UNIVERZITET VITEZ

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

MENADMENT EKONOMIJE

T E M A : GLOBALIZACIJA I KONKURENCIJA

Student: Mirza Korjeni

Br. indeksa: III-13586/11

Predmetni nastavnik:
Predmetni asistent:

Travnik, 02.05.2012

SADRAJ

Pojam globalizacije..............................................................................................................3
Nastanak globalizacije.........................................................................................................4
Aspekti globalizacije...........................................................................................................6
Pojam trine konkurencije..................................................................................................7
Trina stanja.......................................................................................................................8
Potpuna konkurencija........................................................................................................10
Monopolsko trite............................................................................................................12
Karakteristike savremenog trita......................................................................................14
Literatura............................................................................................................................14

Pojam globalizacije
Konvencionalna definicija globalizacije podrazumijeva proces otvaranja i liberalizacije
nacionalnih financijskih trita i njihova stapanja u globalno trite kapitala. No danas se
ee pod tim pojmom podrazumijeva "meunarodna integracija" dobara, tehnologija,
rada i kapitala pa se moe govoriti o globalizaciji u irem smislu (DUJIN, 1999.).
Pojam globalizacije izveden je od rijei "global" to znai ukupnost, a globalizam je
nain gledanja na zbivanja u globalu. Globalizacija bi tako podrazumijevala socijalni
proces koji tei sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta (TUREK, 1999.). Kad se govori o
globalizmu, tu je jo i proirena teorija koja globalizam tumai argumentima suvremene
mikroelektronske revolucije (RODIN, 1999.).
Zahvaljujui globalizaciji odnosi meu ljudima i zemljama postaju sve intenzivniji, a
ljudi poinju globalno razmiljati i svijet u cjelini drugaije shvaati.
Globalizacija ima i odreene zahtjeve stalno ulaganje u znanje, tehnologije, istraivanje
i razvoj. Tko jednom pone zaostajati u procesu globalizacije ili se na vrijeme ne ukljui
u suvremene procese, bitno zaostaje. Dananji se svijet sve vie "otvara" i "smanjuje" i
otuda je stvorena ve dobro poznata uzreica o svijetu kao "globalnom selu".
Globalizacija se kao ideja odnosi na "smanjivanje" svijeta, ali i na jaanje svijesti o
svijetu kao cjelini (ROBERTSON, cit. u MILARDOVI, 1999.). Za globalizaciju se
moe ustvrditi da je jedna od posljedica razvoja znanosti, suvremene tehnologije, trine
ekonomije, demokracije. Globalizacija je omoguila i slobodno kretanje kapitala, roba,
informacija i ljudi kroz irenje i ukidanje granica.
Ekoloka, kulturoloka i drutvena strana globalizacije esto se zanemaruju u odnosu na
njezinu politiku, a osobito ekonomsku dimenziju, ali u novije vrijeme i one dobivaju sve
vei prostor. Treba primjerice spomenuti antiglobaliste, borce za ljudska prava, prava
ivotinja (Greenpeace i dr.) i sl.
Teoriju globalizacije osmislio je osamdesetih i devedesetih godina 20. Stoljea Ronald
Robertson. Na temelju te teorije mogao je opisati pojave koje imaju nadnacionalno i
svjetsko znaenje. Osim Robertsona brojni autori govore o globalizaciji i pridaju joj
razliita znaenja. Tako Urlich Beck (MILARDOVI, 1999.) pie o ak osam tipova
globaliteta od kojih su najvanija prva etiri.

Tipovi globaliteta:
1. gospodarski tip
2. tehnoloki tip
3. univerzalne vrijednosti
4. globalna kulturna industrija
5. policentrina svjetska politika
6. svjetsko osiromaenje
7. globalno razaranje i unitavanje ovjekova okolia
8. transkulturalni konflikt.

Nastanak globalizacije
Pojavi procesa globalizacije pogodovala je situacija nakon Drugoga svjetskog rata,
osobito u Europi. Europske zemlje, neke tada u potpunosti razorene, ali novano
potpomognute od SAD-a (KREI, 1996.), zapoinju proces meusobnog povezivanja.
Jedan od ciljeva tog povezivanja bio je izbjei daljnja meusobna neprijateljstva i stvoriti
Europu u kojoj e sve zemlje meusobno suraivati i pomagati se. Takva politika u
Europi bila je nakon toga pokreta slinih procesa i drugdje u svijetu. To je na kraju
dovelo do stvaranja svijeta kakav jest danas.
Kada se govori o nastanku globalizacije svakako se mora spomenuti GATT (General
Agreement on Tariffs and Trade) i znaenje to ga je imalo smanjenje trgovakih carina
meu zemljama. Ono je, uz ostalo, pridonijelo njihovu jaem meusobnom trgovinskom
povezivanju. GATT je osnovan 1947. i temeljio se na klauzuli o najveim pogodnostima.
Iz nje proizlaze tri temeljna naela: naelo recipronosti, naelo liberalizacije i naelo
nediskriminacije.
Naelo recipronosti odnosi se na to da trgovake olakice koje potpisnice GATT-a
priznaju jedna drugoj, moraju biti jednake za obje strane. Kasnije je to naelo ublaeno u
korist zemalja u razvoju. Naelo liberalizacije podrazumijeva postupno smanjivanje
carina i drugih ogranienja, a naelo carinske nediskriminacije da se dvostruke carinske
olakice izmeu dviju potpisnica moraju primijeniti na sve lanice GATT-a. Carinske
stope takoer se ne smiju jednostrano poveavati (NATEK, 2000.).

U godini osnivanja GATT-u su pristupile 23 zemlje, a kasnije se taj broj neprestano

poveavao. GATT je 8. prosinca 1994. preimenovan u WTO (World Trade Organization)
na kraju urugvajskog kruga pregovora i ministarske konferencije u Marakeshu. WTO je
poeo djelovati 1995., a financira se doprinosima potpisnica prema njihovu udjelu u
trgovini meu lanicama. U lanstvu su 134 drave. Jo jedan pojam koji je uz
globalizaciju sve vie u upotrebi, jest i pojam transnacionalizacija. Rast i sve vee
ekonomsko znaenje transnacionalnih korporacija i transnacionalnih tijekova roba,
kapitala, informacija te znanja na svjetskom tritu i globalnom ekonomskom prostoru,
najbitnija je odlika transnacionalizacije (DRAGIEVI, 1996.). O njoj se govori i sve
vie sa stajalita nacionalne drave koja se pojavom transnacionalizacije mora odrei
ijela svoje suverenosti radi ukljuivanja u iznadnacionalne saveze kao to su NATO ili
EU.
injenica da drava vie nije najvii autoritet (GALI, 2001.) osobito je teko prihvaena
u tranzicijskim zemljama jugoistone, istone i srednje Europe (pa tako i Hrvatskoj) koje
su nakon vie desetljea "ekanja" stekle svoju samostalnost i koje su je se ve na
poetku, kada su je poele uivati, dijelom morale "odrei". Graani tih zemalja ponekad
imaju skeptino miljenje prema europskim integracijama i integriranju.
Kao to je reeno, u procesima globalizacije do izraaja sve vie dolazi snaga i mo
multinacionalnih korporacija. Mnoge drave u kojima takve korporacije posluju, a
posebice one male i siromane, zbog golemih financijskih sredstava koje multinacionalne
korporacije posjeduju, nerijetko se vode u financijskom pogledu kao njihove podrunice.
Bruto-nacionalni proizvod tih zemalja ne moe se ni priblino mjeriti s profitom koji
ostvaruju te korporacije.
Multinacionalne korporacije, meutim, utjeu i ire svoju mo na sve drave. Nijedna ne
moe izbjei "globalno traenje". Investicijske odluke korporacija donose se na globalnoj
razini, prenosei kapital ili resurse iz jedne zemlje u drugu, utjeui na (ne)zaposlenost
milijuna ljudi i stupanj ekonomske aktivnosti u pojedinim dravama (DRAGIEVI,
1996.).
Prema mnogima, svijet i svjetsko drutvo postali su "mnotvo bez jedinstva" (BECK
prema ALBROWU, cit.u MILARDOVI, 1999.), gdje svatko gleda svoje interese,
nastoji to vie zaraditi i nadmaiti konkurenciju.

Globalizacija je proces koji je zapoeo i koji se vie ne moe zaustaviti. Prije svega tu je
sve vea interakcija meu sudionicima meunarodne trgovine, globalno umreavanje
financijskih trita i ve spomenuta rastua mo multinacionalnih korporacija. Oevidci
smo i stalnog informacijskog i komunikacijskog razvoja, razvoja globalne kulture i
policentrinosti svjetske politike. danas se globalizacija doivljava kao svijet bez granica.
Sve to se stvara poinje se odraavati globalno. Tako danas postoje globalni proizvodi,
moda, potroai pa i graani. Globalizacija se, dakle, moe ak shvatiti kao jedna etapa
razvoja civilizacije.

Aspekti globalizacije
Brojni su i raznovrsni aspekti globalizacije, a odraavaju se na svim poljima ivota i
djelovanja suvremenog ovjeka. Prvi i jedan od najvanijih aspekata globalizacije jest
ekonomski aspekt. Globalne tvrtke utjeu na tijek svjetskih gospodarskih procesa i
mnoge od njih, iz sasvim jednostavnog razloga da obavljaju svoj posao i stjeu dobit,
integriraju planet.
Multinacionalne tvrtke ukljuuju u svoje poslovanje milijune ljudi irom svijeta koji su
meusobno povezani usprkos velikim udaljenostima. One nadziru planetarne resurse,
kapital i tehnologiju. Na taj se nain iri gospodarstvo bez granica i posluje se kao da
nema gospodarskih i politikih barijera. (Sl. 1).

Slika 1
Simboliki prikaz globalizacije koja puta korijenje u svim dijelovima svijeta
Fig. 1. Symbolic illustration of globalization spreading roots in all parts of the world
Izvor: www.staffs.ac.uk/.../environment

Drugi, ali ne manje vaan je politiko-pravni aspekt globalizacije. Politikopravni

aspekt odnosi se na naruenu dravnu suverenost nastalu ukljuivanjem u meunarodne
ugovore, zajednice i organizacije. Stvara se sustav globalnog upravljanja koje ograniava
dosadanju mo drave pri emu nastaje temelj za stvaranje nove, nadnacionalne drave.
Slabljenje dravne vlasti posebno se uoava u podruju financija (DUJIN, 1998.).
Internacionalizacija i regionalizacija takoer postaju, uz globalizaciju, izazovi dananjim
dravama (TUREK, 1999.). Stvaraju se nove meunarodne i regionalne udruge preko
kojih se mogu vriti pritisci na vlade drava, ali i uspostavljaju veze s ljudima irom
svijeta.
Globalna politika postaje multikulturalna i multicivilizacijska (MILARDOVI, 1999.).
"Smanjivanjem" svijeta porasla je svijest o povezanosti i meuovisnosti njegovih
razliitih dijelova. Dolazi do naputanja starih i prihvaanja novih, irih identiteta
(NJAVRO, 1999.). Tako, jo razmjerno novi, europski identitet danas sve vie prestaje
biti neto neshvatljivo za francuskog ili panjolskog ribara, kao to je u 19. stoljeu
njemaki identitet prestao biti apstrakcija za bavarskog seljaka.
Vrlo su vidljive promjene procesa globalizacije i na podruju kulture. To se moe
ilustrirati injenicom da se danas velikom brzinom uvodi zajedniki svjetski jezik, ali to
nije, kao to su neki oekivali, esperanto, ve je to engleski jezik (MLINAR, 1990.).
Engleski se jezik na taj nain naao na drugom mjestu najrasprostranjenijih jezika koji se
govore (poslije kineskog). Neki smatraju da je s obzirom na tu injenicu, ali i
svakodnevno izumiranje nekoliko dijalekata i jezika na pomolu nov lingvistiki
poredak (TUREK, 1999.). Suvremeni ovjek svjedoi injenici da je i u kulturolokom
pogledu svijet sve vie zaokupljen pozapadnjaenjem i stvaranjem globalne kulture. Na
alost, na taj nain nestaju mnoge kulturalne posebnosti koje ivot na Zemlji ine
zanimljivim i jedinstvenim.

Pojam trine konkurencije

Trite predstavlja ukupnost odnosa ponude i tranje koje se na odreenom prostoru i u
odreeno vreme uspostavljaju povodom razmene roba i usluga. Ponuda i tranja nisu
izolovani fenomeni i na njih utie veoma veliki broj faktora. Takoe, ponuda utie na
tranju kao to i tranja sa svoje strane utie na ponudu. Delovanje ponude i tranje na

tritu se ispoljava kroz konkurenciju kao unutranju motornu snagu trita koja pokree
trini mehanizam.
Trina konkurencija posmatrana samo sa strane ponude se javlja kao suparnitvo izmeu
uesnika u ponudi robe sa ciljem svakog uesnika da trite svoje robe proiri na raun
drugih uesnika. Meutim, definicija konkurencije mora uzeti u obzir i drugu stranu
stranu tranje jer osobine i reakcije tranje takoe utiu na karakteristike konkurencije.
Definicija Konkurencija je takvo trite koje podrazumeva:

trinu utakmicu izmeu prodavaca iji je cilj da svoju robu prodaju po to boljim
uslovima i u to veem obimu;

trinu utakmicu izmeu kupaca koji se nadmeu u pritisku na cene kako bi doli
do eljene robe;

trinu utakmicu izmeu prodavaca i kupaca gde svaka strana nastoji da ostvari
to povoljnije uslove za sebe.

Prema tome, trina konkurencija se ne moe posmatrati kao fenomen usko povezan
samo sa ponudom na tritu. Konkurencija se javlja i izmeu preduzea jer sva preduzea
konkuriu za potroaki dohodak, ali i izmeu potroaa jer i oni nastoje da ostvare svoje
ciljeve kupovina dobara po to povoljnijim uslovima.

Trina stanja
Meu trinim uesnicima se na tritu mogu uspostaviti konkurentski odnosi razliite
prirode i sa razliitim uticajima na funkcionisanje privrede. Razliiti konkurentski odnosi
na razliite naine utiu na obrazovanje konkretne trine strukture odnosno obrazovanje
odreenih trinih stanja.
Konkurentski odnosi meu uesnicima na tritu zavise od brojnih faktora, ali su neki od
najvanijih ipak:

broj i veliina uesnika na tritu (kupaca i prodavaca),

snaga pojedinanih trinih uesnika,

homogenost odnosno heterogenost roba,

stepen elastinosti ponude i tranje,

postojanje odnosno nepostojanje barijera za ulazak odnosno izlazak iz grane itd.

Ekonomska nauka se sve do tridesetih godina XX veka bavila samo ekstremnim trinim
stanjima potpunom (slobodnom, neogranienom, perfektnom) konkurencijom i
potpunim monopolom. Na taj nain se morfologija trita posmatrala vrlo
pojednostavljeno, a kompleksnost i raznolikost sistema odnosa koji su se u praksi
pojavljivali na tritu su zanemarivani.
Tek je nemaki ekonomista Hajnrih taklberg izvrio tipologiju trita koja je i danas
opteprihvaena. taklberg je tipologiju izvrio uzimajui u obzir kriterijum broja
uesnika koji se javljaju kako na strani tranje tako i na strani ponude. Po njemu, u
zavisnosti od broja prodavaca i kupaca na tritu moe se doi do devet razliitih trinih
stanja koja su prikazana u narednoj tabeli:

Tabela 1: Tipologija trinih stanja

I drugi ekonomisti pored taklberga su takoe davali svoj doprinos formulisanju

tipologije trita. Pol Semjuelson je, na primer, polazei od kriterijuma snage uticaja

10

prodavaca odnosno kupaca, kao i od kriterijuma diferenciranosti proizvoda definisao tri

razliita trina stanja:
1. savrena konkurencija postoji veliki broj proizvoaa koji proizvode identian
proizvod pri emu nijedan od njih nije u stanju da vri bilo kakvu kontrolu nad
cenom;
2. nesavrena konkurencija javlja se u tri razliita oblika zavisno od broja
proizvoaa koji meusobno konkuriu i od stepena diferenciranosti proizvoda;
delimina kontrola cena je mogua;
3. potpuni monopol jedan proizvoa koji nudi proizvod bez bliskih supstituta i
koji u potpunosti kontrolie cenu.

Savremene uslove karakteriu trina stanja koja su izmeu dva osnovna potpune
konkurencije i potpunog monopola. To su razliiti oblici nesavrene odnosno ograniene
konkurencije koji su najblii realnom privrednom ivotu jer ni u jednoj privredi ne
postoje potpuna konkurencija ili potpuni monopol u sasvim istom obliku. Da bi se
razumela trina stanja karakteristina za realne privrede potrebno je, ipak, razmotriti
osnovne karakteristike potpune konkurencije i monopola.

Potpuna konkurencija
Potpuna, apsolutna ili savrena konkurencija predstavlja teoretsku kategoriju ije je
osobine neophodno analizirati kako bi se stekao uvid u logiku delovanja trinog
mehanizma. Takoe, kroz poreenje trinih stanja koja su zastupljena u savremenim
trinim privredama sa trinim stanjem koje bi postojalo na tritu potpune konkurencije
moe se doi do znaajnih saznanja o principima funkcionisanja modernih ekonomskih
sistema.
Potpuna konkurencija predstavlja trino stanje sa sledeim karakteristikama:

11

1. atomiziranost ponude i tranje postoji veliki broj prodavaca i kupaca, njihova

pojedinana mo je zanemarljiva, cena se slobodno formira pod uticajem ponude i
tranje i nijedan od trinih uesnika nije u stanju da samostalno utie na cenu;
2. homogenost robe ova pretpostavka podrazumeva da svi proizvoai proizvode
homogene odnosno identine proizvode, to jest proizvode istog kvaliteta i istih
karakteristika; zbog toga je supstitutivnost izmeu proizvoda razliitih
proizvoaa odnosno prodavaca velika i kupcima je sasvim svejedno iji e
proizvod kupiti dok god je njegova cena na nivou ravnotene cene (cena koja se
formira iskljuivo pod uticajem odnosa ponude i tranje); prodavci nisu u
mogunosti da, recimo, preko podizanja kvaliteta svojih proizvoda postignu cenu
koja bi bila via od ravnotene trine cene;
3. ni meu prodavcima ni meu kupcima nema udruivanja ni dogovaranja svaki
od njih potpuno samostalno nastupa na tritu; kupovna mo kupaca je priblino
jednaka; trina snaga svih prodavaca je takoe priblino jednaka;
4. slobodno kretanje kapitala, rada i robe nema nikakvih ekonomskih,
administrativnih ili prirodnih barijera za proirivanje, suavanje ili odustajanje od
proizvodnje kada se za tako neto ukae potreba; nema dravne intervencije i sve
je preputeno iskljuivo delovanju trinog mehanizma;
5. potpuna informisanost svih uesnika na tritu svi kupci i svi prodavci su u
svakom trenutku u potpunosti upoznati sa situacijom na tritu; nema ni kupaca ni
prodavaca koji bi mogli da se nau u posedu bilo kakvih ekskluzivnih informacija
koje bi mogle da ogranie konkurenciju.

Ve je naglaeno da u toku istorije nikada nisu bili uspostavljeni odnosi iste potpune
konkurencije. ak i u periodu liberalnog kapitalizma je bilo netrinih uticaja koji su
suzbijali konkurenciju (dogovaranje, uticaj drave, ograniene informacije itd.).

12

Monopolsko trite
Odreeno preduzee je monopolista ako je jedini proizvoa (ponua) odreenog
proizvoda ili usluge na odreenom tritu i ako taj proizvod nema bliskih supstituta,
odnosno ako potroai nemaju alternativu i moraju da kupuju kod monopoliste. Na tritu
moe, meutim, postojati i monopolista sa strane tranje to bi bilo preduzee koje je, iz
razliitih razloga, jedini kupac odreenog proizvoda to ga ini sposobnim da utie na
uslove pod kojim taj proizvod kupuje. Trite na kome postoji monopol sa strane tranje
nazviva se monopson.
Potpuno monopolistiko trite odnosno monopolistika konkurencija predstavlja trino
stanje sa sledeim karakteristikama:
1. postoji samo jedan prodavac (ili kupac) odreenog proizvoda nepostojanje
alternative za kupce (ili prodavce) omoguava monopolisti da samostalno
odreuje cenu proizvoda, ali i druge uslove prodaje (ili kupovine); trina cena,
prema tome, nije rezultat odnosa ponude i tranje ve je rezultat interesa
monopoliste;
2. neelastinost tranje je potpuna kolika god da je cena tranja e biti ista;
3. mobilnost kapitala, rada i robe je ograniena ili potpuno onemoguena;
4. ne postoje bliski supstituti za proizvod kupci su prinueni da kupuju proizvod
monopolistikog preduzea;
5. barijere za ulazak na trite i izlazak sa trita su visoke ne postoji mogunost
da se pojave novi prodavci (ili novi kupci u sluaju monopsona).

U uslovima monopola onemogueno je delovanje osnovnih ekonomskih zakona (pre

svega zakona ponude i tranje) zbog toga to je prisutna velika koncentracija ponude
odnosno tranje u rukama monopoliste (ili monopsoniste). Postojanje ovakve imperfektne
konkurencije na razliite naine utie na neefikasnost ekonomskog sistema monopolista
nije zainteresovan da poveava efikasnost proizvodnje kako bi postigao vii profit jer je u
poziciji da vii profit ostvaruje poveanjem cene.

13

Koji su uzroci nastanka monopola u trinim privredama? Postoje dva osnovna uzroka:
1.

razliiti naini spreavanja potencijalnih rivala da uu na trite:

pravna ogranienja PTT sluba ima monopolistiku poziciju zato to je drava

donela odluke preko kojih je PTT-u obezbedila mnopol; takoe, nije retkost ni
pojava razliitih vrsta lokalnih monopola bilo time to drava daje povlastice i
pogodnosti nekoj firmi, bilo time to spreava druge firme da uu u neku granu;

patenti da bi podstakla inovativnost drava daje ekskluzivna proizvodna prava

za neki period vremena onome ko je osmislio odreeni proizvod; sve dok
patentno pravo postoji firma ima zatienu poziciju i predstavlja monopol;

kontrola nad oskudnim resursima ili inputima ukoliko neko dobro moe biti
proizvedeno jedino korienjem retkih inputa, kompanija koja ostvari kontrolu
nad izvorima tih inputa moe sebi obezbediti monopolsku poziciju;

2.

trokovna prednost nad potencijalnim rivalima ostvarena na razliite naine:

tehnika superiornost preduzee koje poseduje superiorniju tehnologiju od

konkurenata lake postaje monopolista i lake istiskuje sa trita konkurentska
preduzea;

ekonomija obima sposobnost velikih preduzea da integracijom proizvodnih

operacija povea produktivnost znatno iznad produktivnosti manje snanih
konkurenata.

Zbog pogubnog dejstva monopola drava se na razliite naine bori protiv njih,
zabranjuje ih i ograniava. Ona to ini donoenjem antimonopolskih zakona,
ograniavanjem dozvoljene veliine trinog uea, kontrolom vlasnitva,
ograniavanjem udruivanja preduzea, spreavanjem tetnih dogovora izmeu velikih
prodavaca i kupaca. Ipak, potreba za unapreivanjem antimonopolskog zakonodavstva i
prakse neprekidno je prisutna jer se sa razvojem trita neprekidno pojavljuju i novi
naini da se trina konkurencija naruava u korist jednih, a na tetu drugih trinih
uesnika.

14

Karakteristike savremenog trita

Savremeno trite je trite takozvane ograniene odnosno nepotpune konkurencije, kako
zbog pojave velikih transnacionalnih kompanija tako i zbog sve vee diferenciranosti
proizvoda, zbog potrebe za dravnom intervencijom u privredi itd. Osnovne osobine
savremenog trinog stanja kao meovitog oblika konkurencije koji je najblii realnim
privrednim okolnostima su:

postojanje veoma monih prodavaca i kupaca zbog ega je odreeni uticaj na cene
i uslove kupoprodaje mogu; ipak, cene se ne mogu u potpunosti kontrolisati;

postojanje jo uvek relativne homogenosti proizvoda i supstituta na veini

pojedinanih trita;

niska mobilnost faktora proizvodnje;

mogunost dogovaranja oko nivoa cena, podele trita, vrstom i kvalitetom

proizvoda, vremenom i mestom kupoprodaje;

ogranien broj prodavaca i kupaca u nekim delatnostima postojanje duopola

(dva prodavca), duopsola (dva kupca), bilateralnih monopola (dva kupca i dva
prodavca).

Literatura
1. Natek K. i Natek M., 2000: Drave svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb
2. Njavro uro: Gospodarstvo, socijalna politika i globalizacija, Mate, Zagreb,1999
3. Milardovi, A.: Metodologija politologije, Pan Liber, Osijek-Zagreb-Split, 1999

15