4, OSNOVNI POKAZATELJI KVALITETA SADNOG MATERUJALA, 4.1 Faktori koji utiéu na kvalitet Sumskih sadnica Ocjena kvaliteta sadnica drveéa je desto skopéana sa problemima koji se stalno ponavljaju i do danas nije u potpunosti razrijeSena. Gledano historijski, kvalitet sadnog materijala se u potetko ocjenjivao na osnovu starosti sadnice. Najkvalitetnije su bile najstarije sadnice. Analizirajuéi danaSnju oojenu kvaliteta sadnog materijala u FBIH a i Sire u EU, vidi se da je starost (ortiment) osnovna ulazna varijabla kod ocjene kvaliteta sadnog materijala, Sadnice iste vrste se razvrstavaju na osnovu starosti (sortimenti) te se onda provodi analiza kvaliteta sadnog materijala, NeSto kasnije uvodi se visina sadnica kao paramerat za ocjemu kvaliteta sadnog materijala. Visina sadnice moze da bude parametar za ocjenu kvaliteta sadnog materijala iste vrste, iste starosti, iste provenijencije i ako su sadnice proizvedene u jednom rasadniku, Medutim, sadnice iste vrste se proizvode iz s jog porijekla u vise rasadnika pa ocjena sadnog materijala na osnovu visine esto daje pogresnu sliku o kvalitetu sadnog materijala, Kojoj kvalitetnoj Klasi pripada sadnica danas se zna na osnovu starosti visine (duzine nadzemnog dijela sadnice) i preénika na vratu korijena ali se jo8 uvijek postavija pitanje; koja taZina sadnice, pretnik na vratu korijena, procentualni udio korijena karakteriSe kvalitetnu sadnicu odredene starosti i visine?, bolje reteno, da li visina sadnice i pretnik na vratu korijena uopée mogu dati ocjenu o kvalitetu sadnog materijala?. Ocjenjivanje kvalitetnih obiljeZja sadnice i odredivanje jedinice mjere zahtijevaju u prvoj liniji poznavanje odredjenih faktora koji utjeéu na razvoj biljaka. Samo polazeéi od ove osnove moze se problem ocjene kvaliteta sadnog materijala bolje rijesit. Kao i kod svih Zivih biéa tako je i razvoj_sadnica Sumskog drveéa odreden dualizmom gen- okolina, pri Semu se pod utjecajem okoline kvalitativna svojstva oslikavaju na morfoloskim promjenama, Razvoj sadnica u rasadniku ovisi od mnogobrojnih éinilaca od kojih su najznatajniji; porijeklo sjemena, polozaj rasadnika, pogodnosti rasadnika za proizvodnju sadnog materijala, mineralna ishrana sadnica u rasadniku, ciljani utjecaj rasadni¢ara, Porijeklo sjemena je od izuzetnog znataja i to ne samo kada se govori 0 morfoloskim karakteristikama dobijenih sadnica nego je znatajno i sa aspekta genetitkog varijabiliteta, npr. Sjeme iz distih veéih populacija dace potomstvo koje ima dosta izgleda da li¢i na roditeljske individue, takvo sjeme ée, zahvaljujuéi stranooplodnji, biti uglavnom dobre klijavosti. Sjeme sa pojedinatnih stabala u &ijoj blizini nema individua iste vrste obiéno se samooploduje Sto imaza posijedicu, slabe proizvodne rezultate i kvalitativno varijabilne sadnice. Visinske rase imaju, takoder, veliki znaéaj na razvoj sadnica u rasadniku. Sjeme iste vrste sa viSih polozaja je obiéno sitnije i daje sadnice manjih dimenzija u odnosu na sjeme sa nizih polozaja. Medjutim i kod sjemenskog materijala istog porijekla i pri djelovanju ujednatenih ekoklimatskih faktora, razvoj sadnica u rasadniku moze u velikoj mjeri zavisiti od drugih Sinilaca, npr. od nagina mineralne ishrane sadnica. Uopée, kada se govori o sjemenu i znataju sjemena, treba napomenuti, da sjemenski materijal u ukupnim troskovima rasadnitke proizvodnje, zauzima najmanju novéanu stavku a istovremeno predstavija najznatajniji faktor u_proizvodnji kvalitetnog sadnog materijala. Polozaj rasadnika je takoder znatajan za rasadni¢ku proizvodnju. Ovdje se prije svega misli na ‘geografsku Sirinu, nadmorski visinu, inklinaciju, ekspoziciju. Na viSim nadmorskim visinama vegetacioni period traje kraée pa su i proizvedene sadnice manjih dimenzija u odnosu na rasadnike na nizim nadmorskim visinama, Sligno je sa georgafskom Sirinom, u sjevernijim podrugjima vegetacioni period je kraéi, zime su duve Sto utige na razvoj sadnica u rasadniku, je rasadnik opskrbljen sa svim tehniékim pomagalima, ako postoje staklenikei, obuéena radna snaga, sistemi za zalivanje, dobro i plodno tlo, ma8ine za prskanje, okopavanje onda je taj rasadnik pogodniji za rasadni¢ku proizvodnju u odnosu na druge koji to nemaju. $ tim u vezi oBckivati je da ée u takvom rasadniku sadni materijal biti bolji, kada se govori o morfoloskim pokazateljima kvaliteta sadnog materijala. Mineralna ishrana u rasadniiku je izwzetno vazna za proizvodnju sadnog_materijala, Optimiranjem vrste, koligine mineralnog dubriva te vremena njegove aplikacije u mnogome moze da utige na rast i razvoj sadnog materijala. Pojaéana ishrana azotom potiée rast i razvoj nadzemnog dijela sadnice dok fosforna i kalijumova dubriva pozitivno utiéu na razvoj korijena. U rasadnitkoj proizvodnji ne treba zanemariti i ciljani utjecaj rasadnitara, koji tokom godina bavijenja rasadnikom proizvodnjim stiée ogromna iskustva i vremenom optimira proizvodnju za pojedine vrste. NaZalost, éesto ova iskustva nisu u skladu sa nautnim dostignucima pa se Sesto izmisljaju odredeni postupei i metodi koji su u nauei i praksi davnio prevazideni. U daljem tekstu su obuhvaéene neke kvantitativne i kvalitativne karakteristike sadnog materijala koje mogu pomoéi kod ocjene kvaliteta sadnog materijala. Treba reéi da je ocjena nekih karakteristika sadnog materijala teSka i zahtijeva puno vremena te kao takva nema aplikativni Karakter ali Kombinacijom pojedinih svojstava se svakako moze naéi Sema koja moze dati zadovoljavajuée rezultate u odnosu na postavijeno pitanje o kvalitetu sadnog materijala Sumskih sadnica.4.2 Pogodnosti pojedinih karakteristika sadnica za ocjenu kvaliteta 4.2.1, Visina (duzina nadzemnog dijela) sadnica Brojna istrazivanja su pokazala da je razvoj sadnica u visinu u uskoj korelaeiji sa porijeklom sjemena i mmogobrojnim okolinskim faktorima (polozaj rasadnika i ishrana sadnica). Tako na primjer, kod uzgajanja 4-godi8njih Skolovanih sadnica smrée (2+2) razlititih visinskih rasa pri istim ostalim uvjetima proizvodnje (iste uzgojne i meliorativne mjere), doslo se do rezultata koji pokazuju da sadnice koje vode porijeklo sa nizih nadmorskih visina imaju prosjetnu visinu od 40 - 70 cm Sto odgovara prvoj kvalitetnoj Klasi, dok sadnice sa vi8ih nadmorskih visina imaju prosjetnu visinu od 20 - 40 cm koja karakteriSe najniZu.kvalitetnu klasu. Ovo ukazuje na Ginjenicu da porijeklo sjemena ima vazan utjecaj na visinu sadnica i ako se svi ostali faktori zanemare. Sliéno vazi za nae najvaznije vrste drveéa, prije svega smrtu i bor a takodjer i za jelu bukvu i hrast. U istrazivanjima sa dvogodisnjim sadnicama bijelog bora u rasadnicima FBiH dobijeni su rezultati koji ukazuju na veliku varijabilnist visina sadnica, Tabela x. Srednja duzina nadzemnog dijela dvogodisnjih neSkolovanih sadnica bijelog bora (2+0) u rasadnicima FBiH Rang Srednja duvina Dankan- nadzemnog dijela (cm) grupe 1 174 a 2 15,85 b 3__| Konjic seem 1G. 63 be 4 | Bugojno 16,83 c 3___|Zepie 18,94 d 6 | Olovo - 19,39 d T__| TeSanj 20,73 de 8__| Kladanj - 22,25 ef, 9 Busovaéa - 22,77 f | Sadnice bijelog bora iz rasadnika u Cazinu imale su najmanju procjeénu visinu (11,74 em) dok su sadnice iz, Busovage imale najvese vrijednosti prosjeéne visine (22,77 em). Ovi rasadnici su udaljeni jedan od drugog oko 200 km i nalaze se na praveu jugo-istok sjevero-zapad, na razligitim su nadmorskim visinama, klimatski uvjeti u podrugjima gdje se nalaze su razligiti, u ekolosko vegetacijskom ra8tlanjenju BiH pripadaju razlititim oblastima, a i tradicija proizvodnje sadnog materijala u ovim krajevima nije ista. Zbog toga se moze reéi da su, pored porijekla sjemena, na rast sadnica u visinu u rasadnicima u FBiH utjecali i drugi mnogobrojni faktori od kojih su najvazniji; polo%aj rasadnika, ishrana u rasadniku, pogodnost rasadnika za proizvodnju, eiljani utjecaj rasadni¢ara i dr. Schmidt (1966) se u svojim istrazivanjima bavio ufjecajem ovih faktora na rast i razvoj sadnica iste starosti proizvedenih u razlivitim rasadnicima, Na osnovu mnogobrojnih mjerenja i analiza on je navodi sljedeéePolozaj rasadnika ima veliki utjecaj na rast sadnica. Ako je rasadnik na visim nadmorskim visinama, opéenito je rast sadnica sporiji, nego u rasadnicima koji se nalaze na nizim nadmorskim visinama. Zbog toga bi i ocjena sadnog materijala na osnovu duzine nadzemnog dijela sadnice ako se ne uzme u obzir i polo%aj rasanika u odnosu na nadmorsku visinu, bila pogresna i davala bi pogresnu sliku o stvamom kvalitetu sadnog materijala, Pored utjecaja porijekla sjemena i polozaja rasadnika na visinu nadzemnog dijela sadnog materijala ne manje vazan je i ciljani utjecaj rasadni¢ara na dobijanje sadnica vetih visina koje ostvaruje odredenim meliorativnim mjerama, prije svega prihranjivanjem mineralnim gnojivima. Redovno okopavanje. plijevijenje i zalivanje ta pravovremena zaitita sadnog materijala umnogome doprinosi boljem razvoju sadnica Sto za rezultat ima i bolji prirast i veéu visinu na kraju vegetacionog perioda. Ovaj problem je posebno naglaSen u rasadnicima u FBiH gdje se proizvodnja sadnog materijala ne odvija po odredenoj tehnologiji koja se zasniva na nauénim istraZivanjima iz ove oblasti nego je rezultat litnog iskustva rasadnigara I za ovako iste starosti ne moze biti mjera za ocjenu kvaliteta sai Na visinu sadnica ima utjecaj i krupnoéa sjemena. Krupnije sjeme u prvoj godini nakon sadnje daje sadnice koje imaju prosjeéno bolju visinu. Utjecaj krupnoée sjemena na visinu sadnica kao mjeru kvaliteta je u zavisnosti od vrste drveéa i starosti sadnica. Manja je kod vista drveéa sa sitnijim sjemenom i vigegodi8njih sadnica, Razlike se poveéavaju sa smanjenjem starosti sadnica drveéa sa krupnim sjemenom. Pored ovih faktora koji utigu na visinu sadnica Sumskog drveéa a samim tim i na moguénost uzimanja visine sadnica kao mjere za ocjenu kvaliteta sadnica, potrebno je utvrditi uticaj visine sadnice na njeno primanje i razvoj buduée kulture nakon sadnje na terenu. Mnogobrojna istrazivanja su pokazala da postoje razlike u prira8éivanju u prvim godinama nakon sadnje izmedju sadnica razliditih visinskih kvalitetnih klasa, Istrazivanja Rohmeder-a (1959) su pokazala da se prilikom sadnje sadnica razli8itih visina, ako su ostali faktori iskljuéeni, u narednim godinama diferencijacija gubi i da se razlika u visinama smanjuje ali najmanje sadnice ne dose2u najveée sadnice. Medjutim, vazno je reéi da manje sadnice manje pate od tzy. Soka sadnje u odnosu na sadnice veée visinske klase. Na kraju treba re¢i, dase samo na osnovu visine sadnica ne moze govoriti o kvalitetu sadnica Sumskog drveéa niti je moguée ocijeniti uspjeh primanja sadnica nakon sadnje na terenu, zato Sto je prirast sadnica, nakon sadnje na terenu, odreden prije svega drugim morfoloskim karakteristikama sadnice. Medjutim, treba naglasiti da je od svih_kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika Sumskih sadnica najlakSe odrediti visinu nadzemnog dijela sadnice te da je to bio razlog uzimanja visine sadnica kao osnovne mjere kvaliteta sadnog materijala. 4.2.2 Preénik na vratu korijena sadnice Sa poveéanjem preénika na vratu korijena sadnice za istu starost bolji je i kvalitet sadnice. Preénik na vratu korijena sadnica sadnica iste starosti veéi je kod skolovanih sadnica i kod sadnica kojih ima manje po jedinici povrsine. Pored ovoga pretnik na vratu korijena sadnice je ovisan od mnogobrojnih faktora, To najbolje ilustruju rezultati istrazivanja u rasadnicimaFBiH, Prilikom istrazivanja dimenzija preénika na vratu korijena bijelog bora u rasadnicima FBiH dobijeni su razlititi rezultati. Preénik na vratu korijena se statistigki znaéajno razlikovao u pojedinim rasadnicima. ‘Tabela xx. Srednji preénik na vratu korijena dvogodisnjih neskolovanih sadnica bijelog bora u rasadnicima FBiH Rang |Rasadnik| Srednjiprefniknavratu | Dankan korijena (mm) grupe 1__| Kladanj 2,07 a 2 [Tesanj 235) ab 3 | Cazin 2,36 b 4 | Bréko 3,08. c_| 3__| Konjic 3,12 ce | 6 | Bugojno 3,39 d 7 Zepie 3.61 d 8 | Olovo 3,89 e 9 | Busovata 3,99 f Najveéi preénik na vratu korijena su imale sadnice bijelog bora proizvedene u rasadniku Busovata a najmanji sadnice iz Kladnja, NajveGe variranje pretnika na vratu korijena izazvala je gustina sjetve sjemena bijelog bora. Cesto se vrSi gu8éa sjetva zbog straha od slabe Klijavosti, §to moze da ima za posljecdicu dobar visinski prirast sadnica (zbog konkurencije) a veoma mali rast pretnika na vratu korijena sadnica. Koligina sjemena po jedinici povrSine za bijeli bor bi trebala da iznosi od 7-15 gim* ako se uzme u obzir Klijavost sjemena od 60-95%. ‘Ako se zanemare svi ostali uvjeti onda bi trebalo uzeti najmanju koliginu sjemena (7e/m”) ako je Klijavost sjemena 95%, Prednost uzimanja pretnika na vratu Korijena kao mjere za ocjenu kvaliteta je u tome Sto se ‘moze izmjeriti na sadnicama koje su u sijaliStu ili rastlistu, a sadnice se ne moraju unistiti kao kod ocjene teZine nadzemnog dijela Mjerenje pretnika na vratu korijena je dosta ote%ano, narotito kod manjih sadnica kod kojih i vrijednosti u mm imaju veliki znaéaj, pa je radi dobijanja pouzdanih rezultata potrebno izvrs veGi broj mjerenja 42.3 Odnos pregnika na vratu korijena i duzine nadzemnog dijela Rast sadnica u visinu ne prati srazmjeno i rast pretnika na vratu korijena. Zbog toga, koeficijent odnosa pretnika na vratu korijena i duZine nadzemnog dijela sadnice opada sa poveéanjem duzine nadzemnog dijela sadnice. Odnos pretnika na vratu korijena sadnica smrée (2+2) proizvedenih u rasadnicima u FBiH i smrée (2+2) se dosta razlikuje. Sadnice iste starostiproizvedene u Njemaékoj imaju bolji odnos D/H u odnosu na sadnice proizvedene u FBIH,. ‘Veée vrijednosti D/H govore 0 boljem kvalitetu sadnog materijala. Na ove rezultate mogu utjecati razliiti faktori, prije svega provenijencija sjemena geografski polo%aj rasadnika, pogodnost rasadnika za proizvodnju, mineralna ishrana i dr. Tabela X. Odnos preénika na vratu korijena i visine sadnica smrée (2+2) proizvedenih u rasadnicima FBiH (D/H) | Rang | Rasadnik | Vising 1 19,10 2 Zavidovi 24,79 3 Busovata [35,31 | Tabela X, Odnos pregnika na vratu korijena i visine sadnica smrée (242) (D/H) po Smidth-u 1966 Visina D/H 25 25 28 29 3 33 38 29 40 7 Ako se uporede vdrijednosti D/H izmedu rasadnika u FBiH i istrazivanja u Njemackoj za sadnice sa istim prosjecnim visinama vidi se da je D/H za procjetnu visinu od 25em veéu u rasadnicima u FBiH dok je za prosjetnu visinu od 33-35 em bolji u Njemaékoj. Ovo govori da je provenijencija sjemena, utjecaj rasadni¢ara, optimalan razmak sadnje kod Skolovanja sadnica i mineralna ishrana od najveéeg znataja za dobar koeficijent D/H. ‘Ako se analizira rast sadnica u visini i debljinu u rasadnicima FBiH nailazi se na dosta nelogiénosti. Rast sadnica u visinu trebao bi da prati i poveéanje pretnika na vratu korijena. Medutim, rezultati istrazivanja odnosa pretnika i visina sadnica u rasadnicima FBiH daju potpuno drugaéiju sliku.(Oas pata ma oat kojena i dtinenadzomneg dela ego sadn crag Sora w rasadnsia FEEL 25,00 20.00 | Preiik na | 1500 rain korjena | (nm) 1000 TW Sredaia dun | nadeennog dela 500 comma ala = | 000 K Kx oC 0 2 B B Zz Raia Grafik. xx Odnos pretnika na vratu korijena i duzine nadzemnog (2+0) u rasadnicima u FBIH jela sadnica emog bora Iz grafika se vidi da poveéanje prefnika na vratu korijena sadnica u pojedinim rasadnicima ne prati poveéanje duzine nadzemnog dijela sadnica. Sadnice cmog bora u rasadniku "Kladnju" imaju mali srednji pretnik a srednju duzinu nadzemnog dijela koja je veéa od 20 em. Sadnice iz rasadnika "Cazin" imaju i mali srednji pretnik i malu visinu, Ovakva neujednatenost govori ‘© mnogobrojnim drugim faktorima koji imaju utjecaja na razvoj sadnica, prije svega polozaj rasadnika i ciljani utjecaj rasadnitara. 4.2.4 Masa sadnice, masa sadnice po cm duzine nadzemnog dijela Faktori koji utigu na visinu sadnica imaju utjecaja i na masu sadnica Sumskog drveca. Porijeklo, masa sjemena, polozaj rasadnika i mineralna ishrana sadnica u rasadniku utjecu na {sti natin na teZinu kao i na visinu sadnica, Poveéanjem duine nadzemnog dijela sadnica u neto veéem omjeru prati poveéanje mase sadnica ovo se prije vega odnosi na rasadnike ukojima se sadnice prihranjuju mineralnim gnojivima gdje dolazi do boljeg i javeg razvijanja korijenovog sistema. Isto kao i kod duzine nadzemnog dijela sadnice ni_ masa sadnice se ne moze uzeti i odvojeno posmatrati za oejenu kvaliteta sadnog materijala. Razvoj sadnica na terenu koje imaju razligitu masu ima isti tok kao i kod sadnje sadnica razligite visine. To je potvrdjeno istrazivanjima na jednogodiSnjim sijancima bijelog bora. Ovdje se medjutim postavlja pitanje: Kako se primaju i prira8éuju sadnice iste mase ali razligite duvine nadzemnog dijela? Mnogobrojna istrazivanja su pokazala da sadnice iste tezine a razlitite duzine nadzemnog dijela daju razlivite rezultate nakon sadnje na terenu, Sadnice koje imaju manji nadzemni dio se bolje primaju na terenu i bolje prira8éuju u prvim godinama nakon sadnje. Nedostatak mijerenja mase sadnica je nepoznavanje udijela mase korijena u ukupnoj masi sadnice. Za raéunanje ovog parametra potrebno je fizitki odvojiti korijen od nadzemnog dijela sadnice Sto pretstavlja dodatni rad i optereéenje. Kako je Zelja praktitara smanjiti broj kvantitativnih pokazatelja dolazi do uvodjenja koeficijenta mase sadnice po cm duzine nadzemnog dijela, Kod istrazivanja na skolovanim sadnicama u razmaku 15 x 20 cm pokazalo se da sa poveéanjem duzine nadzemnog dijela sadnice raste i koeficijent teZine sadnice po em duzine nadzemnog dijela. Odredjivanje teZine sadnice je relativno lako, zahtijeva oprez kod vadjenja sadnica iz zemlje kao i pazljivo pranje korijena sadnice. Cesto se na osnovu visinskih klasa sadnica odredjuje tezina 10 ili 50 sadnica. 4.2.5 Masa nadzemnog dijela sadnice, masa nadzemnog dijela po cm duzine nadzemnog dijela Jedan od pokazatelja kvaliteta sadnog materijala je i masa nadzemnog dijela sadnice. Prednost ‘ogjene kvaliteta sadnica putem mase nadzemnog dijela je jasna kategorizacija nadzemnog dijela sadnice po teZinskim stepenima, ali nedostatak je u tome Sto ovom kategorizacijom nije uuopée obuhvaéen korijen. Masa nadzemnog dijela po em duvine nadzemnog dijela sadnice daje Koeficijente koji pri istim uvjetima, sa povecanjem duzine nadzemnog dijela, imaju veée vrijednosti. Veée vrijednosti ovog koeficijenta nam govore o boljim kvalitativnim osobinama sadnica. Ragunanje teZine nadzemnog dijela sadnice zahtijeva fizitko odvajanje nadzemnog dijela od korijena. Granicu izmedju ova dva dijela Sesto nije lako naci ali u veéini slutajeva linija razdvajanja izmedju nadzemnog i podzemnog dijela se se razlikuje po boji 4.2.6 Odnos nadzemnog dijela i korijena Kao nedostatak do sad spominjanih karakteristika za ocjenu kvaliteta sadnog materijala je svakako ne uzimanje korijena sadnica u ocjenu o kvalitetu sadnica.Ovaj odnos je narogito znatajan Kod postavljanja pitanja: Kako i u kojoj mjeri odnos nadzemnog i podzemnog dijela sadnice ima utjecaja na primanje i razvoj buduée kulture nakon posumljavanja, TeZina korijena je ovdje u uskoj korelaciji sa primanjem sadnica na terenu i vaina je jedinica mjere ocjene kvaliteta Sumskog sadnog materijala. 4.2.7 Masa korijena, masa korijena po em duzine nadzemnog dijela U isto} mjeri kao tezina sadnica i tezina nadzemnog dijela sadnica, teZina korijena je pod jakim utjecajem porijekla sjemena i okolinskih faktora, Pri tome i tezina sadnice i tezina nadzemnog dijela mogu nezavisno da variraju dok se teZina korijena samo u kombinaciji sa visinom sadnice moze koristiti kao mjera za oejenu kvaliteta sadni Odnos teZine korijena po em duzine nadzemnog dijela je brojna vrijednost koja se povesava sa poveéanjem visine sadnice te se moze koristiti samo sa vrijednoséu duzine nadzemnog dijela sadnice. Sta znati masa korijena na uspjeh poSumljavanja? Rezultati mnogobrojnih istrazivanja su pokazali da su reakeije sadnice u visinskom priraS¢ivanju u zavisnosti od razlitite mase korijena razlititi. Istarzivanja Olberg-a su. pokazala da postoji uska zavisnost izmedju mase korijena i priraSéivanja sadnica na terenu, ali sadnice iz jednog posebnog rasadnika nisu bile u skladu sa ovim trendom. Daljim istrazivanjem je utvrdjeno da te sadnice imaju veliki udio finih kondastih korjendiéa koji nemaju utjecaja na tezinu korijena.. Iz toga se moze reéi da kod iste teZine korijena vaznu ulogu ima granjanje i udio finih dlatica u korijenu, Kod ocjene korijena, posebno kod ocjene intenziteta finih korjenovih dlagica koji su u uskoj korelaciji sa supstratom i obskbljenoséu vodom, Roebrig je predlozio da se jaki dijelovi korijenja odvojeno mjere od finih korjendiéa. Ovakvo mjerenje je dosta subjektivno i te’ko je naéi granicu izmedu ove dvije grupe u okviru korjenovog sistema. Mierenje teZine korijena posebno ako se uzima fino korijenje zahtijeva dota paznje. Korijen se nakon vadjenja iz zemlje ispira u vodi pri emu se mora saéuvati i fino korijenje koje otpada, Kod mjerenja prilikom koga se utvrdjuje udio finog korijenja u obzir dolazi samo raéunanje suhe mase. 4.2.8 Duzina korijenja ‘Mjerenje duzine korijenja je dosta subjektivno, jer prilikom vadjenja korijenja iz zemlje Sesto dolazi do preloma korijenja a i kod Skolovanja sadnica korijenov sistem se kod veGine vrsta prikraéuje. Medjutim, kod ogjene duzine korijena je svakako znaéajniji podatak o duzini svih korjenova u korjenovom sistemu sadnice éije mjerenje zahtijeva puno vremena i strpljivog rada, Kod mjerenja ukupne duzine korijenja moraju se svi korjenovi sadnice odsjeéi i posebno iamjeriti, Veéa dudina korijena ukazuje na bolje granaje korjenovog sistema a samim tim ina bolji kvalitet sadnice. Medutim, duzina korijenovog sistema je u korelaciji sa sadrZajem mineralnih materija u tlu, Na siromaSnijim tlima korijenov sistem se bolje razvija i veéi je od korijena sadnica na bogatim i tlima dobro opskrbljenim mineralnim materijama,4.2.9, Procentuali udio korijenja Sa procentualnim udjelom korijenja o¥itava se udio korijena u ukupnoj teZini sadnice tako da je istovremeno vidljiv i odnos izmedu nadzemnog dijela sadnice i korijena sadnice. Istrazivanja su pokazala da je procentualni udio korijenja kod smrée i bora u uskoj vezi sa porijeklom i veéi je kod sadnica sa vi8ih poloZaja i sjevernih Sirina nego kod nizih polozaja i juznijih Sirina, Ove razlike se djelomigno objaSnjavaju time da sa povecanjem visine sadnica procenat korijenja opada, tako da sadnice nizih visina i juZnijeg porijekla imaju zbog svoje visine i manji procenat korijenja. Pod uticajem mineralnog djubrenja mijenja se takodjer i procenat korijenja. Procenat korijenja se poveéava sa poveéanjem ponude u kalijumu i fosforu, odnosno smanjuje usljed poveéanog sadrZaja azota u zemljiStu. Burger 1949 je u svojim istrazivanjima pokazao da vecina vrsta Sumskog drveéa ima na siromagnijim zemlji8tima veéi procentualni udio korijenja, odnosno manji udio na povoljnijim zemljistima. On ovo objasnjava ginjenicom da se korijen u siromasnijim zemljistima u potrazi za hranom vie razvija nego u zemlji8tima bogatim mineralnim materijama. Porast procenta korijena neovisno od duvine nadzemnog dijela sadnice je utvrden i kod eksperimenata vjeStaékog inficiranja korijena mikoriznim gljivama, Istrazivanja udjela korijena u ukupnoj masi sadnica razligitih vrsta provedena su i u rasadnicima u FBiH. Rezulati pokazuju slignosti sa rezultati provedenim u zemljama zapadne Evrope. Zanimljiv je odnos procenta korijena dvogodisnjih sadnica emog i bijelog bora. Procentualni udio korijena kod crnog bora u svim rasadnicima je veéi od procentualnog udijela dvogodisnjih sadnica bijelog bora, Ako se analiziraju prosjetne i cemog i bijelog bora, onda se vidi da u svim rasadnicima FBIH bolju prosjeénu visinu ostvaruju sadnice bijelog bora. Veéu visinu ne prati i dobar razvoj prevnika na vratu korijena a opet pretnik na vratu korijena se razvija proporcionalno korijenovom sistem, ‘Tabela xx. Procentualni udio korijena u ukupnoj masi sadnica razlititih vrsta i razlidite starosti urasadnicima FBiH. Rasadnik Sortiment____| Procenat korijena Bugojno [Smréa 2+1 35,25, B. Grahovo Smréa 241 - nisula 32,00 | Olovo Smréa 20 26.25 | Bugojno Smréa2+2 "28,03 | Cazin B. Bor 3+0 ~_ 26,97 | B. Grahovo B. Bor +1 -nisula 30,33 Konjie C.Bor 240 25,19) Olovo C. Bor 2+0 25,23, Cazin C. Bor 2+0 32,84 B. Grahovo B, Bor 1+2- nisula 30,01 B. Grahovo C. Bor [+1 nisula 32,60 10Konjic B. Bor 2+0 20,03 Olovo B. Bor 2+0 THIS Bugojno Jasen 140 | 61,60 Tasen 140. 64,32 Tasen 140) 64,31 Tavor 10) 69,85 [Javor 140 46,12 Postavlja se pitanje uticaja procentualnog udjela korijena na uspjeh poSumljavanja i razvoj kulture. $ tim u vezi, treba reéi da se iz dosadasnjih istrazivanja nameée zakljutak da je procentualni udio Korijena znaéajan narotito kod mladih neSkolovanih sadnica gdje je sa poveéanjem ovog udjela i uspjeh primanja sadnica veGi. Poznato je za sadnice iste starosti vedi procenat primanja kod skolovanih sadnica upravo iz razloga Sto Skolovane sadnice imaju bolje razvijen korijenov sistem a samim tim i veéi procentualni udio korijena u ukupnoj masi sadnice, u Konagnici i Skolovanje sadnica se provodi u cilju sto boljeg razvoja korijenovog sistema kao pretpostavke za polje primanje sadnica na terenu, Iz ovoga se moze zakljutiti da se kao mjera za ocjenu kvaliteta Sumskih sadnica moze wzeti procentualni udio korijena, ali pretpostavke za to su svakako visina sadnica i porijeklo 3jemenskog materijala. 4.2.10 Masa ica, procenat iglica, gustina igliea Istrazivanja uticaja stanista i mineralne ishrane na masu iglica su dala razultate sligne kao i kod mase nadzemnog dijela sadnica. Utvrdena je uska zavisnost izmedu mase iglica i mase nadzemnog dijela sadnice. Ako je poznata masa nadzemnog dijela sadnice lako se moze izraunati i procentualni udio iglica. Kao i kod procentualnog udjela korijena i kod procentualnog udjela iglica postoji slitna zavisnost. Na siromaSnim zemijistima procenat iglica je veei nego na bogatijim zemljistima, Tabela xxx. Procenat iglica povedinih vrsta razlicite starosti u rasadnicima FBiH. Rasadnik Vrsta-sortiment | Procenat Bugojno Smita 2+1 32,78 B. Grahovo ‘Smréa 2+1 -nisula 37,07 Olovo ‘Smréa 240 36,78 i ‘Smréa 2+2, 34,54 [B. Bor 340 47.25 [B. isula 46,25 C. Bor 49,76 ic 33,69 ic 43,37 B. 45,49 C. Bor 1+1 = nisula 45,26Konjic [B. Bor 2+0 50,51 [Olovo B. Bor 240 53,75 U istrazivanjima procentualnog udjela iglica éetinara u rasadnicima FBiH on se kretao od 32 54%. Najveti je bio kod sadnica dvogodiinjih sadnica bijelog i cmog bora a najmanji kod Skolovanih sadnica smrée. Znaéaj mase iglica, procentualnog udjela iglica i gustine iglica za uspjeh posumljavanja nije jos uvijek razjanjen, Veéi udio korijena ima funkeiju boljeg usvajanja vode iz tla i boljeg primanja sadnica ali veéi udio iglica na sadnicama kod sadnje na terenu moze da dovede do prevelike transpiracije i problema tokom adaptacije sadnica na terenu, posebno na suhin stanistima ili ako se sadnja obavija u su8nom periodu.. Mijerenje mase iglica se obavija u svjezem i suhom stanju. Kod mjerenja u svjezem stanju iglice se skidaju sa nadzemnog dijela i mjeri se njihova masa. Kod mjerenja u suhom stanju iglice se suSe zajedno sa nadzemnim dijelom i nakon suSenja iglice ili same opadaju ili se Jagano skidaju sa stabljike, 4.2.11 Duzina iglica Duzina iglica ovisi od porijekla sjemena kao i od mineralne ishrane sadnica u rasadniku. Duzina iglica stoji u proporeiji sa rastom sadnica: vise sadnice imaju u osnovi duze iglice u odnosu na manje sadnice iste starosti. U tom smislu se duzina iglica moze posmatrati kao dodatni kriterij za ocjenu kvaliteta sadnica, uz duzinu nadzemnog dijela i tezinu sadnice. Mijerenje duzine iglica je dugotrajan posao zbog variranja duzine iglica u pogledu mjesta na kojem se nalaze i starosti iglica. Koliko je ova osobina pozitivna kod biljaka koje rastu u prirodnim uyjetima (veéa asimilaciona povrSina) toliko moze i negativno da utige na primanje sadnica na terenu, kao i kod prethodnog, zbog velike aktivne povrsine preko koje se vrSi transpiracija, 4.2.12 Boja iglica Boja iglica je u uskoj korelaciji sa porijeklom sjemena, mineralnom ishranom sadnica u rasadniku a kod pojedinih provenijeneija i sa poloZajem rasadnika. Medjutim, pored razlika u boji koje su genetski uslovijene, na Zutu boja iglica moze da ukazuje i nedostatak mineralne ishrane. Nasuprot tome tamno zelena boja iglica nije uvijek pozitivna kvalitativna osobina sadnice nego moze da bude uslovijena i dodatnom mineranom ishranom azotnim djubrivima. 1243. Mikoriza Mikoriza je simbioza korijena visih biljaka i gljiva. Korijenje mnogih vrsta drveéa Zivi u simbiozi s gljivama. Micelij gljiva kod vetine vrsta drveéa obavija kratko i debelo botno korijenje poveéavajuéi do nekoliko puta apsorpeionu povrSinu i tako funkcionalno zamjenjuje korijenove dlagice, olakSavajuci biljei primanje mineralnih tari, Razlikuju se dvije vrste mikorize: ektotrofna i endotrofna mikoriza. Postoje i prijelazni oblici izmedu ove dvije vrste mikorize. Stvaranje mikorize na korijenju, ako su u zemljistu u rasadniku uopste prisutne mikorizne gliive, je u uskoj korelaciji sa djubrenjem. Nepravilno djubrenje u rasadniku moze u potpunosti da onemoguéi stvaranje mikorize na korijenju sadnica. Znataj mikorize u rasadnigkoj proizvodnji se sastoji u tome Sto micelij gljive na korijenju sadnica enormno poveéava aktivau povrSinu za uzimanje mineralnih materija iz tla, Potpomaze uzimanje hranjiva iz teSko rastvorljivih jedinjenja iz zemljista a takodjer utige na brZi rast korijena. Slika xx: Ektomikoriza na korijenu vrste Tsuga heterophylla - hormoni koje lute gliive potitu grananje korijena 1a je pokazano da se sadnice sa mikorizom bolje primaju i rastu na ekstremnim staniStima, na staniStima siromanim mineralnim materijama te na rudnim jalovistima i supstratima bogatim teskim metalima. Svakako da se sadnice Sumskog drveéa koje imaju mikorizu moraju posebno ocjenjivati i kao takvim potrebno im je dati posebno mjesto kod ogjene kvaliteta sadnog materijala. Treba reéi da je pojava mikorize na sadnicama Sumskog drveéa posebna mjera kvaliteta narodito kod sadnje na ekstremnim stanistima, 13Kod ogjene mikorize potrebno je izbrojati zarazene vrhove korijenja izmedju 0,5 -5 mm debljine, Dobijeni broj se odnosi na 100mm duzine korijena, Treba razlikovati ektotrofne od pseudomikoriza sto zahtijeva detaljno poznavanje mikoriznih gliiva. U novije vrijeme sve se vise radi na dobijanju sadnog materijala sa mikorizira korjjenom u rasadnicima Sirom Evrope. Biotehni’ki gledano ovaj postupak nije jednostavan i dosta je skup. Uglavnom se vr8i infekeija tla u rasadniku i to nakon Klijanja sjemena sa sporama ili micelijama gljiva dobijenim u laboratorijskim uvjetima. Za infekeiju se najéeSée koriste eljive; Laccaria laccata, Pisolitus finctorius, Hebeloma erustulina, Posebno je znaéajno mikoriziranje ofiljenih reznica kod vegetativnog trazmnoZavanja i uvedeno je u praksu u Francuskoj i Sjevernoj Americi. 4.4, Fiziolotko stanje sadnica kao mjera za ocjenu kvaliteta sadnog materijala Pored navedenih karakteristika koje se mogu uzeti za ocjenu kvaliteta sadnog materijala, ocjena fizioloskog stanja sadnica ima takodjer znatajno mjesto, prvenstveno se misli na fiziolo8ko stanje sadnica pred sadnju na teremu, Fiziolosko stanje sadnica je od elementarnog znataja za primanje i predivljavanje sadnica na terenu, Ovdje se ne misli na kvalitet sadnica u pogledu nekih morfoloskih Karakteristika nego na stanje sadnice u pogledu sadrZaja vode. Sadni materijal je Gesto od vadjenja u rasadniku do sadnje na terenu podvrgnut utjecaju sunca i vetra usljed éega obilno transpirige. Zbog velikog gubitka vode dobar dio materijala je u loSem stanju vodnog poteneijala Takav sadni materijal je neupotrebljiv za poSumljavanje i zasadjene kulture stradaju. Da bi se izbjeglo unoSenje takvog sadnog materijala potrebno je prije sadnje na terenu utvrditi fiziolosko stanje sadnica mjereéi ksilemski poteneijal biljke. znataju ksilemskog-vodnog poteneijala u svojim istraZivanjima sa sadnicama smrée govori Reutz 1976, Sadnice smrée sa boljim vodnim poteneijalom su bolje prira8éuju i prezivijavaju u ‘veéem broju do kraja prvog vegetacionog perioda nakon sadnje (tabela x). Istrazivanja su pokazala da najveéi uspjeh primanja imaju sadnice éetinara i li8éara vodnog potencijala ksilema izmedju -5,7-20 bar-a. Medutim, kod istrazivanja sa Klijancima crnog bora, jednogodisnji sijanci su veé kod ksilemskog potencijala od 18 bar-a fizitki subi iu potpunosti neupotrebljivi Tabela xxx. Zavisnost izmedu ksilem vodnog potencala i prrasta i procenta prezivljavanja Getvorogodisnjih sadnica smrée Ksilem vodni | Broj sadnica | Prirast u prvoj | Osuéene sadnice u % | poteneijal_(- bar) ___godini na kraju vg. perioda. 57 20 7A 5.0 -75 27 66 40 12,5 21 62 7 9,5 “17,2 20 61 5,0 = 22,8 18 71 28,0 14= 27,5 26 45 38,0 = 321 20 Sa 45.0 -37.4 16 45 50,0 Ksilemski poteneijal se mjeri Solander-aparatom. Odrezani dijelovi biljke ili listovi i iglice se izlazu pove¢anom pritisku pri Semu se uslijed poveéanja pritiska u jednom trenutku na prerezanom dijelu ksilemskog elementa pojavijuje kapljica vode. A> otpusni ventil E- dovodni ventil | M-manometar | D-poklopac S - komora G - zaptivaé-dihtung P- proba F- folija B- binokular L- svjetlo Sema x. Sematski prikaz odredivanja ukupnog matriks potencijala kod biljke pomoéu Solander apaerata. Vrijednost pritiska koji je djelovao na pojavijivanje kapljice vode ekvivalentan je negativnom pritisku kojim je sadnica prije odsijecanja usvajala vodu i defini8e se kao ksilemski poteneijal biljke. LITERATURA: 1. Baertels, A. (1996) Gehélzvermehrung, Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart. 2. Burgel, H. (1949) Binfluss der Herkunft des Samnes auf die Bigenschaften der forstlichen Holzgewaechse. VII. Mitt. Die Eiche. Ebendort 26. 3. Dengler, A. (1992) Waldbau, Paul-Parey Berlin. 1516 Kruessman, G. (1997) Die Baumschule, 6., volig neubearbeitete Auflage, Parey Buchverlag Berl Mededovié, S.; Milanovié, 8. (1989), Fiziologija biljaka, Praktikum, Sumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Rohmeder, E. (1957): Umwelt und Erbgut im Leben der Waldbaeume . Mit. d. Bayer. Staatsforst-verw. 29. Schmidt; H. (1966) Die Gitebeurteilung von Forstpflanzen, BLV Verlagsgesellschaft Munchen.