TP 22-100

VOJNO
VO STVO

JULI 1990

Komanda, Ministarstvo K o V
OGRANIENJE DISTRIBUIRANJA: Dozvoljeno za javno objavljivanje, Distribuiranje neogranieno

TP 22-100
31. JULA 1990

Po komandii Ministra KoV

CARL E. VUONO
General, KoV SAD
Komandant taba

Zvaninik:
THOMAS F. SIKORA
Brigadni general, KoV SAD
General opih poslova

DISTRIBUIRANJE:
Aktivna KoV, PKoV SAD i NG KoV: Moe se distribuirati u skladu sa Obrascem MKoV 12-11E
zahtjevima za TP 22-100, Vojno vostvo (Blok br. 0180)

Ured Vlade SAD za tampu: 1990-727-927/00219

*TP 22-100
Komanda
Ministarstvo kopnene vojske
Washington, DC, 31.jula 1990.

Terenski prirunik
Br. 22-100

VOJNO VOSTVO
Predgovor
Obuena i spremna KoV kao svoj temelj ima kompetentne i pouzdane voe. Mi razvijamo
takve voe kroz dinamini proces koji poiva na tri jednako vana stuba: institucionalnoj
obuci, operativnim zaduenjima i samostalnom razvoju. Ovaj pristup je kreiran da prui
obrazovanje, obuku i iskustvo to omoguava voama da razviju potrebne vjetine, znanje i
stavove.
TP 22-100, Vojno vostvo, je temeljni prirunik KoV o vostvu. On ima dvije svrhe: da prui
pregled doktrine vostva KoV, ukljuujui principe za primjenu teorije vostva na svim
organizacijskim razinama u cilju ispunjenja operativnih potreba i da definira vostvo potrebno da
se bude efikasno u miru i u ratu.
Iako se ovaj prirunik odnosi na sve voe KoV, njegovo temeljno usmjerenje je na oficirima na
nivou ete, oficirima-specijalistima i podoficirima, niim voama vojnika na nivou bataljonaeskadrona i nie. TP 22-100 ukljuuje strune vojne vrijednosti, kamen temeljac nae slube,
kojeg sve voe KoV moraju usvojiti u najranijim godinama njihovih karijera.
Voe KoV moraju nauiti da ispune oekivanja svih vojnika ukljuujui i oekivanja
ostalih voa. TP 22-100 navodi temeljna oekivanja:

Pokaite taktiku i tehniku sposobnost.

Znajte svoj posao. Vojnici oekuju od njihovih voa da budu taktiki i tehniki sposobni.
Vojnici ele da slijede one u ije se sposobnosti pouzdaju. Da bude pouzdan, voa prije
svega mora biti sposoban. Povjerenje je izmeu vojnika i njihovih voa bazirano na uvjerenju
da je voa sposoban.

Poduavajte podreene.
Tokom obuke, voe moraju initi vie od pukog izvoenja programa ili komandovanja izvrenja
operacija. Nae voe moraju odvojiti vrijeme za svoje podreene, da s njma podijele korist od
svog iskustva i znanja.

OGRANIENJE DISTRIBUIRANJA: Dozvoljeno za javno objavljivanje, distribuiranje neogranieno.

*Ova publikacija zamjenjuje TP 22-100 od 31. oktobra 1983.

Znajte sasluati.
Mi moramo sa jednakom panjom sasluati i nae nadreene i nae podreene. Kao voe mi
moemo pomoi da se razrijei bilo koji problem vojnika ili jedinice. Meutim, mi to moemo
initi samo ako nam je problem poznat. Mi to neemo znati ako ne sluamo.

Odnosite se prema vojnicima s dostojanstvom i potovanjem.

Voe moraju pokazati pravu brigu i suosjeaj za vojnike koje vode. Od najvee je vanosti
da voe obrate panju na lanove obitelji i ukljue ih u aktivnosti jedinice koliko je to mogue.
Zapamtite, potovanje je dvosmjerna ulica; a prema voi e biti pokazivana ista razina potovanja
koju on ili ona pokazuje za druge.

Naglasite temelj.
Voe moraju pokazati odlino znanje temeljnih vojnikih vjetina kao to su vjetine
gaanja, prva pomo i navigacija, kao i vjetina potrebnih za njihovu posebnu specijalnost,
te biti u mogunosti da svoje vojnike u tome poduavaju .

Dajte primjer.
Voe se ponaaju shodno najveim vrijednostima vojne profesije i njenih institucija. Oni meu
svojim vojnicima ohrabruju predanost istim vrijednostima. Voama je ast da su nesebino
posveeni svojoj slubi u osiguranju izvrenja misije. Oni su svjesni da se na njih uvijek gleda,
24 sata dnevno, i da svi njihovi postupci daju osobni i profesionalni primjer za podreene.

Postavite i provodite standarde.

Voe moraju poznavati i uvijek provoditi utvrene standarde KoV.Disciplinajemodanajtemeljniji
standard koji se mora odravati. Nai vojnici moraju odmah i efikasno vriti njihove dunosti
kao odgovor na komande, ili u odsustvu komandi poduzeti ispravnu akciju.

Temeljna m isija nae KoV je da sprijei rat i pobijedi u borbi. Ameriki narod oekuje da
e oficiriipodoficiri na svim razinama voditi, obuavati, motivirati i inspirirati njihove vojnike.
Nai vojnici i jedinice vre teke zadae, esto pod opasnim, stresnim okolnostima.

Predlaga ove publikacije je Komanda KOiD. Predloite promjene za unapreivanje ove publikacije na
Obrascu MKoV 2028 (Preporuene promjene publikacija i praznih obrazaca) i proslijedite komandantu,
Sredite za obuku kombiniranih rodova SAD i Fort Leavenworth,
ATTN: ATZL-SWA-DL, Fort Leavenworth, KS 66027-6900.

Ukoliko nije naznaeno drugaije, kada se spominje muki rod,

on oznaava i mukarce i ene.

Da postignu savrenost u ovim zadaama, voe moraju objasniti znaaj misije, razjasniti
prioritete i koncentrirati napore vojnika i jedinice da djeluju na efikasan i discipliniran nain. Dobro
voeni, ispravno uvjebani, motivirani i inspirirani vojnici izvrit e svaku misiju.
Voe u naoj KoV su pred izazovom. Oni moraju brinuti o potrebama vojnika; razviti ih u
jedinstvene timove; obuavati ih pod tekim, realistinim uvjetima do traenih standarda; procijeniti
njihov efekat; pomoi im u njihovom linom i profesionalnom razvoju i nagraditi ih za njihove
uspjehe. Da bi dorasli ovom izazovu, nae voe moraju biti kompetentne i pouzdane u svojoj
sposobnosti da vode. Takve voe e ostati od najvee vanosti za nau obuenu i spremnu KoV,
danasisutra.

Carl E. Vuono
General Kopnene vojske S A D
Naelnik taba

Ova publikacija sadri sljedei materijal zatien autorskim pravima:

Izvodi iz Dvadeseta Mainska od John J. Pullena.
Zatieno autorsko pravo 1957. od John. J. Pullena, tampano po odobrenju autora.
Reprodukcije iz Heroji KoV, Medalja asti i njeni dobitnici od Bruce Jacobsa, po
odobrenju W.W. Norton&Co, Autorsko pravo 1956. od Bruce Jacobsa. Zatita autorskog
prava obnovljena 1964. od strane Brucea Jacobsa
Iz Izviaki prirunik i druge opservacije od Paua Fussela. Autorsko pravo 1982. Paula
Fussela. tampano po odobrenju Oksfordske sveuiline tamparije.

iii

Sadraj

STRANA

Predgovor............................................................i
Uvod....................................................................vi
DIO PRVI, PRINCIPI VOSTVA
Poglavlje 1. Koncept vostva ..................................................... 0
Izazov bojnog polja.............................................. 1
Definicija vostva................................................. 1
Saetak................................................................2
Poglavlje 2.

Temelji doktrine vostva KoV...........................

Faktori vostva ..............................................
Principi vostva...................................................
Saetak...............................................................

3
3
5
8

DIO DRUGI, VOSTVO U AKCIJI

Poglavlje 3. Izgled bitke i voa...................................................9
Bitke u prolosti................................................... 9
Saetak................................................................21

iv

Poglavlje 4. ta voa mora biti...................................................

Ubjeenja, vrijednosti i norme .............................
Karakter ..............................................................
Etika profesionalne KoV.......................................
Etike odgovornosti..............................................
Proces donoenja etikih odluka..........................
Saetak................................................................

22
22
25
29
30
31
34

Poglavlje 5. ta voa mora znati..................................................

Znajte standarde..................................................
Znajte sebe samoga............................................
Znajte ljudsku narav ............................................
Znajte svoj posao.................................................
Znajte svoju jedinicu..........................................
Saetak................................................................

35
35
38
38
41
42
44

Poglavlje 6.

ta voa mora initi ..........................................

Davanje cilja........................................................
Davanje usmjerenja.............................................
Davanje motivacije...............................................
Saetak................................................................

Poglavlje 7.

Isplativost........................................................... 52
Rezultati efikasnog vostva............................... 52
Volja i pobjeda u bici .......................................... 54
Saetak................................................................ 54
DIO TREI,

45
46
46
49
51

VOSTVO U BICI

Poglavlje 8.

Stres u borbi...................................................... 55
Ljudska dimenzija ratovanja.................................55
Stres u bici.......................................................... 58
Zamor u bici........................................................ 58
Saetak................................................................ 59

Poglavlje 9.

Borbeno okruenje............................................ 61
Vremenske prilike i teren .................................... 61
Kontinuirane operacije......................................... 62
Visoka tehnologija................................................63
Saetak................................................................65

Dodatak A.

Kompetencije vostva....................................... 66

Dodatak B.
Dodatak C.
Dodatak D.
Dodatak E.

Naini voenja.................................................... 69
Preuzimanje vodee pozicije ...........................72
Odnosi oficira i podoficira............................. 74
Razvojna ocjena vostva...................................77
Rjenik ................................................................ 78
Izvornik............................................................... 79
Indeks................................................................. 82

Uvod

Promijenjeni izgled rata donosi posebne

izazove za nau KoV, zbog sve vee sloenosti
svjetskog okruenja, te se moramo pripremiti da
odgovorimo na itav spektar sukoba. Kako smo
mi promijenili nau doktrinu, oruja i strukturu
snaga, na taj nain su to promijenili i nai
potencijalni neprijatelji. Ove promjene su
dramatino izmijenile osobine i zahtjeve moderne
borbe. Vie nego ikada, nama su potrebni sposobni
i pouzdani vojnici, voe i jedinice koji su dorasli
ovim izazovima.
Moramo jaati
nau sposobnost da
primijenimo novu opremu i da izvravamo nau
doktrinu operacija. Mi se moramo jednako tako
usmjeriti na razvijanje voa na svim razinama,
voa koji razumiju ljudsku dimenziju rata i koji
su sposobni da idu od teorije prema praksi tamo
gdje je ta primjena potrebna.
Razumijevanje ljudskih elemenata pomoi e
nam da pobijedimo u situacijama kada moemo
biti brojano nadjaani ili suoiti se sa neprijateljem
koji ima odlina oruja i opremu. Ovo
razumijevanje je podjednako bitno u konfliktima
niskog intenziteta gdje oekujemo da imamo bolju
opremu nego neprijatelj, ali se suoimo s borbom
suprotstavljajuih principa i ideologija. U jednom
ili drugom okruenju, mi moemo uspjeti samo ako
imamo bolje pripremljene voe, vojnike i jedinice
nego neprijatelj.
Istraivanje situacija kada je vjerojatno da
vojnici budu pozvani da se bore ili da odvrate
agresiju, pomae prepoznavanju buduih izazova
vostva i usmjeravanju na vrstu voa koji su
potrebni. Rat u najgorem sluaju moe biti da
ste i sami u ratnoj situaciji, borba sa malo
vremena za pregrupiranje ili pripremu. Zbog
brzine i unitavanja modernog ratovanja, uspjeh
u bici moe znatno ovisiti o efikasnosti postojeih
malih jedinica tokom prvih sedmica bitke.
Unutar itavog spektra sukoba, bit e
potrebne neovisne akcije i operacije unutar
nakane komandanta.U ogranienom i sveopem
ratu, uzburkano mijeanje suprotstavljenih jedinica
moe zamagliti razlike izmeu pozadine i prednjih
podruja.
Borbe e se javljati itavom duljinom i dubinom
bojnog polja. U veini ovih bojnih polja gdje se

stvari brzo mijenjaju, voe moraju uzeti inicijativu,

donijeti brze odluke i motivirati svoje vojnike. Oni
moraju efikasno manevrirati svojim jedinicama,
primijeniti paljbenu mo i zatititi i potpomagati svoje
snage.
U konfliktima niskog intenziteta, voe e
takoer biti pod velikim stresom, te moraju
pokazati isto toliko ili vie discipline nego u
konvencionalnom ratu. Kratki periodi intenzivne
borbe mogu prekidati duge periode relativne
neaktivnosti. Obiljeja za koja su vojnici obueni
da ih prepoznaju, moda im nee pomoi da razlikuju
prijatelja od neprijatelja. Da ostvare operativni
uspjeh, mogue je da e voe morati da ogranie
koliinu upotrijebljene borbene snage. Ova
ogranienja mogu frustrirati vojnike i voe malih
jedinica. Stres e ovakvog okruenja, povezan sa
moguim nedostatkom podrke na njihovom
frontu, zahtijevati od voa da motiviraju svoje
vojnike bez mnogih od tradicionalnih sredstava
podrke koja se daju vojnicima tokom bitke.
Narav buduih operacija stavlja znaajne
zahtjeve pred voe. Posebno, KoV su potrebne
voe koje:
razumiju ljudsku dimenziju operacija;
daju cilj, usmjerenje i motivaciju svojim
jedinicama;
pokazuju inicijativu;
tehniki su i taktiki sposobni;
pripravni su da iskoriste prilike i preuzmu
proraunate rizike unutar nakane komandanta;
imaju agresivnu volju da se bore i da
pobijede;
grade jedinstvene timove;
komuniciraju efikasno, i usmeno i pismeno;
posveeni su profesionalnoj etici KoV.

POTREBE
ZA VOSTVO

Doktrina vostva KoV naznaava principe koji

kada se slijede, daju sredstva za izvravanje nae
doktrine operacija. To sugerira da voe

moraju zadovoljiti etiri potrebe:

voditi u miru da budu pripremljeni za rat;
razviti individualne voe;
razviti timove vostva;
decentralizirati.
Voditi u miru da budu
pripremljeni za rat
KoV su potrebne voe koje potpomau
sposobnost da se gleda i dalje od mirnodopskih
problema i voe koji mogu izvriti svoje ratne
misije i nakon dugotrajnih perioda mira. Potekoe
u odravanju ovog usmjerenja na rat tokom
mirnodopskog perioda nastaju jer se odgovornosti
i prioriteti mogu zamagliti. Voe se moraju uvati
od prirodne mirnodopske sklonosti da koriste
efikasne centralizirane metode obuke i pristup
bez greke u svakodnevnim operacijama.
Administrativne aktivnosti su vane, ali one ne
smiju uzeti prvenstvo u odnosu na realistinu
borbenu obuku.
Klju je za odravanje odgovarajue
perspektive sposobnost da se vidi iznad
garnizonskih problema. Voe moraju razvijati
jedinice kroz usmjerenje na rat u svim aktivnostima.
Oni moraju prepoznati da brz ritam borbe
dozvoljava malo vremena za uenje novih vjetina,
pa moraju razvijati jedinice koje mogu brzo
odgovoriti na promjenjive situacije. Nain na koji
voe obuavaju svoje vojnike i organizacije u miru
je nain kako e se ove organizacije boriti u ratu.
Razviti individualne voe
KoV je odluna da razvija voe davajui im
vjetine, znanja i stavove potrebne da pokau
osobine i osobine vostva raspravljene u ovom
priruniku. Ovaj cilj se postie kroz dinamini
sistem razvoja voe kojeg ine tri podjednako
vana stuba:
kole. Ove institucije pruaju formalnu
naobrazbu i obuku koju svi vojnici dobiju na
progresivnoj i postepenoj bazi da ih se
pripremi za poloaje na kojima e imati vee
odgovornosti. Sistem je obrazovanja podoficira
dobar primjer.
Iskustvo. Operativno iskustvo kroz dodjele
dunosti prua voama priliku da koriste i
nadograuju ono to je naueno u toku
procesa formalne naobrazbe.
Samostalni razvoj. Inicijativa pojedinca i
samostalni razvoj su kljuevi za obuku i
razv oj svakog voe. Sistem formalnog
kolovanja ima ogranienja u onome to moe
postii, tako da voa moe i mora nastaviti

da proiruje svoje znanje bilo kroz dopisne

teajeve KoV, civilnu naobrazbu ili nekim od
brojnih programa za samostalno studiranje.
Kao voa vi imate odgovornost da pomaete
vaim podreenim u provedbi sva tri ova
stuba razvoja voa: morate pomoi da se
pribave kolske kvote za vojnike koji to
zasluuju i onda osigurati da se ispune
preduvjeti prije poetka nastave; vi morate
imati plan da razvijate vae podreene sve
dok su u vaoj jedinici; i vi morate ohrabriti
samodisciplinu potrebnu da vai vojnici vie
ue o svojoj profesiji.

Na svim razinama, sljedei stariji voa ima

odgovornost da stvori programe razvoja voe koji
razvijaju profesionalne oficire i POD. Voe
obuavaju svoje podreene da paljivo planiraju
obuku, dosljedno je izvravaju i procjenjuju
kratkorona dostignua u svjetlu eljenih
dugoronih rezultata. Efikasni e programi razvoja
voe neprekidno uticati na KoV kako nie voe
napreduju ka viim razinama odgovornosti.
Svrha razvoja voe je da razvije voe
sposobne za odravanje obuene i spremne KoV
koja u mirnodopsko vrijeme odvraa rat, koja
se bori i nadzire ratove koji poinju i koja e
zavriti ratove pod uvjetima korisnim za interese
SAD i saveznika.
Vlastiti je etiki razvoj kao i etiki razvoj
podreenih kljuna komponenta razvoja voe. Da
bi uspjeli odranju njihove zakletve, voe moraju
izvravati osobnu ob avezu prema etici
profesionalne KoV i nastojati da razviju ovu
obavezu u itavim oruanim snagama.
Svaki voa mora biti uzor koji aktivno radi na
tome da podreene uini osjetljivim za etika
pitanja. Voe ne smiju tolerirati neetiko
ponaanje od strane podreenih, kolega po inu
ili nadreenih.
Mi moramo razviti i njegovati povjerenje
koje ohrabruje voe da prenose ovlatenja na
podreene.

Svrha razvoja voe je da razvije voe

sposobne za odravanje spremne i
obuene KoV da u miru odvraa rat.

Podreene voe mogu onda poeti da donose

vlastite odluke i da razvijaju vjetine procjene i
miljenja koje e im biti potrebne u bici. Ovaj
pristup trai od voa da shvate da podreeni ue
kroz rad i daju im ansu da isprobaju svoja vlastita
rjeenja.

Razviti timove vostva

Sposobnost je da se razvije tim vostva od
najvee vanosti za uspjeh u ratu. Dok smo
tradicionalno vidjeli vostvo kao napor za osobni
uticaj, dananja doktrina operacija trai od nas
da vostvo gledamo u svjetlu timova vostva. Tim
se vostva sastoji od voe i onih podreenih
potrebnih za planiranje i izvravanje operacija.
Na primjer, tim se vostva komandanta voda
obino sastoji od vodnog narednika i komandanta
desetina. Razvijanje timova vostva jo je vanije
u veim, sloenijim organizacijama. Voe moraju
razviti tim koji predvia potrebe i pokazuje
inicijativu unutar nakane komandanta. Jedinica moe
biti neuspjena zbog nesposobnosti pojedinog
voe, ali ona uspijeva u borbi zbog zajednikih
napora timova vostva. Efikasan tim vostva e
omoguiti neprekidnost u borbi, koji je umjesto sa
odreenim voom ili osobom povezan sa nakanom
komandanta. Odgovarajui timovi brzo reagiraju
zbog njihovog zajednikog razumijevanja potreba
misije.

Decentralizirati
Decentralizacija je mirnodopski cilj jer elite
stvoriti voe sposobne za donoenje tekih
odluka u borbenim situacijama. Decentralizacija
zahtijeva da stariji voa izda ovlast za izvrenje
na nioj razini. Voe moraju stvoriti klimu
vostva gdje je donoenje odluka sputeno na
odgovarajuu razinu. Ova klima je potrebna za
podreene voe da bi uili i onda pokazali umnu
fleksibilnost, inicijativu, inovaciju i vjetine
preuzimanja rizika koje trai naa doktrina obuke
i operacija.
Doktrina KoV priznaje visokokvalitetnog
vojnika dananjice. Voa je odgovoran da razvije
potencijal svakog vojnika i da podreenima koji
imaju adekvatne sposobnosti, prenese ovlasti i
odgovornost. Premda voe ne bi trebalo da rade
sami veinu stvari, ako to podreeni mogu i treba
da ih rade, voe ipak moraju biti sposobni
obavljati te zadae. Ovo trai razborit odnos

centralizacije i decentralizacije. Voe moraju

prilagoditi decentralizaciju sposobnosti, obuenosti
i iskustvu podreenih, s tim da podreene treba
obuavati, potpomagati i opunomoavati. Iako
decentralizacija mora dozvoliti podreenima
inicijativu u okviru nakane komandanta, voe
moraju drati podreene striktno odgovornim za
njihove postupke na njihovoj razini odgovornosti.
Kad se naprave tee greke, voe moraju biti
spremne da vjebaju, ohrabruju i obuavaju
podreene. Svi moraju uvidjeti da decentralizacija
nije svemogua i da uspjeno provoenje trai
strpljenje. Klju je u tome da se kod podreenih
razvije sposobnost da sami rjeavaju probleme.
Voa mora utvrditi standarde, odluiti ta bi trebalo
biti uraeno i onda pustiti sposobne podreene
da odlue na koji nain da izvre misiju.

KLJUNI ELEMENTI
NAE DOKTRINE VOSTVA
Prouavanje je vjetina, znanja i stavova
efikasnih voa iz prolosti identificiralo neke
faktore vostva, principe i kompetencije kojima
su oni vladali. Ovo su kljuni elementi nae
doktrine vostva i pruaju okvir na svim razinama
za vlastiti razvoj, razvoj podreenih, i jedinica.
Faktor su vostva i principi raspravljeni u
poglavlju 2; kompetencije su raspravljene u
dodatku A.

RAZINE VOSTVA
Postoji sveopa saglasnost da voe vode na
razliite naine na razliitim organizacijskim
razinama. Voe na niim razinama izvravaju
misije i formiraju timove prvenstveno upotrebom
direktnog naina voenja (licem u lice). U veim
organizacijama, opseg misija se iri i voenje
je sloenije. Voe i komandanti na viim razinama
daju viziju, utiu indirektno kroz slojeve velikih
jedinica, grade organizacije i stvaraju uvjete koji
omoguuju voama niih razina da izvravaju
zadae i misije.
Dva se naina vostva sreu na svim razinama
- direktni i indirektni. Sve voe koriste oba naina,
ali sljedei dijagram pokazuje kako se omjer
uticaja pomie od preteno direktnog naina na
niim razinama do preteno indirektnog naina na
viim razinama.

NAINI VOENJA
INDIREKTNI
NAIN
VOENJA
NIA RAZINA
UD

IO
UT

IC

AJ

DIREKTNI
NAIN
VOENJA

Ne pokuavajte koristiti ovaj dijagram da stavite

sebe ili druge u odreenu kategoriju.
Njegova vrijednost je samo da pokae kako
odnos dva naina voenja moe varirati na
razliitim razinama. Ovaj je prirunik usmjeren
uglavnom na direktni nain voenja.

IZVORI DOKTRINE VOSTVA

Naa je doktrina vostva sadrana u pet
prirunika. Svaki prirunik obrauje specifine
potrebe vostva, da potpomogne nau doktrinu
operacija i doprinese sposobnosti nae KoV da
se bori ili da odvrati agresiju:
TP 22-100 govori voama kako da vode u
direktnom nainu, licem-u-lice.
TP 22-101 govori voama kako da izvode
savjetovanja vostva.
TP 22-102 govori voama kako da razviju
timove vojnika na razini ete i nie tako da
dorastu izazovima borbe.
TP 22-103 daje principe i okvir za voenje i
komandovanje na viim razinama.
TP 25-100 daje oekivanja i standarde za
voe u vezi sa doktrinom obuke.

VIA RAZINA

STRUKTURA
Ovaj prirunik predstavlja direktni okvir
vostva koji je komplementaran naoj doktrini
operacija. Gdje je mogue, on povezuje koncepte
sa iskustvima voa nae KoV tokom ranijih
konflikata.
Prvi dio prirunika raspravlja faktore doktrine
i principe vostva onoliko koliko se oni odnose
na vostvo od razine desetine i sekcije do razine
bataljona i eskadrona. Drugi dio prirunika
raspravlja vostvo na djelu. On govori ta voa
mora BITI, ZNATI i INITI povezivanjem
koncepata sa iskustvima iz ranijih konflikata i onda
raspravlja isplativost primjene dobrog vostva.
Trei dio raspravlja posebne aspekte vostva u
bici: stres, vostvo tokom neprekidnih operacija i
efekte vremenskih prilika, terena i visoke
tehnologije.
Ovaj prirunik predstavlja ono to se mora
posjedovati da bi se vodilo, i skree vam panju
na to kada ocjenjujete i razvijate sebe samoga,
vae podreene i vau jedinicu. Prirunik nije
namijenjen da tano kae kako treba voditi. Vi
morate biti svojstveni sebi i primijeniti ovu
doktrinu vostva u situacijama s kojima ete se
sresti.

DIO JEDAN

PRINCIPI VOSTVA
P O G L AVLJE 1

Koncept vostva

Kompetencije su naih buduih voa i njihove

sposobnosti odreene naom sposobnosti da ih kolujemo
i obuimo koristei tri stupa razvoja voe:
institucionalnu obuku; operativna zaduenja i
samostalni razvoj.
General Carl E. Vuono
Naelnik taba

Naa se operativna doktrina zasniva na vostvu.

TP 100-5 kae: Najvaniji element borbene
snage je kompetentno i pouzdano vostvo.
Vostvo daje cilj, usmjerenje i motivaciju u borbi.
Mandat za kompetentno
vostvo KoV
je jednostavan i izazovan; kvalitetno vostvo

mora postojati u itavim oruanim snagama

ako
drava eli imati KoV spremnu za
borbu. Ba kako
uspjene KoV vjebaju
kako e se boriti,
tako
uspjene voe
vode u miru da bi bili pripravni za rat.

Doktrina vostva u ovom priruniku vam moe

pomoi da:
Prepoznate izazove za vostvo koji postoje
kroz itav spektar sukoba i prui sredstvo da
se savladaju ti izazovi;
Nauite ta voa mora BITI, ZNATI, i
INITI da vodi vojnike, timove i jedinice koje
mogu efikasno operirati u svim operativnim
situacijama;
Razumijete posebne potrebe vostva u borbi;
Naete druge izvore informacija o vostvu da
vam pomognu u razvoju vae vjetine
vostva.

IZAZOV BOJNOG POLJA

U bici, morate inspirirati vae vojnike da ine
stvari protiv njihove prirodne volje- mogue i da
rizikuju svoje ivote - da bi izvrili misije radi
vee dobrobiti jedinice, KoV i zemlje. Da vodite
vojnike u miru i u ratu, postoje neke stvari koje
vi morate BITI, koje morate ZNATI i koje morate
INITI.
Iako neki ljudi izgleda da imaju prirodnu
sposobnost da vode druge, veina vjetina
vostva ne dolazi prirodno. One se stiu
napornim radom i uenjem. Prouavanje i
raspravljanje ovog prirunika, a kasnije
provoenje ideja u praksi, moe vam pomoi da
savladate taj izazov.
Da biste pod stresom bitke donijeli ispravne
odluke i poduzeli prave akcije, morate razumjeti
zahtjeve koji e biti stavljeni pred vas, vae
nadreene i vae podreene. Jednom kad imate
jasnu sliku izazova bojnog polja, tokom pripreme
za borbu, moete postaviti ciljeve za sebe , vae
podreene i vau jedinicu. I ako niste u borbi,
morate dobiti realistinu sliku o tome kako izgleda
bitka. Uenje vojne povijesti vam moe dati uvid
u to kako su bitke u prolosti izgledale za voe i
za trupe, i pomoi vam da poveete izazove
vostva iz prolosti sa onima danas.

KoV je od nekih naih potencijalnih neprijatelja

brojano nadmonija. Ona posjeduje velike
koliine odlinih tenkova, pjeakih transportera,
topnitva, letjelica i hemijskog i nuklearnog oruja.
Naoj KoV su potrebne kompetentne i pouzdane
voe koji su hrabri, dosjetljivi i spremni da
preuzmu dobro proraunate rizike unutar nakane
komandanta. Ljudska se narav nije promijenila
otkad se prvi put krenulo u rat; voe i vojnici e
u buduim bitkama osjeati iste strahove koje su
osjeali u prolim bitkama. Vostvo e nastaviti
da bude najvaniji element borbene snage, dajui
klju izvrenja misije, pobjede u bitkama i zatite
ideala nae drave.
Da bi vam pomogao da razumijete zahtjeve
bitke, ovaj prirunik predstavlja neke primjere
vojnika u borbi. Ovi sluajevi pokazuju ta vi
morate nastojati da BUDETE, ZNATE i INITE
da biste uspjeno vodili vojnike u bici.

DEFINICIJE VOSTVA
Vostvo je proces uticaja na druge da izvre
misiju i to davanjem cilja, usmjerenja i
motivacije.

Davanje cilja
Cilj daje vojnicima razlog zbog ega oni treba
da ine teke stvari pod opasnim i stresnim
okolnostima. Vi morate postaviti prioritete,
objasniti znaaj misija i usmjeriti vojnike na
zadau tako da oni djeluju na efikasan i discipliniran
nain.

Davanje usmjerenja
Usmjerenje daje vojnicima orijentaciju zadaa
koje bi trebalo izvriti na temelju prioriteta koje
postavlja voa. Standardi koje vi postavite i
provodite, dat e red vaim vojnicima; naporna
obuka e im dati samopouzdanje, pouzdanje u
njihove voe, druge vojnike i njihovu opremu.

Davanje motivacije
IZAZOV BOJNOG POLJA:
Inspirirajte vojnike da ine stvari
protiv svoje prirodne volje - da
provode
misije radi
vee
dobrobiti jedinice, KoV i drave.

Motivacija daje vojnicima volju da uine sve

to je u njihovoj moi da izvre misiju;
motivacija dovodi do toga da vojnici koriste svoju
inicijativu kada god vide potrebu za akcijom.
Motivirajte vae vojnike, brinui za njih, pruajui
im izazov putem zanimljive obuke, razvijajui ih
u jedinstveni tim, nagraujui uspjehe i dajui im
svu odgovornost koju mogu preuzeti.

Efikasne voe koriste i direktni i indirektni uticaj za

voenje.Vi ete vjerovatno uticati na vae vojnike
uglavnom na direktan nain, ali drugi e iznad vas u
vaem lancu komandaovanja koristiti indirektnije
metode.

SAETAK
Naa se doktrina operacija zasniva na vostvu.
Vostvo je najvaniji element borbene snage.
Efikasno voenje nije misterij i moe se nauiti kroz
samostalno uenje, obrazovanje, obuku i iskustvo.

Uspjene se voe pripremaju za rat obukom i

voenjem onako kako se kane boriti. Da pripremite
vae vojnike da djeluju efikasno unutar itavog
spektra sukoba, postoje neke stvari koje morate BITI,
ZNATI i INITI.
Vostvo je proces uticaja na druge da izvre
misiju, davanjem cilja, usmjerenja i motivacije. Cilj
daje vojnicima razlog zbog ega oni treba da ine
teke stvari pod opasnim, stresnim okolnostima.
Usmjerenje pokazuje ta mora biti uinjeno. Kroz
motivaciju, voe daju vojnicima volju da uine sve za
to su sposobni da bi izvrili misiju. Efikasne voe
koriste i direktni i indirektni uticaj da vode.

POGLAVLJE 2

Temelji doktrine
vostva KoV

Vostvo je neopipljivo, stoga ga nikakvo

oruje ne moe zamijeniti.
General Omar N. Bradley (1893-1981)
Komandant, 12 Skupina Armija SAD, II SR

Ovo e vam poglavlje pomoi da razumijete

doktrinarne faktore i principe vostva. Poto vi
vodite i obuavate vojnike, ove e vam
informacije pomoi da izvrite zadae i brinete za
vojnike. Faktori i principi su temelj za akciju
vostva raspravljenu u drugom dijelu ovog
prirunika.
FAKTORI VOSTVA
etiri su glavna faktora vostva uvijek prisutna i
utiu na postupke koje treba da poduzmete i kada
treba da poduzmete. Ti faktori su: voeni, voa,
situacija i veze.

Voeni
Prvi su glavni faktor vostva oni vojnici za ije
voenje ste odgovorni. Svi vojnici ne treba da budu
voeni na isti nain. Na primjer, vojnik koji
obavlja novi posao ili zadau, obino treba da
ima intenzivniji nadzor od vojnika koji je iskusan
na istom poslu ili zadai. Vojnik koji nije siguran
u sebe, treba da ima vau podrku i bodrenje.
Vojnik koji naporno radi i ini ono to mora biti
uraeno, zasluuje vau pohvalu; vojnika koji
namjerno ne slijedi vae upute ili ne ispunjava
jasne standarde, trebalo bi ukoriti ili kazniti. Vi
morate ispravno procijeniti kompetenciju,
motivaciju i predanost zadaa vaih vojnika tako
da moete poduzeti odgovarajue akcije vostva
u pravo vrijeme.

ETIRI FAKTORA VOSTVA

Voeni

Voa

Situacija

Vi morate stvoriti klimu koja ohrabruje

podreene da aktivno sudjeluju i da vam
pomognu izvriti zadau. Kljune su komponente
za razvoj ovog odnosa uzajamno povjerenje,
potovanje i sigurnost.

Voa
Drugi glavni faktor vostva ste vi - voa. Vi
morate imati iskreno razumijevanje onoga ko ste,
ta znate i ta moete uiniti. Vi morate znati
svoje jae strane, slabosti, sposobnosti i
ogranienja tako da moete nadzirati i disciplinirati
samoga sebe te efikasno voditi vae vojnike. Vi
morate neprekidno osiguravati da se svaki vojnik
tretira s dostojanstvom i potovanjem.
Procjenjivanje o drugima moe biti lake nego
iskrena procjena samoga sebe. Ako imate tekoa
u procjeni samoga sebe, pitajte vaeg vou ta bi
on htio da vi promijenite u svom nainu na koji
vodite svoje vojnike ili nainu na koji ga vi
potpomaete. Ne izlaite ga kritici. Dajte mu
vremena da razmisli o pojedinim primjedbama i
onda se sretnite s njim radi razgovora o tome.
Takoer, moete traiti savjet vaih kolega o
inu; ili pitajte iskusnijeg podreenog ta on misli
o vaim komandama, ili pribavite potrebne
informacije. Uzmite u obzir sve ove take gledita

Veze

i onda radite na svom poboljavanju.

Situacija
Situacija je trei glavni faktor vostva. Sve su
situacije razliite; akcije vostva koje djeluju u
jednoj situaciji, ne moraju biti dobre u drugoj. Da
odredite potrebnu akciju, prvo razmotrite
raspoloive resurse i faktore MNTT-V. Onda
uzmite u obzir razinu kompetencije podreenih,
motivaciju i predanost da se obavi zadaa. U
jednoj situaciji moete striktno nadgledati i
usmjeravati rad vaih podreenih. Druga
situacija moe od vas zahtijevati da ohrabrite i
sluate ideje. U treoj situaciji, moete da
usmjeravate rad i da ohrabrujete vojnika da on
moe izvriti zadau. Dodatak B detaljnije
raspravlja naine vostva.
Situacija takoer ukljuuje vremenski raspored
akcija. Na primjer, suprotstavljanje podreenom
m o e biti ispravna odluka, ali ako
suprotstavljanje nastupi prerano ili prekasno,
rezultati ne mogu biti onakvi kakve elite. Vi
morate biti vjeti u odreivanju i promiljanju
situacije tako da moete poduzeti pravu akciju
u pravo vrijeme.
Dodatak C sadri ideje za razmatranje kada

Meudjelovanje faktora

preuzimate vodei poloaj.

ta ako poduzmete pogrenu akciju? To
se deava. Svi mi pravimo greke. Analizirajte
situaciju ponovo, ispravite greku i idite dalje.
Uite iz svojih i iz tuih greaka.

Veze
etvrti je glavni faktor vostva,
razmjena
informacija
i ideja od jedne osobe k
drugoj. Efikasne veze postoje kada drugi tano
razumiju ono to im vi pokuavate rei i
kada vi tano razumijete ono to vam drugi
ele rei. Vi moete prenositi ono to elite
usmeno ili pismeno, kroz akcije ili kombinaciju
svega. Morate spoznati da vi svojim
primjerom prenosite standarde kao i po tome
kakva ponaanja vi ignorirate, nagraujete i
kanjavate.
Nain, na koji komunicirate u razliitim
situacijama, vaan je. Va izbor rijei, ton
glasa i akcije, svi zajedno utiu na vojnike.
Vostvo je vie od postavljanja primjera i
hrabrog voenja juria. Sposobnost da se kae
prava stvar, u prigodnom momentu i na pravi
nain, takoer je vaan dio vostva.
Tokom mirnodopskog vremena vi morate
stvoriti vezu sa vojnicima to im omoguuje
da vas slijede, tako da e se ispravno
nositi u borbi. Vi morate zadobiti njihovo
povjerenje i sigurnost, bolje prije nego nakon
to borba pone. Vaan element je pouzdano
prenijeti injenice i potrebe bez dodavanja
nejasnoa u sluaju da ni vama nije sve
jasno. ta i kako prenosite, ili gradi ili unitava
jakost
odnosa izmeu vas i vaih vojnika.
Disciplina i jedinstvo u jedinicama proistiu iz
ovih odnosa.
Efiaksna komunikacija podrazumijeva da vas
vai vojnici sluaju i razumiju. Budui da
vojnici sluaju voe koji sluaju njih, vi se
morate potruditi da tano razumijete ono to
vam vai vojnici govore. Dobro sluanje je
teko, ali to moete nauiti. Ne prekidajte
druge kad govore. Gledajte osobu koja
govori; sluajte ono to je reeno, kao i
nain kako je reeno budui da su osjeaji
vaan dio komunikacije. Ako znate sluati vae
podreene, oni e sluati vas.

etiri su glavna faktora vostva uvijek prisutna

ali u svakoj situaciji oni razliito utiu jedni na
druge. Najvaniji faktor u jednoj situaciji, moe
imati malu vanost u drugoj. Vi morate stalno
razmatrati sva etiri faktora vostva i izabrati
najbolji nain djelovanja. Greke se deavaju kad
voe propuste da razmotre sva etiri faktora
vostva i vide kako oni utiu jedni na druge kao
i na izvrenje zadae. Procjena samoga sebe,
uenje i iskustvo poboljat e i vae
razumijevanje etiri glavna faktora vostva.
PRINCIPI VOSTVA
11 principa vostva KoV su odline smjernice
i pruaju temelj za djelovanje. Oni su opi i
predstavljaju temeljne istine koje su poloile
probu vremena. Razvijeni u studiji vostva iz
1948., principi su najprije bili ukljueni u doktrinu
vostva iz 1951. Koristite ove principe da
procijenite samoga sebe i razvijete plan
djelovanja u cilju unapreenja vae sposobnosti
da vodite. Primjeri u okviru ovog prirunika daju
vam ideje kako primijeniti ove principe. Slijedi
objanjenje svakog od principa vostva.

PRINCIPI VOSTVA

Znajte sebe samoga i teite vlastitom

poboljanju.
Budite tehniki i taktiki osposobljeni.
Traite odgovornost i preuzmite
odgovornost za vae postupke.
Donosite ispravne i pravovremene
odluke.
Dajte primjer.
Znajte svoje vojnike i obratite panju
na to je li im dobro.
Informirajte vae podreene.
Razvijte osjeaj odgovornosti kod
svojih podreenih.
Provjerite da je zadaa shvaena,
nadgledana i ostvarena.
Izgradite tim.
Upotrijebite vau jedinicu u skladu s
njenim sposobnostima.

Znajte sebe samoga i

teite vlastitom poboljanju
Da biste znali sebe samoga, vi morate razumjeti
ko ste i znati vae sklonosti, jae strane i slabosti.
Poznavanje sebe omoguava vam da upotrijebite
vae jae strane i radite na tome da nadvladate
vae slabosti. Nastojanje za vlastitim poboljanjem
znai neprekidno razvijanje vaih jaih strana i rad
na tome da nadvladate vae slabosti. Ovo e
poveati vau kompetenciju i povjerenje koje vai
vojnici imaju u vau sposobnost da ih obuavate i
vodite.

Budite tehniki i
taktiki osposobljeni
Od vas se oekuje da u vaem poslu budete
tehniki i taktiki osposobljeni. Ovo znai da
moete izvriti sve zadae u skladu sa standardima
koji su potrebni za izvrenje ratnog zadatka. Osim
toga, vi ste odgovorni za obuku vaih vojnika za
njihove poslove, te za razumijevanje dunosti
vaeg voe za sluaj da ga vi morate zamijeniti.
Vi razvijate tehniku i taktiku osposobljenost
kroz kombinaciju taktika; tehnike i procedure
koje ste nauili tokom kolovanja (institucionalna
obuka), tokom vaih svakodnevnih poslova
(operativna zaduenja), iz strune literature i
samostalnog studija (samostalni razvoj).

Traite odgovornost i preuzmite

odgovornost za vae postupke

Voenje uvijek ukljuuje odgovornost. Vi elite

podreene koji mogu preuzeti odgovornost i
pomoi vam da obavite vau misiju. Slino tome,
vae voe ele da i vi uzmete inicijativu u okviru
njihovih datih nakana. Kad vidite problem ili
neto to bi trebalo biti popravljeno, ne ekajte na
vaeg vou da vam kae da djelujete. Primjer koji
date, bilo pozitivan ili negativan, pomae razvoju
vaih podreenih. Naa doktrina ratovanja trai
hrabre voe na svim razinama, koji pokazuju
inicijativu i koriste prilike na bojnom polju to
e voditi pobjedi. Kad napravite greke,
prihvatite kritiku i popravite ih. Vi morate
izbjegavati
izigravanje odgovornosti
prebacivanjem krivnje na nekoga drugoga. Va
bi cilj trebalo da bude da gradite povjerenje meu
vama i vaim voama kao i meu vama i onima
koje vodite putem traenja i prihvatanja
odgovornosti.

Donosite ispravne i pravovremene

odluke
Vi morate biti sposobni da brzo procijenite
situacije i donesete ispravne odluke. Ako vi

odugovlaite ili pokuavate izbjei donoenje

odluka, moete uzrokovati nepotrebne rtve i
propustiti da izvrite misiju. Neodlune voe
potiu oklijevanje, gubitak povjerenja i zbrku.
Vi morate biti sposobni da predviate i rezonirate
pod tekim uvjetima i brzo odluujete koje akcije
poduzeti. Ovdje su neke smjernice da vam
pomognu efikasno voditi:
Prikupite najvanije podatke prije nego
donesete vae odluke.
Objavite odluke na vrijeme tako da vai
vojnici imaju vremena da reagiraju. Dobre su
odluke donesene u pravo vrijeme bolje od
najboljih odluka donesenih prekasno.
Uzmite u obzir kratkorone i dugorone
efekte vaih odluka.

Dajte primjer
Vai vojnici vas ele i trebalo bi da im budete
uzor. Ovo je velika odgovornost ali nemate
izbora. Nijedan aspekt vostva nema veu snagu
od primjera. Ako oekujete hrabrost,
kompetenciju, otvorenost, predanost i integritet
od vaih vojnika, vi im te osobine sami morate
pokazati. Vai vojnici e vas oponaati. Vi morate
postaviti visoke ali dostine standarde; budite
spremni da inite ono to traite od vaih vojnika
i dijelite opasnosti i tekoe sa vaim vojnicima.
Va lini primjer utie na vae vojnike vie nego
svaka poduka ili oblik discipline. Vi ste njihov uzor.

Znajte svoje vojnike i obratite

panju na to je li im dobro
Vi morate poznavati i brinuti se za vae
vojnike. Nije dovoljno znati njihova imena i
gradove iz kojih dolaze. Trebalo bi da razumijete
ta ih nervira i nauite ono to im je
bitno. Treba lo bi da posvetite dovoljno
vremena i napora da sluate i uite o vaim
vojnicima. Kada pokazujete pravu brigu za
vae trupe, oni vam vjeruju i potuju vas
kao vou. Nije dovoljno samo rei da brinete
o svojim vojnicima ukoliko ne vide kako
pokazujete brigu za njih. Oni pretpostavljaju
da, ako propustite da brinete za njih tokom
obuke, vi ete i u borbi staviti malu vrijednost
na njihove ivote. Iako se sporo grade,
povjerenje se i potovanje mogu brzo unititi.
Ako vam vai vojnici vjeruju, oni e spremno
raditi da vam pomognu ispuniti misije. Nikad vas
nee iznevjeriti. Vi morate brinuti za njih i to
vjebajui ih za tekoe borbe, brinui za njihove
fizike i sigurnosne potrebe kada je mogue, te
disciplirano i potenim nagraivanjem. Veza koja

dolazi iz brige za vae vojnike, potpomagat e i njih

i jedinicu tokom stresa i haosa borbe.

Informirajte vae podreene

Ameriki vojnici ine najbolje kada znaju zato
to ine. Pojedini su vojnici promijenili ishod bitaka
koristei inicijativu u odsustvu komandi.
Informiranje vaih podreenih pomae im u
donoenju odluka i izvravanju planova unutar
vae nakane, ohrabruje inicijativu, unapreuje
timski rad i poboljava moral. Vai podreeni trae
logiku u vaim komandama i pitaju stvari koje im
nisu jasne. Oni oekuju od vas da ih informirate i
kad je mogue, objasnite razloge za vae komande.

Razvijte osjeaj za odgovornost

kod vaih podreenih
Vai e podreeni osjeati ponos i
odgovornost kada uspjeno izvre novu zadau
koju ste im dali. Prenoenje ovlasti i zadaa
pokazuje im da im vjerujete, i uinit e da ele
jo vie odgovornosti. Kao voa, vi ste uitelj i
odgovorni ste za razvijanje vaih podreenih.
Dajte im izazove i prilike za koje mislite da ih mogu
obaviti. Kada vam pokau da su spremni, dajte
im jo vie odgovornosti. Njihova inicijativa e
vas iznenaditi.

Provjerite da je zadaa
shvaena, nadgledana i ostvarena
Vai vojnici moraju razumjeti ono to vi
oekujete od njih. Oni bi trebalo da znaju ta vi
elite da se uini, po kojem standardu i kada elite
da se to uini. Trebalo bi da znaju elite li da se
zadaa izvri na
neki odreen nain.
Nadgledanje vam daje informaciju o tome da li
vai vojnici razumiju vae komande; to pokazuje
vae zanimanje za njih i za izvrenje zadatka.
Pretjerani nadzor izaziva ljutnju, a preslab nadzor
frustraciju.
Kad vojnici ue nove zadae, recite im ta elite
da bude uinjeno i pokaite na koji nain. Pustite
ih da sami pokuaju. Promatrajte njihov efekat.
Prihvatite efekat koji ispunjava vae standarde;
nagradite efekat koji prelazi vae standarde;
ispravite efekat koji ne ispunjava vae standarde.
Odredite uzrok loeg efekta i poduzmite
odgovarajuu akciju. Kada podreene drite
odgovornim vama za njihov efekat, oni shvataju
da su odgovorni za izvrenje misija, kao pojedinci
1

i kao timovi.

Izgradite tim
Ratovanje je timska aktivnost. Vi morate
razvijati timski duh meu vaim vojnicima koji
ih motivira da voljno i sigurno idu u borbu tokom
brzog prijelaza iz mira u rat. Vaim je vojnicima
potrebno povjerenje u vae sposobnosti da ih
vodite i u njihove sposobnosti da djeluju kao lanovi
tima. Vi morate obuavati vae vojnike za razliite
zadae sve dok ne steknu povjerenje u tehnike i
taktike sposobnosti tima. Vaa jedinica postaje
tim jedino ako vam vai vojnici vjeruju i ako vas
potuju, te ako potuju jedni druge kao uvjebane
profesionalce i vide vanost svog doprinosa jedinici.

Uporijebite vau jedinicu

shodno njenim sposobnostima
Vaa jedinica ima sposobnosti i ogranienja. Vi
ste odgovorni da prepoznate oba ova faktora. Vai
e vojnici biti zadovoljni u obavljanju zadaa koje
su razumne i izazovne, ali e biti frustrirani ako su
zadae previe lahke, nerealne ili nedostine. Iako
raspoloivi resursi mogu ograniiti plan koji biste
htjeli provesti, vi morate neprestano osiguravati
da je obuka vaih vojnika zahtjevna. Mora se
primijeniti usmjerenje na bitku kako bi se suzio program obuke i smanjio broj zadaa na one od
najvee vanosti za izvrenje misije. Razgovarajte
sa vaim voom; odluite koje su zadae
najvanije za izvrenje vae ratne misije i osigurajte
da vaa jedinica ispunjava standarde KoV.
Usmjerenje na bitku je prepoznavanje da
jedinica ne moe postii osposobljenost u skladu sa
standardom na svakoj zadai, bilo zbog vremena
ili ostalih ogranienja resursa. Uinite najbolje to
moete u drugim podrujima da ukljuite nove
tehnike obuke i stalno gledajte okolnosti pod
kojima se izvodi obuka, ali ne sputajte standarde
samo zato to vaa jedinica izgleda nesposobna
da ih ispuni. Va izazov kao voe je da postignete,
potpomaete i provodite visoke standarde borbene
spremnosti kroz teku, realistinu, vieealonsku
kombiniranu vojnu obuku, kreiranu tako da razvija
i postavlja izazove pred svakog vojnika i jedinicu.

Faktrori i principi vostva pomoi e vam da

Kenneth H. Blanchard i Keith L. Kettler, Situacijski pristup razvoju vostva

SAETAK
izvrite zadae i brinete za vojnike. Oni su temelj
za akciju vostva.
Faktori su vostva uvijek prisutni i utiu na ono
to biste vi trebalo da inite, kao i u koje bi ste
vrijeme to trebalo da inite. Vojnicima nije
potrebno voenje na isti nain. Vi morate ispravno
procijeniti kompetenciju vojnika, predanost i
motivaciju tako da vi moete poduzeti dobru akciju
vostva. Kao voa, vi morate znati ko ste, ta
znate, ta moete uiniti tako da disciplinirate
samoga sebe i efikasno vodite vojnike. Svaka
situacija vostva je posebna. Ono to djeluje u
jednoj situaciji, moe ne djelovati u drugoj. Vi
morate biti sposobni uvidjeti svaku situaciju i

odrediti koju akciju poduzeti. Vi utiete na druge

onim to kaete, piete, i najvanije, inite. ta i
kako prenosite, ili e jaati ili slabiti odnos meu
vama i vaim podreenim.
Principi su vostva za obuku i razvoj podreenih
razvijeni od strane voa prije mnogo godina.
Principi su poloili probu vremena i najvaniju
probu- onu na bojnom polju. Koristite principe da
procijenite koliko ste uspjeni u svakom podruju
i onda razvijte plan da unaprijedite vau
sposobnost da vodite vojnike.

DIO DRUGI

VOSTVO U AKCIJI
POGLAVLJE 3

Izgled bitke i voa

Praktina vrijednost povijesti je da puta film

prolosti kroz materijalni projektor sadanjosti
na ekran budunosti.
B.H. Liddel Hart (1895-1970)
Engleski vojni pisac i strateg

Vi moete uiti o ljudskoj dimenziji ratovanja

studirajui ranije bitke. Da biste vodili u
borbi, vi morate biti sposobni i hrabri,
pokazati inicijativu, razumjeti ljudsku narav,
dosljedno davati primjer i inspirirati druge.
Ovo poglavlje
prua
primjere efikasnih
borbenih voa koji su pokazali ove osobine.
BITKE U PROLOSTI
Sljedei izabrani primjeri iz povijesti pokazuju
ljudsku stranu ratovanja opisujui kako su
voe
vodili
svoje
podreene tokom
borbenih
djelovanja. Poto proitate svaki

primjer, razmislite o odgovorima na ova pitanja:

Kako su voe izvrile zadau?

Kako su voe u svakom sluaju inspirirale
vojnike da se voljno suoe sa stresom i
opasnosti bitke ?
ta je bio kljuni faktor koji je vodio do
pobjede?
ta je voa inio prije bitke da pripremi sebe
i svoje vojnike?
Kako su akcije ovih voa prikazale
faktore vostva i principe raspravljene u
poglavlju 2?

Bitka kod Gettysburga

Bitka na Malom okruglom vrhu 2.

jula 1863., izmeu 20. regimente
iz Maine i dvije regimente iz
Alabame- 15. i 47., prua primjer
vostva i jedinstva unutar jedinice
tokom bitke. Ona daje sliku
vostva u jednoj od najznaajnijih
akcija malih
jedinica tokom
graanskog rata
Vojnici 20. regimente iz Mainea
su tokom 5 dana pred bitku
izvodili hodnje vie od 180 km.
Uvee 1. jula, kada su se
zaustavili da tabore, stigla je

komanda da se nastavi sa
hodanjem. Kod Gettysburga u
Pennsylvaniji je tog dana upravo
poela odluna bitka izmeu
napadajuih jedinica Konfederalne
KoV generala Lee-ja i KoV Unije.
Stoga su sve jedinice KoV Unije
bile vrlo potrebne.
Oko 2 ujutro, oni su se
zaustavili da spavaju. Ujutro su u
4 sata
nastavili hodanje, ne
uzimajui nikakve
hrane,
stigavi u Gettysburg oko 9
ujutro. 20. regimenta iz Mainea
za Carlisle

je bila jedna od etiri regimente

brigade kojom je komandovao
pukovnik Strong Vincent. Oko 16
sati, kada je regimenta zauzela
svoj odbrambeni poloaj, jedan je
oficir dojahao i uzbueno govorio
pukovniku Vincentu. Rukama su
pokazivali prema stjenovitom brdu
zvanom Mali okrugli vrh. Vojnici
20. mainske tada to nisu znali, ali
zbog niza greki, taj kljuni
prostor je ostao nezatien.

za Harrisburg

Legenda:
Gettysburg

ce
sta

Grobljansk

za

trupe Unije
Pozicija planirana ali
ne i zauzeta od strane
trupa Sicklesova
treeg korpusa

Gre
ben
sjem
Em
eni
ta
m
its
bu
rg

trupe Konfederacije

i greben

Sicklesov
trei
korpus
Bijelo
polje
Devils
Peach
Den
orchard

McLawsov
divizija

Powers Hill
Drugi
korpus
Peti korpus

Ba
ltim
or
eP
ike

Mali
okrugli vrh

Hoodova divizija
Veliki okrugli vrh

Cesta za Taneytown
Karta iz John J. Pullen, Dvadeseta Mainska, str. 101

Poetni poloaji kod Gettysburga, oko 16.00

10

2. jula 1863.

Dvije su ga konjike brigade

generala Budforda branile, ali
zbog toga to su imali velike
gubitke i potroene zalihe, njima
je dozvoljeno da se povuku.
Komandant
je neispravno
pretpostavio da na raspolaganju
ima drugu konjiku jedinicu koja
bi zamijenila Budfordovu jedinicu.
Pogrena
pretpostavka,
izostanak jasne povezanosti i
izostanak provjere, ostavili su Mali
okrugli vrh nebranjenim.
Oko 15.45 general Warren,
glavni ininjerac KoV, popeo se na
Mali okrugli vrh
u
cilju
promatranja
pokreta
neprijateljskih jedinica. On je vidio
vanost bitke, i na svoje
zaprepatenje, shvatio je da je
Mali okrugli vrh nezatien.
General Warren je zatraio
pomo i pukovnik Vincent je
dobrovoljno dao svoju brigadu da
brani Mali okrugli vrh.
Tokom 15 minuta koje su
ostale
do napada snaga
Konfederacije,
pukovnik
Vincent je ispravno obavio
izvianje i odredio odbrambene
poloaje. Njegova brigada ga je
slijedila na Mali okrugli vrh.
Pukovnik Vincent je doveo
20. mainsku regimentu na
poloaj i dao je zadau
pukovniku Chamberlainu: Ovo
je lijevi dio crte KoV Unije. Vi
razumijete da morate odrati ovaj
poloaj po svaku cijenu1.
Chamberlain je brzo okupio
svoje komandante eta i naglasio
vanost
njihove
zadae.
Komandovao im je da tako
razmjeste svoje jedinice na
odbrambenu crtu da se eta na
desnom boku naslanja na 83.

pensilvanijsku regimentu, a lijevo

krilo na veliku stijenu koju im je
pokazao. On im je oznaio dio
terena kojeg je trebalo braniti.
Komandovao im je da koristei
probojni manevar formiraju
odbrambenu crtu duboku dva reda.
To je osiguralo da su sve ete bile
povezane na svojim bokovima i da
su vojnici, kada dou na poloaj,
spremni za borbu.
Nakon
to je rasporedio
regimentu, Chamberlainova
panja se usmjerila na izloeni
lijevi bok. Vojnici su ga vidjeli
kako napregnuto gleda po
Malom okruglom vrhu. Oni su ga
se sjeali iz proteklih bitaka kada
je pokazao
umjenost
karakteristinu za sve dobre
borbene voe. On je mogao
zamisliti mogue opasnosti i
unaprijed poduzeti mjere da se
zatiti od njih.
On je shvatio kakva bi
katastrofa nastupila ako bi
neprijatelj okruio njegov slabi
lijevi bok. Stoga je komandovao
satniku Morrillu da pomakne etu
B 100 ili 200 metara prema Malom
okruglom vrhu, pokrije lijevi bok
i poduzme odgovarajue akcije.
Satnik Morrill je postavio svoju
etu iza kamenog zida na bazi
Malog okruglog vrha. Njima se
pridruilo 14 niandija koji su
povueni sa svojih ranijih poloaja
u jurinoj diviziji generala Hooda.
Odbrambena crta 20. mainske
regimente je, tek to
je
postavljena, bila izloena jakom
napadu du itavog fronta. Jedan
je oficir izvijestio Chamberlaina
da je vidio velike trupe koje
se kreu iza
napadajuih
snaga Konfederacije. Popevi se

na brdo, Chamberlain je vidio da

se te snage kreu u nakani da
napadnu njegov izloeni lijevi bok.
eta B ne bi mogla zaustaviti tako
velike snage.
Chamberlain je morao brzo i
kreativno
misliti. Nita u
prirunicima
taktike
nije
pokrivalo ovakvu situaciju.
Njegove su ete
bile na
odbrambenoj crti,
2 reda
duboko, kako je prikazano na
slici. Brzo analizirajui situaciju,
komandovao je komandantima
eta da se proire lijevo i
nazad, da bi blokirali napad
na bok. Pokazujui na veliku
stijenu s lijeve strane crte,
komandovao je da se formira
nova crta - pod pravim uglom na
postojeu. Ovo je znailo da je
svaka eta morala pokrivati
dvostruko vei dio fronta. Njihova
odbrana bi bila tanka, samo
jedan
red. Da
zavara
neprijatelja, Chamberlain je
komandovao da se navedeni
manevar mora izvesti uz
nesmanjenu paljbu na frontu.
Buka teke
paljbe
je
uinila nemoguom nadzor
jedinica putem glasa. Meutim,
jedinica je izvodila ovu teku,
neuvjebanu
taktiku
sa
znaajnom brzinom i dobrom
koordinacijom. Svaki vojnik
i
desetine
su
se
kretali
zajedno, odravajui
paljbu
i izbjegavajui rupe u odbrani.
Nakon bitke, preivjeli iz 20.
mainske regimente su se udili

John J. Pullen Dvadeseta Mainska s. 111

11

du

stijena

15
.al
ab
am
sk
a

47
.a
lab
am
sk
a

pro

2
(or 0. m
igi ain
na
lna ska
crt
a)

ena

crta

83
reg .pen
im silv
en an
ta
ijs
ka

Odbrambene linije 20. mainske

kako su dobro i brzo izveli

ovaj manevar pod paljbom2. To
je bila jedinstvena kombinacija
taktikih proboja - nastalih u
glavi pukovnika Chamberlaina da
se odoli situaciji koja je postojala
tog dana.
Nekoliko minuta nakon to je
formirana nova crta , napali
su je prekaljeni vojnici 15.
regimente iz Alabame. (Ova i
47.regimenta su bile pod
komandovanjem pukovnika
Oatesa). Oatesovi vojnici su bili
zamoreni i
edni.
Oni su
izvodili hodanje itavu no i dan,
ne
mogavi ekati
na
izgubljenu komoru, otposlanu
neposredno prije napada. ak i
pod tim okolnostima, oni su
napadali sa velikom hrabrou
i snagom. Iz ove take, bitka
je bila tako estoka, da
niko od
uesnika nije bio

Pullen, s 118

12

u stanju tano opisati ta se

desilo. Za vojnike koji su
uestvovali, to je bilo
kao
da sanjaju. Chamberlain je
vidio
da je unakrsna paljba
unitila sredinji dio njegove crte.
Stjegonoa i jedan jedini vojnik
su
hrabro
branili itav
sredinji dio. Chamberlain
je
poslao svog brata i autanta
da popune prazninu.
Regimente
iz Alabame su
juriale najmanje 6 puta. U
to doba je Chamberlain oko
sebe vidio vie neprijateljskih
nego
vlastitih vojnika.
Desetine
napadajuih
vojnika
Konfederacije
su
bajonetima
krili put kroz
odbranu,
ali
su odluni
vojnici
iz Mainea nekako
potisnuli pobunjenike natrag.
Tokom ove faze bitke mnogi su
vojnici
na
obje strane

poginuli
ili
bili ranjeni.
Chamberlain je bio ranjen
u nogu gelerom, a njegovo
bedro je bilo ogrebano kada
je metak udario u korice
njegovog maa.
Zatije u bici je dolo
nakon
estog
juria.
Chamberlain je znao da je
bio brojano slabiji i da su
njegovi vojnici
imali jo
samo jedan ili dva kompleta
municije. Doznao je da se
snage
Konfederacije
pregrupiraju za jo jedan juri,
i znao je da e njegova
jedinica, bez municije b i t i
pobijeena
od
strane
brojano
i
oruano
nadmonijeg neprijatelja.
Uzmicanje
bi
izazvalo
poraz KoV Unije .

83.
pe
n
reg silva
n
im
en ijska
ta

Vezna
eta
polovice 20. mainske
Vezna
eta

arka
njiuih
vrata

Juri 20. mainske

On je analizirao situaciju i
izabrao pravac djelovanja za koji je
vjerovao da ima najvie ansi na
uspjeh. Komandovao je svojim
vojnicima da montiraju bajonete
i krenu u juri. Ne iz herojstva, ve
zato to je to bila njihova najvea
ansa za uspjeh. On je znao da
e njegova jedinica biti u prednosti
jer napada nizbrdo. tavie,
iznenaenje i jaina napada mogu
oduzeti inicijativu od neprijatelja i
dati vojnicima 20.
mainske
regimente psiholoku prednost.
Ova odluka je donijela problem o
kojem u prirunicima taktike nije
nita pisalo. On je morao drati
dvije polovice regimente skupa.
Brzo je u glavi razvio plan i
komandovao da prvi u juri ide lijevi
bok, ostavljajui etu na desnom
boku u mjestu. Kad je lijeva polovica
regimente
bila uporedo
sa

desnom polovicom,
cijela
regimenta je krenula u juri
dolje i udesno, kao velika njiua
vrata, pri emu se eta na
desnom boku vrsto naslanjala
na 83. regimentu iz Pennsylvanije.
Nakon to je Chamberlain izdao
komandu, mladi je porunik
Melcher iskoio na elo ete.
Bajoneti su bljetali na suncu.
Iako ve napadnut, lijevi bok
regimente je krenuo u juri,
tjerajui
snage Konfederacije
pred sobom. Kada je
lijeva
polovica regimente bila uporedo
sa desnom, Chamberlain je
komandovao pokret prema
naprijed, vodei svoje ljude prema
dolje i desno. Regimenta je bila
jedno furiozno tijelo, juriajui
prema vojnicima iz Alabame koji
su bili udaljeni 25 metara. Prije
nego to su vojnici iz Alabame

mogli zapucati,
vojnici
20.
regimente su ve stigli. Sa
minimalne je udaljenosti, oficir
Konfederacije
ciljao
na
Chamberlaina i promaio. Kada
mu je Chamberlain stavio ma pod
grlo, ovaj se predao.
Snage su Konfederacije bile
iznenaene. Povukle
su se
na poloaje 4. i 6. teksake
regimente. Juri 20. mainske
regimente je mogao propasti
da
nije bilo
iznenaenja,
tog
snanog ratnog oruja
koje
unitava
razum
i
stvara paniku. eta B satnika
Morrilla i niandije skrivali su
se iza zida na bazi Malog
okruglog vrha. Oni nisu mogli
vidjeti 15.
regimentu
iz
Alabame koja se kretala u

13

Mali okrugli vrh

4.

ska
20. main

.
Tex
5.

.
Tex
4

la.

A
8.

vagoni
Unije

la.

la
.A

.
47

.A

la.

la.

.A

15

ni
me
a
K zid

B
ta s k e D
e a i n S A
. m ije
20 and
i
in

.A

44

Veliki okrugli vrh

.
20. mainska na Malom okruglom vrhu.

napad na Chamberlainov lijevi

bok. Nakon to je 20. regimenta
iz Mainea krenula u juri, vojnici
Konfederacije, koji su se izvlaili,
doli su u vidokrug ee B i
niandija, koji su onda otvorili
paljbu po bokovima i pozadini
snaga Konfederacije.
Prema pukovniku Oatesu, ta je
paljba ete B izazvala paniku kod
njegovih vojnika. Oni su pomislili
da jake snage konjice Unije
napadaju njihovu pozadinu, iako
konjica Unije uope nije
uestvovala u bici. Pukovnik Oates
i
njegovi komandanti eta
pomislili su kako su dospjeli u
okruenje. Komandovali su
izvlaenje, da se svako izvlai
najbolje kako moe. Tada su dvije
regimente iz Alabame podlegle
panici i pobjegle. Nisu shvatili da

Willard M. Wallace, Dua lava, s. 103

14

je samo jedan njihov daljnji napad

mogao dovesti do toga da se crta
odbrane snaga Unije srui kao kula
od karata.
Pukovnik Oates je kasnije rekao
da General Lee nikad nije bio blie
pobjedi nego tog dana na Malom
okruglom vrhu. Takoer je rekao da
ne zna bolju regimentu od 20. iz
Mainea i veeg vou od njihovog
hrabrog pukovnika.
20.
regimenta iz Mainea
pokrenula je itav front svoje
brigade. Htjeli su nastaviti napad
na itavu vojsku generala Lee-ja.
Neki su vikali da su bili na putu
za Richmond.
Sposobnost
pukovnika Chamberlaina da ih
zaustavi je doprinos discipline
jedinice. Oni su zarobili oko 400
zarobljenika iz etiri razliite
regimente Konfederacije. Obronci

su Malog okruglog vrha

bili
prekriveni stotinama mrtvih tijela
plavih i sivih. 20. regimenta iz
Mainea je ula u bitku sa 358
vojnika; imali su 90 povrijeenih.
etrdeset je bilo ubijeno ili su umrli
od rana.
Na
nekoliko trenutaka je
sudbina KoV i drave poivala na
leima 358 farmera, drvosjea i
ribara iz Mainea. Njih je vodio
pukovnik koji je bio sjemenitarac
i profesor jezika na manje od
godinu dana od bitke.

Borbena patrola u Koreji

Regimenta je za 28. marta
planirala akcije patrole, a za
komandanta patrole imenovan je
porunik
John Chandler.
Njegova je misija bila da provede
borbenu patrolu u Bezimenom
Grebenu i da zarobi ili ubije
svakog neprijateljskog vojnika
kojeg
sretne. Za taj posao,
on je uzeo snage koje su se
sastojale od dvije ojaane
streljake desetine.
Chandler je 2. aprila popodne
dobio planove patrole. Izabrao
je dvije desetine iz njegovog 3.
voda i nekoliko ljudi iz drugih
desetina, da dopuni broj vojnika do
20 (raunajui i njega). Naredno
popodne (3.aprila), sa svojih je 19
ljudi otiao
na uzviicu
pregledajui planirani put
i
brifirajui ih o patroli planiranoj
za tu no. Naveo je cilj patrole,
jednu od baza
neprijatelja
u
Bezimenom
Grebenu, i
objasnio da se nada da e
iznenaditi glavninu neprijatelja
ukopanu i nenaoruanu. Patrola
je po mogunosti trebalo da
zarobi jednog ili
vie
Sjevernokoreanaca, ili ubije, ako
zarobljavanje ne bi bilo mogue.
Koristei dostupne karte, Chandler je
napravio model u
pijesku
na
kojem su bile
najizraenije osobine terena kao i
cilj patrole. Model je bio dovoljno
dobar da se isplaniraju putevi
napredovanja i putevi izvlaenja
i da se prikau poznate osobine
nianskog podruja.
Konano
je
Chandler
podsjetio svoje ljude na pravilo
bataljona koje se tie rtava. rtve,
bilo da se radi o mrtvim ili
povrijeenim, nikad nee biti
ostavljene od strane ostatka
patrole. Ako neko zaostane na
terenu, cijela e jedinica poi da

ga nae i vrati.
Kada se patrola nakon veere
sakupila, Chandler je podijelio
ljude na dvije sekcije: jurinu
desetinu od 8 ljudi i njega, i
desetinu za paljbenu podrku koju
je inilo ostalih 11 vojnika.
Nakon to se uvjerio da su svi
elementi patrole u redu, porunik
Chandler, briljiv i promiljen
ovjek, poveo je svoje ljude.
Patrola je prela glavnu crtu otpora
u 21 h. Kada je Chandler poveo
svoje ljude, haubice 105 mm 64.
bataljona poljskog topnitva
ispaljivale su granate u okviru
svojih uobiajenih zadaa
uznemiravanja i blokiranja. Kod
planiranja patrole, tab je
regimente predvidio da se vrijeme
polaska podudara sa ovom
veernjom paljbom, nadajui se
da e paljba drati neprijatelja
u zaklonu dok patrola ne bude
u prirodnom zaklonu.
Oko tri i pol sata kasnije,
patrola je stigla do cilja. Chandler je izvijestio njegovog
komandanta bataljona, pukovnika
Walkera da patrola nije niti
vidjela neprijatelja, niti nala bilo
kakvih znakova
da
se
neprijateljski vojnici nalaze u
podruju. Walker je uputio
Chandlera
da nastavi sa
temeljnom misijom.
Ako
moete,
dovedite
zarobljenike rekao je Walker
komandantu patrole, a ako ne
moete, pucajte u njih. Odluite
o putu kojim ete krenuti prema
neprijatelju, krenite naprijed
devedeset metara i ponovo me
izvijestite.
Chandler je donio svoju odluku
i proslijedio je Walkeru koji
je nastavio da na karti ucrtava put
patrole. Nakon to se patrola
bez indicenta pomakla dalje,

Walker je rekao Chandleru da

krene
jo 90 metara dalje i
da ponovo izvijesti.
Nakon
nekoliko
sekundi
lanovi su patrole vidjeli i uli
kretanje
u pravcu glavne
odbrambene crte neprijatelja.
Izgledalo je da neprijateljski
vojnici,
jo u daljini, silaze
dolje
prema
Bezimenom
Grebenu. Chandler je pozvao
topnitvo. Za nekoliko minuta u
podruje,
u
kojem se
neprijatelj kretao, palo je 36
granata 105 mm.
Kretanje
neprijatelja je zaustavljeno, ali
su Chandler i njegovi ljudi jo
mogli uti glasove u blizini
podruja udara.
Iako je patrola imala kontakt
sa
neprijateljem, nije nikoga
zarobila. Chandler je oprezno
poveo
svoje
ljude
jo
devedeset metara
do take
gdje su
bili
udaljeni oko
etrdeset pet metara od vrha
grebena. On je putem radioureaja
pozvao
mjesto
posmatranja ete C. Od ovog
mjesta neemo koristiti radioureaje, tako da nee biti nikakve
anse da nas otkriju prije
nego
to budemo spremni.
Nakon toga je proveo neko
vrijeme pokuavajui da odredi
izgled i sastav neprijateljskih
poloaja.
Sa lokacije patrole, ispod
vijenca grebena, oni su mogli
vidjeti veliki bunker, malo lijevo
od puta kojim je patrola prila
cilju. Na svakoj
strani
su
bili manji bunkeri.
Porunik
Chandler je

15

postavio patrolu u dvije crte,

prema poloaju neprijatelja. Sa
svake je strane
jurine
desetine bio strijelac sa
mainkom i
ovjek
sa
karabinom.
Ostali su ljudi
bili okupljeni u
sreditu.
Chandler
i
njegov
junokorejski prevodilac kaplar
Kim
Bae
su
bili
sasvim naprijed. Desetina je
za paljbenu podrku stajala
oko etrdeset pet metara iza
jurine desetine.
Patrola je
tiho krenula
naprijed. Kad se primakla
poloaju neprijatelja, jedan
vojnik
je
aktivirao bombu
sa udarnim djejstvom.
Iako
nije bio ozbiljno povrijeen,
patrola je saekala nekoliko
minuta da se uvjeri da su
Sjevernokoreanci ignorirali
buku.
Nakon
toga su
porunik Chandler i jurina
desetina nastavili
puzati

naprijed. Kada su se Chandler

i
Kim
Bae
pribliili
velikom bunkeru u sreditu,
doli su iznad komunikacijske
traneje koja je povezivala
najmanje pet bunkera; Chandler i Kim Bae su skoili u
traneju samo par metara dalje,
iz
velikog
bunkera
je
izaao Sjevernokoreanac i
promrmljao nekoliko
rijei.
Kim
Bae je odgovorio na
korejskom. Oito sumnjiav,
Sjevernokoreanac je podigao
svoju puku
i
zapucao.
Nekoliko ljudi iz
jurine
desetine
su istovremeno
otvorili paljbu.
est
Sjevernokoreanaca
su jedan za drugim izali iz
bunkera. Jurina desetina je
p r v u p e t er i c u
u b i la
karabinom i paljbom iz
mainke.
Jedan
od
Chandlerovih ljudi je ubacio
dvije
bombe
u
veliki

bunker. Niko nije izlazio vani,

a Chandlerov je ovjek
jo
nekoliko minuta uo dernjavu
i vriske.
Sjevernokoreanci iz drugih
bunkera na svakoj su se strani
velikog
bunkera
uskoro
pojavili
u komunikacijskoj
traneji. Niandije sa bokova
su ih ili ubili ili prisilili na
izvlaenje. Odravajui jaku
paljbu, desetina je zadravala
inicijativu.
Dva su se Sjevernokoreanca iz
lijevog
bunkera
pokuala
probiti kroz komunikacijsku
traneju. Niandija ih je s tog
kraja crte
ubio. Chandlerovi
ljudi su
bacili
nekoliko
bombi u
traneju
prema
bunkerima. Nakon
nekoliko
minuta, drugi
Chandlerov
ovjek
je
ubio
tri
Sjevernokoreanca
koji
su
pokuali
obii desni bok.

Chandler je nadahnuo svoju desetinu da se voljno izloi opasnostima bitke

16

Sjevernokoreanci
su se
uglavnom oslanjali na bombe.
Oni su radije ostajali u zaklonu
iza vijenca brda ili oko ruba
grebena i bacali bombe na
patrolu. Jurina je desetina bila
tako blizu
poloajima
neprijatelja u rovovima da je
veina
bombi koje
su
neprijateljski
vojnici bacali,
padala iza njih, izmeu dvije
desetine.
Na poetku akcije, bombe
sa udarnim djejstvom su ranile
oba radio-operatera i otetila
radio-ureaje. Dvojica su drugih
iz desetine vatrene podrke
takoer bila ranjena bombama.Od
etiri ranjena, samo jedan nije
mogao hodati.
Oko 2.45 Chandler se odluio
na izvlaenje. Kad je traio
od
radio-operatera
da
obavijesti tab bataljona, saznao
je za rtve i oteenja radioureaja. Onda je jurinoj desetini
i ranjenicima komandovao pokret
prema taki okupljanja na
obronku brda, ispred vlastitih
crta fronta. Nekoliko je ljudi
improviziralo nosila kako bi
ponijeli ozbiljno ranjenog vojnika.
Tokom
razmjene paljbe,
Chandlerovi ljudi su vikali. Kada
je zapoelo izvlaenje, ovjek
koji je sa mjesta posmatranja
ete C na glavnoj crti otpora
pratio akciju, primijetio
je
smanjenje buke pucnjave. On
je mogao vidjeti
da
se
borba pomie prema njemu i
shvatio
je
da se patrola
izvlai. O tom je obavijestio
pukovnika Walkera.
Walker
je
odmah
komandovao koncentraciju
topnike i minobacake paljbe

u blizini Bezimenog Grebena.

Kako se Chandler
izvlaio,
komandant ete C je davao
pukovniku Walkeru njegov
poloaj, pratei paljbu iz
linog naoruanja patrole prema
neprijatelju. Na isti je nain
pratio
i
kretanje
neprijateljskih vojnika kako su
slijedili
patrolu. Iz ovih je
informacija,
tab bataljona
ucrtavao
i
vlastite
i
neprijateljske
poloaje,
prikazujui
koncentraciju
topnike i minobacake paljbe.
Kako se bitka pomicala ka
glavnoj crti otpora, Walker je
prebacivao
koncentraciju
topnike i minobacake paljbe
kako bi podruje udara drao to
blie patroli. On nije prenio
odgovornost za prebacivanje
paljbe na svog podreenog oficira
poto nisu imali vezu sa patrolom
koju su potpomagali.
Neposredno prije nego to
je patrola dostigla taku
okupljanja
na
obronku
brda, porunik Chandler je
poslao dva ovjeka naprijed, da
donesu nosila i dovedu nosae iz
ete C. Na klizavom, snjenom
obronku grebena trebalo im je
vie od sata da stignu do
glavne crte. Kad su tamo doli,
saznali su da je pomona
desetina bila spremna da se
vrati sa njima.
Kada su
dva ovjeka povela desetinu
dolje
prema
grebenu,
neprijateljska minobacaka
granata je pala u skupinu
ranivi etiri ovjeka iz ete C.
Chandlerova su dva ovjeka
pomogla da se povrijeeni
vrate natrag i saekali su drugu
pomonu desetinu. Konano

su se oko 5.30 ponovno

pridruili patroli.
U meuvremenu, nakon
formiranja odbrambenog kruga
na taki okupljanja, Chandler je
bacio osvjetljavajuu bombu u
pravcu neprijatelja da bi time
naveo
minobacae podrke.
Pukovnik Walker je prebacivao
minobacaku paljbu da zatiti
patrolu od Sjevernokoreanaca
koji su je slijedili
sa
znaajnom odlunou. Osim
topnike paljbe, nekoliko tenkova
sa glavne crte je otvaralo paljbu
iz topova i tekih mainki.
U to se vrijeme dovoljno
razdanilo, tako da je neprijatelj
na Bezimenom Grebenu mogao
vidjeti odbrambeni krug.
Porunik Chandler je, upotrebom
radio-ureaja pomonog voda
donesenog iz ete C, zatraio
dimnu zavjesu koja je bila
efikasna i zatitila je patrolu
od neprijateljskog posmatranja.
Ljudi su
se vratili na
vlastitu crtu uprkos pokuaju
neprijatelja
da
ih dri
prikovanima u mjestu 4.

Uzeto iz Borbene akcije u Koreji od Russela A. Gugelera, str. 236-245

17

Bitka na Ia Drang, Vijetnam

Misija je 1.bataljona 7.
izviake brigade 1. izviake
divizije
bila da
izvede
misiju
potrage i unitavanja
jedne
regimente
Sjevernovijetnamaca
u
podruju Pleiku u Republici
Vijetnam o ijem je prisustvu
u podruju
izvijeteno.
Sljedea se akcija odigrala
poevi 14. novembra 1965.
eta B pod komandom
satnika Johna Herrena, bila je
odreena da se kao prva
jedinica desantira u zoni
slijetanja bataljona. Nakon to
su
bez
kontakta
sa
neprijateljem osigurali zonu
slijetanja, komandant je bataljona
komandovao eti B da zapone
operacije traenja. eta B, koja
je ubaena ranije, preuzela je
misiju osiguranja zone slijetanja.
Komandant je ete B
krenuo
sa dva voda uporedo i jednim
vodom u rezervi.
Prvi
kontakt
sa
Sjevernovijetnamcima
je
ostvario 1. vod. Poruniku je
Herricku, komandantu drugog
voda, komandovano da krene
prema prvom vodu i prui
pomo. Dok je iao prema
prvom vodu, Herrickov vod je sa
desnog b o k a
izloen
plotunu neprijateljske paljbe koja
je ubila grenadira i prikovala u
mjestu ostatak voda.
Pucajui iz dvije mainke M60 u
pravcu
neprijatelja,
Herrick
je
pozvao
komandanta 3. voda, tabnog
narednika Clyde Savagea, da
se izvue pod zatitom paljbe
mainki. Kada su niandije
doli u paljbeni poloaj, Herrick
je radio-ureajem poslao
situacijski izvijetaj svom
komandantu ete i
brzo

18

formirao odbrambeni
krug
irine 25 metara.
U
meuvremenu, pod zatitom
mainki M-60 Savage je, nosei
oruje mrtvog grenadira, vodio
izvlaenje svoje desetine prema
vodu. Pod sve jaom paljbom,
ukljuujui minobacae
i
rakete, Savageova desetina
je stigla do glavnine voda
i pridruila se ostalim.
Sjevernovijetnamci su zasuli
mali odbrambeni krug paljbom
koja je bila tako blizu zemlji
da je nekoliko Herrickovih
ljudi upotrijebilo svoje alate za
kopanje da naprave zaklon.
Kroz sve to, ljudi su uzvratili
paljbu, primajui teku paljbu
neprijatelja. Narednik Savage
je svojim M-16 pogodio 12
neprijateljskih vojnika tokom
popodneva.
Sredinom
popodneva narednik Herrick
je bio pogoen metkom koji
je uao
u
njegov bok,
proao kroz tijelo i izaao na
desno
rame. Iako smrtno
pogoen, nastavio je da vodi
odbranu kruga.
Dao
je
knjigu
signalnih operativnih
instrukcija tabnom naredniku
Palmeru,
svom
vodnom
naredniku, sa komandom da
je spali ako zaprijeti opasnost
da padne u ruke neprijatelja.
Rekao
je
Palmeru
da
prerasporedi municiju, pozove
topniku paljbu i
iskoristi
prvu mogunost da se izvue.
Palmer, i sam lahko ranjen,
nije dugo komandovao jer je i
sam bio ubijen.
Komandu je preuzeo komandant
2. voda. On se pridigao na
rukama
i koljenima
i
promrmljao da e izvui vod
iz opasnosti. Samo to je
zavrio reenicu, metak ga je

pogodio u glavu. Od istog je

rafala ubijen prednji posmatra
minobacaa 81 mm. Narednik
za
topniko izvianje, koji
je iao sa vodom, pogoen je
u vrat. Ozbilijno ranjen, on je
postao delirantan, i bilo je
problema da ga se dri tihim.
Narednik Savage, komandant
3. voda,
preuzeo je
komandu. Zgrabivi topnikov
radio-ureaj, zapoeo je sa
pozivanjem i podeavanjem
paljbe poljskog topnitva. Za
nekoliko minuta
okruio je
odbrambeni krug
dobro
plasiranim pogocima od kojih
su neki pali na samo 20
metara od odbrambenog kruga.
Indirektna paljba
je
obeshrabrila
pokuaje
neprijatelja
da
zauzme
odbrambeni krug, ali je vod i dalje
bio u opasnosti. Od 27 ljudi
u vodu, 8 je bilo ubijeno i 12
ranjeno.
U meuvremenu je neprijatelj
napadao ostatke Savageovog
voda sa snagama od najmanje
jednog
ojaanog voda.
Meutim, svaki put ih je vratilo
topnitvo i paljba iz pjeakih
mainki ljudi iz odbrambenog
kruga, ukljuujui i ranjene.
Specijalist 5.
klase Lose,
bolniar,
iao
je
po
odbrambenom krugu izloen
paljbi dok je zbrinjavao
ranjenike. Njegova ustrajnost i
dovitljivost t okom dana i
naredne noi spasila je
najmanje est ivota. Nakon to
mu je nestalo paketa prve
pomoi i zavoja iz njegove
torbe, koristio je paketie

Akcije NAR Savagea su sprijeile da neprijatelj zauzme odbrambeni krug.

toaletnog papira da zaustavi
krvarenje. Smireno, sigurno i
potpuno profesionalno, ohrabrio
je ljude.
Prije drugog napada koji se
desio u 03.45 ule su se
neprijateljske trube oko itavog
odbrambenog kruga. Izgledalo je
da neki glasovi dolaze sa
udaljenosti od 200-400 metara.
Narednik Savage je ak mogao
uti neprijateljske vojnike koji

su tiho aptali jedan drugom.

On
je pozvao 15-minutnu
topniku paljbu koja je zasula
podruje, nakon koje su slijedili
taktiki zrani udari na uzvisinu
iznad njegova poloaja. Izvrena
pod svjetleim raketama ova dva
udara u kombinaciji prekinula
su napad. Trei
i konani
napad neprijatelja je doao
nakon vie od sat vremena,
i bio
je neuspjean
kao

i
prethodna dva.
Savage i
njegovi ljudi, izolirani, ali drei
poloaj tokom noi, mogli su
uti i ponekad vidjeti kako
neprijatelj izvlai svoje poginule
i ranjene.
Kad su naredno jutro stigle
snage za pomo, svaki ovjek je
jo imao dovoljno municije da se
nastavi boriti. 5

Uzeto iz Bitka na la Drang Johna A. Casha iz Sedam okraja

Johna Albrighta i suradnika, s 3-40.

Uz

19

Operacija Bijelo krilo, Republika Vijetnam

Tokom operacije Bijelo krilo,
blizu Bong Son u provinciji Binh
Dinj, u februaru 1966, 2. bataljon,
5. konjike brigade, 1. konjike
divizije o p e r i r a l o je u v r l o
neravnom planinskom terenu
protiv odlunog neprijatelja. 17.
februara, komandant je rezervnih
snaga bataljona imao zadau
z a t i t e komandanog m j e s t a
bataljona i izvoenja lokalnih
mjera sigurnosti.
Satnik Tom Fincher, komandant
ete, izabran da izvri
dodijeljenu misiju koristei 3. vod
i oruane vodove unutar zatitnog
kruga bataljona z a z a t i t u
komandanog mjesta, te koristei
1. i 2. vod za izvoenje lokalnih
patrola. U meuvremenu je, eta
B traila neprijateljske snage
2500 metara sjeverozapadno,
dok je eta C inila to isto,
sjeverno od baze bataljona, na
udaljenosti od nekih 4200
metara.
Sat
vremena
nakon
naputanja
baze bataljona,
izvodei lokalno osiguranje sa
vodom, Fincher je vidio izvijetaj
ete B po kojem je neprijatelj
pucao sa okolnih brda. Nakon to
je upozorio svoje vodove,
Fincher je nastavio patrolirati
podruje oko baznog tabora.
Petnaest minuta kasnije situacija
ete B se pogorala. Teka paljba
neprijatelja je uzrokovala teke
rtve ukljuujui prednjeg
topnikog posmatraa. Jaina
paljbe iskljuila je manevar protiv
neprijatelja,
izvijestio je
komandant ete B. Predvidjevi
promjenu misije u podrci ete B,

Fincher je alarmirao dva voda iz

baze bataljona i komandovao im
da krenu do take susreta, oko
1500 metara sjeverno od
odbrambenog kruga. Rekao je
oruanom vodu da okrene cijevi
svojih minobacaa 81 mm. u
pravcu ete B za sluaj da doe
poziv u pomo. Konano uputio
je dva voda koja su bila s njim
da krenu sjeverno, ka istoj taki
susreta.
Fincherova reakcija
se
pokazala ispravnom, kada mu
je
komandant bataljona
komandovao da pomogne eti B.
Trebalo je
sat
vremena
putovanja preko
kamenitog
terena da se elementi ete A
prikupe na odabranoj taki

Predvidjevi potrebne akcije, Fincherove

trupe su bile u stanju da pobijede
neprijatelja i pomognu eti B.

Uzeto iz Pjeatvo u Vijetnamu Akcija male jedinice u ranim danima.

1965-1966, izdate od Alberta N. Garlanda str.306-9

20

susreta. Da nije
predvidio
dolazeu
komandu
svog
komandanta, potrebno vrijeme
bi bilo znatno due.
Mjesto izabrano za taku
susreta
bilo je oko 1000
metara od ete B i stavilo je
neprijateljske snage na brdu
izmeu dvije amerike ete.
Fincher je na brzinu rasporedio
tri voda na crti prema gornjem
dijelu brda kojeg je neprijatelj
drao, i nakon toga komandovao
napad. Agresivno napredujui,
slijedei minobacake paljbe,
Fincherove trupe su pobijedile
neprijatelja i pomogle sestrinskoj
eti koja je bila pod velikim
pritiskom.6

SAETAK
Pukovnik Chamberlain, porunik Chandler, tabni
narednik Savage i satnik Fincher razumjeli su ljudsku
dimenziju ratovanja. Svaki je pokazao svoju taktiku
i tehniku osposobljenost i preuzeo inicijativu da
iskoristi priliku za uspjeh, prihvatajui dobro
proraunate rizike unutar nakane komandanta.
Komande koje su ovi ljudi izdali bile su efikasno
proslijeene i uticale su na njihove podreene da
izvre zadau dajui cilj, pravac i motivaciju.
Povijest je puna borbenih akcija koje navode
primjere velianstvenog vostva i vojnika koji su
se izdigli znatno iznad obinog poziva dunosti da
bi izvrili dodijeljenu misiju. U svakom od primjera
izabranih za ovo poglavlje, voa je vodio na frontu

primjerom, a ne putem prinude i straha. Mi bismo

trebali voe kao one koji su spomenuti i mi ih moemo
razviti u naim kolama i jedinicama. Vi moete
postati voe kao oni spomenuti, i moete obuavati
vae podreene na slian nain. Ovo je va izazov i
odgovornost.
Ovi primjeri iz historije trebalo bi da nanu mnoga
pitanja o ljudskoj dimenziji ratovanja. Na koji nain
se moete razviti kao voa? Zato se vojnici bore?
ta gradi jedinstvo i disciplinu i motivira vojnike da se
hrabro bore protiv velikih nedaa? Koja ubjeenja,
vrijednosti, karakter, znanje i vjetine morate imati
da uspjeno vodite vojnike u borbi?

21

POGLAVLJE 4

ta voa mora biti

Ameriki narod s pravom trai od svojih

vojnih voa ne samo da budu vjeti u tehnikim
aspektima svoje profesije, ve da budu i ljudi od integriteta.
General Joseph Lawton Collins (1896-1987)
Komandant divizije i korpusa, II SR

Kao voa, vi ste odgovorni za razumijevanje i

direktno prenoenje vrijednosti KoV vaim
vojnicima. Ove su vrijednosti temelj za slubu
dravi. Budui da je svrha KoV da zatiti dravu i
njene vrijednosti, etika KoV mora biti shodna
narodnoj volji i vrijednostima. Zakletva koju ste
dali, obvezuje vas da potpomaete i branite Ustav
Sjedinjenih drava. Data bez rezerve i bez obzira
na linu rtvu, ova zakletva je formalno i javno
priznanje vae predanosti profesionalnoj etici. Ovo
poglavlje opisuje ono to voa mora BITI
raspravljajui ubjeenja, vrijednosti i norme;

22

karakter i etiku profesionalne KoV. Ono takoer

raspravlja etike odgovornosti i proces donoenja
etikih odluka .

UBJEENJA, VRIJEDNOSTI
I NORME
Ubjeenja
Ubjeenja su pretpostavke ili uvjerenja koje
drite kao istinite o nekoj stvari, konceptu, ili
osobi. Ona mogu varirati od vrlo duboko
ukorijenjenih ubjeenja koje drite u vezi sa takvim

stvarima kao to su religija i temelji na kojima

je ova zemlja stvorena, do skoranjih iskustava
koja su uticala na vau percepciju odreene
osobe, koncepta, ili stvari. Jedan vojnik moe
vjerovati da dunost jednostavno znai provesti
vrijeme 8 do 5. Drugi moe vjerovati da je
dunost nesebino sluenje svojoj zemlji, svojoj
jedinici i vojnicima svoje jedinice.
Vi imate ubjeenja o ljudskoj naravi ta
djeluje na ljude. Mi obino ne moemo dokazati
naa ubjeenja, ali mi mislimo i osjeamo da su
ona istinita.Na primjer, neki ljudi vjeruju da je
automobil jednostavno sredstvo prijevoza.
Drugi vjeruju da je automobil statusni simbol.
Postoje voe koje vjeruju da su nagrade i kazne
jedini nain da se motiviraju vojnici. Nasuprot
tome, druge voe vjeruju da bi nagrade i kazne
trebalo koristiti samo u iznimnim sluajevima.
Vana taka koju treba da prepoznate je da
se ljudi openito ponaaju s hodno svojim
ubjeenjima. Ubjeenja voe direktno utiu na
klimu vostva, jedinstvo, disciplinu, obuku i
borbenu efikasnost jedinice.
Vrijednosti
Vrijednosti su stavovi o vanosti ljudi, koncepata
ili stvari. Vrijednosti utiu na vae ponaanje zbog
toga to ih koristite da odluite izmeu alternativa.
Na primjer, vi moete drati do takvih stvari kao
to su istina, novac, prijateljstvo, pravda, ljudska
prava ili nesebinost.
Vae vrijednosti e uticati na vae prioritete.
Jake vrijednosti su one koje stavljate na prvo
mjesto, najjae branite i najneradije naputate.
Vrijednosti pojedinca ponekad mogu doi u
sukob. Ako ste neispravno prijavili nadzornu taku
patrole, imate li moralne hrabrosti da ispravite
izvjetaj ak ako znate da va voa nikad nee
otkriti da ste poslali neispravan izvjetaj? U ovoj
situaciji, vae vrijednosti prema istini i lini interes
e se sukobiti. To to je vama vea vrijednost,
rukovodit e vaim postupcima. U ovom primjeru,
odgovarajui je pravac djelovanja jasan. Postoje
vremena, meutim, kad ispravan izbor pravca nije
tako jasan.
etiri pojedinane vrijednosti za koje se od
svih vojnika (voa i voenih) oekuje da ih usvoje
su hrabrost, iskrenost, sposobnost i predanost.
Ove se etiri vrijednosti smatraju najvanijim za
izgradnju povjerenja koje mora postojati da bi
jedinica bila maksimalno efikasna.
Hrabrost dolazi u dva oblika. Fizika hrabrost
je nadvladavanje straha od tjelesnog oteenja i
vrenje svoje dunosti bez obzira na to. Moralna
hrabrost je nadvladavanje drugih strahova osim
straha od tjelesnog oteenja tokom vrenja

dunosti.
Moralna je hrabrost vana kao i fizika
hrabrost. Hrabro je da vrsto stojite iza svojih
vrijednosti, svojih moralnih principa i svojih
uvjerenja. Vi pokazujete moralnu hrabrost ako
i n i t e n e t o n a temelju j e d n e o d v a i h
vrijednosti ili moralnog principa, znajui da to
moe i ne biti u vaem najboljem interesu.
Potrebna je posebna hrabrost da potpomognete
nepopularne odluke i da drugima oteate da
uine pogrenu stvar. Drugi vas mogu ohrabriti
da prihvatite lagano neetiko rjeenje kao
najlaki ili najudobniji metod. Ne pomaite
drugima da uine pogrene stvari! Drite do
svojih ubjeenja i do onoga za to znate da je
ispravno! Ne kompromitirajte vau
profesionalnu etiku ili vae osobne vrijednosti
i moralne principe! Ako vi nakon trijezne i
brine procjene vjerujete da ste u pravu, zadrite
svoj stav.
Iskrenost je kad ste otvoreni, poteni i odani prema
vaim vojnicima, starijima i kolegama po inu. To je
izraz linog integriteta. Ako se pravilno usmjeri
neslaganje sa drugima i zastupanje vaeg stanovita
nije pogreno. Zapamtite ove tri vane take: 1)
izaberite pravo vrijeme i mjesto da ponudite vau
kritiku ili savjet; 2) ne kritizirajte neki plan ako ne
date konstruktivnu alternativu; 3) spoznajte da kada
va voa donese konanu odluku, vi morate prekinuti
daljnju diskusiju i potpomoi legalne i odgovarajue
komande ak i ako se lino ne slaete sa njima. esto
tokom borbe nema dovoljno vremena za provjeru
izvjetaja ili za ispitivanje preciznosti informacija.
Posljedice mogu biti previe vane, a vrijeme je previe
kratko da prenosite bilo ta osim istine. Iskrenost je
podjednako vana u mirnodopsko vrijeme. Traite je
od vaih podreenih i oekujte je od kolega po inu i
nadreenih. Iskrenost izraava lini integritet.
Kompetencija je strunost u potrebnom
profesionalnom
znanju,
prosuivanju i
vjetinama. Svaki voa mora je imati da
obuava i da razvija jedinstvenu, discipliniranu
jedinicu sa svim potrebnim pojedinanim i

Uvjerenja
djeluju

voe

direktno

na klimu vostva,

jedinstvo, disciplinu, obuku i

borbenu efikasnost jedinice.

23

zajednikim vjetinama potrebnim za pobjedu

na bojnom polju. Kompetencija gradi povjerenje
u sebe samog i u jedinicu; oba povjerenja su
presudni elementi morala, hrabrosti i konano,
uspjeha na bojnom polju.
Predanost znai posveenost tome da se izvedu
sve misije jedinice i da se slui vrijednostima
zemlje, KoV i jedinice. Predanost pokazujete
tako to inite sve to najbolje moete da
doprinesete KoV, da obuavate i razvijate vau
jedinicu i da pomognete vaim vojnicima da se
profesionalno i lino razviju.

Norme
Norme su pravila ili zakoni dogovoreni obino
na temelju ubjeenja i vrijednosti koje lanovi
skupine slijede tako da ive u harmoniji. Norme
mogu spadati u jednu od dvije kategorije.
Formalne su norme zvanini standardi ili zakoni
koji upravljaju ponaanjem. Prometni signali,
jedinstveni kod vojnog pravosua i enevska
konvencija su formalne norme koje usmjeravaju
ponaanje amerikih vojnika. Norme upravljaju
time koje su akcije potrebne ili zabranjene.
Jedinstvena pravila, sigurnosne ifre i SOP
jedinice takoer su formalne norme.
Neslubene norme su nepisana pravila ili
standardi koji upravljaju ponaanjem lanova
skupine. U primjeru korejske borbene patrole,
porunik Chandler je naglasio neslubenu
normu da se rtve ni u kojem sluaju ne
ostavljaju od ostatka patrole. U korijenu ove
norme je zajednika vrijednost o vanosti brige
jednih za druge. Vojnici su nali sigurnost
znajui da e biti zbrinuti u sluaju da postanu
rtve.

Vanost ubjeenja,
vrijednosti i normi
Ubjeenja, vrijednosti i norme vode akcije
pojedinaca i skupina. Oni su kao prometni
nadzorni sistem; oni su signali koji naim ivotima
daju pravac, znaenje i cilj.
Primjeri kroz povijest su puni vojnika koji su
rtvovali svoje ivote da spase prijatelje ili
pomognu svojoj jedinici u izvrenju misije. Ove
hrabre, nesebine akcije ukljuuju blokiranje
eksplozije bombi, lino zauzimanje neprijateljskih
poloaja i zaposijedanje kljunih poloaja da se
zatiti izvlaenje. Ubjeenja i vrijednosti motiviraju
ovu vrstu herojske rtve. Motivirajua snaga moe

24

biti uvjerenje vojnika u vanost ouvanja line

asti, ili spaavanja prijatelja, pomaganja jedinici,
sluenja onome za to se bori ili njihova
kombinacija.
Vai e se vojnici boriti za vas ako vjeruju da je
najbolja ansa za preivljavanje njih i njihovih
prijatelja, da obavljaju svoje poslove kao dio
tima. Oni e biti efikasniji ako vjeruju u sebe, u
jedinicu, u vas i ono za to se bore. Line se
vrijednosti, ubjeenja i stavovi oblikuju ranijim
iskustvima koja ukljuuju takve stvari kao to su
obitelj, kola, posao i socijalni odnosi. Voe moraju
shvatiti vanost odgoja i oblikovati ubjeenja i
vrijednosti kod svojih podreenih zbog toga to
su oni temeljni motivirajui faktori.

Uticanje na ubjeenja,
vrijednosti i norme
K a o v o a , v i i m a t e m o d a u t i e t e n a
ubjeenja i vrijednosti vaih vojnika dajui
primjer; prepoznajui ponaanje
koje
potpomae profesionalna ubjeenja, vrijednosti
i norme; i planirajui izvravajui, i prosuujui
teku, realistinu pojedinanu i zajedniku
obuku.
Teka obuka ne znai obuku u kojoj voe
ikaniraju ili viu na trupe u naporu da uzrokuju
umjetni stres. Ovo samo stvara neprijateljsku
atmosferu mi protiv njih. Ova vrsta vostva
ne uspijeva u borbi, stoga zato vjebati loe
navike. Naporna obuka postoji kad voe i
vojnici obostrano osjeaju realistine,
iscrpljujue uvjete koji pripremaju oboje, kao
tim, za stres borbe.
Satnik Herren, komandant ete B, bio je
zabrinut za operaciju u dolini la Drang zbog toga
to je njegov ovjek otiao a da nije spavao no
ranije jer je obavljao drugu zadau. On je mogao
samo vjerovati da ih je obuka koju su dobili
osposobila da nadvladaju nedostatak odmora i
da njihov zamor nee imati veliki uticaj na
njihovu sposobnost da se bore. Obuka koja
simulira takve uvjete, teka je.
Tokom terenskih vjebi, vi biste mogli planirati
hodanje tokom cijele noi, nekoliko sati odmora, a
onda simulirati bitku to je zahtijevno za voe i
vojnike. Ova vrsta obuke gradi potovanje i
povjerenje izmeu vojnika i voa, to je dobro za
jedinstvo. Ona gradi osjeaj prolaska kroz
zajednike tekoe i timski rad. Ona doprinosi
potovanju i drugarstvu to vam pomae da utiete
na ubjeenja i vrijednosti vojnika.

Te k a e o b u k a , izv e d e n a u skladu sa
standardom, osposobiti vae vojnike da kao
pojedinci i kao tim uine stvari za koje nisu
vjerovali da su mogue. To e dati vaim
vojnicima povjerenje u sebe, povjerenje jednih
u druge i povjerenje u vas. Ako je ispravno,
objasnite, obuka e pomoi svakom vojniku da
razumije vezu i vanost njegove sposobnosti da
ispravno obavlja pojedinane zadae u podrci
zajednikoj misiji jedinice.
Kao voa, vi morate potovati vae vojnike i
morate zasluiti njihovo potovanje ako elite
uticati na njihova ubjeenja i vrijednosti.
Podreeni e uvijek potovati va in, ali e se
njihovo iskreno potovanje zasnivati na
karakteru, znanju i profesionalnim vjetinama
koje pokaete.
Jednom kad steknete potovanje vaih vojnika,
oni e eljeti vae odobravanje, moete ih voditi
tako da pokazujete nesebinu brigu za jedinicu
i za druge vojnike. Oni e postati zainteresirani
za sve to je u vezi sa borbenom spremnosti
ako je to vrijednost koju vi njima pokazujete.
Ako vas vai vojnici potuju i ako vam se dive,
oni e htjeti da budu kao vi, i prirodno teiti da
usvoje vaa profesionalna ubjeenja i
vrijednosti kao svoje vlastite. Vi moete pojaati
ovo ponaanje sa pozitivnom povratnom stegom,
hvalei ih za ono to ine u podrci slubi,
jedinstvu, disciplini, dobroj obuci i dobrom
odravanju. Pohvali se, meutim, moe smanjiti
vrijednost ako se previe koristi ili ako nije
iskrena.

KARAKTER
Karakter opisuje unutarnju jakost osobe i
on je veza izmeu vrijednosti i ponaanja.
Vo j n i k o d k a r a k t e r a i n i s t v a r i z a k o j e
vjeruje da su ispravne bez obzira na opasnost
ili okolnosti. Ponaanje vojnika pokazuje
n j e g o v k a r a k t e r. U t e k i m s i t u a c i j a m a ,
vostvo pokazuje samodisciplinu, odlunost,
inicijativu, saosjeaj i hrabrost.
Nema jednostavne formule za uspjeh u svim
situacijama s kojima moete biti suoeni.
K l j u no j e d a o s t a n e t e f l e k s i b i l n i i d a
p o k u a t e u d a t i m okolnostima dobiti to je
mogue vie injenica prije nego morate donijeti
odluku. Kad radite sa drugima, svaka situacija ima
dvije strane; sasluajte obje. Nain na koji
rjeavate probleme ovisi o meudjelovanju faktora

vostva (voeni, voa, situacija i veze).

Karakter moe biti jak ili slab. Osoba sa jakim
karakterom zna ono to eli i ima zanos,
energiju, samodisciplinu i snagu volje da to
dobije, dok osoba sa slabim karakterom ne zna
to je potrebno i nedostaje joj cilja, volje,
samodiscipline i hrabrosti.
Osoba koja moe priznati kad pogrijei,
pokazuje jak karakter. Neki vjeruju da je
izvinjavanje znak slabosti i dovodi do
slabljenja snage voe. Upravo suprotno,
priznanje kad ste napravili pogreku trai
skromnost i moralnu hrabrost. Svi smo mi ljudi
i pravimo greke. Iako prebacivanje krivnje na
nekoga drugoga kad se napravi greka moe biti
primamljivo, to pokazuje slab karakter, koji e
vai vojnici odmah prepoznati.
Nama su potrebne voe jakog i asnog karaktera
koji potpomau vrijednosti lojalnosti dravi, KoV i
jedinici; dunosti; nesebinu slubu; i integritet.
U ovom priruniku vojnik od karaktera oznaava
osobu jakog i asnog karaktera.

Vanost
karaktera
Va i v o j n i c i p r o c j e n j u j u v a k a r a k t e r
gledajui vae svakodnevne postupke. Oni
znaju da li ste vi otvoreni i poteni sa njima.
Oni vide ako ste neodluni, lijeni ili sebini.
Oni e brzo odrediti da li znate i provodite
standarde KoV. Percepcije vaih postupaka
u oima vaih vojnika e se kombinirati u
neprekidnu procjenu vaeg karaktera.
Vojnici ele da ih vode voe koji im daju
snagu, nadahnue i vostvo i koji e im
pomoi da postanu pobjednici. Hoe li oni
ili nee biti spremni da povjere svoje ivote
v o i o v i s i o n j i h o v o j p r o cjeni h r a b r o s t i ,
kompetencije i predanosti tog voe.
Budue e ratove dobiti voe sa jakim i
asnim karakterom. Kada se psihiki
pripremate za stres borbe, dobro je znati da
su u prolim ratovima obini ljudi pokazivali
tu vrstu karaktera. Slijede nadahnjujui
primjeri takvih vojnika.

25

Narednik York
Alvin C. York je roen u
siromanoj obitelji u planinama
Tennesseeja. Kao mladi, bio
je poznat kao problematian tip,
sa
naroitom sklonou
alkoholu, tuama i kockanju,
sve dok se nije zaljubio u
djevojku koja je ila u crkvu
i koja se nije htjela sastajati
s njim dok se on ne promijeni.
On je poeo itati Bibliju
i prihvatio je njena temeljna
uenja kao svoje vrijednosti.
On je
promijenio svoja
ubjeenja,
vrijednosti
i
ponaanje,
i
ak
je
postao voa u crkvi u koju je
iao.
Imao je 30 godina kada je
izbio Prvi svjetski rat. Pozvan je
u KoV i dodijeljen eti G satnika
D a n f o r t h a , 3 2 8. p j e a k e
regimente u Camp Gordon u
Georgiji. York je rekao Danforthu
da bi on elio vriti svoju
dunost, ali se ne bi elio boriti
i da ne vjeruje u ubijanje
neprijateljskih vojnika.
Satnik Danforth je bio
zabrinut
zbog
Yo r k o v i h
ubjeenja i osjeanja. Kako je
obuka napredovala, on je vidio
da bi York mogao biti najbolji
vojnik u eti. Yorkov ivot u
planini ga je uinio snanim,
miiavim i otroumnim
ovjekom. Njegovo tijelo i um su
bili istrenirani godinama lova,
oranja i kovakog rada. On je
od djetinjstva bio odlian
niandija. Satnik Danforth bi
Yorka unaprijedio u narednika
da
nije
bilo
njegove

Bruce Jacobs, Heroji KoV, str. 67

Jacobs. str. 67

1
2

Heroji: Posao od jednog dana, str. 26

26

rezerviranosti naspram ubijanja.

Satnik Danforth je pokuao
uvjeriti Yorka da ubijanje
neprijateljskih vojnika u ratu
nije protiv Boije rijei. To nije
djelovalo na Yorka. Onda je
satnik Danforth razgovarao o
Yorku sa majorom Buxtonom,
duboko religioznim ovjekom
koji je poznavao Bibliju kao i
York. Nakon to je razgovarao
sa Yorkom, major Buxton ga je
poslao kui na odsustvo. To e
vam dati vremena da razmislite
i da se molite Bogu. Ako
moete, naite to u svom srcu
da se vratite slobodne savjesti,
primit emo vas. Ako ne
moete... gledat u da Vas
otpustim iz KoV1
York je otiao kui na dvije
sedmice. Konano zadnjeg
dana odsustva, nakon dubokog
ispitivanja svog uma i due,
on je odluio za sebe, najvee
moralno dobro je bilo da ide u
rat sa etom G.
On se ponovo pridruio svojoj
eti i rekao je satniku Danforthu
da je postao uvjeren da bi se
mogao boriti za svoju zemlju
bez povreivanja propisa svoje
vjere. Od tog dana, York je
hodao u koloni lahkog srca i
i s t o g u m a 2 .
Yo r k
je
promijenio svoja
v l a s t i ta
uvjerenja
o
m o r a l n o j
ispravnosti rata. Potovane
voe
mogu
uticati na
ubjeenja vrijednosti i karakter
podreenih.
Yorkova
odluka je imala
znaajne posljedice kada je on

iskoristio skoro nevjerovatnu

priliku koja je pokazala njegovu
hrabrost i inicijativu.
Sutina ivota Alvina Yorka je
bila zbijena na etiri sata,
8.oktobra 1918. u blatu i krvi
Argonske ume. U 6.10
Yo r k o v o j
je
eti
bilo
komandovano da ... zauzme
eljezniki punkt kojeg su drali
Nijemci. Skriven u umama,
sa dobrim pregledom doline,
njemaki mainski bataljon
o t v orio j e p a l j b u n a e t u,
usmrtivi veinu vojnika u
prednjim redovima3.
York,
jedini
preivjeli
podoficir, preuzeo je komandu.
Pozvao je ostale da
krenu
naprijed.
Oni su napredovali
i uspjeli zauzeti prvo mainsko
gnijezdo i zarobiti
posadu.
Yo r k j e n e k o m e r e k a o d a
odvede zarobljenike u pozadinu.
Zatim je krenuo
naprijed
iz svog neuglednog komandnog
mjesta
da vidi ta l e i
ispred
njega. Preao je
svega nekoliko metara, kada
ga je paljba iz crte od 35
mainki prikovala za zemlju.
ovjek iz
Tennesseeja
se
naao
u
klopci i
pod paljbom, 22 metra od
neprijateljskih mainskih rovova.
Zapoeo
je
paljbu
na
najblii neprijateljski poloaj,
znajui
da
se Nijemci
moraju otkriti ako
e l e
nanianiti na njega. I svaki
put
kad se glava Nijemca
pojavila,

Narednik York je pokazao jasno razmiljanje i hladnou pod pritiskom.

iza zaklona, York ju je pogodio!
Nakon to je na ovaj nain
ustrijelio
vie od tuceta
neprijateljskih
niandija,
napalo ga je est njemakih
vojnika koji su
doli sa
bajonetima na pukama.
York..... je nanianio estog
ovjeka , a zatim i petog.
Nastavio je tako, i praktino prije
nego je znao za to, prvi ovjek
je sam juriao na otrookog
amerikog niandiju. York je i
njega
ubio
preciznim
pogotkom.
York je ponovo usmjerio
panju na mainske rovove.
Svaki put kad je zapucao,
pao je jo jedan neprijateljski

vojnik. Izmeu pogodaka, York

je pozvao Nijemce da se
predaju. Dobro ukopanom
neprijatelju je to u poetku
izgledalo neozbiljno, ali se ala
pretvorila u zbilju nakon to je
York ubio dvadesetestu rtvu.
Ubrzo nakon toga, izaao je
njemaki oficir pod bijelom
zastavom i ponudio predaju
pod uvjetom da York prestane
pucati na njegove ljude.
York je traio- i dobio!predaju preostalih Nijemaca.
Zarobivi
ukupno
132
zarobljenika i izbacivi 35
mainki iz stroja, York se
konano vratio do crta svoje
regimente.
Ostavio
je

zarobljenike.... i vratio se svojim

kolegama.
Obavjetajni su oficiri ispitali
za robljenike i iz njihovih
svjedoenja
saznali
nevjerovatnu
priu
o
tome kako je borbeni bataljon
uniten od
strane jednog
odlunog vojnika, naoruanog
samo pukom i pitoljem.
tavie saznalo se
da
je
York
unitio
taj
bataljon u momentu kad je
on
trebalo da potpomogne
njemaki protu napad
na
Amerikance 4 . Njegov jak i
astan karakter omoguio mu
je
da
uniti moral
i
efikasnost
itav og
neprijateljsk og mainskog
bataljona.

Jacobs, str. 68-71.

27

Ako se ponovo naemo u ratu, mnogi od naih

vojnika i jedinica mogu se nai u situacijama slinim
onoj u kojoj se naao York. Kako e se oni
ponaati? Hoe li iskoristiti priliku kako je to York
uinio? Hoe li imati potrebni karakter i vjetine.
Odgovori na ova pitanja ovisit e o tome da li su
voe razvile kod svojih vojnika potrebna
ubjeenja, vrijednosti, karakter, znanje i vjetine.
Dananji vojnici imaju jednak potencijal kao to
je imao narednik York. Oni takoer mogu hrabro
sluiti pod stresnim okolnostima ako su ispravno
obueni i voeni. Zasnivajte svoj program obuke
na izgradnji motivacije, povjerenja i strunosti
svojih podreenih, jer e njima to biti potrebno na
bojnom polju.

Izgradnja karaktera
Izgradnja karaktera zahtijeva iskrenost da
odredite slabosti vaeg vlastitog karaktera. Jeste
li pokazali samodisciplinu i volju na kojoj poiva
jak i astan karakter. Kako ste se ponaali u
tekim situacijama. Nekad ste vi najbolji sudac o
svojim jakostima i slabostima. Drugi put moete
imati slijepe mrlje koje vam onemoguavaju da
vidite svoje vlastite slabosti. Morate biti otvoreni
za savjete drugih. tavie, vi morate preuzeti
odgovornost za neprekidnu izgradnju i jaanje
vaeg karaktera. Drugi vam mogu pomoi, ali oni
to ne mogu uraditi za vas.
Da biste izgradili jak i astan karakter vi biste
morali:
Ocijeniti sadanju snagu vae vrijednosti i
karaktera;
Odrediti koje vrijednosti elite promovirati;
Traiti misije i situacije koje potpomau razvoj
takvog karaktera;
Odabrati uzor koji pokazuje vrijednosti i karakter
koji vi pokuavate razviti.
Vi napornim radom, uenjem i izazovnim
iskustvima gradite jak i astan karakter . Morate
razviti navike koje vas prisiljavaju da neprekidno
razvijate svoj um i karakter.
to bolje razumijete sami sebe, lake je vjebati
volju i samodisciplinu i jaati svoj karakter.
Karakter koji elite razviti kod svojih vojnika, i
koji bi trebalo da pokaete vlastitim primjerom u
svakodnevnom radu, mora biti istovjetan
vrijednostima hrabrosti, iskrenosti, kompetencije

28

i predanosti. Iz ovog razloga obuka i voenje

vojnika moraju poeti njihovim uvoenjem u
slubu. Kada zaponu sa svojom vojnom obukom,
pojedinci su spremni na promjene, i stoga to to
sami ele, spremni su da prihvate navedene
vrijednosti KoV. Svim je voama potreban dobar
program za integraciju novih vojnika u svoju
jedinicu. Kao voe, vi morate poduavati i
pokazati prave vrijednosti i norme rada, obuke i
ivota.

Mijenjanje karaktera
problematinih vojnika
U kojoj mjeri moete promijeniti karakter
problematinog vojnika? ta ako vojnik dolazi iz
okruenja gdje su roditelji sami dali lo primjer, ili
je vojnik dobio nedovoljno obrazovanje? ta ako
vojnik dolazi iz okruenja gdje je laganje i kraa
prihvaeno ponaanje? Ove norme je takav vojnik
primio tokom odrastanja. Laganje autoritetu,
prelazak preko stvari i sramoenje i
izrabljivanje sistema su normalna ponaanja kod
takvog vojnika. On je nepodloan i neodgovoran,
nedostaje mu samodisciplina. Moe li se takav
vojnik promijeniti? Kakva je vaa odgovornost
prema njemu?
Morate razumjeti ljudsku narav. Postoji dobro
i loe u svakome. Voa mora istai dobro u
svakom vojniku. Vi moete biti u prilici da
eliminirate kontraproduktivn a ubjeenja,
vrijednosti i ponaanja i tako pomognete vojniku
da promijeni karakter ako on eli da ga promijeni.
Mnogi vojnici ele da se poprave, ali im je potrebna
disciplina, organizacija, dobar uzor i pozitivna
ubjeenja, vrijednosti i navike, da se uklope u to.
Vi, kao voa, morate i primjerom pokazati i pomoi
ojaavanju okolnosti koje e podstaknuti volju
pojedinca da se mijenja.
Vi neete biti sposobni da utiete na
ubjeenja, vrijednosti i karakter ba svih svojih
vojnika, ali moete uticati na veinu. Va posao
je da napravite dobre vojnike od svih ljudi u vaoj
jedinici, ak i od problematinih vojnika.
Zadobijanje potovanja vojnika je vano.
Potovani voa utie na vojnike poduavanjem,
savjetovanjem, obukom, disciplinovano i
postavljanjem dobrog primjera. Ako vojnik ne
prihvati vojnike vrijednosti i ponaanje nakon to
ste vi i svi ostali u lancu komandovanja uinili sve
to ste mogli, takav vojnik se mora odstraniti iz

KoV, tako da ne moe tetiti disciplini i jedinstvu

unutar vae jedinice. Potovane i uspjene voe
stvaraju klimu vostva koja kod veine vojnika
razvija ispravne profesionalne vrijednosti i
k a r a k t e r. Vo e e s t o m o g u p r o m i j e n i t i
motivaciju vojnika od interesa za sebe do
nesebine slube njihovim jedinicama i narodu.
Vi imate jo jednu drugu glavnu odgovornost
u r a z v o j u k a r a k t e r a . Vi m o r a t e s v o j i m
vojnicima dati uvjerenje da oni mogu razviti
svoj karakter. Uvjerite vojnike da ste na
njihovoj strani pomaui im. Njihovo uvjernje
da im vi iskreno pomaete i da kod njih elite
razviti ispravne vrijednosti i ponaanje (zato to
je to dobro za njih), pomae vam da im usadite
povjerenje da mogu postati sposobni vojnici
jakog i asnog karaktera.

ETIKA
PROFESIONALNE KoV
Doktrinarni stav o etici profesionalne KoV je u
TP 100-1. Etika daje moralni kontekst za slubu
narodu i nadahnjuje osjeaj svrhe potreban da se
zatiti narod, ak i uz upotrebu vojne sile. Od ideala
Ustava do grube stvarnosti na bojnom polju, etiri
elementa etike profesionalne KoV sadre
vrijednosti koje odreuju nain na koji morate
voditi.

Lojalnost dravi, KoV i jedinici

Zakletva koju polae svaki vojnik trai lojalnost
dravi i ukljuuje obavezu da se potpomae i brani
Ustav. Lojalnost KoV znai podravanje vojnog i
civilnog lanca komandovanja. Lojalnost jedinici
izraava kako obaveze izmeu onih koji vode i
onih koje se vode tako i zajedniku predanost
vojnika jednih drugima.
Ameriki se vojni profesionalci ne bore da
nametnu na politiki sistem drugima ili da
zadobiju premo ili korist. Profesionalni vojnici
su branitelji ideala Amerike, koji su spremni
da se bore za ove ideje tako da drugi mogu
ivjeti u slobodnom i pravednom drutvu. Da
to urade, oni moraju biti struni i voditi vojnike
u bici. Voa KoV koji cijeni lojalnost dravi, vidi
se kao osoba koja e uvijek initi sve u svojoj
moi da odbrani amerike ideale.
Va a je jedinica v a d i o a k c i j e K o V,
svakodnevni dio KoV. Doprinosei misiji i
borbenoj spremnosti, doprinosite odbrani

drave. Jedinica je vaa obitelj, va tim.

Lojalnost jedinici znai da stavljate potrebe i
ciljeve jedinice iznad vaih vlastitih. Porunik
Herrick je pokazao svoju potpunu posveenost
i lojalnost svojoj dravi, KoV i jedinici kada je
nastavio upravljati odbranom odbrambenog
kruga u dolini Ia Drang sve dok nije podlegao
ranama. Slino tome, tabni narednik Savage, tokom iste bitke, nastavio je stavljati
potrebe svojih vojnika iznad vlastite sigurnosti,
kad je pozvao paljbu podrke i u p r a v l j a o
odbranom odbrambenog kruga do dolaska
pomoi.
Dunost
Dunost je pravna ili moralna obaveza da se
uradi ono to se mora uraditi bez da se to
posebno zatrai. Dunost znai izvravanje
svih dodijeljenih zadaa najbolje to moete.
Dunost zahtijeva volju da se prihvati puna
odgovornost za svoje postupke te za efekt vaih
vojnika.To trai od voe da preuzme inicijativu i
na temelju situacije predvidi potrebe. Satnik
Fincher je velianstveno pokazao ove kvalitete kad
je upozorio svoje vodove na moguu novu misiju
i dao vremenski raspored akcija koje je trebalo
poduzeti. Kao profesionalca vaa odgovornost je
da inite svoju donost najbolje to moete. Ako
laete ili govorite poluistine da uinite da vaa
jedinica izvana izgleda dobro, vi moete misliti da
inite svoju dunost i da ste lojalni svom voi i
svojoj jediniic. U stvari, vi ste neasni i neetini,
zanemarujui svoju dunost prema KoV i dravi.
Voa ne moe pravilno vriti svoju dunost ako
nije astan.
Nesebina sluba
Nekad ete morati staviti dobrobit drave i
izvrenje misije iznad sigurnosti vas lino ili vaih
trupa. Morate odoljeti iskuenju da stavite vlastiti

ETIRI ELEMENTA ETIKE

PROFESIONALNE KoV:

Lojalnost;
Dunost;
Nesebina sluba;
Integritet.
29

probitak iznad onoga to je najbolje za dravu,

KoV ili vau jedinicu. Nesebina sluba je nuna
da se razvije timski rad a vojna sluba zahtijeva
spremnost za rtvu.
Kao voa, morate biti najvei sluga u svojoj
jedinici. Va in i poloaj nisu lino potovanje.
Vi t o z a s l u i t e t a k o t o s l u i t e s v o j i m
podreenim, jedinici i dravi.
Porunik Chandler i ljudi odabrani za borbenu
patrolu u Koreji, prepoznali su prijetee opasnosti
za misiju koju je trebalo poduzeti. Njegovi vojnici
su bili spremni da ih povede u borbu jer je zaradio
njihovo povjerenje u ranijim akcijama. On je
pripremio detaljan plan, provjerio da su zadae
shvaene i lino nadzirao pripreme. Tokom
izvoenja patrole on je stavio misiju i dobrobit
svojih vojnika iznad svoje line sigurnosti.

Integritet
Integritet se proizvodi u tvornici etike
profesionalne KoV. To podrazumijeva biti
iskren i uspravan, izbjegavati varljivost, i
ponaati se shodno vrijednostima koje sugerirate
svojim podreenim. Integritet trai da djelujete
shodno ostalim vrijednostima etike KoV. Morate
biti aposlutno iskreni i asni te izbjegavati varljivo
ponaanje. Integritet je temelj za povjerenje koje
mora postojati meu pripadnicima KoV. Nadalje,
morate pokazati integritet i u svom linom ivotu.
Ako pravite kompromise sa svojim linim
integritetom, kidate veze povjerenja izmeu vas,
vaih vojnika i vaih voa.

ETIKE ODGOVORNOSTI
Etika predstavlja principe ili standarde koji
vode profesionalce da ine moralne ili prave
stvari- koje ste se zakleli da ete initi.
Kao voa, imate tri ope etike odgovornosti.
Kao prvo morate biti dobar uzor. Drugo, morate
etiki razvijati svoje podreene i konano
morate voditi na takav nain da izbjegnete
stavljanje vaih podreenih u etike dileme.

Budite uzor
Svidjelo se to vama ili ne, drugi vas uvijek
gledaju. Vai postupci govore vie od vaih
rijei. Podreeni e vas paljivo gledati i
imitirati vae ponaenje. Morate prihvatiti
obavezu da budete vrijedan uzor i ne moete
zanemarivati efekat koji vai postupci imaju na
druge. Morate biti spremni da sami inite ono

30

to traite od svojih vojnika, kao i da dijelite

opasnosti i tekoe.
Pukovnik Chamberlain je bio potovani uzor
koji je nadahnjivao svoje vojnike. Njegova
nesebinost, ljubaznost, panja i potovanje za
druge su bili oiti u nainu na koji je vodio.

Etiki razvijajte svoje podreene

Morate oblikovati vrijednosti i ubjeenja vaih
vojnika tako da podravaju vrijednosti drave, KoV
i jedinice. Vi razvijate svoje podreene putem linog
kontakta i poduavanja kako da jasno rezoniraju u
etikim pitanjima. Vi s njima morate biti iskreni i
raspraviti mogua rjeenja za teke probleme. Ako
donosite odluku koja ima etiku komponentu,
podijelite svoja promiljanja sa svojim podreenim
ukoliko to vrijeme doputa. Oni e vas cijeniti ako
toliko brinete za njih da i sa njima raspravljate vae
line dvojbe i pri tome e oni uiti od vas. Biti
osjetljiv na etike elemente vojske veliki je dio u
razvijanju vaih vojnika.
Va cilj je da razvijete zajedniku etiku
perspektivu tako da e vai vojnici ispravno
postupati u konfuziji i nesigurnosti borbe. Ako ih
ne nauite kako da jasno promiljaju etike
situacije, nee imati moralnu snagu da ine ono
to je ispravno.

Izbjegavanje stvaranja etikih dilema

kod vaih podreenih
Poto e vai vojnici eljeti da vas zadovolje,
ne traite od njih stvari koje e ih prisiljavati
da se zbog toga ponaaju neetiki. Ovdje je
nekoliko primjera koji vas mogu dovesti u
nevolju:
Nije me briga kako ete neto obaviti- samo
to obavite!
Nema opravdanja za neizvrenje!
Vi to moete!
Bez greke.
Skrivanje pogreki tako da se one ne
poprave, ali se izvana ne vide.
Govorenje nadreenim ono to ele uti.
Pravljenje izvjetaja koji govore ono to vae
voe ele uti.
Postavljanje ciljeva koji se ne mogu postii
(misije bez dovoljno resursa).
Lojalnost prema nadreenim ali ne i prema
podreenim.
Ovi primjeri vam mogu izgledati kao da nikada

nee biti problema za vas. Ne mislite da se to

odnosi samo na druge. Nauite da izdajete
komande bez stvaranja ove vrste dvojbi kod vaih
vojnika.

PROCES DONOENJA
ETIKIH ODLUKA
Bez obzira na izvor pritiska na vas da
djelujete neetino, vi obino u svom srcu znate
koja je prava stvar koju morate uiniti.
Pravo pitanje je da li imate karakter da
potujete prave profesionalne vrijednosti i u
sluaju kad ste pod pritiskom. Ako imate prava
ubjeenja i vrijednosti, u veini situacija e vam
biti jasno ta bi trebalo uiniti i vi ete to initi.
Nekada ete se nai u sloenim situacijama
gdje je ispravan etiki izbor nejasan. Prave
etike dvojbe postoje kad se dvije ili vie
duboko ukorijenjene vrijednosti sukobe. U
takvim situacijama, upotreba procesa donoenja
odluka moe vam pomoi da odredite pravac
djelovanja koja e rezultirati najveim moralnim
dobrom.
Slijede koraci u procesu donoenja etikih
odluka koji e vam pomoi da razmislite o etikim

NAPOMENA
enevska konvencija zabranjuje upotrebu
neprijateljskih ratnih zarobljenika ili civila
pod vojnim nadzorom kao talaca. Ne smijete
povrijediti ovu zabranu ak i ako injenje
takvih stvari moe pruiti neposrednu
sigurnost vaih trupa ili olakati izvrenje
vae misije. Potpisivanjem i ratifikacijom
enevske konvencije, Sjedinjene drave su
se izjasnile da ni u kojem sluaju nije
prihvatljivo drati taoce, neovisno od toga
to e se desiti kao rezultat.

dvojbama:
Korak 1: Interpretirajte situaciju. ta je etika
dilema?
Korak 2: Analizirajte sva etiri faktora i snage
koje su povezane sa dvojbom.
Korak 3: Izaberite pravac djelovanja za koji
vjerujete da e najbolje sluiti dravi.
Korak 4: Primijenite pravac djelovanja koji ste
odabrali.

PROCES DONOENJA ETIKIH DLUKA

PROCES
DONOENJA
PROCES DONOENJA
ETIKIH
ODLUKA ETIKIH ODLUKA

ZAKONI,
KOMANDE
I PRAVILA
OSNOVNE
DRAVNE
VRIJEDNOSTI

ETIKI
PROBLEMI

ODLUKA KAO ODGOVOR

ETIKO
RAZMILJANJE

TRADICIONALNE
VRIJEDNOSTI
KoV
OPERATIVNE
VRIJEDNOSTI
JEDINICE

PRITISAK IZ
INSTITUCIJA
VAE
VRIJEDNNOSTI

31

Proces donoenja etikih odluka poinje kada se

susretnete sa problemom i nastavlja se sve dok ne
razvijete i primijenite rjeenje. Proces vam pomae
da analizirate problem, odredite snage koje na njega
utiu, razvijete mogue pravce djelovanja, procijenite
ih i odluite o konanom pravcu djelovanja.

Snage koje utiu na

donoenje odluka
Razne snage utiu na proces donoenja etikih
odluka. Faktori i snage koje bi trebalo uzeti u obzir
ovisit e o dvojbi. Ovdje su neke od moguih:
Zakoni, komande i pravila -zvanini standardi
sadrani u zakonima, pravilima, propisima i
pravnim i vlastitim komandama koje odreuju
ponaanje i donoenje odluka.
Temeljne dravne vrijednosti - vrijednosti
utvrene u dokumentima kao to su Ustav i
Deklaracija neovisnosti i u tradicijama koje
pruaju temelj za potrebno ponaanje svih
Amerikanaca.
Tradicionalne vrijednosti KoV - vrijednosti koje
je KoV utvrdila kao standarde potrebnog
ponaanja za sve vojnike. To su lojalnost dravi,
KoV i jedinici; dunost; nesebina sluba,
integritet, hrabrost, kompetencija, iskrenost i
posveenost.
Operativne vrijednosti jedinice - vrijednosti koje
funkcioniraju u vaoj jedinici i koje upravljaju
svakodnevnim ponaanjem. Operativne su
vrijednosti jedinice esto iste kao tradicionalne

Etika dvojba u borbi

vrijednosti KoV. Postoje meutim vremena kada

to nije sluaj. Razmislite o situacijama koje
ukljuuju karijerizam, lairane dosjee obuke i
odravanja, opremu koja se posuuje od druge
jedinice kada se oekuje inspekcija ili mazanje
oiju umjesto istine.
Vae vrijednosti - vae ideje i ubjeenja koja utiu
na vae ponaanje.
Pritisak iz institucija-elementi vojnih pravila,
procedura i operacija i drugi aspekti koji utiu na
vae ponaanje.
Ovih est sila nisu jedine vane snage koje bi trebalo
identificirati i razmotriti. Poto je etika dio vostva,
va proces donoenja odluka trebalo bi takoer da
razmotri etiri faktora vostva (voeni, voa, situacija i
veze).
Proces donoenja etikih odluka moe vam pomoi
da promislite etike dvojbe i odaberete odgovarajui
pravac djelovanja. Jednom kad ste analizirali sve
ukljuene faktore i snage, razmotrite vrijednosti koje su
u konfliktu i odredite pravac djelovanja koji je najbolji za
dravu.

Sloene etike dvojbe

Moe izgledati da je proces donoenja etikih
odluka suvie mehaniki. Moete misliti da nam nije
potreban ako imate jaku volju i moralnu hrabrost.
Obino je pravi izbor jasan. Proces je donoenja
etikih odluka namijenjen za rjeavanje sloenih
etikih dvojbi koje proganjaju voe kada ne postoji
jasan najbolji izbor. Ovdje je primjer jedne etike
dileme voe u borbi.

Etika dvojba u borbi

Nedugo nakon to sam uao u
aktivnu slubu, naao sam se u
borbenoj jedinici u Vijetnamu.
Shvatio sam da borba stvara
mnoge
etike
dvojbe.
Izvravanje smjernica, kako sam ih
ja razumio, esto nije davalo
dovoljno jasne odgovore.
Pjeaka je eta kojom sam ja
komandovao uestvovala u
operacijama patroliranja
kao
dio protugerilske
kampanje
patroliranja. Operirali smo u
podruju u kojem su se neko
vrijeme kretale male gerilske

32

snage. Tako su ile nae rutinske

patrole oko est sedmica. Broj je
rtava u eti bio dosta velik. Veina
je nastajala u jednom sektoru
unutar
naeg
podruja
potpomaganja nazvanom Bravo 7.
Svaki put kad je naa patrola ula
u ovaj sektor, upala bi u zasjedu ili
naletjela na stupicu. Zbog zahtjeva
misije, nisam mogao neprekidno
ostavljati snage u sektoru Bravo
7. Razgovarao sam sa efom sela
smjetenog u Bravo 7, ali je on
nastojao ostati neutralan.
Nastojao je udovoljiti i nama i VK.

Iako nam on nije bio voljan

pomoi, bio sam siguran da su
on i drugi stanovnici sela znali
gdje je svaka stupica u okolici.
Svaki put kada su nae patrole
ile u podruje Bravo 7, bilo je
ubijenih ili ranjenih vojnika.
Rezultirajui je problem sa
moralom bio tako teak da sam
i ja lino poeo ii u patrole.
Jedne je noi eksplodirala
stupica, ubivi dva ovjeka i
ranivi treeg, i pored toga to
smo kod ulaska u podruje
poduzeli opsene mjere opreza.

Nismo mogli locirati neprijateljske

vojnike ili VK u Bravo 7, i sada nam
je s vremena na vrijeme
komandovano da nastavimo slati
patrole. Izgledalo je da misija ne
opravdava rtve koje smo imali.
Imao sam ozbiljan problem. alio
sam se komandantu bataljona, ali
je on naglaavao izvravanje nae
misije i potivanje komandi.
ta je trebalo uraditi? Neprekidni
je gubitak vojnika za dobitak koji
se ne moe vidjeti izgledao
nepodnoljiv. Mogao sam
izvjetavati da sam slao patrole, a
u stvarnosti ih ne slati, ali nisam
mogao prihvatiti tu alternativu.
Jednostavno, laganje nadreenim
u svakom bi sluaju uskoro bilo
otkriveno. Ogranienje u upotrebi
topnitva otklonilo je mogunost
unitenja stupica opsenim

bombardiranjem tog podruja.

Nakon to sam iskljuio neke alternative, ostale su mi samo dvije.
Ili sam mogao otkazati
poslunost, ili nastaviti slati
vojnike u smrt i povrede bez
razumne svrhe. Ako bih otkazao
poslunost, znao sam da bih bio
zamijenjen i da bi se moj
nasljednik suoio sa istim
problemom.
Naravno, postojale su i druge
mogunosti. Mogli smo prisiliti
seljake da vode patrole unutar
podruja iako je to bilo
protuzakonito. Nije bilo civilnih
rtava od stupica, to je ukazivalo
na to da seljaci znaju gdje su one
smjetene. Mogli smo staviti
seljake pod pritisak, i natjerati
ih da nam daju informacije

o lokacijama stupica. Moj vojniki

stav, sa naglaskom na izvravanje
misije bez obzira na prepreke,
traio je od mene da razmotrim
takve alternative. Meutim,
dogaaji su uinili moju odluku
nepotrebnom. Premjeteni smo
mnogo kilometara na zapad u
okviru velike
operacije
na
kambodanskoj granici i nikad se
vie nismo vratili u Bravo 7. Ja se
jo pitam to bih uinio da sam
ostao. Ni logika, ni obuka koju
sam dobio nisu mi dali jasan
odgovor.
Poslunost
komandama od mene je traila
jedan pravac, a odgovornost prema
mojim vojnicima izgledalo je da
trai drugi.

Voa mora analizirati problem prije nego to odlui o pravcu djelovanja.

33

Ova je situacija bila prava etika dilema za ovog

vou. Osjeao se vezanim lojalnou kako svojim
voama tako i svojim vojnicima. Nema pravog
odgovora ili kolskog rjeenja za ovu situaciju.
Razliite voe bi dole do razliitih zakljuaka nakon
analize sva etiri faktora i snage povezane sa ovom
situacijom. Vana je taka da vam upotreba procesa
donoenja etikih odluka moe pomoi da identificirate
sve opcije i eliminirate one koje nee uspjeno sluiti
dravi. Ako se ikad naete u etikoj dvojbi, promislite
o procesu donoenja etikih odluka kao o konceptu
najveeg moralnog dobra.
Teke odluke vostva nemaju uvijek sretan kraj.
Neki mogu hvaliti vau odluku, dok je drugi mogu
smatrati neloginom. Neete uvijek biti nagraeni za
integritet i iskrenost. Morate se pomiriti s tim. Prije
no to zadobijete potovanje ostalih, morate potivati
sami sebe. ast zadobijate i zadravate inei svoj
dunost na etian nain, imajui karakter da djelujete
prema etici profesionalne KoV.

SAETAK
Vaa sposobnost da vodite izvire iz vaih vlastitih
ubjeenja, vrijednosti i karaktera. Vaa sposobnost
da nadahnete vojnike da ine hrabre i prave stvaristvari za koje oni mogu misliti da im nisu dorasli-

ovisi o tome kakav im lini primjer dajete.

Ubjeenja, vrijednosti i norme imaju veliku
motivacijsku snagu. Potovane su voe jakog i asnog
karaktera sposobne da utiu na ubjeenja, vrijednosti
i norme svojih vojnika.
Kao profesionalac, vi ste zakleti da koristite svoje
snage za dobrobit drave, KoV i onih koje vodite
Etika profesionalne KoV sadri vrijednosti koje
odreuju nain na koji bi voe trebalo da obavljaju
svoje profesionalne odgovornosti. Elementi etike
profesionalne KoV su lojalnost dravi, KoV, jedinici;
dunost, nesebina sluba; integritet.
Kao voa, imate etike odgovornosti. Morate biti
vrijedan uzor, etiki razvijati podreene i izbjegavati
stvarati etike dvojbe kod podreenih.
Kada se suoite sa situacijom gdje nije jasan
ispravan etiki izbor, razmotrite sva etiri faktora koja
su povezana sa situacijom i onda izaberite pravac
djelovanja koji najbolje slui idealima drave. Proces
donoenja etikih odluka je nain da se te dvojbe
razrijee.
Temelj za ono to voe moraju BITI su moralna
jakost i hrabrost potrebna da se donesu teke odluke,
te da se vojnicima usadi volja i sposobnost da
pobijede.

Kao voa vi morate

Primjeri:
-

BITI
Osoba jakog i asnog karaktera

Odani etici profesionalne KoV

Primjer vrijednosti pojedinca

Sposobni da rijeite
sloene etike dvojbe

34

Odreenje;
Inicijativa;
Panja;
Fleksibilnost;
Samodisciplina;
Konzistentnost;
Uzornost.

- Lojalnost dravi, KoV i jedinici;

- Integritet;
- Nesebina sluba;
- Dunost.
-

Hrabrost;
Iskrenost;
Kompetencija;
Odanost.
- Interpretirajte situaciju;
- Odaberite pravac djelovanja koji je
najbolji za dravu;
- Analizirajte sva etiri
faktora i snage koje djeluju.

POGLAVLJE 5

to voa mora znati

Ameriki vojnik je ponosan vojnik i on trai profesionalnu

kompetenciju od svojih voa. U bici, on eli znati da je
posao koji se ini ispravan, bez nepotrebnih rtava.
Podoficir koji nosi oznaku ina, trebalo bi da bude
najbolji vojnik u vodu i za njega se podrazumijeva da
zna obavljati sve poslove koji se od njega oekuju.
Ameriki vojnik oekuje da je njegov narednik u stanju
da ga podui kako se obavljaju poslovi. Od svojih
oficira, ameriki vojnik oekuje jo i vie.
General Omar N. Bredley (1893-1981)
Komandant 12. skupina KoV, II SR

Voa mora uiti prije nego to pone voditi

druge. Da biste bili efikasan voa, morate ZNATI
(razumjeti) standarde, sebe samoga, ljudsku
prirodu, va posao i vau jedinicu. Ova znanja e
vam dati jak temelj za ono to vi morate BITI i
ono to morate INITI. Dok itate ovo poglavlje,
imajte na umu da je uenje mnogo vie od pukog
pamenja informacija. Znanje je razumijevanje
informacija.
ZNAJTE STANDARDE
Bit e potrebno da vi ispunjavate i provodite
standarde ponaanja koje oekujete od svojih
vojnika. KoV je ve utvrdila standarde u mnogim

podrujima. Pravila, zakoni, planovi obuke za

misije PVOO, publikacije za vojniku obuku, terenski
i prirunici obuke, opi plan odbrane i SOP, svi
sadre standarde. Vaa je uloga esto da uzmete
postojei standard i da ga prevedete u ciljeve koje
vai vojnici razumiju i u koje vjeruju.
Standardi definiraju prihvatljiv efekat, nadziru
ponaanje i utiu na akcije. Vi standarde morate
prenositi jasno i morate provjeriti da su oni
shvaeni i ispunjeni.
Vi morate postaviti i primjenjivati visoke
standarde u svim podrujima koja su povezana
sa zadaama obuke i najbitnijim zadaama za
izvrenje ratne misije. Ovdje bi, dodue, trebalo

35

upozoriti na oprez. Nekada voe koje imaju

poseban interes ili veliko znanje za jedno podruje,
ulau toliko mnogo energije jedinice u to podruje
da se drugi standardi ne ispunjavaju. Vi i vai
vojnici imate ogranieno vrijeme i energiju,
upotrijebite ih da ispunite standarde u svim
podrujima.
Ako vai vojnici ne ispunjavaju standarde,
analizirajte situaciju i odluite o pravcu djelovanja
za rjeenje takve situacije. Odluite koji standardi
su realistini. Kakvi su zahtjevi borbe? to je
razumno? Pitajte vae voe i potovane kolege;
sasluajte njihove ideje. Podesite standarde ako
je potrebno, ali ih ne mijenjajte ako su ispravni.
Pitajte se slijedea pitanja:
Da li su vai podreeni razumjeli ta se od
njih oekuje?
Da li ste vaim podreenim dali resurse,
ovlatenje, potrebnu obuku i usmjerenje?
Da li vai podreeni znaju kako se ini ono
to se od njih oekuje?
Da li su vai podreeni motivirani da uine
ono to se oekuje?
Odgovori e na ova pitanja voditi vae akcije.
Vaim podreenim moe biti potrebno vie obuke,
nadzora ili savjetovanja. Moe im biti potrebno
bolje objanjenje standarda tako da vai podreeni

bolje razumiju same standarde i njihovu vanost.

Ako se standardi ne ispunjavaju, a savjetovanje
nije podesno, nemojte postati arogantni ili pogrdni.
Kada savjetujete, objasnite vaim podreenim ta
su pogreno uinili i zato je to u pogledu
standarda neprihvatljivo. Objasnite im kako da
poboljaju svoj efekat. Usmjerite se na ono
ponaanje svojih podreenih koje elite
promijeniti. Ne omalovaavajte osjeaje
podreenih. To kako vi savjetujete utie na
budue ponaanje i stavove vaih vojnika. Va
nain obraanja moe poveati potovanje koje
vai vojnici imaju prema vama, ali moe izazvati
duboki osjeaj ljutnje, neprijateljstva ili nepravde.
TP 22-101 u cjelini je posveen savjetovanju
vostva.
Sve voe ele da njihovi vojnici dobro rade.
Vojnici ele isto. Lo efekat frustrira vojnike i
voe i moe izazvati ljutnju. U ovim situacijama,
moete biti izazvani da se vikanjem, prijetnjama
ili na drugi usmeni nain pogrde oslobodite vaih
frustracija. Vi imate slubeno ovlatenje nad
vojnicima i morate se nadzirati kada ukoravate ili
savjetujete. Morate zadrati pravi balans vojne
vrstoe i potivanja ljudskog dostojanstva. Ovdje
je istiniti primjer toga kako jedan voa u borbi
postavlja standarde i osigurava da se oni
ispunjavaju.

Incident s prljavim pukama

Dok je sluio u Republici
Vijetnam, narednik prve klase
Jackson bio je premjeten s
poloaja vodnog narednika
jednog voda na poloaj
komandanta drugog voda iste
ete. Njegov ga je komandant
ete pratio i bio je impresioniran
njegovom kompetencijom i
vostvom. Osjeao je da je Jackson pravi ovjek za taj posao.
Narednik Jakson je brzo ocijenio
postojee standarde u vodu. Nije
bio zadovoljan. Jedan problem
koji je naao je da vojnici nisu
ispravno istili svoja oruja;
puke su bili prljave i zahrale.
On je znao da mora ustanoviti
sistem provjere u cilju osiguranja

36

da se oruja iste svaki dan.

Objavio je: oruja se svaki dan
moraju istiti da odgovaraju
standardu, svaki komandant
desetine e pregledati oruje
desetine svaki dan, a Jackson e
takoer svakodnevno pregledati
uzorke oruja. On je ovu komandu
dao tri dana prije nego je jedinica
trebalo da ide u podruje divizije
za OO
na Junom
kineskom
moru.
Sljedei dan on je provjerio
nekoliko oruja u svakoj desetini.
Veina oruja je jo bila u
neprihvatljivom stanju. On je
pozvao komandante desetina i
objasnio im pravila kao i njegove
razloge da ih provodi.

Narednik Jackson je narednog

dana ponovno provjeravao, i
naao prljavo i zahrano oruje.
On je naao dva uzroka za ovaj
problem. Prvo, komandanti
desetina nisu radili svoj posao.
Drugo, komandanti desetina i
vojnici provocirali su ga - da vide
ko e stvarno odreivati pravila u
vodu. Mogao je osjetiti otpor
vojnika prema njegovom vostvuvjerojatno zato to je bio nov i
bio je vodni narednik u drugom
vodu. Znao je da ima ozbiljan
problem sa disciplinom koji je
morao ispravno rjeavati.
Ponovno je pozvao komandante
desetina.

Narednik Jackson je postavio i provodio standarde u vodu

Jo jednom je jasno objasnio
standarde. Onda je rekao:Sutra
bi trebali ii na OO na tri dana,
a ja u pregledati puke. Neemo
ii na OO dok svo oruje u
ovom vodu ne bude odgovaralo
standardima koje sam objasnio
potpuno iste puke i bez hre, i
sa tankim slojem ulja.
Idue jutro narednik Jackson
je pregledao oruje i naao da
je veina oruja u svim
desetinama jo uvijek bila ispod
standarda. Njegovom strpljenju
je doao kraj. Njegovi komandanti
desetina i vojnici moraju shvatiti
da e se morati pridravati
standarda.
Iako je vod u 13.00 ve bio
ukrcan u helikopter, narednik
Jackson je dobio doputenje od
komandantaa ete da rijei
situaciju onako kako je mislio da
je potrebno.
Pozvao je
komandante desetina. Odlunim
izgledom i vrstim glasom, rekao
im je da u 13 sati kani obaviti
formalni dnevni pregled. Ukoliko
svako oruje ne bude odgovaralo
standardima, on e provesti jo

jedan dnevni pregled kod onih

komandanata i vojnika ije oruje
kod prvog pregleda ne bude
odgovaralo standardima. Pregledi
e se na taj nain nastaviti sve
dok sva oruja ne budu odgovarala
potrebnim standardima.
U 13.00 se vod okupio,
mrzovoljan i ljut na njihovog novog
komandanta voda koji im je
oduzimao teko steeno vrijeme za
OO. Vojnici su teko mogli
povjerovati u to, ali je njegova
poruka poela da djeluje. Ovaj
ovjek je mislio ono to kae, i ovaj
put su sva oruja bila u skladu sa
standardom. Narednik Jackson je
proveo formalni dnevnu pregled
puaka.
Nakon pregleda, narednik Jackson je govorio svojim vojnicima i
objasnio im da oni imaju misiju
koju moraju izvriti. Kao njihov
komandant, on je bio odgovoran da
osigura da su njihova oruja i
oprema u stanju spremnom za
bitku. Dunost i spremnost su na
prvom mjestu. Rekao im je: Kada
izdam komandu, standard ili
pravilo, vaa je obaveza da to

izvrite i ja u se pobrinuti za to.

Kanim vriti svoje dunosti
najbolje to mogu. To ukljuuje
izvrenje zadae kao i vau
sigurnost. Oruja koja se ne iste
i ispravno ne odravaju, u borbi e
zatajiti. To vam nee pomoi da
izvrite svoju misiju ili da ostanete
ivi. Dio moje dunosti je u tome
da se pobrinem da vi obavljate
stvari koje su u vaem vlastitom
interesu. Jedna od tih stvari je da
provjerim da li istite svoje oruje.
Narednik Jackson vie nije
imao problema sa prljavim,
zahranim orujem. I njegovi
komandanti desetina su slijedili
njegovo vostvo i nauili su da
sistemski nadgledaju i provjeravaju
sve one detalje koji doprinose
borbenoj spremnosti. U roku od
nekoliko sedmica, Jackson je
imao pristojan vod, a nakon dva
mjeseca odlian. Dranje je
vojnika
odgovornim
za
ispunjavanje standarda bilo od
najvee vanosti da se stvori ovaj
u borbi efikasni vod.

37

ZNAJTE SEBE
Znajte sebe. Da biste uspjeno vodili druge,
morate poznavati ljude i ljudsku narav. Prije nego
to moete razumjeti druge ljude, morate poznavati
samog sebe.
Koristei poglavlje 4 kao vodi za vlastito
ispitivanje, moete bolje razumjeti sebe, svoju linost
kao i vae jae strane i slabosti. Jeste li analitina
osoba koja rado radi objektivno, sa injenicama, ili
ste intuitivni, radije se oslanjajui na vae instinkte
i osjeaje kada prikupljate informacije da donesete
odluku. Koliko ste osjetljivi na osjeaje drugih ljudi.
Jeste li introvertiran ili ekstrovertiran, i sposoban
za lahko povezivanje s drugim ljudima? Volite li plan
i red ili ste fleksibilni i spontani.
Svako ima sklonosti, jae strane i slabosti.
Najbitnije je za va razvoj kao voe poznavanje
samog sebe tako da moete istai svoje jae strane
i raditi na ispravljanju slabosti.
Kao voa, morate shvatiti da ste u stvari tri
ovjeka: ono to objektivno jeste, ono to mislite
o sebi i ono to drugi misle o vama. U nekim
sluajevima postoji uska povezanost izmeu ova
tri vi. U drugim sluajevima nema velike
povezanosti. Slijedi nekoliko pitanja koja se moete
zapitati:
Kako utvrujem prioritete?
Jesam li pouzdan?
Kako dobro znam sasluati druge?
Da li me se vojnici boje, ili mi vjeruju, vole i
potuju.?
Da li pokazujem drugima da uivam u onome
to radim?
Prenosim li poslove na druge ili sve radim sam
Jesam li optimist ili pesimist?
Jesam li sebian ili nesebian?
Donosim li odluke ili ih izbjegavam?
Jesam li kompetentan u svom poslu?
Vodim li druge vlastitim primjerom?
Da li doputam snienje standarda kad sam
zamoren?
Vai nadreeni, kolege i podreeni dat e vam
iskren odgovor ako to od njih zatraite i ako ste
otvoreni.
Iskren odgovor vam moe pomoi da bolje
razumijete samog sebe. Ako poznajete sebe i ako
se nastojite popraviti, imate temelj da upoznate va

MORATE SHVATITI DA STE VI U STVARI

TRI OVJEKA:
Onaj ko stvarno jeste,

Onaj koji mislite da jeste i

Onaj za koga drugi misle da jeste

posao i vae vojnike.

ZNAJTE LJUDSKU NARAV
S.L.A. Marshall je rekao da je poetna taka za
razumijevanje rata, razumijevanje ljudske naravi.
To je temeljna istina. Kao voa, vama je za izvrenje
vae misije potrebna podrka sljedbenika, kolega,
starijih i ostalih osoba izvan vae organizacije. Vi
morate biti sposobni da motivirate sve ove ljude da
vam daju podrku. Da razumijete i motivirate trupe
i da razvijete jedinstvene, disciplinirane i dobro
obuene jedinice, morate razumjeti ljudsku prirodu.
Ljudi se ponaaju shodno odreenim principima
koji upravljaju ponaanjem kako u ratu tako i u miru.
Stresovi rata mogu osloboditi odreene strahove
koji su bili potisnuti tokom mirnodopskog perioda.
Rat, sam po sebi, ne mijenja ljudsku narav. Poto
svi ljudi reagiraju u skladu sa ovim principima, vano
je da razumijete ljudsku dimenziju ratovanja.
Ljudska je narav zajedniki skup kvaliteta koje
dijele svi ljudi. Poglavlje 4 istrauje neke od ovih
kvaliteta-ubjeenja, vrijednosti i karakter
pojedinaca. Slijedi rasprava o nekim temeljnim
aspektima ljudske naravi o kojima je potrebno da
vodite rauna kao voa. Vi morate razumjeti kako
ovi aspekti utiu na ponaanje ljudi pod stresom kako
biste mogli postati vjet, inspirativan voa.
Potencijal za dobro i za loe ponaanje
Svi ljudi imaju potencijal za dobro i za loe
ponaanje. Jedan od vaih najvanijih poslova je
da potisnete loe, izdignete dobro i usmjeravate to
dobro ponaanje u smjeru izvrenja misije jedinice.
Vi to morate shvatiti i znati okolnosti koje istiu
dobro i loe ponaanje kod ljudi. Onda moete
ohrabriti dobro i potisnuti loe. Sljedei primjeri
opisuju ovu taku.

Natpis na ulazu u Platovu akademiju.

Perry M. Smith, Preuzimanje nadlenosti, Praktini vodi za voe, str. 95-111

1
2

38

VOJNICI U PATROLI

Amerika je pjeaka eta

kreui se nou u Vijetnamu imala
rtve od stupica. Kako su se vojnici
pribliavali selu, na njih su zapucali
snajperi Vietkonga koji su se brzo
povukli nakon to su ubili vojnika i
porunika. Bio je mrak, ameriki
vojnici su bili uzbueni, ljuti i
frustrirani. Traili su od komandanta

da idu u selo i pobiju one koji su

ubili njihove kolege. Komandant je
takoer bio uzbuen, ali je znao to
bi se moglo desiti i nadzirao je svoje
osjeaje. Iznenaenje, prepad i
izvlaenje bila je standardna taktika
Vietkonga. Poto su komandanti,
koji su zamislili zasjedu otili, on
nije dozvolio pokret prema selu. On

je znao da ako bi vojnici otili u selo

u takvom psihikom stanju, mogli
bi izgubiti nadzor i izazvati
neoprostive rtve i unitenja. To bi
meu Vijetnamcima moglo stvoriti
mrnju i motivirati dosta njih da
postanu gerilci ili simpatizeri
Vietkonga.

Voa mora imati moralne kvalitete da uini pravu stvar.

Rat moe istaknuti ono najgore u ljudskoj prirodi.

Postoje primjeri iz rata da su ljudi poinili stravine
zloine, kao to su ubijanje nenaoruanih zarobljenika
ili nevinih civila. Vi morate razviti samodisciplinu da
istaknete dobro i potisnete loe kod svojih podreenih.
Zato se javljaju takvi ratni zloini? Veina
Amerikanaca prezire kriminal, nasilje i naroito
ubijanje. Meutim, na bojnom polju, elja vojnika
za sigurnou i preivljavanjem poveat e njihovu
spremnost da ubiju. Veina vojnika ne eli izazivati
nepotrebnu patnju, ali stres rata i osjeaji koji mogu
pratiti zamor, strah ili gubitak kolega mogu smanjiti
njihove inhibicije protiv ratnih zloina. Vaa zadaa

je da razumijete efekte koje stres moe imati na

ponaanje vaih vojnika i da ih primjerom vodite, tako
da oni uvijek znaju da vi nikada neete odobriti ili
tolerirati ratni zloin. Svaki rat nam je pokazao da je
ponaanje voe najvaniji faktor u spreavanju ratnih
zloina.
Neki ljudi vjeruju da su zlodjela neizbjena u ratu,
i nita se ne moe uiti protiv toga. Tano je da
ljudska narav, ako joj se dopusti da ide svojim tokom,
pod djelovanjem odreenih okolnosti rata, moe
poiniti zlodjela. Meutim, takoer je tano i da voe
mogu sprijeiti zlodjela. U skoro svim

39

sluajevima prolih ratova u kojim su poinjena

zlodjela, kompetentan voa ih je mogao sprijeiti.
Da je voa nadzirao svoje vlastite osjeaje, dao
ispravan primjer i izdao odgovarajue komande,
zlodjela ne bi bila poinjena. Voa koji cijeni
amerike ideale istine, pravde, slobode i ljudskog
dostojanstva ne ini zlodjela. Vi morate nadzirati
sebe i svoje vojnike bez obzira na to kako je teka
situacija. Ne smijete zaboraviti da ste odgovorni
za njihov efekat i njihove postupke.

Strah
Strah je prirodno ljudsko osjeanje izazvano
predvianjem ili svijeu o opasnosti. Razgovori
sa prekaljenim borbenim veteranima iz Drugog
svjetskog rata pokazali su da su se oni primarno
bojali smrti i invalidnosti. Veterani s manjim
iskustvom vie su se bojali da ostave svoje kolege
ili da budu kukavice. Preko polovine veterana je
priznalo da su barem jednom bili paralizirani
od straha. Bit e prirodno za vas i vae vojnike
da osjeate strah ako dospijete u opasnu situaciju.
Ako osjeate strah i znate da i vai vojnici
osjeaju isto, pokaite im kako se osjeate, ali i
to da ste sigurni u sposobnost jedinice.
Ranije ste u ovom priruniku proitali kako su
neoekivani juri bajonetima i unitavajua
iznenadna paljba 20. regimente iz Mainea
izazvali paniku regimenti iz Alabame pukovnika
Oatesa kod Malog okruglog vrha. Sljedee
pokazuje strah vojnika u ratu.
Tokom operacija koje su slijedile bitku kod
Anietama, ljudi 20. regimente iz Mainea prvi put
su osjetili strah tokom bitke.20. septembra 1862.,
KoV Unije je poela slijediti snage Konfederacije
preko rijeke Potomac. Kad su ljudi uli zvuke
bitke preko rijeke prijetnja smru poela je da
se razvija u nevoljne, nekontrolirane fizioloke
reakcije- sve jae i bre lupanje srca, suho grenje
eluca i drhtavica 3 . Prije bitke kod Malog
okruglog vrha, ljudi su iz 20. regimente iz Mainea
osjeali kako im krv navire i ide bre kroz arterije;
plua kao da se ire, vapei za jo kisika, eludac
i crijeva se skupljaju i zaustavljaju sve pokrete, a
napetost raste do take drhtanja kao pod
djelovanjem elektrine struje 4
Strah izaziva odreene psihike reakcije. Vi

John J. Pullen, Dvadeseta Mainska, str. 27

Pullen, str. 115

3
4

40

ga moete vidjeti u oima i osjetiti po drhtanju

osobe. Strah je osjeaj koji prirodno nastaje
prije ili tokom bitke. Vano je znati kako osoba
r e a g i r a n a s t r a h , t o zav i s i o h r a b r o s t i ,
kompetenciji, povjerenju i jakosti karaktera.
H r a b r o s t n i j e o d s u s t v o s t r a h a . To j e
sposobnost da se strah iskljui i da se djeluje
onako kako se misli da treba. Hrabrost je jakost
v o l j e d a s e prevaziu i n s t i n k t i i s t r a h .
Kompetencija i uvjerenje u sposobnost da se
uspije, znaajni su faktori protiv straha. Veliina
je s t r a h a k o j u o s j e a j u v o j n i c i direktno
proporcionalna njihovom ubjeenja da mogu
poginuti. Kao voa, moete djelovati protiv
straha tako da gradite kompetentnost,
motivaciju i povjerenje kod vaih vojnika.
Obuavajte vae vojnike i timove u miru,
onako kako e se boriti u ratu. Naporna,
realistina i izazovna obuka gradit e hrabrost
i povjerenje, jaati moral i unijeti volju za
borbom i pobjedom.
Pripremite vae vojnike na strahove od bitke.
Uite o pokoljima i konfuziji na bojnom polju
itajui knjige o ratu i raspravljajui detalje
ranijih bitaka. Razgovarajte o tome zato neke
jedinice panie, a druge jedinstvene jedinice
imaju disciplinu da nadvladaju strah i da se dre
skupa. Raspravljajte o izoliranosti koju osjeaju
vojnici na bojnom polju kada su pod paljbom.
Bez odgovarajue obuke i povjerenja, ova
izolacija moe izazvati strah.
Drite vae vojnike aktivnim prije bitke, ako
im nije jako potreban odmor. Pozitivna akcija
pobjeuje strah. Vi i v a e t r u p e m o e t e
nadvladati strah; vojnici su to inili stoljeima.
Navedite vae vojnike da razmiljaju o misiji,
kako da obavljaju svoje dunosti, te o tome ta
uiniti u razliitim situacijama. Ako se oni prisile
da razmiljaju o neposrednim zadaama, o svojim
kolegama i o jedinici, strah nee imati priliku da
prevlada. Oni moraju pozitivno razmiljati i
poduzeti pozitivnu akciju.
Ne iscrpljujte nepotrebno svoje vojnike jer
zamor razara hrabrost. Pokuajte im osigurati
adekvatnu hranu, vodu, odmor i zatitu od
vremenskih prilika. Ovo su rijei S.L.A.

Marshalla:
U bici, togod iscrpljuje miie, to
djeluje na um i sve to tetno djeluje
na um, smanjuje fiziku snagu.
Zamoren o v j e k s e l a k e u p l a i .
Uplaen ovjek se brzo zamara. Pola
nadzora t ok o m b i t k e d o l a z i o d
komandantovog
izbjegavanja
nepotrebnog troenja fizikih resursa
svojih ljudi dok poduzima akciju da
razbije blokadu straha. to je ovjek
tokom ljetnih bitki vie dehidriran,
hrabrost mu izlazi na kone pore,
zajedno sa fizikom snagom. On gubi
v o l j u d a s e b o r i ili d a p o d u z m e
konstruktivnu akciju 5.
Dajite vojnicima sve informacije koje e ih
smiriti. Ne dopustite da krenu i da se proire
glasine. Pribavite injenice i direktno razgovarajte
sa svojim podinjenim. Koristite lanac
komandovanja i podoficirski kanal podrke i brzo
proslijedite informacije koje su vaim vojnicima
potrebne. Ovo je jedan od principa vostva kojeg
je provjerilo vrijeme; temeljan je za izgradnju
povjerenja i smanjivanje straha.

Osjeaji koji
doprinose strahu
Depresija, tuga, osjeaj beznaa i nedostatak
samopouzdanja su opasni osjeaji koji ire strah
i dovode do borbene neefikasnosti i panike. Vi
moete imati vaan uticaj na ove osjeaje.
Nadzirite ih kod sebe vjebajui samodisciplinu.
Primijetite li ove osjeaje kod svojih vojnika,
poduzmite akciju da ih stavite pod nadzor.
Borite se protiv emocija koje doprinose strahu
dajui pozitivan primjer koji bodri i razgovarajui
sa svojim vojnicima. Dajte svojim vojnicima
osjeaj povjerenja, cilja, znaenja i
samopotovanja. esto je dovoljno samo sjesti i
razgovarati sa vojnikom koji je deprimiran ili
uplaen. Ako vojnik ima povjerenja u vas, kazat
e vam uzroke straha. Ponekad im je potrebno
rei samo: Razumijem. Prirodno je da sumnja u
sebe i da ima takve osjeaje. Ali, ti si dobar
vojnik. Poznajam te. Ti e to dobro obaviti. Imam

povjerenja u tebe. Rijei kao ove potiu

povjerenje i pokazuju da Vi iskreno brinete za
svoje vojnike.

ZNAJTE SVOJ POSAO

Tehniko znanje
Tehniko znanje je znanje potrebno da se
obavljaju sve zadae i funkcije koje su povezane
sa vaom pozicijom, ukljuujui sposobnost da
koristite i odravate svu dodijeljenu opremu.
Potrebno je nastojati nauiti kako koristiti opremu
na najefikasniji nain radi podrke izvrenju vae
misije. Osim toga, vi morate biti sposobni da
obuavate vae podreene za sve poslove i za
rad na opremi.
Da biste stekli ova znanja, uite i naporno
radite, kako u koli, tako i u vaoj jedinici.
Samostalno prouavanje vojnih prirunika i
publikacija takoer je od neprocjenjive vanosti
za sticanje takvih znanja. Nemojte se stidjeti da
pitate vae nadreene, kolege po inu i
podreene da vam u tome pomognu. Ako vae
tehniko znanje o nekom odreenom sistemu nije
dovoljno, priznajte to i odmah poduzmite akciju da
to ispravite. Svaki pokuaj da blefirate samo e
rezultirati vaim gubitkom kredibiliteta, a s druge
strane bi mogao imati za posljedicu nesreu ili
povreivanje, ukoliko vojnik poslua va savjet.
Specijalist Lose, bolniar koji je pruao podrku
vodu narednika Savagea u Vijetnamu, upotrijebio
je svoju tehniku kompetenciju i profesionalizam
da spasi najmanje est ivota. On je smireno
ohrabrio ranjenike, pruio im odgovarajuu prvu
pomo i pokazao inicijativu koristei paketie
toaletnog papira za povezivanje rana nakon to
mu je nestalo paketa prve pomoi.

Taktiko znanje
Taktiko znanje je sposobnost da se angairaju
vai vojnici i njihova oprema. Borbene voe rade
direktno na tome da dobiju prednost u odnosu na
neprijatelja, dok voe borbene podrke i slube
borbene podrke pruaju potrebnu podrku za taj
angaman. KoV priznaje devet principa rata. Vi
morate razumjeti te principe i razmotriti njihovu

S. L. A. Marshall, Zadatak vojnika i pokretljivost drave, str. 46-47

41

primjenjljivost na vae situacije:

Ciljevi: Usmjerite svaku vojnu operaciju
prema jasno definiranom, odluujuem i
dostinom cilju.
Ofanziva: Preuzmite, zadrite i iskoristite
inicijativu.
Masivnost: Koncentrirajte borbenu silu na
odluujuem mjestu i vremenu.
Ekonomija snaga: Rasporedite minimalnu
borbenu silu na sekundarne napore.
Manevar: Stavite neprijatelja u nepovoljnu
situaciju fleksibilno koristei borbenu silu.
Jedinstvo komandovanja: Za svaki cilj,
osigurajte jedinstvo napora pod jednim
odgovornim komandantom.
Sigurnost: Nikad nemojte dozvoliti neprijatelju
da dobije neoekivanu prednost.
Iznenaenje: Napadnite neprijatelja u vrijeme,
na mjestu i na nain za koji je on
nepripremljen.
Jednostavnost:
Pripremite
jasne,
nekomplicirane planove i jasne i kratke
komande kako biste osigurali potpuno
razumijevanje.
Dananja su tehnologija i doktrina ratovanja
taktiku uinila kompleksnijom nego u prolosti,
ali temeljni principi taktike vae i dalje na svim
razinama. tavie, i kad razumijete ratnu doktrinu
i taktiku KoV, vaa taktika znanja nee biti
dovoljna ukoliko ne poznajete doktrinu i taktiku
potencijalnog neprijatelja.

ZNAJTE SVOJU JEDINICU

Taktiko i tehniko znanje je vrlo bitno, ali
vas samo po sebi nee uiniti efikasnim voom.
To znanje morate spojiti sa poznavanjem samoga
sebe i poznavanjem vae jedinice - vaeg tima.
General Omar Bredley je rekao:
Najvei voa na svijetu nikad
ne bi mogao pobijediti u
kampanji ako ne bi razumio
ljude koje vodi.
Da stvorite discipliniran, jedinstven tim, morate
poznavati vau jedinicu. Kakva su njena
ogranienja i sposobnosti? Morate jasno
razumijevati disciplinu i jedinstvo. U efikasnim
jedinicama, vojnici se meusobno poznaju. Oni
brinu jedan za drugoga; dijele zajedniko

42

povjerenje, potovanje i razumijevanje; rade kao

discipliniran tim.

Disciplina

Disciplinirani vojnici su uredni, posluni,

nadzirani i podloni. Oni ine svoju dunost odmah
i efikasno, kao reakciju na komande, ili ak u
odsustvu komande. Snage koje pokreu
discipliniranu jedinicu dolaze iz same jedinice. Ove
snage su vrijednosti, karakter i volja voe i trupa.
Karakter jedinice odraava karakter voe i
njegovih trupa. Ako vojnici imaju disciplinu,
hrabrost i inicijativu, i kreativno razmiljaju, jedinica
razvija osobnost - karakter- sa ovim elementima
kao svojim temeljem.
Samodisciplina znai prisiljavanje sebe da inite
svoju dunost-na to ste se zakleli- bez obzira na
stres, iscrpljenost ili druga stanja. Disciplinirana
se jedinica sama tjera da uini svoju dunost u
svakoj situaciji. U disciplinianoj jedinici, vojnici
imaju povjerenje u sebe i inicijativu potrebnu da
se u pravo vrijeme poduzmu odlune akcije, koje
e voditi izvrenju misije jedinice.
Vai vojnici e biti ponosni na to da su lanovi
jedinice sa discipliniranom osposobljenosti.
Disciplinirana osposobljenost je vie nego
kompetentnost. Ona se razvija realistinom i
unakrsnom obukom, i od voa koji brinu da
uvjebavaju i poduavaju svoje vojnike. Ona
nastaje kad su vojnici tako struni i motivirani, da
svu svoju energiju ele usmjeriti na misiju. Oni se
voljno ne tede da uine jedinicu boljom. Moral je
visok, zato to svaki vojnik zna da je ono to radi
vano i doprinosi izvrenju vane misije.
Prisjetite se iz poglavlja 4 da ubjeenja i
vrijednosti utiu na ponaanje vojnika. Zbog toga
voa mora razumjeti kako uticati na razvoj
ubjeenja i vrijednosti.

Jedinstvo

Jedinstvo predstavlja posveenost vojnika svih

inova jednih drugim i jaanju njihove volje da
se bore i da rtvuju linu sigurnost. Ona je
proizvod vezanja vojnika jednih sa drugim i sa
komandantom. Jedinstvo trai jake veze
meusobnog potovanja, povjerenja i
razumijevanja unutar jedinice. Jedinstvene jedinice
funkcioniraju s manje problema i bolje obavljaju
misije pod stresom.
Podaci iz bitaka iz etiri divizije u Drugom
svjetskom ratu pokazuju da je uestalost zamora
od bitke bila mnogo manja u jedinstvenim, nego u
nejedinstvenim jedinicama. Na samom poetku
sjevernoafrike kampanje, sluajevi zamora od

borbe su u nejedinstvenim jedinicama uestvovali

s 40-45% ukupnog broja ranjenih u akciji.
Zakljuak je jasan. Vi treba da razvijete jedinstvo
prije borbe i odrite ga tokom borbe6.
Briga je od najvee vanosti za jedinstvo meu
vojnicima i voama u jedinici. Uvjerenje vojnika
da njegov komandant i kolege brinu za njega, i
uvijek e uiniti sve da mu pomognu, poveava
elju vojnika da se bore da zatite svoje kolege.
Ova veza je osnova za jedinstvo potrebno na
bojnom polju.
Slijedei citati Ardanta du Picqa, francuskog
vojnog pisca, daju neku predstavu jedinstva:
Razumno organiziranje (ili voa) osigurava
da se osoblje borbene skupine mijenja to je
mogue manje, tako da e vojnici koji se
upoznaju u mirnodopskim manevrima, biti
kolege u ratu 7.
etiri hrabra ovjeka koji se meusobno
ne poznaju, nee se usuditi da napadnu lava.
etiri manje hrabra ovjeka, koji se
meusobno poznaju, sigurni u pouzdanost i
dosljednost meusobne pomoi, odluno e
napasti.
Drugim rijeima, jedinstvo gradi povjerenje,
moral, hrabrost i borbenu volju vojnika. Ovo za
voe ima sljedee implikacije:

Nemojte stalno prerasporeivati podreene

voe i vojnike na razliite poslove i razliite
desetine samo zato to neka desetina
momentalno ima manje lanova od drugih.
Nemojte stalno prerasporeivati vozae jer
se oni onda nee ponositi svojim vozilima.
Ne premjetajte iskusnije ljude na lake
poslove kao nagradu za dobru slubu.
Dodjeljujte zadae jedinicama (desetinama ili
vodovima), a ne skupinama pojedinaca da ih
izvre. Vezama potovanja, povjerenja i
razumijevanja potrebno je vremena da se
razviju. Kada se ljudi ili voe mijenjaju, veze
pucaju i moraju se graditi nove.
Podvrgnite svoje vojnike napornoj i realistinoj
obuci koja od njih zahtijeva da rade stvari za

koje ne vjeruju da ih mogu obaviti kao

pojedinci ili kao jedinica. Kada zavre obuku,
oni moraju pomagati jedni drugima i razviti
proces analize akcija nakon to su one
obavljene.
Rijeite meuljudske konflikte u cilju
ponovnog stvaranja potovanja, povjerenja i
iskrene komunikacije meu vojnicima.
Puknute veze meu lanovima jedinice
dovode do slabljenja jedinice i nemogunosti
funkcioniranja pod stresom.
Uinite obuku u kasarnama zanimljivim i to
je mogue vie realistinim, tako da ne
postane monotona i tako uniti moral.
Neka lanovi vae jedinice rade kao tim
usmjeren k zajednikom cilju koji podupire
misiju. Ovi principi se odnose na sve detalje
obuke, odravanja i administracije.

Jedinstvo je jedinice vaan faktor u mirnodopsko

vrijeme i tokom borbe. Jedinstvene e jedinice pod
dobrim vostvom zajedno raditi da osiguraju da
se obuka ispravno planira, izvodi i prosuuje sa
ciljem odravanja najviih moguih standarda
spremnosti.
Jedinstvo se jedinice ne moe razviti i odravati
bez jakog vostva. Vostvo malih jedinica je klju.
Dobro vostvo osigurava da se energija u
jedinstvenim jedinicama koristi efikasno u smjeru
izvrenja ciljeva jedinice. TP 22-102 je odlian
izvor dodatnih informacija o razvijanju i odravanju
jedinstva jedinice.

Taktiko i tehniko znanje samo po

sebi nee nekoga uiniti efikasnim
voom.
Efikasan voa mora jasno razumjeti
disciplinu i jedinstvo.
Disciplinirani su vojnici uredni,
posluni, nadzirani i podloni.
Jedinstvo predstavlja posveenost
vojnika jednih drugima i njihovu

Broura Ministarstva KoV br. 350-2, str. i

7
Ardant du Picq, Studije bitaka, str. 90
8
Ardant du Picq, str. 110
6

volju da se bore i rtvuju svoju linu

sigurnost.

43

SAETAK

Da biste bili efikasan voa, morate ZNATI kako

etiri faktora vostva utiu jedni na druge i koje
standarde vai vojnici i jedinice moraju ispuniti da
bi izvrili vau ratnu misiju. Morate razumjeti
ljudsku narav i biti potpuno upoznati sa svojim
poslom i svojom jedinicom. I najvie od svega,
morate biti strogo svjesni vaih jaih strana i vaih
slabosti.
Primjena nae ratne doktrine trai od vas da budete
kompetentan i pouzdan voa, sposoban da izgradi

discipliniranu i jedinstvenu jedinicu. Morate biti

sposobni da neovisno djelujete unutar nakane
komandanta, i spremni da preuzmete proraunate
rizike koje imaju veliku ansu da zavre uspjehom na
bojnom polju.
Morate nauiti kako da od skupine obinih vojnika
napravite izvrstan tim. Vi to inite brinui za vae
vojnike i gradei povjerenje, potiskujui potencijal za
loe ponaanje i istiui potencijal za dobro ponaanje.

Kao voa, vi morate

Primjeri

ZNATI
Poznavati etiri
faktora vostva
i znati kako oni utiu
jedan na drugog
Znati standarde

Voa
Situacija

Izvori

Voeni
Veze

Odnos standarda
i ratovanja

standarda

KoV
Poznavati sebe

Poznavati ljudsku prirodu

Osobnost i efekat
Znanje, vjetine i stavovi
Jae strane i slabosti
Potencijal za dobro

Znati kako depresija i tuga

doprinose strahu i panici,
i kako strah djeluje na
efekat

i loe ponaanje

Poznavati svoj posao

Planirati i efikasno

komunicirati
Nadgledati, pouavati,
trenirati i savjetovati
Poznavati svoju jedinicu

44

Razvijati podreene
Donositi dobre odluke

koje vojnici prihvataju

Koristiti dostupne sisteme

Sposobnosti i ogranienja jedinice

POGLAVLJE 6

TA VOA MORA INITI

Postoje mnogi sluajevi u povijesti gdje su snage

kvantitativno ili kvalitativno inferiornije, ali superiornije
po moralu postizale uspjeh. U tim sluajevima, vjetina
voa u upotrebi okruenja, upotrebi ispravnih taktikih
ili operativnih metoda i davanje cilja, usmjerenja i
motivacije njihovim vojnicima i podreenim voama
uvijek su bile odluujue.
TP 100-5
Operacije

Voe mogu izgubiti bitke, ali ih samo vojnici

mogu dobiti. Posjedovanje ispravnih vrijednosti,
ubjeenja, karaktera, etike i znanja potrebno je,
ali to nije dovoljno da osigura uspijeh na bojnom
polju. Vojnici moraju biti ispravno obueni,
opremljeni i voeni od strane njihovih voa da

se povea vjerovatnost njihovog uspijeha. Voe

takoer moraju davati svrhu, usmjerenje i
motivaciju da bi se ispunili zahtjevi borbe. Potrebe
su jednake bez obzira vodite li borbenu jedinicu,
jedinicu borbene podrke ili jedinicu slube borbene
podrke.

45

DAVANJE CILJA

DAVANJE USMJERENJA

Cilj daje vojnicima razlog zbog kojeg treba da

ine opasne stvari pod stresnim okolnostima. Cilj
usmjerava panju i napor vojnika na zadau ili
neposrednu misiju, omoguujui im da
disciplinirano djeluju u vaoj odsutnosti.Vojnici
se najbolje mogu povezati sa zadaom ili misijom
ako znaju krajnju svrhu njihovih akcija. Baron
Friedrich von Steuben doao je 1778. u
Sjedinjene Amerike Drave na zahtjev
generala Washingtona. Njegova je misija bila
da pomogne oraganiziranje, nadzor,disciplinu i
timski rad u snagama revolucije. On je rekao
da ameriki vojnici stvari obavljaju najbolje
kada znaju zbog ega to rade. Ovo opaanje
vai i nakon vie od 200 godina.

Vae se vjetine miljenja esto oznaavaju

kao usmjeravajue vjetine zbog toga to vi
postavljate smjer ili orijentaciju akcija kada
govorite ta mora biti uinjeno u utvrenom
prioritetu. Usmjeravanje isto tako utvruje
odnos izmeu oficira i podoficira (Vidi dodatak
D). Usmjerenje se koje dajete vaim vojnicima
esto zasniva na uputama koje vi dobijete od
vaeg voe. Kljuna taka koju treba zapamtiti
je da morate sasluati i potpomoi vaeg vou
i pomoi mu da izvri misiju, prepoznajui to
da je vaa misija obino samo dio misije vaeg
voe. Voe daju usmjerenje:

Izgledno nasilje modernog rata moe

rezultirati u brojnim rtvama. Vjerovatno je da
male skupine vojnika ostanu izolirane od
njihovih jedinica. Vojnici e osjetiti veliki stres
iz stalnih dnevnih i nonih operacija i silovitih
sukoba sa neprijateljskim snagama. Vie nego
ikad, uspjeh e na bojnom polju ovisiti o
odlunosti vojnika pojedinano i njihove line
inicijative. Narav, kako bojnog polja tako i
amerikih vojnika, zahtijeva da vai podreeni
razumiju znaaj svake misije.
Morate poduavati vae podreene kako da
kreativno misle i rjeavaju probleme pod
stresnim uvjetima. Na bojnom polju, vojnici
moraju imati jasan koncept cilja; jasno moraju
razumjeti vau nakanu. Oni moraju imati
najbitnije informacije koje naredni vii tabovi
mogu dostaviti o misiji, neprijatelju, terenu,
trupama i dostupnom vremenu. U tom sluaju
e vai vojnici, ak i u vaem odsustvu, ili ako
su presjeene veze sa tabovima, biti sposobni
koristiti svoje razumijevanje vae nakane i svoju
inicijativu da izvre misije. U pripremi za bitku,
vjebajte svoje vojnike u situacijama u kojima
podreeni moraju poduzeti akcije bez vae
pomoi ili usmjerenja. Pratite njihove analize
nakon akcije. Raspravite rezultate i napravite
ovo uenje doivljajem, i za sebe i za podreene.
Vaim vojnicima morate saopiti vau nakanu
tako da oni jasno razumiju eljeni ishod. To
morate uiniti na jasan i kratak nain.
Komunikacija je efikasna samo ako vas vai
vojnici sluaju i razumiju vau nakanu.

46

Poznavanjem i odravanjem standarda;

Postavljanjem ciljeva;
Planiranjem;
Donoenjem odluka i rjeavanjem
problema;
Poduavanjem, vjebanjem i savjetovanjem;
Obukom.

Poznavanje i odravanje standarda

KoV je utvrdila standarde za sve vojne
a k t i v n o s t i . Vi k a o v o a i m a t e d v i j e
odgovornosti: prvo da poznajete standarde i
drugo, da ih provodite. Morate pomoi
podreenim voama objanjavajui standarde
koji se odnose na vau organizaciju. Vi im
morate dati ovlatenje da provode standarde i
drati njih i vojnike odgovornim za njihovo
provoenje. Vai e vojnici brzo prepoznati da
li vi poznajete i provodite standarde; to
postavlja usmjerenje za vau jedinicu.

Postavljanje ciljeva
Postavljanje je ciljeva najbitniji dio vostva.
Krajnji je cilj da se osigura da je svaki vojnik
ispravno obuen, motiviran i pripremljen da
pobijedi u ratu. Postizanje e ovih ciljeva obino
zahtijevati da vi i vai podreeni zajedniki
utvrdite i razvijete ciljeve. Kada razvijate
ciljeve za vau jedinicu, zapamtite nekoliko
kljunih taaka:
Ciljevi treba da budu realistini i dostini;
Ciljevi treba da vode poveanju borbene
spremnosti;
Podreeni treba da budu ukljueni u proces
postavljanja ciljeva;
Morate razviti program da postignete svaki
cilj koji odredite.

Planiranje
Planiranje je od najveeg znaaja za uspjeh
mirnodopske obuke kao i u borbenim
operacijama. Planiranje se obino temelji na
uputama ili misiji koju dobijete od vaeg voe
ili viih tabova. Sa ovim uputama i misijom,
moete poeti planiranje, upotrebom procesa
retrogradnog planiranja. Prvo odredite ta mora
biti krajnji rezultat obuke ili borbene operacije,
a onda idete unatrag, korak po korak. Ako
koristite zdravorazumsko iskustvo, ovaj proces
e vam pomoi da uklonite problem, organizirate
vrijeme i identificirate detalje. Retrogradno
planiranje je vjetina i kao i druge vjetine,
moete je razviti praksom. Koraci u
retrogradnom planiranju su:
Utvrdite temelje: to, kako i kada;
Odredite zadae koje elite da se izvre i
utvrdite njihov redoslijed;
Razvijte vremenski plan za izvravanje
zadaa koje ste odredili. Zaponite sa
posljednjom zadaom koja se mora izvriti i idite
prema nazad.
Ako vrijeme dozvoljava, traenje je pomoi
od drugih podreenih korisno. Ako se to
ispravno radi, moete izvriti nekoliko ciljeva
istovremeno
u k l j u u j u i : p o b o l j a n j e
komunikacije koje moe dobro djelovati na
jedinstvo i disciplinu, davanje motivacije za
ukljuene vojnike i davanje jasnije slike ire
perspektive ciljeva jedinice.
Ukljuivanje vaih podreenih u planiranje
pokazuje da ih priznajete i zahvaljujete za
njihove sposobnosti. Priznanje i zahvala od
potovanog voe jake su motivirajue snage.
Ideje vaih podreenih vam mogu pomoi da
razvijete bolji plan, a njihovo uee u procesu
planiranja ini ih lino zainteresiranim za uspjeh
plana.

Donoenje odluka i rjeavanje

problema
Tokom borbe i obuke, suoit ete se sa
kompliciranim problemima i morat ete donijeti
odluke sa manje informacija nego to biste
eljeli. Ovdje je proces rjeavanja problema koji
vam moe pomoi:
Prepoznajte i definirajte problem;
Prikupite injenice i napravite
pretpostavke;
Razvijte mogua rjetenja;
Analizirajte i uporedite mogua rjeenja;
Izaberite najbolje rjeenje.

Proces rjeavanja problema je trajan.

Dostupno vrijeme, hitnost situacije i vaa
p r o cjena u t ic a t e n a v a p r i s t u p t ok o m
donoenja odluke. Ako je vrijeme kratko,
morate poduzeti akcije da osigurate
pravovremenu odluku. Dobra odluka donesena
s dovoljno vremena da se provede, bolja je od
najbolje odluke koja je donesena prekasno.
Nakon to ste objektivno i logino analizirali
mogue pravce djelovanja u situaciji, koristei
sve dostupne informacije, uzmite u obzir svoju
intuiciju i osjeaje. Proces rjeavanja problema
nije potpuno objektivna, racionalna matematska
formula. Ljudski um ne funkcionira na takav
nain, naroito pod stresom. Um je i racionalan
i intuitivan. Vaa intuicija kae vam to
osjea kao dobro ili pogreno. Vaa intuicija
potie od vaih instinkata i iskustva.
Poto je proces rjeavanja problema misaoni
proces, on je i racionalan i intuitivan.
Meutim, nemojte napraviti greku donoenjem
odluka potpuno voenih emocijama i intuicijom
i odmah initi ono to osjeate da je dobro. To
je recept za katastrofu. Prvo, slijedite proces
donoenja odluka to je mogue racionalnije i
objektivnije. Prikupite informacije, a onda
razvijte, analizirajte i uporedite pravce djelovanja.
Razmotrite svoju intuiciju ili slutnje, vae
osjeaje i vae vrijednosti. Pokuajte odrediti
najbolji pravac djelovanja koji je logian i ima
izgleda na uspijeh i za koji osjeate da je
ispravan u pogledu vae intuicije, vrijednosti i
karaktera.
Konano, donesite odluku, planirajte i
poduzmite akciju. Ako oekujete uspijeh,
morate donijeti visokokvalitetne odluke koje e
vae trupe prihvatiti i potpomoi. Ako vam
vrijeme dozvoljava, ukljuite vae vojnike u
donoenje odluke, pogotovo ako oni imaju
informacije ili iskustvo koje e vas dovesti do
najbolje odluke ili plana. Ovo razvija vae
podreene i stvara veze povjerenja izmeu vas
i njih.

Nadgledanje i ocjenjivanje
Nadgledanje znai imati pregled nad
situacijom i ono osigurava da se planovi i pravila
pravilno primjenjuju. Nadzor ukljuuje
davanje instrukcija i neprekidno pregledavanje
izvravanja zadae. Opseg ispravnog nadzora je
uzak. Na jednoj strani lei pretjerani nadzor, a
na drugoj preslab. Pretjeran nadzor slabi
inicijativu, iri ljutnju i smanjuje moral i

47

motivaciju. Preslab nadzor moe dovesti do

frustracije, nesporazuma u komunikaciji,
nedostatka koordinacije, loeg organiziranja i
osjeaja da vi ne brinete za zadau. Ovaj
osjeaj moe dovesti do ljutnje, slabog morala
i loe motivacije.
Ispravna e razina nadzora ovisiti o vrsti zadae
koja se obavlja, te od toga ko je obavlja. Ovdje je
nekoliko pitanja koja bi sebi trebalo postaviti:

Koliko je podreeni iskusan?

Koliko je podreeni kompetentan u datoj
zadai?
Koliko je podreeni pouzdan u svojoj
sposobnosti da izvri tu zadau?
Koliko je podreeni motiviran da izvri tu
zadau?

Svi vojnici imaju koristi od odgovarajueg

nadzora voe koji ima vie znanja i iskustva.
Nadzor ima znaajan efekat na izgradnju
povjerenja unutar vae jedinice. Osigurajte da vai
podreeni kao dio vae rukovodne ili komandne
filozofije razumiju kako i zato kanite nadzirati.
Oni se mogu prilagoditi mnogim nainima
nadzora kada razumiju da vi provjeravate jesu li
zadae shvaene, da drite komunikaciju
otvorenom, da ih poduavate, te da i sami neto
nauite.
Ocjenjivanje je dio nadzora i ukljuuje praenje
toga na koji nain vojnici izvravaju zadau,
neposredno provjeravanje i pregledanje. Vama
je potreban rutinski sistem za provjeru stvari koje
su vane za izvrenje misije, jedinstvo, disciplina,
moral i efikasnost jedinice. Provjeravanje je
jednostavna rije i koncept. Oito je da voe
moraju provjeravati, ali ljudska narav nas moe
dovesti do toga da propustimo provjeriti
najjednostavnije stvari to moe dovesti do
katastrofe. ut ete neke ljude kako kau:
Pobrinite se za male stvari, pa e se velike stvari
pobrinuti same za sebe. Drugi kau: Brinite o
velikim, vanim stvarima i ne optereujte se
sitnim stvarima. Oba miljenja su loe upute.
Prvo, pobrinite se za velike stvari; tu vjebate
vjetine miljenja ili upravljanja. Dalje, provjerite
male stvari koje ine da se velike stvari uope
dogaaju. Koristite svoju procjenu i iskustvo da
osigurate da ne nadzirete niti previe niti premalo.

48

Poduavanje, vjebanje
i savjetovanje
Poduavanje, vjebanje i savjetovanje su
temeljne odgovornosti svakog voe. Savjetovanje
je samo za sebe tako vano da mu je u cjelini
posveen TP 22-101. Uite iz njega i koristite ga.
Nauite kako da ispunite svoje odgovornosti u
pogledu poduavanja i savjetovanja.
Poduavanje ukljuuje stvaranje stanja u kojem
neko moe uiti i razvijati se. Da utiete na
kompetenciju i povjerenje vaih podreenih,
morate biti vjet uitelj. Uvj e b avanje,
savjetovanje, nagraivanje i poduzimanje
odgovarajuih disciplinskih mjera, sve su to dijelovi
poduavanja. Morate biti dobar uitelj ako ete
planirati i izvoditi efikasnu obuku i pomagati svojim
podreenim da se razviju profesionalno i lino.
Razumijevanje toga kako ljudi ue, temelj je
dobrog uitelja. Ljudi ue:
Primjerom drugih;
Stvaranjem slike u glavi onoga to pokuavaju
nauiti;
Dobijanjem i razumijevanjem potrebnih
informacija;
Primjenom u praksi.
Uenje zahtijeva odreene vane uvjete. Jedan
uvjet je da je osoba motivirana da ui. Teko je
poduavati nekoga ko nije motiviran da ui ili ne
osjea potrebu da ui ono to vi poduavate.
Kako da uvjerite nekoga da mu je potrebno ono
to vi poduavate? Pokaite mu da e ono to vi
poduavate uiniti kompetentnijeg vojnika od
njega, sposobnijeg da ini svoju dunost i preivi
na bojnom polju. Koristite primjere da mu pokaete
vanost onoga to poduavate. Nadalje ukljuite
uenike u proces. Zadravajte panju uenika
aktivno ukljuujui njihove misli i osjeaje u proces
uenja. Neka vai podreeni uestvuju, bilo
putem diskusija bilo putem aktivne prakse.
Zajedno su sa vaim odgovornostima uitelja, i
odgovornosti trenera i savjetnika. Od najvee je
vanosti da vi esto savjetujete sve svoje vojnike
o njihovim jakostima i slabostima kao i u bilo kojem
problemu u kojem im moete pomoi. Procjena
razvoja vostva (Vidi dodatak E), moe vam
pomoi da unaprijedite efikasnost voenja kod
svojih podreenih.
Vojnici esto misle da je savjetovanje negativno
i da slui samo zato da im se kae da ine neto
pogreno. Ovo nije puna slika onoga to

savjetovanje znai. Nauite kako moete koristiti

savjetovanje kao pozitivno sredstvo da pomognete
vaim vojnicima da se pripreme za budue
odgovornosti.
Savjetovanje je razgovor sa osobom na nain
koji pomae toj osobi da rijei problem, popravi
efekat ili unaprijedi dobar efekat. Savjetovanje je
vjetina vostva koja je jedan oblik vjebanja i
poduavanja. To zahtijeva vjetine razmiljanja
kao to su odreivanje problema, analiza faktora
i snaga koji utiu na ponaanje vojnika koji se
savjetuje, te planiranje i organiziranje sesija
savjetovanja. To zahtijeva razumijevanje ljudske
naravi-koji su faktori koji dovode do toga da se
vojnik ponaa na odreeni nain i ta je potrebno
da se promijeni njegovo ponaanje. Savjetovanje
zahtijeva vjetinu da sasluate i time saznate vie
o vojniku i o situaciji. To takoer zahtijeva procjenu
toga kada vojnika treba pustiti da donese vlastite
odluke, a kada to vi treba da uinite za njega, ako
treba da budete nefleksibilni.
Ba kao to ne postoje lahki odgovori ta tano
uiniti u odreenim situacijama vostva, ne
postoje odgovori niti ta uiniti u posebnim
situacijama savjetovanja. Kada vidite da je vaem
podreenom potrebno savjetovanje, pripremite se
za to pogledavi proces rjeavanja problema i
prouavajui TP 22-101.
Kao voa, vi elite nauiti vojnike novim
vrijednostima, znanju ili vjetinama koje e
promijeniti njihovo ponaanje. Takoer im elite
pomoi da postanu bolji vojnici putem vaeg
savjetovanja.

Obuka
Kvalitetna obuka mora biti va najvii prioritet to je kamen temeljac ukupne spremnosti KoV.
Lieutenant General A. S. Collins, Jr. je u svojoj
knjizi Razumna obuka rekao:

Obuka mora razviti vojnike koji su disciplinirani,

fiziki jaki i visoko motivirani. Zbog toga to
vojnici najvei dio vremena provedu u obuci, vi
imate naroito vanu ulogu u razvijanju vojnika
vjetih u svojim poslovima. Standardi koji vode
obuku, moraju odraavati potrebe na bojnom polju.
Obuite vae vojnike u svakoj zadai koja je
znaajna za izvrenje ratnih misija.
Efikasna obuka je klju za odravanje borbeno
spremne KoV i smanjivanje nezgoda zbog ljudske
greke. Obuka u skladu sa standardom stvara
vjete, disciplinirane vojnike koji prihvataju
odgovornost za vlastitu, i sigurnost drugih kao i
zatitu opreme KoV. Dobra obuka:

Jaa moral svakog vojnika;

Gradi meusobno povjerenje i potovanje
izmeu vojnika i voa;
Usmjerava se na vjetine ratovanja;
Orijentirana je na efekat i ima realistine
ciljeve;
Slijedi doktrinu KoV i standardizira akcije;
Znai uenje iz greaka;
Znai snaan razvoj podreenih.

Morate planirati obuku tako da je izazovna i

pouna za vae vojnike. Neke voe nalaze da je
provoenje obuke prijetee i nelagodno. Kada
predstavljaju dosadno gradivo, njihovi vojnici
odbijaju ponavljati vjebe i vjetine koje su ve
ranije usvojili. Kada voa otkrije da nema nita
drugo da poduava, on reagira sa defanzivnou
i vraa se upotrebi snage svog poloaja. On
optuuje dobre vojnike da imaju pogrene stavove
i nastoji da izgledaju zainteresirani u monotonoj
obuci. Rezultat ovog scenarija je jako jedinstvo
meu vojnicima, ali gubitak potovanja za vou.

DAVANJE MOTIVACIJE

Temeljno obiljeje dobre KoV je dobra

obuenost i disciplina. Ova dva obiljeja
su vidljiva u svakom uspijehu jedinice,
bilo u miru ili ratu. Disciplina potie iz
obuke i slui da se naglasi temeljna
taka najbitnija za filozofiju obuke :
sveobuhvatnost. Obuka je preduvjet za
sve ono to vojna organizacija ini.

Motivacija je uzrok akcije. Ona daje vojnicima

volju da ine ono to znaju da se mora uiniti da
se izvri misija.
Ako vai podreeni imaju povjerenje u sebe,
jedni u druge, u jedinicu i u vas, i potpomau ono
zbog ega to rade, oni e biti iskreno motivirani.
Njihova obuka da se bore i da pobijede kao
jedinstven, discipliniran tim, imat e znaajan
motivirajui efekat. Znanje i vjetina djeluju protiv
straha i poveavaju povjerenje. Povjerenje je
znaajan motivirajui faktor. Ono podie moral,
poveava hrabrost i borbenu volju.

49

Morate zadrati iroku taku gledita na ljudsku

narav i motivaciju. Ne dozvolite sebi da imate
usko stanovite da su vojnici motivirani samo
strahom od njihovih voa. Jednako je opasno
vjerovati u suprotno- da su svi vojnici motivirani
da naporno rade i ine prave stvari.
Vae podreene moete motivirati:

sluenjem kao propagator etikog standarda;

razvijajui jedinstvene timove vojnika;
nagraivanjem i kanjavanjem.

Propagator etikog standarda

Vaim ste vojnicima potrebni kao primjer koji
mogu porediti s vlastitim ponaanjem. Oni ele
da imaju vou na kojeg e se ugledati. Oni od
vas ele da im date moralnu snagu koju trai nae
drutvo. Vai vojnici ele dobro obavljati svoje
poslove, ali takoer ele biti dolini i asni. Time
to propagirate etiki standard, motivirate svoje
vojnike i pomaete im da razviju samodisciplinu i
volju da se hrabro bore i ine prave i hrabre stvari,
neovisno o opasnosti.

Jedinstveni timovi vojnika

Brinui za svoje vojnike i naporno radei da im
ugradite vojniki nain razmiljanja, razvijate
jedinstvene timove vojnika. Potrebno je mnogo
rada za ispravno poduavanje, uvjebavanje,
savjetovanje i obuku vaih podreenih, ali to
stvara veze koje vode jedinstvu, povjerenju i
meusobnom potovanju. Vojnik, koji je u
jedinstvenom timu, ima povjerenje u svoje kolege,
vou, opremu i obuku. On e se voljno boriti da
uniti neprijatelja i preivi zajedno sa svojim
kolegama.

On je jednom rekao da kad bi imao dovoljno

odlikovanja, osvojio bi itav svijet. Nagrade
su vidljivi dokaz vojniku da mu njegov voa,
jedinica i zemlja zahvaljuju za njegovu hrabrost ili
naporan rad. Dobro odabrane nagrade obino
poveavaju motivaciju da se nastavi raditi za jo
vie priznanja. Ovdje je nekoliko ideja za primjenu
ovog principa:

Nagraivanje i kanjavanje
Nada u nagradu i strah od kazne jako utiu na
ponaanje vojnika. Ako ste bili nagraivani sa
tapanjem po leima za injenje neeg dobrog ili
kanjeni ukorom za nezadovoljavajui efekat,
znate kako ste se osjeali i kako ste ubudue
promijenili svoje ponaanje: nagrade i kazne imaju
razliite svrhe. Nagrade potiu p o e l j n o
ponaanje, a kazne smanjuju nepoeljno
ponaanje. Ako se ispravno koriste, nagrade i
kazne mogu promijeniti ponaanje vaih vojnika.
Pohvala, priznanje, medalja, certifikat ili
pismo preporuke, mnogo
znai vojniku.
Napoleon se
udio motivirajuoj snazi
odlikovanja - malog komada uske trakice.

50

Dobijte preporuke iz lanca komandovanja i

podof. kanala podrke u vezi nagraivanja i
kolovanja.
Izaberite nagradu koju osoba koja je dobija
cijeni.
Koristite utvreni sistem nagraivanja od
certifikata, medalja, pisama preporuke,
mehanikih bedeva i nagrada.
Koristite nagrade koje pozivaju na lini ponos
vojnika, one e imati najveu motivacijsku
snagu. Pohvala pred kolegama je esto
snanija od trodnevnog odsustva.
Predajite nagrade na odgovarajuim
ceremonijama jedinice, tako da i ostali mogu
vidjeti da se naporan rad nagrauje.
to prije nagradite eljeno ponaanje
pojedinca ili skupine.
Budite pri ruci dobrim vojnicima kad im je
potrebna pomo.
Dajite mnogo usmenih pohvala. Ako vojnik
pokuava nauiti prave vrijednosti, karakter,
znanje i vjetine, ohrabrite ga i ako u tome
nema mnogo uspjeha. Ne hvalite njegov
neuspjeh, ve njegov iskren i marljiv napor
da uini pravu stvar. To priznanje e osnaiti
njegove napore i motivirati ga na bolji rad.
Meutim, budite svjesni da davanje suvie, ili
nezasluene pohvale, smanjuje njihovu
motivacijsku vrijednost.
Razvijajte nagrade i naine priznanja dobrog
efekta koji motivira velike skupine prosjenih
ljudi koji ine veinu vaih jedinica. Nije
pogreno pohvaliti veinu vaih vojnika ako
su nadmaili standard.
Unaprijedite ljude koji naporno rade i ue, utiu
na druge da postignu standarde i pokazuju
sposobnost za preuzimanje vee odgovornosti.
Prepoznajte vojnike koji ispunjavaju standarde
i unaprijedite njihov efekat. Malo vojnika nije
sposobno biti vojnik kvartala ili zaraditi
odline ocjene na TTSKoV.
U isto vrijeme, morate kazniti vojnike koji ne

pokuavaju ili namjerno ne ispunjavaju vae

standarde ili ne slijede vae upute. Vi to inite
stoga to elite da promijenite ponaanje i
pokaete drugima ta mogu oekivati ako odaberu
da rade na isti nain. Vojnici ue iz rezultata tuih
greaka. Ono to vide da se deava osobama koje
nemaju volje ili motiva da postignu standard, uticat
e na njihovo ponaanje kao da je to njihovo
vlastito iskustvo.
Ovdje su neki principi o kanjavanju koje bi
trebalo da razumiju:
Stavite na znanje vojniku da ste ljuti zbog
njegovog ponaanja a ne zbog njega samog.
Stavite mu na znanje da brinete za njega kao
osobu, ali da oekujete vie od njega.
Osigurajte da vai vojnici znaju da ete im
skrenuti panju ako ne rade dobro.
Ne kanjavajte vojnike koji nisu sposobni
obaviti zadau, ve one koji ne ele ili nisu
motivirani.
Kaznite vojnika sa to je mogue kraom
vremenskom distancom izmeu nepoeljnog
ponaanja i kazne. Ne poniavajte vojnika u
prisustvu drugih.
Osigurajte da kanjeni vojnici tano znaju zbog
kakvog ponaanja su kanjeni.
Osigurajte da kazne nisu niti pretjerane niti

nerazumne. Na vojnika ne djeluje ne samo

teina kazne ve i izvjesnost da e biti
kanjen.
Ne drite pridike nakon kanjavanja, kad je
kazna prola....prola je.
Nikad ne gubite nadzor nad svojim osjeajima

SA ETAK
Vi vojnicima morate dati cilj, usmjerenje i
motivaciju da ispune zahtjeve borbe. Ciljevi daju
vojnicima razlog zbog kojeg bi trebalo da inite
teke stvari pod opasnim, stresnim okolnostima.
Usmjerenje pokazuje ta mora biti uraeno.
Motivacija daje vojnicima volju da ine sve to je
u njihovom moi da izvre misiju.
Neki ljudi kau ponaanje je vjerovatno Vae
ponaanje daje primjer vaim podreenim. Va
govor i posjedovanje svih pravih vrijednosti i
znanja nee imati znaenja za druge ako ih ne
prate vae akcije, odnosno ponaanje. Vae akcije
su ono to vai vojnici, kolege po inu i voe vide.
Akcije kau ta mora biti uinjeno i zato je to
vano: akcije inspiriraju ostale da slijede i da se
hrabro bore.

Kao voa vi morate:

Primjeri:

DATI
Dati cilj

Objasniti zato misija

Dati usmjerenje

Planiranje
Odravanje standarda
Postavljanje ciljeva
Donoenje odluka i

Nadzor, ocjenjivanje,

Brinuti za vojnike
Sluiti kao propagator

Nagraditi efekat koji

Prenesite
svoju nakanu

vjebanje i savjetovanje

Obuavanje vojnika
i timova vojnika

rjeavanje problema

Dati motivaciju

etikih standarda
Razviti jedinstvene
timove vojnika
Uiniti vojnitvo
znaajnim

prelazi standarde

Popraviti efekat koji

ne ispunjava standard

Kazniti vojnike koji

namjerno ne ispunjavaju
standarde ili ne slijede
komande

51

POGLAVLJE 7

Isplativost

Rat se dobija samo sa energinou, odlunou i

nesalomivom voljom; ne smije se tapkati ili oklijevati.
Napoleon Bonaparte (1769-1821)
Francuski imperator i poznati vojni komandant

Ovo poglavlje raspravlja isplativost primjene

temelja o kojima je raspravljano u ovom priruniku.
Isplativost je u voama i vojnicima koji su
pripremljeni za rat. To je ono u KoV to ima
kompetenciju, povjerenje, motivaciju i volju da se
pobijedi na bojnom polju.

Rezultati efikasnog vostva

Ako primijenite principe raspravljene u ovom
priruniku i nastojite da BUDETE ona vrsta voe
opisana u poglavlju 4, ZNATE stvari raspravljene
u poglavlju 5 i INITE stvari raspravljene u

52

poglavlju 6, moete razviti obine vojnike koji su

voljni i sposobni initi izvanredne stvari u borbi.
Tabela koja slijedi daje neke primjere ta voa
mora BITI, ZNATI i INITI. Kad razvijate svoje
podreene, identificirajte vjetine, znanja ili
stavove koje elite promijeniti. Ako njihov efekat
ne ispunjava standarde, koristite svoje iskustvo da
razvijete odgovarajui plan djelovanja da
popravite nedostatak. Koristite okvir BITI, ZNATI
i INITI da vam pomogne da odredite elite li
mijenjati vjetinu, znanje ili stav.
Uspjeh vas kao voe u borbi ovisit e o vaoj

VOSTVO NA DJELU
BITI

Kao voa vi morate

Odlunost;
Panja;
Samodisciplina;
Uzornost;

Inicijativa;
Fleksibilnost;
Konzistentnost.

Lojalnost dravi, KoV i

jedinici;
Nesebina sluba;

Integritet;
Dunost.

Biti primjer individualnih

vrijednosti;

Hrabrost;
Integritet;

Kompetencija;
Posveenost.

Biti sposoban da rijeite

sloene etike probleme.

Interpretirati situaciju;
Analizirati sva etiri
faktora i snage koje
djeluju;

Odabrati
pravac
djelovanja koji je najvie
u interesu drave.

etiri faktora vostva i

kako oni meusobno utiu
jedan na drugog;

Voa;
Situacija;

Voeni;
Veze.

Znati standarde;

Izvori standarda KoV;

Vezu standarda
ratovanjem.

Znati sebe;

Osobnost i efekat;
Jae strane i slabosti;

Znanje,
stavove.

Znati ljudsku narav;

Potencijal za dobro i
loe ponaanje;

Kako depresija i tuga

doprinose strahu i panici
i kako strah utie na
efekat.

Znati svoj posao;

Efikasno planirati i
komunicirati;
Nadgledati, poduavati,
vjebati i savjetovati;
Pokazati tehniku i
taktiku kompetenciju;

Razvijati podreene;
Donositi dobre odluke
koje vojnici prihvataju;
Koristiti
dostupne
sisteme.

Biti osoba jakog i asnog

karaktera;

Biti posveeni etici

profesionalne KoV;

ZNATI

Primjeri:

sa

vjetine

Znati svoju jedinicu.

Sposobnosti i
ogranienja jedinice.

Dati cilj;

Objasniti zato misija;

Predoiti svoju nakanu.

Planirati;
Odravati standarde;
Postaviti ciljeve;
Donositi odluke i
rjeavati probleme;

Nadzirati, ocjenjivati,
poduavati, trenirati i
savjetovati;
Obuavati vojnike i
timove vojnika.

Brinuti o vojnicima;
Sluiti kao propagator
etikih standarda;
Razviti jedinstvene
vojnike timove;
Uiniti vojnitvo
znaajnim;

DATI

Dati usmjerenje;

Dati motivaciju.

Nagraditi efekat koji

prelazi standard;
Ispraviti efekat koji ne
dostie standard;
Kazniti vojnike koji
namjerno ne ispunjavaju
standarde ili ne slijede
komande.

53

sposobnosti da navedete vojnike da ine stvari koje

su protiv njihove prirodne volje. Vojnici su
naviknuti na odreeni komfor kao to je biti dobro
nahranjen, utopljen, suh i siguran. Oni oekuju
ove stvari i ovise o voama koji brinu o njima. U
toku obuke i bitke moraju rtvovati komfor, neke
ili sve elemente line sigurnosti. Tokom obuke
morate motivirati vae vojnike da ine fiziki
zahtjevne stvari uz malo spavanja i u svim
vremenskim okolnostima u cilju da ih pripremite
za sve tekoe borbe. Va dug prema njima ili
dravi je da ih mentalno pripremite za tekoe koje
e morati podnijeti na bojnom polju. Ovo zahtijeva
struno vostvo; to je vaa dunost.

VOLJA I POBJEDA U BICI

Volja se obino koristi u kontekstu vostva da se
izrazi odlunost ili izdrljivosti. Normalna je
manifestacija volje individualna demonstracija
izvanredne mentalne discipline da se izvri iznimni
fiziki rad. esto koristimo izraze kao rasturiti
kada oznaavamo naroito teke zadae.
Va posao kao voe ide dalje od poduavanja
vaih vojnika kako da se bore i preive; vi takoer
morate razviti njihovu volju da se bore i pobijede.
Neki ljudi to zovu pobjedniki duh ili ratniki
duh. To je sposobnost da se pobjeda skuje
izvan haosa bitke da se nadvlada strah, glad i
zamor. Vojnik koji moe prevladati ove fizike
faktore i nastaviti da primjenjuje vjetine i znanja

54

nauena tokom obuke, u zavrnici e biti sposoban

da nadvlada svakog protivnika u bici. Sposobnost
vas, kao voe koji e dati vojnicima volju da
pobijede, zapoinje vaim vlastitim primjerom,
stavovima koje izraavate, oekivanjima koja pred
njih stavljate i standardima koje provodite.
Vi moete i morate razviti ovu vrstu volje kako
kod sebe samoga tako i kod vojnika. To od vas
trai linu posveenost da sa ozbiljnou preuzmete
ovu odgovornost i da vodite sa odlunou i voljom.
Izgradnja snage volje kod vas i vaih vojnika nije
samo neto to bi bilo dobro da se uradi; ona je
zahtjev bojnog polja.

SAETAK
Vrijednost je temeljne doktrine vostva koja se
nalazi u ovom priruniku, da vam pomogne da sebe
i svoje vojnike pripremite za rat. Va uspjeh kao
borbenog voe ovisi o vaoj sposobnosti da
navedete vojnike da ine stvari koje su protiv
njihove prirodne volje. Ovo je va izazov i
zahtijeva struno vostvo. Krajnja proba volje
voe ili vojnika moe biti u borbenoj situaciji sa
ishodom koji rezultira u tome ko pobjeuje ili gubiko preivljava, a ko umire. Izgradnja snage volje
ili pobjednikog duha nije tata fraza iz obuke,
ve apsolutna potreba za uspijeh u ratu.

DIO TRI
POGLAVLJE 8

VOSTVO U BICI

Stres u borbi

Svi su ljudi plaljivi. to su inteligentniji, to

su plaljiviji. Hrabar ovjek je onaj koji se
prisiljava da nastavi, bez obzira na strah.
General George S. Patton, Jr. (1885-1945)
Komandant korpusa i Armije, II SR

Intenzitet rata je tako zahtjevan da stres u borbi

zahtijeva posebnu panju. Ovo poglavlje e vam
govoriti o stresu tokom borbe kako utie na vas i
vae vojnike i ta moete uiniti da se pripremite i da
se borite protiv njega.
LJUDSKA DIMENZIJA RATOVANJA
U II svjetskom ratu i Koreji, preosjena stopa
rtava je bila jedna rtva zamora u borbi na etiri do

pet RuA. U izrazito tekim bitkama odnos je bio 1:3,

a ponekad i 1:2. Na razinama bataljona i ete, jedinice
su u beznadenim situacijama imale jednak broj rtava
borbenog zamora i rtava od neprijateljskog oruja.
Stres u operacijama KoV je tako znaajan da mu je
u cijelosti posveen TP 26-2.
Stara izreka Svako je uplaen u borbi izgleda
oita, ali njen koncept vrijedi razmotriti. Ovdje je
opis ljudske dimenzije ratovanja od jednog ranijeg
voe.

55

Primjer voe

Bio sam psiholoki i moralno

bolestan, spreman voditi moj vod
u napadu velike Sedme KoV 15.
marta 1945. ali kako... Prije no
to je dan zavrio, bio sam
poprskan sadrajem torza
vojnika iza kojeg sam leao. On
j e k l e k n u o d a djejstvuje n a
mainku koja nas je drala pod
paljbom: bio je pogoen u srce,
a iz izlazne rupe na leima
njegove vojnike jakne tekli su
mali komadii tkiva, krvi i
odjee. Drugi se ovjek blizu
njega podigao da puca kada ga
je metak iz mainke pogodio u
u s t a , i k a k o j e p a o n a z a d,
gledao me sa iznenaenjem,
krv i zubi su mu ispadali na
lie. On je bio jedan od prvih
kojem sam dao Srebrnu
zvijezdu za herojstvo, a on me

nije htio ostaviti.

Nakon to smo vjeto
prekopavi oistili umu punu
Nijemaca, moj vod je bio zasut
granatama... i ja sam gelerima
bio pogoen u lea i nogu . Njih
sam osjeao kao usijane
noeve koji ulaze u mene, ali
sam bio zainteresiran za sve
slabije stenjanje... mog
tridesetsedmogodinjeg
vodnog narednika.... koga je
granata na licu mjesta ubila.
Moj vod je bio praktino
zbrisan. Bio sam osramoen,
povrijeen...
Pridigao sam se dok su me
odnosili s bojnog polja
p r o l a z e i k r o z stanicu p r v e
pomoi. Ali kad sam evakuiran
u bolnicu 55 kilometara iza crte
i kad sam doao sebi od

Svako je preplaen u borbi.

Paul Fussel, Skautski prirunik i druge opservacije, str. 261-262.

56

anestetika
nakon
prve
operacije, sav nadzor nad
emocijama je izgubljen, inio
sam ono to sam narednih
mjeseci inio, plakao sam,
glasno i javno, satima...
Morao sam
plakati
jer
sam osjeao da su tamo,
izvan bitke suze dozvoljene.
Plakao
sam
jer
sam
dopustio da moji ljudi budu
ubijeni,
zato to je moj
narednik ubijen i zato to
sam shvatio, kao nikad ranije
da je on mogao biti na mom
mjestu, ako nikako drugaije,
onda bar statistiki, i da
sam onda i ja mogao biti
ubijen. Ali ironino, spasio
sam svoj ivot skoro ga
izgubivi . 1

Ovdje je jo jedan primjer borbenog veterana o intenzitetu borbe.

Jo jedan primjer

Rano ujutro probudila me

grmljavina motora letjelica. Kad
sam ispuzao ispod mog tenka,
vidio sam kako se pribliava
prvi val bombardera. Od tog
momenta, nae je podruje
prikupljanja bilo izloeno
zranom bombardiranju koje je
trajalo dva i pol sata bez
prekida....
Bilo je pakleno i jo uvijek se
udim da sam to preivio. Bio
sam bez svijesti nakon to
je
bomba
eksplodirala
neposredno ispred mog tenka,
skoro ivog me sprivi. Mogao
sam vidjeti da je drugi tenk

oko 30 metara od mene dobio

direktan pogodak i odmah se
zapalio. Trei tenk je bio
prevrnut naglavce i kad vam
kaem da su tenkovi teki 58
tona i da su bili izvrnuti kao
igrae karte, vidjet ete u
kakvom paklu smo se nali.
Bilo
je
skoro nemogue
vidjeti bilo ta osim prljavtine
koja je bila uskovitlana
eksplozijama. Bilo je kao u vrlo
gustoj magli. Nita se nije
moglo
uti od neprekidnih
eksplozija oko nas. To je bilo
tako potresno da ak nismo
mogli niti razmiljati. Jedino

to je neko mogao sebi

rei: Hoe li ove eksplozije
ikada prestati? Nakon dva i pol
sata bombardiranje je naglo
prestalo,
tiina koja je
slijedila bila je beskrajna. Svi su
tenkovi bili prekriveni zemljom.
Pedeset ljudi iz ete je bilo
mrtvo, dvojica su poinila
s a m o u b istvo
tokom
bombardiranja, a jedan je
poslan u duevnu bolnicu radi
promatranja. Psiholoki ok
ovog
stranog iskustva je
ostao u nama dugo vremena2.

Hoe li ovim eksplozijama doi kraj ?

P. Abraham Obuka za ok bitke (tekst na prezentaciji kirurko-medicinske konferencije USAREUR i
Sedme KoV, Garmish, Njemaka, 18 svibnja 1981

57

STRES U BICI
Stres je odgovor tijela na zahtjev koji se
stavlja pred njega. Zahtjevi mogu biti fiziki
(hladnoa, povreda, bolest) ili mentalni (strah,
konflikt, pritisak). Stres takoer nastupa kada
vojnici smatraju da ne mogu ispuniti zahtjeve
s kojim oekuju da se suoe. Vojnici ponekad
precjenjuju teinu misije ili zadae, a nekada
podcjenjuju svoje sposobnosti. Koristite svoje
iskustvo i uticaj da date svojim podreenim bolju
ocjenu zahtjeva misije i povjerenje u njegove
momentalne sposobnosti.
Stres se obino smatra kao destruktivna snaga
koja smanjuje efekat. To je samo dijelom tano.
Ako razina stresa nije previsoka, on moe biti
pozitivan i poveati efekat; u stvari moe
pomoi vojnicima da svladaju neugodne ili bolne
situacije. On takoer moe biti pozitivna snaga
koja ih motivira da u borbi postupaju nesebino
i herojski.
Meutim, ukoliko je intenzitet stresa dovoljno
visok, on moe smanjiti efekat vojnika. Za vas,
stres je bitan samo ako smanjuje efekat. Jak
stres smanjuje borbenu snagu, smanjujui
efekat vojnika i poveavajui rtve na bojnom
polju.
Normalno je i za voe da osjeaju strah, kao
i mladi vojnici, te nemojte misliti da to morate
skrivati od svojih podreenih. Recite svojim
podreenim da vi takoer osjeate strah kad
pomislite ta moete doivjeti ili morate uiniti,
ali ne dopustite strahu da vas udalji od
obavljanja vaih dunosti kao voe. Morate
imati samodisciplinu i biti primjer ta treba initi
kad je neko uplaen. Voe koje se ne mogu
nadzirati ili postanu neodluni, mogu dovesti do
toga da njihovi vojnici izgube povjerenje. Da bi
uspjeli u borbi, vai vojnici moraju imati
povjerenje u vae vostvo. Vojnici kojima
nedostaje povjerenje u njihove voe, nisu skloni
da brzo i na odgovarajui nain reagiraju na
komande. Gubitak povjerenja je unitavajui za
moral, smanjuje efekat na bojnom polju i dalje
poveavava stres.

ZAMOR U BICI
Zamor u bici je psihoneurotska reakcija koja
se kod pojedinca moe razviti u sredini gdje
se vodi bitka. Svaki pojedinac ima razliit
kapacitet da se lino bori sa traumatskim
stresom, bilo da je on rezultat vanjskih fizikih
faktora kao to je neprijateljska prijetnja ili
unutarnjih faktora kao to je krivica. Mentalna

58

i fizika utreniranost pomae vojnicima da

podnesu stres, ali strah i ostali neugodni osjeaji
e takoer biti prisutni prije, tokom i nakon
borbe. Nemogue je za vas kao vou da
unaprijed odredite vau linu otpornost ili
otpornost vaih vojnika da podnesu zamor u
bici. Postoje znaci zamora od bitke koje vi kao
voa morate prepoznati.

Znaci zamora u bici

Znaci zamora u bici mogu se razlikovati od
vojnika do vojnika. Vi stalno morate traiti te
znake i poduzeti korake da pomognete
pojedincima prije nego postanu neefikasni u bici.
Prepoznajte da iako veina vojnika pokazuje
neke znakove zamora od bitke tokom iznimnog
stresa, oni mogu ostati efikasni tokom bitke.
Znaci zamora od bitke su:
Napetost: bolovi, drhtanje i nervoza;
Trzanje na nagle zvukove ili pokrete;
Hladan znoj, suha usta, blijeda koa, teko
fiksiranje pogleda;
Lupanje srca: moe se osjeati vrtoglavica
ili nesigurnost na nogama;
Nedostatak zraka;
Nervoza eluca: moe se povratiti;
Dijareja ili zatvor, ee mokrenje;
Zamor: osjeaj umorenosti, iscrpljenosti;
napor da se pokrene;
Udaljen, fiksiran pogled od 300 metara;
Strah: zakoenost, zabrinutost,
oekivanje najgoreg;
Podraljivost: psovanje, jadikovanje, lahko
uznemirenje;
Potekoe obraanja panje, zaboravljanje
detalja;
Potekoe u miljenju, govoru,
komunikaciji;
Problemi sa spavanjem, buenje zbog
runih snova;
alost: plakanje za poginulim ili ranjenim
kolegama, kajanje;
Ljutnja, osjeaj naputenosti od strane
voe i drugih u jedinici;
Poetak gubitka povjerenja u sebe i
jedinici.

Zatita od zamora u bici

P o s t o j e a k c i j e k o j e m o e t e p o d u z e t i da
zatitite sebe i svoje vojnike od zamora u bici.
Osigurajte da vai vojnici znaju za to su
sposobni. Naporna, realistina obuka e

poveati njihovo povjerenje u sebe, jedinicu,

njihovo vostvo i opremu. Neka su vai vojnici
informirani o situaciji i ne dozvolite da oni
precjenjuju snagu neprijatelja i tekou
predstojeih misija. Koristite proces analize
nakon svake misije, da nauite stvari koje e
pomoi jedinicama u budunosti i drite vojnike
informiranim i ukljuenim u dogaaje.
Pomozite vaim vojnicima da govore o
problemima koje imaju u pogledu tekoa kod
kue ili u jedinici. Razvijte i provodite plan
spavanja tako da pruite svakom pojedincu
mogunost da se odmori. Imajte na umu da i
voe takoer treba da budu ispavani, kako bi
mogli pravovremeno donositi ispravne odluke.
Produeni stres bitke i ekanje na bitku
mentalno i fiziki iscrpljuju vojnike i mogu
d o v e s t i d o zam o r a o d b i t k e . I a k o m a n j e
vidljivo, ali jednako opasno, moe se smanjiti
i etika osjetljivost vojnika. Ratni su zloini
tokom prolih ratova upozoravajui podsjetnik
potrebe da nai vojnici zadre etike vrijednosti
naeg drutva. Pauze, kao to je pokret
jedinice u podruje nieg rizika na oko 48 sati,
znaajno mogu smanjiti najozbiljnije efekte
produenog stresa. Iako vam moe nedostajati
ovlatenje da odluite kada e vaa jedinica
pauzirati, imate moralnu odgovornost da
savjetujete vae voe kada je vaoj jedinici
potreban odmor.
Tokom borbenih operacija bit e rtava. To e
zahtijevati dolazak novih vojnika u zamjenu.
Morate pozdraviti nove lanove u vaoj jedinici
i nastojati ih to bre upoznati. Novi vojnici su
pod dodatnim stresom jer ne poznaju vas kao
vou niti druge vojnike u jedinici. Vaa je
odgovornost da ih to je mogue prije poduite
k a k o v a a jedinica f u n k c i o n i r a i d a i m
pomognete da se osjeaju kao dio tima.

Rjeavanje zamora u bici

Vjerovatno najbolja je stvar koju moete uiniti
za vae vojnike kada su u tekim situacijama,
da izgledate smireno i pod nadzorom. Vai
vojnici e zakljuivati prema vaem ponaanju
i usmjeriti se na neposrednu misiju jedinice. Vai
vojnici treba da oekuju da nastave izvravati
svoje dunosti. Usmjerite ih na zadae koje su
dobro izvjebali i slijedite SOP. Mislite i
razgovarajte o vaem uspjehu. Duboko
udahnite i slegnite ramenima da smanjite
napetost; neka i vai vojnici ine isto. Zapamtite
da je zamor od bitke normalan. Razgovarajte o
tome. Osigurajte da ga vai vojnici razumiju i

da ga prepoznaju kod sebe i kod drugih.

Ostanite u vezi sa svojim vojnicima,
razgovarajte s njima. Protiv glasina se borite
i n j e n i c a m a , n e d a j i t e vojnicima g o t o v e
zakljuke. Smanjite strah vojnika i smirite ih
dajui im injenice.
Ako taktika situacija i faktori sigurnosti
doputaju, osigurajte da vai vojnici:

dovoljno spavaju;
piju dovoljno tekuine;
dobijaju normalnu ishranu;
odravaju higijenu;
razgovaraju o tome ta se deava; rjeavaju
nesporazume, govore o nauenim
lekcijama;
dijele alost, ispolje line brige, razgovaraju
sa vjerskim slubenikom;
nisu besposleni kada se ne odmaraju (da
se rekreiraju, odravaju opremu itd).

Ako imate vojnika iji se znaci zamora od

bitke ne povlae niti nakon odmora, skrenite
panju na njega svom komandantu ili lijeniku.
Nekad moe biti potrebno poslati vojnika u
pozadini ili u zdravstvenu ustanovu radi dodatnog
odmora. Ako se to desi, stavite vojniku na
znanje da tim i dalje rauna da e se on brzo
vratiti. Ne dopustite da se osjea posramljenim
zbog svoje potrebe za odmorom ili vremenom
da se oporavi od zamora bitke. Recite mu da
pozdravljate njegov povratak u jedinicu, te da
oekujete da preuzme sve svoje obveze kad se
vrati.
Nemojte biti iznenaeni ili zabrinuti ako neki
znaci zamora (trzanje na nagle zvukove ili
pokrete ili runi snovi), postoje i neko vrijeme
nakon to se vojnik vrati iz bitke. Pomozite
vaim vojnicima da ovo razumiju kao
normalno.
S A E TAK
Intenzitet borbe je tako zahtjevan da ak i
oni najspremniji mogu privremeno postati
onemogueni u djelovanju zbog stresa. Stres
je odgovor tijela na zahtjev koji se stavlja pred
njega. Obino se smatra da je destruktivan, ali
moe biti pozitivan i poboljati efekat ukoliko
njegov intenzitet nije prevelik.
Negativne reakcije na iznimne stresove
na bojnom polju nazivaju se zamor od bitke.
Zamor od bitke je posve normalan i moe biti
prepoznat od strane voe koji poznaje

59

pokazatelje zamora na koje e obratiti panju.

Poto vojnici paljivo trae znakove panike ili
gubitka povjerenja, morate izgledati i zvuati
to je vie mogue smireno. Razgovarajte o
zamoru od bitke i poduavajte
vae
vojnike na koje bi simptome trebalo da
obrate panju kako kod sebe tako i kod
drugih. Simptomi zamora od bitke obino
e nestati nakon odmora, dok tee sluajeve
l i j e e m e d i c i n s k e jedinice s m j e t e n e u
pozadini. Vi moete zatititi vojnike
od

60

zamora od borbe, drei ih

u
dobrom
fizikom stanju, i osiguravi da imaju
dovoljno sna, hrane, vode, pokrivaa i
higijenskih uvjeta. Voe takoer mogu patiti
od zamora od bitke; morate stoga voditi
rauna i o sebi na isti nain kako to inite za
svoje podreene.

POGLAVLJE 9

Borbeno okruenje

Rat je pakao!
General William Tecumseh Sherman (1820-1891)
Komandant korpus KoV Unije u graanskom ratu

Vremenske prilike, teren i dnevno-noni ciklus

oblikuju temeljne uvjete za sve operacije KoV.
Ove postavke, povezane sa opremom visoke
tehnologije, utiu na paljbenu mo, manevar,
zatitu i vostvo jedinica u bici. Vi morate
prepoznati efekat koji bitka sama po sebi ima na
vojnike i jedinice. Opasnost, unitavanje i
konfuzija bitke; prepreke na terenu; haos
povezan sa neoekivanim promjenama, sve to
ini da jednostavne stvari postanu komplicirane.
Ovo poglavlje e vam pomoi da razumijete
efekte borbenog okruenja na vojnike, opremu i
oruje.

VREMENSKE PRILIKE
I TEREN
Vremenske prilike utiu na vojnke, opremu,
operacije i sposobnost da se manevrira po
terenu. Ekstremno visoke ili niske temperature,
vjetar, kia, snijeg, magla, blato i praina, svi
oni se kombiniraju na razliite naine, utiui na
efikasnost vojnika i ograniavajui upotrebu
oruja i opreme.
Voenje vojnika u loim vremenskim prilikama
i tekom terenu je tee. Vrijeme i napori koje bi
trebalo da uloite za vojnike, poveat e se po

61

loem vremenu. Morate razmisliti o povredama

nastalim usljed niske ili visoke temperature.
Sigurnost poloaja i borbenih formacija je tee
odrati, a uspjene operacije zahtijevaju
detaljnije planiranje. Morate, ako je mogue,
probati jednostavne planove i agresivno ih
izvravati.

KONTINUIRANE OPERACIJE
Kontinuirana kopnena b i t k a j e r e a l n o s t .
Doktrina naeg potencijalnog neprijatelja
poziva na brzo napredovanje, dubok i
n e p o p u s t l j i v p r o dor i z a o b i l a e n j e j a k o
b r a n j e n i h t a a k a . B o j n o p o l j e n e m o r a
posjedovati jasnu prednju crtu i moe ii u
d u b i n u p r e k o 1 0 0 k i l o m e t a r a . Z a h t j e ve
kontinuiranih operacija uslonjava obini
borbeni stres s kojim se vojnici moraju boriti.
Oekivani su efekti ovih zahtjeva tako znaajni
da je itav TP 22-9 posveen efektu vojnika u
kontinuiranim operacijama.
TP 22-9 naglaava da e oteani uvjeti
povezani sa kontinuiranim operacijama smanjiti
borbeni efekat vas i vaih vojnika. Ova stanja
ne tede vojni in ili poloaj. Zbog vae
o d g o v o r n o s t i k a o v o e , kontinuirano e
obavljanje vaih poslova prije iscrpiti vas nego
vae trupe. Vi moete biti prva rtva zamora
od bitke. Prisilite se na odmor.

Efekat vojnika
Kontinuirane operacije kao rezultat nedovoljnog
spavanja mogu umanjiti najvanije sposobnosti.
Kao rezultat nedovoljnog spavanja javljaju se
mnogi predvidivi efekti pa ih morate biti svjesni
i uzeti ih u obzir. Vi i vai vojnici ete:

62

biti manje budni;

biti slabije sposobni za brzu reakciju na
stvari koje vidite ili ujete;
halucinirati;
biti u nemogunosti da se koncentrirate,
obavljate sloene operacije ili brzo
razumijete upute;
biti u nemogunosti da dobro zapamtite
dogaaje;
poeti izbjegavati rutinske zadae.
imati tekoa da odluite ta i kako da
kaete;
osjeati promjene raspoloenja i postati
preosjetljivi, depresivni ili apatini.

Vostvo
Oekivanja budueg ratovanja upuuju na
ogromne promjene tokom prvih dana ili nedelja.
Produeni periodi kontinuiranih kopnenih borbi
smanjuju efekat vojnika, dodajui svoje efekte
na probleme zbog rtava ili bolesti. Postoje
akcije koje moete poduzeti da usporite brzinu
smanjivanja efekata: ne moete ih meutim
koristiti rizino ili selektivno; njihova efikasnost
u vremenu rata ovisi o ispravnom planiranju,
izvravanju i procjeni obuke prije zapoinjanja
borbenih operacija.
Vodite svoju jedinicu. Najvaniji je pojedinani
element za odravanje dobre efikasnosti voenje
koje vrite vi. Uspjena pripema ovisi o primjeni
temeljnog vostva opisanog u ovom priruniku.
Morate planirati za dobrobit svojih vojnika i
jedinice i znati kada i kako mijenjati nain
voenja tako da odgovorite na situaciju. Upute
koje dajete treba da budu jednostavne, jasne i
potpune. Prepoznajte to da ako su vai vojnici
zamoreni, morat ete im ponoviti komande ili
upute, dvostruko provjeravati sebe i druge i biti
pripravni da provedete vie vremena
uvjeravajui vojnike da bi oni obnovili svoje
povjerenje.
Svi vojnici moraju nauiti da se bore u
tekim uvjetima kontinuiranih operacija. U svim
planovima obuke i borbe, imajte na umu
ljudsku potrebu za spavanjem. Ohrabrite
vojnike da spavaju onda kada to prilike
doputaju. Ako vi i vai vojnici ne spavate
najmanje tri sata dnevno, to moe nakon
nekoliko dana rezultirati tekim problemima.
Meutim, taktika situacija moe onemoguiti
ak i ovako malo spavanje. Drijemanje u
svakoj prilici, ak i nakratko, moe smanjiti
efekte nesanice. Brzo uspavljivanje i brzo
buenje su vjetine koje se mogu izvjebati.
Izgradite jedinstvo. Iako podnoenje napora
bitke gradi jedinstvene vojnike timove, vi
morate graditi jedinstvo prije bitke tako da se
vaa jedinica moe boriti, pobijediti neprijatelja
i izdrati napor produene borbe. Jedna od vaih
temeljnih mirnodopskih odgovornosti je da
stvorite povjerenje i jake veze meu vama i
vojnicima, kao i vojnicima meusobno, to e i
njih i vas odrati tokom bitke. Morate stalno
naglaavati meusobne veze, uenje, vjebanje,
skrb i timski rad poto oni vode do jedinstva.
Va cilj je da razvijete puni potencijal svakog
vojnika u vaoj jedinici tako da oni pojedinano

ili timski mogu nastaviti i zavriti misiju i bez

vas.
Razvijte povjerenje. Izdrati teke uvjete
kontinuiranih operacija lake je ako su vai vojnici
optimistini i imaju povjerenje koje im daje
duboku vjeru u jedinicu i uvjerenje da e izvriti
zadau neovisno o nepovoljnim uvjetima.
U v j e r e n e , j e d i n s t v e n e jedinice p o d n o s e
nepovoljne uvjete mnogo bolje nego ostale
jedinice.
Vi ne moete komandovati povjerenje. Vojnici
razvijaju povjerenje putem realistine obuke i
iskustava simulirane borbe koje ih ine
optimistinim o samim sebi, svojoj opremi,
jedinici i voama.
O b u i t e s v o j u jedinicu. Efikasna o b u k a
poboljava rad vaih vojnika i jedinice. Dobro
obueni vojnici i jedinice bolje mogu izdrati
nepovoljne uvjete kontinuiranih operacija. Obuka
takoer poboljava sposobnost vojnika za
samonadzor i razmiljanje i kada su iscrpljeni.
Stoga priprema za kontinuirane operacije trai
briljivo napravljene planove obuke i strogu
procjenu napretka u skladu sa standardima.
Vjebanje kontinuiranih operacija svima pomae
da prepoznaju probleme koje one stvaraju i da
naue kako da se bore sa njima. Kako obuka
napreduje, jedinica pokazuje svoju sposobnost da
postigne izvanredne rezultate. Pravljenje
razumnog plana spavanja je lake ako imate
podreene uvjebane za razliite zadae. Vi
vjerovatno nikada neete imati dovoljno ljudi da
postavite dvije pune smjene za svaki posao, tako
da e ovakva izvjebanost dozvoliti osobi da
spava nekoliko sati dok drugi obavlja njegov
posao. Iskustva naporne obuke pruaju dokaz
da je jedinica spremna za borbu i pomau
razvijanju pobjednikog stava.
Razvijte fiziki istreniranu jedinicu. Morate
razviti fiziku istreniranost vaih vojnika. Fizika
snaga i izdrljivost jaaju njihovu sposobnost da
slome lea od iscrpljenja. Spremni vojnici
mogu upotrijebiti sve svoje tjelesne i umne snage
da obavljaju napornu aktivnost due vremena i
onda se nakon relativno kratkog perioda odmora
vrate uobiajenoj efikasnosti.
Razvijte pobjedniki duh. Nalaenje boljih i
jednostavnijih puteva da se obavlja vana zadaa
tokom kontinuiranih operacija izazov je za
vostvo. Morate uvjeriti svoje vojnike da e oni,

njihove jedinice i njihova zemlja pobijediti.

Podsjetite vojnike da oni ovise jedni o drugim.
Pobjeda ovisi o zajednikom radu svih vojnika
da se obavljaju stvari i vee od onog to oni
misle da mogu, sve dok se misija ne izvri.

VISOKA TEHNOLOGIJA
Tehnologija je unijela velike promjene u
ratovanje. Sa napravama za nono motrenje, KoV
se sada mogu boriti i u mraku i magli, stanjima
EST AKCIJA KOJE MORA PODUZETI
VOA U BORBI PROTIV STRESA U BICI:

Voditi svoju jedinicu;

Graditi jedinstvo;
Razviti povjerenje.
Obuavati jedinicu;
Razviti fiziku kondiciju vojnika jedinice;
Razviti pobjedniki duh.

koja su tradicionalno prisiljavala na pauze u bici.

Nadalje, nasilje i konfuzija na bojnom polju e
biti vei nego ikad zahvaljujui potencijalu za
borbu pod NBH uvjetima, sofisticiranoj opremi
za elektronsko ratovanje i poveanoj upotrebi
dima kao zaklona. Svaki od ovih napredaka u
tehnologiji ima pridrueni efekat na vojnikeljudsku dimenziju ratovanja

Elektronsko ratovanje
Poto nai komandni i nadzorni sistemi jako
ovise o radio-ureajima i radarima, neprijatelj
e sigurno pokuati da ih uniti ili onemogui
njihovu upotrebu u najvanije vrijeme. Zbog toga
to taktiki radio-ureaji proizvode elektronske
signale koji se mogu otkriti, neprijatelj moe
odrediti izvor elektromagnetnih valova koji
dolaze iz taktikih operativnih sredita i onda
napasti zranim udarima, topnitvom ili
kopnenim snagama. Nae taktike i standardne
operativne procedure pomoi e nam da se
borimo sa naporima neprijatelja u elektronskom
ratovanju, ali morate prepoznati efekte pokidanih
veza na vojnike i voe.
Prekinute veze e oteati prenoenje ili
primanje obavjetajnih informacija na bojnom
polju, prenoenje poziva za paljbu ili zahtjeva za
dosnabdijevanje ili medicinsko evakuiranje. Ova
e ogranienja uzrokovati osjeaj izolacije na

63

bojnom polju to moe dovesti do panike.

Morate to prepoznati kao injenicu i napraviti
svoju taktiku obuku u elektronskom ratovanju
to realistiniju. Vjebajte pod stanjima
elektronskog ratovanja tako da e vojnici znati
ta mogu oekivati. Poduavajte svoje vojnike
kako da brane svoju jedinicu od elektronskog
djelovanja i osigurajte da su uvjereni u vae
vostvo. Pratite rad putem analize nakon akcije.
Raspravite rezultate i napravite da to bude
iskustvo za vas i vae podreene.

Nova oruja na bojnom polju

Nova tehnologija moe razviti oruja za budua
bojna polja koja su jae razorne snage od onih
koja su ikada koritena u ranijim ratovima. Oruja
usmjerene enerije koja koriste snane snopove
energije da detoniraju municiju, unite vozila,
elektronske sisteme i prekinu veze, mogu postati
posve nova klasa taktikog oruja.
Izloenost orujima usmjerene energije moe
takoer dovesti do dezorijentacije, sljepoe,
oteenja mozga ili ak smrti. Zbog toga to je
tehnologija jo u razvoju, rano je da se predvidi
njihova upotreba ili precizna destruktivna snaga.
J e d n a s t v a r j e s i g u r n a . U p o treb a o r u j a
usmjerene energije imat e posljedice na
ljudsku dimenziju ratovanja i postavit e pred
voe jo vee zahtjeve.

NBH ratovanje
Prijetnja e NBH ratom biti glavni izvor stresa.
Strah od nepoznatog i poznavanje smrtnosti
NBH oruja izazivaju znaajan psiholoki stres.
Poto glasine poveavaju ovaj stres, morate
osigurati da pouzdane informacije prolaze
lancem komandovanja do svakog vojnika. Ne
moete ekati rat da biste se pripremali za njega.
Jednako tako ne moete ekati niti da neprijatelj
pone koristiti NBH oruje da bise pripremali na
obranu od njega. Vi morate biti voa jake volje
i pripremiti sebe i svoje trupe da djeluju pod
NBH uvjetima. Da biste se pripremili za NBH
ratovanje morate:
Razgovarati sa svojim vojnicima. Recite im
ta mogu oekivati od vas i njihove opreme,
kao i to ta vi oekujete od njih.
Razviti procedure da se moete meusobno
prepoznati dok ste u opremi MOZM. Na
primjer, neka vojnici nose oznake sa imenima
ili obojene trake koje nee otetiti zatitnu
odjeu.

64

Pojednostaviti. Slijedite SOP i oprobane

vjebe.

Provesti program za spavanje i odmor da

zatitite vojnike od iscrpljenosti.
Osigurati da vojnici piju dosta vode da ih se
zatiti od dehidracije.
Nauiti da sebi diktirate ritam i da prenosite
odgovornosti na druge. Ne smijete dozvoliti
da nastanu rtve zbog fizike iscrpljenosti.
Primijenite samodisciplinu da vodite smireno
i strpljivo. Vae trupe e sigurno podlei
panici ako osjete paniku u vaem glasu ili
postupcima.
Unapreivati fiziku utreniranost radi
izdrljivosti da zatitite sebe i svoje vojnike
od prerane iscrpljenosti.
Vjebajte u opremi MOZM da zadobijete
povjerenje i iskustvo.

Komandovanje i nadzor
Komandovanje i nadzor znaajno trpe pod
NBH uvjetima zbog toga to funkcije kao to su
upravljanje paljbom, manevriranje, posluivanje
opreme i itanje mapa trae vie vremena i
oteane su. Zbog toga to oprema MOZM
pogorava sposobnosti navigacije, voe mogu
lahko postati dezorijentirani u prostoru. Rezultat
ovih faktora i poveana fizika iscrpljenost koja
ide sa produenim noenjem opreme MOZM,
mogu izazvati razdraljivost i frustraciju kod
voa; istovremeno se povjerenje vojnika u
njihove voe brzo moe smanjiti.
Veze
Zatitne maske ine znatno teom vezu licem
u lice; izrazi lica, boja glasa i fizike akcije lahko
mogu biti pogreno interpretirani. Vojnici i voe
ak mogu imati problema i da se meusobno
prepoznaju poto u opremi MOZM svi izgledaju
isto. Kada radio-operateri nose zatitne maske,
poveava se broj i duina radio-komuniciranja,
uz oteano razumijevanje.
Borbena snaga
Priroda bitke se dramatino mijenja pod NBH
uvjetima. Operacije traju due ili trae vee
trupe da se uspjeno dovre. Smanjuje se brzina
ispaljivanja linih i oruja koje posluuju posade.
Vojnici i posade esto manje efikasno koriste
teren za zaklon i maskiranje, a poveava se
mogunost da vojnici grekom zapucaju po
vlastitom osoblju.
Jedinice postaju ovisnije o indirektnoj paljbi.
Pozivi za paljbenu podrku due traju, uz oteano
pouzdano odreivanje poloaja cilja. Vrijeme
potrebno za analizu zahtjeva za paljbenom
podrkom i samu paljbenu podrku znatno

poveava.
Razmatranja o ljudskim i fiziolokim
faktorima
U opremi MOZM vojnici nastoje proputati, ili
slabo obavljati zadae kao to su kamuflaa i
odravanje, naroito nakon est sati u MOZM4.
Svaka zadaa zahtijeva napor da se dovri.
Zamor, frustracija, dehidracija i manje efikasno
vostvo doprinose manjem ukupnom efektu u
NBH uvjetima. Vojnici u opremi MOZM gube
tekuinu a da to i ne znaju, i ne piju dovoljne
koliine vode u cilju rehidracije. Dok se nose
zatitne maske, ne moe se jesti, zbog ega trpi
fizika izdrljivost.

S A E TAK
Okruenja e buduih borbenih operacija
vjerovatno staviti vojnike pred vei stres nego u
ranijim ratovima. Doktrina i oprema naeg
potencijalnog neprijatelja pokazuju nakanu za
neprekidnim
ratovanjem
i
brzim
napredovanjem. Tehnologija je takoer stvorila
sposobnost da se prekine upotreba radio-ureaja
i radara i da se lociraju komandna mjesta odakle
p o t i e e m i s i j a r a d i o - v a l o v a . B u d u a e
tehnologija stvoriti druga ofanzivna oruja koja
imaju veu razornu mo od bilo kojeg do sada
koritenog oruja. Efekti e ove tehnologije na
vojnike biti ogromni.
Nakon dueg perioda neprekidnih operacija i

nespavanja, pogorava se sposobnost za

razmiljanje i rezoniranje. Morate poduzeti
akcije da smanjite razinu slabljenja efikasnosti
vojnika. Bit e potrebno ponavljati upute, davati
jednostavne smjernice i dvostruko nadzirati i
sebe i druge. Morate razviti povjerenje vojnika
putem naporne obuke koja simulira borbene
uvjete. Osigurajte da vi i vai podreeni
spavate onoliko koliko to taktika situacija
doputa. Ukoliko vojnici spavaju manje od tri sata
dnevno, nakon nekoliko dana se javljaju veliki
problemi.
Poto neprijatelj moe koristiti NBH oruja, vi
morate obuavati vae vojnike da obavljaju
m i s i j e p o d s i m u l i r a n i m N B H uvjetima.
Komandovanje i nadzor znaajno trpe zbog
iscrpljenosti, a uz to se mijenja i ponaanje voa.
Komunikacija u opremi MOZM je teka, a vojnici
i voe ak imaju potekoa i da se meusobno
prepoznaju. Vojnici i posade manje efikasno
koriste teren za zaklon i maskiranje, a navigacija
i orijentacija po terenu su tei.
U miru, vi morate vjebati pod simuliranim
borbenim uvjetima, razviti SOP i vjebati
disciplinu u spavanju. Razgovarajte sa
svojim vojnicima i dajte im na znanje ta
mogu oekivati od svoje opreme, a ta vi
oekujete od njih.

65

DODATAK A

Kompetencije vostva

Faktori i p r i n c i p i v o s t v a o kojima je
raspravljano u poglavlju 2 su temelj za okvir
naobrazbe i obuke u KoV. Ova se naobrazba i
obuka moraju vriti loginim redom, graditi na
ranijem iskustvu i
obuci, te moraju
biti usmjereni na voenje
rata. Devet
kompetencija vostva pruaju okvir za razvoj
i procjenu v o s t v a . O n i u t v r u j u i r o k e
kategorije vjetina, znanja i stavova koji
odreuju ponaanje voe. Ovo su podruja u
kojima voe moraju biti kompetentni.
Kompetencije voa su razvijene 1976. u

studiji o voama od razine kaplara do

generala. Studija je identificirala devet
funkcija koje sve voe moraju vriti da bi
organizacija efikasno djelovala. Iako sve voe
vre kompetencije, njihova primjena ovisi o
poloaju voe u organizaciji. Na primjer, opseg
i detaljnost nadzora kojeg komandant desetine
posveuje svojim vojnicima, bili bi
neodgovarajui za komandanta bataljona da ih
posveuje svojim komandantima eta. Kao
principi vostva, kompetencije nisu samo lista
k o j a s e m o r a z a p a m t i t i . Koristite i h d a

KOMPETENCIJE VOSTVA
RAZVOJ
TIMA
VOJNIKA
PODUAVANJE I
SAVJETOVANJE

NADZOR

VEZE

66

TEHNIKA
I TAKTIKA
STRUNOST

DONOENJE
ODLUKA

PLANIRANJE

UPOTREBA
DOSTUPNIH
SISTEMA

PROFESIONALNA ETIKA

procijenite sebe i svoje podreene i razvijete

plan djelovanja da unaprijedite svoju sposobnost
da vodite.
VEZE
Veze su izmjena informacija i ideja od jedne
osobe do druge. Efikasna veza nastaje kad drugi
tano razumije ta mu elite rei i kad vi tano
razumijete to vam onaj drugi eli rei. Vi
prenosite u c i l j u u s m j e r a v a n j a , u t ic a j a ,
koordinacije, ohrabrivanja, nadgledanja, obuke,
poduavanja, vjebanja i savjetovanja. Treba
da budete sposobni razumjeti i promisliti
problem i prevesti ideju na jasan, kratak i
odmjeren nain. Vaa poruka mora biti lahko
razumljiva, sluiti svrsi i biti adekvatna za
onoga kome je upuujete. O ovoj kompetenciji
se detaljnije raspravlja u poglavlju 2 ovog
prirunika.
NADZOR
Vi morate nadzirati, upravljati, ocjenjivati,
koordinirati i planirati napore podreenih, tako
da osigurate da se zadaa izvri. Nadzor
osigurava efikasnu upotrebu materijala i opreme
i efikasnost operativnih procedura. Nadzor
ukljuuje utvrivanje ciljeva i ocjenjivanje
vjetina. Nadzor vam omoguuje da znate da li
se vae komande razumiju i pokazuje va
interes za vojnike i za misiju. Zapamtite da
pretjeran nadzor izaziva ljutnju a nedovoljan
nadzor frustraciju. Uzimajui u obzir
kompetencije, motivaciju i posveenost dunosti
vaih vojnika, moete procijeniti opseg
potrebnog nadzora. O ovoj kompetenciji se
detaljnije raspravlja u poglavljima 5 i 6 ovog
prirunika.
PODUAVANJE I SAVJETOVANJE
Poduavanje i savjetovanje oznaavaju
u n a p r e e n j e efekta p u t e m p r e v a z i l a e n j a
problema, poveavanja znanja i sticanja novih
perspektiva i vjetina. Poduavanje vaih
vojnika je jedini nain na koji ih moete
stvarno pripremiti da uspiju i preive u borbi.
Morate direktno djelovati u profesionalnom i
linom razvoju svojih vojnika. U KoV je naroito
vano savjetovanje. Zbog misije KoV, voe se
moraju pozabaviti itavim spektrom dobrobiti
vojnika. Osoblje koje savjetuje, radije bi trebalo
usvojiti pristup rjeavanja problema nego
savjetovanje. Vi takoer treba da prosudite
o tome da li je potrebno o odreenoj situaciji

izvijestiti vaeg vou, vjerskog slubenika ili

servisnu agenciju, ako je ne moete sami rijeiti.
Vi ete je pri tome naravno dalje pratiti.
S a v j e t o v a n j e o efektu s e usmjerava n a
ponaanje vojnika povezano sa uspjehom
vrenja dunosti. O savjetovanju u KoV se
detaljnije raspravlja u poglavlju 6 ovog
prirunika, dok je TP 22-101 u cjelini posveen
ovoj temi.
RAZVOJ TIMA VOJNIKA
Morate stvoriti jake veze meu vama i vaim
vojnicima, tako da vaa jedinica funkcionira kao
tim. Poto je borba timska aktivnost, jedinstveni
timovi vojnika su potreba bojnog polja. Morate
brinuti za svoje vojnike i uvati i izgraivati
njihov duh, izdrljivost, vjetine i povjerenje da
se mogu suoiti sa neminovnim tekoama i
r t v a m a b o r b e . Efikasnost se jedinstvene,
disciplinovane jedinice g r a d i n a v e z a m a
meusobnog povjerenja, potovanja i uvjerenju.
Dobre voe prepoznaju kako kolege po inu,
stariji i podreeni rade zajedno da ostvare
uspjeh. Razvoj tima vojnika je znaajan u obuci
i orijentaciji vojnika na nove zadae i jedinice.
Moete pomoi novim vojnicima da postanu
lanovi organizacije ako budete naporno radili
da ih uinite pripadnicima svog tima. Ova
kompetencija je dalje razraena u TP 22-102 i
poglavlju 6 ovog prirunika.
TEHNIKA I TAKTIKA
STRUNOST
Vi morate znati svoj posao. Morate biti
sposobni da obuavate svoje vojnike,
odravate i koristite svoju opremu i dajete
borbenu snagu da pomognete pobjedi u bici.
Tehniku strunost ete dobiti u zvaninim
programima obuke KoV, samostalnom studiju i
iz svakodnevnog iskustva. Morate znati svoj
posao tako da moete obuavati vojnike u
upotrebi vaeg oruanog sistema i pomoi svom
v o i d a a n g a i r a v a u jedinicu. Ta k t i k a
kompetencija trai od vas da znate ratnu
doktrinu, tako da moete razumjeti nakanu
vaeg voe i pomoi da se dobiju bitke
razumijevanjem misije, neprijatelja, terena,
trupa i raspoloivog vremena. Tehniku je
strunost teko odvojiti od taktike. O ovoj
kompetenciji se detaljno raspravlja u poglavlju
5 ovog prirunika.
DONOENJE ODLUKE
Donoenje odluke se odnosi na potrebne

67

vjetine da napravite izbore i rjeavate

p r o b l e m e . Va c i l j j e d a
donosite
visokokvalitetne odluke i da ih brzo izvravate.
Nadalje, vano je da se odluke donose na
najnioj organizacijskoj razini gdje postoji
dovoljno informacija. Kao i planiranje, i
donoenje odluka je odlian nain da razvijete
svoj tim vostva. Ukljuite podreene u
proces donoenja odluka ukoliko imate
vremena, ako imate isti cilj i ako oni imaju
informacije koje e pomoi da se donesu
visokokvalitetne odluke. O donoenju odluka
je dalje raspravljeno u poglavlju 6 ovog
prirunika.

metodima i sredstvima koja e vama i

vaim vojnicima dati prednost. Upotreba
dostupnih sistema znai da se znate
koristiti raunalima, analitikim tehnikama
i
drugim
modernim
tehnolokim
sredstvima koja su
dostupna vama i
vaim vojnicima da bolje obavite misiju.
Ova kompetencija m o e varirati ovisno
o
v a em poloaju u v o s t v u .
Morate
meutim
razumjeti vanost
raunalskog
tehnolokog
napretka.
Morate koristiti
sve dostupne sisteme i tehnike koje e
koristiti planiranju, izvravanju i procjeni obuke.

PLANIRANJE
Planiranje je namijenjeno da potpomogne
pravac djelovanja tako da organizacija moe
postii cilj. Ono ukljuuje predvianje,
postavljanje ciljeva, razvijanje strategija,
utvrivanje prioriteta,
prenoenje
odgovornosti, postavljanje redoslijeda,
utvrivanje vremenskog
rasporeda,
organiziranje,
finansiranje
i procedure
standardizacije. Vojnici vole red u svojim
ivotima, tako da ovise o tome da ih informirate
i planirate obuku i operacije. Ukljuivanje
vaih podreenih voa u proces planiranja je
odlian nain za razvijanje vaeg tima vostva.
Z a p a m t i t e , j e d n a o d v a i h z a d a a j e d a
pripremate vae podreene da vas u sluaju
potrebe zamijene. O planiranju je ire
raspravljeno u poglavlju 6 ovog prirunika.
UPOTREBA DOSTUPNIH SISTEMA
Morate biti upoznati sa tehnikama,

PROFESIONALNA ETIKA
Vojna etika ukljuuje lojalnost dravi,
KoV i vaoj jedinici; dunost, nesebinu
slubu i integritet. Ova kompetencija
vostva
je
povezana
sa
vaom
odgovornou da se ponaate na nain koji je
shodan etici profesionalne KoV i da dajete
primjer vaim podreenim. Kao voa, morate
nauiti biti osjetljivi na sve etike elemente ili
situacije s kojima moete biti suoeni, kao i na
vae komande, planove i pravila. Morate nauiti
koristiti razuman proces donoenja odluka da
promislite i razrijeite etike dvojbe i onda
poduavate vae podreene da ine isto. O
profesionalnoj eti ci je ire raspravljen o u
poglavlju 4 ovog prirunika.

68

DODATAK B

Naini voenja

Nain voenja je lini nain i pristup

voenju (davanje cilja, usmjerenja i
motivacije). To je nain na koji se voe
odnose sa svojim podreenim. Efikasne voe
su fleksibilne u nainu na koji se odnose sa
svojim podreenim. Oni rade razliito sa
pojedinim podreenim, mijenjajui nain ve
prema tome kako se podreeni razvija ili se
situacija ili misija mijenja.Va nain voenja
e oito ovisiti o vaoj obuenosti,
obrazovanju, iskustvu i pogledu na svijet. Vi
morate biti ono to jeste, dovoljno fleksibilni
da se prilagodite ljudima koje vodite kao i
misijama kojima ste dodijeljeni.
Neki kau da cijene neke voe jer oni
izgleda da tano znaju ta initi u odreenoj
situaciji. Ili vole voe koje znaju rei ba
prave rijei u pravo vrijeme da osiguraju da
se misija izvri i da se pri tome brinu za
vojnike. Iskustvo vas je nauilo da se ne bi
trebalo odnositi sa svim ljudima na isti nain.
Na primjer, vi znate da nije efikasno da se s
novim vojnikom odnosite na isti nain kao
s a i s k u s n i m komandantom t e n k a i l i
komandantom sekcije.
Godinama, kad su ljudi govorili o nainima
voenja, mislili su na dvije krajnostiautokratski i demokratski nain.
Autokratske voe koriste svoje zakonsko
ovlatenje i snagu svog poloaja da bi dobili
rezultate, dok demokratske voe koriste
s v o j u linost d a u s k l a u j u i u k l j u u j u
podreene u rjeavanje problema i
donoenje odluka. Razmiljanje na ovaj
nain proputa da uzme u obzir mogunost
da voa koristi razliite naine i da bude
dovoljno fleksibilan da jednom bude
autokratian, a drugi put demokratian ili da
trei put kombinira ova dva naina.
Postoje tri temeljna naina vojnog voenja:
komandni, participativni i delegirajui.

koji nain i kada, a onda usko nadgleda da

provjeri da li se slijede njegove komande.
Ovaj nain je oito podesan u mnogim
situacijama. Kad nema dovoljno vremena i
samo vi znate ta i kako bi trebalo biti
uraeno, ovaj nain je najbolji da izvrite
misiju. Kad vodite podreene kojima
nedostaje iskustvo ili kompetencija u zadai,
trebalo bi da upravljate njihovim ponaanjem
koristei ovaj nain. Oni se nee odupirati
vaem striktnom nadzoru. Dat ete im ono
to oni ele i to im je potrebno. U stvari,
traiti od neiskusnog podreenog da vam
pomogne u rjeavanju sloenih problema ili
plana operacija, za njega bi bilo frustrirajue.
Ako voa objavi da e jedinica izvoditi
dnevnu i nonu vjebu navigacije kroz 8
kilometara u punoj ratnoj opremi, on koristi
komandni nain voenja. On nije traio
nikakvu informaciju ili preporuku prije
donoenja i objavljivanja odluke.
Neki ljudi misle da voa koristi komandni
nain kada vie, koristi pogrdne izraze,
prijeti ili zastrauje podreene. To nije
komandni nain. To je jednostavno pogrdan,
neprofesionalan nain odnosa sa
podreenim.

PARTICIPATIVNI NAIN
Vo a koristi participativni n a i n k a d
ukljuuje podreene u odreivanje toga ta
i kako e se initi. Voa trai odreene
informacije i preporuke, meutim on je taj
koji donosi odluke. On jednostavno dobije
savjete od svojih podreenih prije nego
donese odluku. Ovaj nain je pogodan za
mnoge situacije voenja. Ako vai podreeni
imaju neke kompetencije i potpomau vae
ciljeve, dozvoliti im da uestvuju moe, biti
snaan podsticaj procesu izgradnje tima.
Taj e pristup graditi njihovo povjerenje i
poveati podrku za konani plan, ako su
podreeni pomogli da se plan razvije.

KOMANDNI NAIN
Voa koji koristi ovaj nain voenja, kada
govori podreenima ta eli da se obavi, na

69

Ako voa prije no to donese konanu

odluku, pita podreene da preporue mjesto
i trasu za terensku vjebu navigacije, on
koristi participativni nain voenja. On je jo
taj koji donosi odluku, prethodno uzevi u
obzir i informacije i preporuke svojih
podreenih.
Nemojte se brinuti da vas ini slabim ako
pitate podreenog za savjet ili koristite dobar
plan ili ideju podreenog. Tano je upravo
suprotno; to je znak jakosti koji e vai
podreeni potovati. S druge strane, vi ste
odgovorni za kvalitet vaih planova i odluka.
Ako vjerujete da ideja koju ponudi jedan od
vaih podreenih nije dobra, morate je odbiti
i uraditi ono za to vjerujete da je ispravno,
bez obzira na pritisak da uradite suprotno.

DELEGIRAJUI NAIN

Voa koristi ovaj nain kada prenosi ovlast

za rjeavanje problema i donoenje odluka
na jednog ili skupinu podreenih. Ovaj nain
je pogodan kada imate posla sa zrelim
podreenim koji podupiru vae ciljeve i koji
su kompetentni i motivirani da obave zadau
koja se na njih delegira. Kako ste vi uvijek
odgovorni svom voi za rezultate bilo koje
zadae koju prenesete na druge, isto tako
vi morate one na koje ste prenijeli zadau,
drati vama odgovornima za njihove
postupke i efekat.
Ako voa zadui iskusnog i motiviranog
podreenog da isplanira, organizira i izvede
v j e b u t e r e n s k e n a v i g a c i j e , o n koristi
delegirajui nain. Neke stvari su pogodne
da se delegiraju; druge nisu. Klju je da se
oslobodi potencijal vaih podreenih za
rjeavanje problema dok vi odreujete koje
bi probleme trebalo rijeiti i pomaete im da
naue kako da ih rijee.

IZBOR NAINA
Izbor ispravnog naina voenja trai od vas
da poznajete etiri faktora vostva (poglavlje
2). Vi (voa) briljivo morate procijeniti
svaku situaciju i podreene (voditi) paljivo
izabravi pravi stil voenja. Razmotrite koliko
su oni koje vodite kompetentni, motivirani i
odluni u pogledu zadae (situacije) koju
elite obaviti. Jestu li to ranije radili? Jesu li
bili uspjeni? Hoe li im biti potreban va
nadzor, usmjerenje ili ohrabrenje da izvre
sve misije do potrebnog standarda? Odgovori
na ova pitanja e vam pomoi da odaberete

70

najbolji nain voenja i komunikaciju koja

e omoguiti da vai vojnici razumiju vau
nakanu i da e vam poeljeti pomoi u
izvravanju misije.
Kao voa, vi ete eljeti da ih razvijete i
obuite tako da ete moi delegirati zadae
na njih. Ovaj nain voenja je najefikasniji
od sva tri naina voenja. On trai najmanje
vaeg vremena i energije da sudjelujete,
upravljate i komunicirate sa svojim
podreenima.
Poto je najefikasniji, u
vaem najboljem interesu je da ga koristite
sa to veim brojem svojih podreenih i to
je vie vremena mogue. Ali prije nego to
moete koristiti ovaj nain, morate obuiti i
razviti svoje podreene.
Neiskusnog
podreenog potrebno je
usmjeravati. Morate mu rei ta mora biti
uraeno i na koji nain. Nakon to dobije
izvjestan stupanj kompetencije, i ako je
motiviran i dijeli vae ciljeve, moete
smanjiti opseg nadzora. Ohrabrite ga,
pitajte za savjet i dozvolite mu da vam
pomogne u pravljenju planova ili donoenju
odluka. S vremenom, iskustvom i vaim
vjetim voenjem, ta osoba e postajati sve
kompetentnija, motiviranija i odlunija u
pomaganju da jedinica izvri svoju misiju.
Kad ste ga obuili i razvili do potrebnog
stupnja kompetencije i odlunosti, koristite
nain voenja putem delegiranja.
Kako se misija mijenja ili kako se
dodjeljuju nove zadae, trebalo bi da i dalje
budete fleksibilan po nainu voenja koji
koristite. ak i ako ste uspjeno koristili
delegirajui nain voenja sa svojim
podreenim, privremeno moete doi u
situaciju da se vratite komandnom nainu
voenja, i to ako im dajete novu, ili
zadau koju dobro ne poznaju. Ako vojnik
nije dobro upoznat sa zadaom, potrebno mu
je rei ta i kako da ini. Kada podreeni
zadobije kompetenciju, povjerenje i
motivaciju u ovom novom zadatku,
postepeno moete mijenjati nain voenja u
participativni ili delegirajui. Koji nain
voenja ete primjenjivati ovisi o vaoj
procjeni k o j i je n a i n pot r e b a n v a i m
podreenim.
Nemojte mijeati emocije ili ljutnju sa
n a i n i m a v o e n j a . Komandant ete,
frustriran loim programom odravanja u
svojoj jedinici moe ljutito rei svojim
komandantima vodova: Stanje odravanja u

ovoj jedinici je uasno. Nemam odgovora

na to, ali vi ete razviti plan da to
popravite. Niko nee napustiti ovaj ured
dok svi zajedno ne razvijete plan i sloite se
oko njega. On koristi delegirajui nain
voenja jer je, nakon to je identificirao
problem, dao svojim voama vodova potpunu
slobodu da razviju plan.
Drugi voa je mogao objaviti da e jedinica
o r g a n i z i r a t i p r o s l a v u d a n a jedinice s a
piknikom nakon kojeg slijede tri sata atletike
i rekreacije. Ovo je primjer komandnog
naina poto voa donosi odluku bez
pitanja podreenih za savjet ili preporuku.

Ne postoji najbolji nain voenja. to je

dobro u jednoj situaciji, ne mora biti u
drugoj. Morate razviti fleksibilnost da
koristite sva tri naina; nadalje, morate
razviti procjenu da izaberete nain koji je
najbolji za odreenu situaciju i potrebe
podreenih.

71

DODATAK C

Preuzimanje vodee pozicije

Preuzimanje pozicije voe jedna je od posebnih

situacija s kojom ete se suoiti. Sve o emu je
raspravljano u ovom priruniku oko toga ta vi
morate BITI, ZNATI I INITI bitno je za
preuzimanje pozicije voe.

USMJERAVANJE
POETNIH NAPORA
Kada preuzimate poloaj voe, morate uzeti u obzir
etiri faktora vostva (poglavlje 2). Svoje poetne
napore usmjerite:

k utvrivanju toga ta se oekuje od vae

organizacije;
k utvrivanju toga ko je va neposredni voa i
ta on oekuje od vas;
k utvrivanju razine kompetencije, kao i jaih
strana i slabosti vaih podreenih;
k identificiranju kljunih ljudi izvan vae
organizacije ija vam je podrka potrebna za
izvrenje vae misije.

ODABIR NAJBOLJEG
NAINA VOENJA
Ako ne padnemo u zamku vjerovanja da su neke
tehnike uvijek efikasne, kao to je promatranje kroz
sedmicu ili dvije i onda pravljenje promjena ili
temeljita reogranizacija bez naknadnog
mijenjanja. Takva e ubjeenja dovesti do toga da
ne iskoristite umni proces koji se koristi da se
izabere odgovarajui nain vostva. Najbolja
strategija u jednoj situaciji moe biti pogrena u
drugoj situaciji. Na primjer, vi biste koristili razliite
naine vostva kad preuzimate dobro uvjebanu i
strunu organizaciju u odnosu na situaciju kad
zamjenjujete vou smijenjenog zbog neefikasnosti
i nesposobnosti da uvede disciplinu ili obuava.
Kao voa, uvijek morate utvrditi i provoditi

72

standarde i svojim vojnicima davati cilj, usmjerenje

i motivaciju. Kad preuzimate poloaj voe, morate
procijeniti spremnost organizacije da obavlja
svoje misije, i onda razviti strategiju koja e
organizaciji dati ono to joj je potrebno. Nakon
to ste procijenili razinu kompetencije, motivacije
i odlunosti jedinice, potrebno je da odabrete onaj
nain voenja za koji vam vae iskustvo govori
da je najpodesnije. U stvari, vi ete vjerovatno
koristiti sva tri naina sa razliitim podreenim i
u razliitim situacijama. Va nain voenja bi
trebalo promijeniti kada dobijete nove misije,
kad vam se dodijele novi vojnici i nove voe ili
kad se promijene kompetencija, motivacija ili
odlunost vojnika.
Kada preuzimate vodei poloaj, razgovarajte sa
svojim voom, kolegama po inu i kljunim
ljudima kao to su vjerski slubenik i glavni
narednik. Traite jasne odgovore na slijedea
pitanja:

Kakvu misiju ima organizacija?

Kako se ta misija uklapa u misiju idue vie
organizacije?
Za koje funkcije sam odgovoran, (obuka,
odravanje, administracija)?
Koje standarde organizacija mora ispuniti?
Koji resursi stoje organizaciji na raspolaganju
za izvrenje misije?
Kakvo je trenutno stanje morala?
Ko me neposredno izvjetava?
Ko su kljuni ljudi izvan organizacije koji
podravaju izvrenje misije? Koje su njihove
jae strane a koje slabosti?
Budite sigurni da postavljate ta pitanja u
pravo vrijeme, pravoj osobi i na pravi
nain. Odgovori na ova pitanja i drugi

odgovori koji iz njih proisteknu, trebalo bi

da vam daju potrebne informacije, da ispravno
procijenite situaciju i odaberete pravu strategiju
vostva. Takoer morate ostati dovoljno
fleksibilni da prilagodite va nain voenja
poto neprekidno procjenjujete kompetenciju,
motivaciju i odlunost svojih podreenih i
organizacije. Dijeljenje vae filozofije vostva ili
komandne filozofije sa vaim podreenim
uinit e va prijelaz efikasnojim. Vai e

podreeni
cijeniti mogunost da vide kako
kanite voditi i pozdravit e mogunost da
postavljaju pitanja. Vaa filozofija vostva je
vae obeanje o tome kako namjeravate
voditi i odnositi se sa svojim podreenim.
Komandna filozofija na razini ete i vie,
ukoliko to situacija dozvoljava, u pismenoj je formi.

73

DODATAK D

Odnosi oficira i podoficira

Vaan dio efikasnog vostva je sposobnost

oficira pod ugovorom i oficira-specijalista da rade
zajedno sa podof. Za razvoj efikasnih radnih
odnosa, svi
moraju poznavati slinosti
i razlike u njihovim ulogama, dunostima
i
odgovornostima. Poto oficiri i podof.
dijele isti cilj izvriti misiju njihove jedinice, jasno
je da se njihove odgovornosti preklapaju i moraju
se dijeliti. Vie diskusije je oko toga ko je
odgovoran za to. ta je posao oficira a ta je
posao podof.?

TRADICIJE
I ZAKONI
Komplementaran je odnos i meusobno
razumijevanje izmeu oficira i podof. tradicija u
naoj KoV. Od poetaka KoV 1775., dunosti
oficira i podof. su bile odvojene, ali nuno u vezi.
Tradicije, funkcije i zakoni odreuju dunosti
oficira i podof.
Komisije su pravni instrumenti kojima
predsjednik imenuje i na taj nain vri direktni
nadzor nad kvalificiranim ljudima koji djeluju
kao njegovi pravni agenti i pomau mu u
obavljanju njegovih
dunosti.
KoV je
zadrala ovaj odnos direktnog agenta sa
predsjednikom kroz svoje oficire pod ugovorom.
To je temelj za pravno ovlatenje oficira
pod ugovorom i stavljanja u poloaj autoriteta u
organizacijama KoV. Oficiri-specijalisti se
imenuju od strane ministra KoV. Zakoni daju
ugovore glavnim oficirima-specijalistima i njihovo
ovlatenje dolazi iz istog izvora kao i za oficire
pod ugovorom. Podof. ne dobijaju ovlatenje iz
komisija, ve im oficiri prenose autoritet koji
im je potreban da izvre misiju. Podof. slue
kao agenti oficira.

ODGOVORNOSTI
OFICIRA I PODOFICIRA
Ne postoji otra crta koja dijeli odgovornosti
oficira o d o d g o v o r n o s t i podof . Openito,
komandanti postavljaju opa pravila i standarde.
Oficiri vode podof. i pomau im da izvravaju
ono za to su odgovorni. Oficiri ne mogu

74

jednostavno rei meni se ne dopada posao

narednika, niti treba da postavljaju podof. da
rade njihov posao. Oficiri moraju dati podof.
smjernice za rad, resurse, pomo i nadzor
potrebne za njihove dunosti. Po istom lanu
podof. su odgovorni za pomaganje i savjetovanje
oficira kada vre svoju dunost. Misije trae da
oficiri i podof. rade zajedno, da se savjetuju,
pomau i ue jedni od drugih. U jedinici, oficiri i
podof. moraju odrediti najbolju raspodjelu
odgovornosti i zadaa oficira s jedne i podof. s
druge strane, uzimajui u obzir misiju, situaciju,
sposobnosti pojedinaca i osobnosti. Sljedea
tabela pokazuje openite odgovornosti oficira i
podof.

VEZA
KoV ima vie lanaca komandovanja. Podof. kanal
za podrku ih osnauje. Oba su sredstva veze i
nadzora. Da bi lanac komandovanja bio efikasan,
podof. kanal podrke mora raditi efikasno.
Podof. kanal podrke na razini bataljona i vie
poinje sa GINar-om i zavrava sa komandantima
sekcija, komandantima desetina i voama timova.
Izmeu ovih taki su meurazine, kao to su prvi
narednik i vodni narednik.
Podof.koriste ovaj kanal podrke da prosljeuju
i n f o r m a c i j e , i z d a j u komande i i s p u n j a v a j u
rutinske, ali vane misije. Najee ga koriste za
pravila i procedure te da provode standarde
efekta, obuke, pojave i provoenja.
Dodatno provoenju obinih operacija, podof.
savjetuju komandante u pitanjima strunosti
pojedinanih vojnika i obuci potrebnoj da se
osigura spremnost jedinice. Komandanti su onda
slobodni da planiraju, donose odluke i
programiraju buduu obuku i operacije. Iako se
komandant obino konsultira sa svojim prvim
narednikom ili GINar-om prije nego to izda
komande lancu komandovanja to ne znai da su
ovi podof. u lancu komandovanja. Stariji podof.
moraju znati koje se upute izdaju u cilju efikasnog
nadzora podof. kanala podrke.

ODGOVORNOSTI
OFICIR

PODOFICIR

Komanduje, utvruje pravila i upravlja

KoV.

Provodi dnevne poslove u KoV unutar

utvrenih pravila.

Usmjerava se na voenje zajednike

obuke u cilju ispunjenja misije.

Usmjerava se na individualnu obuku koja vodi

osposobljenosti za misiju.

Primarno je povezan sa jedinicama

i operacijama jedinica.

Primarno je povezan sa
vojnicima i voenjem timova.

Koncentrira se na
efikasnost jedinica.

Osigurava da su podreeni podoficiri i

vojnici, zajedno sa njihovom linom opremom
spremni da djeluju kao efikasni lanovi tima.

spremnost i

Koncentrira se na standarde efekta,

obuku i profesionalni razvoj oficira i
podoficira
Oficiri i podof. na svim razinama moraju neprekidno
komunicirati jedni s drugima. Bez obzira da li
informacija ili zadae poinju u lancu komandovanja
ili u podof. kanalu podrke, informiranje partnera
onemoguava udvostruavanje ili izdavanje
kontradiktornih komandi.
Osim lanca komandovanja i podof. kanala podrke,
veina jedinica na razini bataljona i vie ima tabove
i tehnike kanale, npr. tab bataljona ima odjele S1,
S2, S3 i S4.
AUTORITET
Autoritet je pravna snaga voa da komanduju
podreenim ili da poduzimaju akcije unutar svog
opsega odgovornosti. Pravno ovlatenje za to se
nalazi u Ustavu koji dijeli odgovornost za KoV
izmeu Kongresa i predsjednika. Kongres ima
ovlatenje da donosi zakone koji reguliraju vojsku;
Predsjednik ima ovlatenje da komanduje vojskom
kao vrhovni komandant.
Komandno ovlatenje
Komandno ovlatenje dolazi iz propisa ili zakona,
ali primarno potie od predsjednika. Voe imaju
komandno ovlatenje kad zauzimaju poloaje potrebne
za
upravljanje
i
nadzor
nad
drugim
lanovima
KoV.
Ovo
ovlatenje
je
ogranieno na vojnike i ustanove u njihovim
vlastitim jedinicama. Komandna odgovornost nije

pojedinanim

Koncentrira se na standarde efekta, obuke

i profesionalni razvoj podreenih podof. i vojnika.

ograniena na oficire pod ugovorom i oficirespecijaliste.

Komandanti su voe koje upravljaju i nadziru vojnike
kao zvanini dio svojih dunosti. Takvim voama
pripada ovlatenje da izdaju komande, izvravaju
misije jedinice i brinu za vojnike, ukoliko zakonom ili
propisom nije odreeno drugaije.
Navedeni vojnici imaju ovlatenje za
komandovanje. Komandanti tenkova, komandanti
desetina, vodni narednici i upravitelji uslunih
ustanova, svi oni koriste komandno ovlatenje da
upravljaju i nadziru.
Ope vojno ovlatenje
Ope vojno ovlatenje je ovlatenje za
poduzimanje akcije, proireno na sve vojnike. Ono
polazi iz zakletve, zakona, strukture ina, tradicije i
propisa. Na primjer, JKVP daje ovlatenje oficirima
pod ugovorom, oficirima-specijalistima, niim oficirima
i podoficirima da smiruju razmirice, tue, reagiraju
kod bolesti . . . i to za osoblje koje uestvuje u tome.
Voe mogu vriti ope vojno ovlatenje nad
vojnicima iz razliitih jedinica. Kad podof. jednog
bataljona zaustavi vojnika iz drugog da mu da upute
o vojnoj uljudnosti, on djeluje na osnovi opeg vojnog
ovlatenja.

75

Prenoenje ovlatenja
Ba kao to je nemogue da Kongres i
predsjednik uestvuju u svakom segmentu oruanih
snaga, nepraktino je da oficiri pod ugovorom direktno
provode svaku akciju. Da bi postigli organizacijske
ciljeve, oni prenose ovlatenje na podof.

Uraunjljivost
Kad ste odgovorni za neto, vi ste pod obavezom,
ili uraunjljivi za ishod. Morate odgovarati ili za
akciju ili za propust. Odgovornosti se dijele na
dvije kategorije: linu i komandnu.
Vo j n i c i i m a j u linu o d g o v o r n o s t . O n i s u

76

odgovorni za svoje vlastite postupke. Niko ne

daje ili prenosi linu odgovornost. Vojnici je
preuzimaju kad potpisuju zakletvu.
Komandna odgovornost se odnosi na
kolektivnu ili organizacijsku uraunjljivost i
ukljuuje to kako dobro jedinice obavljaju
svoje misije. Na primjer, vodni narednik je
odgovoran za sve zadae i misije dodijeljenje
njegovom vodu, kako komande komandant voda.
Narednik strae je odgovoran za sve aktivnosti
koje su povezane sa dunostima uvara.

DODATAK E

Razvojna ocjena vostva

Razvojna ocjena vostva je proces koji se koristi

da se unaprijedi sposobnost pojedinca da vodi.
Ona ukljuuje uporedbu efekta sa standardom ili
pokazateljem efekta, dajui povratnu informaciju
i razvijajui plan za unapreenje efekta vostva.
Ona je nuan element. Ba kao to je vama
potrebno da vas va voa uvjebava, vaim
podreenim je potrebna vaa pomo da unaprijede
svoj efekat vostva. Imate dvije odgovornosti
ocjene vostva. Prvo, ocijenite vlastiti efekat sebe
kao voe. Identificirajte vae jae strane i slabosti
i radite na tome da se poboljate. Drugo, ocijenite
efekat voenja vaih podreenih, dajte im povratnu
informaciju i pomozite im da poprave svoje
nedostatke.

PROCES
PROCJENE VOSTVA
Cilj procjene vostva je da razvije kompetentne
i pouzdane voe. Procjena vostva treba da bude
pozitivno, korisno iskustvo koje ne zbunjuje,
zaplauje ili negativno utie na voe. Treba da
bude provoena kako slijedi:

Odluite koje vjetine, znanje ili stavove

vostva elite procijeniti.
Napravite plan da promatrate efekat vostva.
Promatrajte efekte vostva i nainite zabiljeke
o njima.

Uporedite efekat vostva koji ste utvrdili, sa

standardima ili pokazateljima efekta (standardi
efekta ili pokazatelji efekta moraju biti temeljeni
na devet kompetencija voe o kojima je
raspravljano u dodatku A).

Odredite da li efekat voe koji ste zabiljeili

prelazi, odgovara ili je ispod standarda ili
pokazatelja efekta.

Dajte povratnu informaciju voama iji ste

efekat ocjenjivali. (TP 22-101 vam moe pomoi
da nauite pruati korisne i pouzdane povratne
informacije vaim podreenim, koje e oni

cijeniti).

Pomozite osobi kojoj ste dali povratnu

informaciju, da razvije plan akcija za
poboljanje svog uinka kao voe.
Obino procjena vostva nee voditi poboljanju
efekta ako ne ukljui plan akcije namijenjen da
promijeni nepoeljni efekat i ojaa poeljan. Voa
i podreeni moraju:
zajedno napraviti plan djelovanja;
sloiti se o tome koje su akcije potrebne da
se unaprijedi efekat vostva;
esto pregledati plan djelovanja da se vidi da
li podreeni napreduje i odredi ima li potrebe
da se plan mijenja.
Naravno, kad ocjenjujete vlastiti efekat, morate
modificirati korake. Prvo, ispitajte vlastiti efekat
u odreenoj situaciji, a onda ga uporedite sa
standardom ili pokazateljem efekta. Konano, ako
je potrebno, odluite kako moete unaprijediti
svoj efekat kao voe. To pitanje moete raspraviti
sa vaim voama, kolegama po inu, podreenim
i ostalim.
IZVORI POVRATNE VEZE
Potpuna i pouzdana ocjena vostva ukljuuje
povratne informacije iz est izvora:
samog voe;
njegovih voa;
kolega po inu;
podreenih;
bliskih prijatelja i lanova obitelji;
izvjebanih ocjenjivaa( Neki instruktori su dobili
posebnu obuku u procjeni efekta vostva).
Nee uvijek biti mogue dobiti povratnu
informaciju iz svih izvora, ali svaki izvor sam za
sebe moe dati korisne informacije o neijem
efektu kao voe. Ako moete dobiti odgovor iz
svih est izvora, imat ete potpunu sliku vaeg
efekta kao voe.

77

Rjenik

GINar

Glavni narednik

JKVP

Jedinstveni kod vojnog pravosua

KM

Komandno mjesto

KOiD

Komanda obuke i doktrine

kom.

Komanda

MKoV

Ministarstvo kopnene vojske

MNTT-V

78

Misija, neprijatelj, teren, trupe i dostupno vrijeme

MOZM

Misijski orijentirana zatitna mjera

NBH

Nuklearno, bioloko, hemijsko

OO

Odmor i oporavak

PKoV

Pravila KoV

PO

Publikacija za obuku

podof.

Podoficir

POOKoV

Program obuke i ocjenjivanja KoV

RuA

Ranjen u akciji

Sl

Oficir za osoblje(KoV SAD)

S2

Obavjetajni oficir (KoV SAD)

S3

Oficir za operacije i obuku (KoV SAD)

S4

Oficir za snabdijevanje (KoV SAD)

SAD

Sjedinjene Amerike Drave

SOP

Standardne operativne procedure

SR

Svjetski rat

TP

Terenski prirunik

TTSKoV

Test tjelesne spremnosti KoV

VK

Vietkong

ZS

Zona slijetanja

Izvornici

POTREBNE PUBLIKACIJE: Potrebne publikacije su izvori koje korisnik

mora proitati da bi razumio ili postupio shodno ovoj publikaciji.
TERENSKI PRIRUNICI (TP):
100-1
100-5

Kopnena vojska
Operacije

POVEZANE PUBLIKACIJE: Povezane publikacije su izvori dodatnih

informacija. Nisu nuni da bi se razumjela ova publikacija.

PRAVILA KoV (PKoV):

600-20
600-100

Pravila komandovanja KoV

Vojno vostvo

BROURA MINISTARSTVA KOPNENE VOJSKE (BRo MKoV):

600-25

Profesionalni vodi podoficira KoV SAD

TERENSKI PRIRUNICI (TP):

3-4
3-100
22-9
22-101
22-102
22-103
25-2
25-3
25-100
26-2
101-5

NBH zatita
NBH operacije
Efekat vojnika u kontinuiranim operacijama
Savjetovanje vostva
Razvoj tima vojnika
Vostvo i komandovanje na viim razinama
Voenje obuke u jedinicama
Obuka u jedinicama
Obuka snaga
Postupak sa stresom u operacijama KoV
Organizacija i operacije taba

PUBLIKACIJE ZA OBUKU (PO):

22-9-1
22-9-2
22-9-3

79

Program razvoja voa, vojni profesionalizam (Instrukcije za vod/desetinu)

Program razvoja voa, vojni profesionalizam (Instrukcije za etu/bateriju)
Program razvoja voa, vojni profesionalizam (Instrukcije za bataljon)

OSTALE PUBLIKACIJE
Albright, John John A. Cash, i Allan W. Sandstrum. Sedam bitaka.
Washington, D.C.: Ured za tampu Vlade SAD, 1970.
Ardant du Picq, Charles Jean Jacques Joseph. Studije bitaka: Privlano
i moderno. Trans. pukovnik John W. Greely i major Robert C. Cotton.
Harrisburg, PA: Military Service Publishing Co., 1947.
Blanchard, Kenneth H., i Keith L. Kettler. Situacijski pristup razvoju
voa. Student Text 22-3, USA Komandna i tabna akademija,
Fort Leavenworth, KS, 1987.
Draper, Edward S., i John J. Lombardi. Kombinirani rodovi u nuklearnom/
hemijskom okruenju. Testiranje razvoja snaga i eksperimenti:
Konani zbirni izvjetaj, Faza I, Hemijska kola KoV SAD,
Fort McClellan, AL, 1986.
Fussell Paul. Izviaki prirunik i ostale opservacije. New York
i Oxford: Oksfordska sveuilina tamparija, 1982.
Garland Albert N., ed. Pjeatvo u Vijetnamu: Akcije malih jedinica u ranim
danima: 1965-66. Nashville: The Battery Press, 1967.
Gugeler, Russell A. Borbene akcije u Koreji. Washington, D.C.: Ured za tampu
Vlade SAD, 1984.
Heroji: Posao od jednog dana. Time, 11.septembra 1964, str. 26.
Jacobs, Bruce. Heroji KoV: Medalja asti i njeni dobitnici.
New York: W. W. Norton and Co., 1956.
Marshall S. L. A. Zadaa vojnika i mobilnost drave, Quantico,
VA: Udrenje mornarikog korpusa, 1980.
Pullen John J. Dvadeseta Mainska. Philadelphia: J. B. Lippincott Co.,1957;
Dayton, OH: Press of Morningside, 1980.
Puryear, Edgar F., Jr. Devetnaest zvijezda. Novato, CA: Presidio Press, 1971.
Smith, Perry M. Preuzimanje dunosti: Praktini vodi za voe. Washington,
D.C.: tampa sveuilita nacionalne odbrane, 1986.
Wallace, Willard M. Dua lava. New York: Thomas Nelson and Sons, 1960.

PREPORUENO TIVO: Preporueno tivo su znaajni radovi za dodatni

studij i refleksija na vostvo i na vojnu profesiju.
Odjel sa bihejvioristiku i vostvo, USMA.
Vostvo u organizacijama. Garden City Park, NY: Avery Publishing Group Inc., 1988.
Bass Bernard M. Stogdills Prirunik vostva. New York: Slobodna tampa,1981.
Bass, Bernard M. Vostvo i efekat ispod oekivanja
New York: Slobodna tampa, 1985.
Bennis Warren, and Burt Nanus. Leaders: Strategije za preuzimanje dunosti.
New York: Harper and Row, 1985.
Blanchard Kenneth H., Patricia Zigarmi, and Drea Zigarmi. Vostvo, i
kako postati voditelj za minutu. New York: Morrow, 1985.
Burns, James MacGregor. Vostvo. New York: Harper and Row, 1978.
Chamberlain, Joshua Lawrence. Prolazak vojski. Dayton, OH:
Press of Morningside Bookshop, 1981.
Clarke Bruce C. Smjernice za vou i komandanta. Harrisburg,
PA: Stackpole Books, 1973.

80

Clausewitz, Carl von. U ratu. Ed. and trans. Michael Howard and Peter Paret.
Princeton, NJ: Princeton University Press, 1976.
Collins, Arthur S., Jr. Razumna obuka. San Rafael, CA: Presidio Press,
1978.
Crane, Stephen. Crveni znak hrabrosti. Logan, IA: Perfection Form, 1979.
Forester, C. S. Rifleman Dodd. Cvjetni grad, NY: Sun Dial Press, 1944.
Gabriel, Richard A. Sluiti sa asti: Zvanina knjiga pravila o vojnoj etici i putu vojnika.
Holmes, Richard. Djela rata: Ponaanje ovjeka u bici. New York: Free Tisak,
1985.
Keegan, John. Lice bitke. New York: Viking Press, 1976.
Kellett, Anthony. Borbena motivacija: Ponaanje vojnika u bici.
Boston: Kluwer-Nijhoff Publishing, 1982.
MacDonald, Charles B. Bitka za Huertgensku umu. New York: J. P.
Lippincott Co., 1963.
Malone, Dandridge M. Vostvo male jedinice,: Razuman pristup.
San Francisco: Presidio Press, 1983.
Marshall, S. L. A. ovjek protiv vatre. Gloucester, MA: Peter Smith, 1947.
Myrer, Anton. Jednom biti orao. New York: Dell Publishing Co., 1970.
Newman, Aubrey S. Slijedi me. San Francisco: Presidio Press, 1981.
Norton, Oliver Willcox. Napad i odbrana na Malom okruglom vrhu. Dayton,
OH: Press of Morningside Bookshop, 1978.
Nye, Roger H. Izazov komandovanja. New York: Avery Publishing
Group, Inc., 1986.
Peters, Thomas J., and Nancy Austin. Strast savrenstva, Razlike vostva.
New York: Random House, 1985.
Pullen, John J. Dvadeseta Mainska. Philadelphia: J. B. Lippincott Co., 1957;
Dayton, OH: Press of Morningside Bookshop, 1980.
Sajer, Guy. Zaboravljeni vojnik. New York: Harper and Row, 1971.
Shaara, Michael. Aneli ubojice. New York: Ballantine Books, 1974.
Smith, Perry M. Preuzimanje dunosti: Praktini vodi za voe. Wash D.C.:
tampa Sveuilita nacionalne obrane, 1986.
Stockdale, James B. Vijetnamsko iskustvo: Deset godina unazad. Stanford,
CA: Hoover Press, 1984.
Taylor, Robert L. and William E. Rosenbach. Vojno vostvo u potrazi za savrenstvom.
Boulder, CO: Westview Press, 1984.
Truscott, L. K., Jr. Komandne misije. New York: E. P. Dutton and Co., 1954.
Wakin, Malham M., ed. Rat, moralnost i vojna profesija. Boulder,
CO: Westview, 1979.
Walzer, Michael. Pravedni i nepravedni ratovi. New York: Basic Books Inc., 1977.
Waterman, Robert H., and Thomas J. Peters. U potrazi sa savrenstvom.
New York: Harper and Row, 1982.

81

Indeks
borba; Vidi takoer ratovanje
i neprekidne operacije, 62
efekti okruenja, 61, 62
vostvo u, 62, 63
bitka iz graanskog rata, 10
bitka iz korejskog rata, 15
bitke iz vijetnamskog rata, 18, 20, 32
bitke, ranije
primjer iz graanskog rata, 10
primjer iz korejskog rata, 15
primjeri iz vijetnamskog rata, 18,
20, 32, 33
bojno polje, moderno; Vidi ratovanje,
moderno, opisano
centralizacija, viii
cilj, pruanje, vi, 1, 2, 46
Direktno vostvo, viii, ix (ilustracija),
2
Faktori vostva, viii, 3, 4, 8, 72
meudjelovanje, 5
situacija, 3, 4, 8, 70
voa, 3, 4, 8, 70
voeni, 3, 4, 8, 70
veze, 5, 8, 70
decentralizacija. Vidi delegiranje
ovlatenja
delegirajue vostvo. Vidi vostvo,
naini

etika profesionalne KoV, vii, 29, 30,

34
elementi, 29,30

komandno vostvo. Vidi pod

vostvo, naini

fizika hrabrost, 23

komisije, oficir, 74

fizika spremnost i neprekidne

operacije, 63

kompetencija, vojnik, 24, 28

hrabrost, 28
fizika , 23
moralna, 23
opis, 40
indirektno vostvo, viii, ix
(ilustracija) 2
inicijativa, vi, 6
integracija, novih vojnika, 28
intuicija, i rjeavanje problema, 47
integritet, profesionalne vrijednosti
30
institucionalna obuka, i, vii, 6
iskrenost, 23, 28
iskustvo, kod voe
razvoj, vii,
izgradnja tima, viii, 7
kroz nesebinu slubu, 30
kroz napornu obuku, 24, 25

kompetencije, vostvo, viii, 66-68,

konflikt niskog intenziteta, vi
lanac komandovanja, 41, 74, 75
ljudska narav
i motivacija, 50
i savjetovanje, 48
razumijevanje, 28, 38, 39, 40
lojalnost, profesionalne vrijednosti,
29
mirnodopsko vrijeme
decentralizacija, viii
obuka u, 40
vostvo, vii, 5
moralna hrabrost, 23
motivacija, pruanje, vi, 1, 2, 49
kroz kanjavanje, 50, 51
kroz nagrade, 50, 51
kroz brigu za vojnike, 50
kroz uzor, 50
za borbu, 54
za uenje, 48

jedinica
jedinstvo u , 42, 43
disciplinirana, 42
poduavanje, ii, iii, 48, 49, 67

MOZM oprema,
obuka u, 64, 65

jedinstvo
i neprekidne operacije, 62
kroz napornu obuku, 25
razvoj tima vojnika, 50, 67
u jedinicama, 42, 43

nagrade
pohvale, upotreba, 25, 50
za promjenu ponaanja, 50, 51

NBH ratovanje, 64, 65

elektronsko ratovanje, 53, 54

etika. Vidi takoer etika
profesionalne
KoV
definicija, 30
profesionalne, 68

karakter
izgradanja, 28
opis, 25
jeidinice, 42
primjer narednika Yorka, 26, 27
problematinih vojnika,
mijenjanje 28, 29
vanost, 25

etike dvojbe, 30, 34

sloene, 32
primjeri, 32, 33

kanjavanje
principi, 51
za promjenu ponaanja, 50, 51

etike odgovornosti, 30, 31, 34

komandovanje i nadzor
u NBH ratovanju, 64

delegiranje ovlatenja, vii, viii, 7, 76

doktrina, vostva, i, viii, ix, 1
dunost, profesionalna vrijednost, 29
dobrobit podreenih, 6, 7,42, 43
donoenje odluka, 6, 49, 68
etikih, 31, 32, 37, 68

82

nadzor, 7, 47, 48, 67

nakana komandanta vi, 46

nedovoljan nadzor, 7, 47, 48

nesebina sluba, profesionalne
vrijednosti, 24, 29, 30
norme
formalne, 24, 25
neformalne, 24
uticanje na, 24, 25
vanost, 24
nuklearno, bioloko, hemijsko. Vidi
NBH

obuka, 49
i elektronsko ratovanje, 63, 64
i neprekidne operacije, 63
naporna, 7, 24, 25, 40, 43
pod NBH uvjetima, 64, 65
ocjenjivanje, podreenih, 47,48
odgovornost
voe, 6
podreenih, razvoj 7
odgovornosti. Vidi takoer etike
odgovornosti
podof., 74, 75 (ilustracija)
oficir, 74, 75 (ilustracija)
odlunost, vojnik, 24, 28
oficiri-specijalisti, 74
oficir
odgovornosti, 74, 75 (ilustracija)
odnosi sa podof., 74,75, 76
procjena vostva, 77
operacije, neprekidne
uticaji na vojnike, 62
vostvo u , 62, 63
oruja, nova, 64
osobine BITI , 34 (ilustracija), 53
(ilustracija)
osobine INITI, 51 (ilustracija), 53
(ilustracija )
osobine ZNATI , 44 (ilustracija), 53
(ilustracija)
osposobljenost
disciplinirana, 42
taktika, i, vi, 6, 41, 42, 67
tehnika, i, vi, 6, 41, 67
ovlatenje
komandno, 75
prenoenje, vii, viii, 7, 76
ope vojno, 75
participativno vostvo, vidi vostvo,
naini
planiranje, 47, 68
podof.
kanal podrke, 41, 75
odgovornosti, 74, 75 (ilustracija)
odnosi sa oficirima, 74, 75, 76
podoficir. Vidi podof.
podreeni
dobrobit, 6, 7
etiki razvoj, 30
ocjena, 47, 48

nadzor, 7, 47, 48, 67

motivacija, 48, 49, 50, 51, 54
odgovornost, razvoj, 7
ovlatenje, delegirano na. Vidi
delegiranje ovlatenja
poduavanje, ii, iii, 48, 67
povezivanje, 7, 67
savjetovanje, 48, 49, 67
briga. Vidi briga za vojnike
vjebanje, 48

ljudska dimenzija, vi, 9, 21,38

loe ponaanje, 38, 39
strah, 40, 41, 55, 56, 57
moderno, vi, 1, 46
NBH, 64, 65
principi, 41, 42
retrogradno planiranje, 49
rjeavanje problema, 47

pokazatelji efekta, 77

samostalni razvoj, i, vii, 6, 7

ponaanje, vojnik, 38

samodisciplina, 42

postavljanje cilja, 46

samostalno unapreenje. Vidi

samostalni razvoj

potovanje
vojnika, za voe, 25, 28
za podreene, ii
povjerenje, vojnik, 29
i neprekidne operacije, 63
izgradnja, 6,48
kao motivirajua snaga, 49, 50
kroz napornu obuku, 24, 25
povratna veza
i izgradnja karaktera, 28
i procjena vostva, 7
principi rata, 41, 42
principi vostva, viii, 5 do 8
pretjeran nadzor, 7, 47, 67
proces donoenja etikih odluka, 31
(ilustracija), 32, 34, 68
snage koje utiu, 32
procjena
podreenih, 77
samoprocjena, 4, 28, 38, 77
vostva, 77
voa, od podreenih, 25
propagator standarda. Vidi uzor,
etiki
procjena, i savjetovanje, 49
analiza nakon akcije
nakon obuke 43,46
da informirate vojnike, 59
razvoj voe
etiki, vii
sistem, i, vii, 6
ratniki duh, 54
ratni zloini, 39, 40, 59
ratovanje
elektronsko, 53, 54

savjetovanje
odgovornost voe, 48, 49
efekat, 67
osoblje, 67
kad nisu postignuti standardi, 36
briga za vojnika, 29
i jedinstveni tim vojnika, 50
i jedinstvo jedinice , 43
i povezivanje vojnika, 7, 42, 43
sigurnost, u obuci, 49
situacija. Vidi pod faktori vostva
spavanje, u borbi, 59, 62, 63, 65
standardi
i usmjerenje na bitku, 7
odravanje, 46
sastanak, 7, 36
primjeri, 36
znanje, ii, 35, 36, 46
standardi efekta, 77
disciplina
samodisciplina, 41, 42
vojnika, 42
strah
borba protiv, 40, 41
opis, 40
stres, efekti, 58. Vidi takoer zamor
od bitke
kole, u razvoju voe, i,vii
taktika osposobljenost, i, vi, 6, 41,
42, 67
taktiko znanje, i, vi, 6, 41, 42
tehnika osposobljenost, i, vi, 6, 41,
67
tehniko znanje, i, vi, 6, 41, 67
tehnologija, visoka
elektronsko ratovanje, 63, 64
sistem upravljanja
informacijama, 68

83

timovi vojnika, jedinstveni

razvoj, 67
i motivacija 50

vjetine sluanja, ii, 49

62

vjebanje, 48

TP 22-9, 62

voa. Vidi pod faktori vostva

TP 22-101, ix, 36, 48, 67, 77

voeni. Vidi pod faktori vostva

TP 22-102, ix, 43

vostvo
faktori. Vidi faktori vostva
davanje motivacije, l, 2, 49, 50,
51, 54
definirano, 1
i jedinstvo jedinice, 42, 43
izazovi modernog bojnog polja vi,
1
direktno, viii, ix, 2
klima, viii, 4, 28
mandat za, 0
indirektno, viii, ix, 2
nia razina, viii, ix (ilustracija)
preuzimanje poloaja, 72, 73
principi, viii, 5 do 8
procjena, 77
pruanje cilja, 1, 2, 46
pruanje usmjerenja, 1, 2, 46-49
u mirnodopsko vrijeme, vii, 5
u neprekidnim operacijama, 62,63
via razina, viii, ix (ilustracija)
timovi, razvoj, viii

vrijednosti
KoV, 22, 32. Vidi takoer
etika profesionalne KoV
operativne jedinice, 32
pojedinanog vojnika, 23
ponaanje shodno sa, 23
uticanje, 24, 25, 28
vanost, 24

TP 22-103, ix
TP 25-100, ix
TP 26-2, 55
TP 100-1, 29
TP 100-5, 0
ubjeenja, 22
ponaanje shodno, 23
vanost, 24
uticanje na, 24, 28
unakrsna obuka 63
uraunjljivost, 76
voe, 6
podreeni, viii, 7, 46,
usmjerenje na bitku, 7
usmjerenje,
nadziranje, 47, 48
obuka, 49
postavljanje ciljeva, 46
planiranje, 47
procjena, 47, 48
pruanje, vi, 1, 2
poduavanje, 48
rjeavanje problema, 47
savjetovanje, 48, 49
standardi, 46
vjebanje, 48
uzor
etiki, vii, 30, 50
i izgradnja karaktera, 28
odgovornosti voe, iii, 6
u stresnim situacijama, 50
veza, meu vojnicima 7,42,43,52
veze, 46. Vidi takoer Faktori
vostva
definirane, 67
prekinute, 63
u NBH ratovanju, 64
izmeu oficira i podof., 74, 75
informiranje podreenih 7, 41

84

vostvo licem u lice. Vidi direktno

vostvo
vostvo, naini, 69, 70
delegirajui, 70
doktrina vostva, i, viii, ix
kompetencije vostva, viii, 66,
67, 68
odabir odgovarajueg naina, 62,
70 do 73
participativni, 69, 70
usmjeravanje, 69, 70
vojna povijest
primjeri, 10 do 20, 32, 33
studij 1, 9, 21
vojnici
znanje, 6, 7
pod NBH uvjetima, 64, 65
novi, integracija, 28
volja za pobjedom, vi, 54, 63
vremenski raspored
akcije, 4
donoenja odluka, 6
vremenski uvjeti, efekat na borbu, 61,

zamor u bici, 58, 60

izbjegavanje, 59
stopa rtava, 55
pokazatelji, 58
postupak sa, 59
i jedinstvo jedinice, 42
zastoji, 59

zloini. Vidi ratni zloini

znanje
ljudske naravi 28,28,39
jedinice, 7,43,44
samoga sebe, 4,6,38
standarda, 35,36,46
taktiko, ii, 6,41,42
tehniko, ii,6,41
upravljakih informacija, 68
vojnika 6,7