatak odgovarajuih znanja i vjetina; nedostatak slubi podrke, koje treba da budu
voene od strane koordiniranih timova, nevladinih organizacija, udruenja i lokalne
vlasti; nemotivisanost, a samim tim i nizak stepen samopouzdanja ovih osoba; nedostatak
adekvatne komunikacije, razmjene informacija i podataka izmeu ustanova koje se bave
obrazovanjem i zapoljavanjem.
Problemi koji prate prelazak u vie demokratsko drutvo, zajedno sa poznatim
ekonomskim tekoama dodatno su pogorali status ove populacije stanovnitva.
Sadanjim zakonskim rjeenjima nije utvrena procedura profesionalne procjene
radnih i drugih mogunosti kategorisanih nezaposlenih osoba i drugih nezaposlenih
osoba, koja imaju odreena oteenja, a nije im utvren invaliditet. Osim toga, nije
regulisano ni postojanje multidisciplinarnog strunog tima, koji bi prema utvrenim
standardima, od strane nadlenog dravnog organa, procjenjivao invaliditet nezaposlene
osobe i opredjeljivao mjere i aktivnosti koje obuhvata profesionalna rehabilitacija.
Izuzetak su nezaposleni invalidi rada, kod kojih je izvrena procjena preostale radne
sposobnosti od strane nadlenih organa, za vrijeme dok su bili u radnom odnosu.
Jedan od najizraenijih problema u sprovoenju profesionalne rehabilitacije jeste
nedostatak finansijskih sredstava za obavljanje svih predvienih aktivnosti u toku
osposobljavanja u posebnim ustanovama. Takoe, nakon odlaska tienika iz ustanova za
profesonalnu rehabilitaciju, teko je pratiti njihov dalji put, jer se uglavnom prekida svaki
kontakt sa njima. Trenutno niska stopa zaposlenosti u odnosu na ovu populaciju
posljedica je i nepostojanja adekvatne strune spreme, tj. onih zanimanja koja su traena
23
Profesionalna rehabilitacija u irem smislu obuhvata: profesionalno usmjeravanje, radno

osposobljavanje i zapoljavanje
31
na tritu rada. To potvruju i podaci Zavoda za zapoljavanje, prema kojima su neka od

najbrojnijih zanimanja, kao to su koni galanterista ili prodavai, zanimanja za kojima
ne postoji potranja na tritu radne snage.
Dosadanja iskustva govore da su porodice koje imaju OSI bile samo pasivni
posmatrai u rehabilitaciji i bez pravih informacija o mogunostima i uslugama koje im
se mogu pruiti u ovom procesu. Takoe, uloga organizacija OSI, koje su najautentini
predstavnici interesa svojih lanova, nije dovoljno naglaena u sprovoenju profesionalne
rehabilitacije i zapoljavanja OSI.
U pogledu ostvarivanja prava na zapoljavanje, vaei propisi na identian nain
regiliu ovu oblast za osobe bez invaliditeta i one sa invaliditetom. Jo uvijek nije
usvojen poseban Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju OSI, kao to je to
praksa u svim demokratskim zemljama.
Zavod za zapoljavanje, kao institucija za koju se vezuje znaajan dio aktivnosti u
realizaciji politike zapoljavanja, svoj uticaj na tritu rada ostvaruje u okvirima koji su
utvreni Zakonom o zapoljavanju, propisima iz oblasti rada, zdravstvenog osiguranja,
penzijsko-invalidskog osiguranja, kao i razvojnih dokumenata Vlade Crne Gore u oblasti
ekonomske politike i usmjeravanja trita rada. Zavod je u toku 2002. godine donio i tri
pravilnika, ija primjena je od velikog znaaja za zapoljavanje OSI 24 . To su: Pravilnik o
pripremi za zapoljavanje, Pravilnik o posredovanju u zapoljavanju i Pravilnik o
evidencijama u oblasti rada. Osim toga, Vlada Crne Gore je, u cilju podsticanja
zapoljavanja OSI, donijela Uredbu o poreskim olakicama 25 , sa rokom trajanja od jedne
godine, prema kojoj, poslodavci koji zaposle ta lica, ne plaaju doprinose za obavezno
socijalno osiguranje i naknade za korienje komunalnih dobara od opteg interesa na
zarade zaposlenih, kao i porez iz zarade zaposlenih.
Prema podacima Zavoda za zapoljavanje 26 , na njihovoj evidenciji nalazi se
2.704 OSI (invalidi rada II i III kategorije invalidnosti 2.125 i kategorisana omladina
579), to predstavlja oko 8,1% od ukupnog broja nezaposlenih. Kategorisana omladina je
veinom, nakon razvrstavanja u odreeni stepen i kategoriju ometenosti zavrila
kolovanje u II, III i IV stepenu strunosti, u nekoj od posebnih ustanova i priripada im
novana naknada, koja iznosi 60 % od najnie cijene rada. Pretpostavlja se da postoji
veliki broj mladih ljudi sa invaliditetom, koji nijesu obuhvaeni kategorizacijom u ranom
djetinjstvu, te samim tim nijesu stekli odgovarajue obrazovanje i prijavili se Zavodu.
Od ukupnog broja, ena ima 232 ili 40,01%. Sa I i II stepenom strunosti ima 322
lica ,sa III stepenom 187, sa IV stepenom 67 i VII stepenom 3 lica. U starosnoj dobi od
18 do 25 godina ima 99 lica, od 25 do 30 godina 98,od 30 do 40 godina 222, od 40 do 50
godina 137 lica i preko 50 godina 18 lica. Bez radnog staa je 458 lica ili 79,10 %.
Poto zapoljavanje odreenih kategorija OSI pod optim uslovima objektivno
nije mogue, obzirom na vrstu njihovog invaliditeta, Zavod za zapoljavanje realizuje
programe i aktivnosti, prilagoavajui ih njihovim mogunostima i ogranienjima.
Prioritetno ih ukljuuje u odreene programe aktivne politike zapoljavanja, kao to su:
javni radovi; kreditna podrka za samozapoljavanje; struno osposobljavanje za
odreena zanimanja pod povoljnim uslovima, sufinansiranje doprinosa za socijalno
osiguranje za odreeni vremenski period, zarada pripravnika i sufinansiranje
24
Pravilnici su objavljeni u Slubenom listu, br.52/02.

Slubeni list RCG , br. 21/07
26
Podaci iz 30.06.2007. godine
25
32
prilagoavanja radnog mjesta i tehnike opreme, u visini do 50 najniih cijena rada.

Takoe, Zavod je, u saradnji sa socijalnim partnerima osnovao Centar za informisanje i
profesionalno savjetovanje, koji posluje u prostorijama Biroa rada Podgorica, a ija je
funkcija, da korisnicima prua informacije, koje im mogu biti korisne prilikom planiranja
karijere, kao npr: odabir zanimanja, upis u odgovarajuu kolu, finansijsku pomo
prilikom kolovanja, ispitivanje mogunosti zapoljavanja i stanja na tritu rada, i dr.
Sve ovo se odnosi i na OSI. Od 2002. godine, u Crnoj Gori je formirano nekoliko
privatnih agencija za posredovanje u zapoljavanju, ali se one ne bave izradom programa
zapoljavanja nezaposlenih lica koja pripadaju kategoriji tee zapoljivih lica (lica sa
invaliditetom, lica koja due ekaju na zaposlenje i dr).
Iako je Zavod za zapoljavanje poslednjih godina realizovao vie programa i
aktivnosti, u cilju uspjenijeg ukljuivanja OSI na trite rada, one u praksi nijesu dale
znaajnije rezultate, jer je zapoljavanje OSI uslovljeno postojanjem dobre volje
poslodavaca, obzirom da jo uvijek nije usvojen zakon koji predvia obavezu
zapoljavanja OSI.
Poetkom 2007 godine, Vlada Crne Gore je usvojila i Nacionalnu strategiju
zapoljavanja, za period 2007-2010 godine, koja je sutinski i metodoloki slina
strategijama drava lanica EU. Strategija zahtijeva, da se, u periodu do 2011. godine
preduzme niz mjera i aktivnosti, za osnivanje i funkcionisanje sistema profesionalne
rehabilitacije i zapoljavanja OSI, kao i drugih osoba sa preprekama u zapoljavanju.
Pored nezaposlenih OSI, postoji i veliki broj onih koji su u radnom odnosu i koji
u sluaju da budu proglaeni za tehnoloki viak imaju povoljniji tretman u odnosu na
ostale zaposlene. Tako je Zakonom o radu predvieno da zaposlenom invalidu, koji je
proglaen tehnoloko- ekonomskim vikom, a nije mu obezbijeeno ni jedno od prava
predvienih posebnim programom, poslodavac je duan da isplati otpremninu najmanje u
visini 24 prosjene zarade u Republici, ako je invalidnost prouzrokovana povredom van
rada ili boleu, a najmanje u visini 36 prosjenih zarada u Republici, ako je invalidnost
prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom boleu. Ukoliko je, za zaposlenog
invalida povoljnija visina otpremnine, na osnovu prosjene zarade poslodavca, moe da
se odlui za tu mogunost. (pozitivna diskriminacija za ostale osobe je odreeno
najmanje est prosjenih zarada u Crnoj Gori) 27 .
Takoe, na evidenciji nezaposlenih nalazi se prosjeno godinje 2.500 invalida
rada II i III kategorije invalidnosti, koji su prestali sa radom bez svoje krivice, zbog
steaja, likvidacije preduzea, ili su proglaeni tehno-ekonomskim vikom. Najvei broj
ovih lica su nekvalifikovani radnici i radnici sa II i III stepenom strune spreme, sa preko
50 godina starosti. Njima pripada novana naknada od Fonda PIO, u skladu sa propisima
o penzijskom i invalidskom osiguranju. Pored nezaposlenih invalida rada, u radnom
odnosu se nalazi oko 4.500 invalida rada II i III kategorije invalidnosti, kod kojih je
invalidnost posljedica neadekvatno obezbijeene zatite, povreda na radu, prirodnih
(zdravstvenih) predispozicija i skolonosti, vie sile i dr.
Po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju28 , na drugaiji nain se
regulie status invalida rada. To je sada osiguranik koji je stekao pravo na djeliminu
invalidsku penziju, ukoliko kod njega nastane gubitak radne sposobnosti od 75 %.
27
28
Slubeni list RCG, br 54/03

Slubeni list RCG, br 54/03
33
Zakoni koji reguliu ovu oblast: Zakon o radu, Zakon o zapoljavanju, Zakon o
penzijskom i invalidskom osiguranju.
Cilj Strategije u ovoj oblasti: Uspostavljanje pravnog okvira za zapoljavanje
osoba sa invaliditetom, koji treba da stvori uslove za njihovo prilagoavanje tritu rada
kroz edukaciju, treninge i profesionalno osposobljavanje, kao i prilagoavanje trita rada
osobama sa invaliditetom.
Integracija OSI u radnu sredinu;

Partnerstvo, tj. koordinacija svih subjekata koji uestvuju u procesu profesionalne
rehabilitacije i zapoljavanja;
Zapoljavanje na otvorenom tritu rada, a samo izuzetno pod posebnim uslovima
za OSI koje zbog teine i vrste invaliditeta ne mogu nai zaposlenje na otvorenom
tritu rada;
Korienje preostalih radnih sposobnosti i kompenzacija invalidnosti pozitivnim
faktorima.
Mjere:
1. Obezbijediti stalno auriranje centralne baze podacima iz oblasti profesionalne

rehabilitacije i zapoljavanja OSI;
2. Donijeti pravne propise kojima se utvruju okviri za profesionalnu rehabilitaciju i
zapoljavanje OSI;
3. Donijeti plan razvoja profesionalne rehabilitacije, zapoljavanja i rada OSI. To
podrazumijeva odgovarajue obrazovanje i osposobljavanje za odreena
zanimanja u skladu sa sposobnostima i mogunostima zapoljavanja prema
potrebama i ponudama trita rada;
4. Planirati i sprovoditi aktivne politike zapoljavanja OSI;
5. Razvijati i planirati primjenu standarda pristupanog radnog mjesta kroz oblast
zatite zdravlja na radu;
6. Podsticati i podravati ukljuivanje ena sa invaliditetom na trite rada;
7. Predvidjeti ukljuivanje i ostvarivanje veeg uea socijalnih partnera, posebno
lokalne samouprave, u oblikovanju i realizaciji odreenih programa za
zapoljavanje OSI;
8. Obezbijediti multisektorsku saradnju u procesu obrazovanja, profesionalne
rehabilitacije i zapoljavanja OSI;
9. Razvijati meuresorsku saradnju Vlade, organizacija OSI i privatnog sektora, sa
fokusom na zapoljavanju i privatnom preduzetnitvu OSI;
10. Organizovati multidisciplinarnu procjenu potreba i mogunosti pojedinca i u
skladu sa tim kreirati usluge rehabilitacije, koje treba da poivaju na dobrovoljnoj
osnovi i da budu dostupne OSI to je mogue blie njihovim zajednicama;
11. Osnovati poseban fond za stimulisanje zapoljavanja OSI;
12. Definisati obavezne kvote zapoljavanja OSI za sve poslodavce, pratiti i
sankcionisati krenje ovog propisa;
34
13. Utvrditi poreske, carinske i druge olakice, kao i smanjenje doprinosa za socijalno
osiguranje za podsticanje poslodavaca da zapoljavaju osobe sa invaliditetom;
14. Podsticati samozapoljavanje, preduzetnitvo i razvijati programe podrke
preduzetnitva i osnivanja malih i srednjih preduzea od strane OSI;
15. Organizovati kampanje za podizanje svijesti o radnim sposobnostima OSI, kako
bi se meu graanima, a naroito meu poslodavcima, mijenjala svijest i stavovi u
pogledu zapoljavanja i rada OSI i njihove radne sposobnosti, a u cilju
prevazilaenja negativnih stavova i predrasuda u odnosu na radnike sa
invaliditetom;
16. Sprovoditi kontinuirane programe edukcije za strunjake i osoblje koji rade na
uslugama profesionalne rehabilitacije i zapoljavanja OSI;
17. Donijeti i sprovoditi programe za psiholoko osnaivanje OSI u cilju podizanja
nivoa svijesti kod OSI o njihovim potencijalima i mogunostima u pogledu
profesionalne rehabilitacije i zapoljavanja;
18. Osnivati tzv. socijalne kooperative, odnosno proizvodne i uslune radionice koje
osnivaju OSI i koje rade odreene proizvode za potrebe trita;
19. Razvijati socijalne ekonomije 29 , kao povremeni ili trajni oblik aktiviranja OSI;
20. Formirati rehabiliticione komisije pri Zavodu za zapoljavanje, koje bi utvrivale
invaliditet kod nezaposlenih osoba, kod kojih to nije ve utvreno i koje bi odreivale
usluge radne rehabilitacije;
21. Utvrditi uslove i nain osnivanja pravnih lica, koja e se baviti uslugama radne
rehabilitacije (izvoai radne rehabilitacije centri za profesionalnu rehabilitaciju),
njihovo finansiranje i dodjela koncesija za izvoenje rehabilitacijskih usluga;
22. Formirati specijalizovane agencije za zapoljavanje OSI.
Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja, Ministarstvo prosvjete i nauke,
Ministarstvo finansija, Zavod za zapoljavanje Crne Gore, lokalna samouprava, Unija
poslodavaca Crne Gore, Privredna komora Crne Gore, organizacije OSI i organizacije
koje programski djeluju u korist OSI.
8.5.
PRISTUPANOST

Postojei propisi u Crnoj Gori ne pokrivaju oblasti fizikog okruenja i javnih
informacija na adekvatan nain. Propisi koji predviaju standarde pristupanosti sredine
osobama sa invaliditetom (OSI), kao to su Zakon o planiranju i ureenju prostora i
Zakon o izgradnji, ne potuju se u praksi. Prema vaeim propisima, 3,5% stambenih
jedinica mora biti pristupano za OSI, to je daleko od realnosti. Novi objekti se ne
prilagoavaju, a oni za koje se smatra da su prilagoeni nijesu pristupani za OSI, jer
njihove rampe nijesu sagraene po standardu prema kojem nagib ne smije da prelazi 7%.
Sve do skora eventualni napori za uklanjanje arhitektonskih barijera bili su
stihijski i kampanjski, prije svega na inicijativu organizacija OSI i uz podrku stranih
29
Socijalne ekonomije kooperative, radne zadruge, odnosi se uglavnom na poljoprivredu
35
donatora i ponegdje uz participaciju resornih ministarstava ili lokalne samouprave. Sada

se ine pomaci, ali smatramo da je neophodno uiniti dodatne napore u ovoj oblasti
imajui u vidu potrebe OSI.
U Crnoj Gori gestovni govor nije prepoznat kao zvanini jezik. Jedan od veoma
izraenih problema u Crnoj Gori jeste nedostupnost informacija osobama sa
invaliditetom, posebno onima sa oteenjem vida i sluha. Takoe, broj kvalifikovanih
nastavnika je nedovoljan u odnosu na potrebe djece i mladih koji ele da ue znakovni
jezik i/ili Brajevo pismo. Oni su uglavnom stacionirani u Zavodu za rehabilitaciju sluha i
govora u Kotoru i u Zavodu za kolovanje i profesionalnu rehabilitaciju invalidne djece i
omladine u Podgorici, a samo mali broj kvalifikovanih nastavnika postoji u kolama koje
su obuhvaene inkluzivnim obrazovanjem.
Zakoni koji reguliu ovu oblast: Zakon o planiranju i ureenju prostora; Zakon
o izgradnji; Zakon o etanoj svojini; Zakon o putevima; Zakon o medijima, Zakon o
radio-difuziji; Zakon o javnim radio-difuznim sredstvima.
Cilj Strategije u ovoj oblasti: Uklanjanje arhitektonskih, psiholokih i kulturnih
barijera i stvaranje okruenja koja ne ograniava OSI u pogledu ukljuivanja u drutvenu
zajednicu.
Integracija OSI u drutvenu sredinu;

Pristup bez prepreka;
Partnerstvo.
Mjere:
1. Izraditi standarde pristupanosti, izmijeniti postojeu pravnu regulativu i

obezbijediti kontinuirani nadzor od strane grupe za praenje izgradnje novih
objekata koja e se sastojati od arhitekata i predstavnika organizacija OSI, uz
pokretanje sudskih postupaka i sankcionisanje prekrilaca zakona;
2. Dopuniti Zakon o nauno-istraivakoj djelatnosti i Zakon o inovativnoj
djelatnosti, kako bi se predvidjela obavezna primjena univerzalnog dizajna u
nauno-istraivakim i inovativnim djelatnostima;
3. Izmijeniti propise iz oblasti javnog prevoza kako bi se predvidjela obaveza
obezbeivanja pristupanosti vozila i saobraajne infrastrukture za osobe sa teim
fizikim invaliditetom, kao i mjesta za parkiranje tih osoba u svim optinama 30 ;
4. Inovirati nastavne planove i programe u odgovarajuim visokokolskim
ustanovama, kao i dravne ispite za arhitekte, u kojima unijeti sadraje koji se
odnose na postojee standarde o pristupanosti sredine osobama sa invaliditetom;
5. Uspostaviti mehanizme saradnje unutar sektora vlasti, kao i saradnje izmeu sva
tri sektora, radi obezbjeivanja pristupa bez prepreka i radi razvoja sistema
30
Osobama sa teim fizikim invaliditetom i njihovim pratiocima treba izdati dozvole za

parkiranje na prostorima na kojima je parkiranje inae zabranjeno i smatra se saobraajnim prekrajem, kao
to su zgrade dravnih institucija i prostori za koja je potrebna specijalna dozvola iz bezbjednosnih razloga.
36
komunikacije, koji e biti dostupan osobama sa vizuelnim, slunim i

komunikacijskim invaliditetom;
6. Uspostaviti partnerske odnose odgovarajuih fakulteta, strukovnih udruenja
inenjera i arhitekata sa organizacijama OSI i organizacijama koje programski
djeluju u korist OSI, radi razvoja i primjene standarda pristupa bez prepreka;
7. Uspostaviti saradnju organizacija OSI i onih koje programski djeluju u korist OSI
sa lokalnim samoupravama prilikom donoenja i izmjene urbanistikih planova;
8. Organizovati plansko informisanje privrednika, a prije svega graevinskih firmi, o
standardima pristupanosti i ukazivanje na ekonomsku profitabilnost izgradnje
pristupanih objekata;
9. Obezbijediti stalno uklanjanje arhitektonskih barijera na javnim povrinama,
saobraajnim komunikacijama, javnim objektima, kao i stambenim objekatima;
10. Usvojiti i realizovati programe prilagoavanja turistikih objekata potrebama
OSI. Ove mjere unijeti u propise o kategorizaciji hotelsko-ugostiteljskih objekata
i donijeti propise o posebnim oznakama hotela koji su svoje poslovanje i usluge
prilagodili potrebama OSI 31 ;
11. Sprovoditi sistematsku adaptaciju starih zgrada, koje nijesu uraene u skladu sa
standardima pristupanosti;
12. Propisima predvidjeti da, prilikom kupoprodaje javnih objekata, obavezno u
ugovoru o kupoprodaji bude definisana obaveza novog vlasnika da istu prilagodi
potrebama OSI u skladu sa postojeim standardima;
13. U saradnji sa nadlenim prosvjetnim organima i organizacijama OSI neophodno
je sistematino i kontinuirano raditi na jaanju kadrovskih potencijala kako bi se
osobama sa invaliditetom obezbedila besplatna obuka u kretanju;
14. Edukovati relevantno osoblje u dravnim organima na republikom i lokalnom
nivou u pogledu pristupa bez prepreka, da bi se upoznali sa potrebama OSI;
15. Sistematski i kontinuirano edukovati novinare i urednike i promovisati putem
medija vanost pristupa bez prepreka;
16. Predvidjeti mogunost uenja znakovnog jezika kao fakultativnog predmeta u
redovnim kolama od petog razreda osnovne kole i preduzeti mjere u okviru
obrazovnog sistema da se edukuje potreban broj kvalifikovanih prevodilaca na
znakovni jezik;
17. Uklanjati arhitektonske barijere i uvoditi elemente informacijske podrke za gluve
i slijepe osobe u osnovnim i srednjim kolama i na fakultetima, kao i u
studentskim domovima i sportskim ustanovama i objektima koji jo nijesu
dostupni OSI;
18. Planski uvoditi sisteme SOS telefona za uklanjanje arhitektonskih barijera;
19. Uspostaviti standarde obaveznog oznaavanja putnikih vozila koje koriste osobe
sa teim fizikim invaliditetom;
20. Planirati i izvoditi postavljanje zvune signalizacije na najprometnijim
raskrsnicama u svim optinama;
31
To podrazumijeva: obiljeavanje hotelskih soba i drugih prostorija reljefnim simbolima i

zvunim ureajima za osobe sa oteenjem vida, informacijskim porukama za gluve osobe; prilagoavanje
unutranjosti objekata za kretanje OSI i pristupanosti ostalim turistikim sadrajima (plae, restorani,
kafeterije, konferencijske sale, toaleta).
37
21. Obezbijediti uslove da javni telefoni budu postavljeni na visini na kojoj bi bili
dostupni osobama u invalidskim kolicima, osobama niskoga rasta i osobama sa
oteenim vidom;
22. Promovisati i realizovati pristup za OSI novim informacijskim i komunikacijskim
tehnologijama i sistemima, ukljuujui i Internet;
23. Obezbijediti sistem obaveznog informisanja OSI o dostupnosti javnih objekata,
parkinga i drugih objekata na nivou optine;
24. Obezbijediti pristupanost informacija osobama sa invaliditetom. To
podrazumijeva slijedee:
- Javne RTV servise prilagoditi potrebama OSI uvoenjem standarda o
pristupanosti informacija koji bi bili obavezujui za sve RTV stanice;
- Dalje razvijati i standardizovati znakovni jezik i usvojiti Zakon o znakovnom
jeziku u Crnoj Gori;
- Prilagoditi programe radio-difuznih centara za osobe sa oteenim sluhom,
kroz titlovanje odreenog broja sati informativnog programa i redovne
programe koji e biti prevoeni na gestovni jezik;
- Priznati pravo na upotrebu gestovnog jezika u postupcima pred dravnim
organima osobama koje ga koriste;
- Obezbijediti mogunost gluvim i nagluvim licima da preko Halo centara
sms porukama kontaktiraju slube pomoi u vanrednim situacijama (policija,
hitna pomo, vatrogasci), a u veim gradovima Crne Gore treba raditi na
formiranju servisnih centara ije usluge e gluvim i nagluvim osobama
olakavati komunikaciju;
- Predvidjeti pravo gluvih i nagluvih osoba na naknadu odreenog broja
mjesenih asova angaovanja prevodilaca na znakovni jezik;
- Obezbijediti dostupnost slubenih informacija na Brajevom pismu, audiozapisu i u drugim formatima koji su dostupni slijepim i slabovidim licima.
25. Adaptirati web-sajtove u skladu sa WAI 32 smjernicama i donijeti potrebne
podzakonske akte kako bi se odredbe Zakona o medijima sprovodile u praksi, uz
predvianje obaveze organa javne vlasti i strunih ponuaa Internet stranica kao
i programskih grafikih povrina, koje se prikazuju sredstvima informatike
tehnologije, da urede svoje prezentacije u odreenom roku u skladu sa WAI
smjernicama tako da ih slijepe i slabovide osobe mogu koristiti bez ogranienja.
Ministarstvo ekonomskog razvoja, Ministarstvo prosvjete i nauke, Ministarstvo zdravlja,
rada i socijalnog staranja, Ministarstvo saobraaja, pomorstva i telekomunikacija,
Ministarstvo kulture, sporta i medija, Ministarstvo turizma i zatite ivotne sredine,
Ministarstvo finansija, Telekom, mobilne telefonije, Univerzitet Crne Gore Graevinski
fakultet, mediji, lokalna samouprava, Unija poslodavaca Crne Gore, Privredna komora
Crne Gore, organizacije OSI i organizacije koje programski djeluju u korist OSI.
8.6.
KULTURA, SPORT I REKREACIJA
32
WAI akronim izveden od engleskih rijei Web Accessibility Initiative, tj. inicijativa za
pristupanost web-u.
38

U praksi je znaajan broj sportskih, kulturnih i turistikih objekata, servisa i
sadraja nedostupan za osobe s ainvaliditetom (OSI). Jo uvijek nije donijet plan
prilagoavanja postojeih programa i objekata osobama sa invaliditetom, a tek treba
dopuniti propise o pruanju kulturnih, sportskih i turistikih usluga, kako bi se
obezbijedila dostupnost tih usluga osobama sa invaliditetom.
Zakon o planiranju i ureenju prostora ureuje osnove planiranja i ureenja
prostora, vrstu, sadraj i postupak izrade i donoenje planskih dokumenata i druga pitanja
od znaaja za planiranje i ureenje prostora jednako vodei rauna o svim graanima i
poslovima planiranja i ureenja prostora. Ovaj Zakon regulie i ureenje sportskih,
kulturnih i rekreativnih objekata. Meutim, samo pojedini objekti su prilagoeni za
korienje do strane OSI.
Postoji podrka za kulturne i sportske aktivnosti specifine za invalidnost, ali
nedovoljna, naroito u oblasti sportskih aktivnosti. Zakonom o sportu je predvieno
pravo da OSI organizuju posebne sportske klubove, ali to ne postoji u praksi.
Ne postoje uslovi za osposobljavanje OSI za bavljenje odreenim sportovima u
skladu sa njihovim preostalim sposobnostima. Nijesu formirani posebni fondovi za
podrku organizovanih sportskih manifestacija i takmienja OSI.
Nedostaje sistematsko i kontinuirano pruanje podrke aktivnostima sportskih
klubova OSI i jo uvijek im nijesu obezbijeeni uslovi za uee u sportskom ivotu, uz
dosljednu primjenu Zakona. Ne postoji organizovano takmienje klubova OSI ni na kom
nivou ni u kojem sportu.
Ne postoji nikakav plan niti program ukljuenja OSI u organizovanju i ueu u
kulturno-umjetnikim aktivnostima. Takoe, ne postoje ni fondovi za podrku kulturnim
aktivnostima.
Zakonom o medijima predvieno je da je zabranjeno objavljivanje informacija i
miljenja kojima se podstie diskriminacija, mrnja ili nasilje protiv osoba ili grupe osoba
zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, vjeri, naciji, etnikoj grupi, polu ili
seksualnoj opredijeljenosti. Osniva medija i autor nee odgovarati, ako su objavljene
informacije i miljenja dio naunog ili autorskog rada koji se bavi javnom stvari.
Zakonom o radio-difuziji predvieno je da se budetom Republike obezbjeuju
sredstva za ostvarivanje prava graana na informisanje, a po osnovu programskih
sadraja Radija i Televizije Crne Gore, koji su znaajni za informisanje osoba oteenog
sluha, predvia da su od plaanja pretplate osloboena domainstva imaoci radiodifuznih prijemnika iji je najmanje jedan lan domainstva: 1) invalid sa 100% tjelesnog
oteenja; 2) invalid sa manje od 100% tjelesnog oteenja, ako mu je, u skladu sa
odredbama posebnih propisa, priznato pravo na dodatak za tuu njegu i pomo; 3) lice
koje je trajno izgubilo sluh ili slijepo lice. Pravo na oslobaanje ostvaruje se na osnovu
potvrde ustanove nadlene za poslove penzijsko-invalidskog osiguranja, sve dok traje
razlog zbog kojeg je oslobaanje nastalo.
Od plaanja pretplate i takse za korienje radijskih prijemnika osloboeni su:
ustanove za brigu o djeci, kole, bolnice i domovi zdravlja, domovi za stara lica, domovi
penzionera, invalidske organizacije i njihove radionice.
OSI su predstavljene u medijima, ali ne uvijek na pravi nain.
39
Naime, poslednjih godina elektronski i tampani mediji posveuju veu panju

problemima OSI. Ranije dominantni senzacionalizam medija, baziran na medicinskom i
dobrotvornom pristupu invalidnosti, polako zamjenjuju prilozi u kojima se naglasak
stavlja na prava i potencijale OSI. Do ovoga dolazi usljed edukativnih aktivnosti
organizacija OSI sa novinarima i urednicima.
Ipak, uprkos naporima na edukaciji novinara i urednika jo uvijek se u mnogim
medijima OSI prikazuju iz ugla medicinskog modela.
Zakon o medijima garantuje ravnopravno uee u informisanju domaim i
stranim pravnim i fizikim licima, a Zakon se primjenjuje u skladu sa principima
Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i sloboda.
Jedini vid organizovanja rekreacije za djecu i omladinu sprovodi Ministarstvo
zdravlja, rada i socijalnog staranja za djecu koja pohaaju specijalne kole. Drugih oblika
organizovane rekreacije za OSI nema, a ne postoje ni materijalni resursi koji bi bili
dostupni osobama sa invaliditetom. Do 90-tih godina 20. vijeka, pojedini sportskorekreativni objekti su pripadali organizacijama OSI (npr. Centar ratnih vojnih invalida,
Igalo). U procesu transformacije drutvenog kapitala ovi objekti su oduzeti
organizacijama OSI i privatizovani.
Zakoni koji reguliu ovu oblast: Zakon o planiranju i ureenju prostora; Zakon
o radio difuziji; Zakon o sportu i Zakon o medijima.
Cilj Strategije u ovoj oblasti: Pruanje mogunosti osobama sa invaliditetom da
u punoj mjeri iskau svoju kreativne, umjetnike i sportske potencijale, iskau svoj
talenat, vjetinu i umijee, kroz njihovo ukljuivanje u kulturu, rekreaciju i sport kao
ravnopravnih graana drutva.
Obavezujuu principi djelovanja:
Ravnopravnost;
Jednak pristup;
Nediskriminacija.
Mjere:
1. Izraditi plan adaptacije postojeih sportskih, kulturnih i rekreativnih objekata i

dosljedno sprovoditi odredbe zakona o standardima pristupanosti prilikom svake
rekonstrukcije i gradnje novih objekata;
2. Obezbijediti ukljuivanje strukovnih asocijacija u proces odluivanja o
raspisivanju i sprovoenju konkursa za projekte kulturnih aktivnosti organizacija
OSI;
3. Obezbijediti osobama sa invaliditetom pristup kulturnim materijalima,
televizijskim programima, filmovima, pozorinim i drugim kulturnim
aktivnostima u njima pristupanim formatima;
4. Obezbijediti osobama sa invaliditetom pristup mjestima gde se odvijaju kulturna
dogaanja ili pruaju kulturne usluge, organizuju sportske i rekreativne aktivnosti,
pristup spomenicima i lokalitetima od nacionalne kulturne vanosti;
40
5. Obezbijediti osobama sa invaliditetom pravo na priznavanje njihovog posebnog

kulturnog i lingvistikog identiteta, ukljuujui gestovni jezik i kulturu gluvih,
kao i na odgovarajuu podrku radi ostvarivanja ovog identiteta;
6. Sistematski i kontinuirano nastaviti rad na edukaciji novinara i urednika i
promociji socijalnog pristupa invalidnosti, prava i potencijala OSI u medijima;
7. Planirati, razviti i sprovoditi programe, kampanje i akcije kojima bi se podstaklo i
promovisalo uee OSI u kulturnim, rekreativnim i sportskim aktivnostima na
svim nivoima u najveoj moguoj mjeri;
8. Podsticati dobijanje odgovarajuih uputstava, treninga i sredstava da bi OSI imale
mogunost da organizuju, razvijaju i uestvuju u sportskim aktivnostima
specifinim za njih;
9. Obezbijediti uslove da sva djeca sa invaliditetom imaju jednak pristup ueu u
igri, rekreativnim, sportskim i aktivnostima u slobodno vrijeme, ukljuujui
aktivnosti koje se odvijaju u sklopu obrazovnog sistema.
Ministarstvo kulture, sporta i medija, Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja,
Ministarstvo ekonomskog razvoja, Ministarstvo turizma i zatite ivotne sredine,
Ministarstvo finansija, mediji, ustanove kulture, sportski savezi, sportski klubovi, sportski
i rekreacijski centri, Univerzitet Crne Gore Filozofski fakultet, lokalna samouprava,
organizacije OSI i organizacije koje programski djeluju u korist OSI.
8.7.
ORGANIZACIJE OSOBA SA INVALIDITETOM I CIVILNO DRUTVO

Iako pozitivno zakonodavstvo garantuje svim graanima njihova politika prava i

mogunost da ta prava uivaju, na osnovu jednakosti sa drugima, osobe sa invaliditetom
(OSI) su, uslijed nedostatka osmiljene primjene principa afirmativne akcije, u
nemogunosti da svoja ustavom garantovana prava koriste u punoj mjeri.
Prema Zakonu o politikim partijama i Zakonu o izboru poslanika i odbornika svi
graani, pa samim tim i OSI, imaju pravo da se ukljue u politiki i javni ivot na
osnovama jednakosti sa drugima, neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika.
To podrazumijeva da i graani sa invaliditetom treba da imaju mogunost da biraju i
budu birani. Garantovano je izraavanje slobodne volje glasaa. Radi toga je, kada je to
potrebno, doputeno pruanje asistencije graanima sa invaliditetom prilikom glasanja na
njihov zahtjev i od strane osobe koju one odaberu.
Nije do kraja osigurano da izborni postupak, izborna mjesta i materijali budu
odgovarajui, pristupani i lako razumljivi. Naime, samo neka izborna mjesta su
pristupana za osobe sa invaliditetom, ali veina nije. Izborni materijali do sada nijesu
tampani Brajevim pismom.
Iako OSI imaju pravo da se kandiduju za vrenje svih javnih funkcija i na svim
nivoima vlasti, evidentno je da kandidata na izborima, koji su OSI, nema. Ukupno
okruenje u kome ive OSI ne ohrabruje ih da, na osnovu jednakosti sa drugima, ostvare
puno i efektivno uee u voenju javnih poslova niti ih podstie na uee u obavljanju
41
javnih poslova. Iako predstavljaju oko 10% populacije, uee OSI u organizacijama i
udruenjima koja se bave politikim i javnim ivotom zemlje i u aktivnostima i voenju
politikih partija je neznatno. Nema ih ni u republikom parlamentu, ni u lokalnoj
zakonodavnoj vlasti.
Garantovano je pravo na osnivanje organizacija OSI i na meunarodnu,
nacionalnu, regionalnu i lokalnu saradnju. Meutim, posebnih programa podsticanja
meunarodne i druge saradnje organizacija OSI, od strane vlasti, nema.
Poloaj organizacija koje okupljaju OSI je regulisan Zakonom o nevladinim
organizacijama. Shodno ovom Zakonu, organizacije OSI se osnivaju i djeluju kao
nevladine organizacije, a njihov poloaj je statusno izjednaen sa poloajem svih ostalih
NVO. Specifinosti organizacija OSI nijesu ovim Zakonom, ni bilo kojim drugim
propisom niti prepoznate, a kamoli uvaene. Proces preregistracije organizacija OSI je
doveo do stvaranja lokalnih nevladinih organizacija OSI, koje djeluju na optinskom (ili
meuoptinskom nivou), a koje su se, vie ili manje uspjeno, povezale u krovne
organizacije, na nivou Republike.
Izostanak trajnog finansiranja i zahtjev da se za finansiranje svojih osnovnih
aktivnosti organizacije OSI takmie na konkursima zajedno i uporedo sa svim ostalim
nevladinim organizacijama (organizacije za zatitu ljudskih prava, ekoloke, manjinske,
enske, itd.), u posebno teak poloaj je doveo upravo organizacije OSI. Formalna
jednakost organizacija OSI sa ostalim NVO, uz odsustvo primjene principa
afirmativne akcije, dovelo je bezmalo do gaenja ili faktikog prestanka rada nekih
organizacija OSI i do, logine, dalje marginalizacije populacije koje okupljaju.
Nakon dugotrajnih i osmiljenih aktivnosti Koalicije organizacija OSI, Vlada
Crne Gore je u decembru 2003. godine osnovala Savjet za brigu o licima sa
invaliditetom.
Poslovnikom o radu Savjeta, predvieno je da se sastaje svaka dva mjeseca, ali u
prethodnom mandatu od kraja 2003. do kraja 2006. odrano je svega pet redovnih
sjednica i dvije vanredne i to: u 2004. tri redovne sjednice; u 2005. jedna redovna i
jedna vanredna sjednica, i u 2006. jedna redovna i jedna vanredna sjednica.
lanovi Savjeta su: 1) predsjednik Ministar zdravlja, rada i socijalnog staranja;
2) lanovi: Ministar finansija, Ministar pravde, Ministar prosvjete i nauke, Ministar
turizma i zatite ivotne sredine, direktor Zavoda za zapoljavanje Crne Gore,
predstavnici nevladinih organizacija koje se bave zatitom lica s invaliditetom (3
predstavnika), po prijedlogu Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja: Udruenje
paraplegiara Crne Gore, Savez slijepih Crne Gore i Savez udruenja roditelja djece sa
smetnjama u razvoju. Ministar zdravlja, rada i socijalnog staranja predsjedava sastancima
Savjeta. Ministarstva su predstavljena na nivou ministara, Zavod za zapoljavanje na
nivou direktora, a organizacije osoba s invaliditetom na nivou izvrnih direktora, ali
ministre i direktora Zavoda za zapoljavanje na sjednicama Savjeta, ponekad zamjenjuju
njihovi pomonici ili vie rangirani inovnici.
Zakljuci Savjeta nijesu pravno obavezujui, jer je rije o savjetodavnom tijelu
Vlade, ali trebalo bi da nose politiku i moralnu teinu. Problem je to Vladin Savjet za
brigu o licima sa invaliditetom nije statusno odreen kao stalno tijelo, iji bi se zakljuci
redovno dostavljali i razmatrali na Vladi, sa redovnim dravnim finansiranjem,
profesionalno angaovanim sekretarom i tehnikim osobljem koji bi pratili i radili na
problematici OSI.
42
Vlada Crne Gore, prilikom priprema novih politika i pravnih akata koji se odnose
na OSI, povremeno se konsultuje sa organizacijama OSI, pogotovu kada su one nosioci
inicijative za izmjene postojeih ili donoenje novih zakona, kao i kroz rad Vladinog
Savjeta za brigu o licima sa invaliditetom i kroz ukljuivanje predstavnika organizacija
OSI u radne grupe za izradu nacrta propisa i politike u oblasti invalidnosti, mada se
stepen transparentnosti procesa i uea, razlikuje od akta do akta.
Organizacije OSI ne dobijaju osnovno finansiranje od strane drave. Postoje dva
oblika finansiranja svih NVO kojima se finansiraju iskljuivo njihove projektne
aktivnosti. Jedanput godinje, Vladina komisija objavljuje konkurs za raspodjelu
sredstava iz dijela prihoda od igara na sreu, iz kojih se finansiraju planovi i programi
organizacija OSI po kriterijumima i prioritetima koji su definisani posebnom Vladinom
uredbom. Drugi izvor finansiranja predstavljaju sredstva, koja se namjenski izdvajaju za
finansiranje svih NVO, a koje dijeli Komisija Skuptine Crne Gore. Praktino, u ovom
drugom obliku finansiranja, to su minimalna sredstva, za koja, pored ostalih, mogu
konkurisati i organizacije OSI, ali po pravilu, sredstva dobijaju samo rijetke organizacije i
to u simbolinim iznosima.
Bitno je naglasiti da organizacije OSI, koje djeluju na nacionalnom nivou, ne
dobijaju sredstva za materijalne trokove i naknade za stalno zaposlene osobe ni iz
dravnog budeta ni iz javnih fondova.
Organizacije su dune da Komisiji za raspodjelu Budetskih sredstava na NVO
pravdaju dobijena sredstva, a Komisiji za raspodjelu sredstava iz dijela prihoda od igara
na sreu, podnesu prijedlog godinjeg programa i plana aktivnosti, izvjetaj o
sprovoenju tih aktivnosti i finansijsku dokumentaciju.
Na lokalnom nivou, poloaj OSI i njihovih organizacija je, pored ostalog,
regulisan i Zakonom o lokalnoj samoupravi. Ovaj Zakon je propisao pravo graana i
organa lokalne samouprave da, u granicama utvrenim zakonom, ureuje i upravlja
odreenim javnim i drugim poslovima, na osnovu sopstvene odgovornosti i u interesu
lokalnog stanovnitva 33 . Za OSI je posebno znaajno da je Zakon o lokalnoj samoupravi
propisao mogunost da se radi efikasnog vrenja poslova iz nadlenosti skuptine,
obrazuju odbori i savjeti, kao stalna radna tijela, a mogu se obrazovati i komisije kao
povremena radna tijela 34 . U nizu optina i gradu Podgorici, formirani su savjeti za OSI.
Lokalne organizacije OSI mogu da apliciraju za sredstva za odreenu programsku
aktivnost kod lokalnih samouprava, ali se kriterijumi za odluivanje razlikuju od optine
do optine. Neke optine uopte ne raspisuju takve konkurse. Problem je to kriterijumi
za finansiranje lokalnih organizacija OSI od strane lokalnih samouprava nijesu adekvatno
ureeni, jedinstveni, pravedni i transparentni. Pravni osnov da se ovo pitanje uredi se
moe nai tumaenjem Zakona o lokalnoj samoupravi, koji predvia da, u cilju
afirmisanja otvorenog i demokratskog drutva, organi lokalne samouprave sarauju sa
nevladinim organizacijama, izmeu ostalog i finansiranjem projekata nevladinih
organizacija od interesa za lokalno stanovnitvo, pod uslovima i po postupku propisanim
optim aktom optine 35 .
33
lan 1.
lan 9.
35
lan 116.
34
43
Zakoni koji reguliu ovu oblast: Zakon o politikim partijama, Zakon o izboru
odbornika i poslanika, Zakon o nevladinim organizacijama, Zakon o lokalnoj
samoupravi, Zakon o igrama na sreu.
Cilj Strategije u ovoj oblasti:
Omoguiti uslove da osobe sa invaliditetom mogu ostvariti efektivno i puno
uee u politikom i javnom ivotu na osnovama jednakosti sa drugima, neposredno ili
preko slobodno izabranih predstavnika i preko svojih organizacija.
Obavezujuu principi djelovanja:
-
Jednakost;
Sloboda udruivanja i organizovanja;
Afirmativna akcija;
Odrivost;
Partnerstvo.
Mjere:
1. Donijeti zakon koji e posebno regulisati status organizacija OSI;

2. Predvidjeti u Zakonu o PDV i carinskim zakonima oslobaanje organizacija OSI
od PDV i carine;
3. Razraditi i sprovesti akcije koje e promovisati okruenje u kome e OSI, bez
diskriminacije i na osnovu jednakosti sa drugima, moi da ostvare puno i
efektivno uee u voenju javnih poslova i koje e podsticati uee ovih osoba
u javnim poslovima;
4. Osigurati da izborni postupak, izborna mjesta i materijali budu odgovarajui,
pristupani i lako razumljivi za OSI;
5. Organizovati programe psiholokog osnaivanja OSI za uee u politikom
ivotu;
6. Obezbijediti mogunost kandidovanja i vrenja svih javnih funkcija na svim
nivoima vlasti za OSI, kroz upotrebu asistivnih i novih tehnologija kada je to
primjereno;
7. Putem stalnih kampanja popularisati pravilo da na izbornim listama kandidata za
poslanike i odbornike treba da bude najmanje 3% OSI, kontinuirano informisati
javnost o tome koje politike partije i izborne liste su se obavezale i realizovale
ovo pravilo;
8. Predvidjeti pravo na slobodnu stolicu za predstavnike organizacija OSI u
lokalnim i republikom parlamentu (pravo na raspravljanje, ne i na odluivanje);
9. Sprovoditi kontinuirane programe edukacije zaposlenih u nadlenim institucijama
na centralnom i lokalnom nivou o pravima OSI;
10. Predvidjeti obavezu Vlade i lokalne samouprave da se, prilikom priprema politika
i pravnih akata koji se odnose na OSI, konsultuje sa organizacijama OSI i
obavezno ukljuiti predstavnike organizacija OSI u sastav radnih grupa za izradu
nacrta propisa i politike vezanih za oblasti invalidnosti;
44
11. Trajno rijeiti nain finansiranja osnovnih aktivnosti organizacija OSI;

12. Utvrditi osnovne kriterijume za finansiranje lokalnih organizacija OSI od strane
lokalnih samouprava kako bi bili adekvatno ureeni, jedinstveni, pravedni i
transparentni;
13. Odrediti jedinstvene kriterijume za praenje rada i utroka sredstava datih na
konkursu za finansiranje organizacija OSI, ocjenu uspjenosti i naina
izvjetavanja o realizaciji programa;
14. Definisati kriterijume za osnivanje OOSI i precizirati minimum standarda u
pogledu njihove organizacije;
15. Savjet za brigu o licima sa invaliditetom statusno odrediti kao stalno tijelo, iji bi
se zakljuci kvartalno dostavljali i razmatrali na Vladi, sa redovnim dravnim
finansiranjem, profesionalno angaovanim sekretarom i tehnikim osobljem;
16. Utvrditi okvirne principe djelovanja i sastav lokalnih savjeta za brigu o OSI;
17. Uvesti kod ombudsmana sektor za pitanja OSI sa jasno definisanim
nadlenostima.
Nosioci aktivnosti: Skuptina Crne Gore, Vlada Crne Gore, Savjet za brigu o
licima sa invaliditetom, Ministarstvo pravde, Ministarstvo unutranjih poslova i javne
uprave, Ministarstvo finansija, mediji, politike partije, lokalna samouprava, organizacije
OSI i organizacije koje programski djeluju u korist OSI.
9. PRAENJE PRIMJENE STRATEGIJE
Akcioni plan
Dalja razrada ove Strategije e ukljuiti izradu dvogodinjih akcionih planova i
definisanje konkretnih zadataka i aktivnosti, ijim sprovoenjem e se realizovati
prioritetni ciljevi i mjere postavljeni ovim dokumentom u cilju poboljanja poloaja OSI
u svim segmentima ivota.
Razvijeni prvi Akcioni plan e obuhvatiti prvi dvogodinji period od 2008 2010.
godine.
Kontrolni upitnik
Da bi se obezbijedio monitoring i evaluacija Akcionog plana rada, neophodno je
osigurati da se u svim ministarstvima, kroz planove koji se razvijaju kroz redovno
dvogodinje planiranje, obezbijedi potovanje principa pune ukljuenosti inkluzije i
pristupanosti za OSI, kao integralnog dijela svih planiranih programa i aktivnosti. Za tu
svrhu, uradie se i Kontrolni upitnik po modelu Rapid Handicap Analysis 36 koji e se
prilikom kreiranja planova za naredni period koristiti kao pomoni alat.
Strategija preporuuje da se modeli Kontrolnih upitnika za pitanja od opteg
interesa, kao to su zatita ivotne sredine i rodna ravnopravnost, a koji se u razvijenim
36
Kontrolni upitnik predstavljen kroz RHA Rapid Handicap Analysis (Stakes-National

Research and Development Finland, Manual on Inclusive planning, izdanje UN, 2003.)
45
zemljama koriste prilikom kreiranja programa i aktivnosti kao obavezni, razviju i

primjene za nae potrebe planiranja.
Stvaranje institucionalnog okvira i operacionalizacija multisektorske i
multiresorske saradnje
Pored redovnih aktivnosti kojima se Vlada bavi, u narednom periodu bie
neophodno pruiti programsku i finansijsku podrku lokalnim samoupravama u cilju
primjene jedinstvenih standarda i osiguranja da se definisane mjere na svim nivoima
dosljedno sprovode. Takoe, potrebno je pruiti i svaku drugu pomo neophodnu
lokalnim samoupravama da razviju lokalne planove akcije za unapreenje poloaja OSI
ili ukljue ovo pitanje u druge strateke dokumente na lokalnom nivou. Akcionim planom
e se blie definisati aktivnosti u ovoj oblasti.
Upravljanje realizacijom i evaluacija
Veliku prepreku za holistiki model razvoja i praenja politike u oblasti
invalidnosti ini nedostatak podataka 37 . Prvi zadaci koji se nalaze pred kreatorima
politike bie da istrae reenja i razviju jedinstven standard, metodologiju i procedure u
ovoj oblasti kako bi podaci koje koriste bili relevantni, kompatibilni i aurirani, a
prikupljanje istih isplativo i efikasno.
Takoe, neophodno je obezbijediti kontinuirano prikupljanje podataka o OSI i
njihovim uslovima ivota, kroz uvoenje pitanja invalidnosti u redovna istraivanja i
mjerenja opte populacije koja obavlja Zavod za statistiku Crne Gore MONSTAT ili
specijalizovane ustanove za istraivanja u pojedinim oblastima (obrazovanje,
zapoljavanje, zdravstvo i drugo). Tako se ovo pitanje odmah moe ukljuiti u
istraivanje o mjerenju ivotnog standarda, istraivanja i mjerenja o radnoj snazi na
otvorenom tritu rada, mjerenja potroake korpe i druga istraivanja. Ovaj nain
omoguava poreenje stanja u populaciji sa invaliditetom i onoj koja nema invaliditet, jer
koristi iste mjerne metode uz specifinost pitanja koja se odnose na OSI.
Redovni godinji izvetaji
U cilju praenja postignutih rezultata i evaluacije uspjenosti realizacije razvijenih
planova, Vlada e obrazovati posebno tijelo Savjet za implementaciju strategije za
integraciju osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori, koje e imati i zadatak da priprema
zbirne izvjetaje resornih ministarstava, odgovarajuih institucija i drugih odgovarajuih
partnera o aktivnostima i postignutim rezultatima u oblasti sprovoenja Strategije i
unapreenja poloaja OSI. U sprovoenju ovih aktivnosti obavezna je saradnja sa
Savjetom za brigu o licima sa invaliditetom preko koga e se ostvarivati redovno
kvartalno izvjetavanje Vlade o postignutim rezultatima u sprovoenju Strategije,
37
U ovom trenutku se ne raspolae sveobuhvatnim i adekvatnim kvantitavnim ni kvalitativnim

podacima vezanim za oblast invalidnosti. Zvanina statistika ne prati invalidnost kroz popis, niti kroz druge
sveobuhvatnije redovne statistike ankete. U Crnoj Gori postoji nekoliko djelimino pouzdanih izvora
informacija vezanih za ovu oblast kao to su: sistem PIO, sistem obrazovanja, sistem zdravstva, Zavod za
zapoljavanje. Pored toga, postoje podaci organizacija osoba sa invaliditetom (OOSI).
46
odnosno realizaciji Akcionog plana.

Rezultati e se obavezno objavljivati u sredstvima javnog informisanja i na webstranicima Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja, a ureenje i auriranje
sadraja stranica bie dio redovnih aktivnosti tog ministarstva.
10. TROKOVI IMPLEMENTACIJE STRATEGIJE
Primarni cilj ovog odjeljka je sagledavanje trokova primjene Strategije u
periodu do 2016. godine, radi obezbjeivanja neophodnog obima i strukture finansijskih
sredstava za ostvarivanje pune socijalne ukljuenosti OSI u ekonomske i drutvene
tokove razvoja zemlje.
Sekundarni cilj je razvoj i predlaganje indikatora za planiranje i praenje
realizacije aktivnosti i mjera radi efikasne implementacije Strategije koji e biti
realizovan kroz razvoj akcionog planiranja, tj. kroz akcione planove.
Poetak realizacije ove Strategije pretpostavlja procjenu trokova koji e nastati
njenom primjenom. Evidentno je da e Strategija dovesti do poveanja socijalne
ukljuenosti OSI u ekonomske i drutvene tokove razvoja drutva. A upravo drutvo je to
koje treba da stvara uslove da bi sposobnosti OSI bile osnova za njihovo socijalno
ukljuivanje. Da bi se to postiglo, potrebne su znaajne promjene u drutvu, prvenstveno
u pristupu implementacije politike unapreenja poloaja OSI, kao ravnopravnih graana,
uz puno potovanje razliitosti i principa jednakih mogunosti baziranih na jednakim
pravima.
Da bi se sadanja zavisnost i pasivna pozicija OSI prevazili i postiglo njihovo
aktiviranje, neophodno je sagledavanje potrebnih finansijskih sredstava za
implementaciju Strategije. To neminovno ukljuuje participaciju OSI, kako u izgradnji
mehanizama sistema za unapreenje njihovog poloaja, tako i za direktno ukljuivanje u
ekonomske i drutvene procese u cilju kvalitetnijeg razvoja i poboljanja linog ivotnog
standarda i ivotnog standarda svih graana.
U cilju dopune podataka koje smo naveli u Analizi stanja opta slika, potrebno
je pribaviti podatke za sadanji trenutak i izvriti procjenu buduih trokova, za period
2008 2016.
U vezi sadanjeg stanja, pored podataka navedenih u Strategiji, potrebno je to
priblinije procijeniti:
- Broj radno aktivnih OSI, broj zaposlenih meu njima, njihove prihode, vrstu
prihoda:
1. po osnovu ostvarivanja zarada i
2. prihode iz javnih fondova (fondovi penzijsko-invalidskog osiguranja,
socijalna zatita i borako-invalidska zatita);
- Ukupne rashode OSI; rashode za zdravstvenu zatitu OSI, ukljuujui i nabavku
pomagala, ukupne rashode za obrazovanje, personalnu asistenciju, infrastrukturu i
zapoljavanje.
Metodologija obrauna realno moguih sredstava namijenjenih osobama sa
invaliditetom u periodu implementacije Strategije treba da se bazira na utvrenim
osnovnim i specifinim ciljevima u ovoj strategiji. Projekcije treba da budu uraene
47
primjenom jednostavnijih statistikih metoda, jer su oni u ovom sluaju pogodniji za

izvoenje validnih kvantifikacija. Pri tome, vodilo bi se rauna o:
1. multisektorskom pristupu pitanju unapreenja poloaja OSI;
2. strukturnim promjenama do kojih bi trebalo da doe da bi se ostvario osnovni
strateki cilj da OSI budu ravnopravni graani koji imaju sva prava i odgovornosti
i mogunost uea u odluivanju o pitanjima od interesa za ukupan razvoj zemlje
i za poboljanje linog i ivotnog standarda svih graana;
3. realno moguoj dinamici ekonomskog razvoja Crne Gore u periodu do 2016.
godine.
U Podgorici, novembra 2007.
Napomena: Ovaj dokument je uraen uz finansijsku podrku Evropske agencije za
rekonstrukciju u okviru projekta Rad na punoj integraciji osoba sa invaliditetom u Crnoj
Gori. Projekat partnerski sprovode Meunarodna pravoslavna dobrotvorna organizacija (IOCC)
i Udruenje paraplegiara Crne Gore (UPCG) u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, rada i
socijalnog staranja Crne Gore.
Dokument priredili:
Radni tim Udruenja paraplegiara Crne Gore
- Miroslav uki
- Vesna Simovi
- Zoran Rajkovi
- Filipa Puljiz
- Aleksandra Popovi
Predstavnik Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja
- Mirjana uri
48

Strategija Za Integraciju Osoba Sa Invaliditetom U Crnoj Gori

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Strategija Za Integraciju Osoba Sa Invaliditetom U Crnoj Gori

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VLADA CRNE GORE

Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja

za period 2008 - 2016

Podgorica, novembar 2007.

jasno ukazano i u Strategiji za suzbijanje siromatva i socijalne iskljuenosti u

Uspostavljanje adekvatnog sistema socijalne zatite OSI koji polazi od razvoja

Nacionalni izvjetaj o poloaju OSI u Republici Crnoj Gori, koji su uradili

lica, invalidna djeca. Ovakva terminologija izraava medicinski i dijagnostiki pristup

Terminologija koja je navedena u ovom poglavlju je upotrijebljena u Konvenciji UN-a o pravima

12. Diskriminacija po osnovu invalidnosti znai svako pravljenje razlike,

Univerzalna deklaracija UN-a o pravima ovjeka

2) Domai pravni akti, izvjetaji i analize:

Ustav Crne Gore

U ovom poglavlju se definie glavni cilj Strategije, svrha donoenja dokumenta i

Zatititi i unaprijediti prava OSI razvojem efikasnog sistema pravne zatite,

5. OBAVEZUJUI PRINCIPI DJELOVANJA

Strategija za integraciju osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori se donosi za period

Podaci su iz Nacionalnog izvjetaja o OSI Crne Gore i odnose se na 2005. godinu.

Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja raspolae podacima o korisnicima

odsustvo jasnih kriterijuma, nedostatak dovoljnog broja kvalifikovanog osoblja sa

Nezaposlenost kako samih OSI tako i lanova njihovih porodica;

Pozitivna tradicija (pomo blinjem u nevolji);

Kao slabosti drutva, koje ometaju integraciju OSI i njihove organizacije u

Tradicija (predrasude, stereotipi, konzervativizam, netolerantnost);

Nedostatak sredstava za stalno finansiranje organizacija OSI;

U analizi spoljanjih faktora, koji utiu na poloaj OSI (PESTEL analiza 6 ),

Crna Gora je nova drava meunarodna zajednica oekuje brzo prihvatanje i

PESTEL akronim nastao od rijei: politiki, ekonomski, socijalni, tehnoloki, ekoloki i

Opasnost neprepoznavanja problematike OSI kao prioriteta u optem prilivu

Pitanja vana za OSI i vezana za probleme invalidnosti su danas u Crnoj Gori

Ocjena postojeeg stanja

Zakon o zdravstvenom osiguranju predvia da zdravstvena zatita obuhvata

Slubeni list RCG, br. 32/05

vanrednom kolovanju, do kraja roka propisanog za redovno kolovanje, a najkasnije do

Ne postoje zakonske prepreke ostvarivanju prava na servise za seksualno i

Pravo na ivot ima prednost u primjeni medicinske pomoi i zdravstvene zatite;

1. Izraditi jedinstvenu centralnu bazu podataka o OSI u Crnoj Gori, koja e se

SOCIJALNA ZATITA I PENZIJSKO-INVALIDSKO

Ocjena postojeeg stanja:

Postoje i servisi koje ne obezbjeuje drava, nego nevladine organizacije. To su:

Prema podacima Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja 18 , mjesena

Dijete, u skladu sa propisima o razvrstavanju djece ometene u razvoju, stie pravo

Pravo na adekvatan ivotni standard i socijalnu zatitu;

1. Obezbijediti stalno auriranje centralne baze podacima iz oblasti socijalne zatite

10. Omoguiti sistematsko i organizovano struno usavravanje prualaca usluga za

Ocjena postojeeg stanja:

U Crnoj Gori ne postoje zvanini podaci o broju osoba sa invaliditetom (OSI)

OECD Organisation for Economic Co-operation and Development (engl Organizacija za

saradnika iz razvojnih savjetovalita. Meutim, ima sluajeva da za dijete postoji rjeenje

Generalno gledano, problem arhitektonskih barijera u kolama je veoma izraen.

Dostupnost obrazovnog sistema svima;

1. Obezbijediti stalno auriranje centralne baze podacima iz oblasti obrazovanja

4. Dopuniti i izmijeniti Pravilnik o kriterijumima za odreivanje oblika i stepena

23. Razviti odgovarajue tehnologije u obrazovanju i obuavanju djece sa smetnjama

PROFESIONALNA REHABILITACIJA 23 I ZAPOLJAVANJE

Ocjena postojeeg stanja

Profesionalna rehabilitacija u irem smislu obuhvata: profesionalno usmjeravanje, radno

na tritu rada. To potvruju i podaci Zavoda za zapoljavanje, prema kojima su neka od

Pravilnici su objavljeni u Slubenom listu, br.52/02.

prilagoavanja radnog mjesta i tehnike opreme, u visini do 50 najniih cijena rada.

Slubeni list RCG, br 54/03

Integracija OSI u radnu sredinu;

1. Obezbijediti stalno auriranje centralne baze podacima iz oblasti profesionalne