HG 2014 Grupa 2 Pred4-Pred7

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet
Hidrotehnike graevine 3. dio
3. GRAEVINE ZA KORITENJE VODA............................................................................. 3

3.1. PROVODNICI VODE ................................................................................................. 3
3.1.1. Cjevovodi.............................................................................................................. 3
Tlani cjevovodi .......................................................................................................... 9
elini nadzemni cjevovodi ....................................................................................10
Armiranobetonski cjevovodi....................................................................................13
3.1.2. Hidrotehniki tuneli ..............................................................................................14
Trasa hidrotehnikih tunela ........................................................................................15
Profil tunela................................................................................................................15
Uzduni padovi i niveleta tunela .................................................................................16
Obloga tunela ............................................................................................................17
Obloga tunela sa slobodnim vodnim licem .............................................................17
Obloga tlanih tunela..............................................................................................18
3.2. BRANE ......................................................................................................................20
3.2.1. Betonske brane ...................................................................................................22
Gravitacijske betonske brane .....................................................................................22
Betonska masivna gravitacijska brana....................................................................22
Olakane brane .........................................................................................................26
Ralanjene brane kontraforne............................................................................26
Lune brane...............................................................................................................27
Rijene pokretne brane ..............................................................................................29
3.2.2. Nasute brane .......................................................................................................30
Hidraulika stabilnost brane .......................................................................................32
Sprjeavanje/smanjenje procjeivanja vododrivost ...............................................34
Deformacije brane i temelja stiljivost .....................................................................36
Geometrijske i konstruktivne karakteristike ................................................................37
3.2.3. Nasipi obrane od poplava ....................................................................................38
3.2.4. Preljevi ................................................................................................................39
Preljevi betonskih brana.............................................................................................40
Preljevi nasutih brana ................................................................................................42
Slapite ......................................................................................................................43
3.2.5. Temeljni ispusti ....................................................................................................47
3.2.6. Zapornice i zatvarai ...........................................................................................49
Zapornice na preljevima.............................................................................................50
Zatvarai na temeljnim ispustima, dovodima, .........................................................53
3.3. OBRANA GRADILITA OD VELIKIH VODA ..............................................................56
3.3.1 Izbor mjerodavne velike vode za zatitu graevne jame .......................................56
3.3.2 Postupci gradnje u rijenom koritu ........................................................................56
Privremeno skretanje toka .........................................................................................56
Sadraj
Postupno graenje u koritu ........................................................................................58

Graenje van korita ...................................................................................................58
3.4. AKUMULACIJE I REGULIRANJE PROTOKA ............................................................59
3.4.1. Osnovni parametri akumulacije............................................................................59
Pokazatelji karakteristika akumulacije ........................................................................60
3.4.2. Dimenzioniranje akumulacije ...............................................................................63
3.5. KORITENJE VODNIH SNAGA ................................................................................64
3.5.1. Uvod ....................................................................................................................64
3.5.2. Hidroelektrane u Hrvatskoj ..................................................................................67
3.5.3. Energija ...............................................................................................................68
Podjela sa stajalita postojanosti ...............................................................................68
Podjela prema obliku i upotrebljivosti .........................................................................69
3.5.4.Koritenje vodnih snaga .......................................................................................70
Pribranska elektrana ..................................................................................................71
Derivacijske hidroelektrane ........................................................................................72
Kombinirane hidroelektrane .......................................................................................72
Reverzibilne HE .........................................................................................................73
Turbine ......................................................................................................................74
Sadraj
3. GRAEVINE ZA KORITENJE VODA

3.1. PROVODNICI VODE
Provodnici vode su hidrotehnike graevine za transport vode.
U tablici su prikazane podjele provodnika prema konstrukciji, namjeni i uvjetima teenja.
PREMA KONSTRUKCIJI
kanali
tuneli
PREMA NAMJENI
kanali
tuneli
oteretni kanali
kanali za
navodnjavanje
kanali za odvodnju
plovni kanali
derivacijski kanali
za HE
cijevi (cjevovodi)
tuneli za vodoopskrbu
tuneli za navodnjavanje
tuneli za odvodnju i drenau
tuneli za kanalizaciju
dovodni, odvodni i
reverzibilni tuneli
hidroelektrana
obilazni tuneli
plovni tuneli
PREMA UVJETIMA TEENJA

SA SLOBODNIM VODNIM LICEM
Kanali
Tuneli
Cjevovodi kanalizacija
(ovisno o rjeenju
povremeno i pod tlakom)
cijevi (cjevovodi)
niskotlani derivacijski
cjevovodi zamjenjuju
dovodne kanale i
tunele
sifoni - spajaju dionice
kanala ili tunela
visokotlani cjevovodi
kao dovodni objekti HE
cjevovodi kao
evakuacijski objekti
vodovod i odvodnja
POD TLAKOM
Cjevovodi
Tuneli
Tablica 3.1::1 Podjela provodnika vode prema konstrukciji, namjeni i uvjetima teenja
3.1.1. Cjevovodi
Cjevovod je sustav povezanih cijevi i ureaja koji slue za provoenje i/ili raspodjelu
(distribuciju) vode, plina, nafte i sl.
Cijev je uplji graevni ili strojarski proizvod, obino krunog presjeka ali moe biti, ovisno o
namjeni, i drugih presjeka (eliptinih, jajolikih i sl.). Proizvodi se u razliitim veliinama i od
razliitih materijala. Proizvodi se tvorniki te doprema i ugrauje na mjestu koritenja (cijevi
manjih dimenzija). Dimenzije cijevi (duljina, promjer, debljina stjenke i dr.) uglavnom su
normirane. Duljina cijevi je prilagoena transportnim uvjetima. Na licu mjesta se proizvode
armiranobetonske i eline cijevi veih dimenzija. Pri tome se limovi mogu savijati na
gradilitu ili se dopremaju ve savijeni, te se spajaju zavarivanjem na gradilitu.
U hidrotehnikoj se praksi cijevi koriste za izradu tlanih cjevovoda za transport i distribuciju
vode (vodoopskrba, navodnjavanje, hidroelektrane) te cjevovoda za odvod voda (odvodnja
3.1. Provodnici vode
otpadnih voda i oborinskih voda), koji mogu biti s teenjem sa slobodnim vodnim licem i
povremeno pod tlakom.
Cijevi se proizvode od razliitih materijala:

armiranobetonske, prednapregnute armiranobetonske,
eline (avne i beavne),
lijevano-eljezne, nodularni lijev duktilne,
od umjetnih materijala raznih vrsta (plastika i drugi sintetiki materijali)
U cjevovode se ovisno o svrsi i veliini cjevovoda ugrauju zatvarai (zasuni, ventili), muljni
ispusti, zrani ventili, povratni, redukcijski i sigurnosni ventili. Ugraena oprema osigurava
pouzdano koritenja cjevovoda, doziranje vode te otvaranje i zatvaranje cjevovoda u
sluajevima kvarova, pregleda, dogradnje i sl.
Cjevovodi se izvode iznad terena, u rovu, u tunelu ili u graevinama. Veina cjevovoda se
izvodi ispod povrine terena (zatrpavanjem u rovu), a ostala se rjeenja primjenjuju u
zavisnosti od veliine, svrhe i terenskih uvjeta (konfiguracija terena i njegova svojstva).
Na tlanim se cjevovodima prije koritenje odnosno nakon popravka i uklanjanja kvarova na
postojeim dionicama provodi tlana proba cjevovoda provjera pogonske upotrebljivosti
cjevovoda. Tlano se ispitivanje provodi prema propisanim postupcima uspostavom
potrebnih ispitnih tlakova na ispitnoj dionici. Pretproba se provodi na maksimalni pogonski
tlak. Glavna se tlana proba provodi na propisani poveani tlak, a zajednika tlana proba
provjerava uz pogonski tlak ispravnosti povezivanja pojedinih ispitanih dionica (ogranaka).
ARMIRANOBETONSKE CIJEVI
PREDNOSTI
MANE
u odnosu na eline i lijevano-eljezne
TLAK
do 10 bara postojanost na
velika teina cijevi
unutarnji promjer od 300 do 3000 mm koroziju
velik broj spojeva
duljine
4-6 m mala elektrina
(problem
provodljivost
vodonepropusnosti)
Spoj s ravnim krajem
Spoj s naglavkom
velika hidraulika
hrapavost
osjetljivost betona
na niz spojeva u
agresivnim tlima
(potrebna posebna
zatita cijevi)
1 uzduna armatura, 2 - spiralna armatura, 3 cilindar od

elinog lima, 4 - prsten ravnog kraja cijevi, 5 gumeni
prsten, 6 prsten naglavka, 7 naglavak, 8 ravni kraj cijevi
ELINE CIJEVI
TLAK
10, 15, 25, 40, 60, 80

i 100 bara
unutarnji promjer
do 1600 mm
duljine
4-12 m
SPOJEVI
spoj s naglavkom
spoj s prirubnicama
spoj zavarivanjem krajeva
1 cijev, 2 naglavak, 3 brtveni prsten,
4 zavareni zatitni prsten, 5 nabijeno
impregnirano ue, 6 ep s navojem,
7 tlani prsten s navojem,
8 prirubnica, 9 - vijak s maticom,
10 var, 11 kuglasti naglavak
PREDNOSTI
MANE
u odnosu na lijevano-eljezne cijevi
vrde
osjetljivost na
elastinije
koroziju (posebni
otpornije na lom
zatitni premazi
lagane su
bitumenom)
(jednostavne za
visoka cijena
transport i
potrebna zatita od
manipulaciju)
elektrine struje (tzv.
mogu izdrati velike katodna zatita)
unutranje tlakove
fleksibilne i otporne
na udarce
imaju dobra
hidraulika svojstva
(glatkoda stjenki)
LIJEVANO ELJEZNE CIJEVI

TLAK
unutarnji promjer
duljine
PREDNOSTI
10, 15 i 20 bara vijek trajanja preko
100 godina
50 do 600 mm
3-6 m
SPOJEVI
spoj s naglavkom
spoj s prirubnicama
spoj s brtvenim prstenom
MANE
neotporne na
agresivne vode i
sredine (more) pa
zahtijevaju dodatnu
zatitu asfaltnim,
bitumenskim i
drugim premazima
spajanje im je loa
strana s obzirom na
teinu i neelastinost
spojeva kod
slijeganja tla
u pogonu se javlja
inkrustracija
taloenje vapnenca
na stjenke
Lijevano-eljezne cijevi proizvode se i tzv. duktilnim lijevom, tako to se lijevu dodaju male
koliine magnezija. Duktilne cijevi se proizvode u promjerima 60 1800 mm, duljine 6 m i za
tlakove od 30 do 40 bara. Takve cijevi imaju unutranju i vanjsku zatitu - izolaciju.
PLASTINE CIJEVI ILI CIJEVI OD

SINTETIKIH MATERIJALA
PREDNOSTI
MANE
Cijevi od polietilena (PE) proizvode se
dobre hidraulike
polimerizacijom etilena (slino kao PVC). osobine (glatkoda)
cijevi od polietilena niske gustode
laka obrada (rezanje,
(PELD)
kradenje)
cijevi od polietilena visoke gustode
(PEHD).
PELD
TLAK
unutarnji promjer
duljine
PEHD
2.5, 6 i 10 bara TLAK
10 do 130 mm unutarnji promjer
do 400 m duljine
2.5, 3.2; 4, 6 i 10 bara

150 do 1150 mm
6 i 12 m
spoj s naglavkom
spoj s prirubnicama
spoj zavarivanjem
Tlani cjevovodi
Tlani cjevovodi su linijski sustavi provodnika s teenjem iskljuivo pod tlakom. Koriste se za
potrebe
hidroelektrana
vodoopskrbe
odvodnje otpadnih voda
hidrotehnikih melioracija.
Tlani cjevovodi izvode se
nadzemno,
podzemno,
podvodno,
u graevinama (branama).
Nadzemno se u pravilu izvode elini cjevovodi veih promjera i u sklopu hidroenergetskih
postrojenja (vei tlakovi). Prednosti nadzemnih cjevovoda su jednostavnija i jeftinija izvedba
te dostupnost (kontrola). Mane su izloenost vremenskim prilikama i izloenost ljudima.
Podzemni se cjevovodi izvode zasipani u rovu ili u tunelu (kao dio obloge ili kao slobodno
poloen cjevovod unutar tunela). Prednosti su im zatienost od vanjskih utjecaja i
odravanje konstantne temperature (vodoopskrba). Mana je tee otkrivanje kvarova i
odravanje.
Podzemni se cjevovod oslanja po cijeloj svojoj duini na posteljicu (elastina podloga) dok se
nadzemni cjevovod oslanja na niz nosaa (sedla) i fiksiran je vrstim tokama (sidrenim
blokovima).
Podvodni cjevovodi uglavnom su vezani na ispuste otpadnih voda u recipijent i dopremu
vode na otoke (vodoopskrba).
U graevinama se izvode zbog razvoda vode, odvodnje otpadnih voda, pranjenja
akumulacija (u brani), preljeva i sl.
U tlanim cjevovodima teenje je pod tlakom i u redovitom radu uspostavlja se stacionarno
teenje, te se raunaju hidrauliki gubici poznatim izrazima (lokalni i linijski gubici):
gdje je
[m] suma svih hidraulikih gubitaka,
[m] suma svih lokalnih hidraulikih
gubitaka (otpor oblika),
[m] suma svih linijskih hidraulikih gubitaka (otpor trenja).
Prilikom promjene teenja (otvaranje, zatvaranje, promjena protoka) dolazi do nestacionarnih
pojava (vodni udar) koje treba uzeti u obzir pri dimenzioniranju cjevovoda. Poveanje tlaka
pri zatvaranju je:
pmax
2 Lv / Tz [N/m2],
gdje je
gustoa vode [kg/m3], L duljina cjevovoda na kojem djeluje vodni udar [m], v
promjena brzine [m/s], Tz vrijeme zatvaranja (promjene) [s].
U nastavku ovog poglavlja teite se stavlja na eline nadzemne i armiranobetonske

cjevovode u rovu koji se najee koriste kod hidroenergetskih postrojenja.
Trasa se cjevovoda postavlja sa stajalita topografije, geolokih i geomehanikih svojstava
zemljita, funkcionalnosti, sigurnosti i ekonominosti to vodi ka najkraoj trasi. Trasu je
preporueno definirati sa to manje vertikalnih lomova, koje treba izvesti zakrivljeno s
minimalnim radijusom 3D kod nadzemnih cjevovoda ili 100D kod podzemnih cjevovoda (Dpromjer cijevi).
elini nadzemni cjevovodi
Izvode se od elinih beavnih cijevi (promjera do 600 mm; duljine 6 8 m, unutarnji tlak 10
15 bara), ili zavarivanjem elinih limova kod veih profila. Tvorniki se izrauju cilindri koji
se poprenim varenjem spajaju na gradilitu. Kod promjera veih od 3 m zbog uvjeta
transporta u tvornici se izvode u polucilindrima i na gradilitu se zavare uzduno i popreno.
elini cjevovodi manjih profila popreno se spajaju na naglavak ili prirubnicom, a cjevovodi
veih profila zavarivanjem.
Nadzemni elini cjevovodi se izvode iznad tla, fiksiraju se vrstim tokama (sidrenim
blokovima) i oslanjaju na sedla. (slika 3.1::1)
Slika 3.1::1 Tlani cjevovod izvedba iznad tla osnovne sheme

(1 i 2 - sidreni blok (vrsta toka), 3 sedlo, 4 obujmica (prsten), 5 toplinski kompenzator)
Na svakom lomu (vertikalni i horizontalni) postavlja se sidreni blok, a izmeu je cijev u

pravcu. Udaljenost sidrenih blokova ne prelazi 150 200 m. Zadatak sidrinih blokova je
prenijeti na tlo sve sile koje se javljaju uzdu cjevovoda.
Cijev se izmeu blokova oslanja na sedla (pomini leajevi) postavljena na 6 15 m
razmaka. Sedla imaju zadatak omoguiti nesmetano uzduno pomicanje cjevovoda i prenijeti
na tlo primarno normalnu silu.
Na isti se nain izvodi i cjevovod slobodno poloen u tunelu i prati trasu tunela.
10
Slika 3.1::2
Sidrenje cjevovoda: 1 cijev, 2 obujmica, 3 temelj sidrenog boka, 4 - sekundarni

armirani beton sidrenog bloka
Slika 3.1::3 Sidrenje cjevovoda: 1 cijev, 2 temelj sidrenog bloka, 3 sekundarni beton sidrenog
bloka, 4 obujmica (prsten) sidrenog bloka, 5 dilatacijski kompenzator, 6 obujmica na sedlu, 7
temelj sedla, 8 klizni leaj
Toplinski kompenzator omoguuje uzdune pomake (aksijalne pomake). Kombinirani

kompenzator omoguuje i manje kutne pomake. (slika 3.1::4)
Dijametar i debljina stjenke se po potrebi mijenjaju du trase.
Slika 3.1::4 Toplinski kondenzator (desno), kombinirani kompenzator (sredina, lijevo)
Slika 3.1::5
Dilatacijski kompenzator (1- uzvodna i nizvodna cijev, 2- spojni cilindar, 3-brtve, 4ukruenje spojnog cilindra)
11
Projektiranje elinih cjevovoda se provodi na osnovi Tehnikih propisa za eline

konstrukcije. Konstrukcija se definira kao cjelina (globalno, cjevovod), a zatim se provodi
kontrola elemenata konstrukcije (presjeci, spojevi, blokovi, leajevi).
Glavna djelovanja su: vlastita teina i teina vode, promjena temperature, vjetar, snijeg, led,
hidrostatski i hidrodinamiki tlakovi, potres, tlo (temelj, nadsloj), valovi,..
Djelovanja se mogu podijeliti na uzduna djelovanja (aksijalna), normalna i radijalna.
Slika 3.1::6
Sidreni blok (vrtsa toka), Sedlo
Preliminarno se potrebna debljina stjenke () moe odrediti prema kotlovskoj formuli:
pd / 2
dop
pr /
dop
(p-unutranji pritisak vode, d/r dijametar/radius, dop doputena naprezanja).

Kritini tlak se moe procijeniti iz izraza p kr ( / d ) 3 2 E / Fs , gdje je Fs faktor sigurnosti;
za Fs=2 i uz pretpostavku nastanka vakuuma u cjevovodu
(p = 0.1 [MPa]) slijedi /d =
1/130.
Ako debljina stjenke ne zadovoljava ovaj uvjet cijevi se ojaavaju prednaprezanjem ili
bandaama (prstenovi). Slika 3.1::6 (bez ojaanja se izvode cijevi do debljine 40-50mm , ali
ne vie od 80 mm).
Slika 3.1::7 Ojaanja cijevi prstenovima za ukruenje razliitih oblika
Kod vrlo velikih unutarnjih tlakova primjenjuje se prednaprezanje.
12
Armiranobetonski cjevovodi
Armiranobetonski cjevovodi se koriste za manje tlakove i vee protoke. Klasino armirani

primjenjuju se do tlakova 2 3 bara, a prednapregnuti i kombinirani (AB cijev obloena
unutra elinim limom) i do 30 bara.
U pravilu se izvode podzemni (u rovu i zatrpani). Minimalni sloj zemlje iznad tjemena je kod
nas 1m (zatita od temperaturnih promjena).
Cjevovod je krunog presjeka, ali je kod veih promjera i manjih tlakova povoljnije izvesti
spljoteni oblik.
Debljina stjenke AB cjevovoda moe se procijeniti izrazom:
0,06 D
3;
, D [cm]
AB cjevovodi polau se na posteljicu. AB cjevovodi do 1.5 m promjera izvode se od

prefabriciranih cijevi, koje se spajaju na gradilitu. Cjevovodi veih promjera izvode se na licu
mjesta. Betoniranje se izvodi u kampadama, tako da se napreduje sa svakom drugom, kako
bi se preostale dionice betonirale tek poslije zavrenog procesa skupljanja betona. Spajanje
pojedinih dionica obavlja se obino elastinim brtvama takoer nakon zavretka procesa
skupljanja betona.
1 vanjska i unutarnja prstenasta

armatura, 2 uzduna armatura,
3 posteljica,4 tampon,
5 nasuta zemlja
1 i 2 armatura, 3 elina cijev,

4 ukruenja, 5- beton
Slika 3.1::8 Armiranobetonski cjevovod (lijevo), AB cjevovod ojaan elinom unutarnjom cijevi(desno)
13
3.1.2. Hidrotehniki tuneli

Tunel je podzemni prolaz, koji je najmanje dvostruko dulji od irine, zatvoren je sa svih
strana osim otvora na svakom kraju. Izvodi se iskopom u stijeni ili tlu i po potrebi se oblae.
Uz tunele se povezuju i podzemne prostorije koje se izvode istom li slinom tehnologijom.
Hidrotehnike tunele definiramo kao linijski sustav provodnika vode s ciljem prostorne i
vremenske raspodjele vode.
U Hrvatskoj je jedan od prvih hidrotehnikih tunela izveden na Pagu izmeu Novaljskog polja i Novalje
u cilju snabdijevanja Novalje vodom i to u doba Rimskog carstva, te se naziva Rimska bua (rupa).
Prvi hidrotehniki tunel u sklopu hidroenergetskog postrojenja u Hrvatskoj izgraen je 1906. godine za
2
potrebe HE Miljacka (Manojlovac) na rijeci Krki. Tunel je duine 1620m, svijetlog otvora oko 10m i
3
uzdunog pada 1. Teenje u tunelu je sa slobodnim vodnim licem, maksimalnog protoka 24m /s.
Tunel je neobloen koritastog profila s polukrunim svodom, visine 3,0m.
Danas u Hrvatskoj ima izgraenih preko 100 km hidrotehnikih tunela veinom u sklopu
hidroenergetskih postrojenja.
Prema nainu teenja hidrotehniki tuneli se dijele na

tunele sa slobodnim vodnim licem
tlane tunele (teenje pod tlakom)
tunele s promjenjivim reimom teenja.
Kod tunela sa slobodnim vodnim licem pretpostavlja se jednoliko teenje sa slobodnim
vodnim licem, opisano Chezyjevom jednadbom. Kod tlanih tunela pretpostavlja se teenje
pod tlakom i za proraun se koriste odgovarajui izrazi.
Tuneli sa slobodnim vodnim licem se primjenjuju kod malih oscilacija razine vode u zoni
ulaza (npr. za dovodne, plovne i vodoopskrbne tunele) ili recipijenta (npr. za odvodne
tunele). U odnosu na tlane tunele imaju vei profil, te zbog znatno manjih tlakova imaju
jeftiniju oblogu to im je ujedno i jedina prednost u odnosu na tlane tunele.
Tlani tuneli se primjenjuju u sluaju veih oscilacija vodnih nivoa u zoni ulaza ili izlaza.
Prednosti tlanih tunela u odnosu na tunele sa slobodnim vodnim licem:
omoguuju znatne oscilacije vodnih nivoa u akumulaciji te tako omoguavaju
izraeno reguliranje protoka
uz pretpostavku istog protoka znatno manji profil
dozvoljavaju visinske lomove trase (nivelete) uvjetovane topografskim ili geolokim
razlozima.
Danas se uglavnom pri izgradnji koristi novi austrijski postupak pri kojem se iskop
podzemnih prostorija (tunel) izvodi bez privremene podgrade, a nakon iskopa ako je
potrebno osigurava se tjeme, bokovi prostorije i podnoni svod sustavom elinih sidara,
prskanim betonom, a u najnepovoljnijim uvjetima i elinim lukovima i slojem armiranog
betona.
Analogno kao i kanali i hidrotehniki tuneli definirani su sa pet osnovnih karakteristika
namjenom
trasom
poprenim profilom
uzdunim padom i niveletom
oblogom.
14
Trasa hidrotehnikih tunela

Hidrotehnike tunele se primarno nastoji trasirati pravocrtno, tj. pravcem izmeu dviju spojnih
toaka (ulaza i izlaza) tunela. Najkraa odnosno pravocrtna trasa daje najmanje hidraulike
gubitke, a u veini sluajeva je i najekonominija. Meutim na trasu i na trokove izvedbe
tunela znaajno utjee geoloki sastav i mehanike karakteristike stijene odnosno tla. Prema
tome u pravilu se trasa ali i profil tunela usvaja nakon tehniko-ekonomske optimizacije vie
varijantnih trasa i profila uzimajui u obzir konkretne geoloke uvjete i njihov utjecaj na
konstrukciju obloge, uvjete izvoenja, duinu trase, odgovarajue hidraulike gubitke, uvjete
koritenja i eksploatacije tunela i slino. Kod derivacijskih tunela u analizu je potrebno uzeti i
trokove izgubljene energije. Na izbor trase tunela utjee i predviena tehnologija gradnje.
Ako se eljena dinamika izgradnje ne moe ostvariti samo na dvije napadne toke, nekada
se trasa tako odabire da se na pojedinim dionicama omogui otvaranje novih napadnih
toaka.
Odabiru trase tunela prethode vrlo opsena inenjerskogeoloka i geofizika istraivanja, kojima se
definiraju geoloki profili na svim varijantnim trasama tunela, kao i podaci o mehanikim
karakteristikama stijene temeljem kojih se moe odrediti obloga i tehnologija izvedbe tunela. Sukladno
rezultatima ovih istraivanja eliminiraju se one varijantne trase koje prolaze kroz zone u kojima se
mogu oekivati potekoe pri izvoenju i koritenju tunela (npr. promjene mehanikih karakteristika
materijala pod utjecajem vode kao to je problem bubrenja anhidrita, zatim zone u kojima su
podzemne vode agresivne prema betonu sulfatno agresivne vode) ili u kojima bi konstrukcija
tunelske obloge poprimila iracionalne dimenzije. Takoer tei se tome da trasa prolazi kroz geoloki
vodonepropusne slojeve kao i kroz slojeve u kojima e stijena u oblozi prouzroiti povoljno stanje
naprezanja.
Profil tunela
Profil tunela primarno ovisi o hidraulikom reimu rada, mehanikim karakteristikama stijene i
tehnologiji izvedbe tunela.
Kod tunela sa slobodnim vodnim licem najee se koriste profili prikazani na slici 3.1::9.
Slika 3.1::9 Tuneli s teenjem sa slobodnim vodnim licem (profil se puni do 0.8 H)
U vrstim stijenama obino se koristi pravokutni oblik s plitkim svodom (a). S porastom
vertikalne komponente tlaka, pri nepostojanju bonog horizontalnog tlaka, luk svoda postaje
naglaeniji (b). Veliki vertikalni i neto manji horizontalni tlakovi zahtijevaju naglaeni svod
(c), dok veliki vertikalni i horizontalni tlakovi upuuju na potkoviasti oblik (d). Omjer visine
(H) i irine (B) tunelakree se u granicama od 1 do 1,5, pri emu se vea vrijednost koristi
kod tunela s veim oscilacijama vodnih nivoa.
15
Uobiajeni odnosi pojedinih geometrijskih veliina za ova etiri poprena presjeka prikazani
su u tablici.
odnosi pojedinih geometrijskih veliina
H/B
r1/B
r2/B
r3/B
(a)
1 do 1,5
0,7 do 0,75
0,1 do 0,15
(b)
1 do 1,5
0,5
0,1 do 0,15
1
0,98 do 0,88
(c)
0,25
0,2 do 0,25
1,5
2,58 do 2,38
1
1 do 1,5
(d)
0,5
0,1 do 0,15
1,5
2 do 4
Tablica 3.1::2 Geometrijske karakteristike tunela sa slobodnim vodnim licem
Tip profila
r4/B
1 do 1,5
Kod tunela sa slobodnim vodnim licem pri maksimalnom protoku potrebno je osigurati
slobodan prostor visine cca 0,2H.
Minimalne dimenzije hidrotehnikih tunela s oblogom primarno su uvjetovane tehnologijom
izvedbe i u pravilu iznose B=H=2,0m.
Tlani tuneli su u pravilu krunog profila, koji je i hidrauliki najpovoljniji, s manjim
modifikacijama radi prilagoavanja tehnologiji izvedbe u smislu omoguavanja kretanja
tunelom (slika 3.1::10). Za oba primjera tunela na slici, buena rotacijskim strojem, zaravnati
donji dio izveden je montano, s geometrijom koja omoguava postavljanje tranica za
odvijanje kompletnog montanog transporta i s kanalima za evakuaciju vode. Minimalni
promjer krunog profila za tunele pod tlakom iznosi D=2,0m.
Slika 3.1::10 Tlani tuneli krunog profila
Uzduni padovi i niveleta tunela

Uzduni padovi i osnovni visinski poloaji trase tunela, tj. nivelete, primarno su od utjecajem
karakteristinih kota koje ih uvjetuju.
Uzduni padovi prate smjer teenja, a veliina im je uvjetovana geotehnikim uvjetima na
trasi, fiksnim kotama koje se zahtijevaju na pojedinim dionicama, hidraulikim uvjetima u zoni
ulaza u tunel u smislu spreavanja ulaza zraka u tunel (kod tlanih tunela piezometarska
linija mora biti barem 1-2m iznad tjemena tunela) i sl.
U normalnim uvjetima uzduni pad je minimalno izmeu 2 i 4. Naravno, kod tunela sa
slobodnim vodnim licem uzduni pad je u direktnoj vezi s maksimalnim protokom.
16
Kod sloenih sustava, s vie zahvata, uzduni padovi i niveleta tunela, zajedno s trasom,
uvjetovani su dispozicijom i visinskim poloajem zahvata.
Obloga tunela
Hidrotehniki se tuneli u pravilu izvode s oblogom. Pod oblogom se podrazumijeva
nerazdvojna cjelina koju ine betonska ili armiranobetonska oblona konstrukcija (ponekad
ojaana elinim limom), stijena kroz koju je tunel izbuen i sve geotehnike mjere
primijenjene radi osiguranja potrebne stabilnosti i vodonepropusnosti obloge (injektiranje,
sidrenje, i sl.).
Funkcija obloge je slijedea:
preuzimanje brdskog pritiska,
preuzimanje dijela pritiska vode,
osiguranja od gubitaka vode,
ostvarenja malih gubitaka pri teenju.
Obloga je u stvari spregnuta konstrukcija kod koje najdelikatniji problem predstavlja stijena
oko tunela, a o ijim karakteristikama ovisi koncepcija tehnikog rjeenja obloge. Naime kod
dimenzioniranja tunelske obloge koristi se svojstvo stijene da se u vee ili manjem iznosu
suprotstavlja deformiranju uslijed optereenja uzrokovanog unutranjim tlakom vode u
tunelu. to je ovo suprotstavljanje vee, to vei dio optereenja unutranjeg tlaka vode
preuzima stijena i na taj nain rastereuje tunelsku oblogu.
Optereenja koja djeluju na tunelsku oblogu su:
tlak stijene
vlastita teina obloge
unutranji tlak vode pri najnepovoljnijem dinamikom utjecaju
vanjski tlak podzemne vode
prednaprezanje stijene i obloge (kod prednapregnutih obloga)
temperaturne promjene
skupljanje i puzanje betona
optereenje od strojeva tokom gradnje
vanjski tlak podzemne vode ako doe do prekida djelovanja drenae (kod tunela sa
slobodnim vodnim licem)
seizmike sile
eksplozije (zbog miniranja)
Obloga tunela sa slobodnim vodnim licem
Tuneli sa slobodnim vodnim licem izvedeni u kvalitetnoj vrstoj i vodoneropusnoj stijeni slika
3.1::11 mogu biti neobloeni (a,b,c) ili samo djelomino obloeni u tjemenom svodu zbog
nadsloja ili eventualnog lokalnog odrona materijala, to se u pravilu rjeava postupkom
sidrenja uz izvedbu izravnanja proticajnog profila radi smanjenja hidraulike hrapavosti
(d,e,f). Ovi tuneli takoer mogu biti djelomino obloeni u zoni oscilacija vode radi postizanja
vodonepropusnosti (g). Tunelska obloga na slici (h) je samo u funkciji izravnanja proticajnog
profila i ispune prekopa.
17
Slika 3.1::11 Tuneli sa slobodnim vodnim licem
U pravilu, tuneli sa slobodnim vodnim licem se izvode s betonskom ili armiranobetonskom

oblogom. Najea je betonska obloga dok se armiranobetonska obloga predvia u uvjetima
velikih brdskih tlakova. Pri tome armatura moe biti samo djelomina ili moe potpuno
obuhvaati cijeli presjek. Takoer moe biti jednostruka ili dvostruka.
Obloga se izvodi s radnim i dilatacijskim spojnicama koje moraju biti vodonepropusne, a to
se postie ugradnjom brtvenih traka i plastinim premazima.
Obloga tlanih tunela
Tehnologija izvedbe tlanih hidrotehnikih tunela u pravilu koristi dva osnovna tipa obloge
betonske (jednoslojne nearmirane, jednoslojne armirane, dvoslojne i prednapregnute)
kompozitne.
Nearmirana jednoslojna betonska obloga se kao najjednostavniji, a i najei tip obloge
koristi u kvalitetnijoj stijeni (stijeni s dobrim mehanikim i fizikim karakteristikama). Debljina
obloge kree se od minimalnih 25cm (kriterij da bi se obloga mogla izvesti u oplati), do
maksimalnih 50cm. Kod tlanih tunela ovaj tip obloge koristi se u sluajevima neto manjih
tlakova, do najvie 10 bara. Iznimno u sluaju izrazito povoljnih deformacijskih karakteristika
stijene i njezine vodonepropusnosti jednoslojne nearmirane obloge mogu se koristiti i za
unutarnje tlakove do 15bara.
Armiranobetonske jednoslojne obloge, slika 3.1::12a, koriste se u sluajevima slabijih
deformacijskih karakteristika ili nedovoljnog nadsloja stijene, pri emu se doputaju vea
naprezanja armiranobetonske oblogeuz maksimalni unutarnji tlak do 20bara. Ove obloge
mogu biti armirane jednostruko (uz unutarnji rub) ili dvostruko (uz unutarnji i vanjski rub).Kod
dvostrukog armiranja jaa armatura se postavlja uz unutarnji rub. Prednosti armiranih obloga
su bolja svojstva pri vlanom naprezanju, eventualne pukotine su jednolinije rasporeene,
pukotine su manje ime je manja i vodopropusnost obloge, a povoljnije su i sa stajalita
preuzimanja znatnijeg optereenja stjenske mase, te dodatnih utjecaja od promjene
temperature. Nedostatak im je vea cijena izvedbe.
18
Dvoslojne (armirane i nearmirane) obloge se izvode s dva betonska prstena, slika 3.1::12b,
pri emu je vanjski prsten nearmiran i preuzima vanjska optereenja, te osigurava iskop od
uruavanja, dok je unutarnji prsten armiranobetonski i spregnutim djelovanjem s vanjskim
prstenom prenosi optereenje unutarnjeg tlaka na stjensku masu. Unutarnji prsten moe biti
klasino jednostruko ili dvostruko armiran. Glavne prednosti dvoslojne obloge su dobra
vodonepropusnost i dobra prionjivost betona i stijene, dok je glavni nedostatak taj to je vrlo
skupa pa se u pravilu koristi samo na dionicama gdje je to neophodno.
Slika 3.1::12 AB obloge, (a) Jednoslojna obloga, (b) Dvoslojna obloga (1-beton, 2 -armirani beton ili
armirani prskani beton)
Prednapregnute obloge koriste svojstva betona da moe preuzeti velika tlana naprezanja.
Obloga se dovodi u stanje tlanog prednarezanja da bi se u fazi eksploatacije pri djelovanju
unutarnjeg tlaka to prednaprezanje smanjilo do neke unaprijed odreene granice.
Prednaprezanjem se dodatno spreava pojava pukotina te poveava vodoneropusnost.
Prednaprezanje moe biti
mehaniko
injektiranjem.
Kompozitne obloge beton i elik izvode se u najteim uvjetima i za velike unutarnje tlakove,
slika 3.1::13.
Slika 3.1::13 Kompozitna obloga (1-elini lim, 2- sekundarna betonska obloga)
19
3.2. BRANE
Brana (pregrada) je graevina kojom se pregrauje rijena dolina ili korito rijeke radi
zadravanja ili zahvaanja vode, zadravanja nanosa,
Povijest
Jo oko 5000 g. p.n.e na rijekama Eufrat, Tigris, Nil poelo se zadravati vodu za potrebe
navodnjavanja (kanali, kopani bazeni s nasipima,). U Egiptu, Perziji, Jemenu, Indiji i Kini graene su
prve nasute i zidane brane. Najstarija poznata brana (zidana) Saad el Kafara sagraena je u Egiptu
2700. g. p.n.e., visine 15 m, a sa svrhom kontrole i zatite od poplava. U sjevernom Jemenu brana
Marib je zidana od lave, vapna i pijeska u VIII. st. p.n.e. sa svrhom navodnjavanja; ponovno je
izgraena 1986. Najstarija nasuta je brana Gukow u Kini visine 30 m, izgraena 240. g. p.n.e.
Najvei broj starih brana koje postoje i danas (cca. 60 brana) izgraeno je u periodu 500-1300 g.n.e.
Statistika
U svijetu danas, prema ICOLD-ovom registru, ima vie od 40.000 velikih brana, od ega se u
Hrvatskoj nalazi 29. 50% brana izgraeno je u Kini. 75% ine brane do 30 m visine, a 92% ine brane
do 60 m visine. U svijetu je izgraeno oko 30 brana visine preko 200m. Do 1950. sagraeno je 5300
brana, ostale (86%) su izgraene u periodu od 1950. do danas.
Podjela brana
Prema svrsi
Akumulacijske
(jednonamjenske,
vienamjenske)
Retencijske (privremeno
zadravanje vode)
Zahvat vode (vodoopskrba,
navodnjavanje, )
Kanaliziranje rijeka (brane u
nizu-vee dubine/plovnost)
Zadravanje nanosa
pragovi
Nasipi (obrana od poplava)
Prema evakuaciji vode
Prema materijalu
Prema veliini
Nevezani materijal
NASUTE BRANE:
VELIKE BRANE:
zemljane
brane
prirodnih materijala
od kamenog nabaaja
Vezani materijal
BETONSKE BRANE
AB (rijetko)
od
H15m
5 H 15 m
ako je Vak= 3*106m 3
(volumen akumulacije)
MALE BRANE:
u prolosti: drvo, metal,

sve ostale
zidane
Prema nainu prenoenja
optereenja
preljevne preljev na tijelu

gravitacijske
brane
nepreljevne preljev izvan
lune
tijela brane
3.2. Brane
20
Faktori koji utjeu na izbor tipa brane

Izbor tipa brane ovisi o mnogo faktora te je potrebno veliko iskustvo pri samom izboru. U
ovom materijalu kratko je ukazano na osnovna pitanja pri izboru tipa brana.
1. Topografija (oblik pregradnog profila)
Topografija globalno definira u prvom koraku tip brane. Uska dolina ukazuje na betonsku
preljevnu branu, dok je iroka dolina povoljna za nasute i ralanjene brane.
2. Geologija i uvjeti temeljenja
(jedra stijena, ljunak, prah, pijesak, glina, nejednolini uvjeti temeljenja)
Ovisno o temeljnom tlu bira se i tip brane. Na stijeni se mogu temeljiti sve brane, dok se na
prahu, pijesku i glini moe temeljiti samo zemljana nasuta brana.
3. Raspoloivi materijal
Budui da se u branu ugrauje velika koliina materijala vano je da je potreban materijal u
podruju izgradnje, te je time definirana brana.
4. Veliina preljeva i njegova lokacija
Ovisno o koliini vode koja se mora propustiti kroz pregradni profil ovisi rjeenje preljeva
(evakuacije velikih voda), te u odreenim uvjetima to moe definirati tip brane (preljevna,
nepreljevna i sl).
5. Potres
Opasnost od potresa moe dati prednost nasutim branama, ali ne treba iskljuiti i betonske.
NASUTE brane
BETONSKE brane
prednosti
mane
prednosti
mane
Minimalni zahtjevi
Osjetljivost
na
Izdrljivost
na
Visoki zahtjevi za
kod temeljenja i
prelijevanje
prelijevanje
i
temeljenje (visoka
prilagodljivost skoro
procjeivanje
nosivost tla, niska
Osjetljivost
na
svim
vrstama
deformabilnost, ne
procjeivanje
i
Male
koliine
terena
u potresnoj zoni)
ispiranje materijala
materijala
(strm
Mogunost
(unutranja
i
nagib).
Visoka jedinina
koritenja
regresivna erozija)
cijena (spor rad i
raznovrsnog
i
brojna
radna
Za
evakuaciju
heterogenog
snaga)
velikih
voda
materijala za nasip
potrebni
su
Za lune brane
Jeftino
i
brzo
posebni betonski
provjerava
se
ugraivanje.
objekti izvan brane
odnos
visine
brane
i
irine
Veliki obim radova
doline.
(zbog
blagih
kosina).
U cilju kontrole stanja brane zbog pravovremenog uoavanja promjena na brani i

pravovremene provedbe eventualno potrebne sanacije provodi se TEHNIKO
PROMATRANJE (MONITORING) brane:
Vizualna kontrola (uoavanje svih vidljivih promjena, npr. pukotina, oteenja i
sl.),
Praenje procjeivanja i pritiska vode,
Mjerenje horizontalnih i vertikalnih pomaka (npr. slijeganja brane) i sl.
3.2. Brane
21
3.2.1. Betonske brane

Podjela BETONSKIH BRANA prema prijenosu optereenja i konstrukciji
Gravitacijske
masivne
olakane
gravitacijske
pokretne rijene
prednapregnute
o
o
vielune
ralanjene
Lune
Gravitacijske betonske brane

Betonske gravitacijske brane suprotstavljaju se vanjskim silama vlastitom teinom.
Vano je da tlo na kojem se grade:
ima dovoljnu nosivost da primi teinu brane i optereenja koje brana prenosi na
temelj,
jednoliko slijeganje
malu vodopropusnost
monolitnu strukturu (bez pukotina).
Gravitacijske betonske brane nisu pogodne za potresna podruja.
Betonska masivna gravitacijska brana
Osnovni popreni presjek betonske gravitacijske masivne brane je pravokutni trokut.

esto se grade kao niz vertikalnih konzolnih nosaa - lamela (irine 6-16 m) meusobno
razdvojenih razdjelnicama, te je svaka lamela nezavisna i mora biti stabilna.
Kontrola stabilnosti na najnepovoljnijem presjeku (presjek najvee visine) moe se raditi za 1
m duni brane s obzirom da je to prevladavajui presjek.
Slika 3.2::1 Karakteristini proraunski presjek
3.2. Brane
22
Brana je kruto tijelo koje u principu nije izloeno savijanju. Izuzetak ine oslabljenja u tijelu
brane (galerije, drenana okna i sl.), koja se posebno proraunavaju i odgovarajue se
armiraju.
Svi presjeci brane u pravilu trebaju biti tlano naprezani. Bez obzira na to, zbog latentne
topline kod betoniranja, betonske je brane potrebno konstruktivno armirati s oko 100 kg/m 3
prostornom armaturom.
Ispod brane ne dozvoljavaju se vlana naprezanja u tlu, a tlana moraju biti manja od
propisom dozvoljenih.
Taj je uvjet zadovoljen ako rezultanta svih sila prolazi jezgrom presjeka noice brane.
Granino je stanje kada rezultanta prolazi nizvodnim rubom jezgre i tome odgovara najmanji
presjek brane odnosno najmanja irina noice brane.
Provjera sigurnosti za stabilnost betonske masivne gravitacijske brane
U okviru kontrole graninog stanja nosivosti provodi se provjera:
stabilnosti na prevrtanje i stabilnosti na klizanje.
Ako stabilnost na klizanje ne zadovoljava radi se zakoenje temeljne spojnice. Tako se
poveava sila trenja, a smanjuje posmina sila (slika 3.2::2).
Ako je teren stijena (manji iskop)
Ako je teren ljunak (nevezani materijal)
Slika 3.2::2 Zakoenje temeljne spojnice u svrhu poveanja stabilnosti na klizanje
GV
h1
H1
h1/3
b/3
H2V
H2
H2 H
DV
h2
U
b
Slika 3.2::3 Osnovna optereenja na branu
3.2. Brane
23
Smanjenje uzgona
Izvoenjem
injekcijske Dreniranjem
Produavanjem puta
zavjese
injektira
se
smjesa
za
Uzgon
se
najee izvoenjem
horizontalnog
poveanje vododrivosti.
ukupno reducira na 1/3. slabo
vodopropusnog
zastora.
kod stjenovitih tala

Injektiranje moe biti:
Za
poveanje
vododrivosti
KONSOLIDACIJSKO
za poveanje nosivosti
stjenovitog tla
VEZNO (kontaktno) - za
povezivanje
konstrukcije s okolnim
stjenovitim terenom i
sprjeavanje ispiranja
materijala na kontaktu
brana-tlo.
Galerije slue za kontrolu

stanja brane i omoguuju
dodatno
injektiranje
i
dreniranje.
Dimenzije galerija su:
uobiajeno 2x2 m
ako
treba
prolaziti
mehanizacija H=2,5-3 m
za injektiranje H=4-5 m.
Za vie brane moe se
izvesti nekoliko galerija (na
udaljenosti
30-40m
po
visini).
Kroz galerije moe se
drenirati voda iz tijela brane
ime se postie smanjenje
pornog tlaka (horizontalni i
vertikalni drenovi, promjera
d=10-20 cm, na udaljenosti
od 3-5 m).
Smanjenje procjeivanja kroz tijelo betonske gravitacijske brane ostvaruje se koritenjem:

kvalitetnijeg betona (vee vododrivosti) na uzvodnoj stranite njegom betona da se ne
pojave pukotine,
izvoenjem bitumenskog sloja ili postavljanjem vodonepropusne folije na uzvodno lice.
3.2. Brane
24
Izgradnja brane - latentna toplina

U brane se ugrauju velike koliine betona, te se pojavljuju problemi koji nastaju tijekom
sazrijevanja betona javljanjem visokih hidratacijskih temperatura i irenja betona u prvoj fazi
te stezanjem betona u zavrnoj fazi
Problem se rjeava tehnologijom ugradnje i odravanjem svjeeg betona
Koriste se posebni cementi (s manjom hidratacijskom toplinom i s
odgovarajuim dodacima)
Koristi se beton s manjom koliinom cementa (ali da se s time ne ugrozi
nosivost i vododrivost betona)
Koriste se posebni recepti za spremanje betona (kombiniranje razliitih
granulacija i koritenje krupnijih frakcija)
Omoguuje se hlaenje betona nakon ugradnje ili se sniava temperatura
betonske mjeavine koritenjem hladne vode (dodavanje leda u vodu) i
agregata koji nije izloen suncu
Betoniranje ne smije biti kontinuirano betonira se u blokovima (12-15m)
Beton treba biti:
Dovoljne vrstoe,
Otporan na smrzavanje,
Dovoljno vododriv,
Niske hidratacijske temperature,
Niske cijene kotanja.
Zoniranje: na viim kotama treba koristiti beton slabije vrstoe nego na niim kotama, beton
vee vrstoe na uzvodnom i nizvodnom (habanje) dijelu brane, preljevima i sl.
Radne razdjelnice (spojnice) izmeu blokova (mjesta na kojima se nastavlja betoniranje)
treba pripremiti za nanoenje novoga sloja da bi se ostvarilo dobro prianjanje novog i starog
bloka (pjeskarenje te premazivanje cementnim mortom u debljini 2 cm). Radne razdjelnice se
injektiraju dok konstruktivne dilatacijske razdjelnice izmeu lamela ostaju fleksibilne.
Otvori konstruktivnih dilatacijskih razdjelnica omoguavaju da se:
Rasterete termiki naponi i sprijei pojava pukotina uslijed tih napona,
Sprijei pojava pukotina uslijed nejednolikog slijeganja.
Vododrivost na dilatacijama osigurava se trakama za brtvljenje (bakreni lim, guma, PVC i
sl.).
3.2. Brane
25
Olakane brane
Slika 3.2::4 a-masivna gravitacijska brana, b-olakana gravitacijska brana, c-brana s kontraforima i
masivnom glavom, d-brana s kontraforima i ravnom ploom
Prednosti olakanih brana nad gravitacijskim su:

20-40% manji volumen betona u tijelu brane (manji trokovi 15-35% jer je beton, zbog
sloenosti izgradnje, skuplji 5-10%),
Manji utjecaj temperature hidratacije i skupljanja,
Bolje iskoritene fiziko-mehanike karakteristike materijala,
Mogu se graditi na loijem tlu.
Ralanjene brane kontraforne
Uz vlastitu teinu, kod olakanih brana, prevrtanju i klizanju se suprotstavlja vertikalna

komponenta hidrostatike sile (teina vode iznad uzvodnog lica slika 3.2::5 c i d).
Vrste:
S kontraforima s masivnom glavom,
S ploama i kontraforima.
Slika 3.2::5 a-zakrivljena glava i jednozidni kontrafor, b-poligonalna glava i jednozidni
kontrafor, c,d-ravna glava i jednozidni kontrafor, e-zakrivljena glava i uplji ili dvozidni
kontrafor, f-poligonalna glava i uplji ili dvozidni kontrafor
3.2. Brane
26
Kontrafori sa zaobljenjima se rade da bi se izbjegla koncentracija naprezanja na lomovima,

da bi se izbjegao moment savijanja na glavi kontrafora koja djeluje kao konzola, te da bi se
rezultanta hidrostatikog pritiska na glavi usmjerila prema osi kontrafora.
Vielune brane
Slika 3.2::6 Vieluna brana
Koritene su u prolosti gdje raspoloivog materijala za gradnju nije bilo u blizini i ija je
doprema bila vrlo skupa, a ljudski rad jeftin. Danas se grade visoke vielune brane od
armiranog betona. Luna brana koristi efekt luka te optereenja prenosi preko bokova na
oslonce (na bokove doline). Vieluna brana se sastoji od vie lukova, a optereenja se sa
lukova prenose na kontrafore i preko kontrafora na temeljno tlo. Lukovi se grade pod kutom u
odnosu na vertikalu. Masivni kontrafori se grade na udaljenosti 10-20 m. Vielune brane se
grade na dobrom temeljnom tlu - stijena.
Prva vieluna brana, Meer Allum, je izgraena u Indiji 1802.g
Lune brane
Lunim branama nazivaju se brane iji je horizontalni presjek krivolinijskog oblika, u obliku
luka. Optereenje prenose uglavnom na bokove doline. Sigurnost i stabilnost konstrukcije
ovisi o fizikalno-mehanikim karakteristikama materijala u konstrukciji i nosivosti temelja.
Lune brane su u pravilu nearmirane. Armiranje se koristi samo kod otvora i u kruni brane.
Luna brana moe se predstaviti kao ploasti svod, koji je sa tri strane oslonjen-uklijeten.
To je statiki viestruko neodreena konstrukcija, koja se radi lake analize dijeli na
elemente jednostavnih oblika.
Zbog temperaturnih promjena rade se vertikalne dilatacije i koriste cementi s niskom
hidratacijskom temperaturom. Da se izbjegne neravnomjerno rasprostiranje napona brana bi
trebala biti simetrina to nije uvijek mogue pa se brane dotjeravaju da budu to vie
simetrine.
Prednosti:
40-60% su ekonominije
gravitacijskih,
bre se grade.
3.2. Brane
od
Nedostaci:
zahtijevaju dobre uvjete temeljenja,
zahtijevaju
visokorazvijenu
tehnologiju
pripreme i ugradnje betona,
zahtijevaju savjestan i iskusan nadzor i strogu
kontrolu tijekom graenja i eksploatacije.
27
Slika 3.2::7 Luna brana osnovna djelovanja
Temeljenje:
uklanjanje rahlog materijala,
temeljenje brane na kompaktnoj stijeni,
po potrebi izvriti ojaanje tla (injektiranje),
posebnu panju posvetiti dobrom izvoenju kontakta sa materijalom na kojem lei
temelj (perimetralna reka-fuga).
s konstantnim radijusom
s promjenjivim radijusom i
konstantnim
centralnim
kutom
s promjenjivim radijusom i
promjenjivim
centralnim
kutom
Slika 3.2::8 Vrste lunih brana
3.2. Brane
28
Rijene pokretne brane

Grade se u nizinskim dijelovima rijeka, gdje su korita iroka i preteno se temelje na
nekoherentnim materijalima. Najee se nalaze na plovnim putovima (brodske prevodnice)
ili grade u cilju energetskog iskoritavanja vodotoka.
Sastoje se od:
stabilnog (vrstog) betonskog dijela: bokova, stabilnog preljevnog dijela sa slapitem,
stupova, mostova (za komunikaciju lijeve i desne obale) i
pokretnog dijela kojim se regulira razina vode: vei broj protonih polja s ustavama
(zapornicama), koje preuzimaju hidrostatiko optereenje i prenose ga na stupove.
Slika 3.2::9 Karakteristini presjek rijene pokretne brane
Spajaju se na dilatacijama i ovisno o smjetaju dilatacije ovisi statika shema.

Zapornice su:
glavne za rad,
pomone za remont, nalaze se ispred glavnih
Zapornice su najee metalne i relativno lagane, s mehanikim ili hidraulikim pogonom.
Za rijene pokretne brane proraunava se:
Stabilnost na klizanje
Stabilnost na smicanje
Stabilnost na isplivavanje
Sigurnost od hidraulikog sloma u temeljnom tlu (ispiranje estica iz temeljnog tla,
pogotovo kod nekoherentnog tla-pijesak, ljunak):
Sigurnost od hidraulikog sloma ostvaruje se produenjem puta procjeivanja:
o zastorom od betona ili gline na uzvodnoj strani pregrade,
o injekcijskom zavjesom kod stjenovitog tla,
o izvoenje filtra i drenae iza nizvodne noice pregrade.
Za odreivanje strujne slike ispod graevine (strujnice i ekvipotencijale) koriste se:
Matematiki-numeriki modeli,
Grafiki modeli,
Analogni modeli (analogija s hidraulikim ili elektrinim tokom).
3.2. Brane
29
3.2.2. Nasute brane

Nasute se brane grade od prirodnog materijala, koji se moe pronai u blizini pregradnog
profila. Koriste se sve vrste tala (zemljane nasute brane) i drobljena stijena (kamene nasute
brane).
Nasute brane se sastoje od potpornog tijela i sustava za ostvarenje vododrivosti. Mogu
se graditi na bilo kojem tlu (zemljane) kao i u potresnim podrujima. Grade se od prirunog
materijala (prahovi, glina, prainasti pijesci, pijesak, ljunak, drobljeni kamen/stijena,...).
Nasute brane se mogu podijeliti na:
Zemljane brane od prirodnih materijala:
o Homogenog presjeka,
Homogenog presjeka
Nasuta brana homogenog presjeka s drenaom
Slika 3.2::10 Zemljane brane homogenog presjeka
Heterogenog presjeka s nepropusnom glinenom vertikalnom ili kosom

jezgrom, ili s jezgrom nekog drugog nepropusnog ili slabo propusnog
materijala, s uzvodnim vodonepropusnim ekranom
Slika 3.2::11 Zemljane brane heterogenog presjeka
3.2. Brane
30
Nasute brane od kamenog nabaaja:

o S vertikalnom ili kosom nepropusnom jezgrom od prirodnih materijala,
o S vertikalnom dijafragmom od umjetnih ili pripremljenih materijala,
o S uzvodnim vodonepropusnim ekranom (AB, asfalt-betonski, lijevani asfalt,
geomembrane,).
s vertikalnom ili kosom nepropusnom jezgrom (glina, pjeskovita ilovaa, praina i sl.) ili
dijafragmom (geomembrane i sl.)
Brana Sklope:
1-uzvodni
betonski zagat
2-kameni
nabaaj
3-vieslojni filter
4-glinena jezgra
5-injekcijska
galerija
6-nizvodni
zagat
7-kvalitetniji
kamen
8-kamen manje
kvalitete
s uzvodnim vodonepropusnim ekranom (AB, asfalt-betonski, lijevani asfalt,

geomembrane,)
Slika 3.2::12 Nasute brane od kamenog nabaaja
mjeovite (kameni nabaaj i zemlja)
Slika 3.2::13 Mjeovite nasute brane
3.2. Brane
31
Nain izvedbe nasutih brana:

Nasipavanje i zbijanje u suhom,
Hidrauliko nasipavanje.
Kod hidraulikog nasipavanja koristi se materijal pomijean s vodom koji se transportira cijevima
(iskop se vri plovnim bagerima). Suspenzija je u omjeru 1:71:9 (materijal:voda). Ovakav nain
nasipanja je jeftiniji ukoliko se radi o velikim koliinama materijala koji se nasipa. Pri nasipavanju moe
doi do segregacije.
Evakuacija velikih voda

Nasute brane su NEPRELJEVNE to znai da se koriste preljevi na boku doline i
slobodnostojei preljevi. Prelijevanje preko nasute brane, pogotovo ukoliko je ono
dugotrajno, uzrokuje erodiranje nizvodnog pokosa to moe rezultirati ruenjem brane. Da se
sprijei prelijevanje potrebno je dobro:
odrediti visinu krune brane,
odrediti mjerodavni vodni val (velike vode),
dimenzionirati, izvesti i odravati evakuacijske organe.
Evakuacijski organi se u pravilu dimenzioniraju na 1000-godinju veliku vodu.
Hidraulika stabilnost brane

Treba takoer osigurati hidrauliku stabilnost brane:
zatitu od UNUTRANJE EROZIJE,
zatitu od REGRESIVNE EROZIJE.
Unutranja erozija
Unutranja erozija je ispiranje estica sitnijeg materijala kroz upljine veih estica. Bolja
zbijenost materijala uvjetuje manju mogunost ispiranja estica. Do unutranje erozije dolazi
na kontaktu razliitih materijala. Za sprjeavanje unutranje erozije izvode se zatitni
prijelazni slojevi (filtarski slojevi). Mogue je izvesti jedan ili vie prijelaznih slojeva. Svrha
prijelaznih slojeva je da sprijee unutranju eroziju brane i pronos sitnih estica u smjeru toka
vode. Filtarski slojevi trebaju ispunjavati slijedee uvjete:
Propusnost filtra treba biti znatno vea od propusnosti materijala iz kojeg voda
dotjee,
Granulacija filtarskih slojeva mora biti takva da sprijei dalje prenoenje sitnih estica
kroz filtar,
Granulacija materijala filtra ne smije dozvoliti unutranju eroziju filtra.
3.2. Brane
32
Granulacija filtarskih slojeva odreena je FILTARSKIM PRAVILOM.

Filtarsko pravilo (definirano HRN U.C5.020. 1980):
(F-filtarski materijal, O-bazni materijal: tlo, jezgra, prethodni filtarski sloj)
Orijentaciono (prema US Corps of Army):
F
1.) D15 :D15 > 5 - onemoguava se zaepljenje filtra

2.) D15 :D85 5 - onemoguava se ispiranje
O
3.) D85 :otvor2 promjer zrna dva puta vei od otvora na drenanoj cijevi
4.) to ujednaeniji granulometrijski sastav (da bi se ostvarila eljena vodopropusnost i
izbjegla segregacija pri uvanju, transportu i ugraivanju).
O
Primjer: Glina ima D85 =0.015 mm, u filtru D15 15 % mora biti manje od 0.075 mm.
Materijal
otporan na
eroziju
Granulometrijs
ka krivulja
materijala koji
se titi
Granulometrijska
krivulja filtarskog
materijala
Slika 3.2::14
Materijal koji
se titi
Filtarsko pravilo
Minimalna debljina horizontalnog filtra iznosi 30 cm ili 50 promjera zrna D 15 (izabire se vea
vrijednost), dok vertikalni ili kosi filtar ne bi smio iznositi manje od 2-3 m.
Problem unutranje erozije (ali i regresivne) javlja se i pri pranjenju akumulacije kada do
izraaja dolazi funkcija uzvodnih filtarskih slojeva uz jezgru brane.
Regresivna erozija
Regresivna erozija nastaje na nizvodnoj zranoj plohi na kojoj se pojavljuje teenje vode
(vrelna ploha) i tamo gdje su izlazni gradijenti vei od kritinih, te dolazi do ispiranja estica
nasipa.
Linija procjeivanja
za zaguen filtar
VRELNA PLOHA
Linija
procjeivanja
za isti filtar
Slika 3.2::15
3.2. Brane
Regresivna erozija
33
Ispiranje estica na nizvodnoj kosini moe se sprijeiti ugradnjom drenanog sustava.

Drenovi slue za kontroliranu odvodnju procjedne vode pri emu materijal drena ima vei
kritini gradijent od osnovnog materijala brane (poveane iKR). Druga je mjera zatite od
regresivne erozije produljenje puta procjeivanja (L), te time smanjenje izlaznog gradijenta.
Na sljedeoj slici su prikazani primjeri drenanog sustava - zatita nizvodnog pokosa i
stabilnosti noice. Danas se za drenau koriste i drenovi od geotekstila.
Slika 3.2::16 Mogui naini ugradnje drenanog sustava
Sprjeavanje/smanjenje procjeivanja vododrivost

Uz sve mjere i rjeenja vododrivosti voda se procjeuje kroz tijelo brane, temeljno tlo ili
stijenu, i uzdu kontakata temelja brane s tlom ili stijenom. Procjeivanje vode ukoliko nije u
projektiranim granicama i nije kontrolirano moe biti uzrok proboja vode i ruenja nasutih
brana. Ispiranje estica se javlja kada se one ne mogu (svojom teinom ili oslanjanjem na
druge estice) oduprijeti hidrodinamikoj sili procjedne vode. Treba osigurati:
Vodonepropusnost tijela brane,
Vodonepropusnost temeljnog tla
Vododrivost tijela brane
Homogene zemljane brane su dobro vododrive (potporno tijelo je vododrivo).
Heterogene brane imaju potporno tijelo koje nije dovoljno vododrivo pa se treba osigurati
vododrivost brane izvoenjem vododrive jezgre ili ekrana (zemljani/glineni, betonski, asfaltbetonski, elini, geomembrane,...). Na sljedeoj slici su prikazani primjeri osiguranja
vododrivosti brana (slika 3.2::17).
3.2. Brane
34
Slika 3.2::17 Primjeri osiguranja vododrivosti nasutih brana
Kada se izvode uzvodni vodonepropusni ekrani/obloge vanjski slojevi su vodonepropusni

(1,2,4), predzadnji (3) slui kao drenaa.
1.
Zatita (od habanja i vode)
2.
Sprjeavanje procjeivanja (vododrivost)
3.
Drenaa (7-15 cm)
4.
Sprjeavanje prodora vode u tijelo brane
Slika 3.2::18 4 - slojna asfalt-betonska obloga
Zbog skupoe esto se izvode samo jedan ili dva sloja.

Asfalt-betonski ekrani
Cement-betonski i AB ekrani Glineni ekrani
Pogodan
s
aspekta
Ekran se izvodi u
ako se postavljaju na
slijeganja materijala,
ploama 2-5 m,
uzvodnoj strani moraju
biti zatieni
Dobra vododrivost,
Moraju se ostavljati fuge
koje
se
zatvaraju
kitom
Lako se oteuju,
(npr. bitumenom),
Ne mogu se uvijek
Debljina sloja d=20-50
ugraivati (ne smije biti
cm,
vlage, niti temperatura
O
<10 C,...)
Podloga se radi to
nepropusnija da voda ne
probije u tijelo brane
ukoliko doe do pucanja
ekrana.
3.2. Brane
35
UZVODNI POKOS nasute brane mora biti zatien od djelovanja valova i atmosferilija
(posebno leda) pa se oblae kamenim nabaajem ili ako se koristi asfalt-betonski, cementbetonski ili AB ekran tada on ima i zatitnu funkciju.
NIZVODNI POKOS zemljane nasute brane najee se zatravljuje (nanoenje nanosa). Ako
je brana kamena ne treba zatravljivati, iako se ponekad zatravljuje iz estetskih razloga
(uklapanje u okoli, npr. brana na Lokvarskom jezeru).
Vododrivost temeljnog tla (produljenje procjednog puta)
Osnovno pravilo:
Treba teiti da se porni tlakovi u jezgri i procjedna linija u nizvodnom potpornom tijelu snize
na minimum, a procjedne vode treba skupiti na dnu i preko zaienog drenanog sustava
izvesti izvan brane.
Djelomina ili potpuna zamjena tla produenje jezgre/temeljnog klina
Uzvodni glineni zastor
Dijafragma
Slika 3.2::19 Osiguranje vododrivosti temeljnog tla
Deformacije brane i temelja stiljivost

Stiljivost predstavlja slijeganje brane, tj. deformacije tijela brane. Kod odreivanja
konstruktivnih dimenzija nasutih brana treba analizirati slijeganje brane i njene podloge, da bi
se moglo odrediti potrebno nadvienje krune brane. Potrebno je poznavati modul stiljivosti
sloja koji se slijee i rasprostiranje naprezanja. Kod slijeganja brane i tla dolazi do vertikalnih
(0.01H) i horizontalnih pomaka (0.005H).
Nadvienje brane zbog slijeganja: V=0.01H
Horizontalni pomak koji se treba uzeti u obzir: H=0.005H
Najvei horizontalni pomaci javljaju se pri prvom punjenju akumulacije.
3.2. Brane
36
Slijeganje je vie izraeno kod nasutih zemljanih brana nego kod brana od kamenog
nabaaja. Tijekom eksploatacije potrebno je mjeriti pomake i slijeganje brane.
Problemi koji se mogu pojaviti:
Neravnomjerno slijeganje:
o Nastaje uslijed asimetrije profila, strmih bokova, naglih lomova u temeljnoj
spojnici, slijeganjem temelja i sl. stvaranje pukotina;
o Potrebno je koristiti visokoplastinu glinu za jezgru;
o Posebno su osjetljive nasute brane s vododrivim ekranom .
Vea stiljivost jezgre od susjednih zona vjeanje jezgre o susjedne zone.
Razlike u slijeganju susjednih zona.
Geometrijske i konstruktivne karakteristike

Standard HRN U.C5.020. 1980.:
Projektiranje nasutih brana i hidrotehnikih nasipa: Tehniki uvjeti
OS brana je veinom u pravcu, mada suvremena rjeenja usvajaju konveksno zakrivljenu os
brane.
IRINA KRUNE BRANE ovisi o radnom prostoru koji je potreban u izvedbi i koritenju
prometnica, te o visini brane.
bK
1,1 H 1 (m)
Minimalna irina iznosi 3 m, a za brane due od 500 m irina iznosi barem 6 m.

NADVIENJE KRUNE BRANE ovisi o visini valova (hV) i visini penjanja valova (hPV; ovisi o
nagibu pokosa i obradi povrine), te sigurnosnoj visini (hS= 0.5-0.7 m):
h NAD
hV
h PV h S
Za brane H15 m visine minimalno nadvienje iznosi 1.5 m.

Za brane H>15 m visine minimalno nadvienje iznosi 2 m.
DIMENZIJE JEZGRE
Kod nasutih brana se takoer mogu izvoditi kontrolne

galerije. One se izvode u temeljima jezgre.
Slika 3.2::20 Dimenzije jezgre
3.2. Brane
37
3.2.3. Nasipi obrane od poplava

Nasipi obrane od poplave grade se paralelno s vodotokom i sprjeavaju razlijevanje velikih
voda. Nasipi su samo povremeno (za vrijeme velikih voda) u funkciji. Ukoliko tite naselja od
poplave dimenzioniraju se na 1000-godinju veliku vodu, a ako tite samo poljoprivredne
povrine na 100-godinju veliku vodu ili se velika voda odreuje na temelju ekonomskih
analiza. Nasipi su najee homogeni (mogu imati drenau uz vanjsku noicu). Ako dolazi do
porasta vode iznad kote nasipa postavljaju se vree s pijeskom na krunu nasipa. Nasipi za
obranu od poplava obino su zatravljeni s obje strane (zatita od erozije i poboljanje
vodonepropusnosti).
Javljaju se slini problemi kao kod nasutih brana (npr. regresivna erozija).
Slika 3.2::21 Mogua rjeenja nasipa obrane od poplava
3.2. Brane
38
TIJELO NASIPA
POSTELJICA
Slika 3.2::22 Procjedna linija kroz nasip
a) Pomou drenanog nasipa od kamenog nabaaja
Slika 3.2::23 Primjeri dreniranja nasipa - pomou obratnog filtera i kamene obloge, pomou drenane
cijevi, pomou horizontalnog drenanog sloja
3.2.4. Preljevi
Prema poloaju
Na objektu
Na boku doline
Samostojee graevine
Prema nainu upravljanja

Fiksni (nema zapornice)
Sa pokretnim ureajem - zapornicom
DIJELOVI:
Kruna preljeva,
Korito brzotok (za transport vode od krune preljeva do slapita),
Slapite bunica (za umirenje vode).
Na izbor proraunskog protoka (PP) utjee:
o Ugroenost nizvodnog podruja,
o Znaaj brane,
o Tip brane,
o Tip preljeva,
o Pouzdanost hidrolokih podataka,
o Retencijske mogunosti akumulacije.
Najee se uzima 1000 (i provjerava 10 000)-godinja velika voda za proraun,
iako se ukoliko su ugroeni ivoti ljudi koji ive nizvodno moe uzeti i maksimalno
mogua velika voda (SAD).
3.2. Brane
39
Preljevi betonskih brana
Preljev sa slapitem
Preljev s nepotopljenim odskokom

(ski-jump)
Preljev s potopljenim odskokom
Preljev sa odskokom na lunoj brani

(ski-jump)
Slika 3.2::24 Tipovi preljeva betonskih brana
Betonske brane najee imaju preljev preko tijela brane, dok se kod nasutih moe dio brane
izvesti u betonu kao preljev.
Slika 3.2::25
Vrste slobodnih preljeva:

S otrim bridom
Sa irokim pragom
Praktinog profila (prati konturu mlaza koji nastaje kod preljevanja preko otrobridnog
preljeva)
3.2. Brane
40
Preljevna polja
Preljevna polja omeuju se zidom koji slui za usmjeravanje toka vode.
Dubina vode na preljevu moe se izraunati primjenom Bernoullijeve jednadbe, takoer
treba procijeniti da li e doi do ozraivanja/bubrenja mlaza (to nastaje zbog snane
turbulencije na povrini vode tj. kada turbulentni granini sloj izbije na povrinu) te i to treba
uzeti u obzir.
Visina zida odreena je nadvienjem iznad maksimalne razine vode na brzotoku f=0.5-0.7 m.
Za osiguravanje prometa preko krune brane preljev se esto dijeli stupovima preko kojih se
gradi most.
Na brzotocima moe doi do pojave kavitacijske erozije, kao i do abrazije. Abrazija je erozija
koja nastaje habanjem konture objekta (ili opreme) nanosom.
SKI JUMP- odbaeni skok
Jednostavan i jeftin, esto se koristi kao izlazni dio evakuacijskih organa, pogotovo kod
visokih brana, kod kojih velike brzine stvaraju velike probleme u slapitu (kavitacija,
vibracije,...). Moe se koristiti ukoliko je brana temeljena na stijeni i ako se dokae da
erozijska jama koju mlaz iskopa u koritu rijeke nee potkopavati temelje okolnih objekata
(brane, brzotoka, tunela) i ugroziti njihovu stabilnost. Potrebno je odrediti:
Visinski poloaj tjemena odskoka
Radijus odskoka
Kut odskoka
Duljinu odskoka
Kut udara u donju vodu.
Putanja mlaza se odreuje proraunom kosog hica za kruto tijelo.
Ski-jumpom se mlaz nastoji odbaciti to dalje od objekta. Dio energije se disipira u zraku gdje
se javlja ozraivanje mlaza, drugi dio pri komprimiranju mjehuria zraka u mlazu pri udaru o
dno korita i trei dio uslijed vrtloenja u koritu. Neminovno je formiranje erozijske jame u
koritu koja ima ulogu umirujueg slapita.
Potopljeni skok
Mlaz vode se ne odbacuje u atmosferu, ve se kontrolirano potapa donjom vodom. Moe se
koristiti ako je brana temeljena na stijeni i ako je donja voda dovoljno visoka (potrebna je
vea dubina vode nego kod klasinog slapita). Manjih je dimenzija i jednostavnije
konstrukcije nego klasino slapite. U odnosu na klasini ski-jump manja je erozija korita
nizvodno.
3.2. Brane
41
Preljevi nasutih brana

Brzotok - ozraivanje mlaza, zakoenje vodnog lica ako je brzotok izveden u krivini.
Sastoji se od ploe dna i zidova brzotoka.
Nastoji se to manje mijenjati pad nivelete i izvesti
izravnanje zemljanih masa (iskopa/nasipa).
Slika 3.2::26 eoni preljev
Izlazni
dio
Slika 3.2::27 Boni preljev sa sabirnim kanalom
Slika 3.2::28
3.2. Brane
Boni preljev sa tunelskim provodnikom
42
Bunarski (ahtni) preljev

Koristi se ako je izgraen obilazni tunel za evakuaciju vode za vrijeme gradnje pa ga se
moe preurediti za odvoenje vode bunarskog preljeva.
Slika 3.2::29 Bunarski (ahtni) preljev
Slapite
Slapite slui za disipaciju (rasipanje ili unitenje) ili odbacivanje energije. Sva energija koja
se akumulirala du usporenog toka treba se potroiti na malom prostoru nizvodno od brane.
Disipacija energije kod evakuacijskih organa:
Mali dio energije utroi se na trenje du brzotoka (E1)
Ako se preljevni mlaz odbaci u zrak, gdje se dijelomino raspri i odzrai, dio energije
se utroi na stiskanje mjehuria uvuenog zraka pri udaru mlaza o vodenu povrinu
nizvodnog toka (E2)
Najvei dio akumulirane energije troi se u vrtlozima (turbulenciji) koji nastaju prilikom
prelaska mlaza iz silovitog u mirno teenje (E3)
U slapitu se ne disipira sva energija ve manji dio energije u obliku vrtloga odlazi nizvodno
pa treba zatititi jo jedan dio korita nizvodno (kamena obloga, gabioni,...).
3.2. Brane
43
1. Gubitak na preljevu i
brzotoku
Slika 3.2::30 Disipacija energije po dionicama
Koristi se za padove do 50 m. U njemu se javlja vrtloni valjak hidraulikog skoka.

Kod slapita (umirujueg bazena) treba odrediti:
irinu slapita B,
Duljinu slapita LS,
Kotu dna,
Visinu bonih zidova d,
Dimenzije i raspored dodatnih elemenata za umirenje (disipaciju) energije.
Slika 3.2::31 Vodni skok u slapitu
Ukoliko je hDV/h21.05 ne treba bunica, u suprotnom se izvodi bunica dubine t.

Duljina slapita bi trebala biti jednaka duljini hidraulikog skoka, meutim ako se u slapitu
izvedu razbijai energije (zubci, pragovi, blokovi,) duljina slapita moe biti neto kraa.
3.2. Brane
44
Slika 3.2::32 Duljina vodnog skoka
Potrebna duljina slapita moe se skratiti na (2.5-4)h2.

Skraenje slapita mogue je ostvariti koritenjem:
Uzvodnih zubaca mlaz se razbija na vei broj manjih uskih mlazeva, stvara se sila
otpora koja doprinosi stabilizaciji mlaza i smanjenju druge spregnute dubine,
Nizvodnog praga koji moe biti gladak ili nazubljen, podie mlaz na izlazu iz
slapita da bi se postiglo povratno strujanje koje onda ne uzrokuje potkopavanje
temelja),
Sredinjih zubaca-blokova zadravaju skok u slapitu i omoguuju znatno krai
bazen nego kod ostalih tipova, takoer se smanjuje i druga spregnuta dubina u
odnosu na slapite bez disipatora energije.
Slika 3.2::33 Postupci skraenja slapita
Razbijai energije povezani su s Froudovim brojem:

Fr<2.5
2.5<Fr<4.5
4.5<Fr<9
slapita nisu nuna

ovaj dio se izbjegava
potrebno je urediti slapite
Slapite treba obloiti betonom (kamenom u betonu), ne smiju se ostavljati otvori izmeu
ploa slapita, spojeve treba izvoditi kao utor i pero, paljivo armirati i betonirati, obavezno
izvoditi dilatacijske spojnice i sl., sve u cilju izbjegavanja pojave pukotina pri izvoenju i
koritenju objekta.
Visina bonih zidova:
hZ= h2+f ; f=0.5-0.7 m
Slapite se prema potrebi moe i proiriti.
3.2. Brane
45
Slika 3.2::34 Mogua geometrija irenja slapita
Kod definiranja oblika i dimenzija slapita treba uzeti u obzir slijedee uvjete:
irinu rijene doline,
Topografiju terena i dispoziciju objekta,
Oblik protone krivulje donje vode,
Geoloki sastav temeljnog tla slapita (zbog erozije nizvodnog korita i
nosivosti temeljnog tla) .
U slapitu se mogu pojaviti dinamika optereenja:
Dinamiki uzgon,
Kavitacija,
Vibracije.
Vibracije i kavitacija se pojavljuju u slapitu kao rezultat fluktuacije brzina i pritisaka u mlazu i
vrtlonom valjku. Za suprostavljanje dinamikom uzgonu, ali i preventiva protiv vibracija:
Ploe slapita se mogu sidriti
Provodi se drenaa ispod ploe
slapita
Slika 3.2::35 Sidrenje ploa slapita
Kavitaciji su najvie izloeni bridovi blokova (najvie sredinjih blokova), ali i ostali dio
slapita. Ukoliko su brzine vee od 25 m/s treba izbjegavati neravnine u slapitu. U
slapitima postoji i mogunost pojave abrazije ako se u njemu nalazi vueni nanos koji je
tamo dospio temeljnim ispustom.
Zatita korita nizvodno od slapita

Ekonomski je neisplativo umiriti svu energiju u slapitu pa dio neunitene energije djeluje
nizvodno od slapita, stoga se dno mora zatititi na duljini od (2-5)h2 (na slici h1).
Zatita se izvodi koritenjem:
Kamenih obloga, rip-rap
3.2. Brane
Gabiona i sl.
46
Slika 3.2::36 Zatita korita nizvodno od slapita
3.2.5. Temeljni ispusti

Temeljni ispust mora biti postavljen ispod minimalne radne razine.
Slui za pranjenje akumulacije:
radi pregleda i popravaka,
kao evakuacijski organ za vrijeme velikih voda,
za pranjenje nanosa koji se istaloio.
Postavlja se:
Kroz tijelo brane (kod betonskih),
Oko brane - kroz teren (kod nasutih i ponekad kod betonskih),
Ispod brane (koristi se rijetko).
Temeljni ispust se sastoji od:
Ulazne graevine,
Provodnika,
Kontrolnog dijela za regulaciju zatvaranica sa zatvaraem,
Izlaznog dijela,
Slapita.
Uz svaku branu izvodi se i zahvat vode koji se moe rjeavati u okviru temeljnog ispusta ali i
ne mora.
Temeljni ispust kroz tijelo brane radi se kod betonskih gravitacijskih, kontrafornih,
olakanih i lunih brana. Ulaz je na uzvodnom licu brane. Havarijski i remontni zatvara radi
se na uzvodnom licu. Regulacijski zatvara izvodi se na nizvodnom kraju ili u zatvaranici u
tijelu brane. Moe se koristiti slapite preljeva, pod uvjetom da se ne koriste istovremeno.
Aeracija
preljeva
Slapite preljeva i
temeljnog ispusta
Ulazni
dio
Slika 3.2::37 Karakteristini presjek brane kroz temeljni ispust
3.2. Brane
47
Temeljni ispust oko/ispod brane - kroz teren radi se kod nasutih i ponekad kod betonskih.
Radi se kao tunel sa zatvaranicom na ulazu, blizu sredine ili na kraju.
Ako se za vrijeme gradnje evakuacija vode provodi obilaznim tunelom tada se on nakon
zavretka brane moe adaptirati u temeljni ispust, odvod bunarskog preljeva, dovod na
HE, Ako se obilazni tunel koristi kao temeljni ispust esto je prevelikih dimenzija u odnosu
na potrebne dimenzije temeljnog ispusta pa se adaptacija provodi u obliku suenja na
mjestima zavaraa. Dimenzioniranje slapita se provodi kao kod preljeva.
Kod vrlo visokih brana moe se izvoditi i srednji ispust.
3.2. Brane
48
3.2.6. Zapornice i zatvarai

Zapornice i zatvarai slue za regulaciju protoka:
na preljevu (zapornice/ustave)
kroz temeljni ispust (zatvarai)
Projektiranje, izrada, montaa i odravanje zapornica i zatvaraa je posao inenjera
strojarstva.
Zapornice na preljevima
Zapornice koje se oslanjaju

na BOKOVE brane
Zapornice koje se oslanjaju

na KRUNU brane
GREDNE
PLOASTE
(tablaste)
SEGMENTNE
VALJKASTE
KUKASTE
SEKTORSKE
ZAKLOPKE
KRUNE
KROVASTE
Zatvarai na temeljnim ispustima, dovodima,

Kontroliraju dovod pod tlakom. Koriste se jo i na dovodnim tunelima, cjevovodima HE,
koji mogu biti pod tlakom i sa slobodnim vodnim licem iza zatvaraa.
Zatvarai
Prema obliku
PLOASTI I
LEPTIRASTI I
IGLASTI I
Za
SEGMENTNI
KUGLASTI
TELESKOPSKI regulaciju
(princip
(regulacija
protoka
otvoreno/zatvoreno)
protoka)
(zatvarai
sa
stabilnim
radom pri
svim
protocima
segmentni
i iglasti)
3.2. Brane
Prema namjeni
Za remont
Brzi havarijski
(neregulacijski
zatvarai
imaju samo (otvoren/zatvoren
dva poloaja)
kuglasti,
leptirasti ploasti)
49
Zapornice na preljevima
TIP
SKICA
KARAKTERISTIKE
GREDNE
Izvode se samo kao pomoni

(remontni) zatvarai
PLOASTE
(tablaste)
Postavljaju se u utore tako da klize ili

se kotrljaju.
Zapornice koje se oslanjaju na BOKOVE brane
Vododrivost se osigurava gumenim

brtvama.
Koriste se za otvore do 50m2.
Prosjena visina zapornice 4-5 m.
Potrebno osigurati jo 2 puta toliku
visinu za smjetaj podignute
zapornice i smjetaj ureaja za
podizanje.
Rjee se koriste na preljevima, ee
na temeljnim ispustima.
Na donjem bridu zapornice treba
osigurati stabilan poloaj mlaza.
SEGMENTNE
-na preljevima veih objekata

- za povrine do 560 m2, raspona
L=15-40 m, visine H=12-18 m
PREDNOSTI:
-velika krutost zbog krunog oblika
vanjske povrine, manja podlonost
vitoperenju, vibracijama i zahtijevaju
manje materijala od ploastih
zapornica
- nema utora u stupovima po liniji
kontakta sa zapornicom: bolja strujna
slika i izbjegnuta mogunost
zatrpavanja utora nanosom ili
ploveim objektima
- Povoljnija strujna kontura tijela
segmentne zapornice stabilnije
istjecanje prema manjim otvorima
3.2. Brane
50

- potrebne relativno male sile za
podizanje zapornice
- nije potrebna visoka konstrukcija za
podizanje zapornice
Zaklopka
Segmentna
zapornica
MANE:
- velika koncentracija naprezanja u
okolini oslonca zahtjev za
prednaprezanjem i sloenom skupom
konstrukcijom stupova
- Sloena konstrukcija zapornice i
leita
- Znatno dui stupovi za krakove
zapornice nego kod ploastih
zapornica
VALJKASTE
uplji cilindar koji se pomou

zpanika kotrlja (podie i sputa) po
kosoj ravnini
-visine do 10m
- duine do 50 m
PREDNOSTI:
-velika krutost i mogunost zatvaranja
velikih irina otvora
- dobra evakuacija leda, plivajuih
objekata i nanosa
MANE:
- visoka cijena (zbog sloenosti)
3.2. Brane
51

TIP
SEKTORSKE
SKICA
Poloaj oslonca:
a)nizvodno
b)uzvodno
Zapornice koje se oslanjaju na KRUNU
Rad zapornice na temelju hidrostatikog tlaka.
ZAKLOPKE
(KLAPNE)
KRUNE
KARAKTERISTIKE
- oslanjaju se cijelom duinom na
krunu objekta pa su vrlo krute i mogu
zatvarati velike raspone (preko 50m)
- uputaju se u utore/otvore na samoj
brani
PREDNOSTI:
- precizna regulacija razine vode i
protoka
- velika brzina manevriranja i velika
krutost
- nisu potrebni visoki stupovi i prostor
za smjetaj ureaja za podizanje
zapornice
- dobri uvjeti za pronos leda i
plivajuih objekata
MANE:
- teko odravanje zbog nanosa
(ienje otvora ispod zapornice)
- zimi potrebno zagrijavanje
- teki uvjeti remonta
- potreban visok prag za smjetaj
zapornice
Zglobno povezane s krunom na
uzvodnoj strani. Pokree ih servo
ureaj.
Malih su visina (do 5m) i esto se
kombiniraju s drugim zapornicama
PREDNOSTI:
- brzina manevriranja
- precizna regulacija razine vode i
protoka
- nisu potrebni stupovi
- dobri uvjeti za pronos leda i
plivajuih objekata
MANE:
- osjetljivost na vibracije
- potrebna visina/dubina praga za
ugradnju
- potrebno ienje otvora za servo
ureaj
-koriste se na bunarskom preljevu
- uputaju se u krunu preljeva
KROVASTE
VREASTE
3.2. Brane
52
Zatvarai na temeljnim ispustima, dovodima,

Namjena odreuje tip zatvaraa, poloaj du dovoda i nain osiguranja vodopropusnosti brtvljenja.
Zajednike osobine i problemi koji se javljaju:
Veliki hidrostatiki tlak uvjetuje veliku debljinu (i masu) zatvaraa, kao i velike sile za
podizanje i sputanje zatvaraa.
Teko se postie vododrivost zbog visokog tlaka i potrebe brtvljenja gornjeg brida
zatvaraa.
Velike brzine ispod zatvaraa, koje su rezultat visokog tlaka poveavaju opasnost od
kavitacijske erozije.
Vibracije mogu nastati zbog periodinog odljepljivanja mlaza nekontroliranog
procurivanja ili nizvodne prepreke (utori, nizvodni zatvara,).
Tee su pristupani za ugradnju, rukovanje i odravanje.
Potrebno je osigurati vezu s atmosferskim tlakom nizvodno od zatvaraa (aeracijska
cijev) da ne bi dolo do podtlaka.
Mehanizam za pokretanje zatvaraa:
- neposredno iznad zatvaraa
Dubinska zatvaranica
Slika 3.2::38a
- iznad razine vode u akumulaciji

Povrinska zatvaranica
Slika 3.2::38b
Pristup zatvaraima (otean jer se nalaze u tijelu brane ili u ahtu duboko ispod povrine
terena):
Betonske brane ahtovi i galerije,
Nasute ahtovi ili kule s pristupnim mostovima.
3.2. Brane
53
Ozrano okno (aeracijska cijev)

Dovod zraka treba se osigurati iza svakog
glavnog i pomonog zatvaraa (osim
zatvaraa na kraju cjevovoda).
Brzina zraka ~ 45-50 m/s
Protok zraka raste s pojaanjem
turbulencije mlaza, koji uvlai mjehure
zraka u vodeni tok, a turbulencija raste sa
silovitou toka.
Namjena
Prednosti
PLOASTI
SEGMENTNI
Koriste se na dovodima velikog poprenog presjeka s tlakovima do oko 100 mVS.
Havarijski, remontni,
Regulacijski (najee na nizvodnom kraju dovoda)
regulacijski
- Manji gabariti otvora u koji
Manja pogonska snaga za podizanje zatvaraa,
se smjeta zatvara i
- Bolji uvjeti istjecanja zbog oblika konture zatvaraa,
pogonski mehanizam,
- Lake i pouzdanije brtvljenje,
- Jednostavnija i jeftinija
- Manja mogunost kavitacije i vibracije, jer nema
konstrukcija,
prepreka / utora,
- Manja naprezanja u osloncu. - Vea krutost konstrukcije i bolja otpornost na
vibracije,
- Nema opasnosti od zaepljenja utora nanosom.
KUGLASTI
Mane
Prednosti
Namjena
Skica
LEPTIRASTI
Havarijski
Na padovima do 300m
Dva radna poloaja:

- potpuno otvoren
- potpuno zatvoren
Havarijski (najee kod dovoda za HE)
Moe se koristiti pri vrlo velikim tlakovima
(1700 mVS)
- Dobro brtvi,
- Jednostavne je konstrukcije,
- Pouzdan je u koritenju,
- Relativno lagan i malih gabarita
- Odlino brtvi
- Ima vrlo male hidraulike gubitke
- Veliki lokalni gubitak kod otvorenog zatvaraa

(lok= 0.10-0.25)
- Velika teina i dimenzije zatvaraa

- Visoka cijena
- Velika sila potrebna za pokretanje
3.2. Brane
54
IGLASTI (Johnsonov)
Mane
Prednosti
Namjena
Skica
KONUSNI (Howel-Bunger ili teleskopski)
Regulacijski
Regulacijski kod lunih brana, kad se mlaz eli

tono usmjeriti bez prskanja
- Laka i ekonomina konstrukcija,

- Radni dio je u suhom (mehanizam za
pokretanje zatvaraa),
- Izlazni konus raspruje mlaz i pri tome se
disipira energija,
- Moe se isputati nanos bez da se
zatvara zaepi.
- Prskanje vode (moe se izvesti skretanje
mlaza u kuitu),
- Vibracije zbog pomicanja toke
odljepljivanja mlaza.
- Nema prskanja mlaza
- Sloena konstrukcija i visoka cijena

- Osjetljiv na nanos i kavitaciju na iglama
KRUNO CILINDRINI ZATVARA
Koristi se na dubinskim zahvatima

u vidu kule ili ahta.
Slika 3.2::39
3.2. Brane
55
3.3. OBRANA GRADILITA OD VELIKIH VODA

Brane se grade u rijenom koritu, stoga je neophodno poduzeti mjere kojima e se osigurati
suha graevinska jama (potrebno je postaviti drenani sustav za crpljenje vode koja se
procjeuje u jamu). Nain evakuacije voda za vrijeme graenja ovisi o:
topografiji terena,
geolokim i hidrogeolokim uvjetima,
tipu i veliini brane,
tipu stalnih evakuacijskih organa,
hidrolokim i hidrometeorolokim karakteristikama sliva.
3.3.1 Izbor mjerodavne velike vode za zatitu graevne jame

Temeljne jame nasutih brana se u pravilu osiguravaju na 20-godinju veliku vodu to ujedno
definira i koliinu vode (protok) koji treba evakuirati obilaznim tunelom. Posljedice plavljenja
betonskih brana su manje u odnosu na nasute pa se graevinske jame za gradnju
betonskih brana u pravilu osiguravaju na 10-godinju veliku vodu.
Izbor mjerodavne velike vode za zatitu graevne jame provodi se optimizacijom (kriterij
izbora je minimum trokova ulaganja i sprijeenih teta) ili na osnovi kriterija rizika.
3.3.2 Postupci gradnje u rijenom koritu

Privremeno skretanje toka,
Postupno graenje u koritu,
Graenje van korita.
Privremeno skretanje toka (slika 3.3::1)
Primjenjuje se esto kod uskih dolina sa strmim bokovima gdje se moe postaviti kratak tunel
(do 500 m duine). Grade se uzvodni i nizvodni zagati (predbrane-pomone brane). Uzvodni
zagat pregrauje korito i usmjerava vodu u obilazni tunel, dok se nizvodni zagat gradi po
potrebi i to u svrhu sprjeavanja povrata vode uslijed uspora (ako je teren relativno blag i/ili
se radi o velikoj koliini vode). Uzvodni i nizvodni zagat mogu se graditi kompletno izvan
tijela brane ili mogu biti ugraeni u tijelo brane. Ako se grade samostalno tada se nakon
izgradnje brane mogu sruiti, uzvodni se moe potopiti.
Redoslijed gradnje:
1. Obilazni tunel gradi se za vrijeme malih voda (uz izgradnju pomonog zagata)
2. Uzvodni zagat prije nailaska velikih voda
3. Nizvodni zagat po potrebi
3.3. Obrana gradilita od velikih voda
56
Po zavretku brane tunel se moe zatvoriti ili preurediti u temeljni ispust, dovod za korisnike
ili odvod bunarskog preljeva.
Za definiran protok (veliku vodu) promjer tunela i visina uzvodnog zagata su meusobno
zavisni, jer promjer tunela odreuje povrinu protonog profila, a visina uzvodnog zagata
odreuje pad, tj. brzinu u tunelu. Poeljno je nai optimalno rjeenje = minimalni ukupni
trokovi izgradnje zagata i tunela. Promjer tunela je esto definiran konanom namjenom
(promjer temeljnog ispusta ili odvoda bunarskog preljeva).
Slika 3.3::1 Privremeno skretanje toka
ZAGATI
Vrijednost zagata iznosi oko 10% vrijednosti graevine (brane).
Zagati imaju istu funkciju kao i brane osim to su privremeni objekti, s obzirom na
privremenost mogu djelomino i proputati. Izvode se od nasutog materijala, betona, murja,
kombinirano.
Ogranienja:
Udaljenost noice zagata od noice brane (ukoliko zagat nije dio brane) treba bi iznositi cca
20 m za nesmetano kretanje mehanizacije.
Minimalni promjer tunela iznosi 2 m, da ga se moe kontrolirati (prolaz kroz tunel pjeice).
Nadvienje zagata nad projektnom velikom vodom 1-1.5 m.
Zagati vii od 1 m u kruni su iroki barem 3 m da se nasipanje moe provoditi koritenjem
mehanizacije.
Teenje u tunelu (ovo vrijedi i za PROPUSTE) moe biti:

pod pritiskom,
sa slobodnim vodnim licem.
Ulaz u cijev moe biti:
Potopljen (s ime da je potopljen ulaz ee koriteno rjeenje jer se
potapanjem ulaza postie vea brzina u cijevi te s ime i vei protok za isti
protjecajni profil),
Nepotopljen.
57
Postupno graenje u koritu parcijalno pregraivanje toka (slika 3.3::2)
Primjenjuje se kod izgradnje brana u irokim dolinama velikih rijeka, rjeenje s obilaznim
tunelom je u ovom sluaju ekonomski i tehniki nepovoljno. Temelji se na gradnji barem u
dvije faze.
I FAZA pregraivanje dijela korita i izgradnja dijela brane s evakuacijskim organom do
visine objekta kojom se osigurava njegova stabilnost.
II FAZA uklanjanje zagata iz I faze i pregraivanje rijeke u cilju formiranja suhe graevinske
jame za gradnju drugog dijela brane. U trenutku potpunog pregraivanja (izvedba zagata)
problem predstavlja velika brzina toka i jaka vuna sila pa se koriste veliki kameni ili
betonski blokovi.
Slika 3.3::2 Postupno graenje u koritu
Jasno da se treba osigurati vododrivost zagata pa se stoga nasipi od blokova zaepljuju

nepropusnim materijalom. U graevinskoj jami potrebno je osigurati crpljenje vode koja
procjeuje. Voda se odvodi kroz evakuacijski organ (koji moe biti: preljev, temeljni ispust,
dovod za turbinu itd). Zagati se mogu izvoditi od zemljanog i kamenog materijala,
koritenjem murja ili elija, betonskih blokova, kontrafornih betonskih zidova i sl. Visina
zagata ovisi o razini vode u koritu (koja ovisi o protoku i geometriji protjecajnog profila).
Graenje van korita

Objekt se gradi izvan korita pa se nakon izgradnje voda skrene prema njemu.
Slika 3.3::3 Graenje van korita
58
3.4. AKUMULACIJE I REGULIRANJE PROTOKA

Zadatak gospodarenja vodama je u zadano vrijeme osigurati potrebnu koliinu vode
odreene kvalitete. Obzirom da su reim dotoka i potronje u pravilu neusklaeni, potrebno
je vode iz vodnog perioda prebaciti u suni period, odnosno regulirati protok. Prema
tome voda iz vodnog perioda mora se akumulirati za suni period.
Slika 3.4::1
3.4.1. Osnovni parametri akumulacije

Akumulacija se obino stvara pregraivanjem rijenog korita branom.
Najvaniji parametri (slika 3.4::2) svake akumulacije odreeni su topografijom akumulacije,
specifinim volumenima i kotama, krivuljom protoka i propisanim reimom rada akumulacije.
Slika 3.4::2 Osnovni parametri akumulacije
3.4. Akumulacije i reguliranje protoka
59

1)
Krivulja volumena i povrine akumulacije (slika 3.4::3) definira ovisnost

volumena akumulacije i povrine vodnog lica o nivou vode u akumulaciji.
Slika 3.4::3 Krivulja volumena i povrine akumulacije
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
10)
Korisni volumen akumulacije volumen potreban da osigura zadovoljenje potreba

korisnika, za poznati hidrogram dotoka.
Mrtvi volumen akumulacije volumen koji se ne koristi za reguliranje protoka,
prostor koji prihvaa nanos.
Volumen rezervnog prostora volumen za prihvaanje vodnog vala.
Kota normalnog uspora (NRR) kota kod koje je ispunjen koriivolume kumulacije
Kota minimalnog radnog nivoa (MRR) kota ispod koje se ne uzima voda za
korisnika
Kota maksimalnog radnog nivoa (MR) maksimalna kota nivoa vode u
akumulaciji.
Hidrauliki reim brane opisuju krivulja protoka kroz evakuacijske objekte i
krivulja protoka zahvata u ovisnosti s nivoom vode u akumulaciji.
Krivulja protoka donje vode opisuje ovisnost protoka i nivoa vode u nizvodnom
koritu vodotoka.
Reim upravljanja akumulacijom definira nain koritenja akumulacije u radnim i
izvanrednim uvjetima.
Pokazatelji karakteristika akumulacije
Doprinos akumulacije
Bonitet akumulacije
Bonitet usporne graevine
Odnos korisnog volumena i ukupnog godinjeg dotoka
Energetska vrijednost akumulacije
60
Doprinos akumulacije
ISKORISTIVOST RIJEKE (IR)
IR=Vkor/V
Slika 3.4::4 Konstrukcija krivulje iskoristivosti rijeke
IIZ=Vkor/Vpot=Vkor/QiT,
Vpot-potencijalno mogua iskoristiva voda
ISKORISTIVOST IZGRADNJE (IIZ)
Slika 3.4::5 Konstrukcija krivulje iskoristivosti izgradnje
ISKORISTIVOST RIJEKE S AKUMULACIJOM (IRA)
IRA=(Vkor+V)/VUK
VKOR-volumen koji se koristi za instalirani protok Qi
V-volumen koji se dodaje
Slika 3.4::6 Iskoristivost rijeke s akumulacijom
DOPRINOS AKUMULACIJE (Dak) - omjer dodatnog prema iskoritenom volumenu
61
Bonitet akumulacije
Bonitet akumulacije () je pokazatelj vrijednosti akumulacije. Vaan je s obzirom na cijenu
zemljita (terena). to je bonitet akumulacije vei napraviti emo veu akumulaciju na istom
prostoru.
Amax
hmax
Vak
A max h max
Vak volumen akumulacije
Bonitet usporne graevine

Bonitet usporne graevine (ak/g / g/ak) je pokazatelj ugraenog materijala u akumulacije.
Koliko je m3 akumulacije ostvareno ugradnjom za 1m3 materijala u graevinu:
ak/g
Vak
Vg
Koliko je m3 materijala ugraeno u graevinu za 1m3 akumulacije
g/ak
Vg
Vak volumen akumulacije, Vg volumen graevine
Vak
Odnos korisnog volumena i ukupnog godinjeg dotoka daje nam predodbu o stupnju
mogue transformacije (izravnanja).
Vrste reguliranja protoka
Ovisno o periodu u kojem se voda izravnava definiraju se slijedee vrste reguliranja:
1) viegodinje izravnanje omoguava da se viak vode iz vodnih godina prebaci u period
sunih godina
2) godinje ili sezonsko izravnanje omoguava da se voda iz vodnih perioda u toku jedne
godine prebacuje u sune periode iste godine
3) tjedno izravnanje uravnoteuje neravnomjernost potronje tokom tjedna
4) dnevno izravnanje uravnoteuje neravnomjernost potronje u toku jednog dana.
62
3.4.2. Dimenzioniranje akumulacije

Analizira se vremenski period u kojem je poznat hidrogram dotoka Q(t) i potreba P(t). Najvei
manjak u promatranom periodu predstavlja volumen vode koji je potrebno sauvati da bi se
ispunile potrebe potroaa, tj. korisni volumen akumulacije.
Korisni volumen akumulacije moe se odrediti na vie naina, a svi se temelje na bilancnoj
jednadbi. Sumarna krivulja openito moe prikazivati sumarni volumen dotoka, ulaza, izlaza
i potreba.
Sumarna krivulja monotono je rastua ili horizontalna (za Q=0) krivulja sa sljedeim
svojstvima (slika 3.4::7):
o
nagib sekante predstavlja srednji protok na nekom intervalu tg
nagib tangente u bilo kojoj toki odgovara protoku u toj toki tg
Vi
ti
Qk
Qi
Slika 3.4::7 Sumarna krivulja volumena
TIPOVI ZADATAKA:
1) Ako znamo ulaz i izlaz, kolika mora biti akumulacija?
2) Poznati ulaz i akumulacija, koliki je izlaz?
63
3.5. KORITENJE VODNIH SNAGA

3.5.1. Uvod
U uvodu je dan niz informacija o hrvatskom i europskom energetskom sustavu vezanih za proizvodnju
i potronju energije na svim razinama, s naglaskom na proizvodnji energije koritenjem vodnih
potencijala i obnovljivih izvora energije.
Na slici 3.5::1 prikazana je ukupna potronja energije po stanovniku (definirana u kilogamima
ekvivalentne nafte po stanovniku) za pojedine drave u Europi i svijetu.
Slika 3.5::1 Ukupna potronja energije po stanovniku

Udjeli pojedinih oblika energije u ukupnoj proizvodnji primarne energije za dvije karakteristine godine,
1990. i 2009. prikazani su na slici 3.5::2, dok je na slici 3.5::3 prikazana projekcija oekivanog razvoja.
Oigledno je da je unazad 20 godina povean udio vodnih snaga, prirodnog plina i obnovljivih izvora
(energija vjetra, biodizel, energija Sunca, geotermalna energija), a znaajno smanjen udio sirove
nafte. Udio vodnih snaga pri tome varira ovisno o hidrolokim prilikama. U razdoblju do 2030. godine
udio fosilnih goriva postupno e se smanjivati tako da e prirodni plin i sirova nafta sudjelovati zajedno
s priblino 25%, preostalih 75% primarne energije init e obnovljivi izvori energije, pri emu e udio
vodnih snaga iznositi oko 30%. (Prikaz je dan u petadulima: 1PJ = 277 778 MWh)
Prema strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske udio elektrine energije iz obnovljivih izvora
energije ukljuivo velike HE u ukupnoj potronji elektrine energije iznosit e 35%. Pri tome je za male
hidroelektrane cilj izgradnja barem 100MW malih hidroelektrana do 2020.
Instalirani kapaciteti za proizvodnju elektrine energije u Republici Hrvatskoj obuhvaaju hidro i
termoelektrane u sastavu HEP grupe (oko 95% kapaciteta), odreeni broj industrijskih termoelektrana
i nekoliko elektrana na obnovljive izvore energije u privatnom vlasnitvu.
3.5. Koritenje vodnih snaga
64
Slika 3.5::2 Udio pojedinih oblika energije u ukupnoj proizvodnji primarne energije u RH
Slika 3.5::3 Udio pojedinih oblika energije u ukupnoj proizvodnji primarne energije u RH s projekcijom
razvoja do 2030. godine (izvor EIHP)
65
Slika 3.5::4 Udio pojedinih oblika energije u ukupnoj proizvodnji energije u EU 2000. godine (lijevo) i
2009. godine (desno)
Kapaciteti za proizvodnju elektrine energije u sastavu HEP grupe obuhvaaju niz pogona
hidroelektrana, nekoliko pogona termoelektrana i polovinu instaliranih kapaciteta u nuklearnoj elektrani
Krko (na teritoriju Slovenije). Ukupna raspoloiva snaga elektrana u sastavu HEP grupe, slika 3.5-5,
iznosi 3769,22MW (uraunata TE Plomin (mjeovito vlasnitvo HEP i njemaki partner), bez NE
Krko), od toga je 2088,22MW u hidroelektranama.
Slika 3.5::5 Ukupna raspoloiva snaga elektrana u sastavu HEP grupe
Hidroelektrane danas proizvode oko 24% svjetskih potreba za elektrinom energijom, a

ukupna instalirana snaga u svijetu je 675GW.
66
3.5.2. Hidroelektrane u Hrvatskoj

(izvor: Hidroelektrane u Hrvatskoj, HEP, izradio: Elektroprojekt)
HE Jaruga na Skradinskom buku na rijeci Krki izgraena je 1895. godine. Ova hidroelektrana koristila
je pad od 10 m na jednoj turbini s jednofaznim generatorim snage 300kVA, a proizvedena energija
prenosila se na udaljenost 10 km do ibenika za pogon mlinova, uljaru i rasvjetu grada. 1904.
izgraena je nova HE Jaruga instalirane snage dananjih 5,4 MW.
Instalirana
snaga
Pi
[MW]
HE NA RIJECI DRAVI
1.
HE VARADIN
86,0
2.
HE AKOVEC
75,9
3.
HE DUBRAVA
75,0
HE U SLIVU RIJEKE KUPE
4.
HE OZALJ
5,5
5.
HE GOJAK (ak. Sabljaci, ak. Bukovnik)
48
6.
HE LEE
42
7.
HE ZELENI VIR
1,8
HE SUSTAV VINODOL, SLIV RIJEKE LOKVARKE I LIANKE
HE VINODOL
8.
84
(ak. Lokvarka, ak. Bajer, ak. Potko)
9.
CHE FUINE
10. CHE LEPENICA
1,14
HE NA RIJEINI
11. HE RIJEKA
36,8
HE SUSTAV SENJ, SLIV RIJEKE LIKE I GACKE (slika 8)
12. HE SENJ (ak. Kruica, k.b. Gusi polje)
216
13. HE SKLOPE
22,5
GRAAKA VISORAVAN
14. RHE VELEBIT
276
HE SLIVA RIJEKE KRKE
15. HE GOLUBI
7,5
16. MHE KRI
0,350
17. HE MILJACKA
24
18. HE JARUGA
5,4
HE SUSTAV U SLIVU RIJEKE CETINE
19. HE PERUA
41,6
20. HE ORLOVAC
237
21. HE ALE
40,8
22. HE ZAKUAC
486
23. HE KRALJEVAC
59,2
HE SLIVA RIJEKE TREBINJICE
24. HE DUBROVNIK
90,0
25. HE ZAVRELJE
1,9
Prosjena
godinja
proizvodnja
[GWh]
Godina
putanja u
pogon
476
400
385
1975
1982
1989
23,9
195,4
98
1908/1952
1959
2012
1921
148
1952
6,57
2,73
1957
1987
97,9
1968
972
85
1965
1970
430
1984
28,5
2,0
116
35
1981
1988
1906/1956
1895/1903
120
440
157
1640
40
1960
1974
1989
1961/1980
1912/1932
216
4,5
1965
1952
Na popisu su navedene samo HE instalirane snage vee od 1MW
67
Izgradnja hidroelektrana u Hrvatskoj

2500
Snaga (MW)
2000
1500
1000
500
0
1880
1900
1920
1940
1960
1980
2000
2020
Godine
Budue koritenje vodnih snaga Hrvatske

Preostali hidroenergetski potencijal u Hrvatskoj na srednjim i veim vodotocima mogue je koristiti na
jo oko 60 hidroelektrana ukupne instalirane snage 1400MW uz prosjenu godinju proizvodnju oko
5950GWh. Dio ovog potencijala nalazi se na graninim rijekama s Maarskom, Slovenijom i Bosnom i
Hercegovinom, Hrvatskoj pripada 1027,5MW snage i 4614,5 GWh prosjene godinje proizvodnje.
Potencijal malih vodnih snaga obuhvaa oko 700 lokacija malih hidroelektrana ukupne instalirane
snage do 180MW i prosjene godinje proizvodnje neto vee od 550GWh.
Najznaajnije od planiranih hidroelektrana su HE Novo Virje na Dravi (114 MW), HE Podsused, HE
Preko, HE Zagreb i HE Drenje na Savi (ukupno neto manje od 140MW instalirane snage), HE Lee
na Dobri (u probnom radu, 38MW), HE Senj 2 (350MW) koja bi koristila vode sustava Like i Gacke i
HE Ombla (68,5MW) koja koristi vode izvora Ombla na Rijeci Dubrovakoj.
3.5.3. Energija
Energija je sposobnost obavljanja rada.
ENERGIJA [Nm]=[J]=[Ws]
Energija se moe podijeliti na vie naina, ali ovdje e se razmatrati dvije osnovne podjele
1. podjela sa stajalita postojanosti
2. podjela prema obliku i upotrebljivosti
Podjela sa stajalita postojanosti

Sa stajalita postojanosti oblici pojave energije mogu se podijeliti u dvije grupe:
68
nagomilana energija u nekom prostoru ili tijelu,

prijelazna energija, energija kada nagomilana energija prelazi iz prostora u
prostor ili s tijela na tijelo.
Osnovna je razlika u tome da se nagomilana energija moe u danom stanju odravati
proizvoljno dugo, dok je kratkotrajnost pojave osnovno svojstvo prijelazne energije.
Slika 3.5::6 Podjela energije prema postojanosti
Podjela prema obliku i upotrebljivosti
Slika 3.5::7 Podjela energije prema obliku i upotrebljivosti
Primarna energija
Primarnom energijom nazivaju se nosioci energije koji su u obliku u kakvom se nalaze u prirodi. Mogu
se promatrati po nekoliko razliitih podjela prema
obnovljivosti
pogodnosti koritenja
fizikim svojstvima
Slika 3.5::8 Podjela primarne energije prema obnovljivosti
69
Prema pogodnosti koritenja primarnu energiju dijelimo na konvencionalne oblike energija - oblici
energije koje je tehniki mogue koristiti i ekonomski opravdano i nekonvencionalne oblike energije
oblici energije koje je tehniki mogue koristiti, ali ekonomski neopravdano (iako se negdje koriste) i
oblici energije za koje jo nije rijeen nain iskoritavanja.
Od obnovljivih energija jedino se vodne snage mogu koristiti uz znaajnu vremensku preraspodjelu,
akumuliranjem u akumulacijskim jezerima.
Od svih primarnih oblika energije samo se geotermalne vode mogu koristiti neposredno, a sve druge
primarne energije mogu se koristiti tek uz odgovarajue transformacije.
3.5.4.Koritenje vodnih snaga

Danas se vodne snage i energija dominantno koriste za proizvodnju elektrine energije, to
se i obrauje u ovom kolegiju. Hidroenergetski potencijal je rad kojeg moe izvriti vodeno
tijelo mase V(m3)(kg/m3) na putu H (m) pod djelovanjem sile tee. Energija je sposobnost
da se izvri rad i mjeri se radom koji se moe izvesti.
Energija E:
E= g V H (Nm, J, Ws)
Snaga P je brzina rada (promjena rada/energije u jedinici vremena):
P= E/t (J/s, W)
Vodna snaga:
P= V g Q H (J/s, W)
Pri koritenju vodnih snaga za V=1000 kg/m3 i g=9,81 m/s2 snaga se moe izraunati iz
izraza:
P= 9.81QHneto [kW]
Energija:
E= Pdt= 9.81 Q Hnetodt [kWh]
Koeficijent korisnog djelovanja:
Korisni uinak u turbini, generatoru i transformatoru = t
P= 9.81QHnetot [kW]
Energija koncentriranih tokova

Za koritenje vodne snage i energije dostupna je snaga i energija koncentrirana u
vodotocima. Posebno su s energetskog stajalita znaajne dionice s koncentriranim
(usredotoenim) padom slapovi, kaskade i slino.
Osnovni princip koritenja snage i energije vode u prirodi hidrotehnikim
graevinama smanjiti rad vode u prirodi i osloboenu energiju iskoristiti za obavljanje
nama korisnog rada proizvodnju elektrine energije.
70
Smanjenje rada vode na nekoj dionici u prirodi ostvaruje se:

A) Usporavanjem (graevine u vodotoku) - Usporavanje se ostvaruje izgradnjom brane, te
se na taj nain smanjuju brzine vode, vuna sila i u konanici se smanjuje rad vode na
kretanju od profila 1 do profila 2 (du dionice).
B) Derivacijom - odvajanjem dijela vode iz vodotoka i njenim provoenjem izgraenim
provodnicima. Zahvat se vode ostvaruje na poetku dionice (oko profila 1) a povrat vode u
vodotok se realizira na nizvodnom kraju dionice (profil 2). Provodnici su u pravilu krai od
vodotoka i manjih su otpora kretanju vode, te se na taj nain smanjuje rad vode.
C) Kombinacijom usporavanja i derivacije.
Hidroelektrana, kod koje se koristi samo usporavanje nazivaju se PRIBRANSKE
HIDROELEKTRANE, a ostale koje se ostvaruju derivacijom ili kombinacijom usporavanja i
derivacije nazivaju se DERIVACIJSKE HIDROELEKTRANE.
Glavne grupe graevina HE
ZAHVAT (brana, ulazna graevina) vode u prirodi
DOVOD vode do strojarnice
STROJARNICA proizvodnja elektrine energije i
ODVOD povrat vode u prirodu
U okviru ovog kolegija obraene su brane i provodnici dok se ulazni ureaji strojarnice obrauju u
okviru hidrotehnikog usmjerenja.
HE prema veliini
Razlikujemo standardne HE i male HE. Standardne su HE snage vee od 10 MW, a manje
su male HE. One se dalje dijele na
Male HE, P<10 MW (5 MW),
Mini HE, P<2 MW,
Mikro HE, < 500 KW.
Proizvodnja elektrine energije neposredno se ostvaruje u strojarnici u kojoj su smjeteni
agregat (turbina i generator), transformator i ostala oprema neophodna za voenje i kontrolu
rada HE.
Koncentrirana energija vode koristi se za pokretanje turbine (turbina). Na osovini turbine
nalazi se i rotor generatora, u kojem se inducira elektrina energija, koja se preko
transformatora predaje u elektroenergetski sustav.
Pribranska elektrana
U sluaju pribranske hidroelektrane ukupna koncentracija pada praktiki se nalazi u jednom
presjeku, to je bitno obzirom na gubitke.
71
Slika 3.5::9 Shema pribranske HE
Derivacijske hidroelektrane
U sluaju derivacijske hidroelektrane ne mogu se zanemariti gubici na dovodu do i odvodu
od turbine, pa je neto pad potrebno umanjiti i za te gubitke (slika 3.5.3-2).
Slika 3.5::10 Shema derivacijske HE
Kombinirane hidroelektrane
Kod kombiniranih hidroelektrana koncentracija pada stvara se branom i derivacijom
(slika).Ukupan pad dionice A-B koja se energetski koristi je Hd od ega se dio ostvaruje
gradnjom brane, Hbrane, a dio je posljedica derivacije, Hder. Dio pada gubi se u zoni uspora,
husp , a dio na dovodnoj derivaciji, hder tako da je iskoristivi pad u ovom sluaju
( H brane
H der ) ( husp
hder ) .
72
Slika 3.5::11 Shema kombinirane HE
Reverzibilne HE
Crpno akumulacijske HE koriste se za pohranjivanje energije u vrijeme kada je ima
(akumuliranjem vode na vioj razini energija poloaja) i kasnije koritenje u turbinskom
pogonu (kada je potrebna ta energija).
U periodu skuplje energije (vrna potreba) na HE se proizvodi el. energija, dovodi se voda na
turbine, a voda se sprema u bazen uz HE (na nioj razini). U periodu jeftinije energije voda
se crpi u akumulaciju na vioj razini koritenjem energije iz npr. termoelektrana. Zarada je na
razlici cijene SKUPE-JEFTINE el. energije. Dijagram energije dnevno optereenje prikazan
je na sljedeoj slici.
Slika 3.5::12
73
Turbine
Turbine su hidrauliki strojevi u kojima se mehanika energija vode - potencijalna i kinetika
pretvara u mehaniku energiju vrtnje stroja.
obzirom na opi tok strujanja vode
kroz rotor turbine
Radijalne
Aksijalne
Tangencijalne
Radijalno-aksijalne
obzirom na nain djelovanja
Francis
AKCIJSKE
turbine slobodnog mlaza
Pelton
Propeler
Kaplan
Pelton
Dijagonalne
REAKCIJSKE
predtlane turbine
(s vikom tlaka)
Francis
Kaplan
Propeler
Dijagonalna
Slika 3.5::13 Podruje primjene turbina u ovisnosti o padu
74

HG 2014 Grupa 2 Pred4-Pred7

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

HG 2014 Grupa 2 Pred4-Pred7

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 3. dio

3. GRAEVINE ZA KORITENJE VODA............................................................................. 3

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 3. dio

Postupno graenje u koritu ........................................................................................58

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 3. dio

3. GRAEVINE ZA KORITENJE VODA

PREMA UVJETIMA TEENJA

3.1. Provodnici vode

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 3. dio

Cijevi se proizvode od razliitih materijala:

1 uzduna armatura, 2 - spiralna armatura, 3 cilindar od

3.1. Provodnici vode

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

10, 15, 25, 40, 60, 80

3.1. Provodnici vode

Hidrotehnike graevine 3. dio

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

LIJEVANO ELJEZNE CIJEVI

Hidrotehnike graevine 3. dio

3.1. Provodnici vode

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

3.1. Provodnici vode

Hidrotehnike graevine 3. dio

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 3. dio

PLASTINE CIJEVI ILI CIJEVI OD

2.5, 3.2; 4, 6 i 10 bara

3.1. Provodnici vode

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 3. dio

3.1. Provodnici vode

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 3. dio

U nastavku ovog poglavlja teite se stavlja na eline nadzemne i armiranobetonske

elini nadzemni cjevovodi

Slika 3.1::1 Tlani cjevovod izvedba iznad tla osnovne sheme

Na svakom lomu (vertikalni i horizontalni) postavlja se sidreni blok, a izmeu je cijev u

3.1. Provodnici vode

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 3. dio

Sidrenje cjevovoda: 1 cijev, 2 obujmica, 3 temelj sidrenog boka, 4 - sekundarni

Toplinski kompenzator omoguuje uzdune pomake (aksijalne pomake). Kombinirani

Slika 3.1::4 Toplinski kondenzator (desno), kombinirani kompenzator (sredina, lijevo)

3.1. Provodnici vode

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 3. dio

Projektiranje elinih cjevovoda se provodi na osnovi Tehnikih propisa za eline

Sidreni blok (vrtsa toka), Sedlo

Preliminarno se potrebna debljina stjenke () moe odrediti prema kotlovskoj formuli:

(p-unutranji pritisak vode, d/r dijametar/radius, dop doputena naprezanja).

Slika 3.1::7 Ojaanja cijevi prstenovima za ukruenje razliitih oblika

Kod vrlo velikih unutarnjih tlakova primjenjuje se prednaprezanje.

3.1. Provodnici vode

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 3. dio

Armiranobetonski cjevovodi se koriste za manje tlakove i vee protoke. Klasino armirani

AB cjevovodi polau se na posteljicu. AB cjevovodi do 1.5 m promjera izvode se od

1 vanjska i unutarnja prstenasta

1 i 2 armatura, 3 elina cijev,