PREDDIPLOMSKI PROGRAM PRVOG STUPNJA

Program: Marketing, drutveni mediji i odnosi s javnou

Predmet: Interno komuniciranje

Pismeni zadatak I/2

Uloga internog komuniciranja

SADRAJ:

1.

UVOD.................................................................................................................................1

2.

ULOGA, SADRAJ I SVRHA INTERNOG KOMUNICIRANJA..............................2

3.

POLOAJ INTERNOG KOMUNICIRANJA...............................................................3

4.

ZAKLJUAK....................................................................................................................4

5.

LITERATURA...................................................................................................................6

1. UVOD
U ovom zadatku opredijeliti emo glavnu ulogu, sadraje i svrhu internog komuniciranja.
Nakon to definiramo zadano na prijemjerima emo objasniti vanost internog
komuniciranja, te prednosti i nedostatke pojedinih poloaja unutar sva poduzea: TATA grupa
d.o.o. u kojoj sam trenutno zaposlena i vee banke u kojoj sam prethodno bila zaposlena.

2. ULOGA, SADRAJ I SVRHA INTERNOG KOMUNICIRANJA

Interno komuniciranje moe se definirati kroz razne oblike definicija, meutim po mome
miljenju najpotpunija je definicija koju je dao Lewis 1987. godine Komunikacija je
1

razmjena poruka koje proizlaze iz razmjene miljenja izmeu poiljatelja i primatelja.

Komuniciranje u organizaciji je razmjena tih poruka, ideja i stajalita u strukturi organizacije
meu menaderima, zaposlenicima i svima koji s njima povezani, koji upotrebljavaju
suvremene komunikacijske tehnologije i medije za prijenos informacija. Izmjena poruka je
dvosmjerni proces izmeu poiljatelja i primatelja tako da meusobni odnosi meu
pojedincima, njihova stajalita i osjeaji, poboljavaju ili oteavaju razumijevanje.
Komuniciranje u organizaciji je uspjeno ako poiljatelj poruke i primatelj iste dotiu visoki
stupanj razumijevanja prenesene poruke. ( u Skoko, 2006, str. 260). U ovoj definiciji jasno je
definirana uloga internog komuniciranja, a to je razmjena informacija. Svrha komuniciranja je
postii dvosmjerni proces razmjene informacija kako bi svi bili upoznati sa time to rade i
zato to rade.

3. POLOAJ INTERNOG KOMUNICIRANJA

Poloaj internog komuniciranja u tvrtki u kojoj sam bila prethodno zaposlena bio je definiran
po sektorima poslovanja. Tvrtka je imala intranet putem kojeg su bile dostupne sve
informacije vezane za radno mjesto zaposlenika. Eventualne nedoumice oko sadraja
dobivenog putem intraneta ili e-maila rjeavali smo na tjednim sastancima, meutim
zaposlenici nisu imali nikakvog utjecaja na definiranje ili promjenu istih. Nepovezanost
2

izmeu sektora i nedostatak interne komunikacije ujedno su i stvarali nedoumice, a

povezanou sektora zaposlenici bi kvalitetnije obavljali svoj posao. Pozitivnije, sudionik
interne komunikacije imati e vie koristi od od jaih veza sa marketingom. Zaposlenike
zanimaju rezultati kampanje i u novim ili obnovljenim ugovorima- njihova egzistencija ovisi
o njima. (u Smith i Mounter, 2008, str. 53).
Sektor upravljanja ljudskim resursima bavio se iskljuivo evidencijom radnog vremena,
zakonskim obvezama i pravima radnika meutim u tom sektoru odvija se razmjena
informacija. Odjel ljudskih resursa moe se promatrati kao glasnogovornik menadmenta
(u Smith i Mounter, 2008, str. 52) ovaj sektor potvruje svoju definiciju iz razloga to sve
odluke donose temeljem razmjena informacija sa ostalim sektorima.
Poloaj internog komuniciranja u poduzeu u kojem sam sada zaposlena jasno je definiran,
ten a njega moemo primjeniti definiciju: U idealnom svijetu interna komunikacija trebala bi
biti kljuna odgovornost za izvrnog direktora bilo koje organizacije bez obzira na njenu
veliinu.(u Smith i Mounter, 2008, str. 48). Kao odgovorna osoba poduzea, zaduena sam
za samo zaposlenje kadra, edukaciju, praenje promjena zakona, te davanje informacija
zaposlenicima. Interna komunikacija odvija se osobno, putem e-maila, telefonskih poziva,
putem tjednih sastanaka i objavom podataka na Coludu gdje imamo pohranjene sve upute na
jednom mjestu. U cijelom poslovanju o svakoj novoj informaciji obavjetavam zaposlenike
osobno, te paralelno sa time potvrdim iste u e-mailu, te objavim podatak na intranetu. Pri
samom razgovoru sa zaposlenikom uvjerim se sa li je informacija shvaena i ujedno i
prihvaena te ukoliko ima ikakvih pitanja zaposlenici ih postave. Na svakom tjednom
sastanku podsjetim kolektiv o vanosti razmjene informacija i injenici da je tim uvijek
pametniji od pojedinca, meutim povezivanje zaposlenika u kolektiv moe otvoriti prostor
za prebacivanje krivnje Jednom kada je netko odgovoran za odreenu funkciju, moe biti
lako za ostale funkcije u organizaciji da operu ruke od bilo koje ukljuenosti. (u Smith i
Mounter, 2008, str. 49).

4. ZAKLJUAK
Interno komuniciranje glavni je pokreta svake organizacije. U svom dosadanjem stau
primjetila sam ukoliko informacije ne kolaju dvosmjerno posao e biti napravljen samo
polovino. Interno komuniciranje je kao ponuda i potranja- ukoliko samo dajemo
informacije bez primanja povratne informacije na iste kako emo znati da li je informacija
ispravna? Povratna informacija dati e nam odgovor da li smo uspjeli u naumu ili nismo bilo
da se radi o uputstvima, poslovanju ili zadovoljstvu naih zaposlenika.

5. LITERATURA
Skoko, Boo (2006) Prirunik za razumijevanje odnosa s javnou. Zagreb: Millenium
promocija
Smith, L. i P. Mounter (2008) Effective Internal Communication. London: Kogan Page