Professional Documents
Culture Documents
Koriscenje Solarnih Elektrana U Srbiji
Koriscenje Solarnih Elektrana U Srbiji
DR LJUBISAV STAMENI
DECEMBAR 2009.
ABSTRACT
Proseno sunevo zraenje u Srbiji je za oko 40% vee od evropskog proseka, ali i pored toga
korienje suneve energije za proizvodnju elektrine energije daleko zaostaje za zemljama
Evropske unije. Stvaranje uslova za razvoj i funkcionalnost odrivog trita fotonaponskih sistema
je od velikog znaaja za ekonomiju i ouvanje prirodne sredine u Srbiji, tako da su predloeni
sledei glavni ciljevi za implementiranje i razvoj solarnih fotonaponskih sistema u Srbiji:
Aktiviranje starih i izgradnja novih centara za praenje aktivnosti sunevog zraenja na celoj
teritoriji zemlje, s ciljem identifikacije povoljnih regiona za primenu fotonaponskih solarnih
ureaja;
Beograd
Zrenjanin
Kikinda
Vrac
Dolovo
Sombor
Pali
Vrbas
Novi Sad
uprija
Kruevac
Ni
Kurumlija
Pe
Pritina
Vranje
K. Palanka
Prizren
Loznica
Ivan Sedlo
Kraljevo
Kragujevac
Smederevska
Palanka
Smederevo
Negotin
Crni vrh
Zajear
Valjevo
Uika
Poega
Zlatibor
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
Srednje
godinje
Mesto
Ukupno
godinje
Mesec
1,40
1,30
1,00
1,00
1,30
1,35
1,30
1,45
1,45
1,55
1,65
1,75
2,15
1,85
1,85
1,70
1,85
1,50
1,50
1,45
1,60
1,50
2,20
2,15
2,05
2,00
2,05
2,15
2,10
2,35
2,35
2,35
2,55
2,60
3,00
2,95
2,90
2,70
2,80
2,45
2,30
2,25
2,50
2,40
3,35
3,45
3,55
3,35
3,40
3,35
3,45
3,45
3,20
3,50
3,50
3,45
3,60
3,70
3,70
3,65
3,80
3,50
3,05
3,05
3,35
3,35
4,85
4,90
5,10
4,40
4,80
4,85
5,00
4,80
4,65
5,00
4,90
5,00
5,05
4,85
5,25
5,15
5,20
4,80
4,35
4,30
4,95
4,80
6,00
6,05
6,40
6,00
5,85
5,95
6,15
5,90
5,80
6,10
5,95
6,10
5,85
5,95
6,30
6,15
6,20
5,90
5,30
5,06
5,90
5,85
6,45
6,35
6,55
6,40
6,20
6,30
6,25
6,15
6,20
6,15
6,05
6,35
6,05
6,15
6,60
6,40
6,45
6,65
5,75
5,85
6,20
6,10
6,75
6,55
6,85
6,55
6,55
6,15
6,35
6,40
6,35
6,65
6,45
6,70
6,55
6,75
6,95
6,50
6,90
7,20
6,15
6,30
6,60
6,45
6,00
5,90
5,95
6,85
6,00
5,65
5,85
5,70
5,75
6,10
5,90
6,15
6,10
6,15
6,30
6,35
6,30
6,55
5,60
5,65
6,05
5,90
4,65
4,45
4,45
4,60
4,55
4,20
4,30
4,35
4,40
5,15
5,10
5,35
5,30
4,90
5,10
5,25
5,10
4,85
4,30
4,35
4,65
4,85
3,05
2,95
3,00
3,00
3,00
2,80
2,85
2,95
2,90
3,40
3,30
3,45
3,50
3,65
3,35
3,45
3,40
3,15
2,80
2,75
3,05
3,30
1,60
1,45
1,50
1,55
1,55
1,35
1,40
1,45
1,45
1,80
1,80
1,85
2,00
2,25
1,90
1,85
2,00
1,70
1,45
1,50
1,65
1,70
1,15
1,05
1,05
1,00
1,05
1,40
1,15
1,20
1,20
1,30
1,35
1,50
1,75
1,60
1,60
1,50
1,65
1,35
1,20
1,20
1,35
1,30
1446,80
1419,45
1456,50
1424,75
1412,05
1387,35
1407,40
1406,85
1392,64
1495,40
1519,85
1531,40
1550,50
1546,25
1578,25
1543,40
1567,80
1512,25
1333,50
1332,26
1458,40
1447,85
3,96
3,89
3,99
3,90
3,87
3,80
3,80
3,85
3,82
4,10
4,10
4,20
4,25
4,24
4,32
4,23
4,30
4,14
3,65
3,65
4,00
3,97
1,45
1,35
1,40
1,50
1,45
2,25
2,05
2,15
2,25
2,25
3,40
3,25
3,15
3,25
3,10
4,80
4,85
4,65
4,80
4,40
5,70
6,05
5,70
6,05
5,35
6,30
6,60
6,05
6,45
5,95
6,50
6,95
6,50
6,95
6,35
5,95
6,25
5,85
6,30
5,75
4,75
4,75
4,85
4,95
4,45
3,15
2,90
3,10
2,95
2,95
1,65
1,45
1,60
1,50
1,50
1,10
1,20
1,15
1,30
1,20
1432,75
1453,35
1393,10
1498,05
1362,60
3,93
3,98
3,82
4,02
3,73
1,45
1,35
1,50
2,30
2,15
2,30
3,35
3,15
3,10
4,95
4,40
4,35
6,00
5,20
5,10
6,30
5,40
5,65
6,55
5,70
5,90
5,95
5,10
5,35
4,85
4,00
4,30
3,20
2,25
2,75
1,70
1,45
1,60
1,20
1,10
1,30
1418,80
1266,35
1316,40
3,89
3,47
3,61
Svi ovi podaci jasno pokazuju da Srbija raspolae resursima energije sunevog zraenja
znatno iznad evropskog proseka uz izuzetno povoljan sezonski raspored i da je njeno efikasno
i dugorono korienje neophodno osmisliti u najskorijem vremenskom periodu,
KORIENJE SOLARNE FOTONAPONSKE ENERGIJE U SRBIJI
bi se dobili eljeni napon, odnosno struja. Solarne elije su laminirane izmeu dva zatitna sloja. S
jedne strane je specijalno kaljeno staklo sa niskim sadrajem gvoa, a sa druge zatitni plastini
materijal Tedlar ili jo jedan sloj stakla (slika 2). U tipinom solarnom modulu solarne elije su
integrisane i laminirane pomou laminirajue plastike (EVA). Tako laminiran FN modul je zatien
od neeljenih uticaja sredine, a u cilju produenja radnog veka. Tipini garantni rok proizvoaa na
FN module je 25 godina. FN paneli sadre jedan ili vie modula koji se mogu koristiti pojedinano
ili u grupama u cilju f ormiranja modularnih sistema , zajedno sa potpornim strukturama i drugim
neophodnim komponentama. S istemi se mogu fiksirati u odreenom poloaju prema Suncu, ili se
mehanikim putem mogu kontinualno prilagoavati pravcu sunevih zraka ( pokretni pratei
sistemi ).
Slika 2. Struktura i izgled fotonaponskog modula (1. Ram; 2. Razvodna kutija; 3. Nalepnica sa
karakteristikama modula; 4. EVA; 5. Solarne elije; 6. Staklo; 7. Bas provodnik; 8. Tedlar)
Najnoviju generaciju FN solarnih modula ine tzv. tankoslojne FN elije i paneli kod kojih je
debljina fotonaponskog materijala ili sloja oko 2m (mikrometra ili mikrona). To je skoro 100 puta
manje od klasinih FN elija izraenih od kristalnog silicijuma. Ova redukcija u koliini korienog
poluprovodnikog materijala smanjuje cenu po jedinici povrine, cenu po generisanoj snazi
( izraenu u W ), kao i cenu po instaliranim kWh, a poveava energetsku isplativost. Meutim,
ukupna cena (balans svih trokova) FN sistema je jo uvek neto vea za tankoslojne FN module
zbog dodatne cene nosee strukture neophodne za instalaciju ovih modula, a u manjoj meri zbog
trokova vezanih za invertore ili povezivanja sa distributivnom mreom. Takoe, rad i odravanje je
skuplje zbog vee povrine koju pokrivaju u odnosu na klasine FN module, tako da je ove dodatne
trokove neophodno kompenzovati prednostima koje proistiu iz utede materijala. U poslednjih
nekoliko godina cena koja je uslovljena veom povrinom modula konstantno pada usled
optimizacije podstruktura, vee efikasnosti modula, kao i boljeg kvaliteta elektro-povezivanja. U
periodu od 2005. do 2007. godine ukupna cena tankoslojnih FN modula je pala za 60%, a taj trend
se oekuje i u budue.
KOMPONENTE FN SISTEMA
Standardne komponente fotonaponskih sistema su FN moduli, kontroleri i regulatori punjenja
baterija , akumulatori ili baterije, kablovi i montani sistemi , kao i pretvarai jednosmerne u
naizmeninu struju invertori ( autonomni i mreni ). Jednosmerna struja proizvedena u solarnoj
eliji ili modulu se putem kabla odvodi do kontrolera. Osnovna funkcija kontrolera je da sprei
prekomerno punjenje akumulatora, ali ima i neke druge uloge u zavisnosti od specifinih primena.
Ukoliko akumulator nije potpuno napunjen, struja moe slobodno da ide ka akumulatoru, gde se
energija skladiti za kasniju upotrebu. Ukoliko sistem treba da pokree ureaje koji rade na
naizmeninu struju, deo FN sistema e biti i invertori koji pretvaraju jednosmernu u naizmeninu
KORIENJE SOLARNE FOTONAPONSKE ENERGIJE U SRBIJI
PRIMENE FN SISTEMA
Fotonaponski sistemi su veoma raznovrsni: mogu biti manji od novia i vei od fudbalskog
igralita i mogu da obezbeuju energiju za bilo koji ureaj, od asovnika do itavih naselja (slika
4). Uz jednostavnost rukovanja ovi faktori ih ine posebno privlanim za irok spektar primena.
Nedavni porast proizvodnje FN elija uz niske cene otvorio je veliki broj novih trita uz veliki
broj razliitih primena. Primene kao to su osvetljavanje, telekomunikacije, hlaenje, pumpanje
vode, kao i obezbeivanje elektrine energije za itava naselja, naroito u udaljenim oblastima,
pokazale su se kao konkurentne i profitabilne u odnosu na ve postojee tehnologije. Uz to,pojavila
se relativno nova primena ovih sistema sa izuzetno velikim potencijalom fasadni f otonaponski
sistemi (FFNS, ili eng. BIPV - building integrated photovoltaics).
KORIENJE SOLARNE FOTONAPONSKE ENERGIJE U SRBIJI
Slika 7. Regionalna distribucija FN trita u 2008. godini (levo) i distribucija trita u Evropi (desno)
na kraju 2008. godine [3].
KORIENJE SOLARNE FOTONAPONSKE ENERGIJE U SRBIJI
10
Nemaka prua ilustrativni primer usvajanjem dalekosenog zakona ( eng. feed intarrif ) o dravnim stimulansima OIE po kome se poevi od 1. januara 2000. godine
vlasnicima umreenih FN sistema isplauje nadoknada od 0.51 (u poetku 99 pfeninga) po
svakom kilovat-asu generisane energije, u periodu od 20-25 godina. Svake godine, cena
nadokanade postepeno e se smanjivati sve dok ukupni kapaciteti ne dostignu vrednost od
1000MW (ova vrednost je poveana sa 350MW sredinom 2002. godine). Pokazalo se da je
ovakav pristup imao snaan podsticaj za poveanje broja instaliranih FN sistema irom
zemlje.
Cilj Evropske unije je bio da do 2010. godine ukupni kapacitet instaliranih FN sistema
dostigne 3GW, ali je taj cilj dostignut ve 2006. godine tako da su ukupni kapaciteti na kraju
2008. godine iznosili 9,5GW, to je preko tri puta vie nego to je planirano. Iako je EPIA
(Eureopan Photovoltaic Industry Association) predvidela da bi se ovaj cilj mogao ostvariti pod
uslovom da se cene modula smanje ispod 2/W, to bi uslovilo da cene kompletnih FN
sistema budu izmeu 2,75 i 3/W.
Od 1995. godine amerika industrija FN sistema pokazuje godinji rast od 30%, a ukupni
instalirani kapaciteti dostiu 350MW. Vaan podsticaj za FN trite uinjen je 1997. godine
kada je tadanji predsednik Klinton objavio Inicijativu za milion solarnih krovova iji je cilj
smanjenje upotrebe fosilnih goriva instaliranjem jednog miliona solarnih sistema do 2010.god.
Velike multinacionalne kompanije organizuju posebne poslovne ogranke za solarne FN
sisteme (BP, Shell, etc.). S druge strane, grupe koje se bore za ouvanje prirodne sredine, kao
to je Greenpeace, aktivno promoviu primenu FN sistema u cilju poveanja potranje i
smanjenja cena.
Trenutno cene FN modula iznose oko 2,5 3,5/W, a kompletni sistemi se instaliraju
po ceni od 4-6/W, u zavisnosti od tipa i veliine sistema [4]. Uz tipinu godinju proizvedenu
snagu izmeu 750 kWh i 1500 kWh po instaliranom kW, dobija se cena solarne struje od 20
do 40 /kWh ( eurocenti po kilovat-asu ). Konstantan porast proizvodnih kapaciteta uz
stalan napredak istaivanja i razvoja omoguuje pouzdano predvianje cene nie od 2/W u
2010. godini. Oekuje se da cena najjeftinijih FN sistema koji se sastoje of tankoslojnih FN
modula ( a-Si, CdTe ili CIGS tehnologija ) iznosi oko l,7/W, to bi znailo da je cena
fotonaponski generisane struje manja od 10 /kWh. Time bi se cena struje dobijene iz FN
instalacija izjednaila ili pala ispod cena elektrine energije koja se dobija iz tradicionalnih
elektrana.
11
Slika 8. Ukupni Evropski FN kapaciteti povezani sa distributivnom mreom na kraju 2008. godine,
u poreenju sa stanjem u 2001. godini
12
pored otvaranja velikog broja radnih mesta, ima i druge pozitivne uticaje na ekonomiju.Prvo,
poveanjem FN instalacija smanjuje se zavisnost EU od uvoza energenata. Konkretno,
procenjuje se da je poveanje cene sirove nafte za $10/barelu, sa $50/barelu na $60 po
barelu, smanjilo BND (bruto nacionalni dohodak) u EU za 41,9 miliona evra od 2005. do 2007.
godine [6]. Oigledno je da bi nova poveanja cena pogorala trenutnu situaciju, a neki
ekonomski analitiari tvrde da je ekonomska kriza 2008-2009. godine prouzrokovana brzim
poveanjem cene sirove nafte od 2003. godine kulminirajui u julu 2008. godine [7]. Drugo,
elektrina energija iz FN sistema se obino proizvodi u periodima najvee potranje to u
ekonomskoj terminologiji odgovara periodima kada je cena elektrine energije najvea. S
druge strane, FN proizvodnja elektrine energije je najbolja u uslovima ekstremno visokih
temperatura kada je, na primer, efikasnost hidroelektrana smanjena usled smanjenog dotoka
vode. U toku ekstremno toplih vremenskih uslova u julu 2006. godine, cene na evropskoj berzi
elektrine energije, European Electricity Exchange (EEX), bile su vee od cene ubrizgavanja
(feed-in tarife) u Nemakoj.
Konstantno poveanje proizvodnih kapaciteta solarnih FN elija i modula ima veoma
vanu ulogu u odnosu na veliko trite koje za ove proizvode postoji u ruralnim krajevima
Azije, Afrike i June Amerike, gde jo uvek oko 2 milijarde ljudi nema pristup elektrinoj
energiji. Od stratekog je znaaja za Evropu da osvoji i zadri ovo trite, kako zbog
mogunosti otvaranja novih radnih mesta, tako i da zadri vodeu poziciju u svetu u ovoj
industriji.
Plan da evropski instalacioni kapaciteti do kraja 2010. godine dostignu 3GW elektrine
energije proizvedene FN tehnologijom prevazien je jo 2006. godine. Slian rast je zadran i
u periodu od 2001. do 2008. god, a oekuje se da do 2010. neto udeo FN elektrine energije
u evropskoj proizvodnji elektrine energije iznosi 0.5%. Impresivan rast i odrivost ovog
trenda zahteva pouzdane i stabilne politike uslove kako bi se omoguile i osigurale
profitabilne investicije uloene u FN tehnologiju. Na slici 9. predstavljen je oekivani razvoj FN
trita (pod regulativnom inicijativom) do 2013. godine [8].
13
U toku 21-og veka Srbija e morati da primeni mudru energetsku strategiju koja e
obuhvatati nekoliko inovativnih mera efikasnog korienja energije, brz porast obnovljivih
energetskih kapaciteta i korienje fosilnih goriva uz pridravanje visokih ekolokih normi u
cilju ouvanja prirodne sredine i klimatskih uslova. Uprkos velikog dugoronog potencijala,
fotonaponska tehnologija e u poetku igrati sporednu ulogu, ali e njen doprinos konstantno
rasti, kako u urbanim tako i najudaljenijim mestima u Srbiji. Instalacioni potencijali za FN
sisteme do 2012. godine iznose oko 20MW. Planovi i strategija za razvoj evropske FN
tehnologije trebalo bi da budu putokaz domaoj naunoj i politikoj javnosti koje sve
aktivnosti u istraivakom , tehnolokom, korisnikom i politikom domenu treba da
preduzme u cilju to breg i efikasnijeg integrisanja u evropske programe. S druge strane, zbog
nedovoljne energetske efikasnosti u Srbiji, izuzetno nepovoljne ekonomske situacije te
nestabilnih cena fosilnih goriva, ali i estih poveanja cena elektrine energije, trebalo bi to
pre poeti sa primenom FN tehnologije uz stvaranje odgovarajue strategije razvoja u skladu
sa evropskim planovima, naravno koliko to trenutne ekonomske mogunosti dozvoljavaju.
14
industrija zahteva pogodne i stabilne politike uslove u Srbiji za konstantan i odriv razvoj.
Brze ili nagle promene u uslovima i iznosima subvencija te politikim stavovima mogu da
dovedu u pitanje pozitivan razvojni trend. Uzimajui u obzir dananji znaaj FN tehnologija,
njihove dugorone potencijale i vreme potrebno da se ovakve tehnologije razviju, razvoj i
primene ovih tehnologija potpuno opravdavaju i ohrabruju dravnu podrku i subvencije.
Dodajmo pri tome da FN industrija moe znatno da doprinese privredi zemlje otvaranjem
novih radnih mesta, kao i razvoju malih i srednjih preduzea.
15
PREPORUKE
Poto je Srbija u grupi zemalja ija potronja energije, naroito elektrine, nije previe
racionalna, potrebno je poveati interesovanje za obnovljive izvore energije ( OIE ) i omoguiti
edukovanje stanovnitva o znaaju i prednostima energetske efikasnosti i korienju solarne
energije. Posebno treba naglasiti ekonomski aspekt, ali i uticaj na ouvanje prirodne sredine.
Programi ovog tipa mogli bi biti organizovani i koordinisani na nacionalnom nivou, ali i od
strane relevantnih naunih institucija, kao i od strane neprofitnih i drugih organizacija.
Energetska politika Srbije promovisana u Zakonu o energetici iz 2004. godine, ima za cilj
da se u savremenim okolnostima i u skladu sa politikom pribliavanja Evropskoj uniji
uspostave kvalitativno novi uslovi rada, poslovanja i razvoja proizvodnih energetskih sektora
i sektora potronje. U skladu s tim je 2005. godine usvojena Strategija dugoronog razvoja
energetike Srbije do 2015. godine , a 2007. godine i Program ostvarenja strategije do 2012.
godine, gde su postavljeni strateki ciljevi koji e vaiti u periodu do 2030. godine. Vaan
napredak predstavlja usvajanje uredbe o merama podsticaja za proizvodnju elektrine
energije korienjem OIE [ 13 ], koja se primenjuje od 1. januara 2010. godine do 31. decembra
2012. godine, a kojom se propisuju mere podsticaja za proizvodnju elektrine energije
korienjem obnovljivih izvora energije i za otkup te energije, odnosno cene ubrizgavanja
(feed-in tarife). Na osnovu ove uredbe otkupna cena za FN solarnu energiju iznosi 23 /kWh,
na 12 godina. Poreenja radi, najvia zakonski garantovana otkupna cena ubrizgavanja u
Evropi iznosi 54 /kWh u Nemakoj, a okolne zemlje ili nemaju odgovarajuu zakonsku
regulativu (kao Rumunija i Bugarska), ili imaju znatno niu otkupnu cenu (kao Maarska, 10
/kWh). Od zemalja bive Jugoslavije, cena u Sloveniji iznosi 37 /kWh, a u Hrvatskoj 46
/kWh. Do 2004. godine FN trite u Sloveniji je bilo veoma slabo razvijeno, meutim od
2005. godine konstantno raste u iznosu od 100% godinje, a odriv rast se oekuje do kraja
2010. godine, kada se oekuje sporiji rast zbog saturacije relativno malog trita. Nadamo se
da e se slina situacija ponoviti i u Srbiji poevi od 2012. godine, s obzirom da e otkupna
cena do tog perioda biti na nivou slovenake do 2004. godine. S obzirom na intenzivne
ekonomske, trgovinske i politike veze sa Slovenijom, trebalo bi iskoristiti slovenako
iskustvo za to bri razvoj FN trita u Srbiji.
Sledei korak bi trebalo da bude donoenje zakona o racionalnoj potronji energije, kao i
dopune i izmene zakona o energetici kako bi se prilagodio evropskim zahtevima i
standardima, kao i standardima na koje se Srbija obavezala potpisujui Ugovor o energetskoj
zajednici zemalja Evrope. Ovde treba pomenuti i izradu i dostavljanje planova za
implementaciju Direktive Evropske Komisije iz 2001. i 2007. godine o poveanju korienja
OIE. U sklopu ovih aktivnosti mogao bi da se formira fond za energetsku efikasnost koji bi
pomogao racionalnijem korienju svih vidova energije, a naroito elektrine.
16
17
LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Turco, R.P. (2002) Earth under siege: from air pollution to global change. (2nd ed)
Oxford University Press. (ISBN 0195142748);
Studija energetskog potencijala Srbije za korienje sunevog zraenja i energije vetra,
NPPE, Evidencioni br. EE704-1052A, Ministarstvo nauke i zatite ivotne sredine,
Beograd, 2004;
European Photovoltaic Industry Association (EPIA); 2008 Annual report
http://www.epia.org/publications/epia-publications.html;
Solarbuzz Consultancy Reports, http://www.solarbuzz.com/Moduleprices.htm;
PV Status Report 2009. (Research, Solar Cell Production Market Implementation of
Photovoltaics) , European Commission, Joint Research Center, Institute for Energy,
2009;
Grupa autora, Liber Perpetuum, Knjiga o potencijalima obnovljivih izvora energije u
Srbiji i Crnoj Gori, OSCE Mission to Serbia and Montenegro, 2004;
Greenpeace International, European Renewable Energy Council (EREC), 2008, ISBN
9789073361898;
European Photovoltaic Industry Association (EPIA); Global Market Outlook until 2013.
http://www.epia.org/publications/epia-publications.html;
European Commission, DG ECFIN; REP-EN-51952;
International Energy Agency, Oil Market Report, 2008;
PV Technology Platform; http://www.eupvplatform.org;
PV Technology Platform Strategic Research Agenda for Photovoltaic Solar Energy
Conversion Technology, June 2007. Luxembourg: Office for Official Publications of the
European Communities. ISBN 978-92-79-05523-2;
Uredba o merama podsticaja za proizvodnju elektrine energije korienjem obnovljivih
izvora energije i kombinovanom proizvodnjom elektrine i toplotne energije, Slubeni
Glasnik RS, 84/04, na osnovu lana 123 taka 3. Ustava Republike Srbije, a u vezi sa
Zakonom o Energetici.
18