SVEUILITE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET
Odsjek za kroatistiku

Patrijarhalnost u romanima Ivana Aralice

(Esej)

Studentica: Dijana Jakovac

Preddiplomski studij: Hrvatski jezik i knjievnost / Engleski jezik i knjievnost
Kolegij: Hrvatska knjievnost poslije Drugoga svjetskog rata
Nositelj kolegija: dr. sc. Sanjin Sorel, izv. prof.

U Rijeci, 31. svibnja 2011.

Patrijarhat je drutveno ureenje kojim se nasljedno pravo i podrijetlo djece odreuje

po ocu kao glavi obitelji. Njegovo se vrijeme vie vee uz prolost nego budunost, uz selo
nego grad, uz konzervatizam nego liberalizam. (Kodrnja, 2008: 51.) Patrijarhalizam se
odreuje uz pomo poloaja i uloge ene u obitelji i drutvu. Tako je glavno obiljeje
patrijarhalnog drutva potinjenost ena. Naime, najznaajnija funkcija ene je raanje
nasljednika za muku lozu; ena obavlja najtee radne zadatke i odgaja djecu. (Rendi, 2006:
168) ene su dugo vrijeme bile iskljuene iz tekog fizikog rada i ratnih sukoba ne s ciljem
zatite njihove linosti ve kako bi se zatitila njihova funkcija raanja koja osigurava
potomstvo. Upravo je to razlog njihovog nesudjelovanja u javnom ivotu, odnosno u moi.
(Katunari, 2008: 95) Nadalje, mu ima autoritativnu vlast, a poslunost je prva dunost ene.
Funkcija mukaraca je istaknuti svoju dominantnu ulogu. Odrasli mukarci donose najvanije
odluke i predstavljaju obitelj u javnom ivotu dok su mlai mukarci, ene i djeca podreeni.
lanovi patrijarhalne zajednice nemaju zasebne imovine nego svi zajedno obrauju zemlju
zato je potreba za velikim brojem djece golema. Brana vjernost je u patrijarhalnom drutvu
norma, ali elja za ugledom plemena zasjenjuje interes za ljubav. Erotika tako uvijek mora biti
prikrivena. Predbrani ljubavni odnosi su strogo zabranjeni. Djevojke vrlo rano stupaju u brak
i rano raaju, dok se kod mukaraca prvo eni najstariji brat, a mlaa braa u zrelijoj dobi.
Posljedica toga je velika dobna razlika izmeu mukarca i ene to je uzrokovalo jo snaniju
dominaciju mua. Nadalje, smrt roditelja ubrzavala je enidbu djece jer je prijetila opstanku
kue pa je jedino rjeenje bilo rana enidba potomka. Otac donosi odluke i obveza je
izvravati njegove naredbe. On ima autoritet i nerijetko tjelesno kanjava enu i djecu. Dijete
je naime uz strogi odgoj oca marginalizirano i u njemu se razvija osjeaj manje vrijednosti. To
esto ostavlja posljedice u zrelosti; nepovoljno okruenje negativno utjee na njegov psihiki
razvoj esto zna oponaati agresivno ponaanje oca, ali se i u njemu poinje razvijati
agresivnost. (Rendi, 2006: 170)
ena je u patrijarhalnom drutvu u stalnom strahu pred muem, ona ima poziciju
drugog ranga, a njezina lina sloboda je strogo ograniena. Ona je u zadruzi inferiorna
naspram mua, ne odluuje o ivotu obitelji i krivac je za mogue nesuglasice i probleme u
zadruzi. S druge strane, u svakodnevnom ivotu, ena ima vrlo vanu ulogu obavlja
kupovinu, izrauje odjeu i obuu, raspolae samostalnom imovinom. Tako je njezina
podreenost samo fasada iza koje se krije njezin realni utjecaj i mo. Meutim, mogu
preokret u dominaciji u korist ene naruio bi tradicionalni obiteljski red u patrijarhalnom
drutvu koje se temelji upravo na dominantnoj ulozi mukarca u njemu. (Rihtman-Augutin,
1998: 63)

U svojim romanima, Ivan Aralica progovara o drutveno-povijesnoj pozornici

hrvatskoga naroda u dalmatinskome zaleu; on sintetizira povijesne dogaaje i znamenitosti o
o jednome zaviaju, njegovim stanovnicima, narodnim obiajima, kulturi, jeziku, mentalitetu i
moralu. Njegova namjera je interpretirati povijest i na etikoj razini pa se zato njegova djela
temelje na nacionalnome mitu, kolektivnoj predaji i patrijarhalnome moralu. (Nemec, 2003:
274) Takvo pievo inzinstiranje na kulturolokim i etnografskim podacima u vidu oitovanja
patrijarhalnog morala moemo uvidjeti na temelju sljedeih romana Konjanik, Put bez sna,
Graditelj svratita, Psi u trgovitu i Okvir za mrnju.
U Konjaniku pratimo sudbinu dvoje ljubavnika kranina Petra Revaa i lijepe
muslimanke Lejle ija e ljubav uspjeti premostiti njihove vjerske razlike. U djelu je lako
uoiti Araliino odlino poznavanje mentaliteta ene koje je u drugim njegovim romanima
uvijek ostajalo u sjeni neke druge teme. (Bokovi, Ivan J., 1999: 54) Lejla je bila ki
bosanskoga bega koji joj je birao mueve po svom izboru, a ona nije imala mogunosti nego
prihvatiti oevu odluku. Beg je bio glava kue i njegova se rije morala potivati. Lejla je bila
u okovima svoga oca, a kada je dolo vrijeme za udaju, otac je svoju mo nad njome elio
prenijeti na mukarca koji e biti ba poput njega autoritativan, stariji i koji e ju moi
zatititi. Kao u Konjaniku, tako i u Psima u trgovitu, otac, Sulejman Velianstveni, odluuje
o sudbini svoje keri jedinice, Mihrimah. Mihrimah je kao ena u nepovoljnom poloaju jer
mora pristati na sve to joj otac nalae, pa tako i na enidbu s Rustemom Opukoviem,
starijim i iskusnim mukarcem koji e joj pruiti zatitu. Takvog ovjeka je Sulejman
namijenio Mihrimah imajui u vidu da e velika dobna razlika izmeu Rustema i Mihrimah
jamano znaiti i dominaciju mua koja je nakon oeve bila dio patrijarhalnog drutva.
(Rendi, 2006: 180) U Konjaniku, Petar Reva s kojim je Lejla prebjegla u Mletaku
Republiku, za Lejlu je predstavljao utoite, bijeg od oeve vlasti, bijeg u slobodu koja joj je u
mladosti bila zakinuta. Ona se u novoj situaciji osjeala kao da ne vlada sobom, bila je
razapeta izmeu muhamedamstva i kranstva, a nije mogla odluivati o svojim postupcima.
Opet je bila zarobljena, ali ovaj put ne u kuli ve u samoj sebi. Beg je od nje zahtijevao da se
vrati u Bosnu, ali se ona estoko protivila tome. Ve samim bijegom htjela mu je uskratiti
pravo da njome upravlja. Smatrala je da beg ima svojih poslova oko kojih bi se trebao brinuti,
a nju neka ostavi na miru da radi sa svojim ivotom to god hoe. Ona je bila vrsta u namjeri
da ostane s Revaem, a da s ljudima iz Bosne nema nikakve veze; ona vie nije mogla plesati
kao njezin otac svira; ona nee dozvoliti da joj otac bira mueve pa da e nakon to se
oslobodi oca upasti u ruke novog mukarca koji e njome upravljati. Na putu do ostvarivanja

bijega od patrijarhata i ivota u slobodi, Lejla se odrekla i vjere u kojoj su je odgojili; ne samo
druga drava, ve kranska drava u kojoj pravila muhamedamstva ne vrijede i gdje
patrijarhalno drutvo nije u tolikoj mjeri razvijeno kao u Bosni, predstavlja za nju najbolje
rjeenje od ivota pod okriljem mukarca koji ju je guio. Sada e imati priliku ivjeti s
mukarcem s kojim e ravnopravno odluivati i u ijoj e se prisutnosti osjeati kao ena
kojoj nije zadatak samo raanje djece i poslunost prema muu nego i odluivanje o vlastitoj
sudbini. Ona dodue nije bila razapeta izmeu kranstva i islama jedna strana htjela ju je
zadrati, a druga vratiti, ali ne zbog nje same jer nije u prirodi patrijarhalnog drutva da ena
kri odluke mukarca, ve kako bi zatitili sebe same, svoje ime i svoju vjeru koja je njezinim
inom otpora pregaena. Meutim, iako je Lejla prela na katoliku vjeru, ona ju nije
prihvatila jer je ono naalost bilo samo sredstvo uz pomo kojega e se zauvijek odvojiti od
svoje zemlje.
Takoer, dominacija muaraca nad enama vidljiva je i u sljedeim primjerima
haremske ene u Psima u trgovitu uvijek su bile u strahu pred Sulejmanom, ovjekom koji je
odluivao koja e od stotine njih postati njegovom enom. One su se osjeale kao komad
mesa u rukama tog ovjeka; u njegove bi odaje ulazile pune nade, a izlazile poraene. Jedino
su Hurem i Nurbanu uspjele ovladati njime svojim zavodnikim arima, te iako su imale
status ropkinja u Sulejmanovu domu, one su znajui da im je kao enama onemogueno
sudjelovanje u javnom ivotu, nastojale zato dovesti svoju djecu do sultanskog prijestolja. Ta
glad za vlau obuzela je ne samo Sultana i njegove namjesnike, nego i njegove ene koje su
sve vie poinjale usmjeravati svoje materinske osjeaje prema elji da zatite svoju djecu,
tako to e ih dovesti do pozicije obnaatelja vlasti. (Viskovi, 2000: 83) Nadalje, Mihrimah,
Sulejmanova ki je sluala svoju majku Rokselanu koja joj je savjetovala da ispunjava svaku
elju svoga mua tako je pristajala na spolne odnose s drugim mukarcima dok bi ju pri
tome Rustem gledao. On je tako svojim nastranim zahtjevima svoju vlastitu enu uinio
kurvom. Mihrimah je pred muevom vlau spala na najnie grane na koje ena moe pasti, a
sve to da udovolji muu. Isto tako, vezir Ahmed koji je priznavao ensku ljepotu samo u
golom tijelu, kupovao je crnopute ropkinje od kojih je zahtijevao da mu pruaju seksualne
uitke, a kad bi one zatrudnile, odbacivao ih je od sebe kao da su stvar. ene su u ovom
primjeru liene slobode, ukinuto im je pravo samoodluivanja te im ne preostaje nita drugo
nego da se pokoravaju mukarcu koji u njihovoj nevolji vidi mogunost ostvarivanja svoje
dominacije u vidu njihove slijepe pokornosti. Isto tako, Sulejmanova ena Rokselana imala je
u tom islamskom drutvu ropski status posvetila se obiteljskom ivotu, ogradila se od
svijeta, razgovarala je uglavnom samo sa svojim muem i djecom. Znala je da joj rijei

vrijede toliko koliku im cijenu Sulejman da, jer se u patrijarhalnom drutvu kvalitete ene
dobivaju na vrijednosti samo u odnosu prema dominantnom muu. (Rihtman-Augutin, 1998:
110)
Da je najvanija funkcija ene raanje nasljednika za muku lozu (Rendi, 2006: 95),
dokazuje i sljedei primjer iz Graditelja svratita Vitorio Grancari je ostao bez supruge
koja je umrla ne ostavivi mu poroda. Zbog toga Vitorio nije mogao zadrati enin miraz pa je
ostao bez doma poto ga je enin brat istjerao iz kue. Oito je da iako ena ima nizak poloaj
u drutvu, ona obavlja vrlo vanu ulogu posjeduje vlastitu imovinu koja joj omoguuje
dobru udaju, ali to je i najvanije, ostavlja ju u nasljedstvo svojoj djeci koju na alost nije
imala pa je mu ostao na ulici. Nadalje, u romanu Psi u trgovitu, Rustem je uz Mihrimah,
imao jo dvije zakonite ene u haremu, kao i nekoliko robinja s kojima je nevoljko vodio
ljubav, a ija bi sluajna posljedica bila raanje djece. Ovdje je jo jednom utvreno da je
ena stvorena samo da raa djecu koja e omoguiti obitelji da se ouva zajednica. Rustem je
s druge strane u Mihrimah mogunost svoga politikog unapreenja; sredstvo kojim e
dospjeti na visoki poloaj u Sulejmanovu Carstvu. Isto tako, Sulejman je elio da Rustem,
koji je bio njegov sluga, enidbom s Mihrimah ostane u njegovoj obitelji. Mihrimah je tako
bila igraka u rukama svoga oca i Rustema, koji su ne marei za njezine osjeaje, gledali
samo na to kako da ostanu na vlasti. Njihove ene e im, prema tome, raati muke potomke
koji e im omoguiti da se njihova vlast odri.
Obiaj patrijarhalnog drutva bio je da se prvo enio najstariji brat (Rendi, 2006: 93).
U romanu Graditelj svratita, centralni lik Jakov Grabovac je posjetio obitelj Zunii otac
Arslan, glava kue je zavrio u zatvoru pa je brigu o porodici preuzeo najstariji brat Zijad.
Budui da je bio ruan, nizak i slabaan pa ga nijedna ena nije htjela za mua, Zijad je ulogu
prvog enika prepustio svome mlaem bratu Edinu. U tome sluaju po pravilu oenjeni brat
postaje voa kue (Rendi, 2006: 94), ali je Zuniima gospodar ipak ostao Zijad jer je on
najvie vodio brigu o tome kako prehraniti svoju obitelj dok Edin nije bio ovjek od rada.
Zato je njegova ena Zejna kada je vidjela koga je dobila za mua uvidjela da pored brige o
djeci treba biti i od velike pomoi mukarcima na polju kako bi odrali svoju obitelj vrstom i
opstojanom. Naime, lanovi zajednice ne posjeduju vlastitu imovinu, nego zajednikim
snagama obrauju zemlju koja svima jednako pripada. (Rihtman-Augutin, 1998: 113) Zbog
malobrojnog puanstva zemlja se u Rami slabo obrauje. Zato su radnicima koji su gradili
veliki put od Zagvozda do turijskog prijevoja odluili davati vie kruha pa e tako seljaci siti
doi doma i napraviti novog poljodjelca jer potreba i elja za velikim brojem djece u
patrijarhalno drutvu je velika. (Rihtman-Augutin, 1998: 115) Naime, roditeljima je potrebna

pomo u poljodjelstvu pa e sa svakim novim lanom porodice biti lake obraivati zemlju.
Nadalje, djevojke su se vrlo rano udavale i raale, dok su se mukarci enili u zrelijoj dobi.
(Rendi, 2006: 84) To dokazuje i primjer iz djela u kojem se navodi da su se djevojke kad bi
navrile punoljetnost morale iste godine i udati, a za godinu dana dobiti dijete, za razliku od
momaka koji su mogli ekati i do 10 godina prije nego nau neku djevojku koja bi im
pristajala i iji bi im miraz odgovarao. Dodue, i djevojke su mogle odluivati za koga e se
udati, ali samo ako su bile lijepe, potene i ako su dolazile iz dobrostojee obitelji. Ove ostale
bi zavravale kao neudate to ih je najee vodilo u brak s udovcem ili bi pak bile brai na
grbai, a nevjestama slukinje. Nadalje, Tahirbeg, sin kuprekog dizdara, elio je obeastiti
djevojku Divu, tetu Jakova Grabovca pa iako su mu sve djevojke podilazile i doputale mu da
s njima radi to god hoe, Diva se nije tako lako dala. On je obznanio svima da e ona biti
njegova neko vrijeme dok mu ne dosadi i da e onda moi drugi biti s njome. Ali Diva nije
htjela biti podlona mukarcu samo tako kad mu se prohtije; ona je prije svega eljela sauvati
svoje potenje i svoje djevianstvo kao nain otpora prema uspostavi muke dominacije.
Naime, seksualna nemo djevojke zapravo je njezino oruje, ono joj omoguuje mo i ugled u
drutvu pa e se gubitkom djevianstva ugroziti njezin ugled kao ene. (Kodrnja, 2008: 31)
Odgojem djeteta u patrijarhalnom drutvu se u pravilu bavi majka, a surovi i strogi
postupci roditelja imaju za posljedicu osjeaj manje vrijednosti u djeteta. (Rendi, 2006: 103)
Tako se Pavao Vukovi iz romana Put bez sna osjeao kao da ne pripada svojoj obitelji.
Naime, majka mu je uskraivala ljubav zbog straha od nasilnog mua; svoje mu osjeaje
nikada nije pokazivala u njegovoj prisutnosti, a svakim dolaskom novog djeteta Pavao bi se
jo vie otuio od svoje majke. Osjeao je ljubomoru prema svome ocu koji je onemoguavao
eni da iskae svu svoju ljubav. U zrelijoj dobi, kada je dolo vrijeme za enidbu, Pavlu je
pomisao na enu bila mrska. Meutim, bio je jako dobro svjestan da se bez ene ne moe
ivjeti, a za njega je ta ena bila njegova majka. Njezin je portret nosio svuda sa sobom, a
osjeao je zabranjenu privlanost prema majci. Tako je Edipov kompleks jedna od sastavnica
u tumaenju ponaanja mukog djeteta prema majci koje elei unititi lik omraenog oca,
ubija protivnike koji postaju zamjena za oca (Rendi, 2006: 105), vidljiva u ovom primjeru.
Budui da otac u patrijarhalnom drutvu ima autoritativnu vlast, njemu je dozvoljeno
tjelesno kanjavati enu i djecu. (Rendi, 2006: 98) Tako Jakov Grabovac u romanu Put bez
sna opisuje dogaaj sa enom koju je mu tukao svaki put kad bi se lijepo odjenula jer je bio
uvjeren da se ureuje za ljubavnika. Dizanjem ruke na enu mukarac eli dokazati da
posjeduje mo, da je ena pogrijeila te da je poslunost prema muu najbitnija dunost koju
ena mora imati. Brana vjera je imperativ, brana zajednica mora biti vrsta (Rihtman-

Augutin, 1998: 104). Zato je ena kako bi mu dokazala da je vjerna, ali i kako sprijeila
mogue nove napade, odluila prestati se eljati i umivati. Slian primjer agresije mukarca
je vidljiv i u romanu Psi u trgovitu. Naime, Khurem, djevojka koju je vezir Ibrahim
Poeanin namjeravao odvesti u Sulejmanov harem, tome se usprotivila smijui se kao da je
cijela ta situacija bila za smijanje. Tada se u Ibrahimu probudio osjeaj da ne vlada situacijom;
on nikako nije mogao podnijeti ensku neposlunost prema mukarcu te ju je nastojei
pokazati svoj autoritet, koji kao mukarac mora imati, izudarao. Isto tako je u romanu Okvir
za mrnju, ija se radnja odvija u Kninu, opisano nasilje mukarca nad enom u
patrijarhalnom drutvu. Naime, lik Krce je uio svoju djecu da enu treba uvijek tui, a da su
tome dva razloga prvo, da ena sluajno ne bi pogrijeila i drugo, jer je zasluila. Ovime se
jo jednom pojanjava funkcija mukarca u isticanju svoje dominacije, a da e se kvalitete
njegove ene formirati jedino u odnosu na njegovu dominaciju. (Rihtman-Augutin, 1998: 92)
Tako e ona na svaki njegov udarac umjesto revoltom reagirati poslunou ime e njezino
ponaanje ostati u okvirima norme koju nalae patrijarhalna zajednica.
Moemo zakljuiti da je hrvatsko drutvo u navedenim Araliinim romanima
patrijarhalno; ono je obiljeeno snanom dominacijom mukaraca i potinjenou ena.
Meutim, podreenost ena u zadruzi varira ovisno o povijesnim i ekonomskim okolnostima
ukupnosti ivota zadrune obitelji. Ovdje se naime radi o vremenskom rasponu od kraja 17.
stoljea do poetka 19. stoljea, odnosno o vremenu Morlaka, Turaka i Latina u prostoru
dalmatinskoga zalea i Osmanskoga Carstva. ene su u tom periodu niskog drutvenoga
statusa, prisiljene obavljati kuanske poslove i brinuti se za djecu, nemajui prava glasa u
javnome ivotu. elja mukaraca za ugledom plemena je velika pa se funkcija ene svodi na
raanje nasljednika za muku lozu.

POPIS LITERATURE
Bokovi Ivan J.: Iskustvo drugoga, Impresum: Zagreb: Matica hrvatska, 1999.
Katunari, V.: enski eros i civilizacija smrti: post scriptum, 2008.
Kodrnja, J.: ene zmije - rodna dekonstrukcija, Zagreb: Institut za drutvena
istraivanja, 2008.
Nemec, K.: Od 1945. do 2000. godine. // Povijest hrvatskog romana. Sv 3. Zagreb:
Znanje, 2003.
Rendi-Mioevi, I.: Hrvatski identitet: trajnost i fluidnost: uporedba Kvarnera i
gorske Dalmacije. Rijeka: "Adami", 2006.
Rihtman-Augutin, D.: Etnologija nae svakodnevice. Zagreb: kolska knjiga, 1988.
Viskovi, V.: Umijee pripovijedanja: ogledi o hrvatskoj prozi, Impresum Zagreb:
Znanje, 2000.

IZVORI
Aralica, Ivan: Graditelj svratita, Impresum Zagreb: kolska knjiga, 1998.
Aralica, Ivan: Okvir za mrnju, Impresum Zagreb: Znanje, 1998.
Aralica, Ivan: Konjanik, Impresum Zagreb: Znanje, 2002.
Aralica, Ivan: Psi u trgovitu, Impresum Zagreb: Veernji list, 2004.
Aralica, Ivan: Put bez sna, Impresum Zagreb: kolska knjiga, 2010.