Dnevni list za poslovne ljude Sarajevo, petak, 11. 9. 2015.

godine

ZBOG NEMOGUNOSTI FINANSIRANJA NAKON POARA

Krivaja otpustila 20 radnika

T

Dvadeset radnika e se prijaviti na biro za zapoljavanje,

a upitna je sudbina jo njih 30, ali i sudbina firme

vornica montanih kua Krivaja Zavidovii juer je otpustila 20 radnika zbog

nemogunosti njihovog finansiranja nakon
poara koji se dogodio u ovom pogonu te nanio
viemilionske tete.
Dvadeset radnika Krivaje e se prijaviti na biro
za zapoljavanje, a upitna je i sudbina jo njih
30, kao i sudbina firme koja bi mogla otii u
steaj ukoliko predstavnici vlasti koji su boravili u fabrici i obeali pomoi ne ispune svoja
obeanja.
Predstavnik Sindikata radnika Tvornice montanih kua Krivaja Zavidovii Vehbija Alii
je kazao kako su brojne delegacije obeale
pomoi.
"Poslije poara su posjetili tvornicu i gledali u
uplakane radnike. Tom prilikom su obeali
pomoi, pitanje se otvorilo, i direktor je tjeio
radnike da e ostati na poslu, ali to nije mogue
finansijski izdrati s obzirom na to da tvornica
ne radi kako je radila", izjavio je Alii. On je
dodao da je tvornica prije mjesec dana imala
dobru perspektivu, a da danas nema nita te da
je u pitanju njen opstanak.
"Ako vlast ne ispuni svoja obeanja uskoro bi
jo 30 radnika moglo bilo otputeno. Ukoliko
sve krene tim tokom, firma bi na kraju zavrila
u steaju. Obeali su i moraju to prije ispuniti

Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede Hrvatske: Inzistiramo od

Evropske komisije da se jednako brzo,
kako je rijeila pitanje uvrtavanja
etiri mljekare iz BiH na listu za izvoz,
rijei problem tradicionalne trgovine.

Tvornica od dana poara do danas nije radila nijedan sat

obeanja", dodaje Alii.

Tvornica od dana poara do danas nije radila
nijedan sat. Uviaj je zavren u srijedu ove sedmice, a pogone koji su izgorjeli u poaru su
obile i osiguravajue kue. Radnici trenutno
rade na prespajanju struje s pogona koji je
pogoen poarom.
"Nadamo se pomoi i da emo u to skorije vrijeme krenuti u nove radne pobjede u novoj
proizvodnoj hali", zakljuio je Alii.
Sindikat radnika nema neke posebne zahtjeve
prema direktoru firme ili vlasti osim da ispune
obeanja, meu kojima je i to da e oko 100
radnika osigurati na godinu dana te da e imati
zagarantovanu plau.

Aleksandar Obradovi, direktor Elektroprivrede Srbije: Potpisali smo ugovor vrijedan 26,6 miliona eura za
nabavku pametnih brojila i savremene
opreme za smanjenje gubitaka u prijenosu elektrine energije.

Bingo
planira nove
projekte
Nakon otvaranja dva trgovaka centra u Bugojnu,
kompanija Bingo iz Tuzle
planira na bugojanskoj teritoriji realizirati nove projekte. U planu je otkup svih
proizvedenih koliina
povra od bugojanskih
poljoprivrednih proizvoaa,
i realizacija vie znaajnih
infrastrukturnih projekata.
"S najveom domaom naftnom industrijom Hifa Group
gradit emo moderan stambeno-poslovni blok, i to e
biti jedno od naih veih
ulaganja", kazala je
slubenica za odnose s
javnou u kompaniji Bingo
Tatjana Paunoski.
"Bingo vie nije samo trni
centar, ve za sobom vue i
druge proizvodnje. Razgovarali smo o mogunosti
otvaranja tvornice flairane
vode u rejonu Husia vrela.
Raduju nas, takoer, najave o
moguoj izgradnji stambenih
objekata, hotela i benzinske
pumpe", kazao je naelnik
Bugojna Hasan Ajkuni.

Zoran Milanovi, premijer Hrvatske:

Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedloge zakonskih izmjena za
rjeenje problema zaduenih u vicarskim francima konverzijom takvih
kredita u kredite vezane uz euro.

RADI IZVOZA MESA U TURSKU

Menprom investira est miliona KM

radska uprava Grada Tuzla, povodom

odobrenog izvoza znaajnih koliina
svjeeg goveeg mesa u Republiku
Tursku, organizovala je juer prezentaciju projekta "Mogunosti izvoza mesa u
Republiku Tursku", ime je omogueno
proizvoaima dugorono ulaganje u
poveanje i pokretanje proizvodnje u
oblasti tova junadi.
"Gradska uprava se okrenula poljoprivrednoj proizvodnji, imajui u vidu sredstva
koja izdvaja u ovoj godini, 150.000 KM",
naglasio je Vedran Laki, ef Slube za
razvoj, poduzetnitvo i drutvene djelatnosti Gradske uprave Grada Tuzla.
"Uprilien je i prvi sastanak s poljoprivrednicima u Tuzli, i to je samo poetak

aktivnosti kojom elimo da potaknemo nae

poljoprivrednike da unaprijede uzgoj junadi. Mi smo osigurali izvoz mesa za Tursku
za 2016. godinu od oko hiljadu tona", kazao
je direktor i vlasnik mesne industrije Menprom Mensur Ali. To je, kako kae, siguran
plasman 100 posto, cijena zagarantovana i
samo treba poeti s radom.
"Novi objekat Menproma je u fazi gradnje,
a rije je o investiciji od est miliona KM, a
bit e zavren do kraja ove godine", dodao
je Ali.
Naglaava da za etiri i pol sata iz Menproma meso bude u Istanbulu.
Turkish Ziraat banka je osigurala kreditnu
liniju za samostalne obrtnike u ovu svrhu,
do 50.000 eura.

PLASTRON
d.o.o.
SARAJEVO
Va raunovodstveni servis

RAUNOVODSTVO, REVIZIJA
POREZNO SAVJETOVANJE
OBRAUN PLATA I
POREZNO ZASTUPANJE

RESPECT

Nije dovoljna
prosjenost,
mi smo
za izvrsnost!
www.plastron.ba

d.o.o. Sarajevo

Kursna lista Centralne banke BiH

Kursevi su izraeni u konvertibilnim markama /KM/
Vrijedi od 11. septembra 2015. godine
ZEMLJA

IFRA OZN. VAL.

JED.

KUPOVNI

SREDNJI

PRODAJNI

EMU

978

EUR

1.955830

1.955830

1.955830

Australija

036

AUD

1.232354

1.235443

1.238532

Kanada

124

CAD

1.316246

1.319545

1.322844

Hrvatska

191

HRK

100

25.833428

25.898173

25.962918

eka R

203

CZK

0.072155

0.072336

0.072517

Danska

208

DKK

0.261482

0.262137

0.262792

Maarska

348

HUF

100

0.620311

0.621866

0.623421

Japan

392

JPY

100

1.441084

1.444696

1.448308

Norveka

578

NOK

0.212613

0.213146

0.213679

vedska

752

SEK

0.207545

0.208065

0.208585

vicarska

756

CHF

1.786085

1.790561

1.795037

Turska

949

TRY

0.572678

0.574113

0.575548

V. Britanija

826

GBP

2.685211

2.691941

2.698671

SAD

840

USD

1.744247

1.748619

1.752991

Rusija

643

RUB

0.025554

0.025618

0.025682

Kina

156

CNY

0.273513

0.274198

0.274883

Srbija

941

RSD

100

1.621408

1.625472

1.629536

= BAM

2.462507

SDR (Special Drawing Rights) na dan 9. septembar 2015.

Poslovne novosti, 11. septembar 2015.

Obua Bema
na banjalukom
tritu
Banjaluka fabrika obue Bema otvorila je juer prvu maloprodajnu prodavnicu, koja se nalazi u krugu fabrike.
Prodavnicu su sveano otvorili gradonaelnik Slobodan Gavranovi i jedan od
suvlasnika fabrike Benjamin Fugina.
Gavranovi je izrazio zadovoljstvo
zbog novog iskoraka domaeg
proizvoaa obue, naglasivi da je
Bema jedna od najuspjenijih fabrika u
Banjoj Luci, ali i u regiji. On je dodao
da je za deset godina postojanja ovo
preduzee naraslo sa 140 radnika na
sadanjih 1.200 zaposlenih.
Prvi par cipela u Beminoj prodavnici
kupio je upravo gradonaelnik Gavranovi i istovremeno pozvao Banjaluane
da kupuju obuu u ovoj prodavnici, jer su
cijene pristupane, a kvalitet visok.
Tehniki direktor Beme Marinko Umievi je rekao da Bema ne moe vie da ivi
od poslova za druge.
"Ranije smo najavljivali da emo poeti
proizvoditi svoje cipele i evo to smo ostvarili. Trenutno imamo 50 svojih modela
i ve pravimo kolekciju proljee-ljeto za
narednu godinu. Vodimo rauna da to
bude udobna i kvalitetna cipela i ovo je
na prvi iskorak u tom pravcu", naveo je
Umievi.

Mladi pokrenuli
proizvodnju
eterinih ulja
U firmi Mah-Ing u Devetaku kod
Lukavca proizvodi se jedinstveno
nefiltrirano orokotovo ulje, jedino u
BiH, ali i autentini sapuni. Iza male
tvornice stoje mladi tehnolozi koji su
nali nain da ive od svog rada i
proizvode distribuiraju irom BiH.
Denan Imirovi je jedini tehnolog u
BiH koji proizvodi ekstra nefiltrirano
hladno cijeeno orokotovo ulje sa talogom. Sjeme naruuje iz Indije. Jedna
vrea kota blizu 250 maraka, a od nje se
dobije prosjeno sedam litara. Litar ulja
kota 60 maraka.
Specijalnost Merise Kari je proizvodnja
est vrsta sapuna po vlastitoj formuli.
Kokosovo, ricinusovo, maslinovo,
orokotovo i eterina ulja topi i dodaje
potrebne sastojke te ih mijea.
"Nai sapuni prolaze jako dobro na tritu, jer svi ele neto novo i prirodno.
Naroito to su to runo raeni sapuni sa
prirodnim dodacima", dodala je Kari.

NOVI INVESTITOR NA BH TRITU

Obiljeen poetak poslovanja

TeleGroup Sarajevo
S

TeleGroup je jedan od vodeih solution provajdera u oblasti informaciono-komunikacionih

tehnologija i energetike na tritu zapadnog Balkana i zapoljava vie od 260 ljudi

trateki pristup primjeni informaciono

komunikacionih tehnologija kljuan je
za razvoj i napredak drutva i biznisa,
naglaeno je juer u Sarajevu povodom
poetka rada kompanije TeleGroup Sarajevo, kerke kompanije TeleGroup Limited iz
Velike Britanije.
"Kompanija TeleGroup postoji ve 23
godine i ima veliko iskustvo u razvoju i
implementaciji informaciono-komunikacionih tehnolokih rjeenja, sistema za
informacionu bezbjednost, zatim razvoja
softvera, kao i usluga projektovanja i
izgradnje telekomunikacione, IT i elektroenergetske infrastrukture u regionu
zapadnog Balkana, s tendencijom ekspanzije prema zemljama Bliskog Istoka i afrikih zemalja. U svim tim zemljama zajedno
imam manje prijatelja nego u Bosni i Hercegovini", istakao je osniva kompanije
TeleGroup Ltd Milomir Gligorijevi.
Naveo je da ele da uestvuju u razvoju IKT
sektora u BiH i da rjeenjima koje su razvijali i implementirali, iskustvom, energijom i
znanjem domaeg tima, budu vjetar u lea
razvoju biznisa, ali i sektora javne uprave

Dobrodolicu u bh. poslovnu zajednicu

predstavnicima TeleGroupa poelio je
Bruno Boji

to je razlog zato zvanino I postoji

TeleGroup Sarajevo.
Dobrodolicu u bh. poslovnu zajednicu
predstavnicima TeleGroupa poeljeli su
predstavnici Vanjskotrgovinske komore
BiH i Privredne komore Kantona Sarajevo,
Bruno Boji i Kemal Grebo.
"TeleGroup Sarajevo nastaje iz potrebe da
dugogodinju saradnju s brojnim partnerima iz Bosne i Hercegovine pojaamo i tako
stvaramo bolja i monija rjeenja za sve
nae korisnike i partnere. Ovaj trenutak prepoznali smo kao onaj u kome, zajedno s

partnerima s kojima smo ve kreirali brojna

rjeenja, pomognemo jaanju bosanskohercegovakog biznisa i IKT sektora
uopte, na dobrobit ire drutvene zajednice", kazao direktor sarajevskog ogranka
kompanije TeleGroup Adnan Rami.
Kompanija TeleGroup je u prethodnom
periodu razvila jake strateke odnose s partnerskim kompanijama u IKT sektoru u BiH,
s ciljem modernizacije poslovanja i
poveanja privrednog rasta u kome se IKT
posmatra kao alat za produktivnije, efikasnije i optimalno poslovanje.
TeleGroup je jedan od vodeih solution provajdera u oblasti informaciono-komunikacionih
tehnologija i energetike na tritu zapadnog
Balkana i zapoljava vie od 260 ljudi.
Kompanija TeleGroup je osnovana 1992.
godine u Londonu sa 100 posto privatnim
vlasnikim kapitalom. Primarno se bavi
razvojem softverskih aplikacija, kreiranjem
i implementacijom razliitih rjeenja u
oblasti informaciono- komunikacionih
tehnologija, kao i projektovanjem i izgradnjom telekomunikacione, IT i elektroenergetske infrastrukture.

NIJEMCI UKAZUJU

Administrativne prepreke koe investicije

Federalni ministar prostornog ureenja
Josip Marti razgovarao je sa predstavnicima gospodarskog drutva Grid
BH d.o.o. Sarajevo koji su ga upoznali s
problematikom dobivanja potrebnih suglasnosti za izgradnju mini hidroelektrane
Poljanice 1 na rijeci Bila u opini
Travnik. Projektirani kapacitet ove

Nastavak gradnje
Koridora Vc
Federalni ministar prostornog ureenja
Josip Marti potpisao je urbanistiku
suglasnost za izgradnju autoceste na
Koridoru Vc, dionica Doboj Jug
(Karue)-Ozimica, koja je trasirana na
podruju opina Teanj, Maglaj i
epe. Na taj nain su stvoreni svi preduvjeti za okonanje postupka
ishoenja graevinske dozvole za
izgradnju novih 25,77 km autoceste na
ovom koridoru.

Poslovne novosti, 11. septembar 2015.

Hidroelektrana na ekanju

Sastanku je nazoio i veleposlanik

Savezne Republike Njemake u BiH
Christian Hellbach, koja je partner u
ovom projektu, te kroz ovaj i druge projekte nastoji potaknuti klimu stranog
investiranja u Bosni i Hercegovini.
Ministar Marti potvrdio je spremnost
resornog ministarstva i Vlade Federacije
BiH za otklanjanje administrativnih
prepreka za investitore. Takoer je
istaknuta potreba suradnje s Vladom
Srednjebosanskog kantona, kao koncesora, i Federalnog ministarstva prostornog ureenja radi definiranja kod
koga se vodi postupak pribavljanja akata
o graenju.

hidroelektrane je instalirane snage 2.795

kW i predviene godinje proizvodnje
13.142 MWh, te predstavlja znaajno
poboljanje ukupnog energetskog
kapaciteta.
DNEVNI LIST ZA POSLOVNE LJUDE

Izdava: Poenta d.o.o., Tirada d.o.o., Sarajevo, Zmaja od Bosne 4

Direktorica: Amra Zimi
Glavni urednik: Arnisa Gagula
Redakcija: Danijela Mrki, Raid Krupalija
Pretplata: Mustafa Bahtanovi; Design: Bekir Tvrtkovi; Marketing: 033 288 035
Telefoni: 033 288 035, 033 288 032, 061 145 464, Telefax: 033 288 035
E-mail: poslovne@megatel.ba

SOLIDARNOST S KOLEGAMA U USK

Vrtii i kole u FBiH stupaju

u trajk upozorenja

U USK prosvjetari nisu dobili platu dva mjeseca, regres za 2014. godinu,
a odreene naknadne i posmrtnice kasne i tri godine

lanice Samostalnog sindikata osnovnog

obrazovanja i odgoja Federacije BiH
(SSOOIO), kao i Sindikata srednjeg i visokog
obrazovanja BiH, donijele su odluku o organiziranju trajka upozorenja u svim predkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim kolama na podruju FBiH. Glavni razlog organizovanja trajka je solidarnost sa kolegama
iz Unsko-sanskog kantona koji su u generalnom trajku ve dvije sedmice.
Kako je rekao Selvedin atorovi, predsjednik Upravnog odbora SSOOIO FBiH, njihove kolege u USK nisu dobili platu dva
mjeseca, regres za 2014. godinu, a odreene
naknadne i posmrtnice kasne i tri godine.
"Kolege iz USK trae isplatu plata i naknada,
depolitizaciju obrazovanja, ukidanje opisnog
ocjenjivanja i prebacivanje obrazovnog sistema na nivo FBiH. elimo kroz ovaj trajk
rijeiti probleme egzistencijalne prirode i
ukazati na sve probleme obrazovnog sistema.

evad Hadi i Selvedin atorovi

Iskoristit emo trajk i da pozovemo Federalno ministarstvo obrazovanja, Vladu FBiH i

kantonalna ministarstva obrazovanja da
ponemo pregovore o kolektivnom ugovoru i
dogovorimo cijenu rada koja nee pogaati
dostojanstvo radnika, ve e omoguiti normalnu egzistenciju", rekao je atorovi na
jueranjoj konferenciji za novinare koja je
odrana u Domu sindikata u Sarajevu.
U toku su pregovori s Vladom USK koja je

tuila kantonalni sindikat zbog, kako se

navodi, ugroavanja prava djece na obrazovanje u USK. Nadaju se da e postii
dogovor i da do trajka upozorenja, koji bi
na podruju cijele Federacije BiH trebao biti
16. septembra od 11 do 13 sati, nee doi.
"Vlada USK je ponudila isplatu zaostala tri
topla obroka za 2015. godinu i regres za
2014. godinu. Nemamo garanciju za zaostale
plate koje nisu isplaene dva mjeseca.
Oekujemo da emo postii kompromis i o
ovom dugovanju", dodao je atorovi.
evad Hadi, predsjednik Glavnog odbora Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH, kae da je
trajk jasan pokazatelj da sindikati obrazovanja u BiH pokazuju jedinstvo i snagu, te
da se bore za obrazovni sistem.
Sindikatima je stigla i podrka iz regije. Pisma
podrke poslali su sindikati obrazovanja iz
Hrvatske, Srbije, Slovenije i Crne Gore.

PREDSTAVNICI POLJOPRIVREDNIKA NAJAVLJUJU PROTESTE ZBOG NEISPLATE POTICAJA

Mehanizacija i stoka
pred zgradom Vlade FBiH 15. septembra

Predsjednik Udruenja uzgajivaa ovaca i

koza Tor Devad Kova izjavio je juer u
Sarajevu da su ti uzgajivai primorani da
uskoro izau na proteste, jer tvrdi da ih se
institucionalno unitava.
Istakao je da je on voditelj projekta izgradnje hiljadu farmi koza i ovaca turske firme
Milksa, ali da e taj projekt zbog slabe institucionalne podrke najvjerovatnije biti
ugaen te da nee biti zapoljavanja koje je
njime predvieno.
Kova je rekao da ministar poljoprivrede,
vodoprivrede i umarstva Federacije BiH em-

sudin Dedi oito nije prepoznao znaaj

stoarstva kao kimu poljoprivredne proizvodnje, to je vidljivo iz programa poticaja za 2015.
Dodao je da su uzgajivai primorani da
ponu klati svoja stada, te da mu se ini da je
doao kraj za stoarstvo u Federaciji BiH.
Predsjednik Saveza poljoprivrednih
udruenja FBiH Avdo Muslimovi kazao je
da je Vlada FBiH trebala planirati sredstva
za dugove po osnovu neisplaenih poticaja
iz 2012., 2013. i 2014. u rebalansu budeta
od ega jo nema nita, te da ih okira to
inspekcija "maltretira" poljoprivrednike.

Tvrdi da od 50.000 poljoprivrednika postoji svega nekoliko pojedinaca koji su

zloupotrijebili poticaje i koji treba da snose
posljedice, a ne svi poljoprivrednici.
Muslimovi je pozvao sve poljoprivrednike
da 15. septembra mehanizacijom i sa stokom
dou na proteste pred zgradom Vlade FBiH u
Sarajevu da bi ostvarili svoja prava.
Sead Jele iz Udruenja poljoprivrednika
Kantona Sarajevo naglasio je da najvei
problem u podjeli poticaja predstavlja
kriminal, odnosno dijeljenje najveeg dijela
poticaja nekolicini tajkuna.

UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BiH

Andrigrad duguje 1,2 miliona KM PDV-a

Firma Andrigrad u veinskom vlasnitvu
Emira Kusturice mora da plati 1,2 miliona
KM poreza na dodatnu vrijednost (PDV),
jer je utvreno da su zgrade u Andrigradu
pored Viegrada izgraene bez graevinske
dozvole, potvreno je u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Iznos duga se
svakog dana mijenja zbog obrauna
zateznih kamata.
"Dug je utvren u kontroli koja je obuhvatala kontrolni period od decembra 2012. do
Poslovne novosti, 11. septembar 2015.

decembra 2014. godine. Najveim dijelom

dug se odnosi na osporeno pravo na odbitak
ulaznog PDV-a iz razloga nepostojanja
graevinskih dozvola za izgradnju objekata", potvrdio je naelnik Odjeljenja za
komunikacije Uprave za indirektno
oporezivanje BiH Ratko Kovaevi.
Andrigrad trenutno ima est aktivnih rauna kod komercijalnih banaka gdje su u toku
provjere o visini sredstava koja bi mogla biti
oduzeta radi namirenja duga po osnovu

PDV-a. Takoer, svim nadlenim institucijama su proslijeeni zahtjevi za provjeru

pokretne i nepokretne imovine.
Kovaevi kae da onog trenutka kada
Andrigrad pribavi neophodne graevinske
dozvole stvorit e se zakonski osnov da
najvei dio duga vie ne postoji, odnosno, da
mora platiti samo dug u iznosu od 150 hiljada KM, meutim do tada Andrigrad se tretira kao i svaki poreski dunik i Uprava mora
da pokrene proceduru prinudne naplate.
4

PREDSTAVNICI RAIFFEISEN BANKE POSJETILI RODITELJSKU KUU

UDRUENJA "SRCE ZA DJECU KOJA BOLUJU OD RAKA FBiH"

Raiffeisen aktivnom podrkom podrava

rad ustanova iji su tienici djeca
Banka je do sada Udruenju donirala sredstva u ukupnom iznosu od 120.000 KM

redstavnici Raiffeisen banke juer su

u Sarajevu posjetili Roditeljsku kuu
ija je namjena smjetaj roditelja i djece
oboljelih od malignih oboljenja tokom
lijeenja koji dolaze izvan Kantona Sarajevo. Ovaj projekat pokrenut je od
Udruenja "Srce za djecu koja boluju od
raka u FBiH".
"Rado sam se odazvao pozivu da posjetim Roditeljsku kuu, te mi je zadovoljstvo da vidim znaajan napredak u
izgradnji ovog objekta ija je namjena
izuzetno humana, a to je da djeci i njihovim roditeljima omogui boravak u
toplom i porodinom okruenju tokom
lijeenja. Prijateljstvo i saradnja Raiffeisen banke i Udruenja 'Srce za djecu
koja boluju od raka u FBiH' traje ve
dui niz godina, te smo do sada
Udruenju donirali sredstva u ukupnom
iznosu od 120.000 KM", izjavio je Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave
Raiffeisen banke, te dodao da Banka
kontinuirano nastoji da aktivnom
podrkom doprinese i podri rad ustano-

Lejla Kameri i Karlheinz Dobnigg

va i institucija iji su tienici djeca i

najosjetljiviji segmenti drutva.
"Broj oboljele djece u FBiH na godinjem nivou je izmeu 50 i 60, a ideja projekta je obezbijediti kontinuirani smjetaj djeci oboljeloj od raka i njihovim
roditeljima i pokuati obezbjediti dom

CITY JAZZ I PRIJATELJI

Hypo banka pomae

organizaciju meunarodnog
festivala modernog plesa
Banjaluki plesni studio City Jazz, uz
podrku Hypo Alpe-Adria-Bank a.d.
Banja Luka, organizuje VII meunarodni festival plesa "City Jazz i prijatelji".
Festival e biti odran u nedjelju, 13.
septembra, u Djeijem pozoritu Republike Srpske, sa poetkomu 19:30 asova.

Sa konferencije za novinare

"U pitanju je jedan od najznaajnijih

dogaaja modernog plesa koji e se ove
godine odrati u naoj zemlji. Uesnici
su najbolji evropski i svjetski plesai,

Poslovne novosti, 11. septembar 2015.

dugogodinji saradnici iz Slovenije,

Hrvatske, Srbije i BiH", kae Tanja
Duki-ii, umjetniki rukovodilac
plesnog studija City Jazz.
Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka,
u ulozi generalnog pokrovitelja, finansijski je podrala i predstojei festival
plesa, kao i prvu fazu realizacije projekta
"City Jazz - 15 godina sa Vama".
"Uvijek nam je drago pomoi one koji
godinama vrijedno, odgovorno i nadasve
uspjeno grade jednu lijepu tradiciju. To je
sluaj i sa City Jazzom, koji ove godine
obiljeava 15 godina postojanja i uspjenog rada, a mi smo svjesni koliko je
ovaj plesni studio znaajan za djecu i
mlade ljude koji su odabrali moderan ples
kao neto to ih ispunjava i ini srenima",
izjavio je Goran Babi, direktor Hypo
Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka.

daleko od njihovih domova. Zahvaljujemo se Raiffeisen banci na dosadanjim

donacijama i ponosni smo to smo prepoznati od jedne od vodeih banaka kao
Udruenje koje moe biti prijatelj i partner Banke", izjavila je Lejla Kameri,
predsjednica Udruenja, te dodala da
ukupna investicija izgradnje Roditeljske
kue iznosi 1.200.000 KM.

SARAJEVO

Nova banka
otvorila estu
poslovnicu
U Sarajevu je juer otvorena esta
poslovnica Nove banke Banja Luka.
Nova ekspozitura, povrine 300
metara kvadratnih, nalazi se u sarajevskoj ulici obanija.
Sarajevska filijala Nove banke sada
ima osam organizacionih jedinica, od
kojih est u Sarajevu, te poslovnice u
Sanskom Mostu i Kljuu.
Graani i pravna lica u novoj ekspozituri mogu da koriste usluge unutranjeg
i inostranog platnog prometa, da
postanu korisnici kredita, tednje i
depozita, platnih kartica, kao i ostalih
usluga koje prua Nova banka. Posebno
se istie nova usluga zakupa sefova za
uvanje vrijednosnih predmeta, hartija
od vrijednosti i raznih dokumenata.

SARAJEVSKA BERZA/BURZA

Promet premaio vrijednost

od etiri miliona maraka

a jueranjem trgovanju na Sarajevskoj berzi/burzi (SASE) ostvaren je

ukupni promet od 4.206.958,12 KM. U
sklopu 31 transakcije ukupno je prometovano 531.810 vrijednosnih papira.
Juer je odrana I emisija obveznica emitenta Agram nekretnine d.d. Mostar.
Metodom preovlaujue cijene upisano je
ukupno 400.000 obveznica po cijeni od
100,00 posto, od nominalne vrijednosti
obveznice, ime je za emitenta prikupljeno
ukupno 4.000.000,00 KM
Vrijednost BIFX-a je porasla za 6,02 indek-

sna poena na 1.419,01 poen, to u odnosu

na prolo trgovanje predstavlja rast od 0,43
posto.
Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 1,35
indeksnih poena na 697,39 poena, to u
odnosu na prolo trgovanje predstavlja pad
od 0,19 posto. Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog trita SASX-30 porasla
je za 0,75 indeksnih poena na 1.006,21
poen, to u odnosu na prolo trgovanje predstavlja rast od 0,07 posto.
Najvei dnevni porast vrijednosti od 5,28
posto zabiljeile su dionice JP Elektro-

privreda HZHB d.d. Mostar i dostigle su

cijenu od 34,68 KM, dok su najvei pad vrijednosti zabliljeile dionice Prijevoz radnika Kreka d.d. Tuzla od 49,87 posto sa
cijenom od 3,86 KM.

CVIJANOVI - LUBECK

Vlada RS-a
opredijeljenja za
provoenje reformi
Vlada Republike Srpske vrsto je
opredijeljena za provoenje reformskih procesa i nastavlja rad na reformskim zakonima koji su planirani
Ekonomskom politikom RS za 2015.
godinu i Reformskom agendom, izjavila je entitetska premijerka u razovoru
s direktorom Meunarodne finansijske
korporacije (IFC) za zapadni Balkan
Thomasom Lubeckom. Na sastanku u
Banjoj Luci je bilo rijei o mogunostima saradnje, a sagovornici su,
takoer, razmijenili informacije o
Strategiji Meunarodne finansijske
korporacije za BiH.
Cvijanovi je izrazila zadovoljstvo
dosadanjom saradnjom sa IFC-om uz
oekivanje da e takva saradnja biti
nastavljena i ubudue na obostrano
zadovoljstvo i korist.

BIHA

Otvoren EKOBIS
U organizaciji Privredne komore Unskosanskog kantona (USK), a prvi put uz generalno pokroviteljstvo Vlade Kantona, te
podrku Grada Bihaa, Vanjskotrgovinske
komore BiH, Obrtnike komore Federacije BiH, Fonda za zatitu okolia FBiH,
Federalnog ministarstva poljoprivrede,
vodoprivrede i umarstva, te mnogih
drugih, juer je poeo 13. meunarodni
sajam ekoturizma, ekologije i ekozdrave
hrane EKOBIS 2015, koji e trajati do 13.
septembra.
Ovogodinji sajam sadrajem i prateim
dogaajima posveen je odrivom razvoju
u ruralnim podrujima. Na sajmu uestvuje oko 250 izlagaa iz devet zemalja, a
regija partner drugi put je Karlovaka

upanija iz Republike Hrvatske.

Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore
BiH Ahmet Egrli govorio je o privredi u
naoj zemlji, naglaavajui da izvoz vrijedan vie od osam milijardi KM dokazuje
da ona, iako dosta skromna, ipak moe da
radi. Dodao je da je ovaj sajam jedan od
naina njenog unaprjeenja, sa im se
sloio i upan Karlovake upanije Ivan
Vui, koji je izrazio elju da se robna
razmjena izmeu dvije zemlje, koja je sada
trenutno u korist Hrvatske, povea na
zadovoljstvo obje strane.
"Mi smo zainteresirani da prezentiramo i
vae proizvode na trite Evropske unije.
Imamo ured u Briselu, u kojem ste
dobrodoli", istakao je Vui.

Sarajevska berza/burza
Kursna lista za 10. septembar 2015. godine
Simbol

Dioniko drutvo

Sistem
trgovanja

Zvanini Promjena Cijena

Cijena Koliina
slubeni kursa (%) Otvaranja zatvaranja (dionice)
kurs (KM)

Vrijednost
(KM)

Broj
transakcija

BERZANSKA KOTACIJA
BSNLR

Bosnalijek d.d. Sarajevo

MFTS

10,2

-2,02

10,2

10,2

70

714

ERLMJPO1

Agram nekretnine d.d. Mostar

Fixing 1

100

100

100

400.000

4.000.000,00

FBIHK1C

FBiH obveznice ratna potraivanja ser. C

MFTS

84,5

84,5

84,5

774

654,03

FBIHK2C

FBiH obveznice ratna potrazivanja ser. H

MFTS

80,96

0,57

80,5

81

1.358

1.099,43

FBIHKJ1

FBiH stara devizna tednja serija JV

MFTS

98

98

98

120.149

117.746,02

FDSSR

Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo

MFTS

42,8

-3,03

44

42

547

23.414,00

IKBZRK2

IK Banka dd Zenica

MFTS

59

59

59

24

1.416,00

JPEMR

JP Elektroprivreda HZHB Mostar

MFTS

34,68

5,28

34,5

35

545

18.900,00

PRAKRK3

Prevoz radnika Kreka d.d. Tuzla

MFTS

3,86

-49,87

3,86

3,86

403

1.555,58

PRPFRK2

ZIF Prof Plus dd Sarajevo

MFTS

5,53

2,33

5,5

5,54

539

2.978,46

SOSOR

Sarajevo osiguranje dd Sarajevo

MFTS

23

115

UBSTRK2

Buplast dd Bugojno

MFTS

5,2

1,96

5,2

5,2

7.378

38.365,60

Ukupno:

Poslovne novosti, 11. septembar 2015.

4.206.958,12

KM

BANJALUKA BERZA

Akcije Telekoma RS u plusu

N

a jueranjem trgovanju na Banjalukoj berzi ostvaren je promet od

621.306,12 KM, kroz 51 transakciju.
Vrijednost BIRS indeksa se poveala za
1,41 posto i iznosi 712,72 poena, a vrijednost FIRS indeksa se poveala za
0,82 posto i iznosi 1.677,27 poena.
Na Slubenom berzanskom tritu, lista B,

najvei promet je ostvaren akcijama Telekoma Srpske a.d. Banja Luka, a trgovalo se u
iznosu od 35.343,64 KM, po prosjenoj
cijeni od 1,64 KM, ime je ostvaren rast u
odnosu na prolo trgovanje za 0,61 posto.
Ukupan promet obveznicama iznosio je
526.426,64 KM. Od akcija zatvorenih investicionih fondova najvei promet je ostvaren

akcijama ZIF-a Zepter fond a.d. Banja Luka

od 2.042,76 KM, po prosjenoj cijeni od
6,46 KM, to predstavlja pad cijene za 2,27
posto. Od hartija od vrijednosti na Slobodnom tritu najvei promet je ostvaren akcijama preduzea ajavec mega a.d. Banja
Luka, a trgovalo se u iznosu od 56.500 KM,
po prosjenoj cijeni od 0,565 KM.

SVJETSKA BANKA

BiH e biti meu prvim dravama u kojima e se

primijeniti strategija na dijagnostici zemlje
Predsjedavajui Vijea ministara
Bosne i Hercegovine Denis
Zvizdi, zajedno sa ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
Mirkom aroviem i zamjenikom
ministra finansija i trezora BiH
Mirsadom ugom sastao se ove
sedmice sa delegacijom Svjetske
banke, koju je predvodila Ellen
Goldstein, direktorica Svjetske
banke za jugoistonu Evropu. Raz- Ekonomija u fokusu
govarali su o tekuoj implementaciji buduoj saradnji.
projekata sa Svjetskom bankom i o Direktorica Goldstein je estitala Vijeu

Strategija Svjetske banke za BiH

Nacrt strategije za BiH i Crnu Goru,
koju priprema Svjetska banka, predstavljen je u Brkom. efica Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru
Tatjana Proskurjakova rekla je da prijedlog ove strategije, kojom se eli

pomoi Bosni i Hercegovini, odnosno

Brko
Distriktu,
podrazumijeva
poveanje efikasnosti javnog sektora,
jaanje privatnog sektora i stvaranje
spremnosti za obranu od prirodnih
katastrofa poput poplava i sua.

ministara BiH na reformskim

programima i izrazila zadovoljstvo ueem i Svjetske banke u
njihovom realiziranju, i rekla da
e Bosna i Hercegovina biti meu
prvim dravama u kojima e se
primijeniti tzv. strategija na dijagnostici zemlje.
Predsjedavajui Zvizdi je rekao
da je BiH realizirala veinu
dogovorenih
zadataka
na
prethodnom sastanku i da je u
toku proces donoenja strategije upravljanja dugom. On je naglasio da u narednom periodu svi raspoloivi potencijali
u BiH trebaju biti stavljeni u funkciju
ekonomskog razvoja. Rekao je i da pozitivnu ekonomsku enegriju treba
ugraivati u nove projekte i da u narednom periodu posebna panja treba se
posvetiti razvoju malih i srednjih preduzea.

Banjaluka berza
Kursna lista hartija od vrijednosti za 10. septembar 2015. godine
Oznaka

Emitent

Srednji
kurs

%
promjene

Najbolji Najbolji Otvara- Najmanja Najvea Zatvakupovni prodajni jua

cijena cijena rajua
kurs
kurs
cijena
cijena

Broj
transakcija

Koliina

Vrijednost
u KM

BERZANSKA KOTACIJA
CMEG-R-A

ajavec mega a.d. Banja Luka

0,565

0,00%

0,565

0,565

0,565

0,565

100000

56.500,00

EKVP-R-A

ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka

2,24

-2,61%

2,24

2,46

2,24

2,24

2,24

2,24

20

44,80

HETR-R-A

Hidroelektrane na Trebinjici a.d. Trebinje

0,439

9,75%

0,40

0,439

0,439

0,439

0,439

0,439

1843

809,08

JHKP-R-A

ZIF Jahorina Koin a.d. Pale

1,65

0,00%

1,65

1,94

1,65

1,65

1,65

1,65

20

33,00

KRIP-R-A

ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka

5,31

0,57%

5,31

5,50

5,31

5,31

5,31

5,31

20

106,20

RSDS-O-D

Republika Srpska - stara devizna tednja 4

96,50

0,00%

96,50

96,50

96,50

96,50

96,50

4433

1.711,14

RSRS-O-C

Republika Srpska - izmirenje ratne tete 3

80,67

0,02%

80,66

80,65

80,65

80,70

80,70

26

700000

508.230,00

81,50

RSRS-O-F

Republika Srpska - izmirenje ratne tete 6

76,21

0,01%

76,22

76,99

76,20

76,20

76,22

76,21

3600

2.743,60

RSRS-O-G

Republika Srpska - izmirenje ratne tete 7

74,03

0,01%

74,03

75,00

74,03

74,03

74,03

74,03

5000

3.701,50

RSRS-O-I

Republika Srpska - izmirenje ratne tete 9

69,24

0,74%

69,15

69,98

69,03

69,03

69,30

69,24

14500

10.040,40

TLKM-R-A

Telekom Srpske a.d. Banja Luka

1,64

0,61%

1,63

1,64

1,64

1,64

1,64

1,64

21551

35.343,64

ZPTP-R-A

ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka

6,46

-2,27%

6,44

6,68

6,50

6,38

6,50

6,43

316

2.042,76

Ukupno:

Poslovne novosti, 11. septembar 2015.

621.306

KM

ODLUKE VLADE FEDERACIJE BiH

Poelo smanjivanje broja institucija

Integrisanje Civilne zatite pod okrilje FMUP-a je prvi korak u procesu reorganizacije federalnih
institucija, kojim e biti obuhvaeno oko 30 upravnih organizacija na nivou FBiH

lada Federacije BiH je prihvatila pri- skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinjedlog da se Uprava civilne zatite skim sredstvima BiH i propisima donijetim
FBiH integrie u MUP FBiH. To podrazu- na osnovu tog zakona. Rije je o pretpostupmijeva, izmeu ostalog, i donoenje izmje- ku izdavanja dozvole za proizvodnju,
na Zakona o ministarstvima i
drugim tijelima federalne uprave.
Integrisanje Civilne zatite pod
okrilje FMUP-a je prvi korak u procesu reorganizacije federalnih institucija, kojim e biti obuhvaeno
oko 30 upravnih organizacija na
nivou FBiH.
Uprkos moratoriju na zapoljavanje u federalne uprave, Vlada FBiH
je prihvatila prijedlog o zapoljavanju 25 uniformisanih policajaca.
"Za policiju postoje posebne procedure. Nakon provedenog konkursa,
svi odabrani kandidati e morati Sa sjednice
provesti godinu dana na Policijskoj odnosno dozvole za promet lijekova na
akademiji, tako da e ovih 25 policajaca veliko koju izdaje Agencija za lijekove i
praktino poeti raditi tek od poetka 2017. medicinska sredstva BiH.
godine", navodi ministar unutranjih poslo- Pravilnik o uvjetima za proizvodnju lijekova FBiH Aljoa ampara.
va poblie regulira postupak za podnoenje
Cilj Uredbe o uslovima i nainu plaanja zahtjeva za pribavljanje dozvole za
gotovim novcem, koju je juer na sjednici u proizvodnju lijekova, uvjete koje je duna
Sarajevu donijela Vlada Federacije BiH, da ispunjava pravna osoba koja obavlja
jeste regulisanje plaanja u gotovom novcu, proizvodnju, postupak njihove verifikacije i
odnosno isplate, uplate i dranja gotovog nadzora, te uvjete za ugovorenu proizvodnovca, kao i propisivanje uslova za uplate nju i kontrolu od Agencije za lijekove i
dnevnog pazara na raun kod ovlatenih medicinska sredstva BiH. Pravilnikom su
organizacija, a sve u skladu s rjeenjima iz utveni dokumentacija i postupak za podnovog zakona i unutranjem platnom noenje zahtjeva za pribavljanje dozvole,
prometu.
uvjeti koje su dune ispunjavati pravne
Uredbom je, takoer, propisano da su osobe koje obavljaju promet lijekova na
poslovni subjekti duni za potrebe plaanja veliko, postupak njihove verifikacije i nadotvoriti raune u ovlatenim organizacijama zora.
i sva sredstva voditi na tim raunima, te Stupanjem na snagu Pravilnika na nivou
vriti novana plaanja preko rauna u Bosne i Hercegovine van snage su stavljeni
skladu sa Zakonom.
dosadanji entitetski pravilnici iz ove
Utvrene su i namjene za koje poslovni sub- oblasti, a Federalno ministarstvo zdravstva
jekti mogu plaati gotovim novcem, te je duno voditi evidenciju o izdatim rjeenpropisana obaveza dokumentovanja svih jima kojima se utvruje ispunjenost uvjeta
uplata i isplata u gotovom novcu vjerodos- za obavljanje proizvodnje lijekova, kao i
tojnim knjigovodstvenim ispravama koje se rjeenjima koja utvruju ispunjenost uvjeta
evidentiraju i uvaju u rokovima odreenim za promet lijekovima na veliko na teritoriji
zakonskim propisima.
Federacije BiH.
Kontrilu nad primjenom ove uredbe vrit e
Agencija za bankarstvo FBiH, Porezna
Oduzeta imovina
uprava FBiH, ovlateni kontrolni organi.
Vlada FBiH je donijela Odluku o davanju
Proizvodnja lijekova
suglasnosti na Plan rada Federalne agencije
za upravljanje oduzetom imovinom za
Vlada FBiH je donijela Odluku o postupku 2015. godinu. Obzirom da je Agencija
utvrivanja ispunjenosti uvjeta za obavljan- Zakonom osnovana koncem 2014., a poela
je proizvodnje lijekova na veliko pred Fed- je s radom postavljenjem direktora
eralnim ministarstvom zdravstva, koja je u poetkom juna 2015. godine, ovaj plan ne
Poslovne novosti, 11. septembar 2015.

proizilazi iz trogodinjeg plana rada, kako je

to utvreno Uredbom o planiranju rada i
izvjetavanju o radu Vlade FBiH, federalnih
ministarstava i institucija. Cilj godinjeg
plan rada, koji se donosi za
nepunih est mjeseci,
uglavnom je stvaranje dobre
osnove za obavljanje zakonskih nadlenosti Agencije u
2016.
Za 2015. godinu je planirano
izvrenje nekoliko strategijskih ciljeva, meu kojima
su stvaranje uvjeta za rad
Agencije i za preuzimanje i
upravljenje
oduzetom
imovinom sukladno Zakonu. Plan je i razviti odgovarajuu metodologiju za
prikupljanje pokazatelja, statistikih izvjea i drugih informacija nunih za provedbu strunih analiza iz nadlenosti Agencije.
Uz to, treba uspostaviti suradnju s drugim
nadlenim institucijama radi obuke
dravnih i policijskih slubenika i nositelja
pravosudnih funkcija iz oblasti finansijskih
istraga i oduzimanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelima.
Do konca 2015. godine e biti stvarani
finansijski preduvjeti za rad Agencije. Sukladno zakonskim obvezama, Agencija e
izvjeivati Vladu FBiH, a po potrebi i Parlament FBiH, kao i cjelokupnu javnost, o
procesima oduzimanja i upravljanja nezakonito steenom imovinom.
Ovi strategijski ciljevi i aktivnosti u 2015.
godini su u cjelosti usuglaeni s odobrenim
sredstvima u ovogodinjim proraunom
FBiH od 200.000 KM za rad Agencije.

Kredit za Koridor
Jueranjm odlukom, Federalne vlada je
prihvatila zaduenje Federacije BiH po
ugovoru o finansiranju izmeu Evropske
investicijske banke (EIB) i Bosne i Hercegovine za realizaciju projekta Koridor Vc u
iznosu od 100.000.000 eura za JP Autoceste Federacije BiH d.d. Mostar. Ova sredstva
namijenjena su za realizaciju projekta Koridor Vc na dionici Poitelj-Bijaa, poddionica Poitelj-Zvirovii. Sredstva se odobravaju Federaciji BiH uz rok od 25 godina i
estogodinje grace razdoblje, a kredit e
biti prenesen na Autoceste FBiH.
Poddionica Poitelj-Zvirovii, duga 11,2
kilometra, poinje petljom Poitelj, udal8

jenom priblino 1,8 km zapadno od naselja Domanovii. Trasa se prua po

poiteljskom platou prema jugu i kod sela
Gradina skree na zapad gdje prelazi
preko rijeke Neretve sa sjeverne strane
Poitelja. Prijelaz preko rijeke Neretve,
kao i magistralne ceste M17, zatim
regionalne ceste i pruge Ploe-Sarajevo,
bit e ostvaren mostom duine 980 i
visine stubova 85 metara. Nakon toga,
trasa ulazi u malo nepovoljniji teren kojeg
savladava s dva kraa tunela (240 m i 460
m) i dva vijadukta od po 155 m. U nastavku, autocesta se prua platoom planine
Crna greda prema petlji Zvirovii (Meugorje), gdje i zavrava.

preostalih odobrenih sredstava sa ovoga

na druge projekte.

Kadrovska rjeenja
Vlada Federacije BiH je donijela vie odluka o usvajanju akata potrebnih za provoenje procedura utvrivanja prijedloga kandidata za lanove Dravne (DERK) i Federalne regulatorne komisije za elektrinu
energiju (FERK). Tako su donesene odluke

Zakljuci o Hidrogradnji
Nakon jueranje rasprave, Vlada FBiH je
prihvatila Informaciju o stanju u Hidrogradnji d.d. Sarajevo, te zaduila Nadzorni
odbor i Upravu tog privrednog drutva da
pokrenu proceduru izbora direktora putem
javnog konkursa. Takoer, Uprava i Nadzorni odbor duni su da saine plan sanacije Hidrogradnje i da ga, u roku od 30 dana,
putem Federalnog ministarstva energije,
rudarstva i industrije dostave Vladi Federacije BiH.
Usvojivi Izvjetaj o implementaciji programa utroka sredstava Grant Federalnoj
direkciji cesta za kapitalne investicije,
utvrenih budetom FBiH za 2007. godinu, sa stanjem na dan 30. juna 2015.
godine, Vlada FBiH je naloila Cestama
FBiH da hitno dostave pisano izjanjenje
da li postoje uvjeti za efikasnu i brzu realizaciju preostalog projekta - izgradnja
magistralne ceste M-4 Doboj-Tuzla, dionica Drenik (bolnica Kreka)-petlja iki
Brod, duine 4,8 kilometara. Poto je realizacija ovog projekta ve due vremena
usporena, a ukoliko Ceste FBiH ne mogu
osigurati njegov brzi zavretak, bit e razmotrena mogunosti za preusmjeravanje

Brojne kadrovske promjene

o raspisivanju javnog konkursa za izbor i

nominiranje jednog kandidata za lana
DERK-a iz Federacije BiH, zatim o utvrivanju kriterija za izbor, te je imenovana
Komisija za izbor i nominiranje jednog kandidata za lana DERK-a iz Federacije BiH.
Iste odluke donesene su i kad je rije o
utvrivanju prijedloga jo jednog kandidata
iz Federacije BiH za lana Dravne regulatorne komisije za elektrinu energuju.
Vlada je donijela i akte potrebne za
provoenje procedura utvrivanja prijedloga kandidata za lana Regulatorne komisije
za energiju u Federaciji BiH (FERK) iz reda
bonjakog i iz reda srpskog naroda. U oba
sluaja usvojene su odluke o raspisivanju
javnog konkursa za utvrivanje prijedloga
za ove kandidate, te odluke o kriterijima za
utvrivanje prijedloga kandidata i imenovane komisije za utvrivanje prijedloga
kandidata za lana FERK-a.
Zadatak imenovanih komisija je da, odmah
po zatvaranju javnog oglasa, razmotre sve
prijave podnesene na javni konkurs, saine

listu sa uim izborom kandidata koji ispunjavaju kriterije za imenovanje, po potrebi

prikupe dodatne informacije o kandidatima,
obave intervju sa kandidatima i nakon toga
Vladi FederacijeBiH predloe rang-listu s
najboljim kandidatima na dalje razmatranje.
Vlada Federacije donijela je Odluku o
davanju prethodne saglasnosti za razrjeenje dunosti lanova Nadzornog odbora JP
eljeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo
prije isteka mandata zbog gubitka povjerenja. Istovremeno, Vlada je dala prethodnu
saglasnost da za vrioce dunosti lanova
Nadzornog odbora ovog preduzea na period do najvie tri mjeseca, odnosno do
okonanja konkursne procedure od dana
stupanja na snagu odluke Skuptine o imenovanju lanova Nadzornog odbora, budu
imenovani Jadranko Stojki, evkija
Botonji, Dalfina Bonjak, Suad Hasanovi
i Marijan ivkovi.
Juer je usvojena odluka o davanju prethodne
saglasnosti Nadzornom odboru JP Ceste
FBiH d.o.o. Sarajevo za razrjeenje dunosti
lanova Uprave drutva, direktora i izvrnih
direktora, te data saglasnost za imenovanje
vrilaca dunosti direktora i izvrnih direktora
ovog privrednog drutva do okonanja
konkursne procedure, a najdue na period do
est mjeseci. Saglasnost je data da za v.d.
direktora bude imenovan Ljubo Pravdi, za
v.d. izvrnog direktora za ekonomske i pravne
poslove Bekir Isakovi i za v.d. izvrnog
direktora za tehnike poslove Dedo Pjani.
Federalna vlada dala je i prethodnu saglasnost za razrjeenje dunosti lanova Nadzornog odbora JP BH Pota d.o.o. Sarajevo,
zbog isteka mandata. Za privremeno imenovanje vrilaca dunosti lanova na period
do najvie tri mjeseca, odnosno do
okonanja konkursne procedure, poev od
dana stupanja na snagu odluke Skuptine o
imenovanju, data je prethodna saglasnost za
Adila piljaka, arka Puia, Edina iia,
Amira Karia, Abdulsameda ozia i
Hasana Bajraktarevia.

ZAKON O RADU

Sindikat e sainiti prijedlog izmjena vaeeg

opeg kolektivnog ugovora za teritoriju FBiH
U Savezu samostalnih sindikata BiH
(SSSBiH) juer je odran prvi sastanak
pregovarakog tima SSSBiH za usklaivanje Opeg kolektivnog ugovora
(OKU) za teritoriju Federacije BiH sa
Zakonom o radu.
Pregovaraki tim je upoznat s injenicom da je Udruenje poslodavaca Federacije BiH 8. septembra dostavilo
Savezu samostalnih sindikata BiH Prijedlog opeg kolektivnog ugovora za

Poslovne novosti, 11. septembar 2015.

teritoriju FBiH, kao i Prijedlog protokola za voenje pregovora za zakljuivanje OKU. Pregovaraki tim je konstatovao da je Udruenje poslodavaca FBiH
dostavilo Savezu samostalnih sindikata
BiH prijedlog potpuno novog opeg
kolektivnog ugovora.
Imajuu u vidu injenicu da je lanom
182. stav 1. Zakona o radu regulisano da
se vaei kolektivni ugovori moraju
uskladiti sa zakonom u roku od 120

dana od dana njegovog stupanja na

snagu, Pregovaraki tim je zakljuio da
e SSSBiH u najkraem roku sainiti
prijedlog izmjena i dopuna vaeeg
opeg kolektivnog ugovora za teritoriju
FBiH radi njegovog usklaivanja sa
Zakonom o radu i dostaviti ga Udruenju poslodavaca FBiH, te zakazati zajedniki sastanak s Udruenjem poslodavaca radi definisanja protokola o pregovorima, odnosno voenja pregovora.

OD 1. JANUARA 2017.

Registracija biznisa putem interneta

U Ministarstvu gospodarstva Hrvatske pojanjavaju da se Hrvatska obvezala Evropskoj komisiji da e
do kraja idue godine razviti sve nune elektronike usluge, koje administrativno nazivaju e-procedure

d 1. januara 2017. svi graani

Hrvatske koji ele otvoriti kafi,
restoran, arhitektonski studio, odvjetniki
ured, graevinsku tvrtku, trgovinu, revizorsku kuu, turistiku agenciju, privatnu
kolu, privatni muzej, autokolu ili neki
drugi usluni biznis to e moi napraviti
preko interneta. I ne samo graani
Hrvatske, ve e i svi ostali graani lanica Unije moi preko interneta registrirati
svoj biznis u Hrvatskoj i dobiti dozvole da
odmah ponu s radom. Pri tome e biti
lieni bilo kakve dodatne papirologije,
odnosno sve e moi rijeiti u cjelosti elektronikim putem. U Ministarstvu gospodarstva pojanjavaju da se Hrvatska
obvezala Evropskoj komisiji da e do kraja
idue godine razviti sve nune elektronike usluge, koje administrativno nazivaju
e-procedure, kako bi to omoguila.
"Time emo se uskladiti s EU Direktivom o uslugama, kojoj je cilj smanjiti
administrativne barijere. E-procedure e
nadlena tijela razvijati tokom 2016.
godine, kako je dogovoreno s Evropskom komisijom", potvruju u Min-

Sklad sa ostalim lanicama Unije

istarstvu gospodarstva.
Znaajan dio priprema za to Vlada je ve
pokrenula. Ministarstvo uprave provodi
pilot projekt poslovnog pretinca. To je
isto to i usluga e-Graani, samo to je
ova namijenjena pravnim osobama. To
znai da e obrti, tvrtke i drugi pravni
subjekti dobiti slubeni dravni pandan
Gmaila u koji e primati sve slubene
dokumente, dozvole, uvjerenja kao i svu
slubenu korespondenciju s dravnim
tijelima. Cilj je da im poslui kao trajni
arhiv svih slubenih dokumenata koji bi
se od njih mogli traiti na javnim natjeajima. Tako bi tvrtkama bilo dovoljno
da uz dokumentaciju za javni natjeaj

Zakon o osobnom bankrotu

na snazi od 1. januara 2016.
Prema prijedlogu, Zakon o osobnom
bankrotu u Hrvatskoj e stupiti na snagu
1. januara idue godine, a do tog roka,
sudei prema najavi ministra pravosua

Orsata Miljenia, Vlada planira provesti

edukaciju povjerenika, djelatnika savjetovalita i sudaca, i kampanju o vanosti Zakona o steaja potroaa.

SRBIJA

Pozitivna ocjena EU za energetiku

Srbija e dobiti pozitivnu ocjenu za
napredak u oblasti energetike u novom
izvjetaju Evropske komisije o napretku
Srbije u procesu pridruivanja EU koji
treba da bude objavljen poetkom oktobra, najavila je efica pregovarakog
tima o pristupanju Srbije EU Tanja
Mievi. Ona je istakla da region jugoistone Evrope, kada je rije o formiranju Energetske unije, ne smije da bude
zanemaren u razgovorima sa EU. Srbija,
inae, radi na razdvajanju djelatnosti u
gasnom sektoru i formiranju obaveznih
rezervi nafte za period do 90 dana.
Zamjenik direktora Generalnog sekretarijata Energetske zajednice Dirk
Bule rekao je da je region zapadnog

Poslovne novosti, 11. septembar 2015.

Balkana vie nego koridor, on je dio

evropske kue i potpuno je integrisan sa
EU, kada je rije o energetici. On je
rekao da Srbija prednjai u Energetskoj
zajednici i da je vodea zemlja po
mnogim aspektima, posebno kada je
rije o organizaciji trita elektrine
energije.
"Srbija je propise koji su u skladu sa
zahtjevima Energetske zajednice
donijela i prije roka, to nisu mogle da
postignu ak i neke lanice EU", rekao
je on. To se, objasnio je, djelimino
odnosi i na naftni sektor, ali je jo
potrebno raditi na smanjenju emisije
tetnih gasova iz naftnih postrojenja i
na veoj upotrebi biogoriva.

samo proslijede e-mailom e-dokumente

iz svog poslovnog pretinca.
Jednako tako plan je da se u poslovni
pretinac ugradi i mogunost jednostavne
preregistracije djelatnosti.
Prva e-procedura koja e se nasloniti na
poslovni pretinac je e-Obrt. Ministarstvo
poduzetnitva s tom uslugom eli do kraja
ove godine graanima omoguiti da preko
interneta u cjelosti srede sve to im treba za
registraciju obrta. Bit e to prva funkcionalna e-procedura s kojom e se Hrvatska
moi pohvaliti Evropskoj komisiji.
U Hrvatskoj se vode i razgovori o ukidanju
javnih biljenika kao arhainog zanimanja.
U Ministarstvu gospodarstva kau da veina lanica EU nema javnobiljeniku
ovjeru prilikom osnivanja trgovakih drutava. Dodaju da ipak nije sasvim nuno
ukinuti obvezu javnobiljenike ovjere
kako bi se razvila e-procedura, ali "sigurno
je da navedena administrativna obveza
predstavlja vremenski i finansijski troak.

HUP

Najavljeno rjeenje
za kredite
u vicarcima
ugroava
gospodarstvo
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP)
zabrinuta je zbog inzistiranja Vlade da
probleme s otplatom kredita u vicarskim francima rjeava jednostrano,
bez dogovora, na nain koji je upitno
pravno odriv te koji dodatno ugroava
hrvatsko gospodarstvo.HUP u potpunosti podrava odluku da se socijalno ugroenim osobama mora i treba
pomoi, meutim, donoenje zakonskih rjeenja kojima se tite interesi
nekoliko desetaka hiljada hrvatskih
graana od kojih je samo dio njih zaista
socijalno ugroen, a na teret svih ostalih graana, smatra nepromiljenim.
Svjesnim guranjem banaka u gubitke i
inzistiranjem da se troak planirane
konverzije u potpunosti prebaci na njih
bez ikakve participacije i odgovornosti
druge i tree strane, unosi se dodatna
pravna nesigurnost u zemlju to doprinosi visokoj razini nepovjerenja potencijalnih ulagaa, kau u HUP-u.

10

REGION

Dijatek otvorio
fabriku u Skoplju

JUB otvorio
treu fabriku u Srbiji

Globalni lider u digitalnoj tampi, italijanska kompanija Dijatek, otvorila je fabriku u Skoplju u koju je investirala deset
miliona eura.
Italijani su najavili da e u fabriku pod
nazivom Makdia zaposliti vie od 200
radnika. Fabrika e proizvoditi hartiju za
ablone za krojenje i lijepak za pakovanje prehrambenih artikala koje e izvoziti
na Bliski istok, u sjevernu Afriku, Tursku
i Persijski zaliv.To je trea velika italijanska investicija u Makedoniji.

Srbija sarauje
sa Ciscom
Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije i kompanija Cisco,
jedna od najveih na svijetu u oblasti
proizvodnje opreme za internet, potpisali
su juer memorandum o razumijevanju
koji e omoguiti intenziviranje postojee
saradnje. Dokument predvia saradnju u
modernizaciji tehnoloke mree, razvoju
e-biznisa, informacione bezbjednosti i
akademske mree.

Aleksander Kuljaj

lovenaka kompanija za proizvodnju

boja i fasada JUB otvorila je u
imanovcima u Srbiji treu fabriku u
koju je investirala 5,6 miliona eura, gdje
e zaposliti 20 radnika, s ozbirom da je
proizvodnja u fabrici visoko digitalizovana i automatizovana najsavremenijom
opremom.
Direktor JUB-a Aleksander Kuljaj je
kazao da e se u novoj fabrici proizvoditi
fasadni stiropor, tako da e ta kompanija
biti jedina u Srbiji koja e proizvoditi sve
komponente za fasadne sisteme.
"Treina proizvodnje nove fabrike bit e
namijenjena izvozu, a ostatak srpskom
tritu", rekao je Kuljaj, i podsjetio da je
kompanija JUB do sada u Srbiji investirala 27 miliona eura.
Otvaranju fabrike prisustvovala je ministrica graevinarstva, saobraaja i infrastruk-

ture Srbije Zorana Mihajlovi, koja je ocijenila da je ta investicija pokazatelj da u

Srbiji postoje dobri uslovi za poslovanje.
"Odluka kompanije JUB da otvori treu
fabriku u Srbiji pokazuje da imamo dobar
poslovni ambijent i da smo spremni za
takmienje sa drugim zemljama u
regionu", kazala je ona, i istakla da je
nova fabrika u imanovcima vana za
graevinski sektor.
Ona je dodala da otvaranje JUB pogona
pokazuje da Srbija vodi rauna i koji
materijali i ta se koristi u graevinarstvu,
a novi proizvodi utjecat e i na poveanje energetske efikasnosti.
Mihajlovi je naglasila da je u prethodnih
godinu i pol u Srbiji na osnovu novih
investicija otvoreno 9.000 novih radnih
mjesta, a oekuje se da ih bude najmanje
13.000.

Teajna lista Hrvatske narodne banke

Teajevi su izraeni u kunama /kn/. Vrijedi od 11. septembra/rujna 2015. godine
ZEMLJA
Australija
Kanada
Japan
vedska
vicarska
Vel. Britanija
SAD
EMU

IFRA OZN. VAL.

036
124
392
752
756
826
840
978

AUD
CAD
JPY
SEK
CHF
GBP
USD
EUR

JED.

KUPOVNI

SREDNJI

1
1
100
1
1
1
1
1

4,763480
5,093829
5,553352
0,800123
6,888087
10,361518
6,732856
7,528679

4,777813
5,109156
5,570062
0,802531
6,908813
10,392696
6,753115
7,551333

Poslovne novosti, 11. septembar 2015.

PRODAJNI
4,792146
5,124483
5,586772
0,804939
6,929539
10,423874
6,773374
7,573987

Jo nita
od "Beograda
na vodi"
Neispunjena obeanja potopila ugovor o
"Beogradu na vodi". Tako se ukratko
moe opisati pria o pompezno najavljenom zajednikom projektu poslovnih
partnera iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i
Vlade Srbije. Iako je, prema najavama premijera Aleksandra Vuia i gradonaelnika Beograda Sinie Malog, 2. septembra
trebao da bude objavljen sadraj ugovora o
zajednikom ulaganju u taj projekat, to se
nije desilo. Gradonaelnik je najavio i da
e krajem septembra biti postavljen kamen
temeljac za realizaciju projekta..
Za Radomira Lazovia, aktivistu Inicijative "Ne da(vi)mo Beograd" koja od
poetka ukazuje na nepravilnosti koje
prate ovaj projekat, ovo je jo jedna poruka da je dozvoljena, kako kae, dravna
nelegalna gradnja.
"elimo da vidimo zbog ega se gradsko
zemljite ustupa i pod kojim uslovima?
Pod kojim uslovima e se Srbija zaduiti
i kakav e biti nain vraanja? Dakle, tu
postoji jako puno detalja", kae Lazovi.
Inicijativa "Ne da(vi)mo Beograd"
najavljuje da e uskoro pozvati graane
na jo jedan u nizu protesta protiv realizacije "Beograda na vodi".
11

SVIJET

Standard&Poor's: Austrijske banke

u nevolji narednih godina

ustrijske banke naii e u sljedeih

nekoliko godina na daljnje probleme,
ocjenjuju strunjaci rejting agencije Standard&Poor's (S&P).
Velika slabost gotovo svih austrijskih banaka je
kapital. Razlika u odnosu na velike banke
konkurente u Evropi pogorana je od 2014.
godine, kazali su strunjaci novinarima u Beu.
S obzirom na strukturnu prekapacitiranost na
austrijskom bankarskom tritu, slabosti
zarada i nepovoljnu strukturu trokova, u
S&P-u tvrde da je austrijski bankarski sektor
nestabilan.
Usljed niskih kamata na tritu, problema na
Istoku, poveava se pritisak za generiranje
prihoda na domaem tritu, pa konkurents-

ki pritisci ponovo rastu. Moe se dogoditi,

procjenjuje S&P, da bi neke banke mogle biti
u nevolji, odnosno da nee moi generirati
dovoljno prihoda za pokrie trokova ili za
obnavljanje kapitala. Ipak, steajeve ili
neuspjehe austrijskih banaka u S&P ne
oekuju.
"Bankarsko trite nije nestabilno u smislu
da oekujemo steajeve", rekla je S&P-ov
rejting manager Anna Lozmann Markus
Schmaus.
"Vidimo tekoe za banke", dodala je.
Novi regulatorni zahtjevi osiguravaju da regulatori interveniraju u ozbiljnim sluajevima
mnogo ranije. Konsolidacija (tj. val pripajanja)
oekuje se ve dugo, ali do sada nije viena.

Indeksi svjetskih berzi - 10. septembar 2015.

(vrijeme je GMT-5)

Sjeverna i Latinska Amerika

Indeks

Vrijednost Promjena % Promjene Vrijeme

DOW JONES INDUS. AVG

S&P 500 INDEX
NASDAQ COMPOSITE INDEX
NYSE COMPOSITE INDEX
S&P/TSX COMPOSITE INDEX

16,253.57
1,942.04
4,756.53
9,988.91
13,531.85

-239.11
-27.37
-55.40
-120.77
-98.82

-1.45%
-1.39%
-1.15%
-1.19%
-0.72%

16:15:00
16:39:36
17:16:04
20:19:59
16:55:00

Evropa / Afrika / Srednji Istok

Indeks

Vrijednost Promjena % Promjene Vrijeme

Euro Stoxx 50 Pr
FTSE 100 INDEX
DAX INDEX
CAC 40 INDEX
IBEX 35 INDEX

3,223.21
6,156.39
10,197.56
4,606.12
9,867.10

-46.77
-72.62
-105.56
-58.47
-170.70

-1.43%
-1.17%
-1.02%
-1.25%
-1.70%

08:15:00
08:14:49
08:14:49
08:14:30
08:14:25

Azija / Pacifik
Indeks

Vrijednost Promjena % Promjene Vrijeme

NIKKEI 225
TOPIX INDEX (TOKYO)
HANG SENG INDEX
CSI 300 INDEX
S&P/ASX 200 INDEX

18,299.62
1,479.52
21,562.50
3,357.56
5,095.02

-470.89
-27.85
-568.81
-41.74
-126.11

-2.51%
-1.85%
-2.57%
-1.23%
-2.42%

02:28:01
02:00:04
04:01:24
03:02:02
03:10:43

Ukrteni kursevi svjetskih valuta, jue u 16h

New York
C. Pair

USD/CHF

Price
1.1191
0.7074
1.5398
120.8710
135.2645
0.7270
1.3253
0.9761

Change
-0.0023
+0.0090
+0.0036
+0.5260
+0.3036
-0.0031
-0.0008
+0.0003

Valuta
U.K.
U.S. $
Euro
Yen
Can $
Aud $
SFranc

U.K.
0.6495
0.7268
0.0054
0.4902
0.4596
0.6654

U.S. $
1.5397
1.1191
0.0083
0.7547
0.7076
1.0245

EUR/USD
AUD/USD
GBP/USD
USD/JPY
EUR/JPY
EUR/GBP
USD/CAD

%Change Day
-0.2069%
1.1173
+1.2842%
0.6947
+0.2311%
1.5338
+0.4371% 119.9845
+0.2249% 134.7502
-0.4199%
0.7243
-0.0588%
1.3186
+0.0261%
0.9735

Range
1.1244
0.7089
1.5448
121.3205
135.7972
0.7319
1.3289
0.9793

52 Week
1.0458
0.6898
1.4567
105.2040
126.1029
0.6936
1.0892
0.7187

Range
1.2993
0.9218
1.6525
125.8550
149.6742
0.8065
1.3353
1.0240

Can $
2.0400
1.3250
1.4828
0.0110
0.9375
1.3575

Aud $
2.1759
1.4132
1.5816
0.0117
1.0666
1.4479

SFranc
1.5028
0.9760
1.0923
0.0081
0.7367
0.6906
-

London
Euro
1.3758
0.8936
0.0074
0.6744
0.6323
0.9155

Yen
186.1104
120.8765
135.2717
91.2296
85.5310
123.8425

Cijene hrane
u padu
Globalne cijene osnovnih prehrambenih proizvoda su u avgustu 2015.
pale na najnii nivo za gotovo posljednjih sedam godina. Cijene skoro svih
prehrambenih proizvoda obuhvaenih
cjenovnim indeksom FAO su prolog
mjeseca pale, poput mlijeka, biljnih
ulja, eera i itarica, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
"Velike zalihe, pad cijena energenata i
zabrinutost u pogledu usporavanja
kineske privrede su doprineli
najveem padu cjenovnog indeksa
FAO za posljednjih gotovo sedam
godina", navodi se u priopenju te
organizacije.
Nasuprot tome, cijene mesa su u
avgustu ostale gotovo nepromijenjene
u odnosu na juli, iako su, cjelokupno
gledano, one i dalje 18 posto ispod
rekordnog nivoa registriranog u
avgustu 2014.

Toshiba
u gubitku
Japanski konglomerat Toshiba objavio
je neto gubitak od 37,8 milijardi jena
(318 miliona dolara) za poslovnu godinu koja je zavrila u martu. Rezultati
su objavljeni nakon to je kompanija
prodala svoj udio u finskom Koneu, u
nastojanju da popravi bilansu. Udio od
4,6 posto u proizvoau liftova prodat
je za 946,2 miliona dolara.
Toshibin predsjednik i potpredsjednik
odstupili su s dunosti u julu ove
godine nakon to je neovisno vijee
utvrdilo da je kompanija proteklih est
godina napuhivala dobit. Vijee je
utvrdilo da je operativna dobit precijenjena za 1,22 milijarde dolara, to je
otprilike tri puta vie od inicijalne
Toshibine procjene. Tvrtka se ispriala
ulagaima i trudi se ne initi vie
nepravilnosti u svom raunovodstvu.

Apple
u TV ofanzivi
Apple je objavio App Store za svoju televizijsku kutiju Apple TV i predstavio je
novi iPhone i iPad Pro.
"Naa vizija za TV je jednostavna i
moda neto provokativna. Smatramo da
je budunost TV-a aplikacija", rekao je
izvrni direktor Tim Cook. Kao to se
oekivalo, Apple je takoer osvjeio
iPhone modele s profinjenijim uslugama.
Osim toga, tu je vei iPad Pro, koja bi trebala da potakne prodaju Apple tableta.