OPA

PSIHOLOGIJA
Predmet psihologije

1. / Opa psihologija

Psihologija kao znanost i to je

psihologija komunikacije
Cilj (to elimo nauiti):
elimo nauiti to je psihologija i kakva je ona znanost, te to je komunikacija i utvrditi povezanost komunikacije s psihologijom.

Psihologija je razmjerno mlada znanost. Openito,

znanost je odreeno podruje kojim se ljudi bave kako
bi doli do to veeg broja informacija koje mogu pomoi ostalim ljudima da to bolje ive. Psihologiju kao
znanost zanima kako ljudi doivljavaju okolinu i kako
se u njoj ponaaju. ak se i danas mnogi autori ne slau
oko jedinstvene definicije psihologije, ali se ipak veina
njih slae s definicijom prema kojoj je psihologija znanost koja se bavi prouavanjem psihikih procesa koji
omoguavaju doivljavanje i ponaanjem. Osnova ovih
procesa nalazi se u naemu tijelu, i to unutar dvaju najvanijih sustava; ivanog sustava i sustava lijezda
s unutranjim izluivanjem (endokrinog sustava). Pod
psihikim procesima podrazumijevaju se procesi koji
se odvijaju unutar ovjeka i koji su stoga subjektivni
(ovise o samom pojedincu), a to su, na primjer: osjeti,
opaanje, uenje, pamenje, miljenje, uvstva ili emocije, motivacija i drugi vani procesi unutar ovjekova
psihikog funkcioniranja koji ovjeku omoguavaju
doivljavanje unutarnjeg (osobnog) ili vanjskog svijeta
(koji ga okruuje). Ovi se procesi i njihove manifestacije
mogu oitovati na razliite naine u ovjekovu ponaanju. Na taj su nain doivljavanje i ponaanje povezani
i dijelom su jedinstvene cjeline koju nazivamo psihikim funkcioniranjem prouavanjem kojega se bavi psihologija. O navedenim e procesima biti rijei u ovome
udbeniku.
Kao samostalna znanstvena disciplina (znanost) psihologija prouava psihike procese i ponaanje unutar

Psihologija je znanost koja se

bavi prouavanjem psihikih
procesa koji omoguavaju doivljavanje te ponaanjem.

11

PSIHOLOGIJA KOMUNIKACIJE

ovjek komunicira sa svojom

okolinom

12

nekoliko glavnih podruja

(grana) istraivanja i unutar
mnogih podruja (disciplina)
primijenjene psihologije koristei znanstvene metode istraivanja. Ova znanja koriste se
za razumijevanje i tretman
razliitih odstupanja u psihofizikom i psihosocijalnom
funkcioniranju kao i za razumijevanje i predvianje ponaanja u razliitim oblicima
ljudske aktivnosti.
ovjek s okolinom razmjenjuje podatke na dva naina.
Prvo, prima podraaje iz okoline i na taj nain doivljava svoju okolinu. Na ovaj se nain psihologija bavi prouavanjem ovjekova doivljavanja okoline u kojoj ivi
(tako saznajemo kako neto mirie, kako neto izgleda,
kakve zvukove proizvodi i slino). Drugo, ovjek nastoji
upravljati svojom okolinom, nastoji neto i promijeniti
u okolini (ili okolinu prilagoditi sebi). To se zove ovjekovim ponaanjem u okolini. Osim doivljavanja promjena u okolini, ovjek moe doivljavati i vlastite unutarnje promjene (ovjek je svjestan vlastitih psihikih
procesa). Ove promjene takoer imaju znaajan utjecaj
na ponaanje u okolini.
Dakle, ovjek neprekidno razmjenjuje poruke sa svojom okolinom, a primanje i odailjanje poruka, odnosno
proces razmjenjivanja poruka nazivamo komunikacijom (kada se radi o razmjenjivanju poruka s drugim ljudima taj se oblik komunikacije zove meuljudskom komunikacijom). Znanstvena disciplina unutar psihologije (podruje ili grana psihologije) koja prouava kako ovjek razmjenjuje podatke sa svojom okolinom naziva se
psihologijom komunikacije. Kako usluna zanimanja
gotovo uvijek ukljuuju i kontakt s korisnikom usluge,
a kontakt ukljuuje komunikaciju, spoznaje do kojih je
dola psihologija i koje se primjenjuju na komunika-

1. / Opa psihologija

ciju vano je poznavati kako bi usluga koju pruamo

bila potpuna. Stoga se u dijelu koji slijedi upoznajemo
s osnovama psihikog funkcioniranja (doivljavanja) i
ponaanja kod ovjeka.
Kljuni pojmovi:
psihologija, psihiki procesi, doivljavanje, ponaanje, komunikacija, psihologija komunikacije

Vanost psihologije i komunikacije za

usluna zanimanja
Cilj (to elimo nauiti):
elimo nauiti zato je vano poznavati psihike procese i ponaanje
kod ljudi da bismo se uspjeno bavili uslunim zanimanjem, te zato je
za usluna zanimanja vana komunikacija.

Mnoga podruja proizvodnje ili usluga bave se ljudima ili ovise o ljudskoj djelatnosti. Tako je i sa uslunim
zanimanjima za koja smo ve naveli kako su najee i
kontaktna zanimanja. Kontaktna zanimanja ukljuuju
neposredni kontakt, a neposredni kontakt ukljuuje i
komunikaciju s korisnicima usluga.
Kvalitetno komunicirati s korisnicima usluga ne
znai biti samo pristojan, uljudan i susretljiv (iako je
i to jako vano), ve to znai i znati tumaiti psihike procese i ponaanje, a posebno raspoloenja i promjene raspoloenja kod ljudi, njima se prilagoavati,
kontrolirati se u razliitim ivotnim situacijama, znati
kada s nekim treba i na koji nain komunicirati, kada je
poeljno razgovarati, a kada je moda bolje utjeti. Va-

Usluna zanimanja esto ukljuuju kontakt i komunikaciju s

ljudima.

13

PSIHOLOGIJA KOMUNIKACIJE

Pogled ponekad govori vie od rijei

na spoznaja o ljudima jest to da su svi ljudi razliiti.

Nema identinih pojedinaca, a to znai da se svatko
od nas ponaa drugaije od drugih i da svijet oko sebe
doivljava na osoban nain. Stoga je, izmeu ostaloga,
vano znati kako psihiki procesi utjeu jedni na druge
te na ponaanje, ali i kako ponaanje utjee na psihike procese. Dakle, osnovne zakonitosti u psihikom
funkcioniranju kod ljudi postoje i njih je vano poznavati posebno ako posao kojim se bavimo ukljuuje rad
s ljudima.
Treba znati da komunikacija meu ljudima moe
biti verbalna (razgovori) i neverbalna komunikacija
(govor tijela), a verbalna i neverbalna komunikacija
nisu neovisne jedna o drugoj, ve se proimaju i najee odvijaju istodobno. Najvanije je znati da je komunikacija trajni proces i da se neprekidno odvija kada
smo u kontaktu s drugim ljudima.
O oblicima komunikacije vie e biti rijei poslije.
Kljuni pojmovi:
ponaanje i doivljavanje, kvalitetna komunikacija s
korisnicima usluga, verbalna i neverbalna komunikacija

Grane psihologije
Cilj (to elimo nauiti):
elimo nauiti kojim se sve ivotnim podrujima bavi psihologija.

Psihologija se bavi prouavanjem psihikog funkcioniranja (ne samo ovjeka nego i ivotinja) u razliitim
ivotnim podrujima i spoznaje psihologije primjenjuju

14

1. / Opa psihologija

se na razliita ivotna podruja. I mnoge druge znanosti

koriste se spoznajama do kojih je dola psihologija, a pogotovo je to sluaj s primjenom psihologijskih spoznaja
u razliitim podrujima ivota. Do pojedinih spoznaja
psihologija dolazi i u suradnji s drugim znanostima; s
medicinom u nastojanju da se utvrdi tjelesna osnova
psihikih procesa, sa sociologijom, s kojom zajedniki
nastoji doi do spoznaja o mjestu i ulozi te ponaanju
pojedinca u drutvu i djelovanju drutva na pojedinca,
s ekonomijom u primjeni spoznaja o doivljavanju i
ponaanju na, recimo, ponaanje kupaca u kupoprodajnom procesu. Ovakvih primjera ima mnogo.
Budui da se suvremena psihologija dijeli na veliki broj
podruja, grana i disciplina, teko ih je jednoznano sve
klasificirati, pa su ovdje navedene samo neke od njih.
Zbog toga su se razvile razliite grane suvremene psihologije. Moemo ih podijeliti na:
a) Grane bazine odnosno teorijske psihologije
Bazina odnosno teorijska psihologija bavi se empirijskim (iskustvenim) i teorijskim istraivanjima, a najvanije su grane:
zz opa psihologija nastoji spoznati ope zakonitosti i principe o psihikom funkcioniranju ovjeka
(na primjer, nastoji spoznati zakonitosti o uenju,
pamenju, miljenju, motivaciji i ostalim psihikim procesima)
zz fizioloka odnosno bioloka psihologija istrauje fizioloku odnosno bioloku osnovu psihikih
procesa (na primjer, ova grana nastoji spoznati
kako su tjelesni i psihiki procesi povezani, pa ju
recimo zanima kako u mozgu nastaju osjeti, koja
je priroda ivanih impulsa odnosno kako se poruke prenose u ivanom sustavu i slino)
zz razvojna psihologija prouava promjene u psihikom ivotu od prije roenja pa do smrti (na primjer, prouava kako se razvija govor, zato je igra
vana za razvoj djeteta, to se s mladima dogaa u
pubertetu i adolescenciji, to sa starijim osobama
u kasnoj ivotnoj dobi i slino)

15

PSIHOLOGIJA KOMUNIKACIJE

zz komparativna ili zoopsihologija usporedno istrauje psihike procese i ponaanje ovjeka i ivotinja (na primjer, nastoji spoznati kako se razvija
privrenost izmeu psa i ovjeka, na koje ljudske
znakove i kako ivotinje reagiraju i slino)
zz socijalna psihologija bavi se prouavanjem drutvenog ivota ovjeka, meusobnih odnosa pojedinca u grupi i odnosa pojedinca i grupe (na primjer, prouava kako pojedinac stupa u odnose s
drugim ljudima, zato nam je netko bolji prijatelj
od drugoga, kako ovjek funkcionira u
grupi s drugim ljudima i slino)

Psihologija je vrlo razgranata i

primjenjiva znanost.

b) Grane primijenjene psihologije

Primijenjena psihologija istrauje
putove primjene zakonitosti i spoznaja o ovjekovom ponaanju u razliitim ivotnim podrujima, pa tako
imamo jako mnogo podruja primijenjene psihologije, a neka od njih su:
zz u sportu (psihologija sporta bavi se
psiholokom pripremom sportaa za
javne nastupe, s time kako se nositi s
pobjedama i porazima i slino),
zz u vojsci (vojna psihologija bavi se psiholokom pripremom vojnika za vojne operacije, suzbijanjem stresa, suoavanjem sa smru i slino),
zz u prodaji (psihologija prodaje obuava
prodavae za uspostavljanje kontakta
s korisnikom usluga, za promidbu dobara i usluga, reklamiranje i slino),
zz u komunikaciji (psihologija komunikacije bavi se
pitanjima vanima za meuljudsku komunikaciju, posebno kada se radi o pruanju profesionalnih usluga drugim ljudima).
Najvanije grane primijenjene psihologije jesu:
zz psihologija rada bavi se prouavanjem ponaanja
ovjeka tijekom izvoenja radnih aktivnosti (na

16

1. / Opa psihologija

primjer, prouava kako rad djeluje na ovjeka i

kako ovjek djeluje na rad, koje je poslove bolje
obavljati sam a koje u suradnji s drugima, kako
osvjetljenje djeluje na radnu sposobnost, kako na
rad djeluje umor i slino)
zz klinika psihologija nastoji primijeniti spoznaje
o psihikom funkcioniranju prevenciji i dijagnozi
ali i u tretmanu razliitih psihikih tekoa kod
ljudi (na primjer, bavi se savjetovanjem ljudi u kriznim situacijama i u situacijama kada ovjek ima
osobnih problema, zatim utvrivanjem strukture
neije linosti, mjerenjem inteligencije i slino)
zz psihologija obrazovanja istrauje procese koji su
vani u odgojno-obrazovnom procesu (na primjer,
bavi se organizacijom kolskog uenja, utvrivanjem primjerenog oblika kolovanja djece, pomaganjem djeci u rjeavanju kolskog neuspjeha i
postizanju uspjeha i slino)
Kljuni pojmovi:
grane teorijske (bazine) psihologije, grane primijenjene psihologije

Metode psihologije
Cilj (to elimo nauiti):
elimo nauiti kojim se metodama psihologija slui u izuavanju psihikih procesa i ponaanja.

U prouavanju razliitih psihologijskih fenomena i

psihikih procesa psihologija se koristi i razliitim metodama. Ove joj metode pomau da lake doe do odre-

17

PSIHOLOGIJA KOMUNIKACIJE

enih spoznaja koje kasnije primjenjuje u svakodnevnom ivotu. Najee se u psihologiji koriste sljedee
metode:
1. Samoopaanje
To je sustavno opaanje vlastitih psihikih procesa
koje je mogue jer je ovjek svjestan svojih psihikih
procesa i moe o njima izvijestiti druge osobe. Nedostatak ove metode je u tome to pojedine osobe ne mogu
izvijestiti o svojemu doivljavanju i ponaanju (na primjer, mala djeca, teko ozlijeene osobe, hendikepirane osobe itd.) ili mogu iskriviti svoje odgovore na naa
pitanja o tome to i kako doivljavaju. Nije ni dovoljno
jasno koliko pojedinac poznaje i raspoznaje vlastite psihike procese.
2. Opaanje u prirodnim uvjetima
To je sustavno opaanje ponaanja drugih ljudi u
onim situacijama u kojima se promatrano ponaanje
stvarno odvija (na primjer, ako elimo saznati kako se
uenici ponaaju za vrijeme nastave, tada su prirodni
uvjeti za to nastavni satovi u uionici koja je prirodno
okruenje uenicima na nastavi). Psiholozi ovu metodu
koriste kada oni koje opaaju ne mogu sami dati iskaz
o svojim psihikim procesima ili kada je jednostavnije
opaati druge nego ih pojedinano pitati. Meutim, esto je vrlo nepraktino ili ak i nemogue za vei broj
osoba organizirati opaanje u uvjetima u kojima oni
ive ili rade.
3. Studija sluaja
Ova se metoda koristi kada nije mogue ispitati ili
opaati vei broj osoba. Tada moemo koristiti temeljito
prouavanje ili analizu (studiju) pojedinanih sluajeva
kako bi se dolo do spoznaja koje se (spoznaje) onda
uopavaju i na sve ostale ljude. Jasno je da iz ove metode proizlazi opasnost da pojedinci koje opaamo nisu
najbolje odabrani (kaemo da nisu reprezentativni) kao
predstavnici one skupine ljudi koju elimo izuavati, pa
moemo pogrijeiti ako uopavamo na temelju opaanja takvih osoba.

18

1. / Opa psihologija

4. Anketno ispitivanje ili primjena upitnika

Ova metoda omoguava znaajnu utedu vremena
i koristi se u sluajevima kada ne moemo opaati ponaanje ljudi u pojedinim situacijama. Tada koristimo
ankete kojima pobuujemo, prikupljamo i analiziramo
izjave ljudi o njihovu ponaanju, stavovima, interesima i ostalom, i to istovremeno moemo uiniti za vei
broj ljudi, to je znaajna uteda u vremenu. Budui da
veem broju ljudi postavljamo ista pitanja o njihovu
doivljavanju i ponaanju, njihove odgovore moemo
usporeivati. Meutim, nedostatak ove metode jest u
tome to nismo sigurni da li su nam ljudi dali iskrene
odgovore na postavljena pitanja i koliko uope poznaju
sami sebe.
5. Eksperiment
Postupak kojim se namjerno izazivaju neke pojave
radi opaanja ili mjerenja nazivamo eksperimentom i
njega je mogue primijeniti i u psihologiji kao i u mnogim drugim znanostima. Na primjer, eksperimentom u
psihologiji moemo namjerno izazvati ljudske reakcije;
moemo ljudima zadavati razliite podraaje (zvune i
svjetlosne signale), pa onda moemo mjeriti koliko je
pojedincima potrebno vremena da ih uoe i na njih reagiraju, recimo pritiskom na tipku (to se zove vrijeme
reakcije).

Primjer upitnika

Vano je znati kako svaka od navedenih metoda ima

svoje znaajne prednosti, ali i nedostatke, te je onima
koji se bave izuavanjem ljudskog psihikog funkcioniranja i ponaanja preporuljivo kombinirati vie metoda kako bi dobili to potpunije podatke o psihikim
procesima i ponaanju kod ljudi.
Kljuni pojmovi:
metode psihologije (samoopaanje, opaanje u prirodnim uvjetima, studija sluaja, anketno ispitivanje, eksperiment)

19

PSIHOLOGIJA KOMUNIKACIJE

Saetak o psihologiji
Cilj (to elimo nauiti):
elimo ponoviti spoznaje o psihologiji i tjelesnim osnovama psihikih
procesa i ponaanja, te spoznaje o komunikaciji i vanosti poznavanja
psihologije komunikacije za usluna zanimanja.

!!

to je vano zapamtiti:
Psihologija je znanost koja se bavi prouavanjem
psihikih procesa koji omoguavaju doivljavanje i
prouavanjem ponaanja. Osnova ovih procesa nalazi se u naemu tijelu, i to unutar dvaju najvanijih
sustava; ivanog sustava i sustava lijezda s unutarnjim izluivanjem (endokrinog sustava).
Do spoznaja o psihikim procesima i ponaanju
psihologija dolazi istraivanjem zakonitosti u razliitim granama psihologije. Spoznaje psihologije primjenjuju se i na razliita ivotna podruja. U tim se
sluajevima psihologija naziva primijenjenom psihologijom. U primijenjenu psihologiju spada i psihologija komunikacije (znanstvena disciplina koja se bavi
prouavanjem kako ovjek razmjenjuje podatke s drugim ljudima).
U prouavanju psihologijskih fenomena i psihikih
procesa psihologija se koristi razliitim metodama
(samoopaanje, opaanje u prirodnim uvjetima, studija sluaja, anketno ispitivanje ili primjena upitnika,
eksperiment).
Kako su korisnici usluga ljudi, jasno je da je vano
znati kako se ljudi ponaaju i koji su to psihiki procesi koji omoguuju njihovo doivljavanje, a sve to
da bismo svoj pristup prilagodili ljudima i kako bi oni
bili zadovoljni uslugom.

20

1. / Opa psihologija

Pitanja za provjeru znanja

??

1. Psihologija nije znanost.

T N
2. Psihologija se bavi prouavanjem psihikih procesa
i ___________________ kod ovjeka.
3. Grane psihologije dijele se na grane teorijske psihologije i grane ___________________ psihologije.
4. Psihologiju zanima i kako tjelesni procesi djeluju
na psihike procese.
T N
5. Primanje i odailjanje poruka odnosno razmjenjivanje poruka nazivamo ________________________.
6. Ljudi ne mogu opaati vlastite psihike procese.
T N
7. Sustavno opaanje ponaanja drugih ljudi u onim
situacijama u kojima se promatrano ponaanje stvarno odvija nazivamo:
a) samoopaanje
b) opaanje u prirodnim uvjetima
c) eksperiment
8. Komunikacija meu ljudima moe biti verbalna i
_______________________.
9. Grana primijenjene psihologije koja istrauje procese koji su vani u odgojno-obrazovnom procesu naziva se psihologija _______________________.

21

PSIHOLOGIJA KOMUNIKACIJE

10. U psihologiji se ne moe koristiti eksperiment.

T N

Razmislite!
to znai da je psihologija primjenjiva znanost.
Zato je osobama koje pruaju osobne usluge vano poznavati zakonitosti psihikog funkcioniranja ovjeka.

Potraite u tekstu!
Definiciju psihologije.
Podjelu psihologije na grane.
Metode psihologije.

22